1

BAKTERIOLOGIJA P5

CIJANOBAKTERIJECIJANOBAKTERIJE

•najstarija (oko 3 milijarde godina), najrasprostranjenija i jedna od najvažnijih skupina organizama na Zemlji

•prijelazni oblik između pravih bakterija i alga ( starije ime cijanofita odražava njihove algalne karakteristike)

• jednostanični, lančasti i kolonijalni oblici sastavljeni od okruglih, štapićastih ili pločastih stanica

�primitivna morfološka i citološka građa stanice

��--citoplazmu obavija stanicitoplazmu obavija staniččna membranana membrana

��--citoplazma se dijeli na: centroplazmu (sredicitoplazma se dijeli na: centroplazmu (središšnji, bezbojan dio sadrnji, bezbojan dio sadržži DNK) i DNK) i kromatoplazmu (periferni dio stanice sa biljnim pigmentima)i kromatoplazmu (periferni dio stanice sa biljnim pigmentima)

– homocitne (samo veget. st.) i heterocitne forme (preživljavanje u nepovoljnim uvjetima)

–uglavnom modrozelene do ljubičaste (no ponekad i crvene ili zelene)

•Fotosintetski pigmenti – klorofil a (zeleni), fikocijan (plavi), fikoeritrin (crveni) i ostali fikobilini

KROMATSKA ADAPTACIJA (mijenjanje boje s obzirom na sastav pigmenKROMATSKA ADAPTACIJA (mijenjanje boje s obzirom na sastav pigmenta i ta i sastav svjetlosti)sastav svjetlosti)

2

��nikad nemaju binikad nemaju biččeveeve

��pokrepokrećću se: klizanjem; rotirajuu se: klizanjem; rotirajućće kretanje organizmae kretanje organizma--FOTOTAKSIJA i FOTOKINEZA (promjena kretanja ovisno o FOTOTAKSIJA i FOTOKINEZA (promjena kretanja ovisno o intenzitetu svjetlosti); plinske vakuoleintenzitetu svjetlosti); plinske vakuole-- kretanje gore dolje (plinom kretanje gore dolje (plinom pune i prazne pune i prazne ““balonbalonččiićć””))

��za cijanobakterije se obiza cijanobakterije se običčava reava rećći da mogu i da mogu žživjeti samo od ivjeti samo od ““zrakazraka””, , od od ““niniččegaega”” zahvaljujuzahvaljujućći prilagodbi na nepovoljne uvjetei prilagodbi na nepovoljne uvjete--HETEROCISTE (nedostatak fotosintetskog pigmenta za asimilaciju, HETEROCISTE (nedostatak fotosintetskog pigmenta za asimilaciju, nema plinskih mjehurinema plinskih mjehurićća i ima deblju stania i ima deblju staniččnu stjenku)nu stjenku)

��voda siromavoda siromaššna duna duššikovim spojevimaikovim spojevima--aktivira se heterocistaaktivira se heterocista

��fiksacija dufiksacija duššikaika-- enzim nitrogenaza unutar heterociste u sredini bez enzim nitrogenaza unutar heterociste u sredini bez kisika uzima dukisika uzima duššik iz zraka i ik iz zraka i

ugrađuje ga u molugrađuje ga u mol. amonijaka, . amonijaka, dolazi do sinteze proteina i dolazi do sinteze proteina i cijanobakterije mogu nastaviti rasticijanobakterije mogu nastaviti rasti

VRSTEVRSTE��razlirazliččitih veliitih veliččina i oblikaina i oblika

��oko 2000 vrstaoko 2000 vrsta

��veveććinom vidljivi pod mikroskopominom vidljivi pod mikroskopom

��identifikacija: po obliku stanice grananju niti, debljini sluzavidentifikacija: po obliku stanice grananju niti, debljini sluzavog omotaog omota……

RED RED ChroococcalesChroococcales

��jednostanijednostaniččne cijanobakterijene cijanobakterije

��formiraju skupine koje zajedno formiraju skupine koje zajedno

odrodržžavaju avaju žželatinozni polisaharidielatinozni polisaharidi

��RODOVIRODOVI: Gleocapsa, Chroococus, Anacystis, : Gleocapsa, Chroococus, Anacystis,

Coccochloris, Merismopedia, MicrocystisCoccochloris, Merismopedia, Microcystis

��RED:RED: OscillatorialesOscillatoriales

��filamentozne cijanobakterije koje filamentozne cijanobakterije koje se razmnose razmnožžavaju hormogonijamaavaju hormogonijama

��nerazgranati filamentinerazgranati filamenti

��RODOVI: RODOVI: Oscillatoria, LyngbyaOscillatoria, Lyngbya

��RED: RED: NostocalesNostocales

��razmnorazmnožžavaju se hormogonijamaavaju se hormogonijama

��nerazgranate niti, stvaraju nerazgranate niti, stvaraju heterocisteheterociste

��RODOVI: RODOVI: Nostoc, Anabaena, Nostoc, Anabaena,

Scytonema, RivulvariaScytonema, Rivulvaria

3

��RED: RED: StigonematalesStigonematales

��pravo grananje (iz tog gena su pravo grananje (iz tog gena su nastali svi ostali oblici grananja nastali svi ostali oblici grananja koje poznajemo u biljnom svijetu)koje poznajemo u biljnom svijetu)

��filamenti se sastoje od nekoliko filamenti se sastoje od nekoliko redova stanicaredova stanica

��imaju heterocisteimaju heterociste

ŠŠTETA I KORISTTETA I KORIST----izvor antitumorskih lijekova i antibiotikaizvor antitumorskih lijekova i antibiotika

--lijek protiv Alzheimerove bolestilijek protiv Alzheimerove bolesti

--cvjetanje mora, cvjetanje mora, močvarnih i boćatih voda--toksini toksini šštetni za tetni za žživotinje i ljudeivotinje i ljude

•Među cijanobakterijama nalazimo i prave "trovačice"

npr. Microcystis aeruginosa, Anabaena flos aquae...)

za vlastitu obranu proizvode i izlučuju toksine:

hepatotoksine i neurotoksine.

U slučaju masovnog razmnožavanja ("vodeni cvijet"), uzrokuju trovanje riba,toksične su i za ljude (alergija, dermatitis, proljev, grčevi mišića).

Neke od "trovačica" izazivaju kod riba sterilitet, smanjenje imuniteta ili oštećenja unutrašnjih organa

AKTINOMICETI

4

• Gram-pozitivne nitaste bakterije koje tvore razgranate oblike

• razmnožavaju se filamentima i konidiosporama

• nalikuju filamentoznim gljivama, s razlikom što filamenti aktinomiceta sadrže prokariotske stanice

• prebivalište im je uglavnom tlo

• pokreću se do novih vlažnih mjesta

• neke su slobodno živuće u tlu (npr.Streptomycetes), dok druge žive u kvržicama na korijenu biljaka gdje oksidiraju molekulski dušik (npr. rod Franka)

• medicinski važne vrste pripadaju rodu Dermatophilus-uzrokuje oštećenje kože

• Aktinomicete oblika Nocardia-gram-pozitivni , nepokretni, pleomorfni, aerobi, acidorezistentni i filamentni-razmnožavanje fragmentacijom -neke su poznate kao patogeni-uzrokuju kožne apscese i plućne

infekcije

• Streptomyces je najpoznatiji rod aktinomiceta-razmnožavanje konidiosporama-niti jedna vrsta nije patogena-imaju sposobnost proizvodnje antibiotika (izolirano više od 500

različitih kemijskih spojeva s antibiotskim svojstvima (djelotvorni u suzbijanju rasta i razmnožavanja bakterija, virusa, praživotinja i gljiva)

-proizvode plinoviti spoj nazvan geosmin – koji svježoj zemlji daje tipičan miris po plijesnima

RIKECIJE

I

KLAMIDIJE

5

RIKECIJE

• su obvezatni unutarstanični paraziti

• Gram-negativni štapići

• razmnožavaju se samo unutar stanice domaćina

• mnogi ljudski patogeni

• nalikuju virusima, čak su i manji od nekih velikih virusa

• nađeni su unutar eukariotske stanice

• imaju tipične bakterijske st. stijenke i sadrže i DNK i RNK

• ne posjeduju enzime potrebne za življenje izvan stanice domaćina

• ne posjeduju bičeve pa su nepokretni

• Gram-negat., nepokretni mali štapići (1-2µm),

kokobacili s visokim stupnjem pleomorfizma

• razmnožavaju se binarnim cijepanjem

• mnogi žive u ljudskim stanicama, stanicama krpelja, buha i grinja, kojesu im domaćini i odgovorni za širenje bolesti

• rod Rickettsia - je ljudski rikecijski patogen, a bolesti koje uzrokuje:

-tifus (ne smije se povezati s tifusom koji uzrokuje Salmonella

typhosa)

-pjegavi tifus (ali ne uzrokuje razaranje crvenih krvnih stanica –hemolizu)

-različite vrste groznice - Q-groznica (nalik na upalu pluća)

- Cucugamuši groznica (upala limfnih čvorova)

• U laboratoriju se rikecije uzgajaju

u vrećici žumanjka pilećeg embrija

KLAMIDIJE

• gram-negat., tanke (0,2-1,0µm) kokoidne, nepokretne bakterije

• za prenošenje im nisu potrebni kukci, već se prenose dodirom ili dišnim putevima

• posjeduju neobičan životni ciklus – pojavljuju se u dva različita nepokretna oblika:

-infekcijski oblik nazvan elementarna čestica pričvršćuje se na stanicu domaćina; stanica domaćina proždire elementarnu česticu i unosi je u vakuolu u kojoj se klamidija preobražava i razvija u veliku

-manje infektivnu retikulsku česticu, koja se mnogo puta dijeli binarnim cijepanjem i oslobađa se golema količina malih

elementarnih čestica

• te čestice prilagođene su za život izvan stanice i šire se inficirajući okolne stanice

6

• tri vrste klamidija mogu uzrokovati infekciju u ljudi:

Chlamydia psittaci – poseban oblik pneumonije u ljudi i psitakozu u ptica

Chlamydia pneumoniae –infekcija dišnih puteva (relativno nova vrsta)

Chlamydia trachomatis –uzročnik trahoma (infekcija očiju), ali i spolno prenosive bolesti

• klamidije se mogu uzgajati

u laboratorijskim životinjama,

kulturama tkiva ili

žumanjčanoj vrećici pilećeg embrija

MIKOPLAZME

• bakterije bez stanične stijenke, posjeduju citoplazmenu membranu, DNK i RNK

• Gram-negat., vrlo malih dimenzija (0,1-0,8µm)

• pleomorfni oblici, jer imaju savitljivu citoplazmenu membranu pa često tvore tanke razgranate filamente

• nemaju bičeve, ali ih se mali broj pokreće po

vlažnim supstratima klizanjem

• fakultativni anaerobi, a mali ih je broj obvezatni anaerobi

• na specijalnim podlogama tvore kolonije nalik na “jaje pečeno na oko”

• mogu živjeti na uginulim organizmima,

na razgrađenoj organskoj tvari,

na domaćinu bez da mu pričinjaju štetu

7

• Ljudski patogeni:

Mycoplasma pneumoniae – atipična upala pluća

Ureoplasma urealyticum – metabolizira ureju u urinu, obitava u mokraćnim putevima, uzrokuje spolno prenosive bolesti

Thermoplasma sp. – nalazi se u kućanstvu u toploj vodi sustavu za centralno grijanje, svrstava se i u skupinu s arheobakterijama

• Biljni patogeni:

Spiroplasma – parazitira na kukcima koji se hrane biljem