AUSTRALIJA

Australija je drava koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj junoj polutki. Susjedne drave su Indonezija, Istoni Timor i Papua Nova Gvineja na sjeveru, Solomonski otoci, Vanuatu i Nova Kaledonija na sjeveroistoku te Novi Zeland na jugoistoku.

Australski domoroci Aboridini su nastanjivali kontinent najmanje 40 000 godina prije dolaska Europljana. Nizozemci su otkrili Australiju 1606., a Velika Britanija ju je prisvojila 1770. Godine 1778. osnovana je kolonija Novi Juni Wales koja je isprva sluila kao kanjenika kolonija.

est australskih kolonija se 1. sijenja 1901. ujedinilo u federaciju i tako je stvoren Australski savez. Otada je Australija zadrala liberalnodemokratsko politiko ureenje te je ostala dijelom Commonwealtha. Do danas je broj stanovnika narastao na gotovo 22 milijuna, a vie od 60% stanovnitva je koncentrirano u obalnim gradovima od kojih su najvei Sydney, Melbourne, Brisbane, Perth i Adelaide. Glavni grad je Canberra, koja se nalazi u Teritoriju australskoga glavnog grada.

Australija je trinaesto najvee gospodarstvo na svijetu, a zauzima visoko mjesto u mnogim istraivanjima kvalitete ivota kao to su indeks ljudskog razvoja, zdravstvena skrb, oekivani ivotni vijek, javno obrazovanje, gospodarske slobode i zatita graanskih sloboda u politikih prava.

Australija se protee od 10 do 45 june geografske irine (raunajui i Tasmaniju) i 113 i 152 istone geografske duine. itavom svojom povrinom nalazi se na junoj zemljinoj polutci. Obuhvaa kopno Australiju i otok Tasmaniju te mnoge male otoke oko kopna. S tri strane Australiju okruuju velike povrine Tihog (na istoku) i Indijskog oceana (na jugu i zapadu). Samo je na sjevernoj strani nizovima otoka donekle povezana sa Azijom. Zbog te prirodne izolacije, tj. udaljenosti od drugih kontinenata geografski poloaj Australije se esto karakterizira kao nepovoljan, meutim ba zbog toga su se u Australiji razvile posebne biljne i ivotinjske vrste. Duina obale Australije zajedno sa svim otocima iznosi 36.735 km. Povrinom je malo manja od Brazila, i 136 puta vea od Hrvatske, a njena povrina pokrivala bi 3/4 Europe.

Drave

Novi Juni Wales (NSW) (Sydney)

Victoria (VIC) (Melbourne)

Queensland (QLD) (Brisbane)

Juna Australija (SA) (Adelaide)

Zapadna Australija (WA) (Perth)

Tasmanija (TAS) (Hobart)

Teritoriji na kopnu Teritorij australskog glavnog grada (ACT) (Canberra)

Sjeverni teritorij (NT) (Darwin)

Jervis Bay teritorijOd 1926. postojala je Sredinja Australija, dok 1931. nije spojena sa Sjevernim teritorijem.

Vanjski teritoriji

Otoci Ashmore i Cartier Australski antarktiki teritorij Otok Norfolk Boini otok Kokosovi otoci Otoci Koraljnog mora Otok Heard i otoje McDonaldStanovnitvo

Australija je, slino kao i SAD, klasina zemlja useljavanja. Starosjedioce su doseljenici potisnuli u negostoljubivu unutranjost. Do kraja Drugog svjetskog rata bilo je 90% doseljenika iz Velike Britanije, poslije su do 1970. prevladavali useljenici iz Srednje i Istone Europe, Italije i Grke, koji su se zapoljavali prije svega u sve jaoj industriji. Od 1965. do 1975. doselilo se mnogo ljudi s Bliskoga istoka i iz Indije, a kada je poslije 1973. naputena politika "bijele Australije" poeli su prevladavati useljenici iz Oceanije, Jugoistone Azije i Kine. Nakon 1945. ukupno se doselilo 4,75 milijuna ljudi. Godine 1996. bilo je 4,67 milijuna Australaca (26,1%) roenih u inozemstvu, od toga 1,12 milijuna u Velikoj Britaniji (6,3%), 1.16 milijuna na europskom kontinentu (6,5%), 796.000 u Aziji i 291.000 na Novom Zelandu.

Prema "Zakonu o useljavanju" (1986.), Australija je 1996. prihvatila 97.000 useljenika, a prednost imaju lanovi obitelji ve doseljenih, poduzetnici te oni deficitarnih zanimanja. Veinu stanovnitva ine Europljani (93%), Azijci (5%) te Aboridini (2%). U svakodnevnom ivotu veina stanovnitva govori engleski (75%), zatim talijanski (367.000), kineski (324.000), grki (259.000), arapski (162.000), vijetnamski (134.000), njemaki (97.000), panjolski (87.000), makedonski (68.000), hrvatski (67.000), filipinske jezike (67.000), poljski (61.000).

Starosjedilaca(Aboridina) je u vrijeme dolaska bijelih doseljenika bilo oko 300.000, a prema popisu iz 1996. ima ih 353.000, a od toga ih 45.000 sauvalo svoje jezike i barem dio obiaja. Velika veina ivi na dnu drutvene ljestvice, a najvei su problemi siromatvo, nizak stupanj obrazovanja i slabo zdravstveno stanje (rairen alkoholizam). Australsko dravljanstvo dobili su tek 1967., a od 1973. imaju svoj parlament. Jo od 1930. Aboridine se pokuavalo "integrirati" u australsko drutvo, ali veinom neuspjeno. Tek su se 1976. zakonom potvrdila prava starosjedilaca na zemlju i dio nekadanjih plemenskih teritorija vratio pojedinim plemenima.

Prema vjerskoj pripadnosti najbrojniji su potestanti (44%), prije svega pripadnici Australske anglikanske crkve (24%), Ujedinjene australske crkve (8%), prezbiterijanci (4%), baptisti i metodisti. Ostali su katolici (27%), pravoslavci (3%), muslimani (1%) i budisti (1%).

Australija je u prosjeku najrjee naseljen kontinent (2,5 st./km) i s vrlo nejednakomjernim rasporedom naseljenosti. Dvije treine stanovnitva ivi na jugoistoku (Novi Juni Wales, Victoria i Juna Australija, preostali u gradovima na istonoj obali Queenslanda i u iroj okolici Pertha na zapadu zemlje. Unutranjost je jako rijetko naseljena, s iznimkom rudarskih gradova i velikih stoarskih farmi. Prostrani pustinjski predjeli posve su nenaseljni. Australija je visko urbanizirana zemlja, pa 86% stanovnitva ivi u gradovima. Veliki gradovi na jugoistoku su tradicionalni cilj veine useljenika, a u pet najveih gradova ivi 60% Australaca, veinom u prigradskim naseljima koja naglo rastu.

Vei su gradovi (2000.) Sydney (4,08 mil.), Melbourne (3,47 mil.), Brisbane (1,63 mil.), Perth (1,38 mil.), Adelaide ( 1,13 mil.), Newcastle (483.000), Gold Coast-Tweed (404.000), Canberra (311.000), Wollongong (264.000), Hobart (194.000), Geelong (158.000)Prirodni okoli

Australija obiluje razliitim biljnim i ivotinjskim vrstama kojih nema nigdje drugdje u svijetu. Australske biljke i ivotinje su se razvile u odvojenosti od drugih dijelova svijeta. Kada se predhistorijski kontinent Gondvana odvojio prije otprilike 160 milijuna godina, Australija se spojila s Antarktikom i zaplovila prema Junom polu gdje su ledenjaci stvorili barijeru izmeu ovog i ostalih kopnenih dijelova.

Tijekom proteklih 45 milijuna godina Australija se poela sve vie odmicati od Antarktika i kretati prema ekvatoru, te je postajala sve toplija i sua. Prije oko 35 milijuna godina, u hladno i vlano doba tercijara nastale su guste ume eukaliptusa.

Dananji australski eukaliptus ini vie od polovice ukupne koliine uma eukaliptusa u svijetu. Australski tobolari imaju drugaiju strukturu kromosoma od svih drugih sisavaca u svijetu. Za njih je karakteristino da svoje mladunce doje u tobolcu.

Klokani, jedan od simbola Australije

Poput eukaliptusa, tobolari su se na razliite naine prilagodili ekolokim uvjetima Australije. Prvi tobolari, klokani, su se pojavili prije oko 15 milijuna godina. Postoje znatne razlike u njihovoj veliini i nainu prilagodbe. Tropski klokani ive na granama drvea dok se veina svojom izdrljivou i snagom prilagodila uvjetima ivota u suhom grmlju.

Globalnim zatopljenjem dolo je do otapanja ledenjaka, ocean se poeo podizati na sadanju razinu i dolo je do odvajanja Nove Gvineje i Tasmanije. Ravnu obalu su prekrile kolonije koralja stvarajui Veliki koraljni greben u Queenslandu.

Jo uvijek se u divljini moe nai velik broj prethistorijskih biljaka. Veliko drvee antarktike paprati uglavnom raste u vlanim, sjenovitim usjecima junih grebena. Cycad palme se u slojevima uzdiu do srebrnkastih eukaliptusa du jugozapadne obale. Rijetki ostaci starih stijena iz ranijih geolokih razdoblja mogu se pronai u nekim malim, ali posebnim stanitima poput naputenih kanjona. U posljednjih 200 godina poljoprivreda je unitila brojna prirodna stanita, a poasti poput lisica i zeeva uzrokovale su izumiranje nekih endemskih vrsta. Australija se danas na temelju znanstvenih injenica i postojeih zakonskih odredbi uspjeno bori s ovim problemima. Australci brinu o svom jedinstvenom okoliu.

1