BESPLATAN PRIMJERAK l MART, 2017. broj 33.starigrad.ba/userfiles/file/haberi/haberi_33.pdf · kazala je učiteljica Suada Điver. Iz škole su se obratili Općini za pomoć, i ona

haberis t a r o g r a d s k i OPINA STARI GRAD SARAJEVO MUNICIPALITY OF STARI GRAD SARAJEVO

BESPLATAN PRIMJERAK l MART, 2017. broj 33.

Izgraena

SPORTSKA SALA I

KOLSKI OBJEKAT

ISO 9001:2015

2 STAROGRADSKI HABERI MART, 2017.

Projekti

Sadr`aj

Impressum

2-3 Nova sportska dvorana i kolski objekat

5 Steen certifikat ISO 9001:2015

7 Donacija za uenike Konjevi Polja i Nove Kasabe

9 Gras for eko future10-12 Radovi na infrastrukturi14 Sarajevska pivara

sufinansira sanaciju ulice Konak

18 Posljednji uar sa Baarije

Izdava: Opina Stari Grad SarajevoTira: 2.000Pripremili: Almedina Pora Nedim ahovi Merima Herenda DTP: Safet Malievi Fotografije: Safet Malievitampa: "Pentagram" d.o.o.Adresa: Zelenih beretki br. 4 71000 Sarajevoweb: www.starigrad.bae-mail: [email protected]./fax: +387 33 282 385 +387 33 217 916

haberis t a r o g r a d s k i OPINA STARI GRAD SARAJEVO MUNICIPALITY OF STARI GRAD SARAJEVO

BESPLATAN PRIMJERAK l MART, 2017. broj 33.

Izgraena

SPORTSKA SALA I

KOLSKI OBJEKAT

ISO 9001:2015

Poetak 2017. godine za Opinu Stari Grad bio je izuzetno uspjean, a obiljeila su ga sveana otvaranja dva nova objekta. U ulici Logavina, sagraena je i sveano ot-vorena sportska sala OMula Mustafa Baeskija, dok su uenici sa Moanice nakon vie od dvadeset godina dobili novi kolski objekat. Ove dvije inves-ticije vrijedne su vie od milion konvert-ibilnih maraka, a omoguit e uenicima i nastavnom osoblju nemetano odvijanje nastavnog procesa u odlinim uslovima.

Savremena sportska sala u ulici Logavina

Krajem januara uenicima OMula Mustafa Baeskija data je na koritenje novosagraena sportska sala. Sala je opremljena sportskim mobilijarom, a uraena je i rekonstrukcija kotlovnice za

njeno adekvatno zagrijavanje, te izvreno iscrtavanje terena. U sali e biti postav-ljene i zatitne mree na zidovima, post-avljeni najsavremeniji koevi. Komplet-nu investiciju, u iznosu od oko 740.000 KM finansirala je Opina Stari Grad.

Sportska sala za osnovnu kolu Mula Mustafa Baeskija u Logavinoj ulici je-dan je od najveih investicionih projekata

Od poetka godine otvorena dva nova objekta:

SPORTSKA SALA I KOLA

Uspjean poetak godine za Opinu Stari Grad investicijama vrijednim

preko milion maraka Nakon 20 godina novi objekat O"Vrhbosna" Hadibajri najavio izgradnju spotske sale i za OEdhem Mulabdi

Deset miliona maraka

uloeno u kole

Naelnik Ibrahim Hadibajri ponovio je opredjeljenje da se uenicima u Starom Gradu osiguraju to bolji i kvalitetniji uslovi za rad. On je kazao da je u sanaciju i rekon-strukciju starogradskih kola u posljednjih osam godina uloeno preko deset miliona konvertibilnih maraka. Iznio je podatak da je u navedenom periodu izgraeno, renovirano i adaptirano est kolskih sportskih sala.

3MART, 2017. STAROGRADSKI HABERI

Projekti

Opine Stari Grad iz 2016. godine. Stara, ruevna sala je sruena, a na njenom mjes-tu je sagraena nova. Ova sala omoguava neometano odvijanje nastavnog pro-grama, te prua uenicima mogunost za sportske aktivnosti kroz brojne sekcije i takmienja. Prema rijeima direktorice kole Jasmine Karasalihovi, stara sala bila je tri puta manja od nove.

Nova sala je puno bolja od one koju smo imali i puno e znaiti naim uenicima za nesmetano odvijanje nas-tavnog procesa tjelesnog i zdravst-venog odgoja, kazala je direktorica Karasalihovi.

Naelnik Opine Stari Grad Ibra-him Hadibajri kazao je da je ovo bio jedan od ciljeva koje je postavio sebi na poetku prvog mandata. Kada sam postao naelnik ove Opine, 2008. go-dine, 'zacrtao' sam da u pokuati obno-viti sve osnovne kole na podruju nae opine. Velikim dijelom smo uspjeli u

tome i ostala nam je jo samo sala za O Edhem Mulabdi, koju emo izgraditi ove godine, kazao je Hadibajri.

Lamela II OVrhbosnaNakon vie od dvadeset godina,

osnovna kola Vrhbosna ponovo radi u punom kapacitetu i zadovol-java sve potrebe za neometano odvi-janje nastavnog procesa za 290 uenika sa Moanice. Sredinom februara je otvoren novosagraeni objekat, tzv Lamela II u OVrhbosna koji je bio potpuno poruen u ratu. Njegovu izgradnju finansirala je Opina Stari Grad izdvajajui sredstva iz budeta na godinjem nivou, a ukupno je uloeno oko 330.000 KM. Kompletna investicija kotala je skoro pola miliona maraka. Federalno ministarstvo obrazovanja izd-vojilo je 100.000 KM, a oko 30.000 KM donirala je Turska vojna misija u BiH.

Sveanom otvaranju objekta prisus-

tvovali su naelnik Opine Stari Grad Ibrahim Hadibajri sa saradnicima, predsjedavajui Opinskog vijea Stari Grad Jusuf Puina sa zamjenicima, premijer Vlade KS Elmedin Konakovi i ministar obrazovanja, nauke i mladih u KS Elvir Kazazovi.

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konakovi kazao je da eli u ime Vlade iskazati poast i zahvalnost lokalnoj za-jednici to se ukljuila u ovaj projekat i finansirala izgradnju kole. Nastavni-ci i uitelji su najbitniji segment ovog drutva jer oni postavljaju temelje za obrazovanje nae djece i zato se zah-valjujem Opini Stari Grad to je to pre-poznala i uloila sredstva u izgradnju ove kole. Uenicima elim da kvalitet-no provode vrijeme u svojim novim uionicama i budu dobri uenici i dobri ljudi, kazao je premijer Konakovi.

Direktorica kole Erzumana Fuke-lj kazala je da e novi objekat dos-ta olakati rad u koli. Nau kolu pohaaju 292 uenika i svi oni su s nestrpljenjem ekali ovaj dan i ulazak u nove uionice. Dosad su uenici bo-ravili u improviziranim kabinetima, to je zasigurno uticalo na kvalitet nastave. Sada su svi kabineti dobili potpuno novi namjetaj i uraeni su po najviim ev-ropskim standardima, kazala je direk-torica.

Lelo, Fukelj, Kazazovi i Hadibajri presjekli vrpcu

Vanjski izgled objekta Uionice u novoj koli

Zahvalnica za biveg direktora

OVrhbosna

Direktorica kole Vrhbosna, Er-zumana Fukelj posebno se zahvalila bivem direktoru kole Mirsadu Leli koji je pokrenuo ovaj projekat i bez kojeg, kako je rekla, kola ne bi bila sagraena. Hadibajriu, Leli, Slubi za obrazovan-je, kulturu i sport, te drugim zaslunim za realizaciju ovog projekta, urueni su pri-godni pokloni i zahvalnice.

Novi objekat ima

sedam kabineta

U novom objektu je sedam potpuno opremljenih kabineta za nastavu, te kolska biblioteka. Ob-jekat ima 720 m2 korisne povrine, a zahvaljujui novoj infrastrukturi promijenjen je i reim nastave, tako da uenici sa Moanice sada idu samo u prvu smjenu.


Donacije

Direktorica Karasalihovi sa uenicima

Prvaiima koji pohaaju podrunu kolu na Sedreniku, naelnik Opine Stari Grad Ibrahim Hadibajri uruio je tablete za rad na asovima informatike. S obzirom da je informatika uvedena kao obavezan predmet u prve razrede osnovnih kola, tamo gdje nema dovoljno raunara i druge opreme, rad sa uenicima je dosta otean.

Osnovna kola "Mula Mustafa Baeskija" dobila je od Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo jednu "elektronsku" uionicu, opremljenu na poetku kolske godine. Meutim, uionica je u centralnom ob-

jektu, u ulici Logavina, dok uenici podrune kole na Sedreniku nisu imali takve uslove.

"Snalazili smo se na razne naine, a ak smo vodili prvaie i u nau central-nu kolu i tamo im drali asove infor-matike. To je jako teko kada imate djecu ovako malog uzrasta i za njih je naporno ii na toliku udaljenost radi jednog asa," kazala je uiteljica Suada iver.

Iz kole su se obratili Opini za pomo, i ona nije izostala.

"Ovo je druga osnovna kola kojoj smo kupili tablete za prvaie. Ranije smo tablete kupili za prvaie u kole "Edhem Mulabdi"- takoer za podrunu kolu gdje su imali isti ovakav problem. Ovakva ulaganja su na neki nain naa obaveze jer ulaganje u obrazovanje nae djece je jedina ansa za ovu zemlju," ka-zao je naelnik Hadibajri. U prvom raz-redu je 31 prvai, a po dva uenika e

koristiti jedan tablet, dok je za uiteljicu osiguran laptop.

Crteima i balonima pro-slavili poetak prevoza

Prvi dan nastave u drugom polugoditu za osnovce sa Sedrenika znaio je i kraj njihovih problema sa prevozom i dolas-kom do centralne kole u Logavinoj ulici. Za 25 uenika ovog naselja, do osnovne kole Mula Mustafa Baeskija osiguran je besplatan kolski prevoz savremenim autobusom. Polazna stanica za uenike je ispred podrune kole Sedrenik, a po-sljednja je na adresi Logavina br.52.

Koliko im je uvoenje kolskog prevo-za vano uenici su pokazali i kroz crtee i balone koje su pripremili da obiljee ovaj dan, a na put do kole ispratiti su ih roditelji. Besplatan prevoz uenika sta-rosti od 11 do 14 godina realizuje se na osnovu sporazuma o zajednikoj saradnji izmeu Opine Stari Grad i Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.

Za ove namjene planirana su sredstva u iznosu od 16.146 KM koje e navedeno ministarstvo refundirati. Na slian nain je rijeen i problem prevoza uenika iz naselja Obhoda koji pohaaju nastavu u osnovnoj koli Vrhbosna, a koji takoer imaju besplatan prevoz. Ove pro-jekte realizovala je opinska Sluba za obrazovanje, kulturu i sport.

Prvaii sa Sedrenika dobili

besplatan kolski prevoz i tablete za rad

Besplatne uine za osnovce

Opina i ove godine finansira besplatne uine uenicima slabijeg materijalnog stanja. U periodu od devet mjeseci besplatne uine imat e 158 uenika iz est osnovnih kola sa podruja opine Stari Grad. Iz Slube za obrazovanje, kulturu i sport poruili su da je za ove nam-jene osigurano 12.000 KM.


Projekti

Opina Stari Grad Sarajevo stekla je meunarodni certi-fikat ISO 9001:2015.Certifikaciju je izvrila kua "Bureau Veritas, u ije ime je ovlateni auditor Nijaz Alispahi uruio certifikat naelniku Opine Stari Grad Ibrahimu Hadibajriu.

Certificirajui audit proveden je u Opini Stari Grad u januaru ove godine. On je pokazao da ova jedinica lokalne samou-prave posluje u skladu sa svim zahtjevima meunarodnog standarda, a aktivnim radom i zalaganjem menadera i tima za kvalitet, kao i cijele organizacije, sistem je usklaen i sa zahtjevima najnovijeg meunarodnog standarda ISO 9001:2015.

Naelnik Hadibajri je podsjetio da je ova lokalna zajednica, zahvaljujui njegov-im najbliim saradnicima uspjela jo 2010. godine obnoviti meunarodni standard ISO 9001:2008 i poslovati prema njemu, a dodatnim zalaganjima standard je sada poboljan i usklaen sa najnovijim norma-ma. Zahvalio se Alispahiu na trudu koji je uloio, te svojim saradnicima jer su uspjeli odrati i poboljati standard i kvalitet rada u Opini Stari Grad.

Mi smo jedni od rijetkih, ako ne i prva opina u FBiH, koja je stekla certifikat ISO 9001:2015, to e zasigurno jo vie unapri-

jediti rad opinske administracije, kazao je Hadibajri.

Ovlateni auditor Nijaz Alispahi je podsjetio i da je Vijee ministara BiH dalo instrukcije da svi organi, institucije i uprave prilagode svoj rad najviim svjetskim stan-dardima.

To je davno prepoznato kao potreba u Opini Stari Grad, i izuzetno mi je zado-voljstvo uruiti certifikat ovako vrijednom kolektivu, kazao je Alispahi. On je pojas-nio da je sistem upravljanja kvalitetom po-slovni sistem u kojem se jasno zna ko, ta, kako i kad radi jer su jasno ureene proce-dure po kojima radi svaka opinska sluba i sektor.

Certifikat koji je Opina Stari Grad stekla je prema standardu iz 2015. godine, a to je peto najnovije izdanje. On je potvr-da praenja savremenih kretanja i tokova, te poslovanja prema meunarodnim stan-dardima.

Opina Stari Grad stekla meunarodni certifikat ISO 9001:2015Potvrda da Opina posluje prema meunarpdnim standardima Hadibajri se zahvalio saradnicima i ovlatenom auditoru na uloenom trudu Sistem u kojem se jasno zna ko,ta i kako radi

Osnovna kola Edhem Mulabdi dobila je projekat energetskog utopljavanja prvog kolskog objekta u naoj zemlji koji spada u kulturno - historijsko naslijee. Kompletnu projektno-tehniku dokumen-taciju za projekat poboljanja energetske efikasnosti izradila je firma Coning d.o.o. iz Sarajeva i poklonila ga ovoj koli.

Izrada Glavnog projekta koji sadri arhitektonsku, mainsku i elektro fazu sa svim neophodnim dijelovima za objavu tendera i izvoenje radova tekstualna obrazloenja, nacrte, detalje, eme stolarije, te predmjer i predraun radova kotala je oko 40.000 KM, a trokove su snosili Con-ing d.o.o. i Fond za zatitu okolia FBiH koji je podrao ovaj pilot projekat u naoj zemlji.

koli Edhem Mulabdi, staroj preko 120 godina hitno je potrebno izvriti zam-jenu stolarije ime e boravak uenicima i nastavnicima biti znatno ugodniji, a procjenjuju se i velike utede energije.

Podizanje svijesti o energets-

koj efikasnosti

Direktor firme Coning d.o.o. Sarajevo, Kenan Buturovi, kazao je da je energetska efikasnost da-nas vrlo aktuelna tema. Naalost, kroz projekte energetske efikasnosti vrlo rijetko se ukljuuju objekti koji spadaju u kulturno-historijsko naslijee, kao to je ovaj, pa tako nai najvrijedniji objekti ostaju nezatieni. Mi smo kao drutveno odgovorna firma, pored poslovne motivacije, imali za cilj i podizanje svijesti svih ljudi, kako onih na vlas-ti, tako i ljudi iz medija, kolega i os-talih, na vanost ovakvih objekata, kazao je Buturovi.

Projekat utopljavanja za O Edhem Mulabdi

Buturovi uruio projekat Omersofti

Sa dodjele certifikata

Alispahi Hadibajrii uruio certifikat


Opinsko vijee

3. sjednica Opinskog vijea

Opinsko vijee Stari Grad jednoglasno je usvojilo zakljuak kojim su zaduili opinskog naelnika da iz budeta obezbijedi sredstva u iznosu od 70.000 KM za odbranu optuenih u sluaju Veliki park.

Optunica u ovom sluaju podignuta je krajem prole godine protiv Dragana Vikia i Jusufa Puine- trenutno predsjedavajueg Opinskog vijea Stari Grad. Vijenici su bili jednoglasni u usvajanju ovog zakljuka, dok je predsjedavajui Puina zatraio da ne prisustvuje sjed-nici u vrijeme glasanja. Istaknuto je da je ovo nain da se iskae podrka optuenima, te spomenuto da je Opinsko vijee na isti nain reagovalo i prije nekoliko godina kada su se izdvajala sredstva za odbranu pred sudom tzv Hadike grupe. Zakljukom je utvreno i da e

Opinsko vijee Stari Grad pozvati sve opine Kantona Sarajevo i Grad Sarajevo da se pridrue ovom vidu pomoi i uplate odreena sredstva na raun koji e biti namjenski otvoren i dostu-pan javnosti.

U nastavku sjednice Opinsko vijee je prihvatilo informaciju o radu Vijea u

proloj godini i usvojilo program rada u ovoj godini, te prijedloge rjeenja o imenovanju pravobranioca Opine Stari Grad (Denita Dervikadi) i zamjenika pravobra-nioca (Mirza Imamovi).

U okviru zakonskih rjeenja koja nude pozitivni propisi, Opinski naelnik se opredijelio da pristupi realizaciji projekta "Izgradnja javne podzemne garae sa vienamjenskim trgom u ulici ahinagia" po mod-elu javno-privatnog partnerstva po proceduri propisanoj Zakonom o javno-privatnom partnerstvu. Opinski naelnik je donio Odluku o opredijeljenosti za uspostav-ljanje javno-privatnog partnerstva, a Vijee je jedno-glasno prihvatilo. Naredni korak je pokretanje proce-dure putem komisije koja je pri Vladi Kantona Sarajevo. Uslijedit e i javni poziv za izbor privatnog partnera iji je sadraj jasno definisan zakonom i daje jednak tretman svima.

4. sjednica Opinskog vijea

Opinsko vijee Stari Grad usvojilo je Pravilnik o sti-pendiranju uenika srednjih kola koji izuavaju stare i deficitarne zanate. Nakon to Pravilnik bude objavljen u Slubenim novinama i stupi na snagu, Sluba za obrazovanje, kulturu i sport raspisat e javni poziv za stipendiranje ovih uenika, a planirana sredstva za stipendije u ovoj godini iz-nose 18.000 KM. Ova odluka donesena je u cilju zatite starih i tradicionalnih zanata u opini koja je po njima bila prepoznatljiva, te kako bi se motivirali mladi ljudi da se bave pomalo zaboravljenim zanimanjima.

Pored pomenutog, usvojen je i Pravilnik o dodjeli sred-stava iz budeta Opine Stari Grad za oboljele od celijaki-je. Naime, osobe koje boluju od celijakije imaju poveane trokove ivota za osnovne namirnice, zbog ega Opina eli subvencionirati trokove njihove nabavke. Sredstva e moi dobiti oboljeli koji imaju prebivalite na podruju opine Stari Grad, a maksimalni iznos nepovratnih sred-stava u jednoj godini, iznosi do 500 KM.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o dodjeli u zakup poslovnih zgrada i poslovnih prostora Opine Stari Grad Sarajevo i rasporedu poslovnih djelat-nosti na podruju opine Stari Grad vraen je u formu na-crta i zakljueno da se uputi u javnu raspravu u trajanju od deset dana. U javnu raspravu e biti upuen i nacrt Pravil-nika za dodjelu sredstava za start-up biznis, a trajat e 15 dana. Usvojeni su prijedlozi za pokretanje aktivnosti na upravljanju javnim parkiralitima u Starom Gradu, kao i izmjenu i dopunu Zakona o kumunalnim taksama.

Veinom glasova je usvojen prijedlog odluke o osniv-anju Zdravstvenog savjeta Opine Stari Grad koji e obav-ljati sljedee poslove: predlagati i evaluirati provoenje zdravstvene zatite na podruju jedinice lokalne samou-prave, davati miljenje na planove i programe zdravstvene zatite za podruje lokalne samouprave, predlagati mjere za poboljanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zatite itd.

Stari zanati

Javno-privatno partnerstvo

Podrka radu Srpske pravoslavne crkve Usvajanjem prijedloga odluke o otpisu duga Srpskoj pravoslavnoj

crkvenoj opini Sarajevo na sjednici Opinskog vijea Stari Grad, omoguen je neometan nastavak rada i djelovanja ove vjerske zajednice i sprijeeno prinudno iseljenje iz prostorija koje koriste. Poruka upuena sa sjednice Opinskog vijea je da se na ovaj nain pomae rad ove vjerske zajednice, ali i alje jasna politika poruka. Kako ovdje nije rije o nenapla-tivim potraivanjima, otpis duga smatra se donacijom Opine Stari Grad Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Predsjedavajui Opinskog vijea Stari Grad Jusuf Puina naglasio je da su uzeti u razmatranje svi aspekti ovog problema, naroito imajui u vidu da se radi o naplativim potraivanjima, ali je prev-ladalo opredjeljenje za jednim benevolentnim i blagonaklonim rjeenjem.

Smatram da je u trenutku naruenih politikih odnosa u naoj zemlji, ova odluka potrebnija nego ikad i nadamo se da e naa odluka biti shvaena kao afirmativna i znak dobre volje koji imamo i prema drugim vjerskim zajednicama. Stari Grad je oduvijek bio prostor na kojem su ravnopravno ivjeli svi narodi, bez obzira na vjersku pripadnost i elimo da ova odluka bude i jasna politika poruka,kazao je predsjedavajui Puina.

Inae, Srpska pravoslavna crkvena opina Sarajevo koristi poslovne pro-store na adresama Mula Mustafe Baeskije br 58. i Mula Mustafe Baeskije br.60, a za koje je prethodnih godina evidentiran dug u ukupnom iznosu od 373.397 KM zbog ega je pokrenut i sudski proces.


Opinsko vijee Jaanje uloge mjesnih zajednica

U okviru projekta Jaanje uloge mjesnih zajednica u Bosni i Her-cegovini, kojeg podravaju vlade vicarske i vedske, a provodi Raz-vojni program UN-a (UNDP), u Opini Stari Grad je odran otvoreni sastanak i dijalog sa graanima. Na sastanku, koji je imao kombiniranu formu intervjua i interaktivnog di-jaloga, su govorili naelnik Opine Stari Grad Ibrahim Hadibajri i predsjedavajui Opinskog vijea Stari Grad Jusuf Puina.

Glavna tema sastanka je bio rad i funkcionisanje mjesnih zajednica, o emu je dosta detalja iznio naelnik Hadibajri: Veliko hvala stranim partnerima, vladama vicarske, vedske, te implementatoru projekta UNDP-u, to su izabrali Opinu Stari Grad da uestvuje u ovom projektu. Svjestan sam arolike strukture or-ganizacije mjesnih zajednica irom drave. Naih 16 mjesnih zajednica je objedinjeno u Sektoru za mjesne zajednice Opine Stari Grad, koje je izvrno tijelo inkorporirano u samu Opinu.

Vijee uvelo Dane otvorenih vrata

Predsjedavajui Jusuf Puina je izrazio veliku elju da Opinsko vijee, na ijem je elu, uini na-jaktivnijim i najpristupanijim za graane dosada. Nedavno smo uveli Dane otvorenih vrata Opinskog vijea Stari Grad jednom mjeseno, kada graani slobodno mogu doi da nam iznesu probleme, sugestije ili rjeenja. Takoer, zajedno sa saradnicima organizujemo posjete mjesnim zajednicama da se uvjerimo u stvarno stanje na terenu. Opinsko vijee je na posljednjoj sjednici, odranoj krajem januara ove godine, usvojilo Odluku o izradi planova prioritetnih projekata u starograds-kim mjesnim zajednicama za period 2017-2020, kazao je Puina.

Uenici iz Konjevi Polja i Nove

Kasabe dobili ruksake i kolski pribor

Posjeta kolama u Podrinju u povodu Dana maternjeg jezika Odata poast rtvama genocida u Srebrenici

U povodu Dana maternjeg jezika, delegacija Opine Stari Grad posjetila je uenike osnovnih kola u Konjevi Polju i Novoj Kasabi i uruila im ruk-sake, kolski pribor, knjige i slatkie. Delegaciju su inili naelnik Opine Ibrahim Hadibajri sa saradnicima, predsjedavajui Opinskog vijea Jusuf Puina i zamjenici predsjedavajueg Ir-fan engi i Sanel Dragolovanin, te ef Kluba SDP-a u OV Stari Grad Muamer Meki.

Podrunu kolu Petar Koi u Konjevi Polju pohaa 46 uenika i nji-ma su tokom posjete urueni ruksaci sa kolskim priborom, te knjige za kolsku biblioteku. Prema rijeima direktorice kole Olivere Beatovi, u malom mjestu kao to je Konjevi Polje gdje se roditelji bore da koluju svoju djecu, ovakva pomo je itekako dobrodola.Mjesna zajednica Konjevi Polje je siromana, lokalno stanovnitvo se bavi poljoprivre-dom i stoarstvom, a izraena je i ve-lika nezaposlenost meu stanovnitvom. Roditelji se bore da koluju svoju djecu na najbolji mogui nain, pa je svaka pomo dobrodola, bilo u kolskom pri-boru ili neem drugom, kazala je direk-torica i izrazila veliku zahvalnost Opini Stari Grad na dananjoj posjeti i donaciji. Nadam se da je ovaj dan poetak nae uspjene saradnje sa vama, kazala je Beatovi.

U Novoj Kasabi sve vie uenika, ali i problema

Edukativni centar u Novoj Kasabi pohaa 118 uenika, a prema rijeima predsjednika Vijea roditelja Muhisina Omerovia, broj zainteresovane djece iz godine u godinu raste, ali i problemi sa kojim se suoavaju. Da bi uenici u No-voj Kasabi stekli osnovno obrazovanje predavanja im moraju odravati nas-tavnici koji dolaze iz Sarajeva, a na kraju godine uenici dolaze u Sarajevo i polau zavrne ispite. Istie i problem jezika koji djeca ue, te naglaava da on postoji na prostoru skoro cijele Republike Srpske, izuzev Kozarca.

Hvala vam mnogo na ovoj posjeti, jer pored materijalne podrke svakog ob-lika, izuzetno nam je bitna i ona moralna, da ljudi razumiju zbog ega smo u ovoj koli i sa kakvim se sve problemima suoavamo, kazao je Omerovi.

Delegacija je prilikom posjete obila i Memorijalni centar Potoari gdje je oda-ta poast rtvama srebrenikog genocida.

Donirane knjige bibliotekama

kolama u Konjevi Polju i Novoj Kasabi donirano je vie od stotinu naslova za kolske biblioteke, a doni-rali su ih Nacionalna i univerzitetska biblioteka Sarajevo, Forum Bosna, Libris i pisac Fahrudin Kuuk.

Otvoreni sastanak sa graanima


ProjektiMuzej ratnog djetinjstva u Logavinoj

Muzej ratnog djetinjstva, prvi ovakve vrste u svijetu, koji se nalazi u staro-gradskoj ulici Logavina 32, u februaru je zvanino otvoren za posjetitelje. Muzej ratnog djetinjstva je jedinstvena instituci-ja, jer se jedini u svijetu bavi iskljuivo odrastanjem i iskustvima djece u ratu. Ovim je dodatno obogaena muzejska ponuda na podruju opine Stari Grad gdje se ve nalazi Galerija 11/07/95, Muzej posveen ratnim i civilnim zaro-bljenicima 92-95, te mnogi depadansi Muzeja grada Sarajeva.

Izvrna direktorica Muzeja Amina Krvavac kazala je da je da su Muzej ve posjetile osobe koje su uestvovale u sa-mom stvaranju kolekcije, te partneri i pri-jatelji ovog projekta, koji su omoguili da ova ideja postane stvarnost.

Podsjeamo da je Opinsko vijee Stari Grad na 42. sjednici, odranoj 31. avgusta prole godine, usvojilo Prijedlog odluke o dodjeli u zakup poslovnog pro-stora u ulici Logavina br. 32 Udruenju Urban, a u svrhu realizacije projekta osnivanja Muzeja ratnog djetinjstva.

Usvojen okvirni plan koritenja sredstava posebne naknade

Optinski tab civilne zatite usvo-jio je okvirni plan koritenja sredstava posebne naknade za zatitu od prirodnih i drugih nesrea za 2017. godinu. U planu koritenja je predvieno ubiranje prihoda na osnovu naknade za zatitu i spaavanje u iznosu od 550.000 KM u 2017. godini. Meutim, kako je Vlada FBiH predloila izmjene Zakona o zatiti i spaavanju od prirodnih i drugih nesrea kojim bi se ukinula naknada od 0,5% za ove nam-jene, tab je naglasio da je neizvjesno da li e ova sredstva biti uplaena Opini, te kakav e biti ishod predloenih izmjena Zakona.

Starogradske mjesne zajednice Logavina, Kovai, Moanica, Sedrenik, Vratnik i irokaa dobile su informatiku op-remu u vrijednosti od 16.000 KM, za kvalitetniju i efikasniju uslugu graanima. Uruenje opreme dio je pro-jekta Jaanje uloge mjesnih zajednica u BiH u koji se Opina Stari Grad, putem Sektora za lokalni razvoj, ukljuila prole godine. Projekat zajedno realizuju Vlada vicarske i Vlada vedske u ukupnoj vri-jednosti od 14,5 miliona KM, a Opina Stari Grad je jedna od 23 jedinice lokalne samouprave u BiH koje uestvuju u pro-jektu.

Naelnik Opine Stari Grad Ibrahim Hadibajri se zahvalio stranim partneri-ma koji su pokazali istrajnost u ovom pro-jektu i razumijevanje za potrebe graana.

Prole godine je, u okviru ovog projekta, poela izgradnja dva djeija igralita u Starom Gradu, oni su zavreni i uskoro emo ih otvoriti. Uz ovu dodjelu raunarske opreme za nae mjesne za-jednice, ukupno smo kroz ovaj projekat

dobili oko 170.000 KM. Izrazito me raduje da emo u toku ove godine nas-taviti sa projektnim aktivnostima i to je UNDP prihvatio na prijedlog da se sredstva usmjere na infrastrukturu koja je na najvei problem, kazao je naelnik Hadibajri. Dodao je da e ove godine kroz projekat Jaanje uloge mjesnih zajednica u BiH u infrastrukturu biti uloeno oko 150.000 KM.

Projekat bi mogao biti nastavljen i kroz drugu fazu

Majda Ganibegovi, UNDP voditelji-ca projekta kazala je da je ovo samo je-dan korak prema revitalizaciji mjesnih zajednica u BiH, te da se radi o prvoj fazi projekta koja e trajati do 2019. godine.

Od ukupno 23 opine koje su dio projekta, ovakva raunarska oprema ide u 125 mjesnih zajednica. Cilj je da se unaprijedi profesionalizacija i funk-cionalnost mjesnih zajednica, te da ih uinimo to dostupnijim i korisnijim za same graane. Nadamo se da e sve ove aktivnosti potaknuti graane na aktivniju ulogu u zborovima graana i savjetima mjesnih zajednica, kako bi zajedniki donosili odluke za ope dobro svih, ka-zala je Ganibegovi. Najavila je da, uko-liko se nastavi kvalitetan obostrani rad, projekat moe biti proiren i na drugu fazu koja e trajati dodatne etiri godine.

Za provedbu projekta Jaanje uloge mjesnih zajednica u BiH zaduen je Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH u partnerstvu sa Mini-starstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Minis-tarstvom pravde Federacije BiH, Vladom Brko Distrikta i oba entitetska saveza optina/opina i gradova.

Jaanje uloge MZ-a

U Opini Stari Grad su za godinu dana implementirani brojni projekti: izvrene su edukacije upravljakih struktura mjesnih zajednica o pisanju projektnih prijedloga, informacionih tehnologija, te socijalne inkluzije, organizovani otvoreni sastanci i dijalozi rukovodstva Opine sa graanima, izgraena dva djeija igralita na Moanici i na Sedreniku, pokrenute pripreme za opremanje informatikog kabineta u MZ Kovai, kao i pripreme za opremanje fitnes centra za ene i kune radinosti na Vratniku.

Informatika oprema za

kvalitetniji rad sa graanima

Postavka u muzeju

tab civilne zatite


Projekti Radionice o novim strategijama za razvoj turizma

Poele su pripreme za izradu prve Strategije razvoja turizma Opine Stari Grad, u okviru ko-jih su odrane tematske radion-ice.Radionice su bile prilika da se turistiki radnici iz Starog Grada susretnu i razmijene iskustva, te definiu zajednike probleme. Kroz radionice je bilo govora o tome kako da se Opina ukljui u poboljanje situacije i pruanje to bolje usluge turis-tima, znajui njihovu ogromnu vanost za cijelo podruje opine i njene stanovnike. Najvie govora je bilo o goruem probl-emu nedostatka parkinga u uem starogradskom jezgru, gdje tur-isti provode najvie vremena. Mnogo rijei je bilo i o tome kako sprijeiti uestalo deparenje, krau vozila, prosjaenje, to odvraa turiste od posjete naoj opini. Radionice je vodio prof.dr.Almir Petek, inae profe-sor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kojeg je Opina angaovala za konsultantske usluge pri izradi Strategije. On je istakao da su smjernice za iz-radu Strategije razvoja turizma ve date u Strategiji lokalnog razvoja Opine Stari Grad, te po-hvalio nastojanja Opine kazavi da je ovo jedan od pionirskih poduhvata u BiH. Prisutnima je naglasio da e od njihovih ideja, projekata i kreativnosti zavisiti ishod Strategije turizma.Izrada Strategije razvoja turizma bi tre-bala trajati etiri mjeseca, a nosi-lac kompletne aktivnosti u ovom projektu je opinski Sektor za lo-kalni razvoj.

GRAS FOR EKO FUTUREGras for Eko future projekat budunosti Godinje bi se proizvodilo vie od devet miliona Kw energije, od ega bi sedam ilo u prodaju Potrebno uloiti 20 miliona maraka

Belmin Selimbegovi, dvadesetdvogodinji ininjer automatike i elektronike, lan Asocijacije inovatora BiH, vlasnik jednog patenta i vie inovacija ponudio je rjeenje koje bi omoguilo preduzeu GRAS proizvod-nju elektrine energije za svoje potrebe, prodaju vika energije i dugorono, ot-platu svih njihovih dugovanja. Rije je o projektu GRAS for EKO future koji je zasnovan na ideji postavljanja fleksibil-nih solarnih panela na kontaktne vodove noseih stubova.Ovi paneli postavili bi se na ve postojee stubove, na relaciji od Ilide do Kampusa UNSA, to je povrina od 35.000 m2. Oni bi godinje davali vie od devet miliona Kw energije, dok GRAS godinje troi oko dva miliona Kwh, to znai da bi razliku od sedam miliona GRAS mogao prodavati.

Godinja zarada GRAS-a bila bi pet miliona maraka

Selimbegovi je ponudio i matematiki izraun prema kojem je GRAS u proloj godini za utroak elektrine energije platio 1,4 miliona KM. Implementacijom ovog projekta GRAS bi, uz dogovor sa agen-cijama koje prodaju elektrinu energiju, godinje ubirao oko 5 miliona KM od

elektrine energije. Izraunato je da bi ula-ganje u projekat iznosilo oko 20 miliona KM, te bi se investicija mogla isplatiti u roku od etiri godine, a nagomilani dug preduzea GRAS, koji iznosi 120 miliona KM prema Poreznoj upravi, mogao bi se isplaivati u godinjim ratama. Garancija na projekat je 20 godina, pa je za taj period procjena zarade ogromna.Osamdeset mil-iona maraka je izlazna cijena koliko bi se moglo 'izvui' iz ovog projekta. Znai, ovo je projekat koji bi sam sebe izgradio, sam sebe izdravao i pravio temelje za ostale projekte, kazao je Selimbegovi.

Ideju podrava Opina Stari Grad

Opina Stari Grad podrala je autora i njegov rad. Naelnik Opine Ibrahim Hadibajri je kazao da je potpuno uvjeren u izvodivost ove ideje.

Poznati su veliki finansijski problemi kantonalnog preduzea GRAS, a ovim projektom bi dolo do odreenog rjeenja viegodinjih problema, i to zauvijek. Belmin Selimbegovi je inovator koji je prepoznat u svijetu, dobitnik je raznih na-grada. Vjerujem da e kantonalna minis-tarstva i sarajevske opine pokazati interes da pomognu realizaciju ovog projekta, ne vidim razloga da se to ne desi, kazao je Hadibajri.

Paneli bi bili postavljeni na stubove

Turistiki djelatnici razmijenili iskustva

Sanacija dijela korita Bistrikog potoka Izvrena je sanacija i regulacija

dijela korita Bistrikog potoka, u ulici Boguevac do br. 42, podruje mjesne za-jednice Toka-Deka, a zatim je uraena i sanacija propusta na istom lokalitetu.

Stanje potpornih zidova uz korito po-toka, te samo korito i kanalizacioni aht bilo je veoma loe, te su se sanacija i regulacija korita nametali kao imperativ. Izvreno je razbijanje starih i oteenih potpornih zidova, te devastiranog kanali-zacionog ahta. Potom su izgraena dva nova potporna zida, prosjene visine oko 2,20 m, a betonirano je i korito izmeu zi-dova. Postavljene su i nove kanalizacione cijevi i ugraen novi betonski aht.

Poboljanjem vremenskih prilika, na ovom lokalitetu se nastavilo sa radovima sanacije propusta Bistrikog potoka. Ka-menom je ozidano elo propusta, a post-avljene su dvije propusne cijevi mnogo veih propusnih dimenzija (1000), za razliku od prethodne jedne, koja je imala

dimenzije 800. Preko cijevi bit e post-avljena reetka, koja e sprijeavati pro-laz krupnijih elemenata, a radi dodatnog osiguranja ovog mjesta, ugradit e se rukohvati, te zatitne mree na tri metra od ulaza u propusnu graevinu. Ovim

e propust biti zatien od bilo kakvog zaepljenja, koje bi dovelo do plavljenja ulice i okolnih stambenih objekata. Ove radove je izvela firma Klico trans grad-nja d.o.o, a finansirala ih je Opina Stari Grad ukupnim iznosom od 37.000 KM.

Rekonstrukcija kanalizacione mree u ulici PoeginaU toku su radovi na projektu rekon-

strukcije kanalizacione mree u uli-ci Poegina,vrijednom 130.000 KM. Stanovnici ove starogradske ulice dugi niz godina imaju problem sa popucalim podzemnim cijevima, koje su esto na povrinu ulice izbacivale oborinsku i fekalnu kanalizaciju.

Stanovnici tvrde da je, pored prob-lema sa cijevima, ulica esto znala biti obrasla veim koliinama trave. Zbog popucane, izrovane kaldrme i makadam-skog puta, u ovoj ulici je zbog vode rasla velika koliina trave koju su stanovnici ulice morali redovno uklanjati. Rjeenje njihovog problema se konano nazire, pa su graani sretni zbog radova, a naroito zbog brzine kojom napreduju. Iz Slube za investicije, plan i analizu Opine Stari Grad su kazali da e ovaj projekat

dugorono rijeiti problem jer e ulica dobiti, za razliku od ranije, dva razdvoje-na sistema cijevi. Cijev za fekalnu kanali-zaciju je poveana, pa e ona za oborin-sku biti manje optereena i smanjit e se

bilo kakav rizik od pucanja i plavljenja.Dosad je ve postavljeno 114 meta-

ra cijevi za kini kanal, 120 metara za fekalni kanal, 24 metara za slivnike i 96 metara cijevi za kune prikljuke. Sva domainstva na ovom dijelu ulice e biti prikljuena na novoprojektovanu mreu. Uslijedit e asfaltni radovi na mjestima gdje je raskopana saobraajnica, odnosno dovoenje u prvobitno stanje.

Finalni radovi ovog projekta e ukljuivati poploavanje dijela ulice Poegina. Prvo e se izvaditi postojei kamen kaldrme, a pretpostavlja se da je 40% trenutnog kamena upotrebljivo i bit e, zajedno sa novim ploama, ponovo ugraeno nakon betoniranja i tamponiranja terena. Uradit e se gazite stepenita i trotoara, betonski ivinjaci, te izraditi i montirati rukohvati.

Izmjena cijevi za kanalizaciju

Izgraena dva potporna zida i uraeno korito

Iako, kalendarski, graevinska sezona jo nije poela, na nekoliko lokacija u Starom Gradu izvode se radovi i koriste po-voljni vremenski uslovi. Pokrenut je veliki projekat rekonstrukcije kanalizacione mree u ulici Poegina, nastavljeni radovi na Boguevcu, te etvrta faza radova rekonstrukcije Saburine kue. U februaru su zavrena i opremljena dva djeija igralita, jedno je u izgradnji, a jedno se planira. Nastavlja se i izgradnja potpornih zidova.

Poeli radovi na infrastrukturiU Poeginoj radovi vrijedni 130.000 KM Jo 40.000 KM za radove na restauraciji Saburine kue Sprijeen prodor povrinskih voda u podrum Doma zdravlja Stari Grad

10

Infrastruktura

STAROGRADSKI HABERI MART, 2017.

Nastavljena restauracija Saburine kueRestauracija Saburine kue, koja je

2006. godine proglaena nacionalnim spomenikom BiH, nastavljena je kroz etvrtu fazu.

etvrta faza podrazumijeva poploavanje ulaznih stepenica i izgrad-nju ogradnog ulinog zida oko Saburine kue. Kako je kazao Pavle Mai, iz Za-voda za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Kantona Sarajevo, radovi su poeli prole sedmice, a do sada je zavreno poploavanje ulaznih stepenica. Za ove radove izdvojeno je oko 43.000 maraka, Opina Stari Grad je uloila 20.000 KM, a ostatak Zavod za zatitu kulturno-historijskog i prirod-nog naslijea Kantona Sarajevo. Inae, od poetka ovog projekta, Opina Stari Grad je za sanaciju, rekonstrukciju i res-tauraciju Saburine kue izdvojila preko 240.000 KM. Izvoa radova je firma Neimari iz Sarajeva.

etiri nova djeija igralita u Starom GraduNajmlai stanovnici Starog Grada od

ove godine e moi koristiti etiri nova djeija igralita u ovoj opini. U septem-bru prole godine izgraeno je i oprem-ljeno djeije igralite ispred Doma kul-ture Logavina, a poetkom ove godine zavrena je izgradnja djeijih igralita na Sedreniku i Moanici.

Na Sedreniku je igralite izgraeno u ulici Brdovita i ima pjeanu podlogu, na povrini od 54m2, dok je na Moanici igralite u blizini OVrhbosna i povrine je 55m2. Oba ova igralita op-remljena su parkovskim mobilijarom: tobogani, klackalice, ljuljake, penjalice, klupe...Igralita su izgraena u okviru projekta Jaanje uloge mjesnih zajedni-ca u BiH koji realizuju Vlada vicarske i Vlada vedske, a provodi Razvojni pro-gram Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH

Osim toga, zavrena je prva faza izgradnje vienamjenskog igralita na Bistriku u dvoritu osnovne kole Ed-hem Mulabdi koja je podrazumijevala tamponiranje podloge terena. Ovi radovi izvedeni su prije zime, a finansirala ih je Opina Stari Grad iznosom od oko 5.000 KM. Pripremu podloge uradili su uposlenici KJKP Rad. Vijee roditelja osnovne kole Edhem Mulabdi na Bistriku iznijelo je prijedlog Opini Stari

Grad da se na ovoj lokaciji razmotri mogunost izgradnje djeijeg igralita. Preduzee Mavas d.o.o. iz Mrkonji Grada odluilo se ukljuiti i donira-ti vjetaku podlogu za vanjski teren veliine 20x10 metara. Vrijednost pod-loge iznosi oko 12.000 KM, a radovi na njenom postavljanju poet e im se poboljaju vremenski uslovi. Igralite e dobiti i potrebni mobilijar, te ogradu, tako da e ukupna vrijednost projekta iznositi

oko 25.000 KM. Zanimljivost je da e na centru igralita biti naslikan grb Opine Stari Grad.

Pored ova etiri igralita, ove go-dine je planirana i izgradnja igralita na Kovaima, u ulici Nadmlini. Na ovoj lo-kaciji uklonjena je ruevina i otpad koji se godinama gomilao, te se pristupilo pro-jektu izgradnje odgovarajueg potpornog zida, nakon ega e se izraditi projekat za djeije igralite.

Logavina

Brdovita

Vrhbosna

O"Edhem Mulabdi" - tamponirana podloga

11

Infrastruktura

MART, 2017. STAROGRADSKI HABERI

Poploane ulazne stepenice i izgraen zid oko kue

Uraeno stepenite

Mjesto na kom su nastali Indexi

Prodor povrinskih i procjednih voda u podrum Doma zdravlja Stari Grad nee vie predstavljati problem u ovoj ustanovi. Opina Stari Grad je odluila djelovati i finansirati radove koji e zatititi podrum najznaajnije zdravstvene institucije na svojoj terito-riji.

Radovi su poeli u martu, a uraen je vei dio mainskog iskopa zeml-janog materijala, zajedno sa postojeim slojevima asfalta, betona i ljunanog tampona. Radovi se izvode na dijelu parkinga, koji se nalazi na junoj stra-

ni objekta Doma zdravlja Stari Grad. U toku su drenani radovi na ve is-kopanom drenanom rovu irine 80 cm i prosjene visine 2,50 m, i to du cijelog parking prostora. U rov se planira poloiti 42 metra drenane perforirane cijevi za procjedne vode. Po okonanju tih radova izvrit e se nasipanje ljunka u drenani rov, a ugradit e se montaa ahta od betonskih cijevi. Finalna faza radova ukljuuje kompletno asfaltiranje parkinga do platoa, sa postavljanjem betonskih ivinjaka. Opina Stari Grad je za ove radove izdvojila 33.000 KM.

Zaustavljen prodor vode u podrumske prostorije

12

Infrastruktura


Saniran potporni zid u ulici Iza bae

Saniran je kameni potporni zid u ulici Iza bae do broja 2, na Mah-mutovcu.

S obzirom da se ovaj zid na-lazi uz samu saobraajnicu, a vei dio njega bio je uniten, te je posto-jao veliki rizik od obruavanja i ugroavanja saobraaja, odluili smo se na hitnu sanaciju, kazali su u Slubi za investicije, plan i anali-zu Opine Stari Grad. Oteeni dio starog zida je sruen, te je izvreno betoniranje novog armirano-bet-onskog potpornog zida, duine 10 metara i visine dva metra. Ove ra-dove je izvodila firma Klico trans d.o.o, a finansirala Opina Stari Grad sa 5.900 KM.

Na Mahmutovcu novi potporni zid

Na Mahmutovcu, u ulici Kame-nica ikma 61, saniran je dotrajali potporni zid. Uz stambeni objekat u pomenutoj ulici, nalazio se stari armirano-betonski potporni zid, koji je hitno trebao sanaciju. Rado-vi su poeli razbijanjem betonskog trotoara oko objekta, nakon ega se izvrio iskop od 50 cm za temelj novog zida i prostor gdje se post-avila drenana cijev sa filter ma-terijalom i odgovarajua armatura za zid. Potom je uslijedilo betoni-ranje novog potpornog zida duine deset i visine dva metra, te trotoara i stepenia oko objekta. Radove je izvodila firma Neimari d.o.o. Sa-rajevo, a finansirala Opina Stari Grad sa 10.200 KM.

Opina finansira sanaciju podruma Doma zdravlja Stari Grad

Izgraeno 10 metara zida

Zid bio dotrajao U Ferhadiji, kod ulaza u Trg osloboenja-Alija Izetbegovi, post-avljena je spomen ploa u ast legend-arne muzike grupe Indexi. Spomen ploa postavljena je upravo na mjestu za koje se smatra da su tu nastali Indexi davne 1962. godine. Na ovom mjestu, septembra 1962. godine, Ismet Nuno Arnautali i evko Akamija su osnovali pop-rock grupu Indexi, napisano je na spomen-ploi. Indexi su bili jedna od naih najdugovjenijih pop-rock grupa, a osnovali su je ritam gitarista Ismet Arnautali i bas gitarista efko Akamija, tadanji sarajevski studenti, pa otud i ime Indexi.

Tokom karijere koja je trajala etiri decenije Indexi su objavili dva studijs-ka albuma, 27 singl ploa i 12 kompilaci-ja. Poslije duge i bogate karijere grupa je prestala sa radom 2001. godine, nakon

smrti pjevaa Davorina Popovia.Zakljuak o postavljanju spomen-

ploe Indexima donijelo je Opinsko vijee Stari Grad, koje je i predloilo lo-kaciju, te zaduilo naelnika i opinske slube da poduzmu sve potrebne ak-tivnosti na njegovoj realizaciji.

U Ferhadiji postavljena spomen ploa Indexima


Civilna zatita

Tokom zimskih mjeseci Cvili-na zatita Opine Stari Grad angaovala se na uklanjanju snijega iz najneprohodnijih ulica i umskih puteva, te na preventivnom ienju korita rijeka. Osim toga, aktivno su se ukljuili u rjeavanje problematike vezane za izmjene Zakona i zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodne i druge nesree

Na Komatinu oien i ograen kolektor

S obzirom da se na sabirniku oborin-skih voda u ulici Komatin esto nakuplja-ju velike koliine otpada i niskog rastinja, kao i da je dolazilo do pojave gmizavaca i glodara, izvreno je ienje i izvedeni graevinski radovi. Radovi na ienju kolektora podrazumijevali su sanaciju i poploavanje zidova oko kolektora. Post-avljene su i zatitne ograde i mree, te table upozorenja za graane kojima im se skree panja da je strogo zabranjeno bacanje smea i drugog otpada u sabirnik. Radove ienja je izvela sluba zatite i spaavanja od ruenja, Klico trans grad-nja, dok je ogradu izradila i postavila fir-ma Babi bravarija. Kompletan projekat kotao je oko 8.000 KM.

Civilna zatita istila snijeg Sluba civilne zatite Opine Stari

Grad tokom zimskih mjeseci provo-dila je aktivnosti na ienju snijega na najugroenijim dijelovima opine. Klico trans gradnja je uklonio snijeg i oistio put uz bob stazu na Trebeviu.

Mnogi graani Sarajeva, naroito izlet-nici i ljubitelji prirode, koriste ovu lo-kaciju na Trebeviu, ali njeno odravanje i ienje snijega ne vri se redovno. Osim toga, izvreno je ienje snijega iz ulice umarska, u duini od dva ki-lometra, ime je omoguen neometan promet vozilima do glavne putne komu-nikacije na Trebeviu, Pale-Lukavica. Takoer, mainama i grtalicama izvreno je uklanjanje snijega i ienje pristupnog puta do porodine kue Krunia u Don-jem Biosku. Porodica Kruni, suprunici Zora i Rajko, ive na adresi Donje Biosko br 13 i danima nisu imali oien prilaz do svoje kue jer nisu bili u mogunosti sami ukloniti snijeg.

Odran sastanak naelnika sarajevskih opina

Ukoliko bude usvojen Prijedlog Za-kona o izmjenama i dopunama zakona o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesrea, koji je u ime Vlade FBiH predloila Feder-alna uprava civilne zatite, moglo bi doi do potpunog uruavanja sistema civilnih zatita na nivou opina. Zajedniki je ovo stav koji su iznijeli naelnici i pomonici naelnika opina Kantona Sarajevo: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilida, Vogoa, Ilija i Trnovo, na sas-tanku odranom u Opini Stari Grad. U predloenim izmjenama zakona sporno je ukidanje namjenskih sredstava u iznosu od 0,5% koje svi graani FBiH izdvajaju za civilnu zatitu, a koje se sakupljaju na namjenskom raunu i troe se iskljuivo za potrebe civilne zatite. To znai da bi ukidanje ove naknade dovele do toga da opine ne bi imale sredstva koja se usmjer-avaju direktno na zatitu ljudi i materijal-nih dobara od elementarnih nepogoda, poara, poplava, klizita i sl. Na sastanku je iznesena injenica da su upravo ove po-jave u naoj zemlji intenzivirane posljedn-jih godina, te da su se sredstva iz civilnih zatita usmjeravala za saniranje posljedica poplava, klizita, poara, snijenih padavi-na i slino, a prema iskustvima iz prolosti niko ne moe garantovati da se takve nepogode nee ponoviti.

Ajnadi, Hadibajri i Efendi o predloenim izmjenama zakona

Kolektor na Komatinu Oien snijeg sa puteva

Civilna zatita djelovala preventivno


ProjektiSarajevska pivara uestvuje u sanaciji ulice Konak

Sarajevska pivara i Opina Stari Grad sufinansirat e sanaciju ulice Konak, na Bistriku, u duini od oko 180 metara. Sarajevska pivara e za te namjene izdvojiti 70.000 KM, a Opina Stari Grad obezbijedit e ostatak sredstava neophodnih za re-alizaciju projekta.

Naelnik Hadibajri je pojas-nio da je dogovor sa predstavnic-ima Sarajevske pivare ostvaren prije dva mjeseca, te da su na ovaj nain dokazali spremnost u podrci nastojanjima lokalne zajednice da omogui to bolje uslove ivota svojim graanima.Oni su spremno prihvatili da podre ovaj projekat i na tome smo im zahvalni, kazao je Hadibajri.

Zlatko Rami, generalni direk-tor ove kompanije, istakao je da u Sarajevskoj pivari, kao domaoj kompaniji, smatraju da je nji-hova obaveza da podre svaki projekat i instituciju koji ima za cij poboljanje kvaliteta ivota graana.Sarajevska pivara je najs-tarija fabrika u naoj zemlji. Tokom 153 godine postojanja je pomogla mnogim i podrala mnoge projekte. Mi smo jedina fabrika na podruju opine Stari Grad i mnogi nai rad-nici ive u ovoj opini, pa je sas-vim logian slijed sufinsiranja ovog projekta, kazao je Rami. Radove na rekonstrukciji ulice izvodit e KJKPRad.

Opina Stari Grad Sarajevo je jedna od 13 opina, koja je sa Federalnom up-ravom za geodetske i imovinsko pravne poslove potpisala sporazum o zajednikoj implementaciji aktivnosti na sistemskom usklaivanju podataka katastra i zemljine knjige o nekretninama.

Za realizaciju ovog projekta na terenu izabrana je firma Geodet d.o.o. Sarajevo. Muris Ajanovi, iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove, koja je finansijer i pokreta projekta is-takao je da e, zahvaljujui ovom projektu, Opina znatno jeftinije uspostaviti novu, pouzdaniju vlasniku evidenciju o etanim jedinicama: Pojedinani trokovi za svaku jedinicu i graanina bi zasigurno iznosili izmeu 500 i 800 KM, dok sadanji trokovi iznose 50ak KM kazao je Ajanovi.

Starogradske ulice koje podlijeu har-monizaciji katastarske opine Sarajevo

III i u kojima se vri obilazak zgrada su: Pehlivanua, Muse azima atia, Po-toklinica, Josipa tadlera, emerlina, Kar-puzova, Ademovia, Sunulah Efendije, Brae Eskenazi, Golobrdica, adordina, Halim Hodina, Vrbanjua, Budakovia ikma, Cvjetina, Brdovita, Kriva, Sedre-nik, Alije Nametka, Mihrivode, Vareka, Ticina, Nerkesina, Ispod Budakovia, Her-cina, Oaktanum, Pirin Brijeg, Sagrdije ikma, Sagrdije, Hamida Svrze, Fadil Pae erifovia, Logavina, Toromanova, Ulom-ljenica, Keina, Gloina.

Starogradske ulice koje podlijeu har-monizaciji katastarske opine Sarajevo XI i u kojima se vri obilazak zgrada su: Obala Kulina bana, Zrinskog ikma, Zelenih be-retki, trosmajerova, Ferhadija, Mula Mus-tafe Baeskija, Denetia ikma, Nie Ban-je, Petrakijina, Mehmed-pae Sokolovia i Pehlivanua.

Auriranje podataka

katastra i zemljinih knjiga

Sluba za socijalnu i borako-invalidsku zatitu Opine Stari Grad od 01. janura poela je primjenjivati novi Pravilnik o visini i nainu isplate jed-nokratne novane pomoi porodiljama iz Starog Grada. Umjesto dosadanjih 200 KM, naknada za svako prvo i drugo novoroeno dijete u ovoj opini iznosi 300 KM, a za svako naredno novoroeno dijete 450 KM.

Pravo na ovu pomo imaju poro-dilje koje imaju prebivalite na podruju opine najmanje jednu godinu do dana poroda. Ako porodilje imaju status ra-seljenog lica, takoer moraju imati boravie na podruju opine u trajanju od jedne godine do dana poroda. Izuzetak

od ovog pravila od jedne godine borav-ka mogu biti porodilje koje su stupile u brak sa mukarcem koji ima prebivalite u Starom Gradu due od jedne godine. Zahtjev za ostvarivanje prava na jed-nokratnu novanu pomo podnosi se najvie 60 dana od roenja djeteta.

Uveane naknade porodiljama u Starom Gradu

Pravo imaju porodilje iz Starog Grada

Rami i Hadibajri potpisali sporazum

Ulica Konak


Projekti FB profil Opine ima 15.000 like-ova

Putem web stranice graani mogu pristupiti i FB profilu Opine Stari Grad koji je prepoznat kao jedan od najdirektnijih naina ko-munikacije sa graanima i koji je za samo nekoliko mjeseci ost-vario preko 15.000 like-ova i oko 2 miliona pregleda. Promjenom strategije i aktivnim zalaganjem Sektora za odnose s javnou i informacione sisteme, Facebook stranica Opine Stari Grad je, od relativno nepoznatog izvora infor-macija, za samo nekoliko mjeseci postala stranica koja se masovno prati i kojoj se vjeruje. Facebook je u naoj zemlji najvie koritena drutvena mrea sa preko 1.8 mili-jardi aktivnih korisnika irom svi-jeta, to znai da 60% ukupnih ko-risnika interneta na svijetu provodi odreeno vrijeme na Facebook-u pregledavajui i traei razne sadraje.

Opina Stari Grad je taj trend prepoznala i iskoristila da doe do to veeg broja redovnih pra-tilaca. Sve vijesti koje se objav-ljuju na web stranici Opine Stari Grad, automatski se objavljuju i dostupne su i na Facebook stranici Opine. Time je rad ove lokalne sa-mouprave postao transparentniji i dostupan svim graanima. Takoer, sve sjednice Opinskog vijea pre-nose se uivo na profilu Opine, a za posjetioce FB profila organizuju se i nagradne igre koje sponzoriraju privredni subjekti iz Starog Grada.

Opina Stari Grad Sara-jevo graanima je od janura ove godine po-nudila redizajniranu i auriranu web stranicu www.starigrad.ba. Na stranici graani mogu nai sve potrebne informacije o radu Opine, opinske administracije, realizovanim i planiranim projektima, planiranim i realizovanim budetima, baze podataka o mladima, NVO-ima, po-slovnim prostorima i zgradama kojima raspolae Opina Stari Grad, Budet za graane, Kako registrovati obrt, Registar vijenikih pitanja i inicijativa...

Nove aplikacije Vodi kroz alter salu i Pitajte Opinu

Nove aplikacije na web stranici opine Stari Grad Vodi kroz alter salu i Pitajte Opinu, osmiljene su radi boljeg pruanja usluga graanima i poboljanja komunikacije.

Kako bi se graanima olakalo koritenje usluga u alter sali, u Vodiu je jasno naznaeno ta se moe ostva-riti na kojem alteru, te dat pregled do-kumentacije koju je potrebno pripremiti prije dolaska na alter radi ostvarivan-ja odreenih prava. Klikom na svaku pojedinanu uslugu moe se saznati koja tano dokumentacija je potrebna za ost-varivanje prava graana.

Aplikacija Pitajte Opinu nudi mogunost graanima da postave pitanje

svakoj opinskoj slubi/sektoru i da bla-govremeno dobiju odgovor.

Novi dizajn web stranice, prati i red-izajnirana mobilna verzija. Pristup in-ternetu s mobilnih ureaja trenutno je jedan od najbre rastuih trendova u svi-jetu, a mobilne verzije pored drutvenih mrea, zasigurno su neizostavno odredie svih korisnika mobilnog in-terneta. Mobilnu verziju graani mogu koristiti na bilo kojem pametnom tele-fonu koji posjeduje pristup internetu. Prema evidenciji, u toku 2016. godine, zabiljeeno je oko 175.000 posjeta web stranici (85.500 korisnika). Ovi korisnici su na stranici izvrili vie od pola miliona pregleda u navedenom periodu.

Graanima nudimo redizajniranu web stranicu

Vie od pola miliona pregleda stranice u proloj godini Nove aplikacije za

bolju komunikaciju sa graanima Mobilna verzija prati svjetske trendove

Usluge koje nudi alter sala:

alter 1. i 2. matina sluba (izda-vanje izvoda iz Matine knjige roenih, Matine knjige vjenanih i Matine knjige umrlih i Uvjerenja iz Knjige dravljana

alter 3. socijalna i boraka zatita alter 4. protokol opine (prijem,

obrada i kompletiranje podnesaka, izda-vanje potvrda o prijemu podnesaka)

alter 5,6,7 i 8. ovjera prepisa i le-galizacija potpisa

alter 9,10 i 11. Ministarstvo unutranjih poslova Kantona Sarajevo (saobraajne i vozake dozvole)

alter 12. blagajna (uplata zakupni-na, kupovina administrativnih taksi, sve druge opinske uplate)

Hvala za 15.000 like-ova

Sjednice Opinskog vijea uivo


SportZavrena kola malog fudbala

Projekat 'kola malog fudbala' koji je finansirala Opina Stari Grad, a implementiralo Udruenje za sport, rekreaciju, obrazovanje i edukaciju Bistrik, zavren je sveanom podjelom diploma i dresova najboljim polaznicima. Zahvalnice za podrku u realizaci-ji projekta uruene su naelniku Ibrahimu Hadibajriu i Sektoru za lokalni razvoj Opine Stari Grad.

kola malog fudbala jedan je od devet projekata koji su odo-breni po Javnom pozivu Opine Stari Grad za 2016. godinu. Ovaj projekat finansiran je iznosom od oko 8.600 KM.

Naelnik Opine Stari Grad je prije uruenja diploma i dresova, uenicima poruio da bi volio kada bi projekat bio nastavljen i ove godine.

U Starom Gradu uvijek je bilo talenata

kola malog fudbala je tra-jala sedam mjeseci, a u nju je bilo ukljueno oko 60 uenika, uzrasta od drugog do devetog razreda osnovne kole. Treninzi su se odravali u O Edhem Mulabdi i na sportskim tereni-ma Bentbaa. Almir Behlulovi, predsjednik Udruenja Bis-trik se zahvalio Opini na pruenoj podrci i kazao da je znaaj projekta u tome i to su se neki polaznici prvi put susreli sa kolom fudbala, treninzima i slino.Veina ove djece dol-azi iz padinskih dijelova Starog Grada i po prvi put su se susreli sa kolom fudbala. U Starom Gradu je uvijek bilo talenata, a bie ih i ubudue,kazao je Behlulovi. Najavio je da bi projekat mogao biti nastavljen i u ovoj godini.

Vie od stotinu starogradskih osno-vaca ove zime je besplatno zimovalo na Igmanu i pohaalo kolu skijanja kroz projekat Igman 2017, koji je realizovala Sluba za obrazovanje, kulturu i sport Opine Stari Grad. Projekat je zavren u januaru, a svi polaznici su dobili diplome kao potvrdu da su nauili skijati.

Projekat je obuhvatao djecu kojima roditelji ne mogu priutiti da naue prve korake ovog lijepog, ali izrazito skupog i zahtjevnog sporta. Opina Stari Grad je za ovu namjenu izdvojila oko 20.000 KM ime su svakom ueniku, te jednom nastavniku - pratiocu svake osnovne kole, bili plaeni svi trokovi boravka i to: prijevoz Sarajevo-Igman-Sarajevo, etiri puna pansiona u Domu Ozonski raj na Igmanu, kola skijanja, ski oprema i certificirani instruktori, kao i zabavni sadraji od strane kvalificiranih animato-ra. Odlazak na Igman je organizovan u tri smjene za uenike svih est starogradskih osnovnih kola.

U projekat se ukljuio i do-nator iz Holandije

Koliko je ovaj projekat Opine Stari Grad odjeknuo u javnosti, pa ak i do daleke Holandije, pokazao je gest Zaima Memagia. Memagi je, naime, polovi-nom januara donirao vei broj skija i op-reme jer je proitao da Opina Stari Grad organizuje besplatno zimovanje i kolu skijanja osnovcima koji su iz porodica slabijeg materijalnog stanja, te je odluio dati svoj doprinos. Ubrzo je ta oprema dopremljena u Dom Ozonski raj, te je od-mah i koritena kroz kolu skijanja.

Preko stotinu starogradskih osnovaca nauilo skijati

Donator iz Holandije Zaim Memagi

Uenici sa instruktorima na Igmanu

Najboljim uruene diplome

Starogradski osnovci uskoro u Pozoritu mladihOpina Stari Grad nastavlja i ove

godine da vodi starogradske uenike u pozorite. Ovim projektom nastoje se razviti kulturne vrijednosti kod djece, te pokuava stvoriti naviku odlaska na pozorine predstave. Javnoj ustanovi Pozorite mladih Sarajevo odobren je grant u iznosu od 5.000 KM zahvaljujui kojem e uenici osnovnih kola (od I do IV razreda) iz Starog Grada imati priliku tokom godine posjetiti pozorine pred-stave u ovoj ustanovi. Opina Stari Grad je prole godine sline grantove potpisa-la sa Kamernim teatrom 55 i Narodnim

pozoritem ije su predstave posjeivali starogradski osnovci, ali i srednjokolci. Najavljen je nastavak ovih projekata i u 2017. godini.

Potpisivanje sporazuma o dodjeli granta


Sport

Najbolje rezultate u premijernoj sezoni ahovske lige Starog Grada 2016/2017 su postigli ahisti iz O "Hamdija Kreevljakovi". Uz ve tradicionalnu fud-balsku i odbojkaku, od ove kolske go-dine Opina Stari Grad je putem Slube za obrazovanje, kulturu i sport pokrenula i ahovsko takmienje za osnovce. Tehnika organizacija je pripala K "Stari Grad",

a meevi su se igrali u prostorijama K Stari Grad te u uionicama O Ed-hem Mulabdi. Odigrano je 10 kola po dvokrunom sistemu na etiri ploe (tri djeaka, jedna djevojica i dvije rezerve). Nakon veoma interesantnih i izjednaenih borbi, najbolje rezultate je postigla ahovska ekipa O Hamdija Kreevljakovi, drugo mjesto je pripalo O Edhem Mulabdi, tree O Vrhbosna. Boje pobjednike ekipe su branili Hamza omor, Alija pilja, Ali Drmala, Aida Arnautovi, Aldin Ka-janija i Ahmed Aganspahi. Takmienje je sudio meunarodni arbitar FIDE, majstor Emin Kemura.

Opina Stari Grad je nagradila sve ekipe sa po pet ahovskih garnitura i jed-nim ahovskim atom. Zvanino uruenje nagrada, medalja, pehara i diploma bit e odrano u maju, tokom obiljeavanja Dana Opine Stari Grad.

Odbojkaice O ejh Muhamed ef. Hadijamakovi su ampioni Odbojkake lige Starog Grada za sezonu 2016/2017. Mlade odbojkaice sa Hrida su imale pot-punu dominaciju tokom cijele ove sezone i zaslueno su najbolje, drugu godinu zare-dom.

Novoizgraena sala O Mula Mus-tafa Baeskija, iju je izgradnju u potpu-nosti finansirala Opina Stari Grad sa oko 740.000 KM, otvorena je upravo meevima Odbojkake lige Starog Grada, to je ovu sezonu inilo posebnom. Moderna i pros-trana sala pruat e najbolje uslove i za naredne sezone ovog takmienja, to e zasigurno podii kvalitet. Takmienje je prolo bez problema, a obiljeilo ga je fair sportsko nadmetanje, potivanje protivnika i druenje sportista, to je i primarni cilj projekta.

Glavna nagrada dvodnevni izlet na Igman

Odbojkaku ligu, moda jedinu ovakve vrste u cijeloj zemlji, realizuje Sluba za obrazovanje, kulturu i sport, potpomognuta Odbojkakom akademijom Sme. Za najbolje su osigurane bogate i vrijedne na-grade, a bit e im uruene poetkom maja.. Diplome i pehare e dobiti tri najbolje ekipe prvenstva, kao i najbolja fair-play ekipa. Odabrat e se i najboljih est igraica prvenstva, koje e takoer dobiti posebne nagrade. Glavna nagrada, odlazak na

dvodnevni izlet u Dom umarskog fakulte-ta na Igmanu polovinom maja, pripala je ampionkama iz O ejh Muhamed ef. Hadijamakovi. Njima e se pridruiti

najbolji mladi starogradski fudbaleri, ije je proljetno prvenstvo poelo ovog mjeseca, a oekuje se neizvjesna borba za titulu.

??????????

Utakmice igrane u novoj sali

O "Hamdija Kreevljakovi" ima najbolje ahiste

Pozicija Tim Meevi Pobjede Nerijeeni Porazi Bodovi

1 O Hamdija Kreevljakovi 10 6 2 2 27,5

2 O Edhem Mulabdi 10 8 1 1 25

3 O Vrhbosna 10 7 3 0 244 O Saburina 10 6 2 2 20

5 O ejh Muhamed ef. Hadijamakovi 10 2 1 7 9,5

6 O Mula Mustafa Baeskija 10 0 1 9 3,5

Konana tabela ahovske lige osnovnih kola Starog Grada

Odbojkaice sa Hrida odbranile titulu

EkipaUtakmice Setovi Poeni

Bod.Pob. Izg. Pob. Izg. Dob. Izg.

1 O ejh Muhamed ef. Hadijamakovi 9 1 19 2 510 264 19

2 O Hamdija Kreevljakovi 8 2 16 5 485 348 163 O Mula Mustafa Baeskija 7 3 14 7 473 382 144 O Saburina 3 7 7 14 355 448 75 OVrhbosna 3 7 6 15 363 467 66 O Edhem Mulabdi 0 10 1 20 233 502 1

Konana tabela za sezonu 2016/2017

Ako biste prije stotinjak go-dina u Sarajevu eljeli ima-ti ue, mreu ili tapiseriju, doli biste na Baariju u uarsko-metlarsku radnju nedaleko od Sebilja, gdje bi vam ih hadi Alija runo izradio. U vremenima kada nije bilo fabrike proizvodnje, runa iz-rada se dvostruko vie cijenila, a kau i vrijedila, pa su tako ovi proizvodi trajali i po trideset godina. Danas je samo jedan uar na Baariji. Njegov zanat ne cijeni se kao nekad, a opstati u vremenu maso-vne proizvodnje, kad sve manje mladih ljudi zanima ovaj zanat, jako je teko.

Ja sam odmalena bio zainteresovan za ovaj zanat i vukao svog oca hadi Mus-tafu za nogavicu u elji da mu pomognem u radnji. Od njega sam sve nauio, kako se pravi ue, mrea, golmanska mrea, tapi-serija..., ovako poinje svoju priu jedini uar sa Baarije, Demal Kurahovi.

Sve je poelo od dede hadi Alije

Demal Kurahovi je roen u Sarajevu 1952. godine i cijelog ivota se bavi ovim poslom. Ljubav prema zanatu prenio je i na svoju djecu. Njegova tri sina i kerka znaju sve tajne ovog zanata, ali ne vide ni-kakvu perspektivu u bavljenju njime.

Sve je poelo od dede hadi Alije, a ja sam trea generacija koja je naslijedila ovaj zanat. Imam tri sina i kerku, koji sve znaju raditi ovo to i ja, ali nemaju perspe-ktive u ovom zanatu, a teta bi bila da ovaj zanat ode u zaborav, kae Kurahovi. ali se da sve manje ljudi dolazi u njegovu rad-nju jer ih se malo odluuje za runu izradu ovih proizvoda. Umjesto toga, kupuju go-

tove proizvode. A, problem je i nabavka materijala koji mora naruivati iz fabrika u Srbiji, te onda plaati carine za Srbiju, Hrvatsku i BiH. Svi ovi razlozi diktiraju i cijenu proizvoda.

Koristim kvalitetan repromaterijal i od njega pravim uad po potrebi naruioca. Materijali koje ja koristim su kudeljni, sintetiki i laneni. Kudeljni je najtraeniji za one koji znaju ta je kudelja, a to se tie jaine i otpornosti na vodu, najbolji je sintetiki materijal, otkriva nam ovaj uar. Pokazuje nam i alat koji koristi, a to su daska i unak. Ovo je moj najvaniji alat, a irina daske zavisi od debljine ko-nopca koji se pravi.

Njegove mree koristili FK Sarajevo i eljezniar

Kurahovi istie da je za mnoge spor-tiste klubove upravo on izraivao mree. Prije rata radio sam golmanske mree za klubove FK Sarajevo, FK eljezniar i

druge, a radio sam i mree za koarkaki klub Bosna.

Kao i veina zanatlija sa Baarije, i Kurahovi se ali zbog nedostatka inte-resa za stare zanate. Predlae da turistiki vodii organizuju posjete turista zanatli-jama poput njega. Misli da bi time ost-varivali vei profit.

Ponekad turisti koji su u prolazu, a koji cijene runi rad, dou u moju radnju, kupe neki moj proizvod i budu oduevljeni zanatom. Turistima je zanimljivo kad im pokazujem kako rukama steem ribar-ske uzlove, pa do krajnjeg proizvoda. Kae i da je grupi studenata na Akademiji likovnih umjetnosti jedne prilike pre-davao i pokazivao nain pravljenja mree i da su bili veoma zainteresovani. Dok razmilja o vremenima kada se njegov zanat mnogo vie cijenio i nada se da e ti dani ponovo doi, Kurahovi nastavlja plesti mree u svoj radnji na ariji, a mi ga ostavljamo njegovom poslu...

Uar koji i danas runo plete mree i uva svoj zanat

Demal Kurahovi u svojoj radnji na Baariji

Jedna od ispletenih mrea Ljuljake kakve su se nekad pravile

18

Predstavljamo uspjene male privrednike iz Starog Grada


Ljuljaka trajala trideset godina

Jedna gospoa mi je dola nakon trideset godina i donijela ljuljaku koju sam joj napravio. Jedina teta koja se desila bila je od strane zeca koji je presjekao ue na ljuljaki na nekoliko mjesta. ena mi je poklonila ljuljaku pa sam je izloio u radnji. Kad je po-gledam zapitam se zar je mogue da je taj materijal toliko jak da je ostao nepromijenjen trideset godina.

Jedini uar na Baariji opstaje vie od stotinu godina Izrauje uad, mree, tapiserije Zanatu nauio i

svoju djecu, ali ne vidi perspektivu

Jo u doba zlatnog vijeka ne moe se govoriti o cjelokupnoj, panskoj knjievnosti, a da se ne pomenu pisci jevrejskog porijekla. Ve na poetku javlja se Santob de Carrion sa djelom Proverbios mo-rales koje je napisao vrlo boga-tim panskim jezikom. On je vaan i po uticaju koji je izvrio na veliki broj sefardskih pisaca tokom neko-liko vijekova, zbog veoma dubokog poznavanja Talmuda, te Antun de Montera El Ropero de Cordoba, kao i satiriar Juan Alfonso de Bae-nasu tvorci poznatog Cancionera.

Pod uticajem jevrejskih pisaca do izgona iz panije 1492.godine pisali su i drugi, a posebno Sefardi u Italiji, Amsterdamu, Sarajevu i drugim gra-dovima Osmanske imperije. Mnogi od njih su do izgona bili obrazovani na tada poznatim univerzitetima u paniji i Portugalu. Ako govorimo o tadanjoj sefardskoj pismenosti, kao i njenom daljem razvoju, krucijalnu ulogu su odigrali pisci (a po nekima i rabini) Duarte Pinel i Abraham Usque. Oni su preveli Petoknjije u Carigradu 1547. i to je jako vano Bibliju (zvanu ferarska) sa hebrejsk-og na panski koji je bio razumljiv Sefardima, 1553. godine.

U Bosni sve do II svjetskog rata, jezik pisanih ili bolje reeno latin-skim slovima kopirani jezik, je bio veoma razliit od kolokvijalnog jezi-ka kolovanih Sefarda, a pogotovo od svakodnevnog govora sarajevsk-og dio-a.

U 17. vijeku Sefardi su nastavili pisati djela na hebrejskom i neke od njih prevodili na sefardski jezik. Tu spada ulhan Aruh obredni kodeks od Josefa ben Efraim Caro, kao i Sefer evet Jehuda Uvinanim u Amsterdamu 1640. i 1859. u Beogradu. U to vri-jeme je djelovao Mojsije (Moe Al-mosini erudita, astronom i fiziar, te veliki poznavalac rabinskih nauka, a u filozofiji nasljednik Maj-

monidesa). Djelo Sefer anagat aha-jim, na panskom Libro entitulado Regimento de la vida (Knjiga zvana Pravila ivota) je univerzalno djelo uz koju je autor napisao i rjenik, u kojem objanjava i na hebjrejskom filozofske termine.

Dug je spisak pisaca, filozofa i rabina koji su pisaliu sefard-skim Jeivama talmudske komentare. Najvanije djelo iz ovog perioda po mom miljenju je kapi-talno djelo vie rabina Sefer Meam Loez. Citiranje ovog djela traje sve do dan danas poto je namijenjeno svekolikim Sefardima, uenim i nauenim. Djelo je izalo 1733. go-dine u Carigradu.

Religiozni karakter sefardske knjievnosti u Bosni zadrao se u principu do polovine 19. vijeka. Skoro svi knjievnici su bili rabini. Bez obzira to su ve bile osnovane tamparije na jeziku sefardskih Jevreja, nije bilo lijepe knjievnosti (beletristike), nego su pisci opisiv-ali line meditacije o Tori, Talmudu itd. Nakon toga pojavljuju se neke forme beletristike koje su opet bile varijacije na temu iz Tore, npr. o caru Salamonu ili Josefu u Egiptu.

Na poetku 17.og vijeka poeo je suprotan proces stvaranju zajednikog jezika Sefarda, kad su se razni dijalekti panskih pokrajina polako stapali u jedinst-veni idiom. Sefardi preuzimaju nove rijei zavisno od toga gdje se nalaze. Neke od tih rijei ili potpuno zam-jenjuju panske ili se upotreblja-vaju uporedo sa panskim. U svim tim dijalektima nalazimo hebrejske rijei koje su usko vezane za vjerski ivot, praznike ali i obiaje. To su: Tora, alom, kaer, mazal, halila, na-zivi praznika; Ro haana, Jom kipur, Sukot, Simha Tora, Purim, Pesah, avuot, Hanuka, abat, minjan, be-raha, Talmud itd.

Intelektualni ivot sefardskih Jevreja je bio usko vezan uz Ka-

balu, od njene pojave do 20. vi-jeka. Vanu ulogu su odigrala djela Isaka Lurije i Haima Vitala, voa kabalistike kole u Safedu. abetaj Cevi, mesijanski avanturist, kao i neke druge sline mesije su stvor-ile prilian psiholoki haos ne samo kod Akenaza nego i kod Sefarda. Alliance Israelite Universelle (Sveopti jevrejski savez) je 1860. godine osnovao Charles Netter. Cilj ove organizacije su bile promjene u kolovanju i prosvjeti Sefarda. Pozitivno u toj djelatnosti je pojava moderno obrazovanih Sefarda, ali radikalne promjene mentaliteta i neshvatanje kulturne batine istih su razlog zato taj program nije bio uopte prihvaen.

Vano je napomenuti da su u Sarajevu, do II svjetskog rata, ivjeli lingvisti, a i os-tali kolovani ljudi koji su perfekt-no govorili moderan panski jezik. To su: Dr. Moric Levi (nadrabin), Abraham A. Cappon, Haim S. Alta-rac (pjesnik i finansijski inovnik), Isak Altarac (nadkantor), Mojse Ra-fael Atijas-Zekky ef., Mojsije Danon, abetaj aen, dr Kalmi Baruh, dr Samuel Kamhi i nekoliko drugih.

Vrlo je interesantan bio govor pomenutog sarajevskog nad-rabina dr Morica Levija, na veoma bogatom panskom jeziku, pred svjetskim dostojanstvenicima u Gradskoj vijenici u Kordobi po-vodom obiljeavanja 800. godinjice od roenja Majmonidesa.

Sin sam onih Sefarada prognanih iz panije! Potomak sam Halevija i Majmonidesa i danas, 500 godina poslije izgona iz panije, posjeujui Majmonidesov trg u Kordobi i posjeujui drevnu i istorijsku sina-gogu ovoga velianstvenog grada, u mom duhu pojavljuju se osjeanja prohujalih vijekova, i sjeanja veo-ma tragina i puna uzdaha. ( Jevre-jski glas, 14- 3. april 1935.)

O sefardskoj knjievnosti

Pie: David Kamhi, redovni profesor Sarajevskog Univerziteta, u penziji

Staro Sarajevo

(nastavit e se)

U takmienju na naem FB profilu, do ovog izdanja "Starogradskih habera" najbolju fotografiju poslala je

Belma orbo.

Documents

BESPLATAN PRIMJERAK l MART, 2017. broj 33.starigrad.ba/userfiles/file/haberi/haberi_33.pdf · kazala je učiteljica Suada Điver. Iz škole su se obratili Općini za pomoć, i ona