AUTOCESTA AC 10 BUDIMPEŠTA – OSIJEK - edubrovnik.org · dionica Čvor ploČe – granica bih Broj projekta: 31000178/SUO Sažetak/Stranica 4 - Od cca km104+600 do cca km105+450

NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ - NETEHNIČKI SAŽETAK

AUTOCESTA AC 10 BUDIMPEŠTA – OSIJEK – SARAJEVO – PLOČE: DIONICA ČVOR PLOČE – GRANICA BIH

Split, travanj 2010.

REVIZIJA C

Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša Poslovni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split tel. + 385 21 558 681 fax. + 385 21 465 335 NOSITELJ ZAHVATA: HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

NAZIV ZAHVATA: AUTOCESTA AC 10 BUDIMPEŠTA – OSIJEK – SARAJEVO – PLOČE:

DIONICA ČVOR PLOČE – GRANICA BIH

VRSTA PROJEKTA: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ - NETEHNIČKI SAŽETAK

BROJ PROJEKTA: 31000178/SUO

VODITELJ STUDIJE: mr.sc. ANITA ERDELEZ, dipl.ing.građ. DIREKTOR ZAVODA: ANDRINO PETKOVIĆ, dipl.ing.građ.

MJESTO I DATUM: Split, travanj 2010.

KOPI

JA B

R. 1

REVIZIJA C

INSTITUT IGH d.d. Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ AUTOCESTE AC 10 BUDIMPEŠTA – OSIJEK – SARAJEVO – PLOČE: DIONICA ČVOR PLOČE – GRANICA BIH

Broj projekta: 31000178/SUO Sažetak/Stranica 1

SADRŽAJ

1. OPIS ZAHVATA 2 2. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU 4 2.1. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA 4 2.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA OKOLIŠA 8 2.2.1. Meteorološki i klimatski uvjeti 8 2.2.2. Geološke i hidrogeološke značajke područja zahvata 8 2.2.3. Bioraznolikost 8 2.2.4. Šume i lovstvo 9 2.2.5. Tla 9 2.2.6. Krajobraz 9 2.2.7. Kulturno-povijesna baština 10 2.2.8. Stanovništvo i gospodarstvo 10 2.2. ANALIZA ODNOSA ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA 10 3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA 11 3.1. MOGUĆI UTJECAJI TIJEKOM PRIPREME, IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA 11 3.1.1. Utjecaj na vode 11 3.1.2. Utjecaj na bioraznolikost 11 3.1.3. Utjecaj na šume 11 3.1.4. Utjecaj na lovstvo 12 3.1.5. Utjecaj na poljoprivredno tlo i poljodjelstvo 12 3.1.6. Utjecaj na krajobraz 12 3.1.7. Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu 13 3.1.8. Utjecaj na stanovništvo i gospodarstvo 13 3.1.9. Utjecaj na prometnice i prometne tokove 14 3.1.10. Utjecaj na kvalitetu zraka 15 3.1.11. Buka 16 3.1.12. Utjecaj uslijed stvaranja otpada i materijala iz iskopa 16 3.1.13. Utjecaj od svjetlosnog onečišćenja 16 3.1.14. Mogući utjecaji u slučaju ekološke nesreće 16 4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA 17 4.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PROJEKTIRANJA 17 4.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME IZGRADNJE ODNOSNO IZGRADNJE

ZAHVATA 18 4.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA 20 5. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 21 6. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ 21 7. GRAFIČKI PRILOZI 21




1. OPIS ZAHVATA

Predmetni zahvat nosi naziv Autocesta AC 10 Budimpešta – Osijek – Sarajevo – Ploče: dionica čvor Ploče – granica BiH i definiran je Idejnim građevinskim projektom (INSTITUT IGH, 2009.). Pod Zahvatom se podrazumijeva:

(1) izgradnja dionice autoceste A1 (Zagreb – Split - Dubrovnik) od čvora Ploče (stacionaža km98+350) do stacionaže cca km104+300 (cca 1000m nakon interregionalnog čvora Metković u smjeru Dubrovnika). U sklopu te dionice je i izgradnja interregionalnog čvora Metković u kojem započinje odvajanje autoceste A10 u pravcu BiH.

(2) izgradnja autoceste A10 od interregionalnog čvora Metković do granice BiH (granična točka je na stacionaži km105+5071).

Dakle, karakteristika zahvata je razdvajanje trase u zoni interregionalnog čvora „Metković“ u dva smjera i to u pravcu BiH (A10), odnosno prema Dubrovniku (nastavak A1). Duljina zahvata - ceste u dijelu koji se odnosi na A1 je cca 6 km, a u dijelu koji se odnosi na A10 je cca 3.8 km. S obzirom na karakteristike trase i prostorne uvjete koridora kojim prolazi, trasu možemo podijeliti na četiri cjeline: 1) od km98+350.000 do cca km102+000 - autocesta A1 do interregionalnog čvora Metković Ovaj dio trase predstavlja nastavak na autocestu A1 dionica Ravča – Ploče. Značajniji objekti su:

- podvožnjak „Anđelići”, duljine cca 16 m, započinje na stacionaži cca km99+554, služi za propuštanje postojeće državne ceste D62;

- nadvožnjak „Mioči”, duljine cca 60 m, započinje na stacionaži cca km101+501, služi za propuštanje postojećeg poljskog puta prema crkvici Sv.Mihovila.

Zahvatom je rezervirana lokacija za prateći uslužni objekt Pojezerje tipa A+B (hotel, restoran, benzinska postaja) na stacionaži cca km100+600. 2) Interregionalni čvor “Metković” (od cca km102+000 do cca km103+400) Čvor prometno povezuje autoceste A1 i A10. Objekti u čvoru su:

- nadvožnjak “Jakići“, duljine cca 66,3 m, započinje na stacionaži cca km102+605, služi za savladavanje topografske prepreke;

- armirano-betonski AB prolaz dimenzija 4mx4m (os 102), započinje na stacionaži cca km103+294, služi za povezivanje mreže postojećih poljskih puteva.

3) od cca km103+400 do cca km105+507 - autocesta A10 prema BiH Poddionica (os 1) se pruža od zone interregionalnog čvora “Metković” do granice BiH. Značajniji objekti na trasi su:

- nadvožnjak “Iskisli“, duljine cca 156 m, započinje na stacionaži km103+495, služi za propuštanje A1,

- čeoni cestarinski prolaz ČCP “Čarapine”, na stacionaži cca km103+900, - čvor Kula Norinska, na stacionaži cca km104+330, duljine cca 40 m, spoj na

državnu cestu D62, - granični prijelaz na stacionaži cca km105+000.

1 stacionaže autoceste A10 nastavljaju se na stacionaže autoceste A1 postignute u interregionalnom čvoru Metković.




4) od cca km103+400 do km104+300 - autocesta A1 prema Dubrovniku Predmetna podionica (A1) nastavlja se od zone interregionalnog čvora prema Dubrovniku. Granica zahvata je na stacionaži km104+300. Značajniji objekt na trasi je:

- armirano-betonski AB prolaz dimenzija 4mx4m – os 103, na stacionaži cca km104+192, služi za povezivanje mreže postojećih poljskih puteva.

Slika 1-1. Prikaz lokacije zahvata na podlozi 1:25.000

Poprečni profil planiran je s dva kolnika razdvojena razdjelnim pojasom minimalne širine 3 m. Svaki kolnik ima po dva prometna traka širine 3.75 m i zaustavni trak širine 2.50 m. Ukupna širina poprečnog profila u kruni iznosi 27.90 m. Bankine i berme predviđene su minimalne širine 1.75 m. Radi se o ograđenoj prometnici. Faznost izgradnje zahvata Prva faza zahvata predstavlja povezivanje državne ceste D62 sa planiranim LOT-om 4 autoceste na koridoru Vc u Bosni i Hercegovini na dogovorenoj kontaktnoj točki. LOT 4 predstavlja segment autoceste na koridoru Vc od Mostara do južne granice (sa RH). Svrha faznosti izgradnje je prometno povezivanje sa planiranim LOT-om 4 do ulaska Republike Hrvatske u EU koji se očekuje 2012. godine. Prema primijenjenim elementima poprečnog presjeka 1. faza se može podijeliti na tri dijela: - Od km103+986.167 do cca km104+600 predviđen je jedan kolnik sa tri vozne trake što će u budućnosti odgovarati jednom kolniku autoceste.




- Od cca km104+600 do cca km105+450 predviđen je puni poprečni presjek autoceste s kolnicima koji imaju 3 vozna traka (bez zaustavnog traka) s rubnim trakovima (3x3.50m + 2x0.5m), bankinama širine 1.75m i razdjelnim pojasom širine 3.0m. - Od cca km105+450 do cca km105+507 širine kolnika, bankina/bermi i razdjelnog pojasa na autocesti A10 usklađuju se sa širinom autoceste u BiH LOT 7 (kolnik=rubni trak 0.5m + 2 vozna traka 3.75m + rubni trak 0.2m + zaustavni trak 2.30m i razdjelni pojas 4.0m ) odgovarajućom horizontalnom signalizacijom.

Slika 1-2. Prva faza zahvata

Prva faza izgradnje zahvata trenutno je u proceduri ishođenja lokacijske dozvole (Idejni projekt GP Metković sa spojem na državnu cestu D62, IGH, prosinac 2009).

2. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

2.1. PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA Planirani zahvat je dio cestovne mreže državne razine, nalazi se na području Dubrovačko-neretvanske županije, te prolazi kroz područje općina Kula Norinska i Pojezerje. Za predmetno područje na snazi su na regionalnoj razini Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije donesen 2003., Usklađenje Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora donesena 2005., te Izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije donesena 2006 (slika 2-1). U tijeku je izrada Izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (donesen je konačni prijedlog plana, završena je procedura javne rasprave) koja za cilj ima uskladiti prostorni plan Županije sa značajnim infrastrukturnim planovima i




projektima, koji ne mogu ići u realizaciju dok se ne definiraju Županijskim prostornim planom (slika 2-2). Jedan od tih projekata je i predmetna dionica autoceste. Za potrebe izrade Izmjena i dopuna izrađena je i Stručna ekspertiza glavnih cestovnih koridora DNŽ, Građevinski fakultet Zagreb. Stručna ekspertiza sagledava dva značajna područja, a to su zona našeg interesa sjevernih autocesta u zoni Ploča i Neretve, te drugo područje pristup Dubrovniku brza cesta Osojnik-Debeli brijeg-Plat-zaleđe Dubrovnika, te se kao rezultat svega trebaju definirati koridori unutar prostornog plana. Nakon donošenja Izmjena i dopuna Županijskog plana i definiranja predmetnog koridora autoceste, uslijedit će usklađenje, odnosno donošenje prostornih planova na lokalnoj razini, unutar kojih će biti definirane i usklađene dionice autoceste koje prolaze kroz općine Kula Norinska i Pojezerje. Na lokalnoj razini na snazi je Prostorni plan Općine Kula Norinska donesen 2007., a u tijeku je i izrada Izmjena i dopuna prostornog plana. U tijeku je i procedura donošenja Prostornog plana Općine Pojezerje, započeta još 2005., a Plan u kojem je locirana predmetna trasa autoceste bit će donešen odmah nakon usvajanja najnovijih Izmjena i dopuna prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, obzirom da se prostorni planovi užih područja moraju izraditi u skladu i na temelju smjernica i kriterija utvrđenih u prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije. Obzirom da je izrađena Stručna ekspertiza glavnih cestovnih koridora Dubrovačko-neretvanske županije (Građevinski fakultet Zagreb), kao i idejni projekti za ishođenje lokacijske dozvole za autocestu A-10 Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče, dionicu od čvora Ploče do granice BiH, ocjenjujemo da je provedbu procjene utjecaja na okoliš moguće pokrenuti, jer su potrebne izmjene - koridora predmetne dionice autoceste i odredbe za provođenje Plana – unesene u Izmjene i dopune prostornog plana Županije, za koji je dovršena procedura Javnog uvida, te će uskoro uslijediti i njegovo donošenje. Nakon donošenja tog Plana, uslijedit će i donošenje planova na lokalnoj razini koji su u svojim radnim materijalima tijekom izrade već usklađeni sa planom višeg reda. Koridor predmetne dionice autoceste, za koji je izrađena ova Studija utjecaja na okoliš dijelom odstupa od koridora koji su prikazani na grafičkim prilozima trenutno važeće prostorno planske dokumentacije. Izmjene i dopune prostornih planova sa potrebnim usklađenjima (kako je gore navedeno) su u proceduri donošenja.




Slika 2-1. Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije - važeći




Slika 2-2. Izmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije - konačni prijedlog




2.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA OKOLIŠA 2.2.1. METEOROLOŠKI I KLIMATSKI UVJETI Klimatološka obilježja planiranog zahvata prikazana su prema podacima meteoroloških mjerenja i motrenja na dvije postaje: obična klimatološka postaja OMS Vrgorac (1981-1999.) i glavna meteorološka postaja GMS Ploče (1981-1999. i 2001-2006.). Mjesečne temperature zraka su najmanje u siječnju, 5,0 °C, a najviše u srpnju, 25,1 °C. Srednja godišnja količina oborina za područje Vrgorca iznosi 1620,2 mm te za područje Ploča 1060,9 mm. Karakteristično je za hladni dio godine da se količina oborine smanjuje od Vrgorca prema Pločama. Obrnuto je ljeti (svibanj – kolovoz), kada količina oborina od Ploča opada prema Vrgorcu. 2.2.2. GEOLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE PODRUČJA ZAHVATA Područje zahvata izgrađuju karbonatne stijene kredne, zatim vapnenaci i klastiti tercijarne starosti, a završno jezerske naslage, kao i naslage delte rijeke Neretve kvartarne starosti. Dionica A1 od čvora Ploče (stacionaža km98+350) do kraja zahvata (stacionaža km104+300) nalazi se u slivu izvora od Ploča do Metkovića i to u dijelu vodozaštitnog područja crpilišta pitke vode Prud. Trasa prolazi neposredno granicom II i III zone sanitarne zaštite ovog crpilišta. Trasa je locirana u propusnom području, a udaljena je od 5.0-12.0 km od izvora. Zahvat na jednom dijelu prolazi neposredno uz polje Jezerac koje je izdvojeno kao II zona sanitarne zaštite. Dionica A10 prolazi II i III zonom sanitarne zaštite crpilišta Prud. Pored izdvojenih dionica izvjesno je da postoje i druga osjetljiva, kritična i rizična mjesta uzduž trase, kojih se broj i lokacije mogu odrediti samo dodatnim i detaljnim istražnim radovima. 2.2.3. BIORAZNOLIKOST Zahvat ne prolazi područjima zaštićenim Zakonom o zaštiti prirode. Područje zahvata nije uvršteno u Nacionalnu ekološku mrežu te je geomorfološki odvojeno planinskim nizom i udaljeno oko 2,2 km od najbližeg područja ekološke mreže Matica – Vrgoračko polje. Prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06) ugroženi i rijetki stanišni tipovi na širem području planiranog zahvata su: submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (prema NATURA-i) te primorske, termofilne šume i šikare medunca (prema Rezoluciji 4. Bernske konvencije). Na širem području zahvata utvrđeno je šest svojti sa statusom endema, dok dvije ugrožene vrste pripadaju kategoriji ranjivih svojti (VU) prema bazi podataka Flora Croatica i IUCN kategorijama ugroženosti. Prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) na širem području zabilježeno je 12 biljaka koje pripadaju strogo zaštićenim, a 18 biljka koje imaju status zaštićene divlje svojte. Na širem području zahvata utvrđena je 91 zaštićena životinjska vrsta, od kojih su 62 strogo zaštićene, a 29 pripada kategoriji zaštićenih životinjskih vrsta prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06). Prema Crvenoj listi




na širem području zahvata utvrđeno je 36 zaštićenih vrsta, dok je 16 endemičnih vrsta i podvrsta. 2.2.4. ŠUME I LOVSTVO Planirani zahvat prolazi područjem gospodarske jedinice „Nova sela“ (Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Split, Šumarija Metković 2006) i to preko cjelina mješovite šume medunca i bijelog graba te mješovite šume crnike i crnog jasena. Zahvat se nalazi na području zajedničkog otvorenog lovišta XIX/119 – „Prolog-Dubrave”. Na području lovišta obitavaju divlja svinja, zec obični, kamenjarka, prepelica, te sve druge vrste divljači koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili prelaze preko lovišta, ostale životinjske vrste koje od prirode obitavaju u lovištu, a njima se ne gospodari po Zakonu o lovstvu. 2.2.5. TLA Pod lokacijom zahvata u smislu utjecaja na tla podrazumijeva se zona trajne prenamjene (autocesta sa usjecima, nasipima i objektima) zajedno sa zonom utjecaja zahvata (koridor širine 100 metara od osi trase autoceste). Površina ovako definiranog prostora lokacije iznosi 203,3 ha. Na području zahvata izdvojene su dvije složene kartirane jedinice: prva jedinica zauzima niži i zaravnjeniji vapnenački teren i u njoj je dominantan tip tla crvenica, dok druga jedinica zauzima više i strmije dijelove terena i na njima je smeđe tlo dominantan član. Analizirana lokacija se definira kao šumski prostor trajno nepogodan za obradu u poljoprvredi. Ključna ograničenja su visoka stjenovitost i nagib terena. 2.2.6. KRAJOBRAZ Predmetni zahvat proteže se duž državne granice, na prijelaznom području iz Vrgoračke krajine u Neretvanski kraj. Geografska izdvojenost područja od okolnog prostora, na krškoj visoravni, uvjetovala je drugačija osnovna obilježja krajobraza u odnosu na širi prostor. Područje zahvata poklapa se sa promjenom reljefa udoline polja Jezerac, postupnim rastom terena i izmjenom u hidrografskim odnosima, u bezvodnu kršku zaravan prekrivenu makijom i manjim šumskim površinama. Prirodnu barijeru prema Vrgoračkom polju u cijeloj dužini formira Pozla Gora, po čijim sjevernim padinama prolazi veći dio trase autoceste. Prostorni obuhvat zahvata (od prolaska Malog Prologa do predjela Grabovine prema državnoj granici sa BIH), obilježava homogenost prirodne osnove, u kojoj glavno obilježje krajobrazu daje reljef, dok se vegetacijski element (prevladava šikara bjelograba), uglavnom ne ističe. Kulturna komponenta krajobraza zastupljena je prvenstveno sa naseljima (Pozla Gora i Nova Sela), u obliku manjih zaseoka, razmještenih duž podnožja Pozle Gore. Rijetka naseljenost je u današnje vrijeme još i manja, uslijed napuštanja zaseoka koji nisu u neposrednoj blizini ceste, te promjenom u načinu življenja. Napušteni zaseoci sa djelomično očuvanim stambenim i gospodarskim sklopovima u tradicijskoj gradnji i zapuštenim poljodjelskim površinama, imaju vrijednost kao dio povijesnog krajobraza i kao nositelji identiteta kraja.




2.2.7. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA Na području zahvata se nalazi niz kulturno-povijesnih spomenika. Brončanodobne gradine na Vrhovima Vinčina kod sv. Mihovila i Gradina, bila su utvrđena naselja opasana širokim suhozidnim bedemima od kojih je danas ostala samo sipina kamena. U brdskim područjima je velik značaj imala i kontrola komunikacija, posebno brdskih prijevoja. Jedan takav je onaj na kojem je podignuta i crkva sv. Mihovila. Tuda je prolazio put koji je vodio od donjega Poneretavlja prema zapadnoj Hercegovini. Na području zahvata poznati su slijedeći kulturno-povijesni spomenici: ruralni sklop Mioči, gustirne iznad Mioča, put od Mioča do crkve sv. Mihovila, prethistorijske gomile ispod sv. Mihovila, crkva sv. Mihovila s kapelom, prethistorijska gomila kod vrtače, zaseok Vladimiri, zaseok Jakići, Šiljegi (Iskisli), zaseoci Grgići i Čarapine, gomila na graničnom prijelazu, stećci i srednjovjekovno groblje. 2.2.8. STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO Planirani zahvat prolazi područjem općine Kula Norinska te općine Pojezerje.

U sastavu općine Kula Norinska uz općinsko središte Kula Norinska nalazi se još sedam naselja: Nova Sela, Borovci, Desne, Podrujnica, Momići, Krvavac i Krvavac II. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine općina Kula Norinska broji 1926 stanovnika. Općina Pojezerje se sastoji od 6 naselja i to: Brečići, Kobiljača, Mali Prolog, Otrić – Seoci i Pozla Gora. Po zadnjem službenom popisu stanovništva, kućanstava i stanova od 31.3.2001. godine, općina Pojezerje je imala 1 233 stanovnika. U skladu s Prostornim planom Dubrovačko - neretvanske županije turizam u perspektivi predstavlja temeljnu djelatnost i prepoznatljivost županije. S obzirom na dobar geoprometni položaj za očekivati je da će se i područje općina Kula Norinska i Pojezerje snažnije aktivirati u turističkom smislu, a time će se i mnoge djelatnosti koje su u interakciji (ugostiteljstvo, trgovina, proizvodnja hrane) snažnije razviti. 2.3. ANALIZA ODNOSA ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA Cestovna mreža Planirani zahvat predstavlja nastavak autoceste A1 Zagreb – Split – Dubrovnik, dionica Ravča – Ploče. Krajnja točka zahvata nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska i BiH potpisale su Protokol o zajedničkoj suradnji država kojim je između ostalog definiran i prijedlog kontaktne granične točke autocete u koridoru Vc između RH i BiH u široj zoni naselja Mali Prolog – Čapljina. Točne koordinate kontaktne točke na graničnoj crti, te vertikalni i visinski elementi trase određeni su naknadno tijekom projektiranja. Planirani zahvat presijeca postojeću državnu cestu D62 u blizini naselja Anđelići (stacionaža km99+500) i u blizini naselja Čarapine (stacionaža km104+000) te niz nekategoriziranih cesta. Tijekom projektiranja vodilo se računa o križanju s postojećim prometnicama rezultat čega su objekti na trasi te mreža zamjenskih cesta.




U svrhu usklađenja zahvata s prometnom mrežom planiran je niz zamjenskih cesta: - OS 100, L = cca 814 m, - OS 100A, L = cca 600 m, - OS 100B, L = cca 70 m, - OS 100C, L = cca 450 m, - OS 101, L = cca 1605 m, - OS 101A, L = cca 1000 m, - OS 102, L = cca 270 m, - OS 102A, L = cca 998 m, - OS 102B, L = cca 1740 m, - OS 103, L = cca 250 m.

3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA

3.1. MOGUĆI UTJECAJI TIJEKOM PRIPREME, IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA

3.1.1. UTJECAJ NA VODE Utjecaji tijekom izgradnje Utjecaji su mogući u zoni gradilišta uslijed prokapavanja i izlijevanja nafte i naftnih derivata, posebno na lokacijama parkirališta za vozila i strojeve. Planirani zahvat se nalazi u zoni visokog rizika onečišćenja podzemnih voda koje se koriste za javnu vodoopskrbu, kao i donjeg toka Neretve. Osim ovog moguća su onečišćenja izvora Vriještica, a time i rijeke Neretve. Utjecaji tijekom korištenja Prometnice općenito predstavljaju stalni i aktivni izvor zagađenja podzemnih voda. Kondenzacijom ispušnih plinova iz motornih vozila, kao i prokapavanjem ulja, na površini ceste se stvara sloj “koncentriranog” zagađivala, koji se pretežito sastoji od ugljikovodika, fenola, teških metala, raznih sumpornih i dušičnih spojeva. Na površini cesta, u kišnom razdoblju, prikupljaju se znatne količine oborinskih voda, koje ispiru površinu prometnice, te otapaju i mobiliziraju spomenuta zagađivala. 3.1.2. UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOST Zona trajne prenamjene je područje u kojem će doći do trajnog uništavanja vegetacije odnosno smanjenja staništa. S obzirom da dionica jednim dijelom siječe prirodnu komunikaciju divljih životinja sa planine Pozla gora i udoline koja je smještena jugoistočno, planirana autoceste postaje zapreka za prelazak divljači iz jednog u drugi biotop trajno mijenjajući ustaljeni migracijski tok divljači. Utjecaj je prihvatljiv s obzirom na duljinu zahvata i izgradnju zelenih mostova na drugim dionicama autoceste. 3.1.3. UTJECAJ NA ŠUME Utjecaji tijekom izgradnje Izgradnjom zahvata doći će do trajne prenamjene 21,6 ha šume od čega 20,4 ha šikare i 1,5 ha makije.




Utjecaji tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata štetni utjecaji su mogući prilikom odvijanja cestovnog prometa uslijed zračnog onečišćenja ispušnim plinovima vozila. Štetnim utjecajima uslijed odvijanja prometa bit će izloženo 114,3 ha šikare i 8,0 ha makije. 3.1.4. UTJECAJ NA LOVSTVO Tijekom radova na autocesti remetit će se mir divljači u lovištu i narušiti dnevne i sezonske migracijske tokove divljači. Izravne posljedice su dijelom narušena prirodnost otvorenog lovišta br. XIX/119 – “Prolog-Dubrave” i ekosustava te umanjena lovno-gospodarska površina. 3.1.5. UTJECAJ NA POLJOPRIVREDNO TLO I POLJODJELSTVO Utjecaji tijekom izgradnje Očekiveni štetni efekti na tlo (i poljodjelstvo) su: trajan gubitak tla (poljoprivrednih i šumskih resursa) te štetna opterećenja tla i biljaka uslijed emisije štetnih tvari iz strojeva i vozila za vrijeme građenja. Zona trajne prenamjene tla zauzima 28,8 ha gdje dominiraju šumska tla (27,7 ha), dok poljoprivredna tla zauzimaju samo 1,1 ha ili 3,8 % površine. Utjecaji tijekom korištenja Očekivani štetni efekt na tlo (i poljodjelstvo) je štetno opterećenja tla i biljaka uslijed emisije štetnih tvari tijekom odvijanja cestovnog prometa. Zona emisije štetnih plinova (koridor širine 100 m od ruba autoceste ne uključujući samu autocestu) zauzima 174,5 ha od čega 10,4 ha zauzimaju poljoprivredna tla te 164,1 ha zauzimaju šumska tla. 3.1.6. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ Utjecaji tijekom izgradnje i korištenja Izgradnjom zahvata nastat će trajan utjecaj na krajobraz na širem području zahvata. Intenzitet utjecaja na području zahvata varirat će u ovisnosti o pojedinim elementima zahvata, značajkama krajobraza, kao i njihovoj interakciji. Najmanji utjecaj nastat će na početnom dijelu, gdje trasa prolazi koridorom postojeće državne ceste, dok se najveći utjecaj očekuje na središnjem dijelu trase, na području interregionalnog čvora. Utjecaji koje generira autocesta mogu se sagledati sa dva aspekta: - tlocrtni aspekt - vođenje trase i objekti u nivou tla (PUO, ČCP i granični prijelaz) - visinski aspekt – objekti (vijadukti, nadvožnjaci). Analizom zahvata i krajobraznih značajki proizlazi da će najveći utjecaj nastati uslijed prolaska trase neposredno iznad zaseoka Mioči i Jakići i presijecanja puta koji vodi iz naselja sa sjeverne strane Pozle Gore prema crkvi Sv. Mihovila. Uslijed veličine i prostornog obuhvata, interregionalni čvor će generirati i veći utjecaj na fizičku strukturu krajobraza, prvenstveno na reljef padine. Tlocrtno, elementi čvora prelaze po padini u više odvojenih osi, prelazeći i manji vrh (145m), u zaleđu naselja Jakići, dok u visinskom pogledu nastaju promjene uslijed gradnje nasipa, nadvožnjaka i vijadukata.




3.1.7. UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU Utjecaji tijekom izgradnje Slijedeći lokaliteti su u zoni izravnog utjecaja zahvata na lokalitete i zone kulturno-povijesnih spomenika: • (1) Ruralni sklop Mioči (stacionaža cca km100+950, 50 m sjeveroistočno od osi

autoceste A1) Ruralni sklop je izravno ugrožen izgradnjom autoceste. • (2) Gustirne iznad Mioča (stacionaža cca km100+928, 20 m sjeveroistočno od osi

autoceste A1) Gustirne su izravno ugrožene izgradnjom autoceste. • (3) Put od Mioča do crkve sv. Mihovila (stacionaža cca km100+950, na trasi autoceste

A1) Segment stare ceste je izravno ugrožen izgradnjom autoceste. • (4) Prethistorijske gomile ispod sv. Mihovila (stacionaža cca km101+050, 200 m

jugozapadno od osi autoceste A1) Gomile su izravno ugrožene izgradnjom autoceste.

• (6) Prethistorijska gomila kod vrtače (stacionaža cca km101+240, 150 m jugozapadno od osi autoceste A1) Gomila je izravno ugrožena izgradnjom autoceste.

• (7) Zaseok Vladimiri (stacionaža cca km101+250, 100 m sjeveroistočno od autoceste A1) Zaseok je manji i nije izravno ugrožen izgradnjom autoceste.

• (8) Zaseok Jakići (stacionaža cca km102+250, 50 – 200 m sjeveroistočno od osi autoceste A1) Istočni dio naselja je bliži autocesti izravno je ugrožen izgradnjom autoceste.

• (9) Šiljegi (Iskisli) (stacionaža cca km103+150, 200 m sjeverno od autoceste) Zaseok je zbijeniji, nije disperziran pa nije izravno ugrožen izgradnjom autoceste.

• (10) Zaseoci Grgići i Čarapine (stacionaža cca km104+050, 30-200 m jugoistočno od autoceste A1) Sjeverni dio zaseoka Grgići izravno je ugrožen izgradnjom autoceste.

• (11) Gomila na graničnom prijelazu (stacionaža cca km105+050, na graničnom prijelazu) Gomila je izravno ugrožena izgradnjom carinskog prijelaza.

• (12) Stećci i srednjovjekovno groblje (stacionaža cca km105+300, 80 m južno od autoceste A10) Groblje je izravno ugroženo izgradnjom carinskog prijelaza.

Slijedeći lokalitet je u zoni neizravnog utjecaja zahvata: • (5) Crkva sv. Mihovila s kapelom (stacionaža cca km101+250, 400 m jugozapadno od

autoceste A1) Crkva nije izravno ugrožena izgradnjom autoceste, ali građevinski radovi na padini brda mogu narušiti njenu statiku i oštetiti konstrukciju, osobito krovište.

3.1.8. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO Utjecaji tijekom izgradnje Svi negativni utjecaji na poljoprivredna tla ujedno su indirektni utjecaji na stanovnike koji su vlasnici zemljišta koje će se izgradnjom ceste trajno prenamjeniti. Izgradnjom autoceste presjeći će se neki poljski putevi u zoni zahvata. Tijekom izgradnje svakodnevni život stanovništva poremetit će strojevi i vozila za potrebe izgradnje koji će se kretati zonom zahvata. Od pozitivnih utjecaja očekuje se povećanje zaposlenosti, u slučaju da nositelj zahvata angažira lokalno stanovništvo ili izvođače.




Utjecaji tijekom korištenja Negativni utjecaji u smislu povećanog onečišćenja zraka, povećanja buke, promjene krajolika direktni su utjecaji na stanovništvo koje živi u zoni zahvata. Zbog rijetke naseljenosti na predmetnom području ovi utjecaji su neznatni. Izgradnja autoceste može izazvati i razvojne posljedice: povećanje stupnja dostupnosti i međusobne povezanosti pojedinih naselja ili centara aktivnosti, povećanje mogućnosti razvitka različitih sadržaja vezanih uz povećanu dostupnost i povećani promet ljudi i robe, promjena ili modifikacija karakteristika postojećih gospodarskih djelatnosti (slabljenje nekih, jačanje drugih, zamiranje nekih, pojavljivanje novih aktivnosti), moguće je očekivati postupan rast stanovništva te porast vrijednosti nekretnina. 3.1.9. UTJECAJ NA PROMETNICE I PROMETNE TOKOVE Utjecaji tijekom izgradnje Zahvat presijeca postojeću državnu cestu D62 u blizini naselja Anđelići (stacionaža km99+500) i u blizini naselja Čarapine (stacionaža km104+000) te niz nekategoriziranih puteva. Tijekom izgradnje zahvata očekuje se poremećaj prometnih tokova na D62. Kako bi se osiguralo nesmetano odvijanje prometa te razvoj područja planiran je niz zamjenskih cesta: Tablica 3.1.9-1. Prikaz planiranih zamjenskih cesta Oznaka ceste/ puta Stacionaža

križanja s AC Tip objekta

Popis dosadašnjih puteva (stacionaža križanja s AC)

kojima je zamjenskom mrežom osiguran prometni

tok

Napomena opis

OS 100 (D62)

cca km 99+554 (os 1)

podvožnjak Anđelići (os 1) -

Rekonstrukcija državne ceste D62 u zoni prolaska ispod AC.

OS 100A

ne siječe AC

- put (cca km 100+590, os 1) - put (cca km 100+765, os 1) - put (cca km 100+940, os 1)

Spaja presječene puteve u zoni stacionaže cca km 100+590 na postojeći put prema crkvici Sv.Mihovila.

OS 100B ne siječe AC -

Spaja naselje Anđelići na os 100.

OS 100C

ne siječe AC

- put (cca km 99+285, os 1) - put (cca km 99+445, os 1)

Presječene puteve u zoni stacionaže cca km 99+285 spaja na D62 sjeverno od AC i omogućava im prolaz ispod AC.

OS 101 cca km 101+501 (os 1)

nadvožnjak Mioči (os 1)

- put (cca km 100+940, os 1) - put (cca km 100+950, os 1) - put (cca km 100+925, os 3)

Spaja naselje Mioči preko nadvožnjaka Mioči s postojećim putem koji vodi prema crkvici Sv.Mihovila. Presječene puteve u zoni stacionaže cca km 100+490 “prikuplja”




južno od AC i provodi ih preko AC putem nadvožnjaka Mioči.

OS 101A

ne siječe AC

- put (cca km 101+930, os 2) - put (cca km 102+000, os 2)

Spaja naselje Jakići s osi 101.

OS 102 cca km 103+294 (A1) cca km 103+495 (os 1)

AB prolaz 4x4 (A1) nadvožnjak Iskisli (os 1)

-

Spaja os 102A (sjeverno od AC) s osi 102B (južno od AC).

OS 102A

ne siječe AC

- put (cca km 102+425, os 1) - put (cca km 102+780, os 1) - put (cca km 102+860, os 1) - put (cca km 103+040, os 1) - put (cca km 103+290, os 1)

Povezuje sve presječene puteve sjeverno od AC između naselja Jakići i Iskisli i veže ih na os 102 kojom se provode ispod AC.

OS 102B

ne siječe AC

- put (cca km 102+570, os 2) - put (cca km 102+560, os 3) - put (cca km 102+895, os 4) - put (cca km 103+045, os 4) - put (cca km 103+310, os 4) - put (cca km 103+525, os 1) - put (cca km 103+690, os 1) - put (cca km 104+050, os 1)

Povezuje sve presječene puteve južno od AC u zoni naselja Jakići i Iskisli i veže ih na os 103 kojom ih provodi ispod AC.

OS 103 cca km 104+192 (A1)

AB prolaz 4x4 (A1) -

Spaja naselje Grgići koje se nalazi sjeverno od AC s osi 102B koja prolazi južno od AC.

3.1.10. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA Utjecaji tijekom izgradnje U fazi izgradnje zahvata nastat će prašenje zbog radova na terenu (osobito u sušnom razdoblju), utovara/istovara zemljanog materijala, prometa teretnih vozila po zemljanim površinama i sl. Doći će do povećanja emisije ispušnih plinova uslijed rada strojeva. Ovi utjecaji su privremeni i prihvatljivi. Utjecaji tijekom korištenja U fazi korištenja zahvata, izvore onečišćenja zraka predstavljat će motorna vozila koja će prometovati predmetnom prometnicom.

Uslijed prometovanja vozila kao negativni utjecaj će se javiti emisija plinova iz ispušnog sustava strojeva i motornih vozila tijekom korištenja zahvata. Osim neposrednog utjecaja ispušnih plinova, dodatan utjecaj na kakvoću zraka sa prometnice predstavljaju čestice prašine koje se sa ceste podižu pod utjecajem snažne zračne turbulentne struje uslijed prolaska vozila.

Na temelju predviđenog prometnog opterećenja koje se očekuje 2041.godine može se očekivati prekoračenje granične vrijednosti dušikovog dioksida na pojedinim točkama duž same trase prometnice, dok će u okolnom području udio zagađenja pod utjecajem predmetnog zahvata biti u granicama prihvatljivosti.




Ne postoji opasnost da dođe do prekoračenja graničnih vrijednosti ugljičnog monksida i prašine. 3.1.11. BUKA Utjecaji tijekom izgradnje U fazi izgradnje, buku stvaraju građevinski strojevi. Utjecaji tijekom korištenja Obzirom kako je okolno područje zahvata uglavnom nestambene (šuma ili poljoprivredno tlo) namjene, povećana razina buke se može očekivati na slijedećim lokacijama:

od km99+400 do km99+500 s južne strane trase A1 gdje je ugrožena zona mješovite (pretežno stambene) namjene, u naselju Anđelići;

od km100+100 do km100+500 sa sjeverne strane trase A1 gdje je ugrožena zona mješovite (pretežno stambene) namjene, u naselju Pozla Gora;

od km101+050 do km100+150 sa sjeverne strane trase A1 gdje je ugrožena zona mješovite (pretežno stambene) namjene, u naselju Mioči;

od km103+300 do km103+500 sa sjeverne strane trase A1 gdje je ugrožena zona mješovite (pretežno stambene) namjene, u naselju Iskisli;

od km103+900 do km104+200 sa sjeverne strane trase A1 odnosno južno od trase A10 gdje je ugrožena zona namjene: izgrađeni dio građevinskog područja naselja; u naselju Čarapine.

3.1.12. UTJECAJ USLIJED STVARANJA OTPADA I MATERIJALA IZ ISKOPA Utjecaji tijekom izgradnje Tijekom izgradnje stvarat će se materijal iz iskopa, no bit će i potrebe za materijalom za nasipavanje. Procjenjuje se da će količina materijala koja će nastati iskopom iznositi cca 2.470.000m3, dok će za potrebe nasipavanja biti potrebno cca 2.669.000m3 materijala. Manjak materijala od cca 200.000m3 koji će se pojaviti tijekom izgradnje, nadoknadit će se sa autoceste A1: dionica Ravča-Ploče: poddionica Vrgorac - Ploče te sa spojne ceste čvor Ploče - Karamatići. Utjecaji tijekom korištenja Tijekom korištenja očekuju se manje količine otpada sa cestovnih objekata odvodnje (separatori). 3.1.13. UTJECAJ OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA Promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem gdje je ono nepotrebno ili neželjeno rezultira zagađenjem neba i okoline viškom svjetlosti odnosno nestankom noći (planirani čvor, PUO, čeoni cestarinski prolaz, granični prijelaz). Uzroci svjetlosnog zagađenja mogu biti neodgovarajući dizajn rasvjetnih tijela i njihova nepravilna montaža. 3.1.14. MOGUĆI UTJECAJI U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE Izvanredni događaji ili ekološke nesreće koji bi izazvali opasnost za zdravlje i život ljudi, ugrozili okoliš te prouzročiti materijalne štete mogu se dogoditi u akcidentnim situacijama,




tj. pri havariji teretnih vozila koja prenose tvari štetne i opasne za okoliš (u gradnji ili eksploataciji) pri čemu se javlja akutno, udarno opterećenje. Pri skladištenju naftnih derivata postoji opasnost od eksplozije uskladištene opasne tvari koja nastupa bez upozorenja. Pri kretanju autocisterne s gorivom postoji opasnost od izlijevanja sadržaja spremnika autocisterne po okolnom terenu i eksplozije opasne tvari u spremniku vozila. Posljedice ovakvih događaja su vrlo ozbiljne do katastrofalne za živote ljudi, a kontaminacija okoliša raspršena.

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA

4.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PROJEKTIRANJA OPĆE MJERE ZAŠTITE

Rasvjetu predvidjeti na način da se spriječi svjetlosno onečišćenje okoliša. MJERE ZAŠTITE VODA

Predvidjeti zatvoreni sustav kolničke odvodnje s bočnim barijerama, osim u zoni smanjenih brzina na osima čvora. Sustavom rigola te kanalizacijskim sklopom (slivnik s priključnom cijevi – revizijsko okno – kolektor) vode odvoditi do mastolova, a potom na uređaje odnosno građevine s funkcijom dužeg vremenskog retencioniranja i filtracije voda.

Mastolove smjestiti u depresijama trase ili na izrazito dugim dijelovima trase, pred većim objektima zbog rasterećenja.

Lokacije za dispoziciju voda istražiti mikrozoniranjem, a kvalitetu filtarskih sposobnosti odabranih lokacija dokazati hidrogeološkim istražnim radovima.

Odvodnju glavne trase riješiti kao zatvoreni sustav s bočnim barijerama. Sustavom rigola te kanalizacijskim sklopom (slivnik s priključnom cijevi – revizijsko okno – kolektor) vode se tako potpuno kontrolirano odvode do mastolova, a potom na uređaje odnosno građevine s funkcijom dužeg vremenskog retencioniranja i filtracije voda. Konačno ispuštanje voda u akvifer mora biti na mjesto, prethodno definirano hidrogeološkim istražnim radovima, uz kontinuiranu kontrolu periodičkim monitoringom.

Ispuštanje otpadne zagađene vode iz separatora i njezin daljnji tretman rješavati u sklopu detaljnih istraživanja u višim fazama izrade projektne dokumentacije.

MJERE ZAŠTITE ŠUMA

Prilikom projektiranja voditi računa o uređenju pokosa i nagiba uz autocestu, kako bi se spriječilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena.

MJERE ZAŠTITE TLA

Između ostalog Projektom krajobraznog uređenja treba: (1) planirati očuvanje plodnog tla iz zone trajne prenamjene u svrhu njegovog ponovnog vraćanja primarnoj namjeni: deponirati na terene na kojima se planira poljoprivredna proizvodnja ili koristiti u sanaciji i rekultivaciji terena uz cestu; (2) odrediti lokaciju privremenog odlagališta plodnog tla.




MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZA

Projektnim rješenjem očuvati prohodnost putova iz zaseoka Mioči (stacionaža 100+940km) i Jakići (stacionaža 102+000km), prema crkvi Sv. Mihovila na grebenu Pozle Gore.

Za krajobrazno uređenje koristiti autohtone biljne vrste i po potrebi vrste koje su udomaćene u krškom području.

U vanjskom uređenju objekata u sklopu PUO i graničnog prijelaza koristiti prirodni kamen.

Sve privremeno zaposjednute površine potrebno je vratiti u prvobitno stanje biološkom sanacijom ili urediti po Projektu krajobraznog uređenja.

MJERE ZAŠTITE PROMETNICA I PROMETNIH TOKOVA

Izraditi Projekt privremene regulacije prometa za vrijeme izgradnje planiranog zahvata. Njime treba regulirati točke prilaza na postojeći prometni sustav te osiguranje svih mogućih kolizionih točaka prilikom izgradnje planiranog zahvata i postojećeg prometnog sustava.

MJERE ZAŠTITE OD BUKE

Izraditi Projekt zaštite od buke kojim, između ostalog, treba detaljno analizirati utjecaj buke na slijedećim područjima te po potrebi odrediti mjere zaštite od buke:

od km99+400 do km99+500 s južne strane trase A1 gdje se štiti zona mješovite (pretežno stambene) namjene, u naselju Anđelići;

od km100+100 do km100+500 sa sjeverne strane trase A1 gdje se štiti zona mješovite (pretežno stambene) namjene, u naselju Pozla Gora;

od km101+050 do km100+150 sa sjeverne strane trase A1 gdje se štiti zona mješovite (pretežno stambene) namjene, u naselju Mioči;

od km103+300 do km103+500 sa sjeverne strane trase A1 gdje se štiti zona mješovite (pretežno stambene) namjene, u naselju Iskisli;

od km103+900 do km104+200 sa sjeverne strane trase A1 odnosno južno od trase A10 gdje se štiti zona namjene: izgrađeni dio građevinskog područja naselja; u naselju Čarapine.

4.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME IZGRADNJE ODNOSNO IZGRADNJE ZAHVATA MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA PRI ORGANIZACIJI GRAĐENJA

Gradilište ne planirati u području južno od trase A1 niti u područjima sjeverno od A1 prikazanim na grafičkom prilogu ovog Mišljenja.

Za nasipavanje ceste koristiti materijal nastao iskopom na predmetnom zahvatu odnosno, kad se raspoložive količine potroše, koristiti višak materijala sa dionice Vrgorac-Ploče autoceste A1 odnosno dionice čvor Ploče-CP Karamatići, a ne planirati nova pozajmišta.

U zoni zahvata i za potrebe zahvata ne planirati nove betonare i nove asfaltne baze. Parkiralište i površinu za servisiranje vozila i strojeva koji sudjeluju u izvođenju radova

izvesti nepropusno s obradom oborinske vode te izvan 2. zone sanitarne zaštite. Prilikom izvođenja zahvata kretanje teške mehanizacije ograničiti na postojeću cestovnu

infrastrukturu i/ili postojeću mrežu putova i planirane zamjenske ceste kako bi se




zatečene poljoprivredne, šumske i druge površine te pripadajuća putna mreža u što većoj mjeri zaštitila od devastacije. Nakon završetka građevinskih radova korištenu prometnu mrežu dovesti u prvobitno stanje.

Kretanje mehanizacije organizirati na način da bukom i prašinom u najmanjoj mogućoj mjeri ugroze postojeće stambene zone u zoni građenja.

Za vrijeme građenja zahvata mora se osigurati pristup svim parcelama kojima se gradnjom planiranog zahvata narušava postojeći pristup.

Provoditi učestalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na propisan način, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje navedenog otpadnog materijala na okolno tlo te osigurati nepropusne kontejnere za otpad.

Prije ishođenja lokacijske dozvole potrebno je izraditi Projekt tehnologije i organizacije građenja u kojeg će se, između ostalog, ugraditi i prethodno navedenih 8 mjera zaštite okoliša.

MJERE ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI

Odstranjivanje vegetacijskog pokrova (šikara medunca i bjelograba, kamenjarskih travnjaka) na području zahvata ograničiti na trasu autoceste i što uži rubni pojas kako bi površina vegetacije devastirana radovima bila što manja.

Spriječiti svako nepotrebno oštećivanje stabala, krošnji i korjenovih sustava drvenastih biljaka izvan područja zahvata.

Nakon završetka radova sanirati privremena parkirališta mehanizacije i opreme te ukloniti višak građevinskog i otpadnog materijala kako bi se smanjila mogućnost useljavanja i širenja alohtonih vrsta.

MJERE ZAŠTITE DIVLJAČI

U suradnji s lovoovlaštenicima premjestiti zatečene lovnogospodarske i lovnotehničke objekte (hranilišta, pojilišta, čeke) na druge lokacije ili nadomjestiti novima.

Tijekom izvođenja radova uspostaviti aktivnu suradnju sa lovozakupnikom radi što manjeg uznemiravanja divljači u njihovim staništima.

MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE Prije početka izgradnje potrebno je:

Arheološki istražiti slijedeće lokalitete: - Prethistorijske gomile ispod sv. Mihovila (4) (zona izravnog utjecaja,

stacionaža cca km 101+050, 200 m jugozapadno od osi autoceste A1); - Prethistorijska gomila kod vrtače (6) (zona izravnog utjecaja, stacionaža cca

km 101+240, 150 m jugozapadno od osi autoceste A1); - Stećci i srednjovjekovno groblje (12) (zona izravnog utjecaja, stacionaža cca

km 105+300, 80 m južno od osi autoceste A10). Arhitektonski snimiti i etnološki obraditi ruševine kuća Andečića na području Ruralnog

sklopa Mioči (1) (zona izravnog utjecaja, stacionaža cca km 100+950, 50 m sjeveroistočno od osi autoceste A1).

Dokumentirati Gustirne i ruralni sklop iznad Mioča (2) (zona izravnog utjecaja, stacionaža cca km 100+928, 20 m sjeveroistočno od osi autoceste A1) te projektnim rješenjem i tehnologijom izvedbe osigurati da ne dođe do njihove devastacije miniranjem i sličnim građevinskim zahvatima.

Arheološki istražiti i dokumentirati Put od Mioča do crkve sv. Mihovila (3) (zona izravnog utjecaja, stacionaža cca km 100+950, na trasi autoceste).




Dokumentirati i etnološki obraditi: - objekte bliže autocesti na području Zaseoka Jakići (8) (zona izravnog utjecaja,

stacionaža cca km 102+250, 50 – 200 m sjeveroistočno od osi autoceste A1); - sjeverni dio zaseoka Grgići na području Zaseoka Grgići i Čarapine (10) (zona

izravnog utjecaja, stacionaža cca km 104+050, 30-200 m jugoistočno od autoceste A1);

Arheološki istražiti Gomilu na graničnom prijelazu (11) (zona izravnog utjecaja, stacionaža cca 105+050 km, na graničnom prijelazu).

Tijekom izgradnje potrebno je:

Nadzirati slijedeće lokalitete: - Crkva sv. Mihovila s kapelom (5) (zona neizravnog utjecaja, stacionaža cca

km 101+250, 400 m jugozapadno od osi autoceste A1); - Zaseok Vladimiri (7) (zona izravnog utjecaja, stacionaža cca km 101+250, 100

m sjeveroistočno od osi autoceste A1); - objekte udaljenije od autoceste na području Zaseoka Jakići (8) (zona izravnog

utjecaja, stacionaža km 102+250 km, 50 – 200 m sjeveroistočno od osi autoceste A1);

- Šiljege (Iskisli) (9) (zona izravnog utjecaja, stacionaža cca 103+150 km, 200 m sjeverno od autoceste A1).

MJERE ZAŠTITE ZRAKA

Strojevi koji se koriste trebaju zadovoljavati (najmanje) odrednice standarda EU Stage II (Emission Standards for Nonroad Diesel Engines). Osigurati redovno održavanje strojeva prema servisnim ciklusima propisanim od strane proizvođača.

4.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA OPĆE MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Organizirati službu redovite kontrole i održavanja autoceste i pripadne prometne signalizacije.

Održavati uređene i biološki rekultivirane prostore uz cestu. MJERE ZAŠTITE VODA

Redovno održavati sustav kolničke odvodnje. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZA

Redovito održavati zelene površine sukladno Projektu krajobraznog uređenja. MJERE ZA SPRJEČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA MOGUĆIH EKOLOŠKIH NESREĆA

U slučaju akcidentnih događaja postupiti prema Županijskom planu intervencija u zaštiti okoliša i Državnom planu za zaštitu voda.




5. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Praćenje kvalitete voda Sastavni dio glavnog projekta mora biti program monitoringa koji treba izraditi u dogovoru s nadležnim tijelima za zaštitu voda. Praćenje faune i divljači Tijekom korištenja zahvata pratiti učestalost i distribuciju stradalih životinja od prometa. Nakon praćenja u razdoblju od godinu dana izvršiti analizu mjesta stradavanja i taksonomske pripadnosti stradalih životinja, te izvršiti eventualne korekcije zaštite (posebno zahvati na ogradama).

6. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ Planirani zahvat prihvatljiv je za okoliš uz provođenje u ovoj studiji predloženih mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.

7. GRAFIČKI PRILOZI

Prilog 1. Situacijski prikaz A10 dionica čvor Ploče – granica BiH s ucrtanom mrežom zamjenskih cesta – južna varijanta, mj. 1:10.000 Prilog 2. Situacijski prikaz A10 dionica čvor Ploče – granica BiH – sjeverna varijanta, mj. 1:10.000

Documents

AUTOCESTA AC 10 BUDIMPEŠTA – OSIJEK - edubrovnik.org · dionica Čvor ploČe – granica bih Broj projekta: 31000178/SUO Sažetak/Stranica 4 - Od cca km104+600 do cca km105+450