B R O T N J O 2 0 1 0

55.55.B R O T N J O 2 0 1 0

P o l j o p r i v r e d a i t u r i z a mbesplatni primjerak

12. rujna 2010. (nedjelja), Gradski stadion Bare16,00 sati: Atletski miting Dani berbe groa Brotnjo 2010.

17. rujna 2010. (petak), velika dvorana KIC-a itluk19,00 sati: Struna predavanja iz vinogradarstva i vinarstva - Agronomski i Prehrambeno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Mostaru; - kloroza vinove loze (doc. dr. sc. Andrijana Filipovi) - karta uporabne vrijednosti zemljita na podruju opine itluk (doc. dr. sc. Radica ori) - titaste ui - sve vei problem hercegovakih vinograda (prof. dr. sc. Ivan Ostoji) - kasna perenospora i sunana pale obara groa (mr. sc. Danko Toli) - virusi vinove loze (mr. sc. Viktor Lasi) - malolaktina fermentacija (mr. sc. Tihomir Prusina).

20,30 sati: Prezentacija o zatiti brenda - Kreimir Piak, AKD Zagreb.

18. rujna 2010. (subota), velika dvorana KIC-a itluk19,00 sati: Predstavljanje knjige prof. dr. sc. imuna Muse Studije i ogledi i knjiga iz edicije Hrvatska knjievnost u BiH broj 8, 10 i 12. 20,00 sati: Predstavljanje knjige Nia realna gimnazija itluk u povodu 60. obljetnice utemeljenja.

21,00 sati: Klub Matice hrvatske itlukIzloba slika, grafika i skluptura Udruge hrvatskih likovnih umjetnika iak.

19. rujna 2010. (nedjelja), Ulica Stjepana Radia18,30 sati: Sveano otvaranje nove zgrade Srednje kole dr. fra Slavka Barbaria u itluku.

19,15 sati: Sveani mimohod svih sudionika manifestacije od nove zgrade srednje kole dr. fra Slavka Barbaria do Broanskog trga.

19,30 sati: Broanski trg Sveano otvaranje 55. turistiko-kulturno-gospodarstvene manifestacije Dani berbe groa - Brotnjo 2010,

20,00 sati: Broanski trgPoetak programa kulturno-umjetnikih drutava, skupina i pojedinaca, nastup tamburakog sastava PLETERI iz Krievaca te kuanje hercegovakih specijaliteta i vrhunskih vina broanskih vinara.

P R O G R A Mobiljeavanja 55. turistiko-kulturno-gospodarstvene manifestacije DANI BERBE GROA - BROTNJO 2010

Jesen je zarujila vinograde Trsovi su puni mirisnih i slatkih grozdova. Po selu je razlijee pjesma, cika i amor beraa. Poela je berba groa u Brotnju. Lijepe cure i krni momci pridruuju se beraima. Pune se sepeti i korpe sonim plo-dovima ilavke, blatine, krkoije, dobrogostine, razaklije Tu sliku trganja groa u mome Brotnju iz moje rane mla-dosti nikada ne mogu zaboraviti.Boe dragi, kako je o trganju groa lijepo biti u mome Brotnju, u mojoj Dubravi. Moram i ove godine biti dolje meu beraima. Neka neodoljiva snaga i arka elja vue me ponovo, za berbu groa u dragoj Her-cegovini.Vozim se autoputom iz Zagreba. urim to prije stii u rodni kraj. Uz put razmiljam o berbi groa u naoj Dubravi. Promatram krajolik kroz koji prolazim i ne mogu se nagledali te pitome lje-pote. Lijepo je meni i u Zagrebu, ali za trganje groa mo-ram doi i biti sudionikom Dana berbe groa u Brotnju. elim ponovo svojim rukama osjetiti slatke bobice groa. Osjetiti njihov miris i okus, pun ljepote i sonosti. elim biti u berbi, trganju groa, kako se kae u

mome selu. Srce mi ustreperi pri samoj pomisli o vinogradima, smok-vama i praskama vinogradarskim, gorko slatkim i sonim plodovima.Jer, tu u takovom vinogorju broanskom proveo sam najljepe dane moga ranoga djetinjstva. Tu ja , opet iznova, svake godine punim svoje baterije za daljnje funkcioniranje u Zagrebu.Doao sam pred kuu svojih roditelja. Ujutro je trganje. Ve je i sva-nulo. Spremili smo se i poli u berbu. Na oblinji smokvi dvije ptice veselo cvrkuu i goste se slatkim plodom mrkue. Nas sedmero beraa otpoesmo trganje uz pjesmu, ale i zadirkivanja. Gajba za gajbom brzo se pune grozdovima bijeloga groa. Sutradan se bere crno groe. Veselje, prie i pjesme odzvanjaju naom Dubravom kao i prvoga dana. Na kraju dana, pri zavretku berbe, starina Luka pripremio je ispeenoga janjca, a strina Manda ispekla kruh ispod saa. A onda, nakon jela i kuanja prologodinje ilavke i blatine, potee naa hercegovaka ganga, kojoj jo nitko note ne napisa.Sutradan sam morao otputovati u Zagreb. U dui osjeam zadovoljstvo i sreu. Baterije su mi se opet napunile. Odlazim i gledam dragi krajolik, pomalo sjetno i suza stidljivo kliznu mi niz obraz, ali vratiti u se opet, ako ne prije, a onda zasigurno, doi u i dogodine za tr-ganje groa u Brotnju. Hou! Obeavam!

Emil Raspudi, prof.

SMOKVA I PRASKA U VINOGRADUSMOKVA I PRASKA U VINOGRADU

Dragi Brotnjaci i cijenjeni prijatelji Brotnja,

ini mi posebnu ast i zadovoljstvo to vas ovim putem mogu pozdraviti i zaeljeti dobrodolicu u Brotnjo na tradicionalnu kulturno-turistiko-gospodarstveno mani-festaciju Dani berbe groa-Brotnjo 2010. Obiljeavamo ju ve 55 godina. Kao to rekoh, manifestacija traje vie od pola stoljea i siguran sam da je jedna od najstarijih u Bosni i Hercegovini. Obiljeavala se nekada s vie, a neka-da s manje pjesme, ali ono to je najvanije jest injenica da je postala prepoznatljiva ne samo u Bosni i Hercego-vini nego i ire. Svake godine, uz nastup brojnih kulturno-umjetnikih drutava nastupaju i poznate osobe iz svijeta glazbene, dramske i knjievne umjetnosti i njihovi nastu-pi ovu manifestaciju ine atraktivnijom i posjeenijom. Posebno je bila vesela i dobro posjeena zadnjih nekoliko godina, a jedan od razloga da je tomu tako jest i to to je ovu manifestaciju prepoznala i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvaanjem generalnog pokroviteljstva. Organizacijski odbor svake godine pokuava uvesti novinu kako bi ponuda bila to bogatija i sadrajnija.Primarni ciljevi ove manifestacije su upoznavanje, zbliavanje i uvrivanje zajednitva itelja Brotnja

i njihovih gostiju, ouvanje batine kroz prezentaciju izvornog narodnog stvaralatva, njegovanje i irenje ama-terizma u kulturi, poticanje jaanja kul-turnog i portskog stvaralatva u cjelini, poticanje i razvijanje turistike ponude u naem kraju. Za Dana berbe, u vedrom i oputenom raspoloenju, domai vinari izlau svoje proizvode i organiziraju pri-godno kuanje vina i vinskih proizvoda.Najstariji tragovi ivota na ovom podruju upuuju na to da se u Brotnju odavno sadi vinova loza i beru njeni slat-

ki plodovi. Upravo ta tradicija je bila povod da se organizira jedna ovakva manifestacija. Svako podruje ili svaka opina ima neto po emu je poznata, a naa je najpoznatija upravo po uzgoju vinove loze i proizvodnji nadaleko poznatih vina ilavka i blatina. Ponosni smo i na injenicu kako u zadnjih nekoliko desetljea nai vinari dobivaju znaajna priznanja i medalje na skoro svim sajmovima i izlobama vina u Bosni i Hercegovini, ali i na europskim sajmovima i izlobama.Kraj ljeta i poetak jeseni vrijeme je kada su oi svih Brotnjaka uprte u vinograde, a nedugo iza toga u podrume.Veina obitelji u Brotnju se bavi ovom vrstom djelatnosti. Tako je bilo i u najteim razdobljima. Za dragog gosta i prijatelja uvijek je na stolu bila bukara ispunjena ilavkom ili blatinom. Ovogodinja jubilarna 55. manifestacija bit e posebno zapamena po jednom za opinu itluk povijesnom dogaaju, a to je sveano otvorenje i blagoslov nove zgrade Srednje kole dr. fra. Slavko Barbari. Konano e i djeca Brotnja i njihovi profesori dobiti nove suvremene kolske prostore. Stoga vas sve pozivam da doete i budete sudionikom ove nae sveanosti. U duhu stiha: Brotnjo moje vinorodni kraju, u tebi je ivjet ko u raju,, dragi prijatelji, dobro nam doli na 55. manifestaciju Dani berbe groa!

dipl. oec. Ivo Ino Jerki, naelnik Opine itluk

Naelnik Jerk

i s gostima

manifestacij

e

Dani berbe groa 2009. godine odrani su od 18. do 20. rujna. Ponos svih Brotnjaka i najs-tarija manifestacija u Bosni i Hercegovini predstavila se na vrhunski nain. U duhu pozna-toga stiha Brotnjo moje vinorodni kraju, u tebi je ivjet ko u raju, trodnevna feta je okupila mnogobrojne Brotnjake i njihove prijatelje. Manifestacija je zapoela predstavljanjem knjige dr.fra Roberta Jolia Stanovnitvo Brotnja u tursko doba.Vrijedno djelo dr. fra Roberta Jolia su predstavili prof. dr. Nenad Moaanin i dr. Marijan Sivri.Autor Robert Joli uloio je veliki trud kako bi istraio malo poznatu ali vanu problematiku pov-ijesti stanovnitva jednoga dijela Bosne i Hercegovine. Osobitu vrijednost rukopisa Roberta Jolia ine poglavlja u kojima je na temelju podataka iz matice krtenih, vjenanih i umrlih rekonstruirao vitalne dogaaje i svakodnevnicu stanovnitva Brotnja. Rad je u cjelini originalan jer prua cjelovit uvid u ivot ljudi u jednoj mikrosredini na rubu Osmanskog Carstva. Stoga je vrijedan doprinos podjednako pov-ijesnoj znanosti i povijesnoj demografiji, kazao je prof. dr. Nenad Maoanin o knjizi. Dr. fra Robert Joli u svome obraanju je zahvalio naelniku Ivi Jerkiu i prof. Andriji Stojiu, sunaklad-nicima ovoga izdanja, svojim suradnicima i svima koji su poticali njegov rad, kazavi kako su temeljni poticaj za obradu ove teme bile su matine knjige upe Brotnjo.

PROLOGODINJI DANI BERBE

Prvoga dana manifestacije otvorena je izloba slika akademskog slikara Antona Cetine. Izlobu je otvorio tajnik Opinskog odbora HDZ BiH itluk Jakov Stoji. O liko-vnoj izlobi govorio je fra Vendelin Karai, ravnatelj Likovne akademije iroki Brijeg koji je napisao i recenziju za ovu izlobu. - Daleko od trendovskih greva kojima se pod svaku cijenu pokuava dohvatiti neto novo, i klonei se od estine kojom se nerijetko su-vremeni likovni umjetnici ele nametnuti kao nositelji stvaralakog naboja, Anton Cetina ostaje u tihoj ispovjednoj stalnosti svoga lir-skog izraza. Cetinova djela vode nas u svi-jet praiskonske netaknutosti i podsjeaju na vrijeme gdje nema sjene zla. Njegov slikarski svijet je svijet mirnoe i sklada, nepomuene radosti i svijet pojednostavljenosti. Iz njegovih djela izbija kozmika radost u kojima se au-tor bavi ljepotom i onim radosnim stvarima u ivotu - kazao je fra Vendelin.

Drugoga dana manifestacije u Velikoj dvorani KIC-a odrana su struna predavanja o vinogradarstvu i vinarstvu. Na njemu su sudjelovali eminentni strunjaci iz podruja vinogradarstva i vinarstva: mr. sc. Viktor Lasi, prof.dr.sc. Bernard Kozina, Andrijana Maji, dipl.ing. Danko Toli, doc.dr.sc. Ivan Ostoji i mr.sc. Tihomir Prusina koji su iznijeli vrijedne spoznaje o problematici vinogradarstva u Hercegovini, utjecaju globalnih klimatskih promjena na fiziologiju vinove loze, vanosti aplikacije pesticida u zatiti bilja te drugim vanim temama.

Tradicionalno, u sklopu manifestacije je odran atletski miting. U organizaciji AK Brotnjo, na mitin-gu je sudjelovalo preko 300 mladih atletiarki i atletiara, a posebnu pozornost privuklo je natjecanje predkolaca. Titulu najuspjenijeg kluba odnijeli su atletiari iz Brotnja, koji su slavili u 13 kategorija.

Program posljednjega dana zapoeo je mimohodom kulturnih drutava od Gradske sportske dvorane do Broanskog trga. ast da otvori ovogodinju manifestaciju pripala je predsjednici Federacije BiH Borjani Krito.Prelijepa rujanska manifestacija okupila nas je i ove godine u Brotnju, prelijepom kraju za ivot i posjet. Poduzetniki duh i vrijedna ruka Brotnjaka osjeti se i vidi na svakome koraku. To je snaan dopri-nos razvoju cijele Bosne i Hercegovine. Pripala mi je iznimna ast da otvorim ovogodinje Dane berbe groa, i uz elju svima vama da se lijepo provedete i uivate u bogatom programu, estitam organizatoru na vrhunskoj organizaciji - kazala je predsjednica Krito.

U ime domaina nazonima se obratio naelnik Ivo Jerki, koji je u svome govoru kazao kako je mani-festacija Dani berbe groa, unato tekim i ratnim vremenima opstala i predstavlja ponos svih nas. Istaknuo je kako su vinogradarstvo i vinarstvo ve od davnina prisutni u Brotnju te da berba groa u naem kraju ima posebno znaenje. Uz elju da ova priredba protekne u ugodnom i korisnom druenju i veselju elim da i od ovogodinje berbe dobijemo vrhunska vina ilavku i blatinu koja e pronositi slavu naeg kraja irom svijeta, kazao je meu ostalim u svome govoru.Tradicionalno, Brotnjacima i njihovim dragim gostima predstavila su se kulturno-umjetnika drutva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske sa svojim napjevima, obiajima i tradicijom.Uz domaina, HKUD Brotnjo koji su nam predstavili scenski prikaz od berbe do otakanja u bave u programu su nastupili dragi nam prijatelji, HKUD Ivan Kapistran Adamovi - epin, HKUD Sv. Ante Dretelj - apljina, HKUD Sitan Tanac - uica, KUD Donji Kraljevec iz Donjeg Kraljevca, HKUD Prenj Stolac, klapa Meugorje, HKUD Vinjani - Vinjani Donji, HKUD Kralj Tomislav Tomislavgrad, HKUD Sv. Ante Cim - Mostar, HKUD Studenica Studenci - Ljubuki, HKUD Brda-Izbino te gosti iznenaenja, irska skupina iz Belfasta.

Nakon njih na pozornicu je izaao glumac i imi-tator Denis Bai koji je svojim originalnim im-itacijama poznatih osoba iz javnog ivota Hr-vatske nasmijao mnogobrojne na Broanskom trgu. Na koncu veeri uz pratnju TS Slavonska idila nastupio je iro Gaparac. Tradicion-alno, Organizacijski odbor manifestacije za sve posjetitelje omoguio je kupnjom vinske ae degustaciju vrhunskih vina svih broanskih vinara. Svoje specijalitete i proizvode pred-stavili su broanski restorani, Udruga pelara Broanska kadulja, pekarna Mate, Pehar & Co, pekarna Mileti, G. I. P. I., cafe Eurovip.Dani berbe groa manifestacija je koja ima poseban znaaj za sve nas.

mr. sc. Tanja Vui

Naselje Krievci se prvi puta spominje jo davne 1209. godine. Ono je bila manja naseobina bez posebno reguliranog upravnog poloaja. Dio Krievaca, kas-nije nazvan Gornji grad, dobio je 1252. godine priv-ilegije slobodnog kraljevskog grada. Uz Gornji grad razvio se i Donji grad, koji je povlasticu slobodnog kraljevskog grada do-bio 1405. godine. Dan grada Krievaca obiljeava se 24. travnja. Krievci prema zadnjim informacijama kao Jedinica lokalne samouprave broji oko 22.200 stanovnika. Zbog blizine Zagreba (57 km), Krievci se razvijaju kao satelitsko gradsko naselje s povoljnim smjetajem u blizini regionalnih sredita susjednih upanija. Sve bolja prometna povezanost, industrijalizacija i gospodarska modernizacija nedavno su promijenili i obnovili izgled jezgre grada, suvremenim ureenjem dvaju gradskih trgova koji su postali glavno sredite drutvenih, kulturnih i umjetnikih dogaanja.Na gospodarskom planu, grad broji 360 tvrtki sa ukupno 4.522 zaposlenih te 340 obrtnika. Na podruju Grada ukupno je za-posleno oko 7000 osoba. Krievci danas imaju 3 poduzetnike zone (zona Nikole Tesle 2008. godine proglaena je najbol-jom poduzetnikom zonom u Republici Hrvatskoj). Obrtnitvo i gospodarstvo domaeg stanovnitva kao i ostalih podruja u upaniji, te nekih gradova u Hrvatskoj, predstavit e se i ove go-dine u studenom, po 13. puta, u sklopu regionalnog Obrtnikog i gospodarskog sajma Koprivniko-krievake upanije, a koji sve vie poprima karakter meunarodnog.U Krievcima djeluju 3 djeja vrtia, 4 osnovne kole, 3 srednje kole, od kojih Srednja gospodarska kola zajedno sa Visokim gospodarskim uilitem obiljeava u studenom 150. obljetnicu od osnutka. Pored navedenog, u Krievcima aktivno djeluje 50-ak kulturnih, umjetnikih i humanitarnih udruga te 34 portska kluba.Od drutvenih dogaanja u gradu, istaknuto je : Krievako veliko spravie u lipnju, Martinjska pelancija po krievakim tatutima, brojne likovne izlobe, sportski susreti mladih, Susret osoba s invaliditetom Republike Hrvatske, te proslava blagdana treeg hrvatskog sveca - sv. Marka Krievanina 07. rujna. Sveti Marko zatitnik je Krievaca, Koprivniko-krievake upanije, Varadinske biskupije te nedavno uspostavljene Bjelovarsko-krievake biskupije u okviru koje je na grad (uz to to je sjedite Grkokatolike biskupije) postao konkatedralno sjedite.

KRIEVCIGRAD PRIJATELJ OPINE ITLUK

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

KAM

ENO

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

IL

AVKA

OST

OJI

Vr

huns

ko c

rno

suho

vin

o B

LATI

NA

ALU

MIN

IJ

Proi

zvo

a: A

lum

inij

d.d.

Ba

evi

i b

b, 8

8000

Mos

tar

Tel.:

036

375

369

, fax

: 036

350

065

E-m

ail:

alum

inij@

alum

inij.

ba,

ww

w.a

lum

inij.

ba

Vrhu

nsko

crn

o su

ho v

ino

BLA

TIN

A

Vrhu

nsko

crn

o su

ho v

ino

BLA

TIN

A O

STO

JI

Vrhu

nsko

crn

o su

ho v

ino

BLA

TIN

A N

UI

- Pro

izvo

a:

Vin

ogra

di N

ui

d.o.

o.,

Crno

pod

b. b

., 88

320

Ljub

uki

Tel.:

039

849

515

, fax

: 039

849

505

, G

SM: 0

63 3

24 3

98E-

mai

l: in

fo@

vino

grad

inui

c.co

m,

ww

w.v

inog

radi

nuic

.com

Vrhu

nsko

crn

o su

ho v

ino

BLA

TIN

A SU

AC

Proi

zvo

a:

Obi

teljs

ki p

odru

m S

uac

, Ce

rno

bb, 8

8320

Lju

buk

iTe

l.: 0

39 8

49 0

32, G

SM: 0

63 3

29 2

15E-

mai

l: ju

re.s

usac

@al

umin

ij.ba

Proi

zvo

a: V

inar

ija

itluk

d.o

.o.,

Kral

ja T

omis

lava

28,

882

60

itluk

Tel.:

036

642

232

, fax

: 036

642

400

E-m

ail:

vina

rija.

citlu

k@te

l.net

.ba,

w

ww

.her

cego

vina

vino

.com

Proi

zvo

a: M

onak

o 20

00 d

.o.o

., Po

tpol

je 5

1, 8

8260

itl

ukTe

l.fax

: 036

642

161

, GSM

: 063

893

298

E-m

ail:

vino

@po

drum

osto

jic.b

a,

ww

w.p

odru

mos

tojic

.ba

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

IL

AVKA

NU

I

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

IL

AVKA

ALU

MIN

IJ

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

IL

AVKA

SU

AC

VINA

NA

PRO

LOGO

DIN

JIM

DANI

MA

BERB

EVI

NA N

A PR

OLO

GODI

NJI

MDA

NIM

A BE

RBE

Vrhu

nsko

crno

suho

vino

ME

UGO

RSKA

BLA

TINA

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho vi

no M

EUG

ORS

KA

ILAV

KA

Proi

zvo

a :

Podr

um -

Sivr

i,

Me

ugor

je b

. b.,

8826

6 M

eug

orje

Tel.:

036

651

545

, fax

: 036

651

106

, GSM

: 063

323

953

E-m

ail:

info

@si

vric

.net

, w

ww

.siv

ric.n

et

Proi

zvo

a :

Podr

um -

Oda

k,

Oda

ci b

. b.,

8826

0 i

tluk

Tel.f

aks:

036

656

089

, GSM

: 063

324

398

E-m

ail:

slob

odan

.oda

k@te

l.net

.ba

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

IL

AVKA

OD

AK

Vrhu

nsko

crn

o su

ho v

ino

BLA

TIN

A O

DAK

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

IL

AVKA

AN

DRI

JA

Vrhu

nsko

crn

o su

ho v

ino

BLA

TIN

A AN

DRI

JA

Proi

zvo

a: P

odru

mi A

ndri

ja d

.o.o

., Pa

oa,

882

60

itluk

Tel.:

036

644

102

, fax

: 036

643

102

, GSM

: 063

322

162

E-m

ail:

podr

umi-a

ndrij

a@te

l.net

.ba,

w

ww

.pod

rum

andr

ija.c

om

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

IL

AVKA

STO

JI-

MAT

I

Vrhu

nsko

crno

suho

vin

o B

LATI

NA

STO

JI-

MAT

I

Proi

zvo

a: O

bite

ljski

pod

rum

ar

ko S

toji

- M

ati

Don

ji H

amzi

i, 8

8265

er

in -

itlu

kTe

l.: 0

36 6

52 1

23, f

ax: 0

36 6

52 0

23, G

SM: 0

63 3

27 7

30

Proi

zvo

a: A

G M

eug

orje

, Grg

o Va

silj,

88

266

Me

ugor

jeTe

l.: 0

36 6

51 2

10, f

ax: 0

36 6

51 7

92E-

mai

l: gr

gova

silj@

vino

ag.c

om,

ww

w.v

inoa

g.co

m

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

CAR

SKA

ILA

VKA

Vrhu

nsko

crn

o su

ho v

ino

CAR

SKA

BLAT

INA

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

IL

AVKA

BU

NTI

Vrhu

nsko

crn

o su

ho v

ino

BLA

TIN

A BU

NTI

Proi

zvo

a: P

UR

Mar

tin B

unti

, M

iletin

a, 8

8266

Me

ugor

jeTe

l.: 0

36 6

51 1

38, G

SM: 0

63 3

77 0

73, 0

63 3

77 2

31

Vrhu

nsko

crno

suho

vin

o Z

LATN

A D

OLI

NA

BLAT

INA

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

ZLA

TNA

DO

LIN

A I

LAVK

A

Proi

zvo

a: H

erce

govi

na p

rodu

kt d

. o. o

.G

ospo

dars

ka z

ona,

882

60

itluk

Tel.:

036

650

980

, fax

: 036

650

920

E-m

ail:

herc

egov

ina_

prod

ukt@

tel.n

et.b

a,

ww

w.h

erce

govi

napr

oduk

t.com

Vrhu

nsko

crn

o su

ho v

ino

MIS

NO

VIN

O B

LATI

NA

Vrhu

nsko

crno

suho

vin

o H

ERCE

GO

VAK

A BL

ATIN

A

Vrhu

nsko

crno

suho

vin

o V

ILIN

KA B

LATI

NA

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

MIS

NO

VIN

O

ILAV

KA

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

HER

CEG

OVA

KA

IL

AVKA

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

VIL

INKA

IL

AVKA

Vrhu

nsko

crn

o su

ho v

ino

PLA

VA G

RED

A

Vrhu

nsko

bije

lo su

ho v

ino

GRE

DA

Proi

zvo

a: O

bite

ljski

pod

rum

Roz

iSe

lita

bb,

Kru

evo

, 882

09 M

osta

rTe

l.: 0

36 4

86 2

86, f

ax: 0

36 6

44 4

41, G

SM: 0

63 3

19 5

35

Proi

zvo

a: P

odru

m D

odig

Krst

ine

b. b

. 88

266

Meu

gorje

Tel.:

+38

7 (0

) 36

650

128,

E-

Mai

l: in

fo@

spor

t-ce

ntar

.com

ww

w.s

port

-cen

tar.c

om

Proi

zvo

a: P

odru

m V

ilink

aSr

etni

ce b

.b. 8

8 00

0 M

osta

rTe

l.: +

387

(0) 6

3 42

7 41

1,

E-M

ail:

velim

ir.er

es@

tel.n

et.b

aw

ww

.vili

nka.

com

Proi

zvo

a: O

bite

ljski

pod

rum

- Br

ki,

Kr

alja

Tvr

tka

9, 8

8260

itl

ukTe

l.: 0

36 6

44 4

66,

GSM

: 063

320

205

E-m

ail:

info

@br

kic.

ba,

ww

w.b

rkic

.ba

Obiteljski podrum Brki

U proteklih godinu dana dogodilo se dosta za-nimljivih stvari. Orijentacija podruma Brki jest ne izlaganje na sajmovima, nego nastupi iskljuivo na vinskim festivalima gdje dolazi ciljna skupina potencijalnih konzumenata proizvoda ovoga podruma. Tako je u proloj godini podrum Brki sudjelovao na slijedeim festivalima: - listopad 2009. peti festival vina u Sarajevu, - veljaa 2010. trei Wine & gourment festival u Zagrebu, - oujak 2010. etvrti festival vina u Herceg Novom, - svibanj 2010. VINISTRA u Poreu.Prema vlasniku podruma, gosp. Josipu Brkiu, iskusta-va s ovih festivala govore da jo uvijek postoji interes za ilavkom i blatinom, i da ljudi naa vina cijene i rado ih se prisjeaju iz nekih ranijih vremena. U proteklom razdo-blju podrum Brki je uspio izvesti odreene koliine vina na trita Hrvatske, Slovenije i Crne Gore. U zavrnoj fazi su pregovori za izvoz prema SAD i Velikoj Britan-iji. Naravno, radi se o relativno malim koliinama, ali u dananjoj opoj globalnoj hiperprodukciji i ponudi vina, svaka prodana butelja je veliki uspjeh. Od prole godine do danas, Vinska cesta Hercegovine je poprilino zainteresirala turiste koji prolaze kroz nae kra-jeve. Sve je vei broj zaljubljenika u hercegovaku vinsku kapljicu. Kao i ostali podrumi, podrum Brki nastoji turis-te na Vinskoj cesti ugostiti na najbolji mogui nain. Moje iskustvo s ovim turistima do sada je prekrasno. Obino i nakon posjete ostajem u kontaktu s njima. S ovakvim odnosom gosti steknu povjerenje prema domainu tako da koriste svaku prigodu da svrate do vas jer se osjeaju da ponovno dolaze u prijateljsko i domainsko okruenje - kae gosp. Brki. Trend je poveanja posjeta broanskim podrumima i kupnja vina izravno u njima je sve znaajnija. Podrum Brki je dobar primjer prodaje vina i vinskih proizvoda te ostalih ugostiteljskih usluga kroz sustav turistikog proiz-voda Vinska cesta Hercegovine.

NOVOSTI NA VINSKOJ CESTI

ilavka 2008.

berba,muljanje, maceracija:12h, taloenje: 24h,prirodni kvasci,fermentacija u inox-u: 10-15 dana na temperaturi oko 20*C,malolaktika: djelomino,dozrijevanje u inox-u: 8-12 mjeseci,priprema za punjenje - lagana fil-tracija,alkohol: 12%,ukupne kiseline: 5,5.

Greda 2006.

berba groa (sorta: ilavka) iz vlas-titih vinograda (organska proizvod-nja),muljanje,maceracija 12h,taloenje 24h, prirodni kvasci,fermentacija u drvetu (bosanskom hrastu),nekontrolirana temperatura,mijeanje taloga i njega na talogu-sur lie tehnologija,malolaktika potpuno,ukupni SO2: do 50mg/l,dozrijevanje 18 mjeseci u drvetu na talogu,priprema za punjenje - bez filtracije,alkohol: 12%,ukupne kiseline: 5,00.

Plava Greda 2008.

Sorta groa: Blatina.Berba: 07.09.2008. godinePrinos po trsu: 1,4 kgLokalitet: GredaStarost vinograda: 28 god.

Groe je nakon berbe u jutarnjim sa-tima u kratkom vremenskom razdoblju (1/2 sata) stiglo do podruma. Nakon selekcije grozdova ilo je na muljanje, a zatim na maceraciju i fermentaciju - u trajanju od 9 dana. Do prvog pre-toka u mjesecu studenom, provelo je u inox posudi, gdje je zavrena spontana malolaktika fermentacija. Prirodnim padom bez dodavanja sumpora, vino je iz inox-a prebaeno u male hras-tove bavice od 250 litara, izraene od bosanskog hrasta (okolina Bugojna). U bavicama je provelo 15 mjeseci. Pun-jeno u boce poetkom mjeseca veljae 2010. godine.

Osobine vina:Alkohol: 12,00vol%,Ukupne kiseline: 5,7 g/l,Hlap.kiseline: 0,62mg/l,Ukupni SO2: 52 mg/l,Slobodni SO2: 12 mg/l,Miris: njean-suha ljiva,Okus: iv,pun,zaobljen,na kraju sa izraenim taninima,Hrana: crveno meso, sirevi

Mjesear 2008.

Prvo bio-dinamiko vino proizvedeno u BiH. Proizvodnja groa pa onda i vina, odvija se po pravilima bio-dinamike proizvodnje prilagoene dananjim uvjetima. Svi radovi u vinogradu, poevi od gnojidbe koja je organska, rezidbe, okopavanja, skidanja listova, mogueg prskanja pa do branja groa, odvija se iskljuivo runo i potujui lunarne (mjeseeve) cikluse. Groe koje je proizvedeno na ovaj nain: Bere se i doprema do podruma u to kraem vremenskom intervalu. U podrumu se boba po boba skidaju i ubacuju u drvene bave od 250 lit., izraene od bosanskog hrasta. U bavu s bobama ne dodaju se nikakva sredstva kao to su: sum-por, kvasci i sl. Fermentacija se odvija bez kontrole temperature. Nakon fermentacije, vino odleava i formira se u bavi devet mjeseci. Periodino, nakon svakog punog mjeseca 2 puta se mijea talog. Vinu nije dodavan sumpor i svu svoju zatitu duguje svom talogu. Punjeno prirodnim padom, bez pumpi. Nije filtrirano, tako da se stvara fini talog koji daje posebnu strukturu vinu. Vino nije potrebno dekantirati, jer talog ima izuzetno lijep okus. Ovo vino je proizvedeno uz svesrdnu pomo prirode i mjeseeve en-ergije, sa strau, moguim rizikom te vjerom u konaan uspjeh, na nain kako mi shvaamo vinarstvo.

Osobine vina:Alkohol: 12,70 %vol,Ukupne kiseline: 5,20 g/l,Ekstrakt: 26 g/l,Boja: zlatno uta,Miris: ist, intenzivan, iznenaujui ilavkin miris u novoj dimenziji,Okus: skladan-pun,Starenje: za ova vina nema ograniavajuih faktora starenja,Hrana: priroda s prirodom, sa svom hranom uzgo-jenom na prirodan nain, pripremljenojbez velikih termikih obrada,Pri kuanju vina potrebno je raspitati se o pogodnim danima za kuanje BD vina.

Josip Brki, najmlai hercegovaki vinar

Obiteljski podrum Ostoji

Vinarija Ostoji je u proteklom razdoblju obogatila svoju po-nudu slijedeim sadrajima: smjetajno ugostiljski objekt s podrumskom prostorijom za odleavanje i uvanje vina, zatim restoran i kuaonica cca 55 mjesta, snack bar, 12 luksuzno opremljenih soba, sauna, bazen, park i etnica s klupama za odmor. S ovim sadrajima, vinarija Ostoji je znatno unaprijedila svoju ponudu ali je dala i ve-liki doprinos ukupnoj ponudi turistikog proizvoda Vinska cesta Hercegovine. Ovakvi primjeri su svakako ohrabrujui za sve one koji planiraju unaprijediti svoju agroturistiku ponudu ili zapoeti svoja djelovanja na ovom podruju.

Obiteljski podrum Sivri

Veselko Sivri, vlasnik meugorske vinoteke Sivri, dobio je Zlatnu ugostiteljsku krunu za 2009. godinu, nagradu koja je osmiljena za izvrsnost rezultata u ugostiteljstvu i turizmu. Sveana dodjela nagrade odrana je u hotelu Mogorjelo u apljini. Veselko Sivri o nagradi kae: Ovo priznanje obvezuje moju obitelj da jo vie radimo na proizvodnji i promidbi naih obiteljskih i hercegovakih vina. Naa je obitelj dobila Zlatnu ugostiteljsku krunu u kategoriji vinoteka u kojoj su izloena vina obiteljskog podruma i sva vrhunska vina Hercegovine. Tako elimo promovirati nae autohtone sorte ilavku i blatinu. To u Meugorju elimo pokazati hodoasnicima iz cijelog svijeta - kazao je Sivri. Inae, proizvodnja vina u obitelji Veselka Sivria ima tradiciju dulju od dva i pol stoljea, a jo tridesetih godina prolog stoljea Sivrii su izvozili vino u eku i Slovaku u hrastovim bavama tipiziranim na 706 litara.

... NOVOSTI NA VINSKOJ CESTI

HN primljena u Udrugu vinskih regija Europe

Hercegovako-neretvanska upanija je 28. svibnja 2010., na sastanku u Poreu, primljena u Asocijaciju vinskih regija Europe (AREV). Ova udruga okuplja sedamdeset regija lanica iz etrnaest europskih drava. Kroz razmjenu iskustava i znanja te lobiranjem u Europskoj komisiji promie interese vinogradara i vinara svojih lanica. Primanju u lanstvo nazoili su predsjednik Vlade HN Sreko Boras i pomonica ministrice u Mini-starstvu poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Gordana Spuevi. Ova meunarodna konferencija europskih vinskih regija se sastojala od plenarne sjednice i zasjedanja Meunarodnog vijea. Dogaaju su bili nazoni i predstavnici udruga vinara i vinogradara Hercegovine. Drim da je primanje HN u ovakvu Asocijaciju od velikog znaenja jer je ovo dobar nain promicanja vinarstva i vinogradarstva na regionalnom europskom nivou, odnosno u junom dijelu Europe. Odluni smo da i na ovaj nain doprinesemo da vina Hercegovine zauzmu jo znaajnije mjesto na vinskoj karti Europe. Primanje u drutvo europskih vinskih regija zasigurno daje i daljnji poticaj razvoju vinogradarstva i vinarstva u nas, izjavio je premijer Boras.

Vino, to jedinstveno pie, koje je po mnogo emu specifino, a zbog ci-jelog spektra utjecaja i komponenti koja ga prate u nastanku spada u unikatne proizvode. Degustacija, odnosno senzorno ocjenjivanje ili ocjenjivanje vina ljudskim osjetilima je najstarija ali ujedno i najdelikatnija metoda ocjenjivanja vina. Ocjenjiva mora biti poznavatelj vina te imati dar raspoznavanja i pamenja mirisa, poz-navati terminologiju koja se koristi kod opi-sivanja pojedinih svojstava vina te poznavati trendove u vinarstvu. Vino se nekada opisivalo metaforama, dok se danas koristi desetak me-toda koja imaju svoja pravila i terminologiju. Jedna od metoda je opisivanje vina odreenim izrazima ili terminima pa se i ta metoda jo naziva deskriptivna senzorika ili opisno oci-jenjivanje vina. Budui da se vinska kultura kod brotnjaka neprestano podie ovaj popis termina pri kuanju vina je skromni doprinos na tom putu.

I. ANALIZA PUTEM VIDA

1. BOJA zelenkasto utaslamnato utazlatno utajantarno uta

blago ruiastaroza boje trenjesvijetlo ruiasta

purpurno crvena rubin crvena granat crvenanaranasto crvena

2. BISTROAmagliastodjelimino bistrobistrokristalnosjajno

IZRAZI KOJI SE KORISTE PRI OCIJENJIVANJU VINA

3. FLUIDNOSTtankoslabe gustoedjelomino gustogustovrlo gusto

4. PJENUAVOST (kod pjenuaca)debljina mjehuria (ve-liki, mali, sitni)broj mjehuria (malen, velik, brojan)trajnost (izezavajui, djelomino trajni, trajni)

II. ANALIZA PUTEM NJUHA

1. INTENZIVNOSTneizraenaslabo izraenadjelomino izraenaizraenavrlo izraena

2. KAKVOAobinoosrednjedjelomino finafina izvrsna

5. PERCEPCIJE OSJETAcvjetni; akacija, bijeli trn, iris, batga, rua, ljubiicavoni; umski plodovi (ribiz, malina, borovnica), trenja, ljiva, jabuka....suho voe, marmelade; suha ljiva, suha smokva, ku-hano voe, orah, badem...travasti i biljni; trava, lie, sijeno, zelena orahova ljuska, paprat, gljiva, tartuf ...aromatine trave; kadulja, anis, koroma, origano, majina duica, bazilika ...mirodije; crni papar, zeleni papar, anis, klinii ...preni; kava, kakao, kauuk, karamel, dvopek, okolada, preni badem....ivotinjski; koa, krzno, znoj, divlja, lisica.....eterski; vosak, sapun, lak, bombon, masne kiseline....razno; med, duhan, kora od kruha, brano, kvasac, puter, sir, ...alkoholno

3. KOMPLEKSNOSTsiromanazadovoljavajua djelomino bogatavrlo bogata

4. OPISvinoznovonocvjetnopo mirodijamaeterskoaromatinotravastomirisnoisto sortno

5. TANINIblagomalo taninodjelomino taninotaninotrpko

6. MINERALNE SOLIbljutavoslabog ukusadjelomino ukusnoukusnoslano

7. RAVNOTEAmalo uravnoteenodjelomino uravnoteenouravnoteeno

8. INTEZIVNOSTneizraenaslabo izraenadjelomino izraenaizraena jako izraena

III. ANALIZA PUTEM OKUSA

1. EERIsuhopolusuhopoluslatkoslatkopretjerano slatko

2. ALKOHOLIlaganoslabodjelomino toplotoplo

3. VII ALKOHOLIuglatooskudno mekanodjelomino mekanomekanopretjerano mekano

4. KISELINEneizraeno svjeemalo svjeedjelomino svjeesvjeekiselkasto

9. TRAJNOSTkratkotrajna djelomino trajnatrajnadugotrajna

10. OPA STRUKTURA ILI TIJELO VINAslabosrednjeg tijelapunojako, robusnoteko

11. KAKVOAobinoosrednjedjelomino finafinaizvrsna

IV. ZAVRNA RAZMATRANJA

1. HARMONIJAmalo harmoninodjelomino harmoninoharmonino

2. RAZVOJNI STUPANJnezrelomladospremnozrelostaro, ostarjelo

IN VINO VERITAS

Podrijetlo vinove loze treba traiti na obalama Crnoga mora, gdje je odavno rasla kao divlja samonikla biljka. Vremenom se i ovjekovim kultiviranjem proirila do Grke, u kojoj je vino bilo cijenjeno kao boanski napitak. O izvozu grkoga vina u mnoge sredozemne krajeve govore ostaci amfora, skifosa i kantarosa, koji se mogu nai u jadranskim gradovima, ali i u Hercego-vini (apljina, Ljubuki, Stolac). U unutranjosti Hercegovine obitavali su Iliri, koji su bili majstori za proizvodnju domaega pia sabaium, koje je, ini se, bilo od jema. Kada su grki trgovci stigli s am-forama punih rujna vina, vrlo brzo i strasno su prihvatili novi napitak. Antiki pisci spominju ceremonije pijanevanja u Ilira, kako su poinjali piti utegnutih remena, a kad bi pijanka potrajala postupno su ih otputali. Zbog svoje sklonosti vinu ilirsko pleme Ardijejci izgubili su zemlju u sukobu s Keltima 258. pr. Kr., jer su u sukob uli pijani ko letve. U svakom sluaju, nakon grke kolonizacije jadranske obale vinova loza poinje se intenzivno obraivati u Dalmaciji i u donjoj Hercegovini. Grki trgovci uvelike su od 4. st. pr. Kr. u Naroni (Vid kod Metkovia) prodavali vino s grkih otoka i crnomorske obale. Prevozili su ga u velikim bavama i u amforama. Grki pisac Strabon u prvom stoljeu pie da je ilirska jadranska obala bilo vrlo bogata vinogradima i maslinjacima. U Hercegovinu vinova loza posebice je prodrla s dolaskom italskih kolonista u doba careva Augusta i Tiberija. U plodne rijene doline Neretve, Trebiata i Bregave, kao i na broansku visoravan, naseljavali su se rimski veterani, dobivi dravnu zemlju za naknadu u vojnoj slubi.

VINO NA STOLOVIMA ARHEOLOGA

Bazilika itomislii, ulomak

KULT BOGA LIBERA

Gotovo itava Hercegovina u upravnom pogledu pripadala je Naronitanskom okrugu (Conventus Naronitanus) u sklopu pro-vincije Dalmacije. O djelatnosti rimskih doseljenika i isluenih vojnika u Hercegovini govore mnogobrojni nadgrobni i pos-vetni natpisi, te ostaci poljoprivrednih imanja (villae rusticae). Upravo u erinu pronaen je kameni ulomak iz 1.2. st., koji se uva u Arheolokoj zbirci Franjevakoga samostana na Humcu kod Ljubukoga, a koji prikazuje menadu kako plee pod trsom vinove loze. Menade, poznate i pod imenom bakan-tice, ije ime je u svezi s grkim glagolom mainomai, bijesnim, bile su sveenice boga vina i ljubavi. Antiki umjetnici prika-zuju ih u pratnji boga vina Baka ili Dionisa (rimskoga Libera), kao razuzdane i obijesne drubenice. O uzgoju vinove loze i vina iz rimskoga razdoblja govori i kult boga Libera, zatitnika vina, plodnosti i zemlje, koji je rano poistovjeen s grkim Dionisom. Na likovnim spomenicima prikazan je sa tapom (tirsom), groem ili s peharom vina. Upravo takvu predstavu ima Liberov lik na spomeniku pronaenom u Vaarovinama kod Livna. U susjednom Ljubukom Liberov kult bio je omiljen meu vojnicima i doseljenicima. Tri posvetna natpisa, od kojih je zadnji u srpnju 2005. pronaen u Ljubukom, go-vore o popularnosti kulta boga Libera. Zacijelo su u rimskim naseljima bile graene i tabernae (taverne), pretee dananjih kafia, u kojima je vino bilo najcjenjeniji napitak.

GROE OMILJEN MOTIV KRANSKE UMJETNOSTI

Iz razdoblja kasne antike takoer nala-zimo tragove o uzgoju vinove loze u Hercegovini. U Mogorjelu kod apljine, gdje je istraena i konzervirana utvrena rustina vila, u 4. i 5. st. postojala je ra-dionica za preradu ulja i proizvodnju vina (villa fructuaria). Sauvani su di-jelovi prese (torkulara) za cijeenje ulja i tijetenje groa. Na ulazu u Mogor-jelo uzidan je kameni ulomak s reljefnim prikazom loze i groa. Vjerojatno su sline pogone za vino i ulje imala iman-ja u Viiima kod apljine i u Paniku kod Bilee. Trs vinove loze uobiajen je simbol Krista i kranske vjere. Groe se kao vjerski simbol nalazi esto u kranskoj umjetnosti, to je vidljivo na kamenim ulomcima ranokranskih bazilika u itomisliima i u Potocima kod Mostara.

mr. sc. Radoslav Dodig

Ban, dijak i vino 1353.

Kralj Tvrtko na peatu

Sudaka stolica iz Bukovice

VINO U BANOVU AST

U srednjem vijeku u teritorij Brotnja, kao samostalne upe, bio je u sklopu Humske zemlje, dobrim dijelom pretee dananje Hercegovine. Prvi spomen Brotnja pada u 1306. godinu i nalazi se u Dravnom arhivu u Dubrovniku. Nakon propasti antike civilizacije ivot krenuo novim tokom. Zacijelo su Hrvati prih-vatili kulturu vinove loze od starosjeditelja. Sredinom 14. st. u Humsku zemlju doao je ban Tvrtko Kotromani s rodbinom, bratom Vukom i pratnjom. Svjedoi o tome jedna povelja, koja se uva u Dubrovniku, koju je pisao Draeslav, dvorski pisac i dijak bana Tvrtka, a koja zavrava rijeima: I kada ovo pisah, tada mi dade gospodin ban Tvrtko ispred sebe velik pehar vina popiti u dobru volju. U povelji se takoer veli da je pisana u Suhoj na Prozracu. Arheolozi i povjesniari pretpostavljaju da je Prozraac, koji se smjeta u Brotnjo, bio u srednjem vi-jeku u posjedu knezova Komlinovia. O tome govori natpis iz 1423. kneza Pavla Komlinovia s lokaliteta Visoica u Velikom Ograeniku. Neki povjesniari bili su jo odreeniji, smjestivi lokalitet Suha u Sluanj, gdje je od davnine bila crkva Sv. Jurja. Tako je Brotnjo u srednjem vijeku dolo na glas kao kraj gdje se pije dobro vino. Realno je pretpostaviti da se broansko vino znalo nai na dvorovima humskih i bosanskih velikaa. U Bobo-vcu kod Kraljeve Sutjeske pronaeni su mnogi pehari i ae za pie, uvezeni iz Italije i Njemake, s kojima se nazdravljalo do-brom kapljicom iz broanskih vinograda. Dolazak bana Tvrtka u Brotnjo iskoristili su est stoljea kasnije itluki vinari, kada su jednom vinu iz Vinarije itluk dali ime Tvrtko.

BROANSKA VINA NA IZLOBAMA

Na podruju Brotnja pravilo se zasigurno i crno i bijelo vino. Mjerilo se vjedrima. Tako je malo vje-dro sadravalo oko 19 litara, a veliko oko 22 litra. U 19. st. uzgoj vinove loze dobiva novi zamah. Hercegovaki monik Ali aga Rizvanbegovi poticao je, to milom to silom, sadnju vinove loze, ma- slina, smokava i duda (murva). Ipak, puni procvat uzgoj vinove loze doivljava nakon dolaska Austro-Ugarske u BiH 1878. Osnovane su voarsko-vinogradarske stanice u Mostaru i Trebinju, a nakon toga i u mnogim hercegovakim gradovima. Austrijski strunjaci iskuavali su kvalitetu i postojanost autohtonih sorti ilavke i bla- tine u komparaciji s najkvalitetnijim zapadnoeuropskim sortama, ali u tom dvoboju pobijedile su domae sorte. ilavka je uskoro proglaena uvenim svjetskim vinom. Na sajmov-ima i izlobama u Beu, Barceloni, Londonu i Parizu, hercegovaki vinari dobili su 22 zlatne medalje, meu ko- jima i osobno iz ruku cara Franje Josipa. Na meunarodnom sajmu vina u Barceloni 1929. hercegovaka vina dobila su visoku nagradu Medaille de Platte, a u Parizu 1937. ilavka i blatina dobile su najvie priznanje - medalju Grand Prix.

VINO U ROMANIMA I POSLOVICAMA

Maarski mislitelj Bla Hamvas, u svojemu djelu Filozofija vina, narode dijeli na vinske i rakijske. Hercegovci zacijelo spadaju u vin-sku populaciju. A za blatinu vrijedi spomenuti onu Andrievu, iz njegova romana Omer paa Latas: Dragoceno vino tvrdog, suvog, a blagoslovljenog kraja kao da ovek pije smeh i pesmu i posle tree ae samo smehom i pesmom pozdravlja svet oko sebe. O vinu je nastalo puno poslovica i poalica, meu kojima je najstarija grka Oinos kai aletheia Vino i istina

MARTINJE

Martinje je uvijek bilo vaan dogaaj za svakog vinogra-dara i vinara, kao i za svakoga ljubitelja plemenite vinske kapljice, jer se prema pukoj tradiciji na dan Sv. Martina mot pretvara u vino. Obiaj Martinja jo se uvijek njeguje u sjeverozapadnim predjelima Hrvatske, te u Slavoniji, dok je krtenje mota u Dalmaciji i Hercegovini novijega datu-ma. Otac toga popularna sveca bio je asnik rimske vojske, koji je potkraj svoje karijere dosegao visoki in tribuna. Kada mu se rodio sin, nazvao ga je Martinom, prema rim-skome bogu rata Marsu. Otac je tako nazvao sina, oekujui od njega blistavu vojnu karijeru. Meutim, povijest e ga zapamtiti, ne kao vojnika, ve kao nesebina, velikoduna kranina i duhovna pastira. Blagdan Sv. Martina slavi se 11. studenog, tri dana nakon zabiljeena datuma smrti (8. studenog 397. godine). Iako se Sv. Martin najee spom-inje u vezi vinogradara i vinara, on je zatitnik putnika, vojnika, hotelijera, ali i uzgojitelja konja i gusaka.

Sv. Martin

Skoro sve opine u naem okruju imaju rijeke, rjeice ili potoke koji tijekom cijele godine napa-jaju ta podruja. Meutim, kad je rije o Brotnju prilike su sasvim drugaije. Diplomirani inenjer geologije Josip Marini nam je objasnio zbog ega je tomu tako.Milievi, K. U kakvim se klimatolokim uvjetima nalazi podruje Brotnja da oskudijevamo s iz-vorima i vodotocima?Marini, J. Podruje Brotnja kao i ireg okruja je smjeteno na periferiji mediteranske klimatske zone. Moe se rei da je koliina godinjih padalina velika i iznosi cca 1700 mm ili l/m2, sa cca 140 kinih dana. Karakteristina je neravnomjerna raspodjela padalina to rezultira velikoj razlici u koliini padalina u suhim mjesecima (srpanj) i kinim (prosinac) - u priblinom omjeru 1 : 4,5. Ako pomnoimo ovu prosjenu koliinu padalina s povrinom opine dolazimo do podatka da na podruje opine padne vie od 300 mili-juna m3 vode na godinu. Prema tome, razlozi takvog stanju nisu dominantno klimatoloki, nego geoloki i geomorfoloki.

Milievi. K. to biva s tom silnom vodom? Marini, J. Pojednostavljeno, jedan dio voda otjee povrinskim tokom potoka Luko, drugi dio ponire, odnosno direktno se infiltrira kroz okrene vapnence, jedan manji dio se evapotransporira ili ispari i jedan takoer manji dio ostaje vezan u tlu. Kad pogledamo geoloku grau podruja Brotnja, vidimo da je velika veina terena izgraena od krednih i eocenskih vapnenaca i manjim dijelom dolomita, koji imaju naglaenu i razvijenu pukotinsko-kaverozno poroznost i veliku vodopropusnost. To zapravo znai da se velika veina

Josip Marini, dipl. ing. geologije

KRTI LUKOVeina nas je, moramo priznati, pomalo zavidna nekim nama sus-jednim krajevima koji imaju stalne vodotoke. To na Luko nije, niti moe biti. S tom injenicom smo se odavno pomirili. Meutim, Brot-njaci su prionuli poslu i izgradili kapitalni infrastrukturni projekt, a to je na vodoopskrbni sustav ili projekt stoljea za Brotnjo.

vode koja padne na ovakve terene direktno ili brzo infiltrira kroz puko-tine i sakrije u podzemne sustave. Ovisno o razini ustaljenja podzemne vode, odnosno o hidrogeolokim uvjetima ta voda razliitom dinamikom izvire na izvorima Studenice, ili otjee ka Neretvi. Manji dio ovih voda, uglavnom u vrijeme velikih padalina, izvire na rubovima polja ili kontak-tima fli-vapnenca te se formiraju kratkotrajni bujini tokovi. Kao drugu cjelinu moemo izdvojiti dijelove terena koji su u osnovi izgraeni od naslaga eocenskog flia (vei dio podruja itlukog polja-jez-gro itluke sinklinale) i neogenskih lapora s ugljenom (gradniko polje). Ovi pjeenjako-laporovito-glinoviti sedimenti imaju bitno drugaije hidrogeoloke osobine od vapnenaca, odnosno slabije razvijenu poroznost i malu vodopropusnost, te u funkciji terena predstavljaju djelomine ili potpune izolatore.To znai da je infiltracija vode bitno smanjena i ograniena na tektonski

poremeene dijelove. Stoga se sa ovih povrina voda veim dijelom povrinski drenira potokom Luko, a dijelom ispunjava povrinski razvijene pjeskovito-glinovite naslage i pukotine u podini. Zbog tih efekata u ovim podrujima se javljaju pojave izvora malih kapaciteta kao i ve koritene mogunosti crpljenja vode iz plitkih kopanih bunara.

Milievi, K. Zato u podruju Brotnja nema izvora vee i stalne izdanosti te stalnog vodotoka? to su zapravo razlozi takvog prirodnog stanja?Marini, J. Da bi imali izvor vee izdanosti, a pogotovo stalnosti izdanosti u hidrolokom minimumu, odnosno uvjete formiranja stalnog vodotoka, potreban je znatno vei sliv nego to ga neki od izvora u Brot-nju ima. Recimo, sliv Vrela Litice je vei od povrine opine itluk i iznosi preko 200 km2, kao to znamo, i Litica ljeti presui. Povrina sliva podruja itlukog polja ili vodotoka Luko je znatno ograniena, sa sjeverne strane slivom Vrela Litice i Mostarskog blata, a sa sjeverozapadne strane slivom Vriotice i izvora u Proboju. Kada to promatramo u kontekstu dubokih recipijenata kao to je r. Neretva s istone strane (cca 20 m.n.m.), odnosno juno r. Studenica (cca 50 m.n.m), jasno je da su ti uvjeti nepovoljni.

Milievi, K. Otkud ime Luko?Marini, J. Iako se bavim geologijom na naem podruju, nije mi poznato porijeklo imena Luko. Zanim-ljivo je da Neretljani nazivaju lukoom one vidljive poprene dijelove kostura neretvanske lae, to se tumai samim oblikom rebra ili luka, i slii na tupi kut od 130 stupnjeva. Takoer, zanimljivo je da dva kraka naeg Lukoa na spoju kod brane, openito i kartografski, tvore tupi kut sline vrijednosti. Moda nije tako - ali neka se zna.

Milievi, K. Bilo bi lijepo i oku ugodno da Luko ljeti vijuga po Brotnju - da se moemo rashladiti ili navodnjavati vinograde. Izgleda nismo te sree?

Marini, J. Veina nas je, moramo priznati, pomalo zavidna nekim nama susjednim krajevima koji imaju stalne vodotoke. To na Luko nije, niti moe biti. S tom injenicom smo se odavno pomirili. Meutim, Brotnjaci su pri-onuli poslu i izgradili kapitalni infras-trukturni projekt, a to je na vodoop-skrbni sustav ili projekt stoljea za Brotnjo.U ovo vrijeme berbe groa, pripreme i pranja baava, otvarajui esme u naim podrumima moemo se na tre-nutak zamisliti i vratiti u vrijeme prije izgradnje vodovoda. Period trganja se

podudara s hidrolokim minimumom, kada su atrnje ogranienog kapaciteta obino iscrpljene za ljetne potrebe. U to su vrijeme izvori postajali mjesta drutvenog ivota, okupljanja, razgovora i molitve, ekajui red da se naliju burila, piljkajui izvorsku vodu skromnih kapaciteta. Problemi s vodom u prolosti su zasig-urno utjecali i na kvalitetu vinogradarstva i podrumarstva u nas. Slobodno moemo rei da je vodoopskrbni sustav u mnogome podigao kvalitetu ivljenja i djelovanja na podruju vinarstva i vinogradarstva u novije vrijeme.Glede problematike navodnjavanja vinograda i drugih poljoprivrednih kultura, jasno je da su kapaciteti vodovoda ogranieni za takve namjene. Bez obzira koliko se on bude razvijao, njegova primarna funk-

cija je kvalitetna vodoopskrba za kuanstva, turizam i industriju. U isto vrijeme navodnjavati vi-nograde i zadovoljiti potrebe desetine tisua hodoasnika u Meugorju je teka zadaa. Kada je rije o viegodinjim nasadima kao to su vinogradi, potrebno je puno vode u malom vremenskom periodu - bez obzira na racion-alne sustave kap po kap.

Milievi, K. Postoji li rjeenje?Marini, J. Rjeenja treba traiti kroz istraivanja i koritenja podzemnih voda. Taj proces nije jednostavan niti u fazi donoenja odluka, ali i ni u fazi same realizacije. Ono nosi odreene rizike - ali u konanici ta rjeenja mogu biti vrlo kvalitetna i ekonomina. Do sada je istraeno juno krilo sinklinale, odnosno ire podruje Meugorja i industrijska zone, gdje je uspjeno izraeno 10 buenih vodozahvata s tehnikom mogunosti crpljenja vode veom od 2500 m3/dan. Aktivnosti treba usmjeriti i u istraivanja pliih vodon-osnika u podruju polja i uz njegove rubove, za to ima i potreba i izgleda, ali i sjeverne dijelove sinklinale. Takoer, razmiljanja se mogu usmjeravati i u pravcu povrinskog akumuliranja vode za to postoje povoljni lokaliteti. Slini zahvati su raeni u prolosti (bair) pa se osim navodnjavanja moe i rashladiti, a i oku su ugodni takvi krajolici.

Milievi, K. Koliko su takvi projekti izgledni i realni?Matrini, J. Od ideje do realizacije bilo kojeg projekta je dug put. Za sada trebamo razmiljati, istraivati, planirati te djelomino projektirati. Jasno je da, s jedne strane postoje snane potrebe, a s druge je strane teko osigurati sredstva. Takve projekte treba pripremati i ekati priliku financiranja kod internih dravnih inicijativa ili europskih fondova.Milievi, K. Kakve moete poruke uputiti naim vinogradarima i vinarima?Marini, J. Kada je o vodi rije jedna je poruka univerzalna, vodu treba cijeniti i s njom racionalno gosp-odariti. Nije tako davno bilo da smo vodu dogonili ili donosili u burilima. Sada, jedan dan bez vode, to zbog kvara ili preoptereenosti sustava - znai katastrofu, a to se dogaa i najboljim europskim vodovodima. Vi-nogradarima, pogotovo onima koji namjeravaju sadnje u okrenim kamenitim terenima svakako savjetujem da dobro odvagnu i da se posavjetuju oko problematike navodnjavanja takvih nasada.

Sve na jednom mjestu!Plaanje rauna bez provizije!

U vie od 100 potanskih ureda Hrvatske pote Mostar, tijekom cijelog dana, bez provizije moete platiti raune:Elektroprivreda HZ HB HT Mostar HT Eronet m:tel Internet provideri (Mrea d.o.o., X-net d.o.o.) komu-nalne usluge (Mostar, itluk, iroki Brijeg, Posuje, Grude, Ljubuki, Stolac, Neum, Rama, Tomislavgrad, Kupres, Glamo, Livno, Vitez, Kiseljak, Uskoplje) uplate za javnu rasvjetu (opina Domaljevac, opina Oraje) Croatia osiguranje d.d. Ljubuki (osiguranje imovine i ivotno osiguranje).Dodatne informacije na besplatni info telefon 080 088 088.

Proizvodnja vina, pa samim tim i podrumarstvo ima u Brotnju tradiciju od dva tisuljea, o emu svjedoe ostaci amfora za transport vina pronaeni na naem podruju. U nekadanjem rimskom ljetnikovcu (villa rustica) u Mogorjelu iz 1. stoljea prije Krista pronaene su zemljane bave za uvanje vina kao i ostaci tadanje vinarije. Tijekom Srednjeg vijeka i razdoblja Osmanske vlasti mogu se nai podaci o proizvodnji groa i vina u Brotnju, ali nema nikakvih pisanih ili materijalnih tragova o podrumarstvu.Obino se misli da je najstariji poznati vinski podrum u Brotnju onaj u upnoj kui u Gradniima kojega je 1861. utemeljio fra Petar Bakula. No, pop glagolja don Jure Stoji iz Dragiine (1743. 1802.), koji je ivio u Dragiini, imao je veliko imanje i bavio se uzgojem vinove loze i maslina. Biskup Ratko Peri, citirajui fra Leona Petrovia i njegov lanak o ovom sveeniku u Kranskoj obitelji iz 1939., navodi da je sve do II: svjetskog rata postojao podrum u kojemu je don Jure drao vino. Bio je to vjerojatno prvi vei podrum u Brotnju o kojemu postoje pisani ili materijalni tragovi.Sve do dolaska Austrije na naem podruju nije bilo modernih podru-ma niti je bilo prave trgovine vinom, jer nije bilo ni puteva. Vino se kao i sve drugo prenosilo na konjima. Iz nevinorodnih krajeva u Brotnjo su dolazili ljudi s konjima, najee za vjerske blagdane (Boi, Nova

godina, Uskrs), svadbe i sl., nosili bi vino u mijehovima. Brotnjaci su odvajkada bili poznati kao dobri vinogradari, ali je naalost meu njima bio mali broj dobrih podrumara. Vina iz malih podruma se nisu pretakala do prodaje jer, kako su govorili neki proizvoai, postaju jaa. Pos-tojao je ak obiaj da se bave ne zatvaraju i ne dolijevaju do Dunog dana (Svi sveti), kada se obino kualo bijelo vino. To je naravno dovodilo do kvarenja vina. Pravo podrumarstvo u nas se poelo razvijati nakon uspostave Austrougarske vlasti. Austrija je stimulirala razvoj vinogradarstva i vinarstva u Hercegovinijer jer to bilo vrijeme haranja filok-sere koja je desetkovala vinograde u veini vinogradarskih podruja Monarhije osim u Her-cegovini. Organiziraju se razliiti teajevi, te nagraivanje kvalitete vina. U Brotnju takoer imuniji domaini podiu nove podrume i bave se trgovinom vinom. U poetku je takvih pod-ruma najvie u Meugorju, itluku i Vionici, to se vidi po nagradama koje su dobivali na izlobama vina. Naime, broanski su vinari redovito na izlobama vina dobivali odlija. Tako su u 1911. godini zlatne kolajne za vino dobili Andrija i Stanko Vasilj iz Meugorja, Mate Musa iz itluka i Nikola Primorac iz Vionice (dvije za dvije vrste vina), a srebrene kolajne dobili su Andrija i Marijan Sivri iz Meugorja, Mate Musa iz itluka i Nikola Primorac iz VioniceNo, veliki komercijalni podrumi bili su uglavnom locirani u Mostaru, emu je pogodovala izgradnja eljeznike pruge i dobre mogunosti transporta. U Mostaru su bile poznate vinarske firme Jelai, Krulj, Kovaina, Radulovi, Anii, a za nas u Brotnju posebno je vaan Velimir Oborina. Oborina je imao podrum u Brankovcu u Mostaru, ali je znao da je Brotnjo centar vi-nogradarstva Hercegovine i traio je naina da osnuje podrum u itluku. On je od age Dizdara kupio kulu u itluku (Metiljevina) i 30 dunuma zemlje i poeo graditi podrum. Uz kulu je izgradio za to vrijeme moderan podrum u kojemu je otkupljivao groe od broanskih vino-gradara i proizvodio vino.. Podrum je u najbolja vremena imao kapacitet 20 vagona. Velimir Oborina umro je 1924., a njegov nasljednik postao je njegov sin Jovo. Jovo je zavrio uvenu vinogradarsko-vinarsku kolu u Klosterneuburgu u Austriji. Jovo je 1927. god. doveo iz Tre-binja svog roaka Iliju Rikala da mu vodi podrum u itluku, odnosno da bude nadzornik, jer se on vie bavio podrumom u Mostaru. On je dopustio Rikalu da i sam izgradi svoj podrum uz postojei, a kasnije su postali i ortaci. Oborina i Rikalo imali su svoje stovarite u Beogradu, a njihov glavni trgovac bio je Jovo Pejovi koji je dio ovog vina i izvozio. Za vrijeme rata podrum nije radio, a njime je upravljao posebni povjerenik. Podrum je ponovo poeo raditi nakon II. svjetskog rata, ali su ga komunistike vlasti ubrzo nacionalizirale. Nakon nacionalizacije pod-rum je radio u sastavu seljake radne zadruge, a kasnije Zemljoradnike zadruge Brotnjo iz itluka sve do 1961. kad je otvorena moderna vinarija u itluku.

CRTICE IZ POVIJESTI PODRUMARSTVA U BROTNJU

Prof. dr. Jure Beljo

No, bio je jo jedan komercijalni podrum u Brotnju o kojemu postoji pisani dokaz. To je podrum u kui Mate Muse u itluku, to ga je drao zajedno s Gavranom i Bakoviem iz Ljubukog. Budui da su podaci o oba ova podruma oskudni, nismo sigurni koji je od ova dva podruma stariji. Podrum Bakovi, Gavran i Musa postojao je neposredno nakon I. svjetskog rata (mogue i prije), o emu svjedoi oglas u listu Bosansko hercegovaki teak iz sijenja 1920. (slika 1). To je vjerojatno prva reklama nekog podruma u Brotnju. Sljedei dokaz o tom podrumu nalazimo u listu Narodna sloboda od 4. veljae 1924. Taj list naime donosi vijest o velikom poaru kod trgovca Mate Muse u itluku, pri emu je izgorio podrum i bava s vie od 20 hektolitara rakije, to znai da je u toj kui ve postojao veliki podrum. Ne znamo kakva je sudbina tog podruma bila nakon poara.

Nakon Drugog svjetskog rata stanje podrumarstva poelo se popravljati uvoenjem podruma veeg kapaciteta u kojima se groe preraivalo na suvremen nain. Takvi podrumi poinju se graditi pedesetih godina uglavnom u tadanjim zadrunim domovima, osim u Meugorju u kojem je zgrada za podrum namjenski izgraena. Zemljoradnika zadruga itomislii imala je podrume u itomisliima i K. Gracu, ZZ Blatnica u Blatnici i D.V. Ograeniku, a ZZ itluk preuzela je podrum Oborine i Rikala. Podrum u Meugorju otvoren 1954. i imao je kapacitet 40 vagona. Moderna vinarija u itluku putena je u rad 1961. kao prva faza kapaciteta 80 vago-na. Nakon toga je proirivana i druga faza zavrena je 1963. s kapacitetom od 250 vagona, kada je bilo i sveano otvorenje, a 1985. kapacitet je povean na 1 000 vagona. Izgradnjom vinarije u itluku prestali su s radom zadruni podrumi, osim podruma u Meugorju koji je radio jo neko vrijeme. I tako smo, nakon ovog povijesnog slijeda, danas stigli do petnaestak modernih vinarija koje proizvode vrhunska vina ilavku i Blatinu, kao zatitni znak Brotnja.

Oglas u listu Bosansko hercegovaki teak iz 1920.

Prostor Jadrana i njegovog zalea oduvijek je bilo mjesto sjecita kultura, obiaja, tradicije. Tomu nedvojbeno govore mnotvo ouvanih kulturnih znamenitosti ali i svojstven iskonski nain ivota, poglavito onog njegovanog u seoskim sredinama. Bogatstvo ouvane batine, proizvod-nje tradicionalnih proizvoda, ambijentalne arhitekture i nadasve gostoljubivih domaina odlike su dviju izrazito mediteranskih regija: Hercegovine i Istre. To je ujedno i dobar zalog za razvijanje izvorne turistike ponude kao to je seoski turizam.Bazirajui se na tradiciji i batini, jo 1951. godine, u Francuskoj nastaje seoski turizam kao velika potre-ba ouvanja seoskih zajednica od iseljavanja, ouvanja tradicijskih kamenih kua te kao pomo poljo-privrednoj proizvodnji i stvaranje dodatnog prihoda na domainstvu.Iskustva europskih zemalja nakon 60 godina od prvog domainstva registriranog za seoski turizam su ogromna. Samo u Austriji gotovo 8% svih seljaka ve se bavi seoskim turizmom te ostvaruju vrlo znaajan prihod od turizma na svojim imanjima. Ukupna zarada od seoskog turizma u Europi iznosi respektabilnih 12 milijardi eura godinje to znai da u prosjeku svako domainstvo zarauje 120.000 eura godinje.Istra je u razvoj seoskog turizma krenula 1996. godine kada se osigurala struna, financijska i marketinka podrka seoskim domainstvima koja su imala uvjete za bavljenje turizmom, s ciljem prezentacije unutranjosti poluotoka, bogate tradicijom i izvornim proizvodima, a opet sve u cilju stvaranja Istre kao jedinstvenog turistikog proizvoda. Trenutno ruralna Istra nudi 400 domainstava koja se bave seoskim turizmom s ukupnim kapacitetom od 3100 kreveta i godinjim prihodom od seoskog turizma od 6.3 milijuna eura.

Robert Baac

SEOSKI TURIZAM - USPJENA PRIA ISTRE ZA USPJENU PRIU HERCEGOVINE

Onaj tko posjeduje staru batinu, koja je ostala od predaka, mora je obraivati i uivati i od nje ivjeti. A nije asno da je potrati i potroi bez velike nevolje, ve kako nalae stari zakon i obiaj, da je ondje os-tavi gdje je i naao.

U Hercegovini se zadnjih godina zamjeuje oevidan razvoj turistikih seoskih domainstava s bogatom ponudom koja se individualno razvijaju te promoviraju na tritu. Posebno je potrebno istai i ponudu kao to su etno-sela. Istarski model razvoja seoskog turizma polazi od stvaranja iz-vornog doivljaja za goste, prezentaciju kulture i tradicije, omoguavanje domainstvima izravnu prodaju proizvoda kroz turistike usluge, promoviranje i ouvanje izvorne gastronomije, ouvanje starih zanata kao turistike atrakcije i nadasve ouvanje i revitalizacija tradicijskog graditeljstva (kue, suhozidi itd.). Svakako se ovaj model moe uspjeno primijeniti i na Herce-govinu. No, u razvoju ponude seoskog turizma potrebno je poi od lokalnih specifinosti. Tako npr., Hercegovina moe izgraditi vrlo atraktivnu i izvornu ponudu vezanu za kiju, od prezentaci-je proizvodnje pa sve do organizacije kuaonica duhana. U gas-tronomiji jak adut je ratika, kao biljka koja se nije promijenila u

zadnjih 2000 godina to moe postati izuzetna turistika pria. Jaka strana turistike ponude moe biti i ljekovito bilje kroz osmiljavanje ponude ruralnog wellness-a obzirom na poznatost hercegovakih trava i travara. Posebno je zanimljiva proizvodnja sira (sir iz miine, livanjski, itd.) koja se zajedno s drugim tradicijskim proizvodom - vinom moe ponuditi kroz posebnu ponudu kao to je cheese & wine (sir i vino) odnosno kuaonice sira i vina. U kulturolokom smislu moe se ponuditi jedinstvena turistika ponuda kroz priu o stecima i ilirskim gradinama itd.Svakako jo jedno iskustvo Istre moe biti korisno i za razvojni program seoskog turizma Hercegovine. To je organizirani pristup razvoju kroz institucije javne uprave. U istarskom primjeru cjelokupni pro-gram od strune podrke, edukacije, preko stvaranja financijskih uvjeta (kreditnih linija, poticaja i sl.) pa do promocije provodila je Turistika zajednica Istre, kao svojevrstan referentni centar za sve one koji su bili zainteresirani za razvoj seoskog turizma sve dok nije dosegnut zadovoljavajui broj seoskih domainstava. Ukoliko i Hercegovina eli jai i vidljivi razvoj seoskog turizma kao jedne od odrednica razvoja ruralnih podruja, ali i brendiranja, bilo bi uputno stvoriti takav jedan referentni centar podrke i pomoi pri osmiljavanju turistike ponude seoskog turizma svima koji su za to zainteresirani, odnos-no seoskim domainstvima. Posebno je potrebno pratiti domainstva od same ideje preko definiranja turistikih usluga, ureenja domainstava, educiranja, pa do registracije i pomoi u marketingu. Istovre-meno potrebno je raditi i na promociji, odnosno pozicioniranju Hercegovine kao odredita seoskog tu-rizma kako bi cjelokupni razvojni program bio zaokruen. U promociji e svakako uvelike pripomoi i planetarno poznato Meugorje.

to se sve moe ponuditi kroz seoski turizam? U prvom redu ugodan ambijent za smjetaj tradicijski ureen (kamena kua), bioloki proizvedena hrana na domainstvu, prirodne i kulturne znamenitosti u okolici, ali i vrlo matovitu ponudu kao to su: sudjelovanje u radovima na imanju, timarenje ivotinja, radionice starih zanata i izrada suvenira, sudjelovanje u spravljanju jela, edukacija o autohtonim proizvodima, uenje domicilnog jezika, uenje

RURA

LIS - konzorcij agroturizma

i ruralnog turizma Istre - direktor

folklora, slikarske radionice, tradicijski wellness kroz prikupljanje ljekovitih i aromatinih biljaka i tretmanima istim (npr. kupke u sijenu), kampiranje idt. Bitno je istaknuti kako se ovime stvara nova vrijednost i mogunost vee zarade, no svakako e poduzimanje dodat-nih usluga ovisiti o mogunostima i inventivnosti vlasnika domainstva.Razvojem seoskog turizma Hercegovina nee postati konkurencija Istri. Dapae, svoju uspjenu priu seoske ponude moi e i zajedniki promovirati. Bez obzira to obje regije karakterizira mnotvo identinih elemenata svaka ima dovoljno svojih specifinih eleme-nata koje su karakteristine za regionalni identitet. Tako npr., Istra ima istarsku supu dok Hercegovina ima upter, dva svjetska rariteta. Takoer, treba uzeti u obzir da je dananji turist postao tragalac za savrenim odmorom i izvornom ponudom, i izuzetno je mobilan. To znai da je mogue izraditi i zajednike turistike itinerere i ponuditi ih na tritu up-ravo s naglaskom na posebnosti a opet u cilju promoviranja jadranskoga zalea. Seoski turizam predstavlja realnu ansu za ruralna podruja jer se njime ne prodaje samo smjetaj i hrana ve i prezentira nain ivota i obiaji kraja na kojem se domainstvo nal-azi. Seoskim turizmom mogue je ouvati i sauvati sve tradicijske posebnosti i odrivo gospodariti na zadovoljstvo turista i radost domaina.

Poljiki zakon iz davne 1440. godine vrlo jasno propisuje:Onaj tko posjeduje staru batinu, koja je ostala od predaka, mora je obraivati i uivati i od nje ivjeti. A nije asno da je potrati i potroi bez velike nevolje, ve kako nalae stari zakon i obiaj, da je ondje ostavi gdje je i naao. Seoski turizam zaista to i omoguuje.

Jer vrijedi.

elja mi je upoznati najnoviju generaciju ugostitelja s tim kako je ugostiteljstvo iz-gledalo ranih 60-ih godina kad se turizam u Hercegovini poeo malo intenzivnije razvijati. Te 1960. godine, otvorio se novi i jedini hotel poslije rata na podruju Hercegovine hotel Bristol u Mostaru. To je bio dogaaj godine. Ravnatelj hotela je bio Stevo Vidakovi koji je doao iz Opatije, i sa sobom doveo nekoliko kljunih ljudi u kuhinju i recepciju. efovi sala smo bili Jure Milievi i ja. Pored rada u hotelu, gospodarska komora me je angairala da odravam seminare po opinskim centrima (apljina, Jablanica, Litica tj. iroki brijeg i dr.). Osoblje koje je radilo u tim ugostiteljskim objektima su bili obvezni sudjelovati na trodnevnom seminaru o higijeni i lijepom ponaanju. Svi objekti su bili u drutvenom vlasnitvu, vrlo skromnog inventara i namjetaja, te sanitarnih vorova u primitivnom stanju. Sjeam se da je u Litici predavanje odravano u bivoj gostioni Penavi, gdje je jedan dio dvorane bio pokriven daskama a drugi dio nabijen glinom. Higijena je tada bila na tako niskom nivou da se pljuvanje ograniavalo uredbom pljuca - mjesta za plju-vanje. U to vrijeme, pljuce su bile uobiajene na javnim mjestima, od restorana, ureda, do hodnika sudnica - ak i u Mostaru. Stevo Vidakovi je donio dosta novina u kvaliteti ponude hotela koje su do tada bile nepoznate u Mostaru. Tada je, na primjer, slastiarna uvela desert srnea lea sa lagom koji je i dan danas hit u tom hotelu. Takoer je kupio i prvi stroj za pravljenje svjeeg laga s kojim se spravljalo kupove i ukraavalo slastice. To je bio pravi hit u gradu.

Kako se turizam poeo intenzivnije razvijati, pored individualnih gostiju iz zapadnih zem-alja, poele su dolaziti i grupe turista iz Rusije sa skupnom putovnicom. Sjeam se kako su se obje strane promatrale sa znatieljom, ruajui u istom restoranu. Te su godine bile godine inform biroa. Poslije svakog boravka ruske grupe, UDBA se raspitivala kod osoblja o tome da nije netko od ruskih gostiju spominjao neka imena i prezimena. Pored rada u hotelu, i

VRIJEME JE ZA NOVI ISKORAK U TURIZMU HERCEGOVINE

Blago Krei (Mr.Chris)

Jure je bio zaduen za predavanje usluivanja u ugostiteljskoj koli koja je u razvoju turizma u Hercegovini i ire dala veliki doprinos poboljanju usluge i kvalitete ponude, te mijenjala opi imid o ugostiteljskoj struci.Da se vratimo u dananje dane; prole godine u Zagrebu je predstavljena na video ekranu nova monografija Hercegovine pred oko tisuu uzvan-ika. Bili zadivljeni ljepotama toga kraja i potencijalom u turizmu. Ova monografija obvezuje svakog stanovnika Hercegovine da uva i njeguje taj turistiki biser koji ona nudi svojim posjetiteljima. Doktor Zadro i ja smo takoer bili zadivljeni ovom monografijom pa smo dvije kopije na engleskom jeziku poslali u Washington. Evo kako je reagirala na nau gestu ga. Kolinda Grabar Kitarovi. Gospodin Zvonimir Ulaga, poznati pjesnik ija je obitelj 400 godina prava purgerska, u svojoj zbirci poezije Zbudimo se purgeri izmeu ostalog opisuje svoje dojmove za svoga prvog posjeta Hercegovini.

Prolog ljeta sam razgovarao s jednim Austrijancem koji svake godine posjeuje Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Ukratko je izrazio svoj dojam o pojedinim mjestima, rekavi da odmah zna koje mjesto ima svog gradonaelnika a koje nema. Velika odgovornost ostaje poslije ove mono-grafije na tim dunosnicima da budu gradonaelnici onih opina u kojima se odmah primijeti da zbilja imaju svog gradonaelnika, te da svoje lokalne zajednice usmjeravaju na ureenje okolia i ouvanje prepoznatljive tradicije.Graninim prijelazima treba posvetiti posebnu pozor-nost jer prilika za prvi dojam je samo jedna. teta je kad posjetitelj na granici dobije dojam da dolazi u siromanu pokrajinu s ne ba radinim stanovnitvom, a znamo da to nije istina. Odgovorni bi trebali pridavati vie pozornosti ovoj temi. Carinsko policijske kuice izgledaju skromno

5 kljunih trenutaka posjeta gosta restoranu:Trenutak kada sjeda za svoj stolTrenutak zavretka jelaTrenutak kada eventualno treba nadopuniti ae vode ili donijeti jo piaTrenutak za slastice i kavuTrenutak plaanja

Uinite sve da pos-jetitelji turistike regije Hercegovina dobiju dojam da se nalaze u zaista u posebnom kraju koji njeguje svoju tradiciju, svoje vred-note i kulturu, te nudi eko proizvedenu hranu. Svojim ponaanjem ih obveite da vas posjete ponovno ili preporue drugima, jer turizam je prozor u budunost ove regije.

i siromano, a da o okoliu i ne govorimo. Nema razloga da Hercegovina, osim u ljepoti i klimi, toliko zaostaje za slinim regijama u Hrvatskoj ili Sloveniji. Nadovezujui se na nove generacije, poslao bih im sljedeu poruku: Ponosite se svojim ugostiteljskim poslom, koji prua mnogo zadovoljstava koje drugi poslovi ne nude. Obuka i iskustvo koje dobivate u radu s ljudima su od neprocjenjive vanosti. Budite paljivi, vrijedni i ponosni na va rad. Va stav bi stalno trebao biti pod utjecajem misli da je gost u vaem restoranu u blagovaonici van svoje kue. Cijenit e vas prema kvaliteti hrane, ambijentu i prema vaem odnosu prema njemu kao gostu i vaoj profesion-alnoj sposobnosti. to se tie fizikog vaeg izgleda, znajte da lo izgleda odaje dojam nezdravog tijela ili duha. S obzirom da se ophodite s ljudima u javnosti, pripazite da ste ureeni, isti ci-jelo vrijeme, uredne uniforme, da ne dodirujete lice i kosu, te da vam nokti, brada i kosa budu uredno odravani. Ne zaboravite da je osmi-jeh taj zain za kraj, ono to ini obostrano zadovoljstvo u nastupu.

Zatita prostora kao zalog razvoju odrivog turizma na prostoru Meugorja

U ivotnom modelu suvremenog ovjeka turizam i turistika putovanja ine znaajnu odrednicu. Koncem 20. stoljea do punog izraaja dolazi pokretljivost turista. Poveanje standarda ivljenja svih slojeva drutva pratila je raznovrsnost turistike ponude, a humanizacija drutva dovodi do poveanja slobodnog vremena odnosno smanjenja broja radnih sati, te poveanja broja slobodnih dana. S druge strane, turizam pored mnotva pozitivnih stvari koje nosi tijekom svog razvoja na odreenom prostoru, nosi u sebi ili uzrokuje niz isto tako negativnih socijalno-kulturnih, prostorno-ekolokih te drugih funkcija i obiljeja, posebice u manjim sredinama kao to je Meugorje u nas. Jaom urbanizacijom, veim tehnikim napretkom, smanjivanjem razlika meu drutvenim slojevima, s ve spomenutim poveanjem slobodnog vremena neki prostori doivljavaju preobrazbe i postaju turistika odredita, te poprimaju sve odlike turistikog prostora.

Kakva je dananja situacija na prostoru Meugorja?

Danas je u svijetu sve prisutniji razvoj takozvanog turizma u kulturi ili turistike kul-ture, koja je izravno povezana s okvirima u kojima taj isti turizam posjeduje svoju prepoznatljivu formalno/sadrajnu kakvou a isti nije jo uvijek naao plodno tlo u Meugorju.Problem nejednakog regionalnog razvoja turizma ve nekoliko je desetljea predmet brojnih istraivanja i teorijskih rasprava. Ukoliko se turizam na jednom manjem pros-toru ili regiji nije ili jest razvio u veoj mjeri potrebno je ispitati koji su initelji utjecali na takav (ne)razvoj. Prvenstveno, utvrditi jainu i uinak pojedinih initelja turizma tj. njihovu rasprostranjenost i utjecaj u prostoru to je preduvjet izradbi strategije raz-voja turizma koja e utvrditi i utjecaj turizma na budui opi razvoj postojeih naselja te na kretanje ivotnih tijekova ovog prostora. Takoer, istraivanje bi dalo odgovor na pitanja: koliko su se promijenile ivotne navike ljudi na promatranom prostoru, te u kojoj mjeri je turizam utjecao na ivotni standard i pokretljivost domaeg stanovnitva? Ukratko reeno, vano je znati koje je gospodarske i negospodarske uinke turizam sa sobom donio te koji su njegovi pozitivni a koji negativni uinci, te je li sve navedeno

MEUGORJE ODRIVI RAZVOJ

utjecalo na jaanje materijalne baze turizma i kako se ista mijenjala tijekom vremena.Zasigurno najvaniji segment turizma na prostoru Meugorja jest hodoasniki turi-zam (prema povjesniarima turizma - razlozi za putovanja iz vjerskih pobuda (hodoaa) se smatraju najstarijim). Veina spomenutih promjena nastala je upravo na ovom naem prostoru. Meugorje je, ne samo u Herce-govini, nego i puno ire, reprezentativan primjer utjecaja turizma na transformaciju naselja.Meugorje je danas primjer prostora na kojemu je turizam najznaajniji faktor su-vremene socioekonomske transformacije.

Od 1974. godine kada je u Meksiku objav-ljena Deklaracija o razvoju ovjeanstva i zatiti ovjekova okolia (Cocoyoc Decla-ration) u kojoj je sadran koncept nazvan odrivi razvoj (sustainable development) isti se primjenjuje i razvija kao najjaa strate-gija u domeni turizma na tragu pomirenja izmeu najvanijih aktera turistikog sekto-ra - ovjeka i prirode. Najopenitija definici-ja koja podrazumijeva odrivi razvoj govori o uporabi prirodnih elemenata u turistike svrhe na nain da se vrijednost istih (kao resursa rasta i proizvodnje u turizmu) ni na koji nain ne dovode u pitanje (tj ostave se buduim generacijama neuman-jene kakvoe i iskoristivosti). Mnoge dravne vlade i meunarodne agencije naelima odrivog razvoja poklanjaju sve vie pozornosti, a ista naela su izbila u prvi plan ekonomskih i svih drugih stratekih planiranja nakon objavljivanja izvjea nazvanog Zajednika budunost (Our common future 1987) - koji je tada i usvojen kao strateki dokument u domeni odrivog razvoja.

Vjerski turizam je specifina pojava na prostoru Meugorja, u kojoj ljudski i duhovni imbenici ine veinu sveukupnih turistikih potencijala ovog prostora. U ovakvom obliku turizma, s jedne strane je hodoasnik sa svojim materijalnim i duhovnim potrebama a s druge strane su duhovni sadraji zbog kojih dolazi. Na prostoru Meugorja to su: Crkva sv. Jakova, Krievac i Brdo ukazanja. Ti sadraji u hodoasniku izazivaju potrebu potovanja ali i iskoritavanja tih sadraja za zadovoljenje duhovnih potreba. Ovakav oblik turizma gdje se radi o duhovnoj potronji turistikih potencijala potpuno je razliit od drugih oblika turizma gdje se radi o iskljuivo materijalnoj potronji.Praktina rjeenja za lokalno planiranje odrivog razvoja turizma predviaju ukljuenje lokalne zajed-nice kao nositelja svih programa i aplikacije istih u prostoru. U planiranju odrivog razvoja turistikih djelatnosti na prostoru Meugorja nemogue je zaobii slijedee initelje :

Dr.sc. Ivan Madar

lokalnuzajednicu(kaodrutvoucjelini), odreivanjeprihvatnogkapacitetaprostora(carryingcapacity), procjenautjecajaturizmanaokoli, planskirazvojioblikovanjenamjenepovrina, Organizacija prometa je poseban segment koji je potrebno nuno regulirati sustavnim pristupom, koji bi morao sadravati mnoge elemente od kojih se izdvajaju kao prioritetni : unapreenjekvaliteteprilaznihicestovnihpravacaunutarsvetita, uvoenjesustavaparkiranjaivonje(izgradnjavelikihparkiralitaizvanzonesvetitaza privatne individualne korisnike, ali i za autobuse), ime bi se rasteretio negativan utjecaj prometa na duhovne zone svetita, ponudaposebnihprometnihproizvodaiuslugaspristupanimcijenama(javniprijevoz putem autobusnih linija ili taxi prijevoz te neki posebni oblici namjenskog prijevoza), naplataparkiranja(posebnupozornostposvetitizonamanamijenjenimakamperimaijisebroj u posljednje vrijeme znatno poveava), uvoenjepjeakihzonaunajstroimcentralnimduhovnimzonamasvetita, posebnemjerezalokalnostanovnitvoidostavnavozila(rezerviranaparkiralita,skraeno vrijeme parkiranja i sl.), posebnupozornostposvetitiosobamasinvaliditetomidrugimsmetnjama.

Motivi u turizmu su razliiti (motiv je poticajni razlog ili povod za neko putovanje), a na prostoru Meugorja iskljuio je vjerskog karaktera. Motivi se oslanjaju na psiholoke momente i ponajvie ovise o osobnoj sklonosti i potrebama. U sluaju Meugorja, znaajnu ulogu ima potreba za obnavljanjem ovjekovih psihikih i fizikih sposobnosti. Turistiko trite u Meugorju sastoji se od velikog broja poveznica koje tvore mozaik ponude ovog prostora. Elementi turistike potranje i ponude na prostoru Meugorja, uz odreene pretpostavke i realizaciju istih, te svjesno organizirane akcije lokalne uprave i stanovnitva mogu doprinijeti brem razvoju i drugih - novih, ali i ve postojeih specifinih oblika turizma

O mogunostima razvoja turizma na prostoru Meugorja u posljednjih deset godina pie se sve vie. Neiskoritenost turistikih resursa, te potreba za jaim turistikim razvojem ovoga podruja treba postati predmetom znanstvenih i drutvenih rasprava u vremenu koje dolazi.

IMPRESSUM

OO DBG BROTNJO Trg rtava Domovinskog rata 1, 88260 itluk, BiH.

Info tel.: 036 640 510, E-mail: info@dbg.ba,

www.dbg.ba

Nakladnik:Organizacijski odbor Turistiko-kulturno-gospodarstvene manifestacijeDani berbe groa - Brotnjo 2010

Za nakladnika:Marin Radii

Urednici:Kreimir Milievi i Marin Sivri

Priredili:Radoslav Dodig, Tihomir Prusina, Blago Krei, Danko Toli, Kreimir Milievi, Marin Sivri, Ivan Ostoji, Mladen Zovko, Ivo Jerki, Emil Raspudi, Ilija Barbari, Robert Baac, Tanja Vui, Jo-sip Marini, Jure Beljo, Ivan Madar, Irena Mikulaco, Ivan Sivri, Stipe uzel, Radica ori i Adriana Maji.

Fotografije:Marija Vukoja, Franjo Suac, Kreimir Milievi, Grgo Kozina, Emil Raspudi, Marin Sivri, Andrija Stoji, Tanja Vui, Radoslav Dodig, arhiva Turistike zajednice itluk-Meugorje, arhiva KIC itluk, arhiva Opine itluk, arhiva Etno sela Herceg i arhiva Divina Proportion Design Studio.

Grafiko oblikovanje:Divina Proportion Design Studio - Meugorjewww.divinaproportion.com

Tisak:Grafotisak d.o.o. Grude www.grafotisak.com

Naklada: 5000 primjeraka

BROTNJO - ITLUK, rujan 2010.

U posljednjem desetljeu koncept klastera je postao centralna ideja konkurentnosti i ekonom-skog razvoja za mala i srednja poduzea. Zahvaljujui brojnoj literaturi i studijama sluajeva, razlozi za osnivanje klastera i znaaj klastera za produktivnost i inovativnost postali su bolje poznati, a poticanje povezivanja poduzea u klastere je prihvaeno kao efikasan instrument za jaanje konkurentnosti poduzea, njihovo osposobljavanje da proizvode robe i usluge vieg stupnja prerade kojima e stvarati bogatstvo na domaem i meunarodnom tritu. Klaster ine zemljopisno koncentrirana, meusobno povezana poduzea iz srodnih i razliitih djelatnosti kao i nosioce znanja, druge institucije i organizacije koje jame kritinu masu znanja, tehnologije, resursa i sredstava znaajnih za jaanje konkurentnosti pojedinanih poduzea - sudionika i klastera kao cjeline. Klasteri povezuju zajednike potrebe na podruju nabavke, prodaje, specijaliziranih usluga, radne snage i drugih resursa.Povezivanje u klaster znai suradnju i inovativnost aktivnih partnera, poduzea svih veliina iz razliitih oblasti, nadovezivanje na obrazovanje, osposobljavanje, razvoj i uvoenje novih tehnologija u poslovne procese. A iznad svega, ofenzivno ukljuivanje u meunarodne razvojne tokove, kreiranje prilika, a ne samo praenje postojeih.

Prednosti udruivanja po prin-cipu klastera pokazale su punu vrijednost u razvijenim zemlja-ma ali i u nerazvijenim, te zeml-jama u tranziciji.

Najpoznatiji pozitivni primjer klastera je vinski klaster u do-lini Napa (Napa Valley) u Ka-liforniji. Vinski klaster u dolini Napa je poeo s malim, neznat-nim brojem proizvoaa koji se okupio da rijei zajednike probleme. Do ezdesetih godina 20. stoljea dolina Napa u Ka-liforniji je bila siromana, pol-joprivredna oblast sa nekoliko vinarija koje su se nalazile pored zaljeva San Francisca. U rela-tivno kratkom periodu, vinarska regija doline Napa se transformi-rala od male ruralne oblasti u regiju poznatu po proizvodnji vina svjetske reputacije. Danas je regija Napa poznata po svojim kvalitetnim vinima ukljuujui vinarije koje su osvojile bro-jne meunarodne nagrade. In-teres za vinarije u dolini Napa je doveo do porasta turizma uz priljev od preko 5 milijuna tu-rista svake godine. Moete pu-tovati vinskim vlakom od San Francisca do doline Napa usput probajui kalifornijsku kuhinju s mogunou posjete brojnim vinarijama. Turisti mogu birati izmeu banjskog i vinskog tu-rizma, odmora s kolom kuhan-ja, odmora s posjetom toplih iz-vora, mogu pohaati specijalne satove za degustaciju vina koje nude vinarije i posjetiti neke od najboljih restorana na svijetu - koji se nalaze u dolini Napa. Kao rezultat njihove suradnje, vino-gradi, obilasci, degustacija vina, itd. predstavljaju osnovu za raz-voj turistikog klastera u regiji. Od vinske regije koja se borila da preivi do uspjene region-alne ekonomije koja se sastoji ne

KLASTERI udruivanje kao klju uspjeha

samo od vinskog klastera, ve i od uspjenog klastera turizma i ugostiteljstva. Napa je sada jed-na od najposjeenijih regija u SAD-u i sve to samo zato to se nekoliko vlasnika dogovorilo da surauje i izradilo zajedniku viziju i nain kako tu viziju postii. I Hercegovaki vinari moraju postii konsenzus o organ-iziranju i zajednikom nastupu na svjetskom vinskom tritu te uz potporu Ministarstava poljo-privrede, gospodarstva i turizma, hercegovaki vinari s ostalim interesnim skupinama i znan-stvenim institucijama moraju postii suglasnost da ubudue zajedniki djeluju. U ovom trenutku najpogodniji bi oblik bio klaster jer titi in-terese svih vinskih proizvoaa. Vinski klaster bi trebao pridoni-jeti da hercegovaki vinogradar-ski kraj postane prepoznatljiv u irim, prvo regionalnim pa potom i europskim, te svjetskim okvirima. Nuno je da se vie od 5000 hektara hercegovakih vinograda, pedesetak vinskih podruma i vie renomiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ,inkorporira-ju u povijesno,kulturno, arhitektonsko,gastronomsko i drugo naslijee i sve zajedno po-nudi tritu. Klaster bi usmjer-avao i vinogradare na podizanje

razine kvalitete groa, a time i vina, objavljivao i specijalizirane publikacije o vinu, kojima bi cilj bio podizanje kulture pijenja vina u naoj zemlji kao i pro-mocija naih autohtonih vina. U cijelu ponudu ukljuilo bi se vinske ceste i druge turistike sadraje, a sve s ciljem da Hercegovako vinogorje krene ljestvicom na ijem su vrhu da-nas neke francuske, talijanske ili kalifornijske vinogradarske pokrajine. Hercegovaka vina sa svojom vrhunskom kvalitetom to zasigurno i zasluuju.

Ilija

Bar

bari

, dip

l. oe

c.

Glavna skuptina Matice hrvatske po prvi put je odrana van granica Republike Hrvatske i time je ovaj najvei Matiin skup uao u pov-ijest i prije no to su zastupnici kroili na broansko tlo. Matica hrvatska, kao najstarija i najuglednija hrvatska kulturna institucija upravo zbog skrbi za svoje Ogranke i u cilju prevladavanja granica i decentrali-zacije u ovom globalizacijskom svijetu, odluila je Glavnu skuptinu odrati u itluku, Hercegovini. Ova skuptina okupila je najvei broj zastupnika od svog osnutka, ak 159. Zastupnici Matice hrvatske, akademici, sveuilini profesori, znanstvenici i uvari hrvatskog identiteta, boravili su u Hercegovini od 17. do 20. lipnja u itluku i Meugorju, gdje su se upoznali s kulturnim i povijesnim znamenitostima. Domain, Ogranak Matice hrvatske u itluku, priredio je za njih poseban program. Toplo i srdano doekao ih je domain, g. Andrija Stoji, lan Glavnog odbora MH (koji je 17., upravo na dan dolaska Matiara dobio i etvrto dijete te mu od srca estitamo). Posjet Hercegovini zapoeo je susretom u Grudama-Gorica, gdje je svim pristiglim zastupnicima podijeljen prigodni Kulturno-povijesni vodi kroz Hercegovinu i Bosnu, autora Radosla-va Dopdiga kojeg je za ovu prigodu objavio i darovao Ogranak Matice hrvatske u itluku. Druenje je nastavljeno u Gorici gdje su Matiari obili arheoloko nalazite amatorje, staru i novu crkvu Sv. Stjepana Prvomuenika i arheoloku zbirku franjevaca, a zavrio je veerom, glazbom i hercegovakom gangom. 18. lipnja dan je zapoeo odlaskom u Ljubuki i posjetom franjevakog muzeja na Humcu, posjetom apljini Mogorjelu, arheolokom spomeniku kulture iz rimskoga doba. Slijedio je posjet modernoj i bogatoj galeriji Vjeko Boo Jarak u Podkosi, koja je zadivila Matiare, kao prvo, eksponatima koje uva u muzeju (Metrovi, Popovi, Michieli, Murti), a kao drugo, suvremenom arhitekturom, uklopljenom u hercegovaki vinogradarski krajolik, koji se ni po emu ne razlikuje od toskanskog, na tome dijelu. Razgled zapadne Herce-govine nastavljen je obilaskom nekropole biliga Radimlja. Ureena zelena li-vada, bijeli, oieni bilizi bili su zanimljivi svim prisutnima. Nakon ruka i de-gustacije vina Vinarije itluk d.d. u restoranu Romanca u Konjusima, prvom vinskom restoranu u BiH svim zastupnicima i gostima darovano je prigodno vino Matica hrvatska, proizvedeno za ovu prigodu. Nastavio se put prema Mostaru, gdje je bila upriliena izloba o radu Ogranka Matice hrvatske u Mo-staru u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosaa. Zastupnici MH u Mostaru posjetili su i staru gradsku jezgru, koja je pod zatitom UNESCO-a, proetali su Starim mostom i razgledali crkvu Sv. Petra i Pavla. Subota, 19. lipnja uslijedio je najvaniji dan za Matiare jer je odrana Glavna, izborna skuptina Matice

hrvatske u itluku HERCEG Etno selo Meugorje, na kojoj je 159 zastupnika izabralo predsjednitvo, lanove Glavnog i Nadzornog odbora te lanove asnoga suda. Predsjednik je ostao Igor Zidi, dok se sas-tav predsjednitva, Glavnog i Nadzornog odbora te asnog suda malo izmijenio. Hercegovina ima svojeg predstavnika u Glavnom odboru MH, a to je ponovno izabrani, prof. Andrija Stoji. U stanci je predstav-ljena prigodna potanska marka, Hrvatske pote Mostar d.d. Skuptina je uspjeno okonana u kasnim poslijepodnevnim satima, dodijeljena su odlija i povelje MH najuspjenijima. Najvie odlije Janka Drakovia urueno je akademiku Radoslavu Katiiu za ivotno djelo i cijeloivotnu posveenost MH. Nakon skuptine, zastupnici su se zaputili prema Meugorju i obili Svetite Kraljice Mira, bili na svetoj Misi i imali prijem kod upnika. U jutarnjim satima 20. lipnja Matiari su krenuli za iroki Brijeg, gdje su posjetili Akademiju likovnih umjetnosti i galeriju franjevakog samostana. Posjet Hercegovini zavrio je razgledom stare i grandiozne nove crkve u Posuju, te muzeja U kui oca mojega. Nakon zajednikog ruka uslijedio je povratak za Zagreb, Republiku Hrvatsku.Tijekom posjeta Hercegovini, domaini su Matiare toplo doekali, proveli su ih kroz opsean i zanimljiv program, upoznali ih s bogatim kulturnim i povijesnim naslijeem i vinima Hercegovine. Svojim znanjem,