BOLERAZ – ČERNAVODA III

Černavoda III - Boleraz kultura ili skupina → sintagma koja prevladava u najnovijoj literaturi

različiti nazivi ove pojave rezultat su različitih pristupa i različitog njezinog opredjeljenja:

1. rana faza badenske kulture (V. Nemejcova-Pavukova, S. Dimitrijević, E. Neustupny

2. dva različita kulturna fenomena čiji je razvitak neovisan jedan o drugome (S. Morintz, P. Roman

3. obje pojave čine jedinstven kulturni, povijesni i stilski horizont srednjega eneolitika rasprostranjen od donjeg Podunavlja (Dobrudža) na istoku do Alpa na zapadu, te od južne Poljske na sjeveru do središnjeg Balkana na jugu (N. Tasić)

• tretirana kao jedinstvena, zasebna (dakle, ne kao dio badenske) kultura Černavoda III – Boleraz obuhvaća daleko najveće područje nego ikoja druga prapovijesna kultura (čak i njezina genetska nasljednica badenskakultura nije zaposjela tako prostrano područje): donji tok Dunava, čitava Panonska nizina, srpsko Podunavlje, područje južno od Save i Dunava, središnji Balkan, istočne dijelove Austrije (tj. Donju Austriju i Gradišće) te na sjeveru Slovačku i južne dijelove Poljske (poljski arheolozi je nazivaju “fluted culture” odn. Proministakultura.

• No na tako golemu području razumljive su i lokalne razlike, primjerice u području ČernavodaIII i Ezerovo kulture gruba keramika ukrašena plastičnim vrpcama ili grubim zarezima češća je nego u Panoniji tj. u okvirima Boleraz varijante gdje je keramika finija i često kanelirana. Razlike nastaju zbog utjecaja autohtonih kultura na novo formiranu.

• za Boleraz je karakteristično paljevinsko sahranjivanje što nije slučaj kod Černavoda III.

Cernavod ă

• mjesto u Dobrudži, Rumunjska, u kojem je izmeñu 1917. i 1959. god. istraženo nekoliko prapovijesnih lokaliteta:

• Columbia D – nekropola s oko 400 oštećenih grobova Hamangia kulture – kosturni grobovi, ispruženi na leñima, brojni prilozi (keramičke posude, nakit od mramora i spondilusa, antropomorfne figurice od keramike i mramora

• nekoliko stotina metara južnije na padini Dunava telnaselje GumelniŃa kulture

• Dealul Sofia A-D s nalazima na osnovi kojih su definirane kulture Černavoda I (A), Černavoda II (B) i Černavoda III (C i D)

• halštatski trački oppidum s nekoliko paljevinskih grobova

• geto-dačka latenska nekropola (4./3. st. pr. Kr.)

• Černavoda C i D – naselje na površini od nekoliko ha, 2m kulturnog sloja → 5 stambenih horizonata; na rubu naselja više ravnih kosturnih grobova posutih okerom, ali bez priloga

• velika i dugotrajna naselja na riječnim terasama, lagane, trošne nastambe višekratno obnavljane.

• Privreda počiva na stočarstvu (govedo, ovca, koza, svinja) i osobito uzgoju konja.

• rala od jelenjeg roga i ručni žrvnjevi svjedoče o poljodjelstvu

• lov, ribolov, tkalački obrt• metal je rijetkost – bodež i kalup

• područje nastanka i oblikovanja Černavoda III kulture je donje Podunavlje, od rijeke Olt do ušća Dunava, uključujući i Dobrudužu. Nastala je na osnovi ČernavodaI kulture i pod različitim utjecajima s istoka i zapada. U vrijeme njezinog formiranja, istočno od nje, u području izmeñu Prutu i Dnjestra odvijao se proces indoeuropeizacije neolitičkih i ranih eneolitičkih kultura Tripolje-Cucuteni kompleksa. Isti je proces u nešto promijenjenom obliku utjecao i na razvitak kultura donjeg Podunavlja. I to u smislu promjene materijalne kulture i njezinih stilskih obilježja, ali i uzrokujući pomicanje kultura prema zapadu zbog neprestanog pritiska stepskih naroda. Riječ je, naime, o sukcesivnim pokretima stočarskih plemena iz sjevernopontskih stepa.

• Černavoda III kultura, osim promjena u materijalnoj kulturi i gopodarstvu (ona je izrazito stočarsko-nomadska) pokazuje i promjene u ritusu pokapanja – grobovi jesu još uvijek ravni i kosturni (autohtona tradicija), ali se pojavljuje običaj posipavanja pokojnika okerom što je istočni običaj. Pomicanje ČV III prema zapadu počinje negdje u vrijeme Salcuta IV kulture. Po nekima riječ je o pravim etničkim migracijama (Berçiu, Tasić), dok je po drugima u pitanju samo širenje stila i to ne uvijek u smjeru istok-zapad (Morintz, Roman)

Keramika

40 % gruba, izrañena od gline s primjesama drobljenih školjaka, gline ili keramike, s velikim postotkom pijeskafina, sivo ili crnoglačana, metalnog sjaja

Oblici

grube, velike (oko 80 cm visoke) posude, širokog ili suženog otvora, redovito vrlo malog promjera dna (nestabilne)→ vj. bile ukopane bikonične zdjele s gornjim dijelom izvijenim prema vanposude s-profilavrčevi trbušastog tijela, kratkog vrata s ručkomkonične posudicestalci za voćeširoke, vrpčaste ručke-ušice, vodoravne i okomite ručke, lažne ručke u obliku uha

Ukras

• plastične vrpce sa zarezima ili otiscima u 1-4 reda ispod otvora, ponekad kombinirane okomite i vodoravne vrpce

• Kaneliranje - široke facette ili glačani žlijebovipostavljeni okomito ili koso u unutrašnjosti zdjela, na ručkama

• urezane, okomito postavljene, široke cik-cak vrpce koje prekrivaju cijelu površinu posude.

• duboko urezani koncentrični krugovi (zdjele, poklopci).

BADENSKA KULTURA

EponimKönigshöhle kod Badena nedaleko od Beča (Donja Austrija)Nazivbadenska kultura - Oskar MenghinPeceler kultur - Janos BannerBaden-Pecel - Nandor Kaliczkanelirana keramika - Česi, Slovaci, Poljaci

Rasprostranjenost

gotovo čitava Mañarska (izuzevši plavno područje izmeñu Dunava i Tise),

sjeverna i istočna Austrija, Moravska, Češka, južna

Slovačka, dio južne Poljske, Banat, južna Bačka, Srijem, uža Srbija, Baranja, Slavonija, sjevernaBosna

Tasić: “užim područjem nastanka badenske kulture mogu se smatrati ravničarske oblasti centralnog i južnog dela Panonske nizije.”

Rasprostranjenost i lokaliteti badenske kulture u Hrvatskoj

DONJA VRBA, GRABROVAC, VINKOVCI, VUČEDOL, BAPSKA, SARVAŠ, BELI MANASTIR

Naselja i naseobinski elementi

• badenska je kultura u osnovi poljoprivredna i nastavlja način života supstratnih prethodnika -naselja su pretežito smještena u blizinama većih i manjih tokova rijeka (Dunav, Tisa i njihove pritoke), uz jezera (Balaton, Neusiedelsee), na rubovima močvara, ali i na višim obroncima tj. platoima (Fruška gora). ðurñevačka glavica u Šumadiji zasada je jedino naselje gradinskogtipa, odnosno refugij, u novije vrijeme ima još takvih na granici Mañarske i Slovačke

Tipologija naselja

pretežito su jednoslojna, a dulja uporaba nekog od njih iskazuje se samo u horizontalnoj stratigrafiji.južno Podunavlje poznaje i višeslojna naselja gdje badenska sjedaju na starija kasnoneolitička dulja nastanjenost vidljiva je u vertikalnoj stratigrafiji(primjerice Vučedol-Gradac 3 horizonta - baza sloja 9, sloj 9, sloj 8 - potonji je vjerojatnije kostolački, Kukuruzište Streim 2, vinograd Streim 2, Sarvaš 2).

• Stupanj A - Boleraz i Fonyod - prevladavaju jamska naselja bez odreñene dispozicije objekata

• Stupanj B - dok su za B1 takoñer uobičajene jame za B2 se jedino na temelju Vučedola pretpostavljaju apsidalnekuće (problematično?)

• Stupanj C - Beli Manastir = jamsko naselje

Periodizacija

Foltiny i Ohrenberger na osnovi horizontalne stratigrafije Neusiedel am See 1952:

• stariji stupanj = Fonyod• mlañi stupanj = Uny

Pittioni 1954.: • Fonyod• Uny• Ossarn + Pölshalsstrappelkogel tip

Neustupny 1959.:• A - Boleraz• B - Fonyod• C - Uny• D - Ossarn• E - BošacaNeustupny 1969 (1973):• A - starija badenska• B - starija badenska• C - Uny (srednja badenska)• D - Ossarn, Ullo (srednja badenska)• E - kostolačka (mlaña badenska)

Dimitrijevi ć 1962.:IA - FonyodIB - UnyII - Baden-Kostolac

Dimitrijevi ć 1979:A = rana ili pretklasi čna: A1 – Boleraz

A2– FonyodB = rana klasi čna: B1

B2C = kasna klasi čna: tip Budakalasz - Beli Manastir

tip Unytip Visstip Hodmezovasarhely - Bodzasparttip Ossarn

D = postklasi čna badenska kultura - horizont raspada

Pokapanje

Pretklasični stupnjevi• paljevinska nekropola Fonyod + 2 kosturna ukopa• paljevinska nekropola Pilismarot-Basaharc (Fonyod stupanj)• kalcinirane kosti ili žara s pepelom polagani su na ili u humus te potom

zasuti kamenjem

Ranoklasično razdoblje• svi poznati grobovi u slavonsko-srijemskom prostoru su kosturni i zgrčenci

(Bogojevo, Dobanovci, Vučedol), a za ukapanje se najčešće koriste napušteni jamski objekti u sklopu naselja - kosturni ukop je vj. rezultat utjecaja vinčanskog i sopotskog supstrata

Kasnoklasično razdobljetijekom ovog razdoblja prevladavaju kosturni uikopi dok su paljevinski uglavnom pojedinačni i češće su prisutni u sjevernijim područjima Panonske nizine

• biritualan ukop: Skorenovac - kosturni zgrčenac pod humkom; Arañanskahumka kod Mokrina - paljevinski ukop pod humkom

• Pokapanje životinja vrlo je uobičajeno - najčešće bovidi, ali i konji

• Budakalász - najveće groblje s 221 kosturnim grobom i 1 paljevinskim

Keramički model kola iz Szigetszentmártona(mjesto 30tak km južno od Budimpešte)

• pronañen je kao prilog u kosturnom grobu odrasle osobe zajedno s nekoliko keramičkih posuda. Iako se arheolozi ne slažu u tumačenju uloge i značenja ovog keramičkog modela kola, on nedvojbeno pokazuje da su ljudi koji su pokopani u grobu poznavali i koristili kola na 4 kotača. Teška teretna kola (na dnu modela vide se urezi koji nastoje oponašati izgled dasaka) na koja upućuje keramički model, vukla su goveda i bez sumnje su se koristila u transportu različitih dobara.

Center kod Ozda (sjev. Mañarska) 7 paljevinskih grobova u antropomorfnim keramičkim žarama

•

• Dvije temeljne novosti: paljevinski ritus koji sugerira promjene u religijskim poimanjima, te grobovi u tumulima kao rezultat društvenoga raslojavanja.

VINČA

Metalurgija

• Bakrena šila, igle, dlijeta• Nakit: perle, privjesci u obliku

zubadijadem iz Vörsa (Mañarska) u obliku ukrašene vrpce sa suženim krajevimaogrlice od bakrene žice iz Leobersdorfa (Austrija)9 bakrenih torquesa (ist. Austrija) – razlikuju se od brončanodobnih po sastavu metala

• trokutasti bodeži: Vučedol-vinograd Streim, Sarvaš

• Razvijenu metaluršku djelatnost dokazuju nalazi peći za taljenje bakra (Dobanovci, Donja Vrba), keramički kalupi (Donja Vrba) i posudice za lijevanje metala (Donja Vrba, Lanycsok

Geneza

• nordijsko podrijetlo (O. Menghin, R.R.Schmidt, R. Pittioni)

• autohtono podrijetlo – supstrat: vinčanska, sopotska, kasna lenñelska, lasinjska, Ludanice(Schranil, Stocky, Schmidt, Nemejcova-Pavukova, I. Torma, M. Garašanin+stepskiutjecaj)

• jugoistočno tj. anatolsko (V. Milojčić, N. Kalicz, S. Dimitrijević, C. Renfrew)

• istočno-stepsko (N. Tasić)• poligenetsko (E. Neustupny)