BESKOPNIK NASE VELICANSTVO - boriskastel.files.wordpress.com fileromantičar i vitez mistika, Novalis, sanjao je Plavi cvijet, prešao rubikon sna grijući martel na vatri nedostižnog

Boris Jovanović Kastel

BESKOPNIK

http://boriskastel.wordpress.com

Boris Jovanović KastelBESKOPNIK

Izdavač Samizdat

UrednikMomir M. Marković

RecenzentIbrahim Kajan

Fotografija autoraZdravko Radošić

Kompjuterska i likovna obradaMiomir Kračković

ŠtampaGrafokarton Prijepolje

Tiraž300

BIBLIOTEKA ARHIPELAZI

BORIS JOVANOVIĆ KASTEL

BeskopnikBeskopnik

Podgorica2015.

NA DOJKI KARIJATIDE

Premalo vremena sakupljamda bi se strahu od njih predao.Mora hladnom jezom zaleđena,srce meduze rodilje od studi raspuklo,zvonik katedrale vrh ledenog brijega,ostaviše me da dlanna žaru bradavice, suncu dojke preklane karijatide -ugrijemdok njihova bezgraničnost mine.Premalo vremena sakupljamda bi se žaljenju njih predao.

* * *Ovog predvečerja mora će se razleditida bi se suzama- što dobrovoljni egzil talasa proslaviše -jednom vratila.U njima su DNK za porođaj pučine ili obdukciju zaboravili.Od tada ne mogu plakatia takav aristokrat, Pitijin vlastelinljepši od atletskih mladića u Sokratovoj postelji, žuti mačakna rukama mi umrije.

BudvaS. Lorenzo da B. 2003.

5

BESKOPNIK

STATUA

Dva vijeka poslije Leopardijadolazi trgu među zidinimagdje lava mekša od smole.Pokretna statua, gola do pupka,nedirnutih bradavica, na korak dvaispred, melodijom koraka odlazi,neuhvatljivo...Predugo, u mrklini ćorsokaka,pored fontane sa beskućnicimadok ljetnji pljusak kuca na vrata katedralezaludno se – ljepšoj od utopije – primiče.Umivena morem, lavirintu ulica odlazi brzo, ne okrećući se ni tren.Mokrih nogavica, u mokasinama punim obale,hita portunu, diše joj za vratomblizu trga sa početka i tako u nedogled.Bezbroj spletenih puteva danakrst i mjesec ispisuju.Od grčkog maratonca umorniji,koketnu statuu ostavlja drugima,žuri marini sa kartom za Montenegro u džepu da brod ne isplovi. Najednom, usporava svjestan da postaje kip iz čijeg čela znoj pučine izvire, od koga se bronza stihova latinskih pjesnika odvaja.Nigdje neće kročitipokretniji od planete juga.

13. jul 2006.

6


MORE U OGLEDALU

Hodnik stana na šestom spratumiriše na suvu koru limuna i kavu.U ogledalu ljeska more.Zid išarandječijim arabeskama, grafitimazemljotresa i memlom za leđima.U ogledalu bonaca snage snapogledu starom nekoliko satiodražava boju.I po ko zna koji put –suze, znoj, pljuvačku, modrice, kašalj i druge krhotine pučinepakujem u flašu zatvorenu plutomda joj lijek od sušenja budu.A meni?Kako bude...

6/8. septembar 2006.

7

BESKOPNIK

PLAVOST

Čistije od duše laneta,romantičar i vitez mistika, Novalis,sanjao je Plavi cvijet,prešao rubikon snagrijući martel na vatri nedostižnog.Naivnije od dječaka na magarcuu trebinjskom polju ili avliji pod lozomzaljubljenog u Sofiju Loren,čistiji od naravoučenija basni,sanjao sam plavo more,talasima sa lica ratne bojedokučivog ispirao.Opijen morem i vodozeman,plavog lica, pred auditorijumomriba, školjki, sirena i skeleta mornaračitam pjesmu o grofu,najbližem ostvarenju snova.Gledaju začuđeno željni sadržajaove pjesme koju nikad neće čuti.Dok Novalisu martel i dalje dosipaju -dosanjanog sna i omorenzemlji se ne vraćam više.

19. mart 2007.

8


INKVIZICIJA

ili dodatak jutarnjoj kafi s majkom

Parče uramljenog jutra na verandiprohladno i vedrinom diše.Uz jutarnju kafupričam ti – majko – o snu bez krajakako me sirena tvoje generacijehrani suvim ukljevama i pelinovim medom,a meduza iz istog mora tvojih boradubljih od ponorniceodvraća od virova i razblažuje vinoda, polupijan, ove stihove ne odam nikome.Čak se i večernji čaj od jabuke ohladioa jutro na cimet miriše.Dok se izvinjavam što te, na tren,zamijenih meduzom i sirenom,ti, umilnije od sirene, pjevušiš nekupjesmu na grčkom (iako ni riječ ne znaš)i pogledom kameniš kafupretvorenu u vulkanski mineralstrašnije od meduze, govoreći –Bože svemogući, požuri da ne okasniš na posao, zbog čega se izvinjavaškad me, ni za tren, nisi zanemario.Zašto si tajio ovu pričui od tebe skrivanu vjekovima.U jutrima nakon togapričaću ti – majko – o sportu,

9

BESKOPNIK

politici, zastavama, govorićeš o šivenju, glavobolji, golubici što čeka mladunca i krofnama sa džemom od šljiva ali snove, lišene iluzija, zaobiđimoda te inkvizicija grešnicom ne proglasi.

noć 26. april 2007.

10


POZNANSTVO SA DIOKLECIJANOVOMKĆERI ILI SANJANA LJUBAV IZVAN SNA

TT onom tišim od maestrala, uz cigaretu i ispi-janje likera Fernet branka, ovu nauzgledlirsku ali jezivo mističnu sagu, ispričala mi

je profesorica filozofije na splitskom sveučilištu ipredsjednica Društva hrvatsko-italijanskog pri-jateljstva Dante Aligieri, gospođa Ljerka Šimun-ković u koktel pauzi kongresa Nikola Tomazeo iEvropa u Veneciji januara 2003. godine.

Zbog gužve u holu biblioteke Marćana i žago-ra učesnika, kao i čestih pozdravljanja kolega izskoro svih zemalja Sredozemlja, zaglušavan oko-lnim zvonima, njena priča mi, tog trenutka, nijeznačajnije okupirala pažnju. Ali, tada...

Tome je doprinijelo i skretanje misli na stra-stvenu Đorđu, prodavačicu staklenog nakita saostrva Murano, sa kojom sam se trebao vidjeti na-kon današnje sesije. Bila je tajnovitija od mor-skih virova, čudesno putena i skoro promukleljubavne šapate, nije izgovarala venecijanskomakcentom. Imala je persijskog mačka zelene bo-je (imam i fotografiju sa njima) koga je često pri-slanjala na osrednje grudi tvrđe od borove smo-le, pričajući o plemkinjama zaljubljenim u ma-čke i minđuše sa ovog ostrva.

No, shodno priči gospođe Šimunković, veče-ras mi je vanbračna kći Dioklecijana, predstavi-

11

BESKOPNIK

la se – Dalmina, pohodivši me u snu, izdiktiralaovu nikad pročitanu pjesmu, i to naizust. Pišućiprstom po pijesku, u plićak vraćala se gola ma-sirajući bedra i ramena. Oprhvan za mene neka-rakterističnim stidom, slušao sam je skoro zatvo-renih očiju da čitaocima njena tjelesna raskošne skrene pažnju sa stihova. Možda sam pogri-ješio, jer ko pročita ove stihove – za razliku odmolitve – Dalmina mu nikad neće doći u san ilijavu, svejedno.

Da ne zaboravim još nešto sa početka priče.Tada je gospođa Šimunković, nakon završnog gu-tljaja, rekla: Da ne duljimo sa ovom zagonetnompričom bez kraja, uskoro imam izlaganje o puto-vanju Tomazea u Dalmaciju i slušaćete me svi,divno. Tu je i gradonačelnik Venecije sa lentom,ovaj gospodin što se maloprije pitao sa nama, zarse ne sjećaš, Kastel. Požuri, ispij svoj liker, molimte, i vratimo se u salu.

Odgovorio sam sebi u bradu: Zdravo da si,gospođo, ali ovaj liker sa ledom neću popiti ni zašta na svijetu da se mora u čaši sa pozlatom neuzburkaju i tako spriječe obnaženu carevu kći dazapliva.

Ko bi mi tada izdiktirao nastavak ove pje-sme? Evo, nerado i ljubomoran na čitaoce, nu-dim je! Ali, zbog svega, preklinjem vas – ne či-tajte je!

12


GLASINE O DALMINI,VANBRAČNOJ KĆERI CARA DIOKLECIJANA

Kad je sadila lovor da oca za buduće pobjede i neimare oko palate okiti,kupala se u ljekovitoj glini,mastilom hobotnice lakirala nokte,čak i dok je spavala –za vječnim tragala je, bezuspješno.Pokrivena jastucima vezenim cirkonima,jecala jeda ne probudi poslugu.Pred udajukad su joj se graške znoja u bisere pretvorile,nakon jutarnjeg kupanja pred hridima i dušama mitova kao voajerimau dlanove uze kapljice morai, od molitve svetije, umi se po licu.Pobjedivši biologijuprolaznost više poznavala nije.Balzamom mora ovječenadok je pučine – trajaće!

13

BESKOPNIK

EPILOG

Još lutam obalama, tražeći Dalminu u plićacima, grmovima makije, među rtovima, u pećinama iscrtanim morima. Ne zbog balzama vječnosti. U san odavno ne dolazi u strahu da će joj more sa ovih obala,gušće od pleta balkanskih džempera, sprati vječnost. Ali, ljubav, ljubav, Dalmina... Već porivam jedrenjak, kad već ti u moj san ne želišjer vjeruješ da stvaran je.

Đurđevdan 2007.

14


RAT

Za majku Anđu

Majko, idem u rat!Kupačica bakrene boje kožei gola ko od hridi rođena,nehotice pod pazuhom odneseškoljku u drugom stanju,našu porodičnu relikviju.Majko, zato idem u rat i ti dobro znaš da se živ ili mrtavneću vratiti i kad školjku vratim.A ako me pronađeš, biću nagko od tebe rođen i sramežljivpored kupačice a ti si me zamišljalada sam drugačiji –krotitelj talasa i lovac na mora,hvaleći se na sva zvona rodui komšijama podvizima jedincadok su njihovi sinovi prljavih čizama i pjenom na ustimau balkanske ratove žurili.Majko, shvati, iz moga ratadonijeću školjku i možda unučicusa kupačicom čiji jezik ne razumiješa trofeji drugih biće crveni obrazi,donji veš i bijela tehnika, pokoje stado...I zato, majko, ako te već nijesu ubijedili da na svoje pretke sa Skadra ne ličim,

15

BESKOPNIK

kad se vratim iznesi našu crvenuzastavu sa malteškim krstom na prozorgolu kupačicu da umotaš njome da se u brdima osude ne smrzne.A njihove majke, kao i ti preblage,sada već spuštenih pogleda,ni pleh prijesnaca neće im doranitipa vidi da je moj rat beskrajno epskiji,poput Jazona, od njihove hajdučijeiako ni metka nijesam opalio.I, dok umotavaš kupačicu, nemojni metka opaliti u čast našeg dolaskada strašne i do zuba naoružaneratnike ne uplašiš u snuako mogu oči sklopiti.Znaš, jedino zečeviotvorenih zjenica spavaju...

jul 2007.

16


NAJVEĆA LUKA

Lovci na tune u Atlantikui mornari bolesni od svraba nostalgijena ledolomcima Arktika,po dolasku u Gibraltar ogrijani jezom,pričali su da veću lukuod Đoje Tauro, u Ređo Kalabriji,na Mediteranu, svijet još nije vidio.Crnim maramama zabrađeneza braćom i muževima narkodilerima,naborane brojeći zrna nara na pragovima,gospođe iz luke Tauro šaputale suda su mnoge luke na Arktiku, u kojimanikad nijesu bile, veće od njihove –po pjesmi, trkama jedrilica,lučkoj muzici i bidermajerima.Ali, zašto ucviljene gospe to govorekad njihove crne maramepotapam u moreod soli da pobijele.Daću ih majki, iako za njihovu luku ne zna –da vjenčanice sašije.

17

BESKOPNIK

AFRODIZIJAK

Popij nekoliko svježih školjkiiz Jadranskog mora, zorom,pokucaj na moja vrataili otvori sam ako zaspim,pisalo je na ceduljici u sandučetuod nečitko potpisane djevojkebez adrese.Afrodizijak mu je suvišan.Nije je tražio.Ustao je zorom, bakljom osvijetliomore, osveštao ga šutnjom iškoljke iz džepa vratio u plićak.Između svoje djecei potomstva školjkiizabrao je opstanak.Djevojka, sada naborana žena,negdje na kontinentu, ima dvojedjece i ne piše nikome.Njegovo potomstvo u moru,na grudima plesačica i svetilištimane stari i nema broja.Bez afrodizijaka.

Lučindan 2007.

18


NJEGOŠ U DUBROVNIKU

Strogo povjerljivi i od očiju javnosti dugo čuvani doku-ment iz zadarskog arhiva o nastanku pjesme Noćskuplja vijeka.Pisan je zelenim mastilom na pergamentu prozirnijemod salonskih haljina prostitutki. Zbog ovlaženog i pri-lično rasutog mastila, ali i natoležene paučine i buđi,rečenice su toliko nečitke da zapravo postaju potočićiizmeđu istorije i sna, davno presahli.

Okružen perjanicima u svečanimnošnjama uplovio je u lukudočekan aplauzom građana.Pomisliše da Titanovog potomka ugledaše.Pregovori o razgraničenju saskadarskim pašom zakazani sunakon koktela u Kneževom dvoru.Iz srebrnih tanjira jeli su imam baildipijuckajući lavlje mlijeko sa aromom anisa.Strasnija od trbušnih plesačica,pašinica pod kadaif obrva beskraj ljubavi upisa.Od behara do jesenjih magli sastajali su se na ostrvima jezera,plivali do iznemoglosti, jezik žaba kristalniji od dvorskih pregovora učeći.U čunu ležali goli, granice dvojenja brisali,parče lokuma u zidine ostavljali da sjutra, kao carstvo bez borbe, podijele.Garda ih nije otkrila. Mislili su dagospodar u samoći igra bilijar ili plete vijence,

19

BESKOPNIK

ali pašini žbiri znali su da mu je –dok joj je sokom od divljeg nara punio pupak i prepone stvorivši mora i na leđima pisao zavjete - govorila:Pogana je vjera hristijanskašto zabrani vladici da se oženi.Pred prve pahulje, mudro i čednijeod ruskih bajki, paša po glasnikuponudi vladici kumstvo i granice ljubavi povuče zauvijek.Kumu više nije vidio.Na svadbe skadarskih dvorjanaslao je izaslanike. Zatvoren u biljardi,mirisima istoka opijenstiskom je mrvio bilijarske kugle,vičući do kasno u noć.Kuminom feredžom prekrivenih očiteška srca paši ne objavi rat,bez povoda...Serpentine strasti duže od mliječnog putasvijetle u noći skupljoj vijekada rane svjetlošću zašiju.Bočicu punu ženskih sokovaporinuo je u napuljsku pučinui od gline talasa živu statuu sagradio.Ona će i bjesnilo morašto je oblikuje – nadživjeti.

od 10. maja do 6. oktobra 2007.

20


MORE PRED BEČIĆIMA

Poput zastave navezene kuršumima,probijeno zrakama suncazaslijepljuješ da ne vidimoistoriju ništavila i prolaznost.Spasitelju.A, opet, vučeš nas u svoje virove bjesnije od Mojsijevog otvaranjapučine štapomda ne vidimo slobodu ljubavi,osim prema tebi.Nitkove.

6. decembar 2007.Hotel The Queen of Montenegro

21

BESKOPNIK

KOMPAS IGRAČKA

Ne dirajte moje krugove,rekao je zamišljen nad crtežima ArhimedRimljanima, osvajačaima grada,ne osvrćući se na ishod bitke.Ogledala i tajni prolazinijesu odbranili Sirakuzu.Legionar ga je posjekao, ne trepnuvši.Kada su dva milenijuma poslijena rivi dječaku sa šiškama,u pantalonama tregeračama,sa klikerima i kompasom igračkom u džepui bijeloj majici sa grbom splitskog Hajduka,slomili akvarijum, rekao im je -Ne dirajte mojа morа.Globalisti su ga posjekli pogledomali ih nijesu osvojili.I danas traže dječakapučine kompasom da pronađu.Ali, mora je bespovratno odnio sa sobomili ga, kao vjerni psi, prateda bi ga sijedog izujedali na smrt,otisnula se bez kompasada ih ne pronađe niko.Ko još mora zaslužuje za braću?

Na dan Svetog Vasilija Ostroškog 2008.

22


SARDELE

Kada je razapeo jedrai otisnuo se u neznanobio je – siromah.Ispratili su ga svi –kipovi na bolovanju, ribari i djevicemašući plavetnim maramicama.Kada je leutom, punim blistavihsardela, živog srebra, uplovio u pustu lukuni njegov mačak nije spavao na ponti.Proskitani kipovi, ribari okovani virovimai skeleti djevica na stepeništu bordelasa knjigom Vergilijeve poezije pod ramenom,nijesu ga očekivali.Orodio se sa sardelama.Eno, vidite, najdraži, ako vas ima –iz mrijestilišta se praćakajunovi stanovnici lukeda ima ko da ga ispratina počinak ili duže morske milje.Izabrao je jedini put iako nije srebroljubac.Za srodnicama. Sardelama.Da mu izlaz sa lavirinta zemljepronađu, put do bratstva virovaotkrije.

23

BESKOPNIK

SUSRET SA SVECEM

Poslije časova gramatike i molitve za božiju državu,Sveti Avgustin sreo je djevojčicukako pravi statue od pijeska i kopa rupu na obali, pitavši je zašto to radi.Da uspem cijelo more u njui spasim ga od preziraodgovorio je djevojčurak.Svetiteljski vijenac iznad glave Avgustinapostao je hulahop djevojčice.Ko je spisateljka a ko filozofznali su svi sem njih.Djevojčica ni abecedu nije izgovaralai svetac je bio spašen, naizgled.More, kašljem istjeranim iz menereci istinu na sva zvonapo cijenu da te iz svih atlasa prognaju.Skriveno u rupi bićeš isposniki posvetiti se.Tražiću te da te ne nađem.Na tragu su mi, more,a ti moraš živjeti ako ni zbog čegadužnik si djevojčurkušto sada moju ikru nosi.Smiluj se, ti si joj plodova vodicau utrobi a ako izdaš sav Mediteran bićeograničen hulahopom -pa biraj...

24


MORSKA ZVIJEZDA ILI KRATKI EP O SLOBODI

Dodatak letku protiv globalizma

Suvlji od korijena loze,ogrnut sakoom sa nekoliko moljaca,u izglancanim čizmama –njegov đed je na kapi nosio morsku zvijezdu.Ljevičari su ga, minut poslije nedjeljnogpoklanjanja ikoni svetog Vasilija Ostroškog,špijali starješinama Komiteta.Desnica, zbog partizanskih marševa, otpisalaa on je u maslinjaku igrao pokersa osunčanim strankinjamai poslije svakog trilinga ljubio im grudi.Kažu, uz vino, duvan i kupačiceprotraćio je život ne upoznavšisvijetle tekovine i moral balkanske politikeiako riječ Balkan nikada nije izustio.Gnušao se…Na njegovom pogrebu –morske zvijezde, školjke, raže, plankton,zarđala sidra, akvatoriji, sinovi hridina,ježevi veterani i pjena talasa –počasna straža!Čime ih je zadužiokad ni plivati nije znao?Kuću u maslinjaku ostavio je unukua vinske podrume

25

BESKOPNIK

morima izbjeglicamapred jednoumljem da se sklonedok ideologija jednosti ne mine.Da je sloboda stigla znaće sekad otključamo mora ako ključeve nije ponio nebesimada je bar njegov potomak, roneći,osvoji.

25. avgust 2008.

26


VINO I NEDIRNUTE BRADAVICE

Sjedeći na terasi napuštene konobehipnotisala je talase, grickala pistaćijei gustirala limonćelo, gutljaj po gutljaj.On je nazdravljao čuvenim vinomdi mandorla ali mu nije otpozdravila.Poštovala je drevni običajda se brodovi, kad uplove i isplove,stojeći kao uz crnogorsku himnu,pozdrave mahanjem lencuna ili peškira.Ispivši bocu limonćela, trijeznija od aritmetike,skinula je bijelu haljinu i mahnula morubez brodova da bi – probuđeni njenom gološću ko od majke rođene – potonuli izronili.Obratila mu se na sicilijanskom akcentuda se galijama otisne u beskrajali pred vremenom humanosti sa hiljadu nulaobima njenih bradavica ostalih u zubimaizabrao je drugačiji spas –pijanstvo od čuvenog vina!Bar još ono prkosom na nepcima – šuštia golih đevojaka nedirnutih bradavicamožda i bude kad se karijatide raskamene.

26. oktobar 2008.

U prekrasnoj bašti jednog podgoričkog kafea, uz ćaskanje sa pri-jateljima na temu izgubljenih običaja pri pozdravljanju sredoze-mnih brodova.

27

BESKOPNIK

GALEBOVI

Tražio je svoju sjenku miljama odbjeglu.Čitajući pergamente izumiteljaTesibijusa o vodenom satu,šetao je bos obalom bez morskih pticai ostavljao sjenku galeba sklopljenih krila.Ribari, sveštenici i Odisejeva kopiladplavetnih majica sa loptom u ruciizustili su – dobro jutro, gosparu.Odgovorio je kliktanjem galebaod sebe i piskavog glasa prestravljen.Tražio je stoljećimasvoju sjenku zaludnoa, mučenik, nije je ni gubio.

23.11.2008.

28


MEDITERANID

Nakon analize njegovog lika

Tiho, promuklim sopranom i čednošćuopatice – tokom koktela – pričala je o antropologiji amfora potopljenihu đenovskom zalivu i egzodusu neverina iz ušnih školjki Prometeja,pijuckajući liker od irskog krema.Kada je prišao, rekla jeda liči na dinaride ali je po svemu –očima, čelu, izduženom licu, nosu,geologiji bora… -mediteranid!Kurtoazno je pozdravio i otišao.Sit svega, htio je otisnuti se od pučina, zaboraviti život i postatimonah zadužen za med u gorama.Znao je, ne bi mu otvorili kapiju manastirajer kaluđeri ne znaju plivatia pčele, još uvijek, ne dišu na škrge.Preko svoje visine, oko dva metra,od mora udaljiti se ne smije.Da se ne uguši.

12.XII 2008.

29

BESKOPNIK

GOŠĆA I MIRIŠLJAVA SVIJEĆA

Prvim svitanjem doputovala jeiz Duina sa studija filologije,u bundi od merca, mrežastim čarapama i štiklama od zmijskog torzadržeći ključeve limuzine u ruci.Sjetio se da su posljednji putigrali zing u skidanje odjećeprije godinu u konobi prijatelja na obali Skadarskog jezerakada mu je darivala svijeću arome ananasa.Koristila je skupocjeni parfemiz kolekcije Gabrijela Sabatini mirišući na sebe.Na njeno dobro jutro, uz široki osmijeh,zabacivanje kose i širenje ruku,skupio je dlanove, svetije od molitve,i u cik zore vječne vedrinepoželio joj – laku noć.Zatvorivši vrata sjetio se svijeće.Uzalud. U trajanju njene noći ugasila bi sea u njegovoj biblioteci, svijetleći i danju,kakve je samo sante misli topilai pretvarala u more sa čijim je algama i potonulim galijama,tim drvenim manekenkama iz epohe Apuleja,igrao betl u skidanje.Samo zato, gošća mu nije ni trebala.

13.XII 2008.

30


ADRESA

Nakon Anđelininog pisma

Pisala mu je: Odmah sam se odviklaod Juga. Ovdje već nije zgodno nositiljetnje haljine, hladno je, pada nekasumorna i dosadna kiša, mirišeCirih na pečene kestene i jesenkao da će svakog dana pasti snijega tvoje pjesme tako čulno sjećaju na more.Kad dođeš, povešću te na jedno lijepo mjesto gdje se inspirisao Hese.Nije napisala adresu, da joj odgovori.A i šta bi kad je more pred lavinama odbjeglo u neznano,za Hesea dvorski pjesnicimisle da je stilista deda mrazaa djevojačke haljine nosestatue dok mjesečare obalama.Najednom, prekinula je pisanje.Možda je smrznutom moru pošla vrata da otvori i pod haljinom ga ugrije.Uzalud.Nije imala njegovu adresuda mu ga, toplijeg od ilindanskih vatri,vrati.

28.XII 2008.

31

BESKOPNIK

OVIDIJEV IZGUBLJENI SPJEV O RIBARSTVU

Original se čuva u rimskom muzeju Svetog Avgusta islobodno provjerite njegovu istinitost jer, uvjeravamVas, tamo ga nećete naći

Sjećam se imućne porodice, fontane u dvorištu,plemićkih mačeva predaka i čitanja knjiga oretorici do kasno u noć da bih postao advokat i obradovao oca na čelu foruma.Ali, poezija, lovorike i otmjene rimske bahanalijeostaviše me bez daha, srećnog i sramljenog uočima majke zbog elegija vezenih erosom na dojki kipa upisanih.Sjećam se da sam poslije Mesalinine smrtiokružen stablima smokava, avetima munja izbunjenom poslugom, ćutao mjesecima i poslijeplesa razodjevene sluškinje, kojoj sam moždaotac, počeo pisati petnaestu knjiga Metamorfozaukoričenu butinom čempresa.Koliko će živjeti mitološke istine, njih 246, šta bio njima rekli Apolon i Dafne, Narcis i Jeka, Orfeji Euridika, Venera i Adonis koje sam,mjesečareći, gostio slatkim od smokava i mislioda sam Rimu darovao ukradene legende Grčke.Ali, uvijek se nasmijem kada se prisjetim prvemetamorfoze Haosa i, sa glavom u rukama,isplačem nakon pretvaranja Cezara u zvijezdućuteći duže od dužine spjeva kad vidim da sam

32


obožavao, veličao i posvećivao Avgusta,prijatelja koji me, bez časti i savjesti, nazva bludnikom zbog rukopisa Ars amatoria.Tada progna u zaborav i unukumisleći da sam joj učitelj razvratnik.Sada, okružen sivim galebovima koji ne liče na naše sredozemnebijelog perja i plavetne krvi,ovdje na obali Crnog mora ćutim i ribarim.Pišući štapom po vodi, ne očekujem ulovkao ni sjutrašnji izlazak zvijezde Danicepretvorene u kružnicu zle sudbine na vodi.A prije godinu, kao kosmopoliti i Rimljaninu izplemićkog društva Horacija i Vergilija, rekoše mitrgovci začinima na putu za Istokda je moj sabrat i krvolok Avgust skončaoi da nasljednik rimskog orla Tiberijeo mom povatku domu neće ni da čuje.Kako samo sebi u bradu, škripući zubima, kunem stihove erosa, ljubavi, tuge, mitova ipolemika što ih ovdje na crnim pučinamaniko neće čuti a nema ni školjki da ih, kad biserepoklonim sirotinji i doušnicima za novosti, sakrijem u ljušture da prežive.Dostojanstveni građani Rima, već ste me zaboravili,laskate novom lideru i bacate u Tibar moje stihovekao da nijesam ni postojaou vašim sklopljenim očima i ušima, poputOdisejevih, napunjenim smolom.Dok iz mreže vadim ulov, nadam se posljednji,na srebrnastoj koži prugastog lista, još živog,

33

BESKOPNIK

ispisaću da sam, iako častan i nevin,progonstvo od takvog Rima zaslužio.Stihove na fosilu ribe vraćene u moresvi laskavi jezici carstva ne mogu izbrisati,u to sam više od smrti siguran. Može samo more ali ako u njegovo dostojanstvoposumnjam – biću grešnik.Od srama me ni jedan talas ne bi opraojer, čujte me dobro časni oci Rima,jedino još more ne možete potkupiti.

S dubokim prezirom,Vaš samotni majstor ribarenjai nekada slavljen pjesnikPublije Ovidije Nazon,

Obale Crnog mora, 17. godina poslije Isusa

29.I 2009.

34


STRIPTIZ

Pili su vino starije od nje.Na hridini našminkanoj soljugola do pojasa savjesti,mahnito ljuta, rekla mu je da je voajerjer gleda more mirnije od novorođenčeta.Tako nagoj i pohotnojnije se izvinio.Okrivio je vinopremlado da bi ga uvrijedio.Obukla se, leđnim stilom zauvijek otplivala.Nije se ni okrenuo.Ali, vidite nevjerne Tome, sada tek punoljetnitalasi i virovipočinju striptiz.Tada se otrijeznio.

26.02.2009.

35

BESKOPNIK

PITANJE

Kako majka Anđa doživljavapjesnike i datume

Kad je u dnevnom listu 19. jula 2000. godine objavljenmoj esej o magičnom grčkom pjesniku Konstantinu Kavafiju, zvanom Egiptiotis, preminulom 1933. –s jeseni 2008. godine majka je pitala:Da li ti se zahvalio na tekstubar kurtoaznim pismom?Zna majka da pjesnici ne umirujer upravo je sada, 26. februara 2009.u njegovom moru moju bijelu košuljuza nedjeljno jutrooprala.

26.02.2009.

36


OSTRVOLOGIJA

Pisao je kažiprstom po pijeskustihove, bez tačke i zareza,o ostrvu gdje neizgovorene svjetove sabrao.Stoljećima nikog vidio nijea svi su bili u pješčanoj pjesmi:porođaj kosmosa, miris udova iz antičkih orgija, vlas Isusovaslana od voda Mediterana,prašina sa iberijskih mapaotkrivanja novog svijeta,jauk krilatog lava Venecije,sasušena krv, poput mastila, na sabljama predaka,vjenčanica kraljicešivena od jedara brodova bez obale,molitva u svetilištu orlovakad dopisuje Bibliju,grudi Homerove maserke spravljene od saća i šutnjapodmuklija od šapata baklje.Nije ni primijetio njegovlap top pretvoren u rimsku tabulu razu.Sve je vidio, pročitao i čuoi ništa se više na svijetuvan ovog ostrva ne može dogoditi.

28.IV 2009.

37

BESKOPNIK

BASNA

Tih godina svi vukovi u našim goramazavijali su pjesmuOj, svijetla majska zoro.Prijatelji za koje sam mislioda su vukoviostali su sakriveniu lisičjim jamama,čekajući ishod.Kada su izašlii obukli skupa vučja odijela,počeli su pjevatiOj, svijetla majska zoroali pjesma u njihova ustanije htjelapa i da je zaboraveili pjevajudok ima vukova.Čujte me, braćo vukovi, ako vas ima, prijatelji u vučjim odijelimaveć postaju lovci na trofeje.

3. maj 2009.

38


PREDSMRTNA ISPOVIJEST HORHEA LUISA BORHESA SUPRUZI

Kontroverzni stihovi nađeni u Borhesovom dnevnikukoji je supruga Marija Kodama zaboravila u salonudvorca Petrovića u Podgorici krajem XX vijeka

Rekao sam već sve ali, okružen kaktusima,gustiram porciju sladoleda u bašti kafea Lavirintu Buenos Airesu i ponavljam ti –prvu knjigu pronašao sam u bibliotecibabe Engleskinje a od oca, advokata, naučio da su riječi magični znaci i muzika a ne govor.Znaš, iako mnogi ne vjeruju, u šestoj godininapisao sam prvu priču i tekst o grčkom mitu,u devetoj preveo sa engleskog Oskara Vajlda.Zbog očevog sljepila dođosmo u Evropu.Sjećam se, u pauzama suvoparnih časova istorijeu gimnaziji, sanjao sam zemlju crnih gora nadmorem i budio se čuvši stihove vladike samačem koji još odjekuju u ušima.Poslije Prvog svjetskog rata, u vatrama Španijenađoh avangardu i vratih u domovinu dapredvodim pisce protiv režima porodice Peron.Postavši direktor Nacionalne biblioteke sa osamsto hiljada knjiga, božanstvene liironije, oslijepih i stisnuh ruku Homeru.Majka mi posta sekretar, poslije nje dođeti, raskošna mršavice, Marija…Prije zadnje ure, želim da te oženim.Ako pristaneš, molim te, sahrani me daleko

39

BESKOPNIK

od Buenos Airesa jer sit knjiga i lovorika,besmrtnost ne tražim, samo zaborav osvajamda budem niko i ništa, stihovi da me svjedoče.Podsjećam te, najdraža, za mene književnost jebila igra kao hulahop oko struka djevojčicasa kotorskog trga ili partija bridža sa ribarimaoko Skadarskog jezera, jamb gdje su brojevi nakockicama zapravo mitologija, matematika,teologija, filozofija, vrijeme, vječnost, realnost,ličnost, ogledala, revolucije i lavirinti.Kao što znaš, vrijeme je vir koji odnosi, tigar štose baca na mene tigra, žar progutane vatre.Zaboravi pješčanu knjigu iz koje curi vječnost.Ništa se, shvataš li dok me miluješ po ruci, nijedogodilo a da nije na prašnjavim policama biblioteka u Vavilonu, Aleksandriji, BuenosAiresu, Rimu, Atini i Cetinju.Mi smo nečiji dvojnici i iluzije u ogledalima talasa pred Venecijom iz mita budućnosti.Ne zaboravi, moja ljube, da priče nastaju nezavisno od pisca. Poezija je drukčiji kosmos.Vidjeti u smrti san, u smiraju sunca tužno zlato,takva je poezija, besmrtna i siromašna, ako sedobro sjećam ovih mojih stihova…Izvini, već osjećam groznicu i zbog toga ti držimjedan dlan na dojki, drugi pod suknjom.Mašta je, upamti, stvarnija od našeg susreta.Iznad je samo literatura, laž koja istinu imitira i množi da bi svi pisci pisali jednu te istu knjiguod kada je svijeta.Često se nasmijem kada se sjetim da sam

40


književno krivotvorio i objavljivao kritičke prikazeizmišljenih knjiga i pisaca u tiražnimnovinama Evrope oboljele bez Mediterana.Moju konfuziju, nazvanu filozofija, tetovirah natvojim leđima da postane poezijom.Sjećaš li se mojih stihova – Kada bih opet mogaoda živim/s proljeća bih počeo bosonog hodati ali sada po morima Mediterana ispod crnih goraiz sna gdje vidjeh vladiku sa mačem i čuh stihove orlovim kljunom ispisane.Prije nego li izdahnem, moram te pitati –Šta je more, ko sam ja?Ono, gospođo Borhes, nikada neće imatiosamdeset i pet godina i, kao ljubav, ne umire!Jedino se kajem, zašto nikada nijesam uplovio uluke Crne Gore i dotakao kapi njenog mora.Njime ovječen, ovu ispovijest bih ti nastavio i sjutra ali sada umirem kao odraz drugogčovjeka ili mora.Umjesto zbogom,ostaj mi s morem.

6. maj 2009.

41

BESKOPNIK

OKTOPOD

Poslije kiša godinavratio se sa mora, iskrcao i sa suzama u očima ispratio jedrenjak u dom antičkih staraca.Zaboravio je hodati po zemlji.Donio joj je narukvicu od jantarada je štiti od bolesti i uroka.Nije ga prepoznala po osam prstiju.Sa knjigom Kavafija u rucinjegove stihove u pismima je zaboravila,u dugim noćima kucanja valova u škurenjima potpirivala vatru.Kupio je novi brod,o pramac razbio flašu šampanjcai otisnuo se ka malim grčkim lukamada trguje sedefom i urmama, kupuje apokrife sedefnih korica.Raspitivala se za njega,išla kod upravnika lučke kapetanijeda nešto sazna na internetu,zorom slala poruke u bocama,tijelom plaćala vidovnjake...Kad je u starim novinama pročitalada je nedavno na rivi viđen oktopod sa osam prstiju umočenim u smolubacila sa sa litice u moresa tetoviranom mapom podmorja pod dojkama.Da se ubije ili ga nađe, znalo je samo oproštajno pismo pisano na starolatinskom.Jezikom zvona…

42


ROGAČI I KLETVA

Cijelog ponosnog životaišao je povijene kičmeuglednik svake vlasti.Desnicu, ljevicu, centar,konfesije i nacijemijenjao je kao kapena pragu godišnjih doba.Član svih državnih komisija,od književnosti do hortikulture,glasnogovornik tajnih službi,zapjenušani sindikalac i ktitor,diplomirani špijun i laskavac,na iznenađenje prolaznikaprvi put je ispravio kičmukada je iz starog grada na Jadranuvidio pomamljeno more.Iznenađen pozompljunuo je na moreali tog jutra novine su objavileda je more odbjeglo u plodove rogača.Ljubimac svake vlastisada je pljuvao na sebea ja herbarijum rogača ne dam, nipošto,noseći kletvu gradakoga učinih bezmornim...

28.IV 2011.

43

BESKOPNIK

ŠOVINISTI I PATULJCI

Bradati šovinista senilniji od Metuzalemauplašio se moje poezijeu časopisu Dialogi u Mariboru.Drugi, sijede kozije bradice,zbog mojih stihova u listu Motrišta i časopisu Mostu Mostaru, više se ne pozdravlja, uz naklon.Treći trbuhozborac sa više objavljenih nego pročitanih knjiga iz lektireza osnovnu školu, u izmišljenom egzilu,bjesnio je zbog mojih stihovau novosadskom magazinu Polja.Četvrti rodoljub, bivši rusofil,nije želio pogledati poemu Venecijiu književnoj svesci La valiza iz Pulje.Peti depilirani kiklopspremao je atentat na mene zbogeseja o nadi u vaskrs jedne zemljeu cetinjskom listu Liberal.Šesti, dežurni TV cenzor svake vlasti,ljut zbog intervjua beogradskoj Borbipozivao me samo u Jutarnji programali nijesam se odazivao.I sedmi patuljak, nacionalista kameleon,odrekao se mojih knjigazato što ne pišem Crna Gora nego – Montenegro.Šovinisti ne rastu da bi preko brežuljkamogli vidjeti more.Patuljci nikad neće moći razumjetimoj nacionalizam.Mediteranski.

44


HRID U SOBI

Iz parketa sobe rasla je hrida naga ženabedara tvrđih od jaspisapokušala se zbog ljubavisa nje baciti u bezdan.Dok ju je mazio strašću varvarinapitala ga je - zašto su tvoji noktiuronjeni u moja leđa krhotine hridi.Iz parketa sobe uvećana hridprerasla je plafona naga žena, bedara mekših od maslačka,nakon tuširanja,nije zavrnula slavinu u kupaonici.Hridina u koži i voda.Kakvu pučinu, sličnu Sredozemlju,dvoje nevjernika na šestom spratuu gradu dvadeset nautičkih milja dalekim od negdašnjeg mora stvoriše.Ali, kome zvona tu svečanostda prenesu kad će sjutra u papirus starih atlasa globalistisavijati duvan što će im njuške paliti.Poslušajte svoje roditelje, talasi iz sobe, i ne gasite ih...

31.XI 2009.

45

BESKOPNIK

SLUČAJNOST

Od najstarijeg talasasašila je pelerinu,iz školjke posisalasjeme istorije protiv vradžbina,algom, umjesto smokvinim listom,prekrila matericui krenula na vjenčanje sa kipom na mletačkom trgu.Upravo jutros, njen prijatelj, na drugoj obali Jadrana, razbolio se od paralize.Sasvim slučajno...

7.XII 2009.

46


NOVI BUKVAR

Starice iz Rima,naše stare majkezabrađene crnim maramamana pragovima cetinjskih kuća,monahinje iz manastira Tvrdoš(svetinje nadomak rodnog grada majke),trudnice što se šepure uz fontanu Trevi,iskušenice sijedih pletenicaiz vrleti Svete Gorei prostitutke sa pločnikaulice Rabla u Barseloni -jeste li se ikada zapitalečemu ovom svijetu potomstvokad će već sjutra sve knjige biti spaljene na lomači:bukvari, bajke, istorijske čitanke...Sirene i delfininapisaće novi bukvargdje svjetlost i mrakneće biti na istoj strani.Ali, ako iko ostane da ga čitabiće (čuje li prognani Seneka sa Korzike?)proglašen nepismenim.I (čuje li Diogen?) slijepim...

3.V 2010.

47

BESKOPNIK

OBEĆANJE

Desnom rukom držao se za hrid.Prostrijelio ga je talasiako mu je obećaoda se u mjesto rođenja vraćati neće.Kako da se vratikad su moje posjekotineodavno zašivene.Ribljim koncem.Neprekinutim...

Crvena plaža, Bar 28. avgust 2010.

48


MEDITERAN I KINESKA POSLOVICA

Sa smotuljka izvađenog iz bocečitao je staru kinesku poslovicu –Vrijeme provedeno na vodine računa se u život.Kada će početi da živi,pitao se u brodicidok je, sijed, oponašao akrobacije galebovai čitao posljednju stranicuKineskog kalendara,stavljajući je, kao smotuljak,u bocu hitnutuvirovima bez povratka.

4.X 2010.

49

BESKOPNIK

ANTOLOGIJE

Tatini sinovi gazili su sve, od maslačka do sjenke,da bi postali pjesnici.Molili su očeveda izmole premijera ili ministreza njihova zvanjasavjetnika, urednika, antologičara,o srama...Ali kako mogu postati pjesniciparaziti i lešinari vlastisvih boja?Imena ugaslogoslanjali su se na državne povlastice,nagrade, medije i hranu iz budžeta.Oslanjam se na morsku vodu da ne podivljam.Iako potonem,putovaću beskrajemgdje ribe stihove znaju naizust.Znate li sada, mastiljare nikadnajedene državnog masla,da toliko čitalaca imamda će i vaše, kožom bukve ukoričene,antologije pocrveniti.Talase, listove Antologije,ne možete nanjušitijer se pijesak pustareu vašim nozdrvama i ušima skamenio.

50


Ni apokalipsa vas iz umišljene veličinene može probuditii već, vidite li, postajete prahkoga i muve prelijeću.Odavno su pepeovaše antologijespaljene pubertetskim žaromda nosite lovorov vijenac.Vi, anonimni i u porodicamai rođeni bez čula stida,ako i živite ili koračate na dvije noge,pogledajte (ako van ogledala gledate)kako iz talasanja mojih listovaiskri ikraput iz mraka pokazujući.Preklinjem vas, izađite u jutro.Biblioteke će za nekoliko crvabiti bogatije.

14. jul 2011.

51

BESKOPNIK

JUTRO KAD MU JE PUČINA PROMIJENILA LIK

Naginjao se iz barke.Ogledao u pučinimirnijoj od tjeskobe Juga i jasnijoj od venecijanskog staklada sijede vlasi i bore izbroji.Ali,u vodi je vidio odraz likasredovječnog pjesnika zavjerenikasa dvora cara Oktavijana.Uplašio se i zažmurio.Ubijeđen da je pijanod mirisa limunova iz lukeili gutljaja likera od rogača,odveslao je natragdo praga palate.U postelji, čekala ga je mačka.Ali,dok se spremao lećisa glave mu je pao lovorov vijenac.Ni jedno ogledalo na svijetuviše nije postojalo.Od noćas se morao ogledatisamo u rimskim novčićima.

26.XI 2010.

52


LAKU NOĆ

U minut do podneušao je u ministarstvogdje su radili kokoti, klovnovii knjiški moljci koji još nijesuazbuku naučili naizust.Rekli su mu u glasda su novce za nove knjigepotrošili za ličnu higijenu,mladu jagnjetinu i kreme protiv bora.U podnepoželio im je od srca -laku noć.To je bilo najduže pomračenje danakada se i Orvel prevrnuo u grobu.

25. V 2010.

53

BESKOPNIK

ALOJA, KRAJ I NASTAVAK

Predragu Matvejeviću, prijatelju i mediteranskom sudbeniku

Raste na suvom kamenu antičkog rodoslova.Od botaničara zaboravljenaširi granice Sredozemlja.Sumeri su je upisivalina glinenim pločicama.Pominju je u egipatskom papirusuEbers kao biljku besmrtnosti,balzam kraljica nevjernih okončanju.Lijepa Nefertiti i pohotna Kleopatra,naše Jakvinta i Desislava,bile su izazovnije poslije kupanjanjenim sokom i danas,gipkije od poskoka, u snove dolaze.Za Hebreje bila je eliksir Jerusalima,vjerska i svjetovna Gospa svetih suza,pješčanim narodima - ljiljan pustinje.U Kolumbovom notesu upisana jemeđu četiri biljke neophodne zdravlju.Tihu iscjeliteljku pominje i Pinije starijiu Prirodopisu, kao i crnogorske princezeu tajnim memoarima nikad objavljenim.Dvadeset minerala njeni su medaljonina ikonostasu rtova od naših tijela spravljenih.

54


I moja majka njenim uljimaliječi patnje poslije hirurškog nožai stavlja u herbarijum pored đecekao najmlađu kći.Na svoj život bila je stavila tačku.Ali, list alojeiskapao je jošdvije kaplje.To su tri…

10.12.2010.

55

BESKOPNIK

BORJANOV TRIPTIH

HRIDINE I KUTNJACI

Hridine,znam bijesne ste na mene,možda me i proklinjeteali ne kunite i recite mi -kako da vam vratim potomstvokad mom sinu još kutnjacinijesu iznikli?

18.XII 2010.

56


ODOJČE I CAR

Dok se kupao u jadranskim termamarimski imperator Oktavijan Avgustkoji je proglasio Republikui napisao, nikad pronađene, pjesme i epigrame,imao je istetoviranu zmiju -simbol dugog života,čuvaricu od vradžbina.Dok izlazi iz vodena ulcinjsku plažumoj sin, praveći dvorce od pijeska,na lijevom ramenuima istetoviranu zmiju talasa(što se više nije slio) -zaštitnicu od vradžbinai znak vječnog života.Tako je odojče nesvjesno istorijevječnošću moranadživjelo cara.

24.I 2011.

57

BESKOPNIK

ZVEČKA

Kad sve utihne,duhovi antičkih mudracapobjegnu iz karme i rodoslova,biografiju Hepatije (platonske dušeubijene mačem patrijarha Aleksandrije)isperu svirepije od bezvrijednihpapirnih novčanica u džepu,kad magle izbrišu Džojsov usklikuklesan na obrazima starih gradovao moru - našoj velikoj majkii zauvijek zaspu instrumentaličetiri godišnja doba venecijanskog maestrašćućureni u sjutrašnjem ledenom dobu -vjerovala ili ne, svjetino,zvečka malog Borjanabiće posljednja fanfara,budilica Sredozemlja iz ledene smrti.Ako ne vjerujete ili se podsmjehujete,prijatelji, vidite vaše ukočene šakei sleđenu svijest o prosvjetljenju revolucijom,mraz u ušnim školjkamaod kojeg tenor dječakove zvečkene možete čuti.Zato, svijete, što ne čuješ zov mora, posramljen muzikom zvečke,i ćutiš…

30.I 2011.

58


MAPE

Herodotova mapa ekumenecrtana na jagnjećoj koži 484. g. prije nove ereimala je oblik fetusa Pandore.Plavetnu kartu sa dvanaest djevojakačuvara potpisao je Ptolomej iz Aleksandrije.Nagriženu memlom, elipsu,sa modrim morima i pustinjom,ukrašenu brodićima i putevima,u džep kralja Ruđera sa Sicilijesakrio je El Idrisi.Portilan Anđelina Dulćertasa bezbroj dekoracija, zastavica, kraljeva i zamakanašli su u boci ispod ruševina ribarnice blizu Majorke 1339, slučajno.Starinski atlas Andree Bjankaprepun šatora, kastela, šuma, sveštenikaličio je zeleno-zlatnoj kuglivračare u odori inkvizicije.Karte turskog admirala Pirija Reisaljepše od dječijih slikovnica,zanosnije od animir dama,nude nage jedrenjake, busole i faunu.Crno-crveni kompasi,raskršća vodenih makadama G. F. Manaprekriveni prašinom antikvarnicekriju putokaze ka ezoteriji potonulih luka sa zastavama renesanse,van beznađa.

59

BESKOPNIK

Bježeći iz Astronomskog muzeja u Bolonji,nautički libar Baneta Panadesa sakrio je od varvaraportrete, citadele i amfore pod kotorska brda.Pergament plovidbe Matea Prunesapoplavio je muzej Correr u Veneciji.Kada je stara hrisovulja MediteranaLuisa Renarda poletjela, visočije od ćilima,Amsterdam je prvi put vidio sunce.Živu mapu Mediteranaod 1971. imam na desnom dlanu.Linije života - putevi.Kapilari - mora.Od tada, sa ljudima se ne rukujem -da mi znojavim rukamamora ne zamute.Kako bi bore i rane isprao,put do tinte biografijeu školjkama pronašao…

21.II/1.III 2011.

60


ZDRAVICA ZA TIBERIJA

Tiberije, drugi rimski car,već star, senilan i paranoičan,dane je provodio na obali Tirenskog mora -u pećinama Kaprija,posebno Plavoj, najsvjetlijoj,praveći cjelovečernje orgijesa maloljetnicama i prekaljenim prostitutkama, ponekim delfinom…U pauzama pio je limonćelo.Savremenici kažu da ga jeKaligula ugušio jastukom.Po istorijskim spisima,umro je prirodnom smrću.Umro?Kako si mogao umrijeti, moj Tiberijepored besmrtnog morakad u pećini nađoh čašicu od limonćelapunu slanog zraka i šminke delfinai podigoh je u tvoje zdravlje!

1. mart 2011.

61

BESKOPNIK

KIRENA

Drevni antički gradna istoku Libije

Jezivo pust, od naboranog mramora,više je grčki od Korinta i Sparte.Na stubovima sarkofag aristokrate,koze mokre po grobovima plemkinja,u amfiteatru drijemaju ovce,obezglavljeni kipoviglave sunca više ne traže,dječak tamne puti jaše kamenog lava...Znam, duše njegovih građananijesu preseljene u faunu.Dok grad prelijećehumana američka raketa Tomahavk,krvlju limuna čistim kapitelei razaznajem proglassvim dušama i kipovima polisada sjutra, 29. marta 2011,kad obnove grad i dočekaju Marsa,boga rata, započnu odbranu.Za okončanje pjesmenijesam imao vremena.Mač i štit čistim od prašine,oblačeći togu, kipovima da komandujem na grčkom jezikukoji do ovog jutra nijesam ni znao.Čija je duša u meni?

62


HADRIJANOVA VILA

Veličanstveni carev komleks nadomak Rima

To nije kuća već epoha u kilometrudaleka od vreve rimskog bezdana. Car, putnik i mudrac u različnom svijetuuždi mramornu baklju - Vilu Hadrijana.

Okolo bazena mramorni sinovi,bezglavi i nagi, bez togi od lanaslute da iz napuklina kipte stari snovikao njeno veličanstvo - Vila Hadrijana.

Na ženskom kipu prsatom sa desnicompruženom vidim liniju sa rođenog dlana,i kad je kiše obrišu fosilnom maramicomza moju sudbinu znaće - Vila Hadrijana.

Car mi večeras književno veče spremau morskom pozorištu gdje publika svečana:karijatide, statue u žagoru, duhovi od alabasterapod zvijezdama koje zasjeni - Vila Hadrijana.

Poslije na ludoj zabavi u vrtunarančina, priđe mi robinja, plesačica vranai, osim košulje, otkopča dušu krhkuda unesem je u stih i potpišem sa - Vila Hadrijana.

Car sa svojim ljubavnikom već u bazenuvinski zbori, skulpture plešu podno hrama,ispod kolonada čekam boginju Veneruda me proglasi plemićem - Vile Hadrijana.

63

BESKOPNIK

U rezidenciju, poput pećine, da li da se skrijemili me terme razbude iz snovidog danaali gdje god krenem, u carstvo ili redakciju taksijem,u krštenici i listi preminulih pisaće - Vila Hadrijana.

Nikad je ne vidjeh a rođena ko majka.Rimska raskoš i dekadencija mozaike para.Bila ona košmar ili surova bajka,čuću krvotok dok žubore fontane - Vile Hadrijana.

maj 2011.

64


EVROPA MALOG I VELIKOG E

Jedna mlohava činovnica reče za prigradskog konobarada je pjesnikevropskog formata.Od srama,bijedna evropa sa malim Epovukla se u Zevsov mito bogu koji u liku bika otima ženu.Tamo će bar znatida Poezija sa velikim Pnema ni naciju ni kontinent.Ako je iz mita protjeraju,evropski pjesniksa glavom prigradskog bikabiće tek kompletna ličnost.Dok muče stihoveevropskog formata,antologičari i paparacivrebaju da ga upoznaju i uslikajuželjni da postanuevropljani.Sa velikim E.

10. oktobar 2011.

65

BESKOPNIK

KRSTARENJE

Jedra mu gromovima iskidana.Skinula je haljinuali crnim jedrimanije navigario.Ćuteći pred filozofijom ljubavii lutanja obalama,lišen pješčanih sagovornika,izabrao je brod u boci.Tu se još jedino -pluća punih solii jezika oštrijeg od morske zvijezde -krstariti može.

12.X 2011.

66


SINONIMI

Na ovim obalamasa srcem brda u pijesku –apatija i patrijauvijek odliježu istovjetno.Samo u našim leksikonima -sinonimicrvenim mastilom upisani,poput svetaca...

Februar 2012.

67

BESKOPNIK

MORSKI PELIN

Jedva vidljiv, neugledanraste iz naboranih zidina i kaldrmegradova zaboravljenog Jugaživih samo na patiniistorijskih karata.Da njegove vlatiliječe od crijevnih parazitai moralnih amebaznali su antički vidari.Iz naših zidinaodselio se zauvijeku raskoš napukline zidaJezuitske crkve u Veneciji.Znao je, ljekoviti knez,da lijeka nam nema.

26. april 2012.

68


UDICA

Iz jedrilice gledamzalutalu udicuza morske pseu obliku ženskog torza.Kako me zavodljivo posmatra i zove.Sluti da sam jojposljednja šansa za udaju.Ali, kako znada ću maskiran u čovjeka - prije arheologa i lovacana eureke -mape potonulih gradovapronaći i spaliti.Kad skriveni i preplašenipolisi podmorja odahnu –biću mladoženja udice.Ako me matorogviše bude htjela.

Pljevlja, 19.VIII 2012.

69

BESKOPNIK

ŠKOLJKE, MAJKE NAŠE

Kad nasloniš školjku na uvo,čućeš besjede mora bez imenaiz istorijskih čitankii šum sudbineod pogleda proroka prozirnije.Iz naših školjkinećemo čuti predskazanje.Prazne, ne traže biserebačene pred njuške polarnih ideologa.Zakleše seda ih ne pamtimokao proročice košmarau sedefnim haljinama.Hvala školjkama, majkama našim,nesvjesnim da smo minjegovi glasnici...

7.II 2013.

70


BESKOPNIK

Patrijarh je sa Nojeve barkeu zrak hitnuo golubicu ili gavrana(kako piše na sljedećoj strani)da izvidi kopno spasa gdje je.Iz jedrilice, umorne od svega,pustio sam pitomog galebada me – kad ugleda kopno ropstva –uzbuni na vrijeme.Talasi što golicaju tabaneprije će posenilitiod plovidbe u anarhiju neznanog.Neslućeni horizont beskopnikajedini je kanon!Ako ikad na skelet rta pristanemznaću da su mora pobjeglau akvarijum istoričaraa krstarenje ćunebesima pred porođajemnastavitidok me ima ili ne, svejedno je...

25. april 2013.

71

BESKOPNIK

PREDAK SUNĐER

Došetao se predakhiljade godina star.Nag, osjetio sam njegove bore,krvotok i bezbroj očiju na koži,žeđ za uljem badema iz kupke.Vječniji od poente antičke tragedije,daleki predak sunđerotišao je iz kupatila – bespovratnoda, pripijen uz prepone golihdjevica sa Dioklecijanovog kastinga,ostvari snove.Eno ga! Hartiju rodoslova kvasi.Možda je među listovimakomadić torza ostavioda svoje potomke predalekedok izranjaju upoznam.

4. jun 2013.

72


DJECA MEDITERANAI PUNOLJETNE SANTE

U Danskom kraljevstvu,na žalima Farskih ostrva, po tradiciji,muškarci postaju punoljetnitek kad, onako evropski, ubiju delfina,probodu ga kukamai ritualno umiju se krvlju.Dok zapadnim idolima hrlegnusne pokolje da uveličaju,na Mediteranu hipnotisanim otuđenjempunoljetni ne postajemo...Prije ruku dignemo na sebenego na brata delfina.Uprkos potomstvu, univerzitetu i antologijama navigacije,toplim valima ogrnuta i sijeda djecaza zapadne cenzore maloljetna su.Ali (znate li?) dva dječaka rodiše Rim...Hoće li ikad bocas pismom našeg izvinjenjadoplutati do mora njihovihhumanih demokratija –punoljetnih santi!

4. februar 2014.

73

BESKOPNIK

GLISTE NA ZAKUSCI

Dok su demokratije dostojni pjesnici i kulturni poslenici- medijskim inžinjeringom proglašenizaštićenom vrstom glista -večerali kod Svemoćnogi izmuckivali napamet naučene frazeo kulturnoj politici i trans integracijama,pjesnik je na drugoj strani mjesečineispod glasa recitovao svom diktatoru-morskom konjićukatren o demokratiji u senatu dagnji.Punih stomaka, gliste suprelazile ulicu do svojih jazbina.Pazio je da ih u povratku sa plažene nagazičuvajući, tek kupljene, patike Starkeod gliba iz njihovih drobova.

april 2014.

74


UDOVICE

Kod morske zvijezdekraci se obnavljaju.Naši noktikojim grebasmo put do grebena iskupljenjaviše nikad.Ucviljene morske zvjezdače,udovice Juga,kidajući krakepresuđuju sebi.Poslušajmo ih, bar jednom...Po čemu bi se razlikovali?

11.II 2014.

75

BESKOPNIK

GALIJA FENIČANA

Danas su uz obale Malteronioci otkrili galiju Feničanasa četvrtastim jedrom i sidrom od bronze iz 700-te godine prije Hristanepoznatog imenasa znanim teretomi amforama prepunim duhova.Najstariji artefakatpotonuo između Sicilije i Maltečekaju strvinari arheolozi.Od stabala čempresaiz moje bašte, nakon slavske zdravice,Feničani su već sagradili novida nastave krstarenje van vremena i kompasane čekavši me ni stotinke.

ljeto 2014.

76


OLUPINA

Olupina jedrenjaka iz moje sjenke iscurjelaveć je porinuta za daleko krstarenjea bez plućanijesam imao kudasem za njenom krmomroniti u neslućenost.

77

BESKOPNIK

TRANS

Prekrio se jorganom pijeska,zatvorio oči u tišinii odlutao u istorijsku bitku kod Salamineu kojoj je izgubio veslasa antičke galije, trireme.Od njih je trebao sagraditi katedru za recitovanje potonulim kipovima enciklopedistimaizvađenih očiju.Ali iz tajanstva jorgana pijeskaviše se nije budio!

78


KRATKI BESKRAJ

Spremio se za kratko krstarenje.Bez sidra!Ni kao zamjena za krstu zadnjoj urinije mu trebalo.Za podizanje zastavebiologije predvidivogna jarbol karavelenije imao vremena...

79

BESKOPNIK

BRŠLJAN

Bedeme u magli još nikone osvoji katapultima i kovitlacom diplomatije u konjaku.Samo je armija bršljanasa mog revera(nakon tuluma sa ražama pobjegla)umarširala neprimjetnoda branioce pred bezličnim prene.Od svoje kože sašiću im uniforme,od nokata spraviti pancire,od udova nasukanog jedrenjaka zemunice da - kad zlato sa usta svetaca potamni -iz zmija bršljana izniknemo.

17.XII 2014.

80


FIJASKO

U podnevu fijaska,svoja imena, patinu i dušu pijeskasa drvetom života u pubertetusakrili su pod šinjel ljuskarai zavezali mu sidro oko vrata.Pozdravili se sa ukućanima,spalili dnevnike i uškopili zvona.Svježe okupani i namirisani kopijom borovinetrčali ka obali.Smijehom od uva do uva maskiranimucali njihove himne,sa šampanjcem i pričesnim hljebomu kutijicama od ćilibara -dočekali su predvodnike raširenih... nogu.Na drugoj obalisrednji prst kipa nađen u pijeskuklati se u ljušturi zvona.Podsjeća ih da nijesu sami...

22. XII 2014.

81

BESKOPNIK

STABLO ŽIVOTA

Otisnuti se penzionisanim jedrenjakom,olupinom sa košuljama iz djetinjstvaumjesto jedara, bez zuba i ruku,iz vida izgubiti brda obala –nema hrabrosti svečanije.Ukotvljeni u luci,bili bi tipični i sigurni,izgubljeni u narodu bezbrižne agonije,trošili mirovinu i honorarena betlu, ribarnicama, u barovimasa nevinim go-go plesačicamanesvjesni da smo mrtvaci.Ovako, jašući pastuve talasa,za sve zaboravljeni i mrtvi,i njihove živote traćimo.Od Stabla života iscrtanog meridijanimanovi jarbol gradimo...

82


2012.

Groznica šutnje, predgrađe bez vode...Podsmijeh klovnova državeu čija brda si srce zakopaodublje od njihovih džepova.Odlazak u raj kćeri- već se zvala Ilina –u devetom mjesecu od začeća.Suze pred horom svijeća mirisnihnemoćne.Bori se, čujem, govore miplamom -pretvori suze u vali plovi ostrvima besudnim,divljim narančama što ne venu,mirisa žalfije maglama jugališenim sudbine i ljudida ih izrežu jezicimakao božićni kolač. Tu se, rekoše, i Bog skrasiobježeći od 2012.Ako ga ne bude,naći ću sebe istinitoga svoju bivšu sjenkuprobosti zaboravom.

23. januar 2013.

83

BESKOPNIK

MINISTARSTVO SUDBINE

Prijatelj i pjesnik,potomak velikana,povodom Božića 2013.posla pismo u stihu –Moj veliki Kastele, veliki sii čekaju te zamke i veličine puti.Zato kažem: Srećan budi!Nasljednik junaka mudracazaboravi da su odlukom ministarstva sudbineiz abecede slovaS, R, E, Ć i A protjerana!Znao je, brat po iluziji pera,da kaldrmama bosi koračaju jošosuđenici i srodnici po stihušto će odlukom ministarstvaočistiti čizme od izmeta štakora,klase demokratskog progresa.Ne grizu lijevo, desno, u centar...Eno ih...Kidišu pravo na muzej čovjekada potomcima narednu većinu osiguraju.

25. januar 2013.

84


VID

Prastari spisi otaca gradakažu da suu Veneciji majstori sa istokanapravili sat sa dvije statuei suncem pod kazaljkamačiju raskoš svijet nije vidio.Odmah nakon pirapo naredbi duždaoduzeli su im vidda takav više nikadai nikome ne naprave.More, posljednji vidaru,od tvoje blještave telepatijeoslijepismo.Hvala ti, ljeskava sjenko,što spektakl bezizlazanećemo gledati.Ako nam otkucaji sataotvore kapke,budi svemoćno i humano –prekrij nas!

5.XI 2012.

85

BESKOPNIK

PURPUR

Bodljivi puž volakizlučivao je tečnostljubičaste boje bezbojne u moru- kraljevski purpur –za bojenje tkaninaoperskih diva Napulja.Postao je fosil, nepotreban...Ogrtačima biskupa prekriveni su pedofilia svečanosti princeza u domovinivide se samo na kartama za poker.Majko, kad je sve izigrano,pogledaj, darivam ti pužada ti maraton starosti uspori.Moju kravatu oboji u ljubičastoprotiv uroka, kloniranih vaškikoje skiptar preuzeše.Bože, sporiji im samrtni ropacod puža fosila dajda od bljeskanja purpuraoslijepe.

3.II 2013.

86


SJENKA I ON

Odlazio je sa obalegdje u pijesku nađenastranica glosarijumauvjeren da za leđimaostavlja muk južine.Kod mrtvačnice jedrenjakaostala je njegova sjenkada jedro boje sadrepred plovidbu zategne.U koju će marinusilueta uplovitikad ni smrt ovdje ne svraća?Vidjeće zvonike upaljenih bronhija,vodoskoke identiteta, pristanište pod pomračenim suncima puno sjenki svetica iz bordela, galebove sa cilindrima ogrnute pelerinama detektiva Poaroa, topove iščupanihjezika na zidinama...Sjenka mu se vratila.Drugu stranu, besmrtnost,drugačije je zamišljala od svakodnevice.Stisnula mu je šakui skalama krenula ka izlazu –skok u more sa zidinaodgonetka je svega!

87

BESKOPNIK

PULOVER OD BRŠLJANA

Izboden iglama kompasa, uvećan durbinom vizionarom, hipnotisan klatnom admiralovog sata, od bršljana sa bokeških palacina pulover pletem. Vapim za slobodom zarobljenom vodom da posljednju želju kipu ispunim, rasparam pulover za omču. Sa kime bih onda čaj od šipuraka na ruševinama pio a pred hordama polarnih nada pulover je, od molitve, potrebniji...

23.VI 2015.

88


Pogovor

PJESNIŠTVO SVJETLOSTI I ŽUDNJE IMEDITERAN – ZABORAVLJENA POSTOJBINA

BB oris Jovanović Kastel izvorni je pjesnikzemljopisnog nadasve duhovnog pros-tora koji se rasprostire do posljednjih,

rubnih stabala čudesnih trajnoživućih maslina.Mediteran koji on poetski živi, obznanjuje na na-čin kao da ga prvi put spoznajemo, pretače u ni-zove riječi, u sklad, u pulsirajući romor, šapat punčežnje i opijenosti, baš kao u živu i životnu kaj-danku u kojoj smo morali prije svoga rođenja živ-jeti... Sad smo ga se, slušajući Kastela - iznenadaprisjetili kao svoje jedine, zaboravljene postojbine!

Preda mnom su desetine njegovih pjesama kojesu plutale i bile čitane u mom jeziku, a prije ih ni-sam poznavao. Međutim, nisu mi nepoznate, jeru njima otkrivam, u njima snažno osjećam svojvlastiti izvor iz kojeg smo jednom potekli i ponijeliu pamćenju svoj mediteranski džennet, svoj raj,svoj eden nastanjen spoznajama, osjetilima, čuti-lima, znanjima koje je iznovice valjalo otkriti i pre-poznati kao raj iz kojeg smo jednoć prognani.

Blagotvorni duhovi antičkih pergamena oslo-bađanja čovjekova svijeta i latinskih sentenci nje-govog porobljavanja, ibn-arebijevske začudne ne-dogmatske religioznosti - obale su koje plamte idaleko se vide s pučine; Kastelov moreplovac ni-

89

kada neće zalutati jer njegov je cijeli prostor ko-jim prohodi i njegovo je svako vrijeme u kojem gamajka porađa.

U stotini pjesama koje sam dobio od ovog bo-gatog autora, rasprskava se jedan nujni i bujnimotivski svijet pun asocijacija na svjetove kojimaraspolaže i sama naša nutrina, naša osjetilnost,naše srce i naš mozak: svjetlosne ljubavi, miste-rij tijela, očuđeni i mistični udvojeni svjetovi, pod-jednako ovostrano i onostrano s brojnim historij-skim figurama koje nikada nisu i neće umrijeti!

Boris Jovanović Kastel po svom osjećanju svi-jeta, u ovom je trenutku – unikatan. Njegovo poet-ska arka na horizontu naših malih slavenskih je-zika poredanih po obalama sredozemnog zaviča-ja, puna je optimizma, životnog soka, ljubavnogjecaja. Da, Kastelove su riječi i od suvremenosti iod iskona.

Ibrahim Kajan

U Mostaru, 29. siječnja 2015.

90


O AUTORU

BBoris Jovanović Kastel (Trebinje, 1971). Kritikaga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesni-kom mediteranske provenijencije i uglednim

imenom mediteranske književnosti. Osnovno, gimna-zijsko i fakultetsko obrazovanje stekao je u Podgorici.

Objavio je knjige poezije:Kad zamirišu kajanja (1994)Prstenje pomorja (1995)Fusnote južnih zvona (1997)Anatomija sredozemnog dana (1998)Mediteranska agenda i proricanje prošlosti (2000)Mediteranski heksateuh (2003)Ego mora (2004)Vjenčanje sa sipom (2007)Neptune’s spear (2007, izbor iz poezije na engleskom jeziku)Mediteranski indigo (2008, izbor iz poezije)Ručak na hridini (2010)Kosilo na čeri (2014, na slovenačkom )

Objavio je knjige izabranih eseja:Pergament od sireninog poprsja (2000)Peta strana juga (2005)Ogledanje u bonaci (2009)Mediteransko prosvjetljenje – naš Mediteran, kompassudbine (2012)

O poeziji Borisa Jovanovića Kastela objavljena jeknjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Medi-teranski gospar (2009).

Dobitnik je svjetske Pohvale za poeziju Nosside2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Svjet-skog poetskog direktorijuma UNESCO-a u italijan-skom gradu Ređo Kalabrija.

Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000/2003).Eseje objavljivao niz godina u dnevniku Pobjeda.

Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, polj-ski, češki, albanski, mađarski i slovenački jezik.

91

Zastupljen je u Antologiji svjetske poezije Nossidena italijanskom jeziku, Antologiji Mediteranske lju-bavne poezije od najstarijih vremena do danas (Naro-dna biblioteka Radosav Ljumović, Podgorica), Anto-logiji savremene slovenske poezije na slovenačkom je-ziku (Međunarodna revija za poeziju, Rp. Lirikon, Ve-lenje, 2010, u izboru i prevodu Petera Kuhara), Anto-logiji crnogorske poezije na albanskom jeziku (Izda-vačka kuća Onufri, Tirana, 2012. u izboru i prevodu Di-mitrova Popovića), antologijama crnogorske poezije,antologijama poezije o vinu, ženi…

Izabran je u trideset pjesnika svijeta učesnika VISvjetskog festivala poezije (Sixth World Poetry Festi-val) u Kalkuti (Indija) 2012. i 2014. godine.

Kastelovu knjigu poezije na slovenačkom jeziku Ru-čak na hridini (Kosilo na čeri) objavila je 2014. godineslovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologij-skoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dioprograma Evropske komisije.

Zastupljen je u dvojezičnoj, češko-engleskoj, Anto-logiji savremene slovenske poezije Bludni korijeni (2015)objavljenoj na Univerzitetu Palackog u Olomoucu u Če-škoj Republici koja se izučava na svim univerzitetimaslavistike u Evropi i svijetu.

Italijanski časopis za svjetsku književnost i ostaleumjetnosti Margutte, u oktobarskom broju 2014. go-dine, u rubrici Svjetski pjesnici, objavio je Kastelovupoeziju u prevodu Marije Tereze Albano.

Uvršten je u internacionalnu Antologiju mira Svimna zemlji mir uz pjesnike sa prostora bivše Jugoslavije,međunarodnu zbirku ljubavne poezije Tebi pjesmom,Valentinovo 2015. g. i polilingvalnu antologiju poezijeo moru More na dlanu sa pjesnicima iz svijeta (Kultu-ra snova, Zagreb, 2014. i 2015.).

Živi u Podgorici.

92


Impresije

Vratio sam se sa puta i zatekao knjige. Dao sam sena čitanje zanimljive poezije koju pišeš. Da sam prijeimao u ruci tvoje knjige neke bi stranice moga Brevi-jara bile drukčije, bolje. Rado te čitam već otprije i mis-lim - evo prvaka onih koji će poslije mene, bolje od me-ne, reći sve što treba o Jadranu i Mediteranu.

Predrag Matvejević o Kastelu, 2012. i 2014. godine

Boris Jovanović Kastel pokazao je svu svoju širinu,toleranciju i čojstvo iz knjige u knjigu, iz pjesme u pje-smu… Ovaj zaista darovit i misaon pjesnik, otkrivanam ljepote Mediterana, koje smo zaboravili da posto-je i da su nam svima date od Boga od postanka svije-ta, zemlje i čovjeka. (…)Kastel je istinski rapsod naše-ga vremena i Mediterana.

Ante Matić, Mediteranska bajka, Motrišta, Mostar, 2012.

Кроз збиркe поезије, Кастел нас упознаje са ра-зним лицима Медитерана, откривајући његове пое-тичне и мистичне стране, кораком од седам миљапрелазећи и потирући временске дистанце измеђукласичног и савременог доба, сажимајући их у је-динствену поетску свеприсутност.

Драгица С. Ивановић, Дијалектика подморја, 2010.

Za renesansnu ogrlicu potrebne su školjke sa dnamora a ja nijesam ronilac kao Kastel da mogu uronitiu podmorje i da mogu spoznati Unutrašnje more. I neznam jezditi po talasima kao Kastel, i nijesam more-plovac što pohodi mora, što prezirući kopno i, kona-čno, brodi po beskonačnom, nijesam mistik, filigrant i

93

juvelir. Ne bih imala petlju da nađem sebi novo ime aon je s nepogrešivom intuicijom prozvao sebe Kaste-lom, živi i ostvaruje se u harmoničnom skladu sa svo-jim imenom Nomen est omen.

Zorica Radulović,Ogrlica od mediteranskog pustolova i juvelira, 2011.

Ti si moj Mediteran, /malo zrno nara,/ veliko kaoreč. /Bezimena boja/ kojom kapetani lađa/ opisujužeđ. /Istorija si/ koju pišu sa tačnošću sna.

Slobodan Ristović, Ti si, pjesma posvećena B. J. Kastelu,2015.

Strah da vas neko smišljeno navlači na krivi trag,da vam nameće zaključke, i vodi vas namjerno uskim,sporednim i mračnim uličicama gdje dodirujete slane,kamene zidove i kližete se niz skaline vlažne od uzbu-đenja sile koja se katkad uzburka kapljicama skoronevidljivim, samo da bi pravo rješenje ostalo izvan do-sega, da glavnu stradu i ne vidite! Na to meni liče, nastare, rukom izrađene čipke, na pjenu morsku u konceuhvaćenu, i pogledom ukroćenu, eseji Borisovi.

Emsura Hamzić, Mediteraneo, Život, Mostar, 2014.

94


SADRŽAJ

Na dojki karijatide................................................................. (5)Statua.................................................................................. (6)More u ogledalu.................................................................... (7)Plavost................................................................................. (8)Inkvizicija............................................................................. (9)Poznanstvo Sa Dioklecijanovom kćeri.............................. (11)Glasine o Dalmini, vanbračnoj kćeri cara Dioklecijana........ (13)Epilog................................................................................. (14)Rat..................................................................................... (15)Najveća luka...................................................................... (17)Afrodizijak.......................................................................... (18)Njegoš u Dubrovniku.......................................................... (19)More pred Bečićima............................................................. (21)Kompas igračka.................................................................. (22)Sardele............................................................................... (23)Susret sa svecem................................................................ (24)Morska zvijezda ili kratki ep o slobodi................................. (25)Vino i nedirnute bradavice................................................. (27)Galebovi............................................................................. (28)Mediteranid........................................................................ (29)Gošća i mirišljava svijeća..................................................... (30)Adresa................................................................................ (31)Ovidijev izgubljeni spjev o ribarstvu.................................... (32)Striptiz............................................................................... (35)Pitanje................................................................................ (36)Ostrvologija........................................................................ (37)Basna................................................................................. (38)Predsmrtna ispovijest H. L. Borhesa supruzi............................ (39)Oktopod.............................................................................. (42)Rogači i kletva..................................................................... (43)Šovinisti i patuljci............................................................... (44)Hrid u sobi.......................................................................... (45)Slučajnost.......................................................................... (46)Novi bukvar........................................................................ (47)Obećanje............................................................................ (48)Mediteran i kineska poslovica............................................. (49)Antologije............................................................................ (50)Jutro kad mu je pučina promijenila lik.............................. (52)Laku noć............................................................................ (53)Aloja, kraj i nastavak.......................................................... (54)Borjanov triptih.................................................................. (56)Hridine i kutnjaci............................................................... (56)Odojče i car......................................................................... (57)Zvečka................................................................................ (58)Mape.................................................................................. (59)

Zdravica za Tiberija............................................................ (61)Kirena................................................................................ (62)Hadrijanova vila.................................................................. (63)Evropa malog i velikog e...................................................... (65)Krstarenje........................................................................... (66)Sinonimi............................................................................. (67)Morski pelin....................................................................... (68)Udica.................................................................................. (69)Školjke, majke naše............................................................ (70)Beskopnik.......................................................................... (71)Predak sunđer.................................................................... (72)Djeca Mediterana i punoljetne sante................................... (73)Gliste na zakusci................................................................. (74)Udovice............................................................................... (75)Galija Feničana................................................................... (76)Olupina.............................................................................. (77) Trans.................................................................................. (78) Kratki beskraj..................................................................... (79)Bršljan............................................................................... (80)Fijasko................................................................................ (81)Stablo života...................................................................... (82)2012................................................................................... (83)Ministarstvo sudbine.......................................................... (84)Vid..................................................................................... (85)Purpur................................................................................ (86)Sjenka i on......................................................................... (87)Pulover od bršljana............................................................ (88)Pogovor............................................................................... (89)O autoru............................................................................. (91)Impresije............................................................................ (93)

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna biblioteka Crne Gore, CetiweISBN 978-9940-9229-3-1COBISS.CG-ID 27524368

Autor se zahvaljuje gospođi Neli Savković Vukčević,sekretarki Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog gradakoji je finansijski pomogao objavljivanje knjige i slikaruMiomiru Kračkoviću bez čijih likovnih ideja ova jedre-njak publikacija ne bi bila ovako ponosna i reprezen-tativna na krstarenjima sredozemnim morima. Istovre-meno, zahvaljujem se Jusufu Muškiću, direktoru štam-parije Grafokarton iz Prijepolja na dugogodišnjoj saradnjii međusobnom razumijevanju.

Documents

BESKOPNIK NASE VELICANSTVO - boriskastel.files.wordpress.com fileromantičar i vitez mistika, Novalis, sanjao je Plavi cvijet, prešao rubikon sna grijući martel na vatri nedostižnog