Sadržaj:

Uvod………………………………………………………………………………………3

Povijest nastanka Australije……………………………………………………………….4

Geografski položaj Australije……………………………………………………………..5

Reljef Australije…………………………………………………………………………...6

Stanovništvo Australije……………………………………………………………………8

Gospodarstvo Australije…………………………………………………………………10

Prometni položaj Australije………………………………………………………………12

Vegetacija Australije……………………………………………………………………..13

Klima Australije………………………………………………………………………….14

Zaključak…………………………………………………………………………………16

Literatura………………………………………………………………………………….17

Uvod

Zemlja na kraju svijeta, zemlja klokana i koala, Aboridžina i europskih doseljenika. Ime

Australija potiče od naziva «terra australis» što znači južna zemlja. U starom i srednjem

vijeku u Europi se pretpostavljalo da u južnim morima postoji neko kopno koje su

srednjovjekovni geografi nazivali Nepoznata južna zemlja, na latinskom «Terra australia

incognita», pa otud i naziva Australija.

Australija je zbog svog geografskog položaja kasno otkrivena.

Autoktono stanovništvo su Aboridžini.

Zastava Australije kombinacija je britanske zastave, Južnog

križa (najsjajnije zviježđe na južnoj polutci; sastoji se od: Alpha Crucis, Beta Crucis, Gamma

Crucis, Delta Crucis, Epsilon Crucis), i zvijezde Commonwealtha koja ima 7 krakova. 6 od 7

krakova predstavlja 6 saveznih država Australije (Novi Južni

Wales, Queensland, Victorija, Tasmanija, Južna Australija i Zapadna Australija), a sedmi krak

predstavlja sve unutarnje i vanjske teritorije Australije.

Australija je kontinent i država na južnoj hemisferi, između Indijskoga i južnog Tihog oceana;

država zauzima cijeli istoimeni kontinent (uključujući Tasmaniju), više manjih otoka i

australske vanjske posjede.

Ukupna površina iznosi 7 682 300 km2 koju čini 6 država. Po površini i broju stanovnika je

najrjeđe naseljen kontinent. U pogledu prirodnih bogatstava, gospodarske razvijenosti i

životnog standarda stanovništva ubraja se u prve zemlje svijeta.

2

Povijest nastanka Australije

Kontinent Australija bio je južni dio superkontinenta Gondwane koji se prije oko 200 milijuna

godina zbog pomicanja kontinenata odvojio od prakontinenta Pangee.

Nakon što su se, jedan za drugim Afrika i Madagaskar (prije oko 160 miliona godina), Indija

(prije oko 125 miliona godina) i Novi Zeland (prije oko 80 miliona godina) odvojili od

Gondwane, Australija se kretala polako prema sjeveru ostavši do prije oko 45 milijina godina

povezana s Antarktikom. U tom razdoblju su Australija, Nova Gvineja i Tasmanija bili

jedinstvena kopnena masa, Sahul. Prije oko 15 milijuna godina sjeverni dio Sahula sudario se

s Jugoistačnom Azijom, pa se nabire gorje Nove Gvineje. Kao posljedica tog sudara nastaje

Torresov prolaz koji je u to vrijeme još bio iznad nivoa mora. Torresov prolaz poplavljuje

more tek prije oko 8.000 godina, dok je Basov prolaz poplavljen još ranije, prije oko 12.000

godina. Time je prekinuta kopnena veza između Nove Gvineje, Australije i Tasmanije.

Dok je kontinent bio povezan s Gondvanom, prevladavala je blaga klima. Nakon odvajanja od

Antarktika, novi smjerovi morskih struja koje nastaju između ta dva kontinenta klima postaje

hladnija i suša. To se još pojačalo nakon što su se razdvojili Južna Amerika i Antarktika i

nastala hladna antarktička polarna struja.

Kontinent Australija danas leži na australijskoj kontinentalnoj ploči koja se smatra dijelom

velike indijsko-australijske ploče. Obuhvaća Australiju, južni dio otočja Nove Gvineje,

sjeverni dio Novog Zelanda kao i istočni dio Indijskog oceana, indijskog potkontinenta, i

jedan dio Tihog oceana. Danas se kontinent pomiče u smjeru sjeveroistoka brzinom od 73

milimetra godišnje.

3

Geografski položaj Australije

Australija je država koja zauzima cjelokupnu kontinentsku masu istoimenog kontinenta koji je

uz Antartiku jedini kontinent cijelom svojom površinom na južnoj polutci, te najbliže okolne

otoke od kojih je najveća Tasmanija na jugoistoku. Australija se proteže od 10 stupnjeva do

45 stupnjeva južne geografske širine i od 113 do 152 stupnja istočne geografske dužine. Te je

jedini naseljeni kontinent cijelom površinom na južnoj polutci.

Budući da je Australija zemlja kontinent okružena je morem i oceanima sa svih strana. Sa

istoka je okružena Tasmanovim i Koraljnim morem, sa sjevera zaljevom Carpentaria te

Arufskim i Timorskim morem, sa zapada Indijskim oceanom, a s juga također Indijskim

oceanom te Velikim australskim zaljevom.

S ostatkom svijeta Australija je uglavnom povezana oceanima što je razlikuje od drugih

naseljenih kontinenata. Jedina «kopnena» poveznica su otočja jugoistočne Azije.

Zbog takve izoliranosti položaj Australije se često definira kao nepovoljan, a to je bio i razlog

što je osim Antartike Australija najkasnije otkriveni kontinent.

Okolne države Australije su otočne države Oceanije i Azije; na sjeveru Indonezija i Papua

Nova Gvineja, na sjeveroistoku Solomonovo otočje i Vanuatu te francuska kolonija Nova

Kaledonija, a na jugoistoku Novi Zeland. Na slici broj 1 prikazan položaj Australije.

Slika 1. Položaj Australije, preuzeto sa Wikipedie

4

Reljef Australije

Australija je geološki jedan od najstarijih dijelova Zemljine kore, dio prastaroga kopna

Gondvane. Pretežno jednoličan reljef, najniži kontinent: oko 40% površine niže je od 200 m,

samo 6% površine više je od 600 m. U osnovi razlikuju se tri glavne reljefne cjeline. Na

zapadu, više od polovice kontinenta zauzima Zapadni ravnjak (Western Plateau), prosječne

visine 400–600 m, nad kojim se samo mjestimično, pretežno uz rubove, uzdižu niska,

zaobljena gorja. Najznačajnija su Macdonnell (1510 m) i Musgrave (1440 m) na istoku,

Hamersley (1251 m) na zapadu, Darling i Stirling na jugozapadu, Kimberley na sjeveru. Na

krajnjem jugoistoku su gorja Flinders i Mount Lofty koja se katkad izdvajaju kao posebna

cjelina. Drugu veliku regiju čini Središnja zavala ili Velika arteška zavala koja se kod jezera

Eyre spušta 12 m ispod razine mora. 

Najmanju cjelinu čini Veliko razvodno gorje (Great Dividing Range), koje se u uskom luku,

dugom 3000 km, pruža duž cijele istočne obale i nastavlja na Tasmaniji i koje je razvodnica

Indijskog i Tihooceanskog slijeva. U jugoistočnoj Australiji, u Australskim Alpama, doseže

najveću visinu kontinenta od 2228 m na vrhu Mount Kosciusko.

Australski štit zauzima najveći, zapadni dio Australije koji je uglavnom prekriven pustinjama

i pustinjskim ravnicama na visinama od 200 do 800 metara. Većina reljefnih oblika je

prekambrijskog postanka. Među ravnjacima se ističe Nullarbor, uzak ravnjak dug 1000km

I širok samo od 200 do 300 km, a izgrađen je uglavnom od vapnenca. Gotovo je potpuno

ravan i na njemu nema vode ni vegetacije. Ostali važniji ravnjaci su Kimberly, Arnhemova

zemlja i Barkly.

Pustinje prekrivaju veći dio površine Australije i može se izdvojiti pet većih pustinja. Najveća

je Velika Viktorijina pustinja koja se u smjeru istok-zapad prostire na 725 km. Ostale veće

pustinje su Velika pješčana pustinja, Gibsonova pustinja, Simpsonova pustinja i Tanami.

Sjeverni dio Australskog štita bogatiji je gorjima od južnog i tu se nalaze gorja Pilbara, Barlee

i Hamersly. U samom središtu Australije je Macdonnellovo gorje, a jugo zapadno se nalazi

najveća samostojeća stijena na svijetu Ayersova stijena koju domorodci zovu Uluru. Stijena je

duga oko 2 km i visoka 348 metara, a građena je od pješčanika pa svjetluca na suncu i tijekom

dana mijenja boju, prikazana je na slici broj 2. Važnija gorja na jugu su Musgrave,

Petermannovo gorje i Olge ili Kata Tjuta.

Srednjeaustralska nizina obuhvaća pojas Australije između središta kontinenta i gorskog

dijela na samom istoku. Uglavnom je čine zavale i taj dio je najbogatiji vodom.

5

Najveći dio zauzima Arteška zavala s bogatim rezervama podzemne vode. Njome teku i rijeke

u plitkim dolinama. Na sjeveru ispod zaljeva Carpentaria prostire se Carpetarijska zavala, a na

jugu zavale rijeke Murray u kojoj se nalazi najveća australska depresija- jezero Eyre čija je

površina 16 metara ispod razine mora. To je i najdublje australsko jezero, a sadrži slanu vodu.

Tijekom sušnih mjeseci voda iz jezera ispari, a ostane samo slana kora.

U zavali rijeke Murray nalazi se glavni australski riječni tok. Veći dio vode najvećoj rijeci

Murray donose rijeke Darling i Murrumbridgee. Sve tri rijeke izviru u gorskom dijelu

Australije i imaju snježno kišni režim što znači da najveći dio vode dobivaju iz snježnih

lavina u Velikom razvodnom gorju i Australskim Alpama.

Istočno visočje je najviši dio Australije koji se nalazi na samom istoku kontinenta pružajući

se usporedno s obalom od poluotoka York, pa sve do Tasmanije. Najveći dio zauzima Veliko

Razvodno gorje. Visoko je oko 2000 metara, a dugačko 3000 kilometara. Prema pacifičkoj

obali spušta se vrlo strmo, a prema unutrašnjosti postupno.

Na samom jugu se nalaze prostorno manji planinski sustavi Modro gorje ili Plave planine koje

su ime dobile po plavoj izmaglici od uljanih kapljica na lišću eukaliptusa, te Australske Alpe

čiji dio čini i Snježno gorje na kojem se nalazi najviši vrh Australije Moun Kosciusco visok

2228 metara.

U morskom reljefu se ističe Veliki koraljni greben koji se proteže u duljini od 2000 km uz

obalu savezne države Quennsland. To je najveći sustav koraljnih grebena na svijetu i zauzima

površinu od 350 000 kilometra kvadratnih, a sastoji se od 3000 manjih koraljnih grebena u

kojima prebiva jedinstven biljni i životinjski svijet. Greben se nalazi na šelfu prosječno

dubokom 40m i čini tisuće otoka i atola s lagunama.

Slika 2. Ayersova stijena, preuzeto sa Wikipedie

6

Stanovništvo Australije

Uz 1,6% crnih domorodaca (Aboridžini, uključivo i mješanci) i 1,3% Azijaca, gotovo sve

preostalo stanovništvo Aaustralije je bjelačko, a čine ga potomci europskih doseljenika,

većinom s britanskog otočja. Sredinom XX. stoljeća veće otvaranje, dolazak Talijana,

Nijemaca, Novozelanđana i drugih, a zbog promjene restriktivnih zakona 1970-ih godina i

Azijaca. 

Domorodačko stanovništvo kontinenta sastoji se od Aboridžina na glavnoj kopnenoj masi, i

Papuanaca i Melanezijaca na okolnim otocima. Ove skupine ne tvore jedinstvene kulture,

nego se sastoje od niza jezično i kulturološki odvojenih zajednica. Konkretno, stanovništvo

Nove Gvineje smatra se jednim od najheterogenijih na svijetu. Dok domorodačko

stanovništvo na Papui Novoj Gvineji i danas još čini gotovo polovinu ukupnog stanovništva,

u Australiji je udio Aboridžina u ukupnom stanovništvu još samo nepunih 1,6 posto.

Tasmanci, domorodačko stanovništvo Tasmanie je nakon dolaska Evropljana gotovo potpuno

iskorijenjeno. Na slici se mogu vidjeti domorodci- Aboridžini.

Slika 1. Aboridžini, preuzeto sa Wikipedie

Krajem 1980-ih 40% stanovništva Australije bilo je rođeno izvan Australije ili je imalo barem

jednog roditelja rođenog izvan nje. Australija je vrlo rijetko naseljena država, s izrazitim

unutarnjim razlikama. Najgušće je naseljen klimatski povoljan jugoistok (Victoria

20 stanovnika/km2), ali su golema područja zapadne i sjeverne Australije gotovo nenaseljena

s prosječno 1 stanovnikom na 10 km2. Gradskog stanovništva je 85%; velik broj stanovnika

živi u široj okolici gradova u obiteljskim kućama s okućnicama. 

7

Najveći grad je Sydney (3 880 000 stanovnika), slijede Melbourne (3 280 000 stanovnika),

Brisbane (1 520 000 stanovnika), Perth (1 295 000 stanovnika), Adelaide

(1 080 000 stanovnika). Veći dio porasta stanovnika može se pripisati imigraciji jer je prirodni

porast malen (1,1%/g., 1990–97), slično većini razvijenih država. Mlađih od 15 g. je 21%,

starijih od 60 g. 16%; očekivano trajanje života 78 g. Većina stanovništva su kršćani, a među

njima najviše je katolika, zatim anglikanaca; domorodačko stanovništvo je tradicionalnih

vjerovanja; brz porast broja muslimana i budista, ali još uvijek vrlo malen udio. Pojedine

države imaju vlastite zakone o obrazovanju, ali u svima je nizak udio nepismenih, usprkos

teškoćama zbog velikih udaljenosti i rijetke naseljenosti. Posebnost je školovanje putem

radiopostaja za učenike u dalekim, izoliranim područjima. Više od 30 sveučilišta, najstarije u

Sydneyu, osnovano 1850.

U Novoj Gvineji se i danas govori više stotina jezika, ali se kao jezik šire komunikacije

nametnuo «tok pisin», jedan od mnogih kreolskih jezika. Službeni jezik Australije i Nove

Gvineje je engleski, dok se na zapadu, koja je jedna od pokrajina Indonezije, to je Bahasa

Indonezija.

Većina stanovništva pripada hrišćanskim religioznim zajednicama, prije svega u Papui Novoj

Gvineji gdje su zbog uspješnog misioniranja oko 96 posto stanovništva hrišćani. Provođenje

vjerskih rituala vrlo često je povezano s animističkom vjerskom pozadinom. Na zapadu

ostrvoa oko 20 % stanovništva su islamski doseljenici iz Indonezije.

8

Gospodarstvo Australije

Gospodarski uspon Australije počeo je na temelju ovčarstva i izvoza vune, što je poslije

prošireno uzgojem goveda za mlijeko i meso, pšenice i drugih kultura uz suvremene

agrotehničke mjere (natapanje). Napredak nakon II. svjetskog rata razvojem industrije i

usluga, te poglavito iskorišćivanjem rudnih bogatstava. Danas je Australija, usprkos nešto

manjoj raznolikosti gospodarstva od drugih razvijenih zemalja, bogata zemlja s BND-om

višim od 20 000 USD/stanovniku.

Poljoprivreda je još uvijek iznimno važna jer daje velik udio u izvozu kao i sirovine za

prerađivačku industriju. Australija je, u svjetskim razmjerima, velik proizvođač stočarskih

proizvoda: uzgaja se preko 120 milijuna ovaca (druga u svijetu s 12% svjetskog broja) i

proizvodi preko 1/4 vune na svijetu, 26 milijuna goveda omogućava veliku proizvodnju mesa,

mlijeka i njihovih prerađevina. Obrada zemlje u državi Australiji moguća je samo u obalnim

područjima gdje se čak i najbolje površine, koje su pretežno na jugoistoku i gdje se uzgaja

vinova loza, moraju povremeno navodnjavati. To je razlog zašto se najveći dio poljoprivredne

proizvodnje sastoji od ekstenzivnog stočarstva.

S oko 100 milijuna ovaca 2003. godine Australija je proizvodila oko 25 % svjetske

proizvodnje vune. Uzgajaju se u područjima koja su još donekle plodna, na farmama koje

imaju prosječno oko 3.000 ovaca, no nisu rijetke ni farme s više od 100.000 životinja

Iako je obrađeno manje od 10% površine, Australija je po proizvodnji pšenice i pamuka na 7.

mjestu u svijetu; važne kulture: šećerna trska, riža, duhan, tropsko voće, grožđe.

Iskorištavanje golema rudnog bogatstva važan je izvor prihoda. Australija je prva u svijetu u

vađenju dijamanata (više od 1/3 svjetske proizvodnje) i cinka (15% svjetske proizvodnje),

druga u dobivanju uranove rude (16% svjetske proizvodnje), treća po dobivanju željezne rude

i zlata (vidjeti sliku broj 1), važno mjesto u vađenju srebra, smeđeg i kamenog ugljena,

boksita, nalazišta mnogih metala i nemetalnih sirovina. . Na zapadu Nove Gvineje je najveći

rudnik bakra na svijetu. Iskorištavanje hidroenergije na višenamjenskim akumulacijama, ali

3/4 električne energije dobiva se u termoelektranama na ugljen. Dobro razvijena proizvodnja

robe široke potrošnje, prerada poljoprivrednih proizvoda i ruda, proizvodnja željeza i čelika,

petrokemijska industrija. U novije vrijeme, često sa stranim kapitalom, razvoj grana u kojima

je zaostajala. 

Za razliku od većine razvijenih zemalja, Australija uvozi mnoge industrijske proizvode,

9

najviše strojeve, građevinsku, industrijsku i elektroničku opremu, vozila. Usto, uvozi obojene

metale, kemijske proizvode. U izvozu dominiraju poljoprivrivredni proizvodi i rude; slijede

strojevi, tekstilni proizvodi, naftni derivati. Glavni Partneri: Japan i Sad (1/3 vanjske

trgovine), Velika Britanija, Njemačka, Kina, Novi Zeland, Koreja.

Slika broj 1. rudnika zlata u Newcastleu (Australija), preuzeto sa Wikipedie

Promet

Zdravstveni

10

Promet Australije

S obzirom na rijetku naseljenost i goleme prostore, promet je razmjerno skup, ali dobro

razvijen, naročito u gusto naseljenom jugoistočnom području. Transkontinentalna pruga i

ceste; veliko značenje zračnog prometa u vezama sa svijetom, ali i u unutarnja povezanosti,

čemu pogoduju i prirodni uvjeti. Unutarnja plovidba na rijekama Murray i Darling bila je

donekle važna u doba naseljivanja, ali zbog neredovitosti i nepouzdanosti zamijenjena je

željeznicom. Pomorski promet važan u izvozu i dužobalnim vezama, naročito između

pojedinih rudarsko-industrijskih područja. Većina velikih luka je na jugoistoku; najveća po

prometu je Sydney, slijede Port Hedland (specijalizirana za željeznu rudu), Melbourne,

Fremantle, Newcastle, Brisbane i dr.

11

Vegetacija Australije

Vegetacija je odraz klime; na sjeveru i sjeveroistoku rastu tropske kišne šume, a na jugoistoku

šume u kojima prevladavaju različite vrste eukalipta (oko 500) i akacija (oko 700), savanske i

stepske trave; pod šumama je 5% površine. Prema sušnijim područjima prevladava scrub,

zajednica polupustinjskoga niskoga grmolikog bilja i busenastih trava prilagođenih sušnosti i

često slanom tlu; velik je dio unutrašnjosti pustinjski (Velika pješčana pustinja, Gibsonova

pustinja, Velika Viktorijina pustinja., Simpsonova pustinja). Zbog ranog odvajanja

australskog kopna i dugotrajne izoliranosti, u Australiji su se očuvale brojne endemične biljne

i životinjske vrste, često vrlo stare. Među životinjama ističe se oko 150 vrsta tobolčara

(klokani, koale, vombati), kljunaši, oko 700 vrsta ptica, 140 vrsta zmija i preko 350 vrsta

gmazova. Briga o njihovoj zaštiti provodi se u više od 400 prirodnih rezervata. Prije dolaska

Europljana sisavci su bili u manjini (dingo, tobolčari, šišmiši, miševi). Europljani su donijeli

nove vrste (goveda, ovce, koze i druge domaće životinje, jelene, lisice i drugo) koje su se,

budući da nisu imale prirodnih neprijatelja, brzo raširile i često poremetile prirodnu

ravnotežu. Jedan od primjera su zečevi koji zbog brojnosti često nanose velike štete pa se

organiziraju uništavanja (izlovi, otrovi, bolesti).

12

Klima Australije

Najveći dio kontinenta ima izrazito suhu klimu s manje od 500 mm oborina, a čak trećina

Australije prima manje od 250 mm. 

Velike dnevne i godišnje temperaturne amplitude. Između tih ekstrema nalazi se područje

umjerene klime u istočnom i jugozapadnom priobalju. Na jugozapadu, vruća i suha ljeta,

blage i vlažne zime. Na jugoistoku utjecaj oceana koji donose pasati ograničen je na usko

priobalno područje i planine; 750–1500 mm, u planinskim dijelovima do 2000 mm oborina

koje su dijelom snježne. Zbog sušnosti velik dio Australije je bez riječnih tokova; u sjevernim

i južnim dijelovima sa sezonskim oborinama mnogi tokovi su povremeni. Najdulja stalna

tekućica je rijeka Murray (2589 km), koja izvire u Snowy Mountainsu, a ulijeva se u

južni Indijski ocean jugoistočno od Adelaidea. Glavni pritok je Darling, najdulja rijeka

Australije (2739 km), koja zimi povremeno presuši. Veliko im je značenje u vodoopskrbi, za

natapanje i hidroenergiju. Slično je značenje i brojnih drugih, uglavnom kratkih tokova koji

izviru u području Velikoga razvodnoga gorja. Najveći dio Australije ima samo povremene,

bujičaste tokove (creeks). Povremena su i jezera u unutrašnjosti koja su zapravo slane ili

glinovite zavale često suhe i po nekoliko godina (npr. Eyre, Torrens, Gairdner, Frome). 

Klimatska područja Autralije:

Kontinent se nalazi je pod uticajem tri vrste klima: na području sjeverno od Jarčeve obratnice

vlada tropska klima, južno od obratnice je područje suptropske, a krajnji jug i Tasmanija su u

području hladne umjerene klime.

Krajnji sjever (Nova Gvineja), izložen je tokom cijele godine snažnim tropskim pljuskovima.

Prosječna temperatura na obali ovdje je uglavnom oko 27°C, dok u višim brdskim područjima

može noću biti i mraza. Na najvišim vrhovima ima i ledenjaka.

Područje glavnine kopnene mase izloženo je izraženim sezonskim razlikama klime. Glavni

utjecaj na klimu tog područja imaju tri faktora: pojas tropskog niskog tlaka, utjecaj pasatnih

vjetrova i subpolarni zapadni vjetrovi. Za vrijeme ljetnog dijela godine, zbog vrućinom

uzrokovanog niskog zraka, česti su snažni pljuskovi. Pored toga, nad Timorskim morem često

dolazi do tropskih ciklona. Trenutno, područje južne Australije nalazi se pod utjecajem

suptropskog pojasa visokog tlaka (anticiklona) i zato uglavnom nema padalina.

13

Suprotno tome, zimi nema padalina na sjeveru jer se u to vrijeme na tom području oblikuje

područje visokog atmosferskog tlaka. Jug i jugozapad zemlje nalaze se u području zapadnih

vjetrova i izloženi su padalinama. Istočni dio kontinenta, izložen jugoistočnim pasatima,

također cijelu godinu imaju puno padalina.

Središnji dio kontinenta je većinom cijelu godinu suh. Oko 80 % površine Australije ima

stepsku suhu klimu s manje od 250 mm padavina godišnje.

Južna Australija je najgušće naseljeno područje izloženo južnoj ozonskoj rupi.

Slika 3.Raspored osnovnih klima u Australiji, preuzeto sa Wikipedie

14

Zaključak

Povijest Australije počinje naseljavanjem Aboridžina prije oko 40 000 godina. Europljani su

Australiju otkrili tek u 17. stoljeću, a prvi doseljenici dolaze tek u 18. st. Kad Australija

postaje britanska kolonija. Nakon pronalaska zlata ubrzano raste broj stanovništava.

Australija je danas najrazvijenija zemlja južne Zemljine polutke. Nalazi se između Indijskog i

Tihog oceana, a jedina kopnena veza je sa jugoistočnim otočjima Azije.

Reljef i klima uvjetuju raznolikost vegetacije, naseljenosti i gospodarskih grana. Na zapadnoj

polutci kontinenta prevladavaju pustinjski i polupustinjski prostori s oskudnom vegetacijom i

vrlo slabom naseljenosti s iznimkom jugozapadnog obalnog pojasa koji je bogat i vegetacijom

i stanovništvom. U unutrašnjosti nema industrije, a turizam je zastupljen također samo u

jugozapadnom obalnom dijelu te u središtu Australije oko grada Alice Springs. Istočni

središnji dio Australije čini velika arteška zavala sa stepama na kojima pasu ovce i gdje se

proizvode ratarske kulture koje ne traže velike količine vode. Naseljenost je ovdje slaba, a

vegetacija niska. Istočni i jugoistočni rub Australije čine Veliko razvodno gorje i obale bogate

bujnom vegetacijom. U tom pojasu živi najveći dio australskog stanovništva i tu je

koncetracija industrije najveća.

U demografskom smislu Australija je nehomogena zemlja sa različitim kulturama, a posebnu

vrijednost čine aboridžinske skupine i njihova kultura.

Političko-regionalizacijski Australija je uređena kao savez nezavisnih država. Australski

savez podijeljen je na 6 saveznih država i dva savezna autonomna teritorija. Na čelu države

nalazi se guverner koji predstavlja britansku kraljicu Elizabetu II.

Australsko gospodarstvo počiva na visokoj produktivnosti ratarske i stočarske proizvodnje,

vrlo razvijenom rudarstvu, a najvažnije gospodarske grane su vanjska trgovina i turizam.

15

Popis literature:

1. Veliki školski atlas, Zagreb, Znanje, 2001.

2. Šegota, Tomislav i Filipčić, Anita, Geografija Australije i Oceanije, Samobor,

Meridijani, 2004.

3. Faktopedija, Zagreb, Mozaik knjiga, 2002.

4. «Australija», http://hr.wikipedia.org

16

Nadnevak predaje rada: ________________Nadnevak obrane rada: _________________Komentar: ______________________________________________________                  ______________________________________________________                  ______________________________________________________                  ______________________________________________________Ocjena:_____________ 

17