Upload
nermin
View
253
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
1/48
UNIVERZITET U TUZLI
PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET
Odsjek za biologiju
Nermin andi
BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKIH
VODA NASELJA ANDE
- Diplomski rad -
Tuzla, april 2015. godine
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
2/48
Zahvaljujem se mentorici dr.sc. Snjeani Hodi vanredni profesor, mr.sc. Suadu
iranoviu, vii asistentiNermini Osmanovi, vii laborat na pomoi pri izradi ovog
diplomskog rada.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
3/48
Mentor rada:
dr.sc.Snjeana Hodi, vanredni profesor Prirodno-matematikog fakulteta
Univerziteta u Tuzli.
Rad ima: 41 stranice.
Redni broj diplomskog rada:_______
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
4/48
SAETAK
U dananjim okolnostima, susreemo se sa poveanim zahtjevima za vodom kako sa
stanovita kvaliteta tako i sa stanovita kvantiteta. Posebno je naglaena potreba
pouzdanih izvorita vode za pie, ali nita manje vanu ulogu igra i voda koja se
nalazi u prirodi. Zbog toga je neophodno povremeno kontrolisati postojee vodene
akumulacije kao i vodotoke, posebno one koji se nalaze u neposrednom dodiru sa
ovjekom. U ovom radu prezentirani su rezultati bakterioloke analize bunarskih
voda naselja ande na podruju Brko distrikta.Bakterioloka analiza vode bunara
raena je na deset lokaliteta. Svi bunari su pripadali tipu otvorenih bunara, a
analizom je dokazana 100% (10/10) mikrobioloka neispravnost vode. Ubunarskim
vodama prisutni su indikatori fekalne kontaminacije vode i to: Escherichia coli u
70% ispitivanih uzoraka, Streptococcus faecalis u svim uzorcima (100%),
Clostridium spu 20% uzoraka, Enterobacter sp. u 20% uzoraka i Citrobacter sp.u
10% uzoraka. Rezultati ovog rada trebaju biti podsticaj za nastavak istraivanja u
cilju provoenja zatite izvorinih podruja, redovitog kontroliranja sastava voda terazvoja edukativnih programa u cilju podizanja nivoa znanja stanovnitva o
koritenju sigurnih izvora vode za pie.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
5/48
SUMMARY
In today's circumstances, we are challenged with increasing demands for water both
from the standpoint of quality and in terms of quantity. What is emphasized is the
need for reliable sources of drinking water, but no less important role play and water
that is found in nature. It is therefore necessary periodically to control existing water
reservoirs and streams, especially those who are in direct contact with the man. This
paper presents the results of bacteriological analysis of well water ande settlements
in the area of Brcko District. Bacteriological analysis of water wells was performed
on ten sites. All wells belonging to the type of open wells, and the analysis is proven
100% (10/10) microbiological water. Into well water present indicators of fecal
contamination of water and that of Escherichia coli in 70% of tested samples,
Streptococcus faecalis in all samples (100%), Clostridium sp in 20% of samples,
Enterobacter sp. in 20% of samples, and Citrobacter sp. in 10% of samples. The
results of this work should be an incentive to continue research in order to implement
the protection of source areas, regular control of the composition of water and the
development of educational programs to raise the level of knowledge of the
population about the use of safe drinking water sources.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
6/48
SADRAJ
1. UVOD..............................................................................................................1
1.1. VODA I NJEN ZNAAJ..............................................................................1
1.1.1. Voda u prirodi.................................................................................................1
1.1.2. Znaaj vode.....................................................................................................2
1.2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE VODE...................................................4
1.2.1. Karakter istike pri rodnih voda.........................................................................4
1.2.2. Osnovna kl asif ikaci ja......................................................................................5
1.2.3. Osnovni pokazatelj i kval i teta vode.................................................................5
1.3. OSNOVNI MIKROBIOLOKI POKAZATELJI KVALITETA VODE.6
1.4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE KOPANIH BUNARA..........................7
1.5. CILJ ISTRAIVANJA.................................................................................8
2. MATERIJAL I METODE............................................................................9
2.1. MATERIJAL.................................................................................................9
2.1.1. Kratak opis bunara......................................................................................10
2.2. METODE ISTRAIVANJA.......................................................................12
2.2.1. Metode za odreivanje najvjreovatnijeg broja koliformnih bakterija...13
2.2.2. Metode za odreivanjebroja kolonija na 22C i 37C.............................16
2.2.3. Metode za odreivanje Sulfitoredukujuih klostridija............................17
2.2.4. Metode za odreivanje enterokoka............................................................18
3. REZULTATI................................................................................................19
3.1. REZULTATI BAKTERIOLOKIH ANALIZA VODE BUNARA.......19
3.1.1. Rezultati bakterioloke analize bunara 1.....................................................19
3.1.2. Rezultati bakterioloke analize bunara 2.....................................................20
3.1.3. Rezultati bakterioloke analize bunara 3.....................................................21
3.1.4. Rezultati bakterioloke analize bunara 4.....................................................22
3.1.5. Rezultati bakterioloke analize bunara 5.....................................................23
3.1.6. Rezultati bakterioloke analize bunara 6.....................................................24
3.1.7. Rezultati bakterioloke analize bunara 7.....................................................25
3.1.8. Rezultati bakterioloke analize bunara 8.....................................................263.1.9. Rezultati bakterioloke analize bunara 9.....................................................27
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
7/48
3.1.10. Rezul tati bakterioloke analize bunara 10...................................................28
4. DISKUSIJA...................................................................................................32
5. ZAKLJUAK...............................................................................................38
6. LITERATURA..............................................................................................40
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
8/48
1. UVOD
1.1. VODA I NJEN ZNAAJ
1.1.1. Voda u pri rodi
Voda je osnovni princip i uzor svega to postoji, iz koje je sve nastalo i u koju se sve
vraa. Ona je beskonana, vjena materija koja se kree, zgunjava i razreuje itako
nastaju sve pojave. Gdje nema vode tu nema ivota. To je prva potreba ovjeka, koju
on mora trajno da obezbijedi, prije nego to pone da gradi svoje stanite.
Tales iz Mileta, matematiar, grki filozof, fiziari iastronom
Voda pokriva zemljinu povrinu iproima zemljinu koru. Prisutna je u atmosferi,
litosferi, hidrosferi, kriosferi (led na polovima i viim planinama), biosferi.
Najvei dio Zemljine povrine 70,8% prekriven je slanom vodom okeana i mora. U
prirodi voda se nalazi u sva tri agregatna stanja:
u atmosferi u obliku vodene pare,
u tenom stanju po povrini zemlje,
u vrstom stanju u lednicima iledu.
Oko 30% slatke vode se nalazi u vodopropusnim stijenama koje su veoma vaan
rezervoar vode. Koliinapodzemnih voda je 3000 puta vea od koliine vode u svim
rijekama. To znai da treba da je podzemna voda veoma znaajna za
vodosnabdijevanje naselja, o emu treba voditi rauna.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
9/48
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
10/48
3
To znai da kvalitet vode zavisi od naina koritenja. Najee dvije ili vie upotreba
ne odgovaraju nekoj treoj. Na primer: Ako je neko jezero namijenjeno za
snabdijevanje vodom za pie, neophodno je da se u toj vodi zadri kvalitet koji se
zahtijeva za date potrebe. Ali ako se to isto jezero koristi i za rekreaciju, tada je
neophodan neki drugi kvalitet(1).
Sve prirodne vode imaju sposobnost da do odreene mjere neutraliu zagaenje jer
tee ka uspostavljajnju prirodne ravnotee. Ta sposobnost je poznata kao
autopurifikaciona sposobnost vodotoka ilisamopreiavanje(2).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
11/48
4
1.2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE VODE
Voda je prirodni spoj hidrogena i oksigena.
Fiziko hemijske osobine vode su:
- Temperatura
- smrzavanja 0C
- kljuanja 100C
Voda ima:
- abnormalno visoku toplotu topljenja i specifinu toplotu,
- visoku temperaturu isparavanja,
- najvei povrinski pritisak (osim ive),
- visok toplinski kapacitet.
Voda je sposobna za reakcije zbog slobodna dva para elektrona. Rastvaranjem soli
formira kiseline i baze. Sa solima slabih kiselina ili slabih baza nastaje hidroliza
soli(2).
1.2.1. Karakter istike prirodnih voda
Prirodna voda sadri:
- rastvorene i suspendirane materije organskog i mineralnog porijekla,
- mikroorganizme i vodeno rastinje,
-produkte raspadanja ivog svijeta.
U vodi prisutni organizmi mogu biti plivai pod zajednikim nazivom plankton aorganizmi na dnu nazivaju se bentos.
Podzemne vode sadre uglavnom rastvorene supstance, dok su povrinske vode
bogate suspendiranim materijalom(2).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
12/48
5
1.2.2. Osnovna klasif ikacij a:
Prirodne vode se dijele:
a) Prema porijeklu na:
atmosferske (padavine), izvorske (izvori,bunari) i povrinske (rijeke, jezera, mora).
b) Prema koliinama i karakteru primjesa na:
slatke, slane, mehke, tvrde, bistre, mutne, obojene itd.
c) Prema upotrebi na:
pitke, domae, tehnike (industrijske), rashlaene, medicinske i dr.(2).
1.2.3. Osnovni pokazatelj i kval iteta vode su:
- fiziki: temperatura, miris, ukus, mutnoa, boja.
- hemijski: aktivna rekacija vode (pH-vrijednost), oksidativnost, sadraj nitrogenih
spojeva, rastvoreni gasovi, isparni ostatak, gubitak arenjem, tvrdoa, sadraj soli,
sadraj rastvorenih gasova, sadraj toksinih materija.
-bioloki: odnose se na prisustvo bakterija, virusa, mikro i makroorganizama biljnogi ivotinjskog porijekla prisutnih u vodi(2).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
13/48
6
1.3. OSNOVNI MIKROBIOLOKI POKAZATELJI KVALITETA VODE
Snabdijevenost dovoljnim koliinama vode dobrog kvaliteta od presudne je vanosti
za zdravlje stanovnitva. Voda dobrog kvaliteta je ona koja nema miris, boje, ukus i
nije zagaena izmetom i tetnim hemikalijama. Upotrebom vode zagaene izmetom
u organizam ljudi ulaze razliiti mikroorganizmi koji mogu biti uzronici vrlo tekih
oboljenja: kolera, tifus, paratifus, bakterijska dizenterija, hepatitis A, poliomyelitis i
dr.
Svjetska zdravstvena organizacija je 1982. godine izdala upustvo za odreivanjekvaliteta vode za pie, a svaka zemlja pa i naa tu je oblast regulisala posebnim
zakonima i pravilnicima. Pravilnicima se propisuje nain uzimanja uzoraka i metode
bakteriolokih, virusolokih, biolokih, i dr. analiza i superanaliza vode za pie.
Osnova propisanih metoda za odreivanje mikrobioloke ispravnosti vode je
utvrivanje njene fekalne kontaminacije. Feces sadri veliki broj mikroorganizama
koji sainjavaju normalnu floru digestivnog trakta. Nalaz ovih mikroorganizama uvodi je znak fekalne kontaminacije i ukazuje na mogunost prisustva i patogenih
crijevnih mikroorganizama u vodi. Meu sigurne indikatore fekalnog zagaenja vode
za pie spadaju: Escherichia coli, Streptococcus (Enterococcus) faecalis i
predstavnici roda Proteus, dok su dodatni indikatori: koliformni bacili (Citrobacter,
Klebsiella, Enterobacter i Serratia),Clostridium perfringens i bakteriofagi(3).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
14/48
7
1.4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE KOPANIH BUNARA
Kopani bunari najee se primjenjuju radi dobijanja voda, koje se plitko nalaze
(obino ne dublje od 20 m) iz vodonosnih slojeva sa slobodnim nivoom. U rijetkim
sluajevima ti bunari se koriste za dobijanje voda pod slabim pritiskom (kod
neznatne dubine i neznatne debljine vodonosnih slojeva pod pritiskom). Obino se
uzimanje vode iz kopanih bunara uzima kroz dno i djelimino kroz zidove. Kopani
bunari koriste se za uzimanje malih koliina vode za individualno koritenje a
takoer u snabdijevanju vodom seoskih naselja, u privremenim vodovodima i sl.
Kopani bunari mogu biti kameni, betonski, armiranobetonski i drveni. Kopani bunari
se zidaju obino metodom sputanja. U posljednje vrijeme poeo se primjenjivati
mehanizovan nain kopanja bunara pomou mehanizma montiranog na kamionu koji
u svom sastavu ima ureaj za buenje bunara i sputanje armiranobetonskih
prstenova koji obrazuju okno bunara. Prenik kopanog bunara obino ne promauje
3-4 m. Svaki kopani bunar mora da bude izveden minimum 0,7 m iznad povrine
zemlje. Okolo bunara ispod povrine zemlje ugrauje se glineni zaptiva na dubini
1,5-2 m a u radijusu oko 2 m, a nasip je kaldrmisan ili asfaltiran. To se radi da bi se
sprijeilo da u bunar dospiju zagaene kopnene vode.
U zidovima bunara u granicama vodonosnog sloja mogu se praviti otvori radi
poveanja priticanja vode u bunar. Kao otvori mogu, u zavisnosti od konstrukcije
zidova, posluiti spojnice u zidu od lomljenog kamena ili opeke ili specijalni otvori
napravljeni u betonskim zidovima. Na dno kopanih bunara polae se pjeano-
ljunani filter da bi se sprijeilo ulaenje u njih estica zemljita. Prema tipu bunare
moemo podijeliti na: otvorene i zatvorene.Zatvoreni bunari su oni bunari kod kojih voda na povrini izbija pod poveanim
pritiskom ili se mehaniki izvlaipomou zatvorenih higijenskih sistema (pumpe,
esme).
Otvoreni bunari su bunari koji ne posjeduju mehanizme za crpljenje vode, ve se
voda hvata pomou sredstava kao to su drveni lonci, limene posude i sl.(2).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
15/48
8
1.5. CILJ ISTRAIVANJA
Ciljevi ovog istraivanja su:
-
utvrivanje bakteriolokih karakteristika bunarskih voda,
- utvrivanje najvjerovatnijeg broja koliformnih bakterija,
- utvrivanje ukupnog broja aerobnih mezofilnih i psihrofilnih bakterija,
- dokazivanje koliformnih bakterija fekalnog porijekla (Escherichia coli),
- dokazivanje prisustva enterokoka,
-
dokazivanje sulfitoredukujuih klostridija,
- odreivanje ispravnosti bunarskih voda na osnovu utvrenih bakteriolokih
karakteristika,
- identifikacija izvora kontaminacije bunarske vode.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
16/48
9
2. MATERIJAL I METODE
2.1. MATERIJAL
Bakterioloka istraivanja su raena u septembru i oktobru 2014. godine u
Laboratoriji za genetiku i mikrobiologiju Prirodno-matematikog fakulteta u Tuzli.
Uzorci bunarskih voda za bakterioloku analizu prikupljani su sa podruja anda
opina Brko (slika 1). Analizirano je deset bunara razliitih dubina (slika 2).
Slika 1. Karta oznaenog podruja na kojem se nalaze bunari - Sjeveroistona Bosna
i Hercegovina (Google maps).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
17/48
10
Slika 2. Karta sa oznaenim lokalitetima uzorkovanja (Google earth).
2.1.1. Kratak opis bunara
Bunar 1: Bunar je izgraen od betonskih cijevi, nalazi se u dvoritu i u blizini bunara
se ne nalazi tala ili stajnjak koji bi doveli u pitanje mikrobioloku ispravnostbunarske vode.
Bunar 2: Bunar je ozidan kamenom, nalazi se u dvoritu i u blizini bunara se nalazi
tala.
Bunar 3: Bunar je ozidan kamenom, nalazi se u dvoritu i u blizini bunara se ne
nalazi tala ili stajnjak koji bi doveli u pitanje mikrobioloku ispravnost bunarskevode.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
18/48
11
Bunar 4: Bunar je izgraen od betonskih cijevi i ozidan je kamenom. Bunar se nalazi
u dvoritu i u blizina bunara se ne nalzi tala ili stajnjak koji bi doveli u pitanje
mikrobioloku ispravnosti bunarske vode.
Bunar 5: Bunar je izgraen od betonskih cijevi, nalazi se u dvoritu i u blizini bunara
se ne nalazi tala ili stajnjak koji bi doveli u pitanje mikrobioloku ispravnost
bunarske vode.
Bunar 6: Bunar je izgraen od betonskih cijevi, nalazi se u dvoritu i u blizini bunara
se ne nalazi tala ili stajnjak koji bi doveli u pitanje mikrobioloku ispravnost
bunarske vode.
Bunar 7: Bunar je ozidan kamenon, nalazi se u dvoritu i u blizini bunara se ne nalazi
tala ili stajnjak koji bi doveliu pitanje mikrobioloku ispravnost bunarske vode.
Bunar 8: Bunar je izgraen od betonskih cijevi, nalazi se u dvoritu i u blizini
buanrase nalazi tala i stajnjak.
Bunar 9: Bunar je izgraen od betonskih cijevi i ozidan je ciglom, nalazi se u
dvoritu i u blizini bunara se ne nalazi tala ilistajnka koji bi mogli dovesti u pitanje
mikrobioloku ispravnost bunarske vode.
Bunar 10: Bunar je izgraen od betonskih cijevi, nalazi se u dvoritu a u blizini
bunara se nalazi tala.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
19/48
12
2.2. METODE ISTRAIVANJA
Uzorci vode za bakterioloku analizu prikupljani su u odgovarajue sterilne staklene
boce zapremine 1 l. Nakon prikupljanja uzorci su transportovani u mikrobioloki
laboratorij gdje su u roku od 6 sati podvrgnuti bakteriolokom ispitivanju.
Bakterioloko ispitivanje je obuhvatilo:
odreivanjebroja kolonija na 37C
odreivanjebroja kolonija na 22C
odreivanje najvjerovatnijeg broja koliformnih bakterija
odreivanje prisustva koliformnih bakterija fekalnog porijekla
odreivanje prisustva enterokoka
odreivanje prisustva sulfitoredukujuih klostridija
U radu su se koristile metode o nainu uzimanja uzorka i metode za bakterioloku
analizu vode za pie utvrene Pravilnikom(4).
Za izolaciju, identifikaciju, odreivanje ukupnog broja aerobnih mezofilnih i
psihrofilnih bakterija u 1 ml vode, kao i najvjerovatnijeg broja koliformnih bakterija
u 100 ml vode, koritene su standardne bakterioloke metode. Kao kriterij za ocjenu
kvaliteta bunara, koriteni su uslovi navedeni u Pravilniku(5).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
20/48
13
2.2.1. Metode za odreivanje najvjerovatnijeg broja koli formnih bakteri ja
Radi odreivanja vrijednosti ispitivane vode za pie potrebno je utvrditi koliki je broj
koliformnih bakterija u odreenim koliinama vode. Najee se taj broj utvruje u
1, 10, 100 ml vode za pie. Meutim, taj se broj ne moe tano utvrditi. Zato se
utvruje MPN (Most probable number)- najvjerovatniji broj. On se utvruje pomou
posebnih tabela izraenih na osnovu rauna vjerovatnoe, a naziva se koli-indeks
odreivanjeprisustva koliformnih bakterija u 100 ml vode. Odreivanje se zasniva
na pretpostavci da je karakteristinu promjenu u podlogama prethodnog testa
izazvala u jednoj epruveti samo jedna koliformna bakterija ili jedna elija E. coli.
MPN se dobija na osnovu broja epruveta sa pozitivnim reakcijama i podataka iz
tablica koje su izdate od Svjetske zdravstvene organizacije.
Metoda za odreivanje najverovatnijeg broja koliformnih bakterija naziva se
kolimetrija, a provodi se u tri ogleda: prethodni, potvrdni i zavrni test.
Zasijavanje bunarskih voda: Poto ove vode sadre obino najvei broj koliformnih
bacila, za zasijavanje se pored navedenih zapremina za preiene i prirodne vodeuzimaju i desetostruko tj. pedesetostruko manje zapremine. Zasijavanje se izvodi na
sledei nain:
a) jedna zapremina od 50 ml vode u epruveti sa Durhamovom cjevicom i 50 ml
jedne od tenih podloga za kolimetriju duple koncentracije.
b) 5 zapremina od 10 ml vode u 5 epruveta sa Durhamovom cjevicom i 10 ml
podloge duple koncentracije.
c) 5 zapremina od 1 ml vode u 5 epruveta sa Durhamovom cjevicom i 5 ml istepodloge obine koncentracije(3).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
21/48
14
Prethodni ogled. Ovaj test slui da se utvrdi prisustvo ili odsustvo koliformnih
bakterija u odreenim koliinama ispitivane vode. Da bi se dobili to taniji podaci,
potrebno je vriti zasijavanje veeg broja uzoraka. Koliina uzoraka vode koja se
zasijava zavisi od stepena zagaenja vode, tj. od njenog porijekla (izvorska,
vodovodna, rijena). Kao podloga se koristi peptonska voda sa 1% laktoze i Andrade
indikatorom (ALP-e), laktozni bujon ili MacConkey bujon. U epruvetama sa tom
podlogom nalaze se Durhamove cjevice koje e pokazati eventualnu produkciju
gasa. Epruvete sa zasijanom podlogom stave se u termostat na 37C i inkubiu 48
sati, a rezultat se oita poslije 24 i 48 sati. Pri tome se utvruje promjena boje
podloge i prisustvo gasa u Durhamovim cjevicama. Rezultat je pozitivan ako se u
Durhamovim cjevicama obrazuje gas i podloga je zamuena-crvena. Ako u
podlogama nema nikakvih promjena, test je negativan i voda je u pogledu prisustva
koliformnih bakterija ispravna (ali ne i prisustva drugih indikatora fekalnog
zagaenja: proteus, enterokoke, sulfitoredukujue klostridije).
Potvrdni ogled. Potvruje ili odbacuje pozitivan ili neodreen rezultat prethodnog
ogleda. Ovim ogledom utvruje se da li su koliformne ili neke druge bakterije
razgradile laktozu do kiseline i gasa u prethodnom ogledu. Izvodi se tako da se u
epruvete u kojima je dolo do stvaranja kiseline i gasa presiju na povrinu Endo
agara. Zasijane podloge se inkubiraju 24 sata na 37C i poslije inkubacije posmatraju
izrasle kolonije koje mogu biti:
a) tipine: bakterije razgrauju laktozu, boja kolonija zavisi od indikatora u podlozi.
(Na Endo agaru su crvene boje, na EMB-agaru su zagasitoljubiaste boje i dr.).
Tipine kolonije su pripadnici rodaEscherichia coli.
b) atipine: bakterije sporo razgrauju laktozu, kolonije su bezbojne, slabo obojene,bjeliaste i esto sluzave. (U ovom sluaju se vri inkubacija jo 24 sata, a onda se
vri ponovo oitavanje). Atipine kolonije su najvjerovatnije predstavnici roda
Enterobacter aerogenes.
Od tipinih i atipinih kolonija pripreme se preparati bojeni po Gramu i pregledaju
mikroskopski. Nalaz Gram negativnih asporogenih kratkih tapia znak je pozitivnog
potvrdnog ogleda.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
22/48
15
Zavrni test. Sastoji se u tome da se pomou biohemijskih reakcija ispituju sve
tipine i atipine kolonije dobijene u potvrdnom ogleda, zbog donoenja zakljuaka o
kojim bakterijskim vrstama je rije. Ako te reakcije daju rezultate tipine za
koliformne bakterije, zavrni ogled je pozitivan. Ispitivanje se vri poznatim
biohemijskim metodama-testovima: presijavanje sumnjivih kolonija na niz hranjivih
podloga, inkubacija i posmatranje rezultata tih reakcija (promjena boje podloga). Od
posebnog higijenskog znaaja je utvrditi vrste koliformnih bakterija, a posebno
razlikovanje rodove E. coli i Enterobacter aerogenes, koji se morfoloki teko
razlikuju. tj i jedni i drugi su tapii. Poto je ovaj biohemijski test dosta sloen,
esto se zamjenjuje jednostavnim Eijkmanovim testom. Eijkmanov test omoguava
razlikovanje Escherichia coli od drugih koliformnih bakterija. Tipine i atipinekolonije dobivene potvrdnim testom zasiju se u po 2 epruvete sa Durhamovim
cjevicama u koje je prethodno stavljena MacConkey podloga (bujon). Jedna
epruveta se inkubira 48 sati na 37C, a druga 24 sata na 44C.
a) Pojava gasa u epruvetama inkubiranim na 37C /48 sati, potvruje prisustvo
koliformnih bakterija.
b) Pojava gasa u epruveti inkubiranoj na 44C /24 sata, potvruje prisustvo
Escherichia coli.
Ova metoda daje samo procjenu broja koliformnih bakterija i podlona je grekama.
Najvjerovatniji broj koliformnih bakterija (MPN) u 100 ml. vode utvruje se pomou
posebnih tablica izraenih na osnovu rauna vjerovatnoe, a naziva se koli-index.
Najmanja koliina vode u kojoj se moe dokazati prisustvo koliformnih bakterija
predstavlja koli-titar(3).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
23/48
16
2.2.2. Metode za odreivanje broja kolonija na 22C i 37C
Za odreivanje broja kolonija na 22C i 37C potrebno je najprije napraviti
razrijeenje ispitivanog uzorka vode u sterilnom fiziolokom rastvoru NaCl da bi se
smanjila gustina suspendovanih bakterija. Prije zasijavanja razrijeenje treba to
energinije i ravnomjernije promukati da bi se razbile granulice slijepljenih klica i
da bi se na taj nain poslije zasijavanja dobio to taniji broj kolonija obrazovanih od
jedne klice, odnosno to taniji broj klica u jednoj zapremini (1 ml) uzorka vode.
Odmah poslije obavljenog mukanja prenese se sterilnompipetom (od 1 ml) po 1 ml
napravljenog razblaenja u sterilnu petrijevku, zatim se prenese i 1 ml nerazrijeenog
uzorka vode takoe u sterilnu petrijevku. Zatim se epruvete sa otopljenom hranjivimagarom izliju, sadraj petrijevki paljivo promijea krunim pokretanjem po
vodoravnoj podlozi da se dobije to homogenija mjeavina agara sa vodom. Na kraju
treba ostaviti da se zasijan agar stegne na potpuno horizontalnoj ravni.
Ovako zasijane podloge u petrijevkama sa poklopcem odozdo ostavljaju se 48 h na
37C u termostatu. Na isti nain se zasijavaju i petrijevke koje se kultiviu 72 h na
22C.
Odreivanje broja ivih klica u vodi zasniva se na pretpostavci da pojedinane kliceobrazuju kolonije. Brojanje kolonija se vri golim okom. Poto se izbroje kolonije u
petrijevkama kultivisanim na 22C i na 37C, izrauna se srednja vrijednost (4,5).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
24/48
17
2.2.3. Metode za odreivanje sulfitoredukujuih klostridija
Metoda za dokazivanje sulfitoredukujuih klostridija sastoji se u sljedeem:
Prije ispitivanja uzorak vode zagrijava se deset minuta u vodenim kupatilu na
temperaturi 80C da bi se unitili nesporogeni mikroorganizmi koji imaju sposobnost
sulfitoredukcije.
Prethodni ogled. U epruvetu od 20 ml usuti po 1 ml uzorka vode i zagrijavati deset
minuta na 80C, nakon toga na navedenu koliinu nasuti 9 ml SPS (sulfit polimixin
agara) za anaerobne dvostruke koncetracije otopljenog i ohlaenog na 50C.
Sadrinu epruvete dobro izmijeati sa podlogom i ohladiti mlazom vode. Zasijanupodlogu inkubirati 48-72 h na 37C.
Porast crnih kolonija navodi na sumnju da su prisutne sulfitoredukujue klostridije,
ukoliko se ne uoe crne kolonije inkubaciju produiti jo tri dana.
Potvrdni ogled. Od crnih kolonija iz sulfitnog agara napraviti mikroskopski preparat
i zasijati aerbno na krvni agar. Izostanak rasta poslije 24-48 h potvrda je da se radi o
sulfitoredukujuim klostridijama. Ovaj ogled se takoe vri radi potvrivanjaClostridium perfringens, a izvodi se tako da se iz svake tamne podloge iz prethodnog
ogleda prenese inokulum(4).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
25/48
18
2.2.4. Metode za odreivanje enterokoka
Metoda za dokazivanje enterokoka fekalnog porijekla sastoji se od prethodnog
ogleda i potvrdnog ogleda.
Prethodni ogled. U 9 ml Azd-dekstroznog bujona inokulie se po l ml ispitivanog
uzorka. Inkubira se 24 h (48 h) na 37C do pojave taloga.
Potvrdni ogled. U epruvetu u kojima je dolo do pojave taloga, sterilnom
mikrobiolokom ezom uzima se jedna kap materijala i zasije u SB (Slanetz-Bartely
medium). Zasijani materijal se prenosi u termostat na 37C/48 h. Ukoliko doe doporasta kolonija (sitnih crveno-smeih), sterilnom mikrobiolokom ezom uzima se
dio materijala, koji se potom zasije na eskulin (37C/24 h). Pozitivnu reakciju ogleda
crna boja, dok negativna reakcija pokazuje uto obojenje.
Brojanje enterokoka u vodi (MPN vrijednost): Koriste se tabele uzimajui u obzir
samo one epruvete u kojima je potvreno prisustvo enterokoka(4).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
26/48
19
3. REZULTATI
3.1. REZULTATI BAKTERIOLOKIH ANALIZABUNARSKE VODE
3.1.1. Rezultati bakterioloke analize bunara 1
Temperatura vode iz bunara 1 (slika 3) iznosila je 17C. Rezultati bakteriolokih
analiza prikazani su u tabeli 1.
Slika 3. Bunar 1
Tabela 1. Bakterioloka analiza vode bunara 1
Parametar ispitivanja Rezultat MDKOcjena
ispravnosti
Ukupan broj mikroorganizama na 22C 354
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
27/48
20
3.1.2. Rezultati bakterioloke analize bunara 2
Temperatura vode iz bunara 2 (slika 4) iznosila je 18C. Rezultati bakteriolokih
analiza prikazani su u tabeli 2.
Slika 4. Bunar 2
Tabela 2. Bakterioloka analiza uzorka vode bunara 2
Parametar ispitivanja Rezultat MDKOcjena
ispravnosti
Ukupan broj mikroorganizama na 22C 167
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
28/48
21
3.1.3. Rezultati bakterioloke analize bunara 3
Temperatura vode iz bunara 3 (slika 5) iznosila je 18C. Rezultati bakteriolokih
analiza prikazani su u tabeli 3.
Slika 5. Bunar 3
Tabela 3. Bakterioloka analiza uzorka vode bunara 3
Parametar ispitivanja Rezultat MDK Ocjenaispravnosti
Ukupan broj mikroorganizama na 22C 188
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
29/48
22
3.1.4. Rezul tati bakterioloke analize bunara 4
Temperatura vode iz bunara 4 (slika 6) iznosila je 17C. Rezultati bakteriolokih
analiza prikazani su u tabeli 4.
Slika.6. Bunar 4
Tabela 4. Bakterioloka analiza uzorka vode bunara 4
Parametar ispitivanja Rezultat MDKOcjena
ispravnosti
Ukupan broj mikroorganizama na 22C 8
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
30/48
23
3.1.5. Rezultati bakterioloke analize bunara 5
Temperatura vode iz bunara 5 (slika 7) iznosila je 18C. Rezultati bakteriolokih
analiza prikazani su u tabeli 5.
Slika 7. Bunar 5
Tabela 5. Bakterioloka analiza uzorka vode bunara 5
Parametar ispitivanja Rezultat MDK Ocjenaispravnosti
Ukupan broj mikroorganizama na 22C 238
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
31/48
24
3.1.6. Rezultati bakterioloke analize bunara 6
Temperatura vode iz bunara 6 (slika 8) iznosila je 17C. Rezultati bakteriolokih
analiza prikazani su u tabeli 6.
Slika 8. Bunar 6
Tabela 6. Bakterioloka analiza uzorka vode bunara 6
Parametar ispitivanja Rezultat MDKOcjena
ispravnosti
Ukupan broj mikroorganizama na 22C 190
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
32/48
25
3.1.7. Rezultati bakterioloke analize bunara 7
Temperatura vode iz bunara 7 (slika 9) iznosila je 18C. Rezultati bakteriolokih
analiza prikazani su u tabeli 7.
Slika 9. Bunar 7
Tabela 7. Bakterioloka analiza uzorka vode bunara 7
Parametar ispitivanja Rezultat MDKOcjena
ispravnosti
Ukupan broj mikroorganizama na 22C 200
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
33/48
26
3.1.8. Rezultati bakterioloke analize bunara 8
Temperatura vode iz bunara 8 (slika 10) iznosila je 16C. Rezultati bakteriolokih
analiza prikazani su u tabeli 8.
Slika 10. Bunar 8
Tabela 8. Bakterioloka analiza uzorka vode bunara 8
Parametar ispitivanja Rezultat MDK Ocjenaispravnosti
Ukupan broj mikroorganizama na 22C 238
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
34/48
27
3.1.9. Rezultati bakterioloke analize bunara 9
Temperatura vode iz bunara 9 (slika 11) iznosila je 17,5C. Rezultati bakteriolokih
analiza prikazani su u tabeli 9.
Slika 11. Bunar 9
Tabela 9. Bakterioloka analiza uzorka vode bunara 9
Parametar ispitivanja Rezultat MDKOcjena
ispravnosti
Ukupan broj mikroorganizama na 22C 72
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
35/48
28
3.1.10. Rezultati bakterioloke analize bunara 10
Temperatura vode iz bunara 10 (slika 12) iznosila je 17,5C. Rezultatibakteriolokih
analiza prikazani su u tabeli 10.
Slika 12. Bunar 10
Tabela 10. Bakterioloka analiza uzorka vode bunara 10
Parametar ispitivanja Rezultat MDK Ocjenaispravnosti
Ukupan broj mikroorganizama na 22C 97
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
36/48
29
Escherichia colije izolovana iz uzoraka vode iz 7 bunara i to: 1, 2, 4, 5, 6, 7 i 8, dok
jeEnterobacter sp. izolovan iz bunara br. 3 i br. 10 a Citrobacter sp. iz bunara br. 9
Na slici 13 prikazane su kolonijeE.colina Endo agaru, a na slici 14 predstavljen je
mikroskopski preparatE. coli.
Slika 13. KolonijeE. coli.na Endo agaru Slika 14. Mikroskopski preparatE. coli.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
37/48
30
Prisustvo enterokoka dokazano je u svim uzorcima bunarskih voda.
Na slici 15 prikazane su kolonije Streptococcus faecalis na Slanetz-Bartley-evom
agaru, a na slici 16 prikazan je mikroskopski preparat Streptococcus faecalis.
Slika 15. Kolonija Streptococcus faecalis Slika 16. Mikroskopski preparat
na Slaner Bartley-ovom agaru Streptococuus faecalis
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
38/48
31
Sulfitoredukujue bakterije iz roda Clostridium izolovane su iz vode bunara br. 6 i
br. 8.
Na slici 17 predstavljen je mikroskopski preparat Clostridium sp. a na slici 18
prikazan jeClostridium sp.na sulfit polimixin agaru.
Slika 17. Mikroskopski preaparat Slika 18. Kolonije Clostridium sp.
Clostridium sp. na polimixn agaru
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
39/48
32
4. DISKUSIJA
Povrinska voda je neprestano izloena uticaju mnogih inilaca u prirodi. U svemu
tome veliki uticaj ima i ovjek.
Prema prikazanim rezultatima moemo ustanoviti da broj poraslih kolonija bakterija
uzgajanih na 22C/72 h u uzorcima bunarske vode 1, 2, 3, 5, 6, 7 i 8 prelazi
dozvoljenu granicu (100/ml), dok broj poraslih kolonijana u bunarima 4, 9, 10 ne
prelazi dozvoljenu granicu (slika 19).
Broj poraslih kolonija bakterija uzgajanih na 37C/48 h u svim uzorcima bunarske
vode prelazi dozvoljenu granicu (>20/ml).
Slika 19. Zbirni pregled rezultata za broj mikroorganizama na 22C i na 37C
Povean ukupan broj mezofilnih (37C) i psihrofilnih (22C) mikroorganizama ne
predstavlja opasnost po zdravlje ljudi, ve je pokazatelj uspjenosti procesa
preiavanja i dezinfekcije vode, kao ivodosnabdijevanja stanovnitva(6).
354
97
167
83
188
132
8
64
238
11897
83
132
64
118140 131 127
66
128
0
50
100
150
200
250
300
350
400
Bunar 1 Bunar 2 Bunar 3 Bunar 4 Bunar 5 Bunar 6 Bunar 7 Bunar 8 Bunar 9 Bunar 10
Broj poraslih kolonija na 22C Broj poraslih kolonija na 37C
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
40/48
33
Koliformne bakterijesu Gram negativni bacili (aerobni ili fakultativno anaerobni,
asporogeni), koji u roku od 48 sati gajenjem u laktoznom ili MacConkey bujonu sa
Durhamovim cjevicama proizvode gas i kiselinu pri temperaturi od 35-37C(3).
Na osnovu dobijenih rezultata utvreno je prisustvo koliformnih bakterija fekalnog
porijekla (Escherichiae coli) i to u 7 od 10 ispitanih uzoraka: 1, 2, 4, 5, 6, 7, 8.
Nalaz Escherichiae coli udruen sa nekom drugom klicom, indikatorom fekalnog
zagaenja, ukazuje na skoranju kontaminaciju fekalijama i takva voda je
nesumnjivo epidemioloki opasna(7).
Enterokoke (Streptococcus faecalis) su prisutne u svim ispitanim uzorcima.
Enterokoke su Gram pozitivne koke, aerobne i fakultativno anaerobne, fermentiraju
glukozu proizvodei kiselinu na 37C za 48 sati. Prisustvo enterokoka
(Streptococcus faecalis) u vodi moe se smatrati kao siguran znak fekalnog
zagaenja. Ova klica ne nalazi se uvijek u crijevima ovjeka i ivotinja, bez obzira
na to koja je njegova varijanata u pitanju (Streptococcus faecalis ili Sterptococcus
faecium).
Prisustvo enterokoka u vodi sa nekom drugom klicom sumnjivim indikatorom
fekalnog zagaenja iz grupe koliformnih bacila ili sa Cl. perfringens, ili sa
bakteriofagom, potvruje jo u veoj mjeri fekalno zagaenje.
Nalaz Streptococcus faecalis u vodi bez E. coli, usamljenog ili udruenog sa
Clostridium perfringens ili bakteriofagom enterobakterija ukazuje na starije fekalnozagaenje.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
41/48
34
Sulfitoredukujue klostridijesu iroko rasprostranjene u prirodi, s obzirom da su
stanovnici digestivnog trakta ljudi i ivotinja, njihov nalaz u zemlji i vodi ukazuje na
fekalno zagaenje. Iz tih razloga je izmijenjen i stav u vezi sa dokazivanjem u vodi
ne samo Clostridium perfringensnego i ostalih vrsta. U 100 ml preiene vode ne
smije biti sulfitoredukujuih sporogenih anaeroba.
Sulfitoredukujue bakterije (Clostridium sp.) su prisutne u uzorcima 6 i 8 (po jedna
kolonija).
Njihov nalaz u vodi dokazuje higijensku neispravnost vode, a upotreba takve vode je
rizina, naroito kada se upotrebljava za pripremu ivotnih namirnica u kojima se
mogu razmnoavati i uzrokovati trovanja.
Gram su pozitivni sporogeni bacili, katalaza negativni, posjeduju sposobnost
redukovanja sulfita u sulfide, to je vidljivo kada se dodaje sulfit i gvoe u hranjivu
podlogu, a manifestuje se promjenom boje tene podloge i porastom crnih kolonija
uslijed formiranja gvoe-sulfida crne boje.
Clostridium perfringensje est saprofit u crijevima ovjeka i ivotinja. Njegove
spore su otpornije od koliformnih bacila i enterokoka u spoljnoj sredini. Njihovo
prisustvo u vodama za pie koje ne sadre ove bacile smatra se kao znak starijeg
fekalnog zagaenja, bez naroitog epidemiolokog znaaja. Kada se nau udruene
sa nekim od koliformnih bacila, ove spore potvruju fekalno porijeklo tih bacila
skorijeg datuma.
Nalaz usamljenog Clostridium perfringens ukazuje na sasvim staro fekalno
zagaenje vode, bez epidemiolokog znaaja. Takvu vodu treba ee kontrolisati(3).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
42/48
35
S obzirom da se bunari 2, 8 i 10 nalaze u blizini tale i stajnjaka najvjerovatniji uzrok
njihove neispravnosti predstavlja upravo neposredna blizina tale, stajnjaka i bunara.
Poveana koliina padavina u proteklom periodu dodatno je doprinijela oneienju
ovih bunara jer povrinske vode kroz zemlju dospijevaju do podzemnih voda i
bunara u koje unose razne mikroorganizme iz zemlje pa i one fekalnog porijekla iz
tale i stajnjaka koji dodatno zagauju bunarsku vodu.
Svi ovi bunari su u vie, manje, u neposrednoj blizi kanalizacione mree naselja
ande koja takoer predstavlja dodatni izvor fekalnog zagaenja ovih bunara, a
neredovno ienje i odravanje ovih bunara dovodi do toga da su ovi bunari i
mikrobioloki neispravni za bilo kakvu upotrebu.
Veliki znaaj u tome imaju i nedavne poplave koje su se deavale u okolini ovog
podruja.
Svi vodeni tokovi imaju plitka i neregulisana korita, koja su u kritinoj situaciji u
trenucima bujanja rijeka. S urbanistike take gledita, zbog nedostatka adekvatnog
planiranja, na ovom podruju je dolo do neurednog naseljavanja to je tokom
vremena dovelo do stvaranja pravih naselja. Uz razvoj naselja nije dolo i doistovremenog razvoja potrebne infrastrukture pa se zato vodosnabdijevanje odvija
pomou lokalnih izvorita (plitki bunari) i otpadne vode skupljaju u jamama i odvode
u prirodne vodene tokove. Kada doe do poplava, zagauju se bunari koji se moraju
periodino dezinfikovati i istiti(8).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
43/48
36
Nedovoljna briga oko otpadnih voda dovodi do zagaenja pitkih izvorita, te se u
vodi esto mogu nai nepoeljne anorganske i organske materije, ali i brojni
mikroorganizmi koji ugroavaju zdravlje ljudi.
Kontrola ovih voda se vri samo u sluajevima kada to vlasnici objekata ili nadleni
organi zatrae. Ovo nosi rizik nepravovremenog otkrivanja zagaenja i moguih
posljedica po zdravlje stanovnitva.
Odsustvo bakterija indikatora fekalnog zagaenja u vodi za pie je idealan sluaj
kome treba teiti!
U cilju izgradnje svijesti o znaaju kvaliteta vode Zavod za javno zdravstvo
Tuzlanskog kantona je u martu 2015. godine izvrio uzorkovanje i laboratorijske
analize vode (25 uzoraka) javnih esmi na podruju 13opina Tuzlanskog kantona.
Izolovane se sljedee vrste bakterija: E.coli iz 6 uzoraka, Pseudomonas sp. iz 3
uzorka, Enterobacter sp. iz 5 uzoraka, Citrobacter sp. iz 3 uzorka, Enterokoke iz 4
uzorka iAntrakoidiiz jednog uzorka(10).
Slina istraivanja vrena su i u aprilu 2012. godine gdje je mikrobioloki ispitivano
24 uzorka lokalnih izvorita. Pri tom je utvreno da 16 ispitanih uzoraka nije
mikrobioloki ispravno. Uzronici oneienja pronaeni u uzorcima vode su:
Antrakoidi (n=75%), Enterobacter species (n=56,25%), Escherichia coli
(n=56,25%),Citrobacter species, (n=25%), Klebsiella species (n=12,5%),
Pseudomonas aeruginosa(n=12,5%),Escherichia colifekalnog porijekla (n=12,5%)
iEnterococcus faecalis(n=6,25%)(11).
Mikrobioloka neispravnost se odnosi na fekalnu kontaminaciju. Prikazani rezultati
upozoravaju da vode iz veine izvorita ne zadovoljavaju propisane standarde, a
needuciranost stanovnitva o rizicima koritenja nesigurnih izvora vode za pie
dovodi do toga da ih jako veliki broj koristi upravo te vode kao jedine izvore pitke
vode.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
44/48
37
Zdravstvena ispravnost vode na podruju Zeniko-dobojskog kantona istraivana je
u periodu od 1997-2011. godine. Rezultati su pokazali da je javnozdravstvena
kontrola vode za pie koju provodi Kantonalni zavod za javno zdravstvo Zenica
znatno porasla u posljednjih 15 godina i taj pozitivan trend se kree od uzetih 607
uzoraka na mikrobioloku analizu tokom 1997 godine do 4877 uzetih uzoraka u 2011
godini. U 1997. godini uraeno je 607uzoraka vode na mikrobioloku analizu. Od
toga je mikrobioloki neispravnih bilo 25,54%. U 2011. godini uraeno je 4877
uzoraka vode na mikrobioloku analizu. Od toga je mikrobioloki bilo neispravno
6,89%. Istovremenopoveanjem broja analiza biljei se pad zdravstveno neispravnih
uzoraka u prvom redu na bakterioloku ispravnost jer se dezinfekcija vode hlorom
vri sukcesivno i to u znaajnojmjeri umanjuje rizik. Posmatrajuirezultate uopenokao zbirni pregled moemo utvrditi da postoji direktna povezanost i uticajpoveanog
broja uzoraka i poboljanja kvalitete vode napodruju cijelog kantona. Ovaj odnos je
evidentan, pogotovo kod velikih vodoopskrbnih sistema, gdje je njihovo upravljanje
povjereno nadlenim preduzeima koja sistematski i kontinuirano provode mjere na
obezbjeenju kvaliteta vode(12).
Takoer na podruju Tuzlanskog kantona, tanije naselja Dragodol, vrene subakterioloke analize 30 bunara, u periodu oktobar-decembar 2006. godine. Od 30
ispitivanih bunara 8 ih je bilo zatvorenog tipa i njihovom analizom dokazana je
100% (8/8) bakterioloka neispravnost vode, a 22 otvorenog tipa od kojih 40% (9/22)
uzoraka pokazuje higijensku ispravnost vode za pie, a 60% (13/22) je bilo
bakterioloki neispravno. U mikrobioloki neispravnim uzorcima pronaeni su
uzronici fekalne kontaminacije bunarske vode kao to su E. coli u 9 ispitivanih
uzoraka (2 pripadaju zatvorenom tipu bunara, a 7 otvorenom), Streptococcus faecalisu 9 ispitivanih uzoraka (3 pripadaju zatvorenom tipu bunara, a 6 otvorenom tipu),
Sulfitoredukujue klostridijeu 1 uzorku (bunar otvoreng tipa), Pseudomonas sp. iz 5
ispitivanih uzoraka (jedan bunar zatvorenog tipa a 4 otvorenog), a najvei broj
koliformnih bakterija izolovan je iz 11 uzoraka(7 pripada zatvorenom tipu bunara a 4
otvorenom). Bakterije fekalnog porijekla koje su dokazane u ovim bunarima
najvjerovatnije su dospjele pasaom kroz zemlju iz oblinih objekata za uzgoj sto ke
(tale, torovi i sl.)(2).
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
45/48
38
5. ZAKLJUAK
Bakterioloko ispitivanje bunarskih voda na podruju naselja ande u Brkom
obuhvatalo je deset bunara. Svi bunari su pripadali tipu otvorenih bunara, a analizom
je dokazana 100% (10/10)bakterioloka neispravnost vode.
Ukupan broj mikroorganizama uzgajanih na 22C/72 h u uzorcima 1, 2, 3, 5, 6, 7 i 8
prelazi dozvoljenu granicu (
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
46/48
39
Konzumiranje ovakve vode moe dovesti do raznih oboljenja kao to su dijareja,
kolera, tifus, paratifus, bakterijska dizenterija, hepatitis A i brojne druge crijevne
infekcije koje mogu biti jako opasne pa ak i uzrokovati smrt.
Neophodno je obavijestit i nadlene institucije o ovom problemu kako bi se izvrila
dezinfekcija bunarske vode. Dezinfekcija vode je samo jedan od koraka za potpuno
tretiranje vode. Uklanjanje biolokih zagaenja najee ide zajedno sa hemijskom
pripremom vode. Da bi se tretman vode pravilno konfigurisao neophodna je izrada
precizne bioloko-hemijske analize vode.
Pored ovoga, iako je manje preporuljivo, mogue je izvriti prokuhavanje vode.Kuhanje vode godinama je stara metoda dezinfekcije, koja ubija mikroorganizme
meutim, ona ne isti vodu od hemikalija i tekih metala.
Bakterioloko ispitivanje vode otvorenih bunara pokazalo je da veliki uticaj na
higijensku ispravnost vode ima samo okruenje. Ukoliko se u blizini nalaze objekti
za uzgoj stoke (tale, torovi i sl.) i kanalizaciona mrea velika je vjerovatnoa da e
doi do kontaminacije vode bakterijama fekalnog porijekla (koji u nju dospijevajupasaom kroz zemlju).
Zatita vode ostvaruje se nadzorom nad stanjem kvaliteta vode i izvorima
oneiavanja, kontroliranjem odvodnje otpadnih voda, spreavanjem gradnje
septikih jama, tala i sl. objekata u blizini izvorita, ogranienjem i zabranjivanjem
radnji koja mogu uticati na oneienje vode. Stanje okolia u cjelini ima bitan uticaj
na ouvanje i poboljanje kakvoe i namjenske upotrebljivosti voda.
Rezultati ovog rada trebaju biti podsticaj za nastavak istraivanja u cilju provoenja
zatite izvorinih podruja, redovitog kontroliranja sastava voda te razvoja
edukativnih programa u cilju podizanja nivoa znanja stanovnitva o koritenju
sigurnih izvora vode za pie.
7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
47/48
40
6. LITERATURA
1. Voda u prirodi i njen znaaj. Zagaenje i zatita vode.
https://anastankovic46.wordpress.com/voda-u-prirodi-i-njen-znacaj/(pristupljeno
04.01.2015. godine).
2. Piri E. Bakterioloki pregled bunarskih voda naselja Dragodol. Diplomski rad.
Prirodno-matematiki fakultet, Univerzitet u Tuzli, 2007; 4-5-9-11-13-14-15-49
3. Mr. BrinaA. Mikrobioloko ispitivanje vode. Interna skripta za uenike. JU MS
Hemijska kola Tuzla.kolska 2013 / 2014 godine. 1-5-6-7-8-14-17-19
4. Pravilnik o nainu uzimanja uzoraka i metodama za laboratorijsku analizu vode za
pie (Slubeni list SFRJ broj 33/87).
5. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (Slubeni glasnik BiH broj40/10).
6. Bioloko zagaenje vode. Bakterije u vodi. Problemi sa vodom. Hydrolux.
http://www.hydrolux.info/english/06%20problemi/bakterije-u-
vodi.html/(pristupljeno17.02.2015. godine).
7. Huki M. i sar. Bakteriologija. Sarajevo: Je, 2005; 303-309.
8. Infrastruktura. Vodosnabdijevanje i odvodnja.
www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/NETEHNIKI%20REZIME_LOT3.doc/
(pristupljeno 03.03.2015. godine).
https://anastankovic46.wordpress.com/voda-u-prirodi-i-njen-znacaj/http://www.hydrolux.info/english/06%20problemi/bakterije-u-vodi.htmlhttp://www.hydrolux.info/english/06%20problemi/bakterije-u-vodi.htmlhttp://www.hydrolux.info/english/06%20problemi/bakterije-u-vodi.htmlhttp://www.hydrolux.info/english/06%20problemi/bakterije-u-vodi.htmlhttps://anastankovic46.wordpress.com/voda-u-prirodi-i-njen-znacaj/7/25/2019 BAKTERIOLOKI PREGLED BUNARSKE VODE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA 17.04.2015.pdf
48/48
9. Murselovi A. Koliko je ispravna voda za pie u Brkom. Otisak. 2014.
http://www.otisak.ba/brcko/22922-koliko-je-ispravna-voda-za-pice-u-brckom-
govore-dr-ilija-klaric-i-glavni-inspektor-zoran-gajic.html/(pristupljeno 23. 03. 2015.
godine).
10. Svjetski dan voda 2015. Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona
http://www.zjztk.ba/wdvoda2015.html/(pristupljeno 31. 03. 2015. godine).
11. Mehinovi N, Popovi M,Azabagi S, Aljuki A. Fiziko-hemijski i
mikrobioloki kvalitet vode s javnih esmi i lokalnih izvorita na podruju
Tuzlanskog kantona. Hrvatski asopis za javno zdravstvo,2012. 8.30. 68-76.
12. Durmievi S, Leli M, Durmievi Serderovi J, Kubat S. Uticajsistemskog
zdravstvenog nadzora na trend kretanja mikrobiloke i hemijske ispravnosti vode za
pie na podruju Zeniko-dobojskog kantona u periodu 1997-2011 godine.8.
Nauno-struni skup sa meunarodnim ueem. KVALITET 2013 Neum, BiH,
06.- 08. juna 2013; 505-510.
http://www.otisak.ba/brcko/22922-koliko-je-ispravna-voda-za-pice-u-brckom-govore-dr-ilija-klaric-i-glavni-inspektor-zoran-gajic.htmlhttp://www.otisak.ba/brcko/22922-koliko-je-ispravna-voda-za-pice-u-brckom-govore-dr-ilija-klaric-i-glavni-inspektor-zoran-gajic.htmlhttp://www.zjztk.ba/wdvoda2015.htmlhttp://www.zjztk.ba/wdvoda2015.htmlhttp://www.otisak.ba/brcko/22922-koliko-je-ispravna-voda-za-pice-u-brckom-govore-dr-ilija-klaric-i-glavni-inspektor-zoran-gajic.htmlhttp://www.otisak.ba/brcko/22922-koliko-je-ispravna-voda-za-pice-u-brckom-govore-dr-ilija-klaric-i-glavni-inspektor-zoran-gajic.html