^ASOPIS ZA TEKSTILNU I ODJEVNU TEHNOLOGIJU JOURNAL …tekstil.hist.hr/files/Tekstil_2015_64_7-8.pdf · tkanine pri visokom tlaku, odnosno kada element b/(p + c) postaje vrlo malen

UDK 677 + 687(05) ISSN 0492-5882

7-8^ A S O P I S Z A T E K S T I L N U I O D J E V N U T E H N O L O G I J UJOURNAL FOR TEXTILE AND CLOTHING TECHNOLOGYZEITSCHRIFT FÜR TEXTILTECHNOLOGIE UND BEKLEIDUNGSTECHNIK

Vol. 64 Zagreb, July-August 2015 No. 7-8

Tekstil Vol. 64 broj 7-8 str. 239-284 Zagreb, srpanj-kolovoz 2015.

I S S N 0 4 9 2 - 5 8 8 2

UDK 677 + 687(05) ISSN 0492-5882

^ A S O P I S Z A T E K S T I L N U I O D J E V N U T E H N O L O G I J UUREDNI[TVO: HR-10001 Zagreb, Selska cesta 90F - p.p. 829 - telefon: +385 (01) 4818 252, 4818 253, telefaks: 4818 242, e-mail: histºzg.t-com.hr, www.Tekstil.hist.hrIZDAVA^ I VLASNIK: HRVATSKI IN@ENJERSKI SAVEZ TEKSTILACA, ZAGREB, JOURNAL FOR TEXTILE AND CLOT HING TECHNOLOGY Publisher: Croatian Association of Textile Engineers, Zagreb, Croatia, ZEITSCHRIFT FÜR TEXTIL -TE C H NO LOGIE UND BEKLEIDUNGSTECHNIK Herausgeber: Kroatisher Verband der Textilingenieure Zagreb, Kroatien

Glavni urednik/Editor in Chief: Zvonko Drag~evi} (Zagreb),e-mail: zvonko.dragcevicºttf.hrUrednica / Editor: Agata Vin~i} (Zagreb)Urednik on-line izdanja / On-line Editor: @eljko Penava (Zagreb)

Predsjednik HIST-a / President HIST: Vinko Bari{i} (Zagreb)

Savjet za izdava~ku djelatnost / Publishing CouncilPredsjednik / President: Darko Ujevi} (Zagreb)

Uredni{tvo / Editorial Board: Maja Andrassy, Zvonko Drag-~evi}, Zlatka Mencl-Bajs, Alka Miheli}-Bogdani}, \ur|ica Parac-Osterman, @elj ko Penava, Dinko Pezelj, Emira Pezelj, Tanja Pu{i}, Dubravko Rogale, Katarina Nina Simon~i~, Ze-nun Skenderi, Ivo Solja~i}, Ana Sutlovi}, Darko Ujevi}, Aga-ta Vin~i}, Edita Vujasinovi}, koji su ujedno i ~lanovi Savjeta - svi iz Zagreba.Ostali ~lanovi Savjeta ~asopisa: Ivica Birka{ (Pula); Ivan Klanac (Osijek); Miroslav Raljevi} (Omi{); Boò Tomi} (â-kovec); Borivoj Sabljak (Vara`din); Ante Kli{mani} (Bio-grad); Marija Dor~i} (Zadar); Mirjana ]avar (Poèga); Goran Ivekovi} (Klanjec); Ivica Cerove~ki (Krapina); Mirjana Gam-biroà-Juki}, Zdenko Brodi}, Ivo Bedalov i Jago da Divi} (svi iz Zagreba).

^lanovi Me|unarodnog savjeta za izdava~ku djelatnost / Mem-bers of the International Publishing Council: Anton Mar cin~in (Sk); George K. Stylios (UK); Larry C. Wadsworth (USA).

Lektorica / Language Editor: Alice Bosnar (Zagreb)

âsopis izlazi mjese~no u 800 primjeraka.

âsopis sufinancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i {por-ta Republike Hrvatskeâsopis se referira u sjede}im publikacijama / Articles are ab-stracted by or indexed in: Research Alert, Materials Science Citation Index, Chemical Abstracts, World Textiles Abstracts, Textile Technological Abstracts, Textile Technology Digest, Art & Archaeology Technical Abstracts, Bulletin Sig nalétique, Re-ferativny sbornik, Investigación e Información y de Tensioacti-vos, publikacije Institute of Textile Techno logy, CAB Abstracts, World Textiles, Energy Science & Technology, Pascal, Paper-chem, PIRA, World Translations Index, EBSCO Publishing

Godi{nja pretplata (bez PDV-a) za ustanove i poduze}a 600,00 kn, za inozemstvo 110,- EUR, pojedina~no broj za: u~enike i studente, ~lanove DIT-a 10,00 kn, ne~lanove DIT-a 190,00 kn.

Pretplata se pla}a unaprijed, najkasnije 8 dana nakon pri-mitka ra~una. IBAN: HR1123600001101547886

Grafi~ka priprema i tisak: Denona d.o.o., Zagreb

Tekstil Vol. 64 br. 7-8 str. 239-284 Zagreb, srpanj-kolovoz 2015.

SADRŽAJ / CONTENTS

Izvorni znanstveni rad / Original scientific paperŽ. Penava, Ž. Knezić, T. Maksić:Ocjenjivanje stlačivosti tekstilnih podnih obloga za interijere / Assessment of the Compressibility of Textile Interior Floor Coverings ....................................... 239

Stručni rad / Professional paper

U. Rozman, S. Fijan, S. Šostar Turk:Ocjena higijene bolničkih tekstilija ...................................... 251

Hygiene evaluation of hospital textiles ................................ 257

Prikazi:

A. Vinčić:U Zagrebu održana 8. međunarodna konferencija CEC 2015 – Vlakna-polimeri, umjetna vlakna i specijalni tekstili ............................................................... 263

A. Bosnar:Sajam TV TecStyle Visions 2016 u Stuttgartu u znaku održive trgovine ..................................................... 267

Kemijsko čišćenje i pranje

A. Lange, R. Döring, H. Eigen, P. Klein:Mrlje od polikvaternih spojeva u proizvodima za njegu ......................................................... 269

Mrlje od kozmetičkih proizvoda i proizvoda za njegu – upute za njegu tekstila ....................................................... 271

Prikazi strojeva:Novi sustav USTER® JOSSI VISION SHIELD 2 za čišćenje vlakana .............................................................. 273

Borchert + Moller na sajmu TV TecStyle Visions .............. 274

U spomen:Prof. dr. sc. Krešimir Adamić, prof. dr. sc. Mladen Bravar, Milan Cerovec ..................................................................... 276

Domaće vijesti ................................................................. 278

Vijesti iz inozemstva ...................................................... 280

Ž. PENAVA i sur.: Ocjenjivanje stlačivosti tekstilnih podnih obloga za interijere, Tekstil 64 (7-8) 239-250 (2015.) 239

Ocjenjivanje stlačivosti tekstilnih podnih obloga za interijere

Prof.dr.sc. Željko Penava, dipl.ing.Dr.sc. Željko Knezić, dipl.ing.1

Tina Maksić, mag.ing.techn.text.Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u ZagrebuZavod za projektiranje i menadžment tekstilaZagreb, Hrvatska1Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u ZagrebuStudijska jedinica Varaždine-mail: [email protected] 24.11.2014.

UDK 677.017.426/.435:677.076.1Izvorni znanstveni rad

Nezaobilazna dekoracija hotelskog interijera su tekstilne podne obloge koje bi, osim estetske funkcije, trebale imati toplinska i zvučna izolacijska svojstva te visoku izdržljivost tijekom korištenja. Određivanje debljine podnih obloga nakon rasterećenja, jedan je od testova kojim se ocjenjuju njihova uporabna svojstva i trajnost tekstilnih podnih obloga. U radu se proučavaju svojstva stlačivosti i debljine nakon rasterećenja deset uzoraka vunenih podnih oblo-ga. Predložena je jednadžba koja opisuje odnos debljine i pripadajućeg tlaka tekstilnih podnih obloga i temelji se na Bogatyevoj jednadžbi stanja. Para-metri, tj. nepoznate konstante A i B u navedenoj jednadžbi mogu se jedno-stavno empirijski odrediti za pojedine tekstilne plošne proizvode, te se tada dobivena jednadžba može primijeniti za utvrđivanje debljine bez stlačivanja, s beskonačnim stlačivanjem i debljine pri opterećenju tlakom u rasponu od 0,4 do 100 hPa. Dobiveni funkcionalni odnos koristan je za prikaz cijele krivulje debljina-tlak u jednom ciklusu opterećenja i rasterećenja tekstilne podne obloge. Ako je oblik jednadžbe odgovarajuće izabran, izračunate vri-jednosti debljine se jako dobro poklapaju s izmjerenim debljinama pri raznim tlakovima. U radu je korišteno nekoliko metoda za procjenu kvalitete tekstil-nih podnih obloga, te je pomoću njih objektivno određena najbolja podna obloga. Za procjenu kvalitete podnih obloga mogu se koristiti metode odre-đivanja aritmetičke sredine, eksponencijalne srednje vrijednosti i površina ispod polinomnih krivulja.Ključne riječi: tekstilne podne obloge, debljina, tlačno opterećenje, raste-rećenje, hiperbolna funkcija

1. Uvod

Tekstilne podne obloge imaju važno mjesto u uređenju interijera, koriste se zbog želje za lijepim, udobnim i toplim podom te za poboljšanje zvuč-ne i toplinske izolacije. Osim u ku-ćanstvima, njihova upotreba se prote-

že na hotele, radna mjesta, urede, škole, prometala [1, 2]. Za tekstilne podne obloge nužno je da imaju pra-vilnu konstrukciju, da dobro prianja-ju uz podlogu bez proklizavanja, da imaju primjereni estetski izgled, vo-luminoznost, otpornost na habanje, postojano obojenje, i da su odgovara-

juće oplemenjene (dorađene), primje-rice da budu otporne na gorenje [3].U počecima su izrađivane ručno po-moću primitivnih i jednostavnih ala-ta, no s napretkom industrije dolazi i do strojne proizvodnje podnih oblo-ga, koja se godinama usavršavala. Razvoj proizvodnje je već toliko na-

Ž. PENAVA i sur.: Ocjenjivanje stlačivosti tekstilnih podnih obloga za interijere,Tekstil 64 (7-8) 239-250 (2015.)240

predovao da se danas računalno po-stiže željeni dizajn i dekoracija prema zahtjevima suvremenih trendova. Podne obloge se proizvode za prekri-vanje površina raznih oblika, od pri-rodnih i umjetnih vlakna, a proizvode se različitim tehnikama - tkanjem, uzlanjem, taftiranem, iglanjem [4-7].Da bi proizvođači privukli kupca i zadovoljili njegovu potrebu u sva-kom pogledu, tekstilne podne obloge moraju zadovoljavati mnogobrojne zahtjeve. Prije svega moraju odgova-rati predviđenoj namjeni, imati pra-vilnu konstrukciju, što znači dobro prianjanje uz podlogu, ne smiju kli-zati po temeljnoj podlozi prilikom upotrebe [8, 9]. Zbog toga je za pro-izvodnju kvalitetnih podnih obloga potrebno dobro poznavanje svojstava tekstilnih materijala, problematike pripreme, procesa proizvodnje i do-rade, uz primjenu raznih konstrukcij-skih i tehnoloških rješenja [10].Povećana upotreba tekstilnih podnih obloga nedvojbeno je povezana s brzim razvojem proizvodnje tafti-ranih tepiha. Visoka učinkovitost i proizvodnost ove tehnologije dovela je do smanjenja proizvodnih troškova usporedno s razvojem tehnika tkanja, a time i povećanom širenju na tržištu [11]. Usprkos velikom povećanju proizvodnje tepiha, istraživanje od-nosa konstrukcije tepiha i njegovih svojstava prilično je oskudno. U lite-raturi postoji nekoliko studija o fi zi-kalnim, mehaničkim i strukturnim svojstvima tepiha. Istraživani su razni parametri kvalitete kao što su stu-panj drobljenja, fl eksibilnost, otpor-nost na hodanje, gorenje i statički elektricitet. Većina objavljenih rado-va se odnosi na empirijske procjene svojstava tepiha, koje su važne kod krajnje uporabe ili kod postavljanja korelacije između brzih laboratorij-skih ispitivanja i stvarnih svojstava u uporabi [12].N. Özdil [13] je mjerio važna svoj-stva, kao što su smanjenje debljine tepiha pod mehaničkim optereće-njem, tj. smanjenje debljine nakon kratko trajnog i dugotrajnog statičkog opterećenja.

H. Bogaty i suradnici [14] su prouča-vali mehanizme deformacije u tepisi-ma s vlaknastim petljama i izračuna-vali naprezanja u vlaknima koja se javljaju kod pređa s velikim i malim uvojima, a ovise o određenim osnov-nim karakteristikama tepiha. Također su izračunali minimalnu visinu i dulji-nu petlje nužne za smanjenje napreza-nja kod pređe s obzirom na konstruk-ciju. Petlje koje su veće od potrebnog minimuma ne djeluju na smanjenje deformacije vlakna, ali mogu usporiti oporavak nakon deformacije.U ovom radu istraživana je stlačivost i debljina podnih obloga s fl orom, i to: dvije čiji je fl or od vunenih i lane-nih končanih pređa, te osam podnih obloga s vunenim končanim pređama pri različitim opterećenjima i rastere-ćenjima. Iz tih razloga pozornost je usmjerena na utvrđivanje debljine i defi niranje djelovanja tlačenja podne obloge na debljinu kroz relativno široki raspon tlakova [15, 16]. Takva će funkcionalna veza biti korisna u predstavljanju krivulje ovisnosti deb-ljine o tlaku, pomoću konstanti u jed-nadžbi. Cilj istraživanja je bio pro-naći pogodan matematički odnos iz-među tlaka (opterećenja) i debljine za vrijeme oba stanja- i opterećenja (tlačenja) i rasterećenja (oporavka). Pred loženi su korisni matematički izrazi za određene tehničke uvjete koji dobro opisuju krivulje optereće-nja i rasterećenja u jednom ciklusu. Osim što su izmjerene, također su i izračunate debljine podnih obloga

kod različitih tlakova pri opterećenju i rasterećenju, te je dana usporedba mjerenih i računskih vrijednosti re-zultata.Također, utvrđivanjem ponašanja tek-stilnih podnih obloga prilikom stlači-vanja procjenjivala se i njihova kvali-teta.

2. Teorijski dioU jednom ciklusu opterećenja (stlači-vanja) i rasterećenja (oporavka) mi-jenja se debljina tekstilnih podnih obloga i ta promjena izravno utječe na njihovu trajnost. Prikaz cijele kri-vulje debljina-tlak u jednom ciklusu tlačnog opterećenja i rasterećenja pri-kazuje se pomoću određene funkcije.

2.1. Odnos debljine i tlakaJedna od referentnih mogućnosti iz-ražavanja odnosa između debljine (t) podne obloge i tlaka (p) je hiperbolna funkcija [17]. Dobivanje tipične (t-p) krivulje je opisano izrazom (1):

(1)

gdje su a, b i c konstante.Graf funkcije prikazane na sl.1 geo-metrijski ilustrira značenje konstanti [14]. Konstanta (a) odgovara debljini tkanine pri visokom tlaku, odnosno kada element b/(p + c) postaje vrlo malen. Prema tome, konstanta (a) je ograničavajuća debljina stlačenog (opterećenog) tekstilnog plošnog pro-izvoda pri porastu tlaka. Ako se tlak p približava nuli, debljina je dana

Sl.1 Grafi čki prikaz ovisnosti debljine i stlačivanja tekstilnog plošnog proizvoda s konstantama a, b i c


izrazom t=(a+b/c), a time b/c pred-stavlja ukupnu moguću stlačivost.Vrijednost (a) je defi nirana kao deb-ljina kod tlaka od 140,6 hPa, vrijed-nost (c) se pretpostavlja da odgovara 3,52 hPa, pa se konstanta (b) izraču-nava prema zadanoj jednadžbi (1). Vrijednost (b) je defi nirana kao sred-nja vrijednost za sve izmjerene točke na području koje je manje od 7 hPa.Budući da limitirani tlak u većini deb-ljinomjera (mjerni instrument za od-ređivanje debljine) ne prelazi 100 hPa, teško je pronaći konstantu (a) i kon-stantu (b). Na primjenjenom instru-mentu za određivanje debljine opter-ćenje je izraženo u g/cm2, a vrijednost 1 g/cm2 = 0,980665 hPa ≈ 1 hPa.Također je i vrijednost (c) konstanta u širokom rasponu tlakova. Stoga je potrebno smanjiti broj konstanti i pri-lagoditi odnos debljine i tlaka, što je praktičnije i prikazano je na sl.2.Početna jednadžba (1) se može zapi-sati i kao (2):

(2)

Jednadžba (2) je istog oblika kao i van der Waalsova jednadžba koja se odnosi na tlak i volumen plina. Ukrat-ko, Van der Waalsova jednadžba sta-nja odnosi se na korekcije tlaka i vo-lumena idealnog plina da bi se mogle izračunati privlačne sile između mo-lekula i koliki volumen zapravo zau-zimaju molekule. Produkt tlaka i vo-lumena plina je proporcionalan ener-giji. U ovom slučaju analogija s tek-stilnim plošnim proizvodima je vrlo

zanimljiva. Konstanta (a) u jednadžbi (2) može se smatrati kao korekcija debljine ili volumena tekstilnog ploš-nog proizvoda koja korigira proma-tranu debljinu pri bilo kojem tlaku na području koje zauzimaju kompri-mirane pređe i površinska vlakana. Konstanta (c) je korekcija tlaka i uzi-ma u obzir činjenicu da tekstilni ploš-ni proizvod bez ograničenja smanji-vanja tlaka ne povećava svoju deblji-nu. Konstanta (c) zapravo predstavlja privlačnu silu koja djeluje između vlakana i pređe kada je tekstilni ploš-ni proizvod u neopterećenom stanju. Konstanta (b) je jednaka energiji ili radu i odgovara osjenčanoj površini ispod krivulje debljina-tlak, sl.1.Iz sl.2 se može zaključiti da je deblji-na tekstilnog plošnog proizvoda s beskonačnim tlakom jednaka (3):

(3)

Uvrštavanjem jednadžbe (2) u jed-nadžbu (3) dobije se jednadžba (4):

(4)

Budući da na sl.2 hiperbola prola-zi točkom (P1, t1), koja zadovoljava jednadžbu (4), stoga zamjenom toč-ke (P1, t1) u jednadžbi (4) dobiva se izraz (5): (5)

Ako se u jednadžbu (5) uvrsti P1=1 hPa i c=A/B tada se konstanta (b) ili parametar tlačne energije (Ec) u cik-lusima opterećivanja ili parametar energije rasterećenja (oporavka) (Er) u ciklusu oporavka može izraziti kao [17]:

(6)

Uvrštavanjem vrijednosti (b) i (c) u jednadžbu (4) dobiva se predložena konačna jednadžba

(7)

Tekstilne podne obloge su opisane jednadžbom (7) koja se temelji na Bogatyevoj jednadžbi stanja. Ona opisuje odnos između debljine (t) i tlaka (P), gdje su t1 debljina tkanine kod tlaka P1= 1 hPa, a parametri (A, B) su varijabilne vrijednosti u širo-kom području tlakova.Parametri A i B dobit će se rješava-njem sustava jednadžbi:

(7a)

(7b)

Sl.2 Grafi čki prikaz ovisnosti debljine i stlačivanja tekstilnog plošnog proizvoda s konstantama a i b

Sl.3 Grafi čki prikaz odnosa tlaka i debljine za vrijeme jednog ciklusa opterećenja - rasterećenja podne obloge


Ako se tlak približava nuli, iz jed-nadžbe (7) slijedi da je debljina (t0) dana izrazom [t1 + (1/A)] i stoga [(1/A) + (1/B)] predstavlja ukupnu moguću stlačivost. Kada se tlak pri-bližava beskonačnosti, debljina (t∞) je dana izrazom [t1 – (1/B)].

2.2. Analiza krivulje opterećenje - rasterećenje

Iz sl.3 vidljivo je da se debljina uzor-ka podne obloge smanjuje za vrije-me opterećivanja (tlak se povećava), a tijekom rasterećivanja (oporavka), kada se tlak smanjuje, debljina podne obloge raste. To se dobiva za svaki ciklus opterećenja i rasterećenja pod-ne obloge.Iz sl.3 dobivena su svojstva stlačivo-sti [17]:

Fleksibilnost R (%)

R = (površina ispod krivulje rasterećenja / površina ispod krivulje opterećenja)·100% (8)

ili (9)

ili (10)

gdje je:P1 = 0,4 hPa inicijalni tlak,P2 = 100 hPa konačni tlak,T1 (mm) – debljina opterećene podne obloge pri inicijalnom tlaku P1,T2 (mm) – debljina opterećene podne obloge pri konačnom tlaku P2,T3 (mm) – debljina rasterećene podne obloge pri inicijalnom tlaku P1,T0 (mm) – izračunata debljina kada je tlak nula,T∞ (mm) – izračunata debljina pri bes-konačno malom tlaku.

Deformacija pri tlaku K (%):

(11)

Stlačivost C (hPa-1):

(12)

Mekoća S (mm):

(13)

Rasterećenje (oporavak) pri tlaku Cr (%): (14)

Histereza Hs (mm·hPa)Hs = izvršeni rad za vrijeme tlaka – izvršeni rad pri oporavku (rastere-ćenju) (15)ili (16)

Mjera stlačivosti C.R. (%):

(17)

Trajnost P (%):

(18)

Modul stlačivosti M (hPa):

(19)

Tvrdoća H (hPa/mm):

(20)

3. Eksperimentalni dioU eksperimentalnom dijelu ovog rada provedeno je ispitivanje debljine pod-nih obloga (tepiha) pri različitim vri-jednostima tlaka, pri čemu se pro-matralo promjenu debljine u ciklusu opterećenja i rasterećenja (oporavka). Izmjerene su vrijednosti debljina podnih obloga i uspoređene s izraču-natim pripadnim vrijednostima deb-ljina. U tom ispitivanju korišten je uređaj za statičko opterećenje podnih obloga koji je prilagođen zadanim

uvjetima ispitivanja [18]. Rezultati su prikazani tablično i grafi čki.

3.1. Uzorci podnih oblogaKarakteristike podnih obloga su na-vedene u tab.1. Svi uzorci koji se ko-riste u ovom istraživanju komercijal-no su proizvedeni u tvornici Regene-racija d.o.o. unutar programa proiz-vodnje podnih obloga [19]. Određi-vanje visine petljica iznad temeljne tkanine je provedeno prema standar-du ISO 1766:1999 [20].Uzorci podnih obloga su prije ispiti-vanja kondicionirani 24 sata na rav-noj površini pri temperaturi od 20 ± 2 ° C i relativnoj vlažnosti zraka 65% ± 4%, a prikazani su na sl.4.

3.2. Ispitivanje debljine podnih obloga

Za mjerenje debljine tekstilnih pod-nih obloga pri djelovanju statičkog opterećenja korišten je uređaj she-matski prikazan na sl.5.Rad uređaja temelji se na načelu po-luge, čime se ostvarilo potrebno sta-tičko opterećenje. Da se uravnoteži poluga na čijem desnom kraju dje-luje opterećenje m, na njezinom su-protnom kraju je postavljen protu-uteg. Na potiskivaču koji se kreće vertikalno prema dolje djeluje sila s kojom se stlačuju uzorci podnih obloga. Potiskivač je spojen na mi-krometar na kojem se očitava deblji-na podne obloge pri zadanom opte-rećenju odnosno rasterećenju. Omjer

Tab.1 Tehničke specifi kacije uzoraka podnih obloga

N Naziv Sirovinski sastav Površina Visina

fl ora (mm)Površinska masa (g/m2)

Finoća pređe (tex)

1 Adria vuna s petljama 10 4468 757

2 Histria 40/60% vuna/lan šišana 11 4681 217 755

3 Piccolo vuna šišana 15 3592 2033 4 Pagus vuna s petljama 17 6095 6446 5 Aurora vuna s petljama 7 6066 694 6 Palma vuna s petljama 10 3349 1457 7 Combo-P vuna šišana 18 3508 880 8 Combo-H vuna šišana 10 3508 1464 9 Combo-F vuna s petljama 10 3508 641

10 Felta 90/10% vuna/lan šišana 7 5021 880 774


y/x se odabere tako da teret mase m ostvari željeni tlak na površini A (mm2) stopice potiskivača koja na-liježe na podnu oblogu. U donjem izrazu (21) k predstavlja unaprijed zadani tlak u kPa kojeg treba postići na potiskivaču.

(21)

3.3. Metoda ispitivanjaZa ovo ispitivanje provedena su po tri mjerenja za svaki uzorak, a u radu su prikazane njihove srednje vrijednosti. Mjerenja debljine su provedena u po-dručju tlaka (opterećenja) od 0,4 do 100 hPa pomoću potisne ploče povr-šine 50 cm2. Potisna ploča kreće se prema dolje dok ne ostvari tlak od 0,4 hPa na tekstilni materijal u vremenu od 30 sekundi. Inicijalna debljina T1 mjerena je pri djelovanju inicijalnog tlaka P1=0,4 hPa. Stlačivanje materi-jala se skokovito povećava, a odgo-varajuće debljine se mjere nakon 30 sekundi djelovanja narinutog tlaka. Nakon 30 sekundi tlak se poveća i ponovo očitava vrijednost debljine. Nakon postizanja tlaka od 100 hPa, odnosno završnog tlaka P2, na mini-malnoj debljini T2, tlak se postupno smanjuje te se tijekom ciklusa raste-rećenja (oporavka) očitava debljina na isti način kao i u ciklusu optereće-nja. Ciklus rasterećenja se provodi do inicijalnog tlaka koji defi nira konač-nu debljinu uzorka podne obloge T3. Mjerenja su provedena na pet različi-tih mjesta na svim uzorcima.

4. Rezultati i raspravaNa sl.6 do 15 prikazani su odnosi debljine podnih obloga i pripadnih tlakova pomoću krivulja opterećenje--rasterećenje. Analizom ovih krivulja može se uočiti da je hiperbola najbli-ža aproksimacija prikazanih krivulja. Granična debljina nije zanemariva, ali nije ni nula.

1 2

3 4

5 6

7 8

9 10

Sl.4 Uzorci podnih obloga: 1 - Adria,

2 - Histria, 3 - Piccolo, 4 - Pagus, 5 - Aurora, 6 - Palma, 7 - Combo-P, 8 - Combo-H, 9 - Combo-F, 10 - Felta


Uzorci se postupno opterećuju s tla-kovima od 0,4 hPa, 1 hPa, 2 hPa do 100 hPa, a zatim se obrnutim redosli-jedom rasterećuju. Debljine uzoraka pri opterećivanju pri početnom tlaku od 0,4 hPa se su u granicama od 15,4 mm do 19,3 mm, a pri najvećem tlaku od 100 hPa iznose od 13 mm do 17,5 mm. Debljine uzoraka pri rasterećiva-

nju od početnog tlaka od 100 hPa se kreću u granicama od 13 mm do 17,5 mm, da bi pri najmanjem tlaku od 0,4 hPa debljine uzoraka bile u rasponu od 14,6 mm do 18,8 mm. U promatra-nim ciklusima krivulje ras terećenja uvijek prate krivulje opterećenja. Pri rasterećenju tekstilne podne obloge uvijek imaju manju debljinu nego pri

opterećivanju. Dakle, dolazi do poja-ve plastičnih, trajnih deformacija.Jedna od referentnih mogućnosti iz-ražavanja odnosa između debljine (t) i tlaka (P) je hiperbolna funkcija. Is-tražena je prikladnost predložene jed-nadžbe (7) u svrhu prikazivanja funk-cije ovisnosti tlak-debljina. Vrijedno-sti konstanti A i B kod optere ćenja podnih obloga izračunate su pomoću izraza (7a) i nalaze se u Tablici 2. Pri rasterećenju vrijednosti A, B su izra-čunate prema izrazu (7b) i nalaze se u Tablici 3. Vrijednosti Ec i Er su izračunate prema izrazu (6).U tab.4 prikazane su izmjerene vrijed-nosti debljine podnih obloga, t (mm), tijekom njihovog opterećivanja razli-čitim tlakovima, a u tab.6 prikazane su izmjerene debljine tijekom njiho-vog rasterećenja različitim tlakovima.Nakon određivanja konstanti (A i B) iz jednadžbi (7a i 7b), izračunate su vrijednosti debljine podnih obloga

Sl.5 Shematski prikaz uređaja za mjerenje debljine tekstilnih podnih obloga pri djelovanju statičkog opterećenja

Sl.8 Krivulja opterećenje-rasterećenje za podnu oblogu 3 Sl.9 Krivulja opterećenje-rasterećenje za podnu oblogu 4

Sl.7 Krivulja opterećenje-rasterećenje za podnu oblogu 2Sl.6 Krivulja opterećenje-rasterećenje za podnu oblogu 1


pomoću izraza (7). Izračunate vrijed-nosti debljina podnih obloga tijekom njihovog opterećivanja prikazane su u tab.5, a tijekom njihovog rastereće-nja u tab.7.Iz prikazanih rezultata je vidljivo da se izračunate i izmjerene vrijedno-sti debljina sasvim dobro podudaraju za većinu ispitanih uzoraka podnih

obloga, a time je pokazano da se po-našanje stlačivosti podnih obloga može na zadovoljavajući način prika-zati pomoću vrijednosti A i B. Deblji-na pri bilo kojem tlaku u rasponu od 0,4 do 100 hPa izražava se tako da se izračunate konstante relativno dobro slažu s izmjerenim vrijednostima tek-stilnih podnih obloga.

Za tekstilne podne obloge čija je površina s petljicama (uzorci 1, 4, 5, 6 i 9) i za podnu oblogu s rezanom površinom (uzorak 10), razlika deb-ljine pri opterećenju i rasterećenju je vrlo mala. Krivulje opterećenja i rasterećenja su blisko pozicionirane, pa su zaostale deformacije male, sl.6 do11, i sl.14 i 15. Razlike debljina





Tab.4 Izmjerene vrijednosti debljine podnih obloga, t (mm), tijekom opterećivanja

N 0,4 hPa

1hPa

2hPa

4hPa

10hPa

20hPa

40hPa

60hPa

80hPa

100hPa

1 19,14 19,08 19,02 18,91 18,73 18,55 18,09 17,88 17,65 17,33 2 18,75 18,71 18,66 18,57 18,42 18,11 17,68 17,38 17,05 16,76 3 18,60 18,50 18,40 18,30 18,17 17,90 17,42 16,91 16,45 15,95 4 18,07 18,03 17,94 17,83 17,63 17,21 16,76 16,31 16,01 15,61 5 15,15 15,12 15,05 14,98 14,83 14,60 14,17 13,79 13,51 13,24 6 14,80 14,75 14,71 14,63 14,49 14,21 13,70 13,50 13,28 13,09 7 18,37 18,30 18,22 18,12 17,94 17,71 17,03 16,49 16,11 15,75 8 18,97 18,92 18,86 18,82 18,63 18,45 17,94 17,64 17,36 17,01 9 15,78 15,76 15,71 15,64 15,50 15,21 14,74 14,52 14,32 14,0210 15,44 15,39 15,35 15,29 15,18 14,98 14,62 14,37 14,11 13,86

Tab.5 Izračunate vrijednosti debljine podnih obloga, t (mm), tijekom opterećivanja

N 0,4hPa

1hPa

2hPa

4hPa

10hPa

20hPa

40hPa

60hPa

80hPa

100hPa

1 19,17 19,08 18,94 18,68 18,08 17,42 16,70 16,31 16,06 15,90 2 18,77 18,71 18,61 18,43 17,94 17,28 16,35 15,72 15,27 14,93 3 18,65 18,50 18,27 17,85 16,87 15,79 14,58 13,93 13,53 13,25 4 18,09 18,03 17,93 17,75 17,29 16,73 16,03 15,62 15,35 15,15 5 15,25 15,12 14,93 14,67 14,25 13,97 13,76 13,68 13,64 13,61 6 14,81 14,75 14,66 14,53 14,31 14,14 14,02 13,97 13,94 13,92 7 18,35 18,30 18,22 18,08 17,78 17,49 17,21 17,07 16,99 16,94 8 19,06 18,92 18,71 18,38 17,77 17,28 16,89 16,72 16,63 16,57 9 15,79 15,76 15,70 15,58 15,27 14,83 14,15 13,66 13,28 12,9910 15,43 15,39 15,33 15,22 14,93 14,58 14,12 13,84 13,65 13,51

Tab.6 Izmjerene vrijednosti debljine podnih obloga, t (mm), tijekom rasterećenja

N 0,4hPa

1hPa

2hPa

4hPa

10hPa

20hPa

40hPa

60hPa

80hPa

100hPa

1 18,77 18,74 18,69 18,64 18,50 18,13 17,80 17,69 17,61 17,33 2 18,12 18,08 18,03 17,94 17,75 17,60 17,37 17,13 16,93 16,76 3 17,97 17,94 17,90 17,81 17,60 17,35 16,85 16,50 16,18 15,95 4 17,66 17,61 17,53 17,44 17,19 16,86 16,57 16,10 15,74 15,61 5 14,72 14,68 14,65 14,58 14,48 14,29 13,95 13,67 13,38 13,24 6 14,60 14,59 14,56 14,50 14,33 14,15 13,66 13,46 13,26 13,09 7 17,78 17,71 17,64 17,53 17,32 17,03 16,65 16,26 15,88 15,75 8 18,55 18,50 18,42 18,36 18,19 17,87 17,49 17,34 17,11 17,01 9 15,42 15,39 15,35 15,30 15,16 14,90 14,53 14,32 14,15 14,0210 15,12 15,09 15,07 15,02 14,93 14,75 14,41 14,17 13,98 13,86

Tab. 3 Izračunate vrijednosti konstanti (A i B), (Er) i (t0 i t∞) pri rasterećenju podnih obloga

N A B t0 t∞ Er

1 6,029 0,254 18,91 14,80 97,4 2 4,732 0,291 18,29 14,64 59,3 3 1,181 0,302 18,79 14,63 16,3 4 7,367 0,428 17,75 15,27 42,6 5 5,689 0,984 14,86 13,66 6,9 6 16,051 1,666 14,65 13,99 6,4 7 5,372 0,912 17,90 16,61 7,6 8 5,320 0,651 18,69 16,96 14,1 9 6,888 0,714 15,54 13,99 14,910 9,043 0,901 15,20 13,98 12,25

Tab.2 Izračunate vrijednosti konstanti (A i B), (Ec) i (t0 i t∞) pri opterećenju podnih obloga

N A B t0 t∞ Ec

1 6,518 0,246 19,23 15,01 111,8 2 10,068 0,161 18,81 12,50 394,6 3 4,040 0,148 18,75 11,74 191,2 4 9,621 0,248 18,13 14,00 160,5 5 4,189 0,616 15,36 13,49 12,7 6 9,239 1,101 14,86 13,84 8,5 7 11,063 0,618 18,39 16,68 30,6 8 3,991 0,381 19,17 16,30 30,1 9 16,677 0,191 15,82 10,52 462,410 15,990 0,368 15,45 12,67 120,8


Tab.7 Izračunate vrijednosti debljine podnih obloga, t (mm), tijekom rasterećenja

N 0,4 hPa 1hPa

2hPa

4hPa

10hPa

20hPa

40hPa

60hPa

80hPa

100hPa

1 18,84 18,74 18,59 18,31 17,69 17,03 16,33 15,97 15,74 15,59 2 18,20 18,08 17,89 17,57 16,90 16,28 15,70 15,42 15,26 15,15 3 18,40 17,94 17,38 16,69 15,80 15,31 15,00 14,89 14,82 14,79 4 17,69 17,61 17,49 17,28 16,84 16,42 16,02 15,82 15,71 15,64 5 14,78 14,68 14,55 14,37 14,10 13,93 13,81 13,77 13,74 13,73 6 14,63 14,59 14,54 14,46 14,31 14,21 14,12 14,08 14,06 14,05 7 17,82 17,71 17,57 17,38 17,09 16,91 16,78 16,73 16,70 16,69 8 18,61 18,50 18,35 18,12 17,74 17,46 17,26 17,17 17,12 17,09 9 15,47 15,39 15,27 15,08 14,75 14,49 14,29 14,20 14,16 14,1310 15,15 15,09 15,00 14,85 14,59 14,39 14,22 14,16 14,12 14,09

podnih obloga s rezanom površinom (uzorci 2, 3, 7, 8) pri opterećenju i ra-sterećenju su veće od onih s petljica-ma. S porastom tlaka, debljina tekstil-nih podnih obloga se smanjuje po za-konitosti hiperbole. To vrijedi za sve uzorke pri opterećenju i rasterećenju.

4.1. Objektivno vrednovanjePrema dostupnim izvorima, svojstva izvedbe tekstilnih podnih obloga mogu se podijeliti u dvije skupine:a) skupina s pozitivnim svojstvima,

kao što su: fl eksibilnost (R), stla-čivost (C), deformacija pri tlaku (K), rasterećenje (oporavak) pri tlaku (Cr) i mekoća (S)

b) skupina s negativnim svojstvima, kao što su: mjera stlačivosti (C.R), histereza (Hs), tvrdoća (H), modul stlačivosti (M) i trajnost (P).

Tipična svojstva izvedbe uzoraka podnih obloga izračunate su pomoću izraza (8)-(20) i prikazane su u tab.8.Iz tipičnih vrijednosti svojstva izved-be tekstilnih podnih obloga mogu se izračunati njihove relativne karakte-ristike upotrebom izraza (22) i (23):– za pozitivne karakteristike:

(22)

i za negativne karakteristike:

(23)

gdje je: yi - tipična vrijednost svakog svojstva; ymax, ymin - vrijednost za sva-ko svojstvo.U tab.9 prikazane su vrijednosti rela-tivnih svojstva izvedbe podnih oblo-ga izračunate upotrebom prethodno navedenih izraza.

Izračunate vrijednosti kompleksne procjene kvalitete tekstilnih podnih obloga prikazane su u tab.10, a odre-đene su aritmetičkom sredinom (A), eksponencijalnom srednjom vrijed-nosti (E) i površinom poligona (P) od relativnih svojstva izvedbe (qi) po-moću izraza (24, 25 i 26):Aritmetička sredina (A):

(24)

Eksponencijalna srednja vrijednost

(E): (25)

Površina poligona (P):

(26)

gdje su: n- broj svojstava; y1 do y10 – relativne karakteristike svojstava.

Tab.8 Izračunate tipične vrijednosti svojstva izvedbe podnih obloga

y1 y2 y3 y4 y5 y6 y7 y8 y9 y10

N Fleksibilnost (R)Stla-čivost

(C)·10-5

Defor-macija

pri tlaku (K)

Rasterećenje pri tlaku (Cr)

Mekoća (S)

Mjera stlačivosti

(C.R)Histereza (Hs) Tvrdoća

(H)

Modul stlači-vosti(M)

Trajnost (P)

J(8) J(9) J(10) J(11) J(12) J(13) J(14) J(15) J(16) J(17) J(18) J(19) J(20) 1 98,86 79,56 87,13 94,9 9,46 97,59 4,22 78,07 20,46 14,38 55,03 1053,2 1,93 2 98,25 68,29 15,03 106,4 10,60 96,34 6,31 66,45 30,69 335,32 50,13 939,9 3,36 3 97,58 76,23 8,50 143,0 14,25 95,85 7,00 62,64 41,45 174,94 37,58 699,1 3,39 4 98,51 83,33 26,52 136,7 13,61 97,39 4,14 77,19 24,72 117,91 40,49 731,6 2,27 5 98,60 77,69 54,42 126,3 12,58 95,86 1,86 87,87 19,51 5,77 52,28 791,8 2,81 6 99,63 88,30 74,83 116,0 11,55 98,26 1,02 93,16 5,06 2,15 58,25 862,0 1,35 7 97,85 77,33 24,70 143,2 14,26 96,66 1,71 90,71 36,07 23,03 38,02 698,3 3,23 8 98,03 78,59 46,78 103,8 10,34 96,76 2,88 85,00 35,11 16,03 50,76 963,0 2,21 9 98,55 79,73 3,22 111,8 11,13 97,49 5,30 66,52 21,27 447,48 56,72 894,8 2,2610 98,74 79,75 10,14 102,7 10,23 97,85 2,78 82,01 18,30 108,55 63,04 973,3 2,07


Tab.11 Rangiranje prema kvaliteti podnih obloga

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Aritmetička sredina (A) 4 9 2 3 5 1 6 8 7 10Eksponencijalna srednja vrijednost (E) 2 6 1 4 5 3 8 7 9 10Površina poligona (P) 2 6 1 3 4 5 9 7 8 10Ukupani rezultat 8 21 4 10 14 9 23 22 24 30Konačni poredak 2 6 1 4 5 3 8 7 9 10

Tab.10 Kompleksne karakteristike pod-nih obloga

N

Aritme-tička

sredina (A)

Ekspo-nencijalna

srednja vrijednost

(E)

Površina poligona

(P)

1 0,6968 0,6239 1,6160 2 0,6391 0,5481 1,1156 3 0,7266 0,6587 1,7529 4 0,7108 0,5797 1,3771 5 0,6866 0,5729 1,3315 6 0,8271 0,5830 1,3068 7 0,6692 0,4775 0,8453 8 0,6421 0,5202 1,0954 9 0,6511 0,4670 0,871910 0,6049 0,4406 0,7460

Tab.9 Izračunate vrijednosti relativnih svojstva izvedbe podnih obloga

y1 y2 y3 y4 y5 y6 y7 y8 y9 y10

N Fleksibilnost (R)Stla-čivost

(C)

Defor-macija

pri tlaku (K)

Rasterećenje pri tlaku (Cr)

Mekoća (S)

Mjera stlačivosti

(C.R)Histereza (Hs) Tvrdoća

(H)

Modul stlači-vosti(M)

Trajnost (P)

q1 q2 q3 q4 q5 q6 q7 q8 q9 q10 q11 q12 q14 1 0,992 0,901 1,000 0,663 0,663 0,993 0,602 0,802 0,248 0,149 0,683 0,663 0,699 2 0,986 0,773 0,173 0,743 0,743 0,980 0,901 0,943 0,165 0,006 0,750 0,743 0,402 3 0,979 0,863 0,098 0,999 0,999 0,975 1,000 1,000 0,122 0,012 1,000 0,999 0,399 4 0,989 0,944 0,304 0,955 0,955 0,991 0,591 0,811 0,205 0,018 0,928 0,955 0,596 5 0,990 0,880 0,625 0,882 0,882 0,976 0,266 0,713 0,260 0,372 0,719 0,882 0,482 6 1,000 1,000 0,859 0,810 0,810 1,000 0,145 0,672 1,000 1,000 0,645 0,810 1,000 7 0,982 0,876 0,283 1,000 1,000 0,984 0,244 0,691 0,140 0,093 0,989 1,000 0,418 8 0,984 0,890 0,537 0,725 0,725 0,985 0,410 0,737 0,144 0,134 0,740 0,725 0,610 9 0,989 0,903 0,037 0,780 0,780 0,992 0,756 0,942 0,238 0,005 0,663 0,780 0,59910 0,991 0,903 0,116 0,717 0,717 0,996 0,397 0,764 0,277 0,020 0,596 0,717 0,652

Rezultati konačnog rangiranja prema kvaliteti podnih obloga prikazani su u tab.11. Uzorci podnih obloga su po-redani u rastućem redoslijedu. Podna obloga 3 je najkvalitetnija, dok je podna obloga 10 najmanje kvalitetna.

5. ZaključakTekstilne podne obloge zauzimaju sve značajnije mjesto u svakodnevnom

životu i važan su predmet istraživanja u tekstilnoj industriji. Osim estetske funkcije moraju zadovoljiti i niz dru-gih kriterija: udobnost, funkcional-nost, trajnost. Ovaj rad izrađen je u sklopu istraživanja ovisnosti debljine i stlačivosti u cjelovitom ciklusu opte-rećenja i rasterećenja. U radu je kori-šten uređaj za mjerenje debljine tek-stilnih podnih obloga koji je prilago-đen zahtijevanim uvjetima ispitivanja.Na temelju provedenih istraživanja i analiziranih rezultata te provede-ne rasprave mogu se izvesti sljedeći zakljuci:Analizirani su podaci o stlačivosti i debljini različitih tekstilnih podnih

Predložena je jednadžba (7) za opisi-vanje odnosa između debljine t, i tla-ka p tekstilnih podnih obloga. Prove-denom usporednom analizom, utvr-đeno je da izmjerene i izračunate vrijednosti debljine tekstilnih podnih obloga prema predloženoj jednadžbi imaju zadovoljavajuću podudarnost.Usporedba promjene debljine podnih obloga pokazala je da se debljina pod zadanim opterećenjem više smanjuje kod tekstilnih podnih obloga s većom fi noćom. To ujedno znači da su podne obloge s većom promjenom debljine mekši i udobniji tijekom uporabe.Analizom svojstava izvedbe tekstil-nih podnih obloga prikazane su tipič-ne i relativne vrijednosti svojstava te iskorištene za proračun kompleksne metode provjere kvalitete podnih obloga. Utvrđeno je da se komplek-sne metode provjere kvalitete poput aritmetičke sredine, eksponencijalne srednje vrijednosti i površine poligo-na mogu uspješno koristiti za procje-nu kvalitete tekstilnih podnih obloga.Na temelju iznesenog istraživanja, predviđena su dodatna istraživanja svojstava tekstilnih podnih obloga s naglaskom na analizu vrste pređe i strukture podne obloge.

Autori rada zahvaljuju djelatnicima tvornice podnih obloga Regeneracija d.o.o. na ustupljenim uzrocima. Po-sebno zahvala ide direktoru Regene-racija d.o.o. Anđelku Švaljeku, dipl.

obloga s ciljem da se dobije jednadž-ba za krivulje koje će najbolje opisi-vati ponašanje navedenih tkanina pri opterećenju (stlačivanju) i rastereće-nju (oporavku).Utvrđeno je da se, s porastom tlaka, debljina tekstilnih podnih obloga smanjuje po zakonitosti hiperbole. To vrijedi za sve uzorke pri opterećenju i rasterećenju.


inž. za nesebičnu potporu, pomoć i savjete. Njihova pomoć bila je drago-cjena u provedbi ovog istraživanja.

L i t e r a t u r a :

[1] Hajdarović K., LJ. Hajdarović: Konstrukcija orijentalnih ćilima, Tekstil 49 (2000.) 9, 478-484

[2] Hajdarović LJ., K. Hajdarović: Ori-jentalni ćilimi kroz povijest i danas, Tekstil 50 (2001.) 4, 164-175

[3] Knezić Ž i sur.: Tekstilne podne obloge kao opasne tvari-potenci-jalna opasnost u prostoru, Zbornik radova X. stručni skup hrvatske vatrogasne zajednice, Rijeka, Hr-vatska vatrogasna zajednica, 10.-11. travnja 2014., 71-81

[4] Orešković V., J. Hađina: Vezovi i konstrukcija tkanina listovnog tkanja, Viša tehnička škola Bihać, Bihać, 1982.

[5] Moody V. H. L. Needles: Tufted Carpet: Textile Fibers, Dyes, Fin-ishes, and Processes, Knovel Publishing, USA, ISBN: 978-1-884207-99-5

[6] Needles M., L. Howard: Tufted Carpet - Textile Fibers, Dyes, Fin-

ishes, and Processes, New York, USA, 2004. ISBN: 978-1-884207-99-0

[7] Yang X. i sur.: Analiza pojave uoč-ljivih mjesta na taftiranom tepihu uzrokovanih zastojem stroja, Tek-stil 62 (2013.) 5-6, 242-248

[8] Penava Ž. i sur.: Analiza temeljne tkanine za izradu ručno taftanih te-piha, Zbornik radova 6. znan stve-no-stručno savjetovanje Tekstilna znanost i gospodarstvo, Zagreb, Hrvatska, 24. siječnja 2013., 77-80

[9] Marčac-Škrtić B.: Razvrstavanje robe u carinski tarifu- Tekstilni podni pokrivači, Tekstil 60 (2011.) 11, 594-598

[10] Cvitan-Černelić M.: Čarolija sa-gova, Tekstil 45 (1996.) 10, 521

[11] Hajdarović K., A. Švaljek: Koliko su nove, napredne tehnologije nužne za prosperitet na tržištu podnih obloga?, Tekstil 52 (2003.) 5, 220-224

[12] Goswami K. K.: Advances in Car-pet Manufacture, Woodhead Pub-lishing, Cambridge, UK, 2009, ISBN: 978-1-84569-333-6

[13] Özdil N. et al.: Compressibility and thickness recovery character-

istics of carpets, Tekstil ve Kon-feksiyon 22 (2012) 3, 203-211

[14] Bogaty H. et al.: The Nature of a Fabric Surface: Thickness-Pressure Relationships, Textile Research Journal 23 (1953) 2, 108-114

[15] Aliouche D., P. Viallter: Mechani-cal and Tactile Compression of Fabrics: Infl uence on Handle, Tex-tile Research Journal 70 (2000) 11, 939-944

[16] Kothari V. K., A. Das: The Com-pressional Behaviour of Spun-bonded Nonwoven Fabrics, The Journal of The Textile Institute 84 (1993) 1, 16-30

[17] Abou -Taleb H. A.: An Evaluation of Textile Floor Coverings, Textile Processing: State of the Art & Fu-ture Developments 2 (2005) 6, 461-471

[18] Maksić T.: Stlačivost tekstilnih podnih obloga, diplomski rad, Tekstilno-tehnološki fakultet, Za-greb, 2014.

[19] http://www.regeneracija.hr, Tepi-si, pristupljeno: 25.10.2014.

[20] ISO 1766:1999 Textile fl oor cov-erings - Determination of thick-ness of pile above the substrate


SUMMARYAssessment of the Compressibility of Textile Interior Floor Coverings

Ž. Penava, Ž. Knezić1, T. MaksićUnavoidable decoration of the hotel interiors are textile fl oor coverings that should have, besides aesthetic functions, thermal and acoustic insulation properties and high durability in use. One of performance tests affecting the use and durability of textile fl oor coverings is to determine their thickness after unloading. The paper describes the properties of compressibility and thickness during relaxation of ten samples of wool carpets. An equation to describe the rela-tionship between the thickness and the associated pressure of textile fl oor coverings based on Bogaty’s equation of state has been proposed. The parameters, i.e. the unknown constants A and B represented by the equation can be readily determined for particular textile fl oor coverings by empirical means, and the resulting equation can then be used to determine the thickness of the fabric prior to compression, by prolonged compression and any pressure in the range from 0.4 to 100 hPa according to the agreed conditions. The resulting functional relationship is useful to display the entire pressure-thickness curve in one cycle of loading and unloading the textile fl oor covering. If the form of the equation has been appropriately selected, the calculated thickness values match the measured thicknesses at different pressures very well. During testing several methods to assess the quality of textile fl oor coverings were used. With their help the objectively best fl oor covering out of several proposed ones classifi ed by was selected. To assess the quality of fl oor coverings accurately, methods of quality assessment such as arithmetic mean, exponential mean value and area under a polynomial curve can be applied.Key words: textile fl oor coverings, thickness, pressure, unloading, hyperbolic functionUniversity of Zagreb, Faculty of Textile TechnologyDepartment of Textile Design and ManagementZagreb, Croatia1University of Zagreb, Faculty of Textile Technology, Study in VaraždinVaraždin, Croatiae-mail: [email protected]

Received November24, 2014

Die Bewertung der Kompressibilität von textilen Fussbodenbelägen zur Ausstattung von Hotelinnenräumen

Die unvermeidbare Ausschmückung der Hotelinnenräume ist textiler Fußbodenbelag, der, neben den ästhetischen Funktionen, Wärme- und Schallisolierungseigenschaften sowie hohe Strapazierfähigkeit während des Gebrauchs haben sollte. Einer der Leistungstests, der die Verwendung und Strapazierfähigkeit von Textilbodenbelägen beeinfl usst, ist die Ermittlung derer Dicke nach der Entlastung. Der Artikel beschreibt die Eigenschaften von Kompressibilität und Dicke nach der Entlastung von zehn Probestücken von Wollteppichen. Eine Gleichung zur Beschreibung der Beziehung zwischen der Dicke und dem zugehörigen Druck von Textilbodenbelägen basierend auf Bogatys Zustands-gleichung ist vorgeschlagen worden. Die Parameter, d.h. die unbekannten Konstanten A und B in der aufgeführten Gleichung können für bestimmte textile Fußbodenbeläge mit empirischen Mitteln ermittelt werden, und die resultie-rende Gleichung kann zur Bestimmung der Gewebedicke vor Kompression, durch verlängerte Kompression und jeden möglichen Druck im Bereich von 0,4 bis 100 hPa entsprechend den vereinbarten Bedingungen verwendet werden. Die resultierende funktionelle Beziehung ist nützlich, um die komplette Druck-Dicke-Kurve in einem Zyklus der Be- und Entlastung des textilen Fussbodenbelags anzuzeigen. Wenn die Form der Gleichung in geeigneter Weise ausgewählt worden ist, stimmen die berechneten Dickenwerte mit den gemessenen Dickenwerten bei verschiedenen Drücken sehr gut überein. Zur Untersuchung wurden verschiedene Methoden verwendet, um die Qualität von texti-len Bodenbelägen zu bewerten und den besten Bodenbelag unter mehreren vorgeschlagenen und qualitätsgemäβ eingestuften Belägen zu ermitteln. Um die Qualität von Fußbodenbelägen genau zu bewerten, können Methoden zur Qualitätsbeurteilung wie arithmetischer Mittelwert, exponentieller Mittelwert und Bereich unter einer polynomischen Kurve angewendet werden.

U. ROZMAN i sur.: Ocjena higijene bolničkih tekstilija, Tekstil 64 (7-8) 251-256 (2015.) 251

Ocjena higijene bolničkih tekstilija

Dr.sc. Urška Rozman, prof. biol. i kem.1

Izv.prof.dr.sc. Sabina Fijan, dipl.ing.1

Prof.dr.sc. Sonja Šostar Turk, dipl.ing.1,2

1 Univerza v Mariboru, Fakulteta za zdravstvene vede2 Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojništvoMaribor, Slovenijae-mail: [email protected] 30.4.2015. UDK 677.019.395:614.39/.48

Stručni rad

Neprikladno dezinfi cirani bolnički tekstil može biti uzročnik prijenosa zdrav-stvenih infekcija, koje predstavljaju komplikacije u liječenju bolesnika i izazvaju gospodarske štete. Programom nadzora, koji uključuje kontrolu higijene i uzorkovanje očišćenog bolničkog tekstila, moguće je spriječiti bolničke infekcije. Metode, ovisno o uzorkovanju tekstila i stanju tkanine na kraju procesa, mogu biti destruktivne i nedestruktivne. Ovo istraživanje obuhvaća ispitivanje higijene tekstila primjenom nedestruktivne metode ispiranja pomoću uređaja Morapex A. U radu je načinjena usporedba učin-kovitosti uređaja Morapex s najčešće korištenim metodama uzorkovanja tekstila pomoću briseva i RODAC agar ploča. Ove metode su se pokazale lošijima i nisko učinkovitim, prije svega zbog grube i neravne trodimenzio-nalne površine tkanine, dok se Morapex uređaj pokazao dobrim i prikladnim za nedestruktivna ispitivanja higijene tekstila.Ključne riječi: bolnički tekstil, higijena, očišćeni bolnički tekstil, ispitivanje higijene tekstila, metode ispitivanja

1. Uvod

Odjeća zdravstvenih radnika važan je aspekt u bolničkom okruženju koje može biti kontaminirano. Dokazano je da bolnički tekstil može biti izvor zdravstvenih infekcija kroz prijenos patogena neizravnim kontaktom, preko bolničkog osoblja, endogeno i aerosolno [1, 2]. Zdravstvene infek-cije (HCAI) ne predstavljaju samo komplikacije u liječenju pacijenata u bolnici, već uzrokuju i ekonomske štete [3]. Smatra se da se oko 20 do 30 % bolničkih infekcija može spri-ječiti intenzivnom prevencijom i kon-trolnim programima uključujući i

nadzor [4, 5]. Jedan od tih programa nadzora je kontrola higijene bolnič-kog tekstila. Uzročnici zaraze mogu biti zaražena osoba ili okoliš. Mikro-organizmi koji uzrokuju bolničke in-fekcije u procesu dijagnostike, liječe-nja i skrbi bolesnika slabijeg imuno-loškog sustava mogu biti dio normal-ne fl ore pacijenta. Izvor infekcija mogu biti i drugi pacijenti ili zdrav-stveni djelatnici koji su zarazni. Mi-kroorganizmi mogu opstati na povr-šinama u okolišu do nekoliko tjedana [6], pružajući značajan biotransfernu/križnu-kontaminaciju/križno-infek-tivni potencijal [7] koji se ne smije previdjeti.

2. Teorijski dio2.1. Bolnički tekstilKarakteristike tekstila, uključujući vlagu i toplinu, mogu stvoriti prave uvjete za umnožavanje brojnih mi-kroorganizama [8, 9]. Neprikladno dezinfi ciran tekstil može biti jedan od mogućih izvora bolničkih patogena i mogući prijenosnik bolničkih infek-cija [10], jer mikroorganizmi mogu preživjeti u okolišnim uvjetima paci-jenta, kao što je kontaminirana opre-ma za njegu, dijagnostika i obrada (tekstil) kao i na površinama [11]. Istraživanja pokazuju da bolnički tek-stil može biti izvor bolničkih infekci-

U. ROZMAN i sur.: Ocjena higijene bolničkih tekstilija, Tekstil 64 (7-8) 251-256 (2015.)252

ja sa streptokokima [12], enterokoki-ma [13], Bacillus cereus [14], stafi lo-kokima [15] i koliformnim bakterija-ma [16]. J. M. Boyce [17] je objavio da 65 % medicinskih sestara koje skrbe za bolesnike koji imaju MRSA (zlatni stafi lokok) u rani ili urinu, imaju kontaminirane bolničke unifor-me ili odoru s MRSA. Patogene bak-terije, poput P. aeruginosa i K. pneu-monia [18] i C. diffi cile [19], su tako-đer otkrivene na uniformama liječni-ka i medicinskih sestara.

2.2. Infekcije u zdravstvuNa temelju izvješća o opterećenju bolničkim infekcijama u svijetu (Re-port on the Burden of Endemic He-alth Care-Associated Infection World-wide) koja je uključivala podatke iz rezultata sustavnog pregleda literatu-re o endemskim HCAI od 1995. do 2010. godine u zemljama visokih i niskih prihoda procjenjuje se da je 4 131 tis. pacijenata/izloženo oko 4 544,1 tis. slučajeva HCAI svake go-dine u Europi. Visoka učestalost in-fekcija je povezana s korištenjem invazivnih uređaja, osobito središnjih venskih katetera, mokraćnih katete-ra i ventilatora [20]. Utjecaj HCAI podrazumijeva dulji boravak u bolni-ci, dugoročnu invalidnost, povećanu otpornost mikroorganizama na anti-mikrobna sredstva, dodatno fi nancij-sko opterećenje za zdravstveni su-stav, visoke troškove za pacijente i njihove obitelji, te povećan broj umr-lih. U Europi, HCAI uzrokuju 16 mil. dodatnih dana hospitalizacije, 37 000 smrtnih slučajeva koji se mogu pripi-sati kao dodatni postojećem broju od 110 000 svake godine. Godišnji fi -nancijski gubici se procjenjuju na oko 7 mlrd. eura, uključujući i samo izravne troškove. U SAD-u, oko 99 000 smrtnih slučajeva je pripisamo HCAI-u 2002. i godišnji gospodarski utjecaj procjenjuje se na oko 6,5 mlrd. USD u 2004. godini [20]. U velikim studijama provedenim u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, uk-ljučeni u gore navedeni pregled, od 13 954 izoliranih, najčešće prisutnih patogena za stečene infekcije u jedi-

nici intenzivnog liječenja su: Sta-phylococcus aureus (21,8 %); Ente-robacteriaceae (20,2 %); Pseudomo-nas spp. (17,2 %); enterokoki (10,0 %); Escherichia coli (9,1 %); Candi-da spp (8,8 %); stafi lokoki negativni na koagulazu (7,0 %) i Acinetobacter spp (5,1 %) [21-24].

2.3. Metode uzorkovanja bolničkog tekstila

Otkrivanje mikroorganizama na tek-stilu je korisno za mnoge svrhe, npr. utvrđivanje biološkog opterećenja korištenog tekstila prije postupaka pranja, procjene smanjenja broja bak-terijskih kultura u odnosu na razne postupke pranja, ili istraživanja prije-nosa u kontroli infekcije [25]. U pre-porukama Centra za kontrolu i pre-venciju bolesti i kontroli infekcija u zdravstvenoj skrbi, potvrđen je ne-dostatak mikrobioloških standarda opranih tekstilija, čime se ne oprav-dava rutinsko mikrobiološko uzorko-vanje očišćenog tekstila i tkanina za zdravstvo. Uzorkovanje se može ko-ristiti kao dio početnih istraživanja ako epidemiološki dokazi potvrđuju da su tekstil, tkanine ili odjeća iden-tificirani kao prijenosnici bolesti. Tehnike uzorkovanja uključuju asep-tično namakanje tkanine izrezane na komade i stavljanje u bujon medije ili pomoću RODAC ploča (otkrivanje organizama i prebrojavanje) za izrav-no uzorkovanje površina [26]. U Eu-ropskoj uniji, potvrda o kvaliteti i higijeni u praonici od njemačkog Istraživačkog instituta Hohenstein i odobrena od njemačkog Instituta za osiguranje kvalitete i certifi ciranje (RAL) služi kao važna preporuka za bolničke praonice [27]. Ovi proto koli slijede zahtjeve Instituta Robert Koch koji tekstil označava kao jednu od kritičnih kontrolnih točaka na kojima se provodi uzorkovanje s RODAC agar pločama [28]. Osnovne metode za uzorkovanje tekstila, ovisno o sta-nju tkanine na kraju procesa, opisuju se kao:• Nedestruktivne metode, gdje is-

pitna tkanina nakon uzorkovanja ostaje uglavnom nepromijenjena:

– uzorkovanje otiskom, posebno pomoću RODAC ili dodirnih ploča [29],

– otpuštanje vezane prašine i staničnih čestica s tkanina na sterilne površine, struganjem s obrnutom Petrijevom zdjeli-com (prevlačenje) [30],

– uzimanje uzoraka pomoću hra-njivih agar cilindara [31],

– uzorkovanje površine tkanine udarom (uzorkovanje udara-njem) [32],

– Uporaba mjehurića iz aparata po Folinu s priloženim lijev-kom [33, 34].

• Destruktivne metode, gdje je is-pitna tkanina neprikladna za upo-rabu nakon završetka postupka uzorkovanja: – namakanje [33-36] uzoraka

tka nina u defi niranom tekućem mediju,

– mućkanje [37-40] uzoraka tka-nina u defi niranom tekućem mediju,

– prekrivanje tkanine uzoraka s agarom [38, 41].

Njemačka tvrtka, SedoTreepoint GmbH [42] nudi mogućnost primje-ne uređaja Morapex A za neke tipič-ne i postojeće aplikacije za ispitiva-nje tekstilija (tkane, netkane, pletene, pređe ili vlakana), papira i kožnih materijala na nedestruktivnoj osnovi. Tipične aplikacije Morapexa A su mjerenje pH, kontrola postupka pra-nja, ispitivanje postojanosti na pranje i vodu, postojanost na znoj, analizu rezidua (škrob, alkalije, znoj, soli, peroksid, formaldehid itd.) i analize elektrovodljivosti. Na temelju pret-hodnih istraživanja [43-45], nede-struktivna metoda ispiranja primje-nom uređaja Morapex A se pokazala kao prikladna za ispitivanje higijene tekstila.

3. Eksperimentalni dioNedavno provedena istraživanja [43-45] su usmjerena na učinkovitost raz-ličitih metoda uzorkovanja tekstila za identifi kaciju odabranih HCAI pato-gena (Clostridium diffi cile, Staphylo-coccus aureus, Klebsiella pneumo-


niae, Pseudomonas aeruginosa). Eksperimentni dio detaljno opisan u prethodnim radovima, provodi se na način da se sterilni komadići tkanine umjetno kontaminiraju suspenzijom odabranih mikroorganizama (bakte-rija Staphylococcus aureus, ATCC 25923 i Klebsiella pneumoniae, ATCC 13883), a zatim odlažu u kabi-net s laminarnim strujanjem tijekom 24 sata kako bi se nanesena suspen-zija osušila.Pri tome su cijepljeni uzorci uzorko-vani na četiri različita načina: – brisevi s pamučnim štapićima pret-

hodno uronjenim u pripremljenu otopinu NaCl i Tween 80;

– RODAC kontaktne ploče priprav-ljene sa selektivnim agarom za svaki mikroorganizam;

– destruktivna metoda ispiranja, gdje je cijepljena tkanina pre-bačena u epruvetu za centrifugi-ranje s pripremljenom otopinom za ispiranje i zatim uzorkovana metodom mućkanja;

– Morapex A uređaj, gdje je cijep-ljena tkanina stavljena između dviju ploča, pri čemu se otopina za ispiranje protisne kroz tkaninu.

4. RaspravaUčinkovitost četiriju metode uzorko-vanja je prikazana grafi čki na sl.1 i 2 za S. aureus i K. pneumoniae.Rezultati briseva: Rezimirajući re-zultate, metoda briseva ima najnižu učinkovitost za povrat mikroorgani-zama iz tekstila. Učinkovitost ovisi o pojedincu koji obavlja tri postupka:

uklanjanje bakterija s površine; ukla-njanje bakterija iz brisa i uzgoj bak-terija [46]. Osim toga, svojstva povr-šine (topografi ja, vlažnost, poroznost itd.) mogu utjecati na učinkovitost uzimanja briseva [7], što je također slučaj prilikom uzimanja uzoraka iz tekstila. Utvrđeno je da je broj izvu-čenih cfu iz cijepljenih tkanina (me-toda brisova) bio oko 105 cfu / ml niži od početne koncentracije mikroorga-nizama primijenjene prije 24 satnog sušenja. Iako je ova metoda često korištena metoda uzorkovanja, nedo-staje standardizacija potrebna za ra-zinu pouzdanosti i, kao što istraživa-nje pokazuje, ona također pruža naj-niže rezultate među metodama ispiti-vanja u provedenoj kontroli tkanina [43]. Lusardi i suradnici [47] proveli su laboratorijsko ispitivanje i valida-ciju metoda uzorkovanja kontamini-ranih uniformi i radne odjeće; pri čemu izvješćuju da metoda brisova ima niske i nekonzistentne povrate, vjerojatno jer su brisovi obično di-zajnirani za pristup površinskim bak-terijama na ranama ili radnim površi-nama, a ne za pristup kontaminiranim vlaknima materijala. Također, glava za uzorkovanje ima malu površinu i može postati preopterećena odnosno zasićena.Rezultati RODAC dodirnih ploča: Metoda uzorkovanja površine pomo-ću RODAC dodirnih ploča ispunje-nih odgovarajućim agarima je jedna od često korištenih metoda uzorkova-nja površina (također tekstilnih) [29], za uporabu u izravnom dodiru uzor-

kovanja onečišćenja površine. Meto-da RODAC ploča je široko prihvaće-na i primjenjena u različitim područ-jima gdje su sanitarni uvjeti i razina zagađenja važni, posebno u instituci-onalnim sredinama, kao što su bolni-ce, pogoni za proizvodnju hrane i uslužni objekati. Korištenje RODAC ploča za površinsko uzorkovanje može biti korisno zbog jednostavno-sti, pouzdanosti i prenosivosti, osobi-to u procjeni bakterijske kontami-nacije na ravnim površinama [48]. Učinkovitost ove metode ovisi o ujed-načenosti ispitivanih površina [49] i strukturi materijala, mehaničkih na-prezanja osnove i potke i relativno male dostupne dodirne površine. To se jasno vidi u rezultatima iz analize [43], gdje je cfu vraćen iz cijepljene tkanine (s RODAC pločama) bio oko 105 cfu/ml niži od početno primije-njene koncentracije mikroorganiza-ma prije 24-satnog sušenja. Uzorko-vanje s RODAC agar pločama se ta-kođer pokazalo kao najmanje učinko-vito u ovom istraživanju [44] i pruži-lo je znatno manje učinkovite i manje pouzdane rezultate. Najniža početna primijenjena koncentracija mikro-organizama prije 24-satnog sušenja koji još uvijek može biti utvrđena s RODAC pločama uzorkovanja bila je oko 104 cfu/ml [45]. Mali broj mikro-organizama obuhvaćenih tehnikom RODAC ploča pojavljuje se u neko-liko studija [50]. B. Eriksson i surad-nici [51] su utvrdili puno niže brojeve otiskom ploča (RODAC agar ploče) od broja utvrđenog metodom ispira-

Sl.2 Uzorkovanje Klebsiella pneumoniae različitim metodama uzorkovanja

Sl.1 Uzorkovanje Staphylococcus aureus različitim metodama


nja i stoga se zaključuje da je tehnika dodirnih ploča neprikladna za određi-vanje biološkog opterećenja na tek-stilu. Drugi problem koji se pojavio u ovom radu prilikom uzorkovanja tka-nina s višom početnom koncentraci-jom mikroorganizama, brojeći cfu na RODAC pločama je vrlo teško ili čak ponekad i nemoguće uzorkovanje. Dodirne ploče su uspješnije ukoliko se koriste mediji selektivnih kultura za pojedine pokazatelje mikroorgani-zama na površini, kao što je predložio P. J. Egington i suradnici [52]. Ako je površina gruba ili mokra, uzor-kovanje je netočno, ili dobiveni rast mikrorganizama na agaru može biti konfluentan [53]. Svrsishodnost RODAC ploča može biti ograničena na površine s nižim koncentracijama mikroorganizama ili za provjeru jesu li mikroorganizmi prisutni ili nisu.Rezultati metode ispiranja: Mnogo bolji rezultati dobiveni su kada se ko-riste obje, destruktivna i nedestruk-tivna metoda ispiranja pomoću Mo-rapex A uređaja, gdje je cfu izvučen iz cijepljenih tkanine (ispiranjem) oko 103 cfu/ml manje od početne pri-mijenjene koncentracije mikroorga-nizama prije 24-satnog sušenja [43]. Brojanje održivih kolonija mikroor-ganizama na ploči nakon destruktiv-nog ispiranja se pokazalo kao druga metoda po učinkovitosti unutar tri istraživane metode [44]. H. J. Cody i suradnici [54] su dokazali da metoda ispiranja ima izvrsnu ukupnu učinko-vitost povrata, laku izvedbu, ponov-ljive rezultate pod različitim uvjetima ispitivanja, bakterijske vrste, njene koncentracije i vrste tkanina. Re-zultati ovog istraživanja također po-tvrđuju ove zaključke. Postupak de-struktivne metode ispiranja, iako pruža povrat vrijednosti koje su uspo-redive s metodom namakanja, je jed-nostavnija, brža i jeftinija za primje-nu. H. J. Cody i suradnici [54] su pokazali da se metoda ispiranja može koristiti kao jednostavna i točna me-toda za kvantifi kaciju bakterija na tkanini i omogućava procjenu bakte-ricidnih karakteristika postupka pra-nja. Nedostatak ove metode je da

pripada skupini destruktivnih meto-da, gdje se komad tkanine mora izre-zati iz uzorkovanog predmeta, što znači da je ispitna tkanina nepriklad-na za uporabu nakon završetka po-stupka uzorkovanja. Tako ovaj po-stupak može biti posebno koristan u laboratorijskim uvjetima, ali se ne može koristiti u stvarnom okruženju.Morapex A uređaj može analizirati i stoga kontrolirati ili sirovi ili obojen materijal u samo nekoliko minuta, a ne sati, u usporedbi sa stan dardnim metodama. Morapex A je kompaktan ispitni uređaj za primjenu u proizvod-nji i može raditi na temperaturama do 95 0C; radi u različitim tekućinama u širokim rasponu otopina za pranje. Kada se koristi uređaj Morapex A za ispiranje mikroorganizama iz cijep-ljenih tkanina [43], učinkovitost je slična klasičnoj metodi ispiranja. Cfu izvučeni iz cijepljene tkanine (s Mo-rapexom) su oko 103 cfu/ml niži od početne primijenjene koncentracije mikroorganizama prije 24-satnog su-šenja. Sustav radi prema postupku prisilne desorpcije, što znači da se identifi cira unutarnje stanje tkanine. Ispitivani materijal se stavlja između dviju metalnih ploča; testna tekućina se protisne kroz tkaninu i prikuplja u kivetu. Takvo ispitivanje je moguće u bilo kojoj fazi proizvodnje, na pri-mjer, na početnoj tkanini, analizi u međufazama tijekom proizvodnje, analizi gotovih proizvoda, tijekom istraživanja i razvoja, utjecaja proce-sa i podešavanja opreme, itd. U ovom istraživanju, uređaj je također ispitan za detekciju mikroorganizama; stoga se također može koristiti kao učinko-vita i nedestruktivna metoda za pro-vjeru higijene tekstila, što je važan aspekt u prevenciji bolničkih infekci-ja. Dobiveni ekstrakt može se anali-zirati brzo i jednostavno, a ispitivana tkanina ostaje u suštini nepromijenje-na nakon uzorkovanja, te se stoga može ponovno upotrijebiti u realnom okruženju.

5. ZaključakGranica detekcije bakterija je vrlo važna, jer bolničko rublje treba biti ‘higijenski čisto’, slobodno od pato-

genih mikroorganizama u brojkama dovoljnim da ne uzrokuju ljudske bolesti [37]. Većina metoda za uzor-kovanje mikroorganizama na tekstilu ima određena ograničenja. Loša stra-na metoda briseva i RODAC ploča je niska učinkovitost u izvlačenju mi-kroorganizama zbog grube, neravne trodimenzionalne površine tkanine. Mogu se primijeniti metode koje rade na načelu ispiranja mikroorga-nizama iz tekstila kao i mikroorgani-zama u tkanini. Morapex A uređaj, koji pripada nedestruktivnoj metodi koja se temelji na ispiranju. pokazao se boljim za ispitivanje higijene tek-stila u stvarnom okruženju. Unatoč tim zaključcima, uporaba Morapex uređaja u stvarnom okruženju izazi-va određene probleme, posebno kada je riječ o malim ili srednje velikim praonicama. Uređaj je tehnički slo-žen, zahtijeva edukaciju osoblja i ta-kođer može predstavljati izvor vanj-ske kontaminacije. Stoga odluka o izboru metode uzorkovanja i dalje ostaje u domeni praonice, ali u sva-kom slučaju je poželjno da bude upo-znata s drugim mogućim i učinkovi-tim načinima uzorkovanja tekstila.

L i t e r a t u r a :

[1] Neely A.N.: A survey of gram-ne-gative bacteria survival on hospi-tal fabrics and plastics, J Burn Care Rehabil 21 (2000) 523–527

[2] Borkow G., J. Gabbay: Biocidal textiles can help fi ght nosocomial infections, Medical Hypotheses 70 (2008) 5, 990-994

[3] Durand-Zaleski I. et al.: Costs of Nosocomial Infections in the ICU and Impact of programs to Reduce Risks and Costs, Clin Pulm Med 9 (2002) 1, 33-38

[4] Haley R.W. et al.: The effi cacy of infection survelliance and control programs in preventing nosoco-mial infections in US hospitals, Am J Epidemio 121 (1985) 2, 182-205

[5] Harbart S. et al.: Teh preventable poportion of nosocomial infec-tions: an overwiew of published reports, J Hosp Infect 54 (2003) 4, 258-266


[6] Wilks S.A.: The survival of Esch-erichia coli O157 on a range of metal surfaces, Int. J. Food Micro-biol. 105 (2005), 445–454

[7] Verran J. et al.: A critical evalua-tion of sampling methods used for assessing microorganisms on sur-faces, Food and Bioproducts pro-cessing 88 (2010) 335-340

[8] Malnick S. et al.: Pyjamas and sheets as a potential source of nosocomial pathogens, J Hosp In-fect 70 (2008) 89-92

[9] O’Hanlon S. J., Enright M. C.: A novel bactericidal fabric coating with potent in vitro activity against meticillin-resistant Staphylococ-cus aureus (MRSA), Int J Antimi-crob Agents 33 (2009), 427-431

[10] Fijan S. et al.: Antimicrobial dis-infection effect of a laundering procedure for hospital textiles against various indicator bacteria and fungi using different sub-strates for simulating human ex-crements, Diagnostic Microbiol Infectious Dis 57 (2007), 251-257

[11] Gubina M., A. Ihan: Medicinska bakteriologija z imunologijo in mikologijo, Medicinski razgledi, Ljubljana 2002.

[12] Brunton W.A.: Infection and hos-pital laundry, Lancet 345 (1995) 8964, 1574-1575

[13] Wilcox M.H., B.L. Jones: Entero-cocci and hospital laundry, Lancet 344 (1995) 594

[14] Barrie D. et al.: Contamination of hospital linen by Bacillus ce-reus, Epidemiol Infect 113 (1994) 297-306

[15] Gonzaga A.J. et al.: Transmission of staphylococci by fomites, JAMA 189 (1964) 711-715

[16] Kirby W. et al.: Urinary tract in-fections caused by antibiotic-re-sistant coliform bacteria, JAMA 162 (1956), 1-4

[17] Boyce J.M. et al.: Environmental contamination due to methicillin-resistant Staphylococcus aureus: possible infection control implica-tions, Infection Control and Hos-pital Epidemiology 18 (1997) 622-627

[18] Wiener-Well Y. et al.: Nursing and physician attire as possible source of nosocomial infections, Am J Infect Control 39 (2011) 555-559

[19] Perry C. et al.: Bacterial contami-nation of uniforms, J Hosp Infect. 48 (2001) 238-41

[20] Allegranzi B. et al.: Report on the burden of endemic health care-associated infection worldwide. WHO, Geneva, Switzerland 2011

[21] Legras A. et al.: Nosocomial in-fections: prospective survey of incidence in fi ve French intensive care units, Intensive Care Med. 24 (1998) 10, 1040-6

[22] Malacarne P. et al.: Epidemiology of nosocomial infection in 125 Italian intensive care, Minerva Anestesiologica 76 (2010) 13-23

[23] Gastmeier P. et al.: Effectiveness of a nationwide nosocomial infec-tion surveillance system for reduc-ing nosocomial infections, J Hos. Inf. 64 (2006) 1, 16-22

[24] De Rosa F.G. et al.: SPIR01 and SPIR02: a two-year 1-day point prevalence multicenter study of infections in intensive care units in Piedmont, Italy, New Microbio-logica 31 (2008) 81-87

[25] Hoborn J., B. Nyström: Bacterial counts on fabrics: a comparative study of three methods, J. Hyg. Camb. 95 (1985) 403-407

[26] Sehulster L.M. et al.: Guidelines for environmental infection con-trol in health-care facilities, Rec-ommendations from CDC and the Healthcare Infection Control Prac-tices Advisory Committee (HICPAC), American Society for Healthcare Engineering/American Hospital Association, Chicago IL 2004.

[27] RAL-GZ 992: Sachegemëße Was-chepfl ege Gütezicherung RAL-GZ 992 [Proper Linen Care, Qual-ity Assurance RAL-GZ 992]. RAL, Deutsches Institut für Güt-ezicherung und Kennzeichnung e. V., Sankt Avgustin 2001., 51

[28] RKI-Richtlinien: Anforderungen der Hygiene an die Wäsche aus einrichtungen des Gesundheitsdi-enstes, die Wäscherei und den Waschvorgang und Bedingungen für die Vergabe von Wäsche an gewerbliche Wäschereien, Anlage zu den Ziffern 4.4.3 und 6.4 der ''Richtlinie Krankenhaus-hygiene und Infektionsprävention'', 38 (1995) 7

[29] Hall L.B., M.J. Hartnett: Measure-ment of the bacterial contamina-tion on surfaces, Public Health Rept. 79 (1964) 1021-1024

[30] Blowers R., K.R. Wallace: The sterilization of blankets with cetyl trimethylamine bromide, Lancet 265 (1955) 6877, 12501252

[31] Ten Cate L.: A note on a simple and rapid method of bacteriologi-cal sampling by means of agar sausages, J. Appl. Bacteriol. 28 (1965) 2, 221-223

[32] Puck T.T. et al.: The oil treatment of bedclothes for the control of dust-borne infection. I. Principles underlying the development and use of a satisfactory oil-in-water emulsion, Am. J. Hyg. 43 (1946.) 91-104

[33] Church B.D., C.G. Loosli: The role of the laundry in the recon-tamination of washed bedding, J. Infect. Dis. 93 (1953.) 65-74

[34] Lemon H. M.: A method of collec-tion of bacteria from air and tex-tiles, Proc. Soc. Exp. Biol. Med., 54 (1943) 298-301

[35] Sidwell R.W. et al.: Quantitative studies on fabrics as disseminators of viruses. I. Persistence of vac-cinia virus on cotton and wool fabrics, Appl. Microbiol. 14 (1966) 55-59

[36] Wilkoff L.J. et al.: Factors affect-ing the persistence of Staphylo-coccus aureus on fabrics, Appl. Microbiol. 17 (1969) 268-274

[37] Wetzler T. F.: Critical analysis of the microfl ora of toweling, Am. J. Public Health 61 (1971) 376-393

[38] Arnold L.: A sanitary study of commerical laundry practices, Am. J. Public Health 28 (1938) 839-844

[39] Ridenour G.M.: A bacteriologic study of automatic clothes wash-ing, National Sanitation Founda-tion, Ann Arbor, Michigan 1952.

[40] Wiksell J.C. et al.: Survival of mi-croorganisms in laundered polyes-ter-cotton sheeting, Appl. Bacte-riol. 25 (1973.) 431-435

[41] Charnley J., N. Eftekhar: Penetra-tion of gown material by organ-isms from the surgeon’s body, Lancet 293 (1969) 7587, 172-174

[42] http://www.sedo-treepoint.com),[43] Rabuza U. et al.: Effi ciency of four

sampling methods used to detect two common nosocomial patho-gens on textiles, Textile Research Journal 82 (2012) 20, 2099-2105

[44] Rozman U. et al.: Real-Time po-lymerase chain reaction for quan-


titative assessment of common pathogens associated with health-care- acquired infections on hos-pital textiles, Textile Research Journal 83 (2013) 19, 2032-2041

[45] Fijan S. et al.: Comparison of methods for detection of four common nosocomial pathogens on hospital textiles, Zdraavstveno varstvo 53 (2014) 1, 17-25

[46] Moore G., C. Griffi th: Problems associated with traditional hy-giene swabbing: the need for in-house standardisation, J. Appl. Microbiol. 103 (2007) 1090-1103

[47] Lusardi G. et al.: A laboratory in-vestigation and validation of methods for sampling contami-

nated uniforms and work-wear, J Infect Prevention 12 (2011) 154-158

[48] Bruch M.K., F.W. Smith: Im-proved Method for Pouring Rodac Plates, Applied Microbiology 16 (1968) 9, 1427-1428

[49] Maunz U., E. Kanz: Beitrage zur quantitativen Auswertung von Ab-klatschkulturen, Gesundheitswe-sen und Desinfektion, 61 (1969) 129-142

[50] Babb J.R. et al.: Contamination of protective clothing and nurses' uniforms in an isolation ward, Journal of Hospital Infection 4 (1983.) 149-157

[51] Eriksson B. et al.: The contact plate technique is inappropriate for biobured determination on tex-tiles, Journal of Hospital Infection 30 (1995.) 73-82

[52] Egington P.J. et al.: Quantifi cation of the ease of removal of bacterial from surfaces, J. Ind. Microbiol. 15 (1995), 305–310

[53] Ducel G. et al.:. Prevention of hos-pitalacquired infections - A practi-cal guide, 2nd ed, WHO 2002.

[54] Cody H.J. et al.: Comparison of Methods for Recovery of Esche-richia coli and Staphylococcus aureus from Seeded Laundry Fab-rics, Applied and Environmental Microbiology 47 (1984) 5

SUMMARYHygiene evaluation of hospital textilesU. Rozman1, S. Fijan1, S. Šostar Turk1,2

Inappropriately disinfected hospital textiles can act as a vector for cross transmission of healthcare associated infec-tions, which represent complications in the treatment of patients and cause economic damage. Through the surveillance program that includes controlling the hygiene and sampling of cleaned healthcare textiles, nosocomial infections are considered to be preventable. Until now various types of textile sampling methods were divided into non-destructive and destructive methods, which vary depending on the state of the fabric at the end of the process. In our research, the Morapex A device as a non-destructive elution based method, was introduced for textile hygiene testing. The effi -ciency of Morapex A device was compared to the swabbing and RODAC agar plate sampling as most common used methods for sampling of textiles. The low effi ciency of capturing microorganisms due to the rough, uneven three-di-mensional fabric surface turned out to be the downside of the swabbing and RODAC plate method. The Morapex A device has proved to be a better implementation and an adequate substitute for non-destructive textile hygiene testing.Key words: hospital textiles, hygiene, cleaned healthcare textiles, textile hygiene testing, testing methods1University of Maribor, Faculty of Health Sciences2Faculty of Mechanical EngineeringMaribor, Sloveniae-mail: [email protected]

Received April 30, 2015

Hygienebewertung von KrankenhaustextilienUnpassend desinfi zierte Krankenhaustextilwaren können als ein Vektor für die Übertragung krankenhausbedingter Infektionen wirken, die Komplikationen in der Behandlung von Patienten und Wirtschaftsschaden verursachen. Durch das Überwachungsprogramm, das die Kontrolle der Hygiene und die Probeentnahme von gereinigten Krankenhaus-textilen umfaßt, ist es möglich, Krankenhausinfektionen zu verhindern. Bis jetzt wurden verschiedene Arten von Textilprobenahmen in nichtzerstörende und zerstörende Methoden unterteilt, die abhängig von dem Zustand des Ge-webes am Ende des Prozesses variieren. In dieserForschung wurde das Gerät Morapex A als zerstörungsfreie, auf Eluierung basierende Methode, für Textilhygieneprüfung eingeführt. Diese Forschung umfasst die Untersuchung der Textilhygiene durch Anwendung der zerstörungsfreien Methoden der Spülung mit einem Morapex A-Gerät. Die Lei-stungsfähigkeit vom Morapex A Gerät wurde mit dem Abtupfen und RODAC-Nährbodenplatten verglichen, wie die am meisten verwendeten Methoden zur Textilprobenahme. Diese Methoden waren schlechter und zeigten niedrige Leistungsfähigkeit, vor allem wegen einer groben und unebenen dreidimensionalen Gewebefl äche, während sich das Morapex-Gerät als gut und geeignet für nichtzerstörende Untersuchungen von Textilhygiene zeigte.

U. ROZMAN et al.: Hygiene evaluation of hospital textiles, Tekstil 64 (7-8) 257-262 (2015.) 257

Hygiene evaluation of hospital textiles

Asist. dr. sc. Urška Rozman, prof. biol. in kem.1

Izr. Prof. dr. sc. Sabina Fijan, dipl. inž.1

Prof. dr. sc. Sonja Šostar Turk, dipl. inž.1,2

1University of Maribor, Faculty of Health SciencesFaculty of Mechanical EngineeringMaribor, Sloveniae-mail: [email protected] April 30, 2015 UDK 677.019.395:614.39/.48

Professional paper

Inappropriately disinfected hospital textiles can act as a vector for cross transmission of healthcare associated infections, which represent complica-tions in the treatment of patients and cause economic damage. Through the surveillance program that includes controlling the hygiene and sampling of cleaned healthcare textiles, nosocomial infections are considered to be pre-ventable. Until now various types of textile sampling methods were divided into non-destructive and destructive methods, which vary depending on the state of the fabric at the end of the process. In our research, the Morapex A device as a non-destructive elution based method, was introduced for textile hygiene testing. The effi ciency of Morapex A device was compared to the swabbing and RODAC agar plate sampling as most common used methods for sampling of textiles. The low effi ciency of capturing microorganisms due to the rough, uneven three-dimensional fabric surface turned out to be the downside of the swabbing and RODAC plate method. The Morapex A device has proved to be a better implementation and an adequate substitute for non-destructive textile hygiene testing.Key words: hospital textiles, hygiene, cleaned healthcare textiles, textile hygiene testing, testing methods

1. Introduction

Garments of health care workers are an important aspect of the hospital environment that can easily become contaminated. It has been suggested that hospital textiles could be a source of healthcare acquired infections, contributing to the transmission of pathogens both through indirect con-tact, via hospital staff, endogenously, and by means of aerosols [1, 2]. Healthcare associated infections (HCAI) do not only represent com-plications in the treatment of patients in the hospital, but also cause eco-

nomic damage [3]. Approximately 20 % to 30 % of nosocomial infections are considered to be preventable by intensive infection prevention and control programs including surveil-lance [4, 5]. One of these surveillance programs is controlling the hygiene of hospital textiles. The origin of in-fection can be an infected person or the environment. Microorganisms that cause the nosocomial infection can be part of the patient’s normal fl ora, which during the process of di-agnosis, treatment and care of immu-nocompromised patients. The source may also be other patients or health

workers who are infectious. Microor-ganisms are able to survive on envi-ronmental surfaces for periods of up to several weeks [6], providing a sig-nifi cant biotransfer / cross-contami-nation/ cross-infection potential [7] that should not be overlooked.

2. Theoretical basis2.1. Hospital textilesThe characteristics of the textile in question, together with humidity and heat, can create the right conditions for the proliferation of numerous mi-croorganisms [8, 9]. Inappropriately

U. ROZMAN et al.: Hygiene evaluation of hospital textiles, Tekstil 64 (7-8) 257-262 (2015.)258

disinfected textiles can be one of the possible sources of nosocomial path-ogens and are a possible vehicle of nosocomial infections [10], since mi-croorganisms are able to survive in the patient’s abiotic environment, such as contaminated equipment for care, diagnosis and treatment (tex-tiles) and on surfaces [11]. Surveys show that hospital textiles can be the source of nosocomial infections with streptococci [12], enterococci [13], Bacillus cereus [14], staphylococci [15] and coliform bacteria [16]. Boyce [17] reported that 65 % of nurses who had performed patient care activities on patients having MRSA in a wound or urine had con-taminated their nursing uniforms or gowns with MRSA. Pathogenic bac-teria such as P. aeruginosa and K. pneumonia [18] and C. diffi cile [19] were also detected on uniforms of physicians and nurses.

2.2. Healthcare associated infections

On the basis of the Report on the Burden of Endemic Health Care-Associated Infection Worldwide that included data from results of system-atic reviews of the literature on en-demic HCAI from 1995 to 2010 in high- and low/ middle-income coun-tries it is estimated that 4.131.000 patients are affected by approximate-ly 4.544.100 episodes of HCAI every year in Europe. High frequency of infection is associated with the use of invasive devices, in particular central venous catheters, urinary catheters, and ventilators [20]. The impact of HCAI implies prolonged hospital stay, long-term disability, increased resistance of microorganisms to anti-microbials, a massive additional fi -nancial burden for health systems, high costs for patients and their fam-ilies, and excess deaths. In Europe, HCAIs cause 16 million extra-days of hospital stay, 37.000 attributable deaths, and contribute to an addition-al 110.000 every year. Annual fi nan-cial losses are estimated at approxi-mately € 7 billion, including direct

costs only. In the USA, approximate-ly 99.000 deaths were attributed to HCAI in 2002 and the annual eco-nomic impact was estimated at ap-proximately US$ 6.5 billion in 2004 [20]. In large studies conducted in France, Germany, and Italy included in above mentioned review, of 13.954 isolates, the most frequently reported pathogens in intensive care unit-ac-quired infections were: Staphylococ-cus aureus (21.8%); Enterobacte-riaceae (20.2%); Pseudomonas spp. (17.2%); enterococci (10.0%); Es-cherichia coli (9.1%); Candida spp (8.8%); coagulase-negative staphylo-cocci (7.0%); and Acinetobacter spp (5.1%) [21, 22, 23, 24].

2.3. Methods for sampling of hospital textiles

Detecting microorganisms on textiles is useful for many purposes, for ex-ample to determine the bioburden on used textiles before laundering proce-dures, assessing the reduction of bac-terial counts in connection with vari-ous laundry procedures, or trace transfer routes in infection control investigations [25]. In the recommen-dations of Centers for Disease Con-trol and Prevention and the Health-care Infection Control there is a re-port about the absence of microbio-logic standards for laundered textiles, so no rationale exists for routine mi-crobiologic sampling of cleaned healthcare textiles and fabrics. Sam-pling may be used as part of an out-break investigation if epidemiologic evidence suggests that textiles, fab-rics, or clothing are a suspected vehi-cle for disease transmission. Sam-pling techniques include aseptically macerating the fabric into pieces and adding these to broth media or using RODAC (replicate organism detec-tion and counting) plates for direct surface sampling [26]. In the Euro-pean Union, the Certifi cate of quality and hygiene in laundry published by the Research Institute Hohenstein, Germany and authorized by the Ger-man Institute for quality assurance and certifi cation (RAL) serves as an

important recommendation for hospi-tal laundries [27]. It follows the Rob-ert Koch Institute requirements that indicate textiles as one of the critical control points where the sampling with RODAC agar plates should be conducted [28].Until now, two basic types of textile sampling methods, which vary de-pending on the state fabric at the end of the process, have been described:• Non-destructive methods, in which

the test fabric remains essentially unaltered after sampling: – impression sampling, specifi -

cally RODAC or contact pla-ting [29],

– release of fabric-bound dust and cellular particles onto ste-rile sampling surfaces by scra-ping with an inverted petri dish (sweep plating) [30],

– sampling by means of nutrient agar cylinders - sausages [31],

– sampling by impact upon the fabric surface (percussion sam-pling) [32],

– the use of a Folin bubbler ap-paratus with attached funnel [33, 34].

• Destructive methods, in which the test fabric is rendered unsuitable for use after completion of the sampling process: – maceration [33, 35, 36] of fa-

bric samples in a defi ned liquid medium,

– agitation [37, 38, 39, 40] of fa-bric samples in a defi ned liquid medium,

– overlaying fabric samples with agar [38, 41].

The German company, SedoTree-point GmbH [42] reports about some typical and already used applications with the device called Morapex A for testing fabric (woven, nonwoven, knitted, yarn or fi ber), paper and leather materials on a non-destructive basis. Typical Morapex A applica-tions are pH measurement, control of wash procedure, wash and water fast-ness checks, perspiration fastness checks, residual analysis (including size, alkali, acids, salts, peroxide, for-


maldehyde, etc.) and conductivity analysis. Based on our research [43, 44, 45], Morapex A also has proved to be an adequate substitute for textile hygiene testing as it is a non-destruc-tive elution based method.

3. ExperimentalOur recent research work [43, 44, 45], has been focused on the effi cien-cy of different textile sampling meth-ods for detecting selected HCAI pathogens (i.e. Clostridium diffi cile, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Pseudomonas aerugi-nosa).The experiment presented in this ar-ticle is described in detail in previous articles and was carried out as fol-lows. The sterile fabric pieces were artifi cially contaminated with a sus-pension of selected microorganisms (Staphylococcus aureus, ATCC 25923 and Klebsiella pneumoniae, ATCC 13883) and then left in the laminar fl ow cabinet for 24 hours to allow the applied suspension to dry. Inoculated swatches were sampled with four different methods: – swabbing with cotton swabs pre-

treated by dipping into a prepared NaCl and Tween 80 solution;

– RODAC contact plates prepared with selective agar for each of the microorganisms;

– destructive elution method where a inoculated fabric was transferred to a centrifuge tube with prepared elution solution for shake-out me-thod;

– Morapex A device where inocula-ted fabric was placed between two plates and the elution solution was pressed through the fabric.

4. DiscussionThe effi ciency of four sampling me-thods is represented graphically in Fig. 1 and Fig. 2 for S. aureus and K. pneumoniae.Swabbing results: Summarizing the results, swabbing method provides the lowest effi ciency for retrieving microorganisms from textiles. The effi ciency of swabbing is reliant on the effi ciency of the individual carry-ing out three aspects of the proce-dure: the removal of bacteria from the surface; the removal of bacteria from the swab, and cultivation of bacteria [46]. In addition, the properties of the surface (topography, wettability, po-rosity, etc.) can affect the effi ciency of swabbing [7], which is also the case when taking samples from tex-tiles. It was found that the cfu cap-tured from inoculated fabric (with swabbing) was approximately 105 cfu / mL lower than the initial applied concentration of microorganisms be-fore 24 hour drying. Although swab-bing is a widely used sampling meth-od, it lacks the standardization re-quired to provide the level of repro-ducibility and, as our research shows, it also gives the lowest results among the methods tested in our survey for fabrics [43]. Lusardi et al. [47] car-ried out a laboratory investigation and validation of methods for sam-

pling contaminated uniforms and work-wear; they report that the swab-bing method gave low and inconsist-ent recoveries, which is probably because swabs are generally designed to access surface bacteria on wounds or work surfaces rather than reach contamination within the fi bres of a material. Also the sampling head has a small surface area and may become overloaded.Results using RODAC contact plates: The surface sampling method using RODAC contact plates fi lled with ap-propriate agars is one of the common used surface (also textiles) sampling methods [29] for direct contact sam-pling of surface contamination. The RODAC plate method has found wide acceptance and use in a variety of areas where sanitation and con-tamination level are important, par-ticularly in institutional areas, such as hospitals and food production and service facilities. Th e use of RODAC plates for surface sampling can be valuable in the fi eld because of its simplicity, reliability, and transport-ability, particularly in estimating the bacterial contamination on fl at sur-faces [48]. The effi ciency of this method depends on the evenness of the surface tested [49] and because the structure of a fabric, due to the mechanical combination of warp and weft, a relatively small contact area is available. This is clearly seen in re-sults from our survey [43], where the cfu captured from the inoculated fab-ric (with RODAC plates) were also

Fig. 2 Sampling Klebsiella pneumoniae with various textile sampling methods

Fig.1 Sampling Staphylococcus aureus with various textile sampling methods.


approximately 105 cfu / mL lower from initial applied concentration of microorganisms before 24 hour dry-ing. Sampling with RODAC agar plates also has proved to be the least effective in our research [44] and has provided much less effective and also less reliable results. The lowest initial applied concentration of microorgan-isms before 24 hour drying that can still be detected with RODAC plate sampling was approximately 104 cfu / mL [45]. Low counts of microor-ganisms covered by the RODAC plate technique appear in several studies [50]. B. Eriksson et al. [51] report much lower counts from im-pression plates (RODAC agar plates) than those from the elution method and therefore conclude that the con-tact plate technique in inappropriate for determination of bioburden on textiles. The other problem obtained with our work was that when sam-pling fabrics with higher initial con-centration of microorganisms, count-ing the cfu on RODAC plates was very diffi cult or even sometimes im-possible. This is why contact plates are more successful if a selective cul-ture media is used for particular indi-cator microorganisms on a surface, as suggested by P. J. Egington et al. [52]. If surfaces are rough or wet, the sam-pling is inaccurate, or the resulting growth on the agar may be confl uent [52]. The usefulness of RODAC plates can be limited to surfaces with lower microorganism concentrations or for verifying whether a microor-ganism is present or not at all.Results of the elution methods: Much better results were obtained when us-ing both the destructive elution meth-od and the non-destructive elution methods using Morapex A device, where the cfu captured from the in-oculated fabrics (with elution) were approximately 103 cfu/mL lower than the initial applied concentration of microorganisms before 24 hour dry-ing [43]. Viable plate counting after the destructive elution again proved to be the second most effi cient out of

three investigated methods [44]. Ac-cording to H. J. Cody et al. [54], the elution method has excellent overall recovery effi ciency, is easily per-formed, and yields reproducible re-sults under a variety of test condi-tions, bacterial species, seed concen-trations and fabric types. Our results also confi rm these conclusions. The destructive elution method, although providing recovery data comparable to that of the maceration method, is simpler, quicker, and less expensive to use. H. J. Cody et al. [54] suggests that the elution method can be used as a simple and accurate method for enumerating fabric-associated bacte-ria and will permit assessment of bac-tericidal characteristics of laundry procedures. The downside of this method is that it belongs to a group of destructive methods, where a piece of fabric must be cut out of the sam-pling object, which means that the test fabric is rendered unsuitable for use after completion of the sampling process. So this method can be par-ticularly useful in the laboratory cri-teria, but it cannot be used in a real environment.The Morapex A device is able to ana-lyse and therefore control either raw or dyed material in minutes rather than hours, compared to standard methods. Morapex A is a compact test device for use in production and can operate up to 95° C; the multi liq-uor option is able to operate with a wide range of wash liquids. When using the Morapex device for eluting microorganisms from inoculated fab-rics [43], the effi ciency was similar to the classical elution method. Cfu cap-tured from inoculated fabric (with Morapex) were approximately 103

cfu / mL lower than the initial applied concentration of microorganisms be-fore 24 hour drying. The system worked according to the method of forced desorption, which means the inner condition of a fabric was re-vealed. The testing material was placed between two metal plates; the test liquid was pressed through the fabric and then collected in a tube.

Such testing is possible at any stage of production, for example, on in-coming fabrics, intermediate analysis during production, analysis of fi n-ished goods, research and develop-ment checks, the effect of process and equipment adjustments, etc. In our research, the device has also been tested for the detection of microor-ganisms; therefore it can also be used as an effi cient and non-destructive method for checking the hygiene of textiles, which is an important aspect in preventing nosocomial infections. The obtained extract can be analysed quickly and easily and the tested fab-ric remains essentially unaltered after sampling and can therefore be reused in the real environment.

5. ConclusionDetection limit of bacteria is very im-portant since hospital laundry only needs to be ‘hygienically clean’, that is free of pathogenic microorganism in numbers suffi cient to cause human illness [37]. Most methods for sam-pling microorganisms on textiles have certain limitations. The down-side of the swabbing and RODAC plate method is the low effi ciency of capturing microorganisms due to the rough, uneven three-dimensional fab-ric surface. The most applicable methods are the methods that work on the principle of eluting microor-ganisms from textiles as microorgan-isms in the fabric are also collected. The Morapex A device has proved to be a better implementation for textile hygiene testing in a real environment as it is a non-destructive elution based method.

R e f e r e n c e s :

[1] Neely A.N.: A survey of gram-ne-gative bacteria survival on hospi-tal fabrics and plastics, J Burn Care Rehabil 21 (2000) 523–527

[2] Borkow G., J. Gabbay: Biocidal textiles can help fi ght nosocomial infections, Medical Hypotheses 70 (2008) 5, 990-994

[3] Durand-Zaleski I. et al.: Costs of Nosocomial Infections in the ICU


and Impact of programs to Reduce Risks and Costs, Clin Pulm Med 9 (2002) 1, 33-38

[4] Haley R.W. et al.: The effi cacy of infection survelliance and control programs in preventing nosoco-mial infections in US hospitals, Am J Epidemio 121 (1985) 2, 182-205

[5] Harbart S. et al.: Teh preventable poportion of nosocomial infec-tions: an overwiew of published reports, J Hosp Infect 54 (2003) 4, 258-266

[6] Wilks S.A.: The survival of Esch-erichia coli O157 on a range of metal surfaces, Int. J. Food Micro-biol. 105 (2005), 445–454

[7] Verran J. et al.: A critical evalua-tion of sampling methods used for assessing microorganisms on sur-faces, Food and Bioproducts pro-cessing 88 (2010) 335-340

[8] Malnick S. et al.: Pyjamas and sheets as a potential source of nosocomial pathogens, J Hosp In-fect 70 (2008) 89-92

[9] O’Hanlon S. J., Enright M. C.: A novel bactericidal fabric coating with potent in vitro activity against meticillin-resistant Staphylococ-cus aureus (MRSA), Int J Antimi-crob Agents 33 (2009), 427-431

[10] Fijan S. et al.: Antimicrobial dis-infection effect of a laundering procedure for hospital textiles against various indicator bacteria and fungi using different sub-strates for simulating human ex-crements, Diagnostic Microbiol Infectious Dis 57 (2007), 251-257

[11] Gubina M., A. Ihan: Medicinska bakteriologija z imunologijo in mikologijo, Medicinski razgledi, Ljubljana 2002.

[12] Brunton W.A.: Infection and hos-pital laundry, Lancet 345 (1995) 8964, 1574-1575

[13] Wilcox M.H., B.L. Jones: Entero-cocci and hospital laundry, Lancet 344 (1995) 594

[14] Barrie D. et al.: Contamination of hospital linen by Bacillus cereus, Epidemiol Infect 113 (1994) 297-306

[15] Gonzaga A.J. et al.: Transmission of staphylococci by fomites, JAMA 189 (1964) 711-715

[16] Kirby W. et al.: Urinary tract in-fections caused by antibiotic-re-

sistant coliform bacteria, JAMA 162 (1956), 1-4

[17] Boyce J.M. et al.: Environmental contamination due to methicillin-resistant Staphylococcus aureus: possible infection control implica-tions, Infection Control and Hos-pital Epidemiology 18 (1997) 622-627

[18] Wiener-Well Y. et al.: Nursing and physician attire as possible source of nosocomial infections, Am J Infect Control 39 (2011) 555-559

[19] Perry C. et al.: Bacterial contami-nation of uniforms, J Hosp Infect. 48 (2001) 238-41

[20] Allegranzi B. et al.: Report on the burden of endemic health care-associated infection worldwide. WHO, Geneva, Switzerland 2011

[21] Legras A. et al.: Nosocomial in-fections: prospective survey of incidence in fi ve French intensive care units, Intensive Care Med. 24 (1998) 10, 1040-6

[22] Malacarne P. et al.: Epidemiology of nosocomial infection in 125 Italian intensive care, Minerva Anestesiologica 76 (2010) 13-23

[23] Gastmeier P. et al.: Effectiveness of a nationwide nosocomial infec-tion surveillance system for reduc-ing nosocomial infections, J Hos. Inf. 64 (2006) 1, 16-22

[24] De Rosa F.G. et al.: SPIR01 and SPIR02: a two-year 1-day point prevalence multicenter study of infections in intensive care units in Piedmont, Italy, New Microbio-logica 31 (2008) 81-87

[25] Hoborn J., B. Nyström: Bacterial counts on fabrics: a comparative study of three methods, J. Hyg. Camb. 95 (1985) 403-407

[26] Sehulster L.M. et al.: Guidelines for environmental infection con-trol in health-care facilities, Rec-ommendations from CDC and the Healthcare Infection Control Prac-tices Advisory Committee (HICPAC), American Society for Healthcare Engineering/American Hospital Association, Chicago IL 2004.

[27] RAL-GZ 992: Sachegemëße Was-chepfl ege Gütezicherung RAL-GZ 992 [Proper Linen Care, Qual-ity Assurance RAL-GZ 992]. RAL, Deutsches Institut für Güt-ezicherung und Kennzeichnung e. V., Sankt Avgustin 2001., 51

[28] RKI-Richtlinien: Anforderungen der Hygiene an die Wäsche aus einrichtungen des Gesundheitsdi-enstes, die Wäscherei und den Waschvorgang und Bedingungen für die Vergabe von Wäsche an gewerbliche Wäschereien, Anlage zu den Ziffern 4.4.3 und 6.4 der ''Richtlinie Krankenhaus-hygiene und Infektionsprävention'', 38 (1995) 7

[29] Hall L.B., M.J. Hartnett: Measure-ment of the bacterial contamina-tion on surfaces, Public Health Rept. 79 (1964) 1021-1024

[30] Blowers R., K.R. Wallace: The sterilization of blankets with cetyl trimethylamine bromide, Lancet 265 (1955) 6877, 12501252

[31] Ten Cate L.: A note on a simple and rapid method of bacteriologi-cal sampling by means of agar sausages, J. Appl. Bacteriol. 28 (1965) 2, 221-223

[32] Puck T.T. et al.: The oil treatment of bedclothes for the control of dust-borne infection. I. Principles underlying the development and use of a satisfactory oil-in-water emulsion, Am. J. Hyg. 43 (1946.) 91-104

[33] Church B.D., C.G. Loosli: The role of the laundry in the recon-tamination of washed bedding, J. Infect. Dis. 93 (1953.) 65-74

[34] Lemon H. M.: A method of collec-tion of bacteria from air and tex-tiles, Proc. Soc. Exp. Biol. Med., 54 (1943) 298-301

[35] Sidwell R.W. et al.: Quantitative studies on fabrics as disseminators of viruses. I. Persistence of vac-cinia virus on cotton and wool fabrics, Appl. Microbiol. 14 (1966) 55-59

[36] Wilkoff L.J. et al.: Factors affect-ing the persistence of Staphylo-coccus aureus on fabrics, Appl. Microbiol. 17 (1969) 268-274

[37] Wetzler T. F.: Critical analysis of the microfl ora of toweling, Am. J. Public Health 61 (1971) 376-393

[38] Arnold L.: A sanitary study of commerical laundry practices, Am. J. Public Health 28 (1938) 839-844

[39] Ridenour G.M.: A bacteriologic study of automatic clothes wash-ing, National Sanitation Founda-tion, Ann Arbor, Michigan 1952.


[40] Wiksell J.C. et al.: Survival of mi-croorganisms in laundered polyes-ter-cotton sheeting, Appl. Bacte-riol. 25 (1973.) 431-435

[41] Charnley J., N. Eftekhar: Penetra-tion of gown material by organ-isms from the surgeon’s body, Lancet 293 (1969) 7587, 172-174

[42] http://www.sedo-treepoint.com),[43] Rabuza U. et al.: Effi ciency of four

sampling methods used to detect two common nosocomial patho-gens on textiles, Textile Research Journal 82 (2012) 20, 2099-2105

[44] Rozman U. et al.: Real-Time poly-merase chain reaction for quanti-tative assessment of common pathogens associated with health-care- acquired infections on hos-pital textiles, Textile Research Journal 83 (2013) 19, 2032-2041

[45] Fijan S. et al.: Comparison of methods for detection of four

common nosocomial pathogens on hospital textiles, Zdraavstveno varstvo 53 (2014) 1, 17-25

[46] Moore G., C. Griffi th: Problems associated with traditional hy-giene swabbing: the need for in-house standardisation, J. Appl. Microbiol. 103 (2007) 1090-1103

[47] Lusardi G. et al.: A laboratory in-vestigation and validation of methods for sampling conta-minated uniforms and work-wear, J Infect Prevention 12 (2011) 154-158

[48] Bruch M.K., F.W. Smith: Im-proved Method for Pouring Rodac Plates, Applied Microbiology 16 (1968) 9, 1427-1428

[49] Maunz U., E. Kanz: Beitrage zur quantitativen Auswertung von Ab-klatschkulturen, Gesundheitswe-sen und Desinfektion, 61 (1969) 129-142

[50] Babb J.R. et al.: Contamination of protective clothing and nurses' uniforms in an isolation ward, Journal of Hospital Infection 4 (1983.) 149-157

[51] Eriksson B. et al.: The contact plate technique is inappropriate for biobured determination on tex-tiles, Journal of Hospital Infection 30 (1995.) 73-82

[52] Egington P.J. et al.: Quantifi cation of the ease of removal of bacterial from surfaces, J. Ind. Microbiol. 15 (1995), 305–310

[53] Ducel G. et al.:. Prevention of hos-pitalacquired infections - A practi-cal guide, 2nd ed, WHO 2002.

[54] Cody H.J. et al.: Comparison of Methods for Recovery of Esche-richia coli and Staphylococcus aureus from Seeded Laundry Fab-rics, Applied and Environmental Microbiology 47 (1984) 5

A. VINČIĆ: U Zagrebu održana 8. međunarodna konferencija CEC 2015 – Vlakna-polimeri, umjetna vlakna i specijalni tekstili, Tekstil 64 (7-8) 263-266 (2015.) 263

U Zagrebu održana 8. međunarodna konferencija CEC 2015 – Vlakna-polimeri, umjetna vlakna i specijalni tekstili

Agata Vinčić, dipl.ing.Časopis Tekstil/HISTe-mail: [email protected] Prikaz

8. središnje europska konferencija o polimerima za vlakna, umjetnim vlak nima i specijalnim tekstilima (Fibre – Grade Polymers, Chemical Fibres and Special Textiles) održana je od 16. do 18. rujna 2015. u Za-grebu – CEC 2015 (Central European Conference 2015). Međunarodna konferencija CEC 2015 bila je u or-ganizaciji Tekstilno-tehnološkog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz suorganizatore Hrvatski inženjerski savez tekstilaca (HIST) i Almae Matris Croaticae Alumni – Tech-nologiae Textilis Facultatis (AMCA TTF). Konferencija se odvijala u sekcijama sljedećih tema:• Napredna vlakna (Advanced Fi-

bers)• Ekologija u tekstil u (Ecology in

Textiles)• Vlakna i tekstilni kompoziti (Fi-

ber and Textile Composites)• Pametni tekstili (Smart Textiles)• Tehnički tekstili (Technical Texti-

les)• Ispitivanje i kontrola kvalitete (Te-

sting and Quality Control)• Tekstilni i modni dizajn (Textile

and Fashion Design)• Bojadisanje i oplemenjivanje

tekstila (Textile Dyeing and Fini-shing)

• Modifi kacija tekstila (Textile Mo-difi cation)

• Recikliranje tekstila (Textile Re-cycling)

Predsjednica znanstvenog odbora Konferencije bila je prof. emerita

Ana Marija Grancarić, a pred-sjednica organizacijskog odbora prof.dr. Tanja Pušić.Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu prvog dana sudionici su u popodnevnim satima registrirani te im je na prijamu do-brodošlice predstavljen fi nalni pro-gram s pratećim događanjima.Tijekom drugog dana svečano je otvoren radni dio Konferencije. Prof. emerita A.M. Grancarić i prof. T. Pušić su toplim riječima izrazili dobrodošlicu, uz želju da sudjelovanje na CEC 2015 bude korisno za pojedina područja rada, ali i da omo-gući proširenje spoznaja na druga područja. Prisutne je pozdravila i dekanica Tekstilno-tehnološkog fa-kulteta, domaćina ove konferencije, prof. Sandra Bischof. Sažeto je predstavila smjerove i značajniju opremu na kojoj svoja istraživanja provode znanstvenici iz polja tek-stilne tehnologije i umjetničkog područja, koje čine ovaj studij. Nakon uvodnih riječi uz predsjedavanje prof. A.M. Grancarić započeto je s predavanjima. Prvo, plenarno pre davanje: SOL--GEL oplemenjivanje tekstila odr-žao je dr. Torsten Textor, istraži-vač njemačkog istra živačkog centra Deutsches Textil forschungszentrum Nord-West gGmbH, Odjela za na-notehnologiju i koloidnu kemiju iz Krefelda, sl.1. Pove ćanje potrebe za specijalnim tek stilima, posebno tehničkih tekstila kao proizvoda

visokih svojstava uo čava se širom svijeta. Zbog toga je intenzivan istraživački trud je uložen u pro-nalaženje novih metoda za ciljane modifi kacije ili tehnike funk ciona-lizacije površina (sintetskih) vlakana sa svrhom poboljšanja ili čak do-bivanja novih svojstava. Inovativna metoda za obradu, odnosno ople-menjivanje tekstila je naslojavanje vlakana s anorgansko-organskim hibridnim polimerima primjenom sol-gel procesa u kreiranju određenih površinskih svojstava. Ovaj postupak ima neizmjeran potencijal u krea-tivnoj modifi kaciji površinskih svoj-stava s relativno malim tehničkim zahtjevima i umjerenom tempera-turom. Naslojavanje često kombinira svojstva organskog polimera sa svoj-stvima keramičkih materijala. Zbog toga su takvi hibridni polimeri vrlo zanimljivi u naslojavanju tekstila, posebno za tehnički tekstil. Takav temeljni materijal pruža mo gućnost dobivanja vrlo čvrstog a fl eksibilnog naslojenja, posebno popunjavanjem ili modifi kacijom umrežavanja na-nočesticama. Pristup modifi ciranju ovakvog naslojavanja različitim anorganskim ili organskim tvarima rezultira velikim brojem dodatnih funkcionalizacija, koje su tražene u tekstilnoj industriji. Na slojavanje slojem manjim od jednog mikrometra može imati svojstva učinkovite barijere za djelovanje kemikalija, mogu se dobiti super-odbijajuća svoj-stva, ili se mogu po boljšati otpornosti

A. VINČIĆ: U Zagrebu održana 8. međunarodna konferencija CEC 2015 – Vlakna-polimeri, umjetna vlakna i specijalni tekstili, Tekstil 64 (7-8) 263-266 (2015.)264

tekstilnih mate rijala na vodu. Neka naslojavanja štite osjetljive polimere od razgradnje zbog djelovanja ultra-ljubičastog zra čenja, upotrebom na-nočestica koje se koriste i u kremama za sunčanje. Balistički odjevni pred-meti izrađeni od materijala otpornih na proboj metaka, ali koji nemaju dovoljnu otpornost na proboj oštrih predmeta, mogu se poboljšati naslo-javanjem tankim slojem anorgansko--organskih hibridnih polimera s do-datkom čestica gline. Nadalje, radi se na unapređenju npr. fotokatalitičkog djelovanja, otpornosti na gorenje, antibakterijskih svojstava ili naslo-jenja s niskom refl eksijom topline. Uz izlaganje o razvoju funkcio-nalizacije primjenom sol-gel procesa T. Textor je predstavio i istraživački centar u kojem radi te njihov ustroj i istraživačke mogućnosti.Nakon plenarnog predavanja održana su dva predavanja u skupini Napred-na vlakna, uz predsjedavanje prof. Alenke Majcen Le Marchal.Manja Kurečič je izložila rad: Nanovlakna bazirana na polisa-haridima s funkcijom osjetljivosti na pH vrijednost, načinjen u suradnji sa Silvom Hribernik, Natalijom Vi-rant, Alenkom Ojstršek, Majdom Sfi ligoj Smole, Karin Stana Klein-schek, istraživačke skupine sa Sveu-čilišta u Mariboru, Strojarskog fakulteta i CE Polimat iz Ljubljane. Svrha istraživanja je bila dobiti nanovlakna na bazi polisaharida koji bi se mogli upotrijebiti kao senzori za registriranje promjena pH vrijednosti u liječenju rana. Za dobivanje na-

novlakana od celuloznog acetata upotrijebljena je octena kiselina kao otapalo, a izrada vlakana je provedena elektroispredanjem iz otopine na opremi bez igala. U otopinu za is-predanje je dodano bojilo Bromo-crezol Green koje nije utjecalo na kvalitativna svojstva vlakana i nji-hovo oblikovanje, a pokazalo je dobru senzitivnost na promjenu pH. Promjene obojenja istraživane su spektrofotometrijski u CIE Lab sustavu. U području pH 4 i nižem, obojenje nanovlakana je žuto, što ukazuje na dobro okruženje za za-cjeljivanje rana. Kod pH 9 i više boja se mijenja u plavo, što ukazuje na okruženje koje sprječava zacjeljivanje rana (kronične rane i infekcije).Drugo predavanje: Struktura treće faze toplinski obrađenih monofi -lamenata i svojstva krutosti, izloži-la je Blerina Kolgjini s Politehničkog sveučilišta iz Tirane, Odjela za modu i tekstil. Rad je načinjen u suradnji sa Sveučilištem Ghent iz Belgije i koautrima: Gustaaf Schoukens, Ilda Kola, Ermira Shehi i Paul Kiekens.U radu je analizirana morfološka struktura monofilamenata od li-nearnog polietilena niske gustoće (LLDPE - linear low-density polyethylene) nakon toplinske ob-rade, posebno promatrajući njihova svojstva otpornosti.Morfološka istraživanja provedena su primjenom: diferencijalne pre-tražne kalorimetrije (DSC), rend-genske difrakcije X-zraka i Rama-novog spektra, a za ocjenu svojstava istraživanja je dinamička krutost.

Uz predsjedavanje J. Broda, u skupini Pametni tekstili izložena su tri rada.Martinia Ira Glogar izložila je rad: Neki aspekti pametnih elemenata u vojnim uniformama, načinjen s Iva-nom Žiljak Stanimirović i Đur-đicom Parac-Osterman, odnosno u suradnji Tekstilno-tehnološkog i Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U radu su prikazana istra-živanja projektiranja spektralnih svojstava boja u vidljivom i bliskom infracrvenom dijelu spektra sa svr-hom postizanja nove metodologije bazirane na omjeru makro/mikro elemenata u vojnim kamuflažnim uzorcima. Analizirane su karak-teristike remisijskih spektara spe-cijalnih zelenih bojila, usporedbom VIS i NIR spektara kako bi se podesila i postigla željena kamufl ažna svojstva. Istraživanja su bazirana na primjeni nove INFRAREDESIGN tehnologije. A otisnuti uzorci s bojilma blizancima su predstavljeni prisutnima i prikazani su njihovi odzivi promatrani golim okom i Z RGB kamerom.Poljski istraživači predvođeni Mi-chałom Puchalskim prikazali su istraživanja rada: Tisak grafena za Textronic uređaje, s koautorima: Ewa Skrzetuska, Zbigniew Drac-zyński, Izabella Krucińska, Lud-wika Lipińska, Joanna Jagiełło, Magdalena Aksienionek, Włod-zimierz Stupiński, Paweł Dą-browski, Zbigniew Sieradzki, Igor Własny, Maciej Rogala i Zbigniew Klusek.

Sl.1 Plenarno predavanje dr. Torstena Textora o sol-gel oplemenjivanju tekstila

Sl.2 Dodjela priznanja dr. M. Petkovoj za izlaganje o modifi kaciji polipropilenskih vlakana

A. VINČIĆ: U Zagrebu održana 8. međunarodna konferencija CEC 2015 – Vlakna-polimeri, umjetna vlakna i specijalni tekstili, Tekstil 64 (7-8) 263-266 (2015.) 265

Grafen se pokazao kao izvrstan nanomaterijal za suvremene elek-troničke primjene, kao što su biosenzori, tranzistori ili grijači. Naravno da je prirodno bilo raz-matranje njegove upotrebe u razvoju unikatnih textronic uređaja. Aktualne spoznaje u znanosti materijala uka-zuje na mogućnosti dizajniranja pametnih tekstila s grafenom. U radu su prikazani rezultati 2D imple-mentacije ugljične strukture u tex-tronic uređaj. Razvoj tinta i pasta nudi zanimljiva svojstva tekstila kao što su elektrovodljivost i osjetljivost na hlapljive organske komponente.Ana Marija Grancarić izložila je istraživanja prikazana u radu: In-tegracija pređa za senzore od mje-šavina staklo/polipropilen tijekom tkanja 2D struktura, načinjenog u suradnji s Ivonom Jerković, Cle-mentom Dufourom, Francoisom Boussuom, Xavierom Legrandom, Vladanom Končarom, odnosno Tekstilno-tehnološkog fakulteta i francuskog Ecole Nationale Supé-rieure des Arts et Industries Textiles.Nadziranje strukture kompozita unutar strukture ili na površini te testiranje prekida teško je postići u isto vrijeme. Načinjeno je prethod-no ispitivanje unošenjem razvijenih četiriju pređa senzora u smjer potke tijekom tkanja 2D struktura na ARM tkalačkom stroju. Ovo tkanje 2D strukture radi provjere konsolidacije termo-oblikovanjem senzorskih pređa u smjeru potke važan je čim-benik za nekoliko budućih aplikacija. Većina istraženih pređa za izradu senzora imla je funkciju nakon in-tegracije u 2D strukture prije konsolidacije, no njihova funkcija nakon konsolidacije još treba biti istražena.Lubos Hes sa suradnicima Jaru-wanom Diswatom, Kausikom Bal sa češkog Tehničkog sveučilišta u Liberecu iznio je rezultate istraživanja rada: Utjecaj pritiska na svojstva toplinske ugodnosti taftiranih tepiha sa šišanim petljama, od vune, poliamida i akrila. Rad je izlagan u skupini Ispitivanje i kontrola kvalitete.

Tepisi, odnosno podne obloge proiz-vedene tehnikom taftiranja imaju široku primjenu, a sastoje se od temeljne tkanine i fl ora s petljama koje mogu biti šišane ili ne.Osnovna svrha tepiha je osigurati toplinu i ugodnost, što uključuje i toplisku ugodnost pri dodiru odnosno tijekom hodanja po tepihu. U radu su se razmatrala termoizolacijska i termo-dodirna svojstva taftiranih tepiha sa šišanim petljama (fl orom). Istražen je utjecaj tlaka (pritiska) na toplinsku otpornost i apsortivnost instrumentom ALAMBETA. Ispitivani su različiti uzorci tepiha (vrste vlakana, visine i gustoće fl ora).Prema dobivenim rezultatima izgleda da toplinska apsortivnost, parametar koji opisuje osjećaj toplo-hladno nije u ovisnosti o ukupnoj debljini tepiha.Karolina Jaksik, Gunnar Seide i Thomas Gries s njemačkog Instituta za tekstilnu tehnologiju RWTH sveučilišta iz Aachena načinili su rad: Ispredanje iz taline poliamidnih fi lamenata s dodatkom nanočestica TiO2 - utjecaj na toplinsku vod-ljivost i vlačnu čvrstoću, kojeg je izložila Karolina Jaksik. Rad je iznesen u skupini Vlakna i tekstilni kompoziti.Povećanje toplinske vodljivosti ter-moplastičnih materijala moguće je dodatkom nanočestica polimeru. U radu je istraživan utjecaj različitih tipova čestica titanovog dioksida, s različitom veličinom površine. Ta-

kođer je ispitivana količina dodanih čestica u polimernu masu, od 0 do 20 % po masi, budući da je nužan kompromis između povećanja to-plinske vodljivosti i smanjenja čvr-stoće i krutosti uzrokovan povećanjem koncentracije dodanih čestica.Dodatno je ispitan način izrade smjese i utjecaj dispergatora na dispergiranje čestica u polimernoj matrici. Utvrđeno je da dodtak 20 % TiO2 u poliamid 6 povećava toplinsku vodljivost za 26 %, a dodatak 5 % TiO2 ne utječe znatno na svojstva ispredanja iz taline. Mehanička svoj-stva ovih modifi ciranih fi lamenata su zadovoljavajuća za daljnje tekstilne obrade.Slovačka istraživačka skupina iz Bratislave: Mária Petková, Miro-slava Hýlová, Anna Ujhelyiová, Jozef Ryba načinili su rad: Fizikalna modifikacija polipropilenskih vlakana za silikatne kompozite. Rad o istraživanju polipropilenskim vlakana koja se primjenjuju za ojačanje betona izložila je Maria Petkova, sl.2. Niski afi nitet između vla kana i betonske mase, koja je rezultat nepolarnog, hidrofobnog, fi zikalno-kemijski neaktivnog poli-olefi nskog karaktera ovog polimera, sprječava postizanje željenih rezultata u oja čanju betona. Poboljšanje ovih svojstava može se postići fi zikalnom modifikacijom PP vlakana anor-ganskim aditivima. Odabir aditiva je temeljen na njihovoj važnosti za

Sl.3 Sudionici Konferencije u organiziranom razgledavanju Zagreba, ispred crkve Sv. Marka

A. VINČIĆ: U Zagrebu održana 8. međunarodna konferencija CEC 2015 – Vlakna-polimeri, umjetna vlakna i specijalni tekstili, Tekstil 64 (7-8) 263-266 (2015.)266

građevinsku industriju silikatnih kompozita. Najvažniji aditiv u betonu je silicijska prašina. U radu se istražio utjecaj nanoaditiva na svojstva PP vlakana, te se radi na razvoju i optimizaciji sadržaja nanoaditiva i dispergatora. Modificiranim PP vlaknima su ispitana mehanička i termomehanička svojstva, svojstva sorpcije vlage te makromorfološka struktura površine vlakana.Giuseppe Rosace, Jenny Alongi, Claudio Colleoni, Emanuela Guido i Giulio Malucelli, istraživačka sku-pina sa Sveučilišta u Bergamu i Veleučilišta u Torinu predstavili su istraživanje prikazano u radu: Hibridno naslojavanjene na bazi fosfora i silicijevih spojeva bez prisutnosti halogena za postizanje otpornosti na gorenje celuloznih materijala. U skupini Bojadisanje i oplemenjivanje tekstila, Giuseppe Rosace je iznio njihove spoznaje na primjeni hibridnih sol-gel naslo-javanja sa sredstvima na bazi fosfora i silicija za postizanje otpornosti na gorenje pamučnih materijala. U tu svrhu upotrijebljen je dietilfosfa-toetiltrietoksisilan (DPTS) za sinte-zu nekoliko sol-a u kombinaciji s kemijski različitim aditivima. DPTS

Sl.4 Razmjena dojmova o Konferenciji CEC 2015 uz kavu na zagrebačkim ulicama

je reagirao s komponetama na bazi dušika kako bi se ispitao učinak konkurentne prisutnosti silicija, fos-fora i dušika, te primijenio slijednim nanosom na tekstilne uzorke. Ob-rađenim celuloznim materijalima is-pitana je učinkovitost obrade protiv gorenja, a rezultati su pokazali da fosforno-silicijeva mreža može pro-micati oblikovanje spaljene strukture koja djeluje kao izolacijska barijera. Razmatran je i dodatak P-N na matricu keramičkog oksida u smislu povećanja ostatka i smanjenja stupnja oslobađanja topline i ukupnog vre-mena gorenja.Poljski istraživački tim s Instituta za tekstilno-inženjerstvo i polimerne materijale iz Bielsko-Biale u sastavu: Jan Broda, Monika Rom, Joanna Grzybowska-Pietras, Stanislawa Przybylo i Ryszard Laszczak pri-redio je rad: Upotreba tekstilnog otpada u proizvodnji inovativnih geotekstila kreiranih za kontrolu erozije tla. Rezultate istraživanja prikazana u radu iznijela je Monika Rom u skupini Recikliranje tekstila.U radu su prikazana istraživanja tijekom izrade grubih vrpca (kom-pozitnih materijala) za proizvodnju inovativnih geotekstila, koja su

izrađena od tekstilnog otpada. Vrpce su izrađene od različitog tekstilnog otpada te ukopane u zemlju u raz-doblju od 6 mjeseci. Svojstva vrpci ispitivana su prije i poslije odleža-vanja u zemlji. Također je ocijenjena i njihova morfologija. Pokazalo se da pokrovni dio vrpci načinjen od jute, sisala i pamuka degradiran brzo, te ne osigurava mehanički integritet vrpci nakon odležavanja u zemlji. Međutim vuneni netkani materijal proizveden od recikliranih vlakana degradira znatno sporije, koji i unatoč razgradnji vanjskog pokrova zadržava integritet i zaštitnu funkciju u zemlji kroz više mjeseci.Tijekom Konferencije prezentirana su izvorna znanstvena istraživanja putem predavanja i posterskih pri-kaza, te se raspravljalo o najnovijim tredovima u Europi i svijetu, teh-nološkim poboljšanjima i inovacija-ma u području tekstilnih vlakana, materijala, tehnologija i dizajna s posebnim naglaskom na polimere za vlakna, umjetna vlakna i specijalne tekstile. Također se raspravljalo o njihovim tržišnim mogućnostima, uzimajući u obzir ekonomske i eko-loške zahtjeve. U zborniku radova Book of Proceedings of the 8th Central European Conference on Fiber-grade Polymers, Chemical Fibers and Special Textiles (ISBN 978-953-7105-63-1) objavljeno je 35 izvornih znanstvenih radova iz 14 zemalja, svrstanih u 10 prethodno navedenih sekcija.Posljednjeg dana konferencije orga-nizirano je razgledanje nekih od znamenitosti Grada Zagreba uz tu-rističkog vodiča, a uz kavu na po-znatom zagrebačkom Cvjetnjaku, sl.3 i 4 izmjenili su se kontaki i iz-nijeli dojmovi.

Informacije:http://cec2015.ttf.unizg.hr

A. BOSNAR: Sajam TV TecStyle Visions 2016 u Stuttgartu u znaku održive trgovine, Tekstil 64 (7-8) 267-268 (2015.) 267

Sajam TV TecStyle Visions 2016 u Stuttgartu u znaku održive trgovine

Alice BosnarČasopis Tekstile-mail: [email protected]

Prikaz

Sajam TV TecStyle Visions je vodeći europski sajam oplemenjivanja tek-stila i isticanja propagandnih poruka na tekstilu. Održava se svake dvije godine od 2000. godine u paviljo-nima Stuttgartskog sajma. Glavna područja izlaganja su sitotisak teksti-la, digitalni tekstilni tisak, transferni tisak, vezenje, tehnike ukrašavanja netekstilnim dodacima (štrosom), pa-huljičenje, lasersko graviranje te us-luge. Značajno su zastupljene teksti-lije i materijali za tisak, promidžbena odjeća, radna odjeća, tekstilni modni dodaci. Na ovogodišnjem sajmu izla-gat će oko 260 izlagača, a očekuje se više od 12 000 posjetitelja.Izlagači će biti svrstani u sljedeća po-dručja:• Sitotisak tekstila,• Flokacijski tisak, odnosno tiska pa-

huljicama• Transferni tisak,• Vezenje,• Digitalni tisak,• Tekstili/tkanine,• Usluge,• Osposobljavanje i daljnje obrazo-

vanje / Škole i• Ostalo.Kao i dosad, TV TecStyle Visions ne ograničava se samo na predstavljanje proizvoda, već će to biti predstavlja-nje struke orijentirane na praksu. Izlagači će ponuditi rješenja za veze-nje i tisak tekstila, a u popratnom pro-

gramu bit će predstavljene različite mogućnosti oplemenjivanja. Char-lijev kutak, koji vodi širom svije-ta poznati stručnjak za sitotisak Char-lie Taublieb, i TV stručni forum te dodjela nagrade Golden Shirt Award opet će biti glavana događa-nja na sajmu.U struku oplemenjivanja tekstila, tj. obogaćivanja tekstila ukrašavanjem tiskom i vezom, sve više ulaze ljudi bez specifi čng stručnog obrazovanja. O tome govori studija „Oplemenjiva-nje tekstila u Njemačkoj“, koju je inicirao časopis TVP Textilveredlung & Promotion (Oplemenjivanje teksti-la i promocija). Zato će posjetitelji sajma TV TecStyle Visions, koji se ponovno održava na Stuttgartskom sajmu od 4. do 6. veljače 2016. kori-stiti opsežan popratni program, gdje će moći dopunjavati i usavršavati svoja znanja. Organizatori Sajma in-tenzivirat će svoje ponude kroz mod-ne revije i stručne forume.

Tema održivost na infopointu „fair . eco . bio“Fer trgovanje, održivi proizvodi i ekološki postupci proizvodnje – to su izazovi od presudne važnosti, koje mora zadovaljavati tekstilna i odjev-na industrija te objavljivanje propa-gandnih poruka. Iz tog razloga orga-nizatori Sajma u suradnji sa svojim medijskim partnerom TVP stavljaju

na infopointu „fair . eco . bio“ najvaž-nije pitanje održivosti i svjesnosti s obzirom na okoliš i ljude. Pod motom „I´m good“, stručnjaci pod vodstvom Elke Klemenz, predsjednice u usta-novi za obrazovanje u području fer trgovanja (područje tekstila), pokazat će kako treba postaviti proizvodnju, trgovinu i oplemenjivanje tekstila u promotivne svrhe tako da budu odr-živi.Dr. Bernhard Felmberg iz Ministar-stva za gospodarsku suradnju i raz voj (BMZ), održat će predavanje o osni-vanju i ciljevima „Saveza za održive tekstilije“. Njegova su načela: „Glo-balizacija proizvodnje mora voditi do viška vrijednosti za sve su dionike i ne smije biti na teret ljudi i okoliša u zemljama proizvođačima“. U svako-dnevnim radionicama za tisak, posje-titelji infopointa „fair . eco . bio“ na-učit će kako treba ekološki i socijalno raditi sitotisak.U 16 predavanja i radionica predava-či će govoriti o brojnim aspektima održivosti te o označavanju i kon troli kvalitete održivo proizvedene odjeće.

Predavanja na TV stručnom forumu - paviljon 4Na već tradicionalnom TV stručnom forumu u organizaciji stručnog časo-pisa TVP opet će se nekoliko puta dnevno održavati predavanje i tzv. najbolje prakse uz demonstracije, s

A. BOSNAR: Sajam TV TecStyle Visions 2016 u Stuttgartu u znaku održive trgovine, Tekstil 64 (7-8) 267-268 (2015.)268

poznatim stručnjacima o svim pita-njima oplemenjivanja tekstila. No-vost je ta, da će pristup na forum biti besplatan. Prvi put predavanja će se održavati u središtu Sajma na otvore-nom forumu u paviljonu 4. Time će se omogućiti posjetiteljima da spon-tano i fl eksibilno na licu mjesta odlu-če za daljnje usavršavanje. Predava-nja će biti posvećena temama kao što je izrada programa za 3D vez, pred-obrada i naknadna obrada tekstila u digitalnom direktnom tisku ili tržište budućnosti „Mass Customization“. Čitav program može se naći na inter-netskoj stranici Sajma „Rahmenpro-gramm“.

„Style at Work Discovery Tour“ informira o ukrašavanju radne odjećeOplemenjena radna i poslovna odjeća ubraja se u rastuća područja ukraša-vanja tekstila. Industrija i obrtništvo sve više prepoznaju značenje tzv. korporativne odjeće kao sredstvo ko-munikacije. Trendovska radna odjeća atraktivnih boja i velike ugodnosti nošenja služi promidžbi poduzeća i stvara vezu s kupcima. Tzv. Style at Work Discovery Tour vodit će zain-teresirane posjetitelje na putovanje kroz izložbeni paviljon i otkrivanje nepoznatog do izlagača radne i po-

slovne odjeće, koji će pružati infor-macije o kvaliteti, kolekcijama i mo-gućnosti oplemenjivanja. Pomoću posebnih oznaka na planovima izlož-benih paviljona, posjetitelji će dobiti opsežan uvid u mogućnosti radne odjeće.Od izlagača u ovom području poseb-no se ističu: Hakro Activewear, Lo-mestar, Carson Workwear, Dickies, Dailber, SNAP Sportswear, Promo-doro, Premier Clothing i Arem Italia.

Savez sajmova EXPO 4.0Od 2012. godine EXPO 4.0 objedi-njuje četiri stručna sajma vizualne i haptičke komunikacije. To su samo-stalne platforme za razne ciljne sku-pine: TV TecStyle Visions za pro-izvođače i oplemenjivače tekstila, vetec za tehniku ekonomske pro-pagande i promidžbe, digitalni tisak, digitalno označavanje, i svjetlosne reklame, GiveADays za trgovinu promidžbenih predmeta i POS Ma-sters za marketing, dizajn i tehniku prodaje. Posjetitelji imaju besplatan ulaz na sva četiri sajma i pruža im se mogućnost da se osim svoje struke upoznaju sa svim aspektima komuni-kacije. Za izlagače to je prilika da pridobiju nove kupce. Na EXPO 4.0 izlagat će oko 600 izlagača, a očeku-je se više od 16 000 posjetitelja.

Dodatne informacije:http:/wwwtecstyle-visions.com/

Mrlje od polikvaternih spojeva u proizvodima za njegu, Tekstil 64 (7-8) 269-271 (2015.) 269

Mrlje od polikvaternih spojeva u proizvodima za njegu

Dr. Andreas Lange, Burnus Hychem GmbHDr. Ralf Döring, Seitz GmbH Chemische FabrikDr. Helmut Eigen, Chemische Fabrik Kreussler Co. GmbHPetra Klein, Hohenstein InstituteSkupina stručnjaka za industrijsko čišćenje iz Udruge za kvalitetu ispravne njege pranjem

Prikaz

Kemijsko čišćenje i pranje

U praonicama se sve češće pojavljuju mrlje nakon pranja, najčešće na pro-izvodima od frotira koji se koriste u wellness centrima. Stručnjaci za in-dustrijsko pranje i čišćenje iz Udruge za kvalitetu ispravne njege pranjem, uočili su tu problematiku i razradili su strategiju za prevenciju i korekciju takvih mrlja.

StanjeNjemački radio NDR emitirao je 2. lipnja 2012. emisiju pod naslovom „Mrlje zbog gela za tuširanje“ autori-ce Uwe Leiterer, koja opisuje ovu sve češću problematiku, koja se ne odno-si samo na kućanstva, već i na obrt-ničke praonice. (www.ndr.de/ratge-ber/duschgelfl ecken 101.html).Mrlje nastaju zbog polikvaternih spo-jeva (polikvaterniji), koji mogu biti dodaci brojnim proizvodima za nje-gu. Ako takvi spojevi u povećanim koncentracijama dospiju na tekstilne površine, npr. zbog brisanja proizvo-da za njegu ručnikom, dolazi do nji-hovog ireverzibilnog fi ksiranja na tekstil i u procesu pranja vezanja pigmentnih onečišćenja.

Što su polikvaterniji?Polikvaterniji su tzv. kvaterni amoni-jevi spojevi, čiji derivati imaju duši-kov atom i četiri vodikova atoma u amonijevom ionu (NH4

+) zamijenje-na organskim radikalima. Ovi kation-ski spojevi su pozitivno nabijeni, što pokazuje struktura polikvaternija:

U Međunarodnom rječniku i Priruč-niku za sastojke kozmetičkih pro-izvoda (13. izdanje, 2010) navedeno je više od 90 različitih polikvaternija. Različiti predstavnici ove skupine označeni su brojevima u skladu s Me-đunarodnom nomenklaturom za sa-stojke kozmetičkih proizvoda (INCI).Primjeri takvih kationskih spojeva su:polikvaternij-1,polikvaternij-7 (PQ-7), sl.1,polikvaternij-10 (PQ-10),polikvaternij-42 (PQ-42).

zitivno nabijeni spojevi, npr. polikva-terniji, imaju visok afi nitet prema kosi. Prema veličini molekule, struk-turi i stupnju kationizacije imaju utje-caj na glatkoću kose i djeluju kao antistatici. Za korisnika to znači lakše češljanje mokre i suhe kose. Polikva-terniji su sastavni dio i brojnih gelova za tuširanje. Primjerice jedan poznati komercijalni tip gela za tuširanje sadrži prema INCI nomenklaturi slje-deće sastojke:vodu, natrijev lauret sulfat, kokoami-dopropil betain, natrijev klorid, 2-benzilheptanol, etilheksiglicerin, mentol, polikvaternij 7, glicerin, par-fem, limunska kiselina, propilen gli-kol, natrijev benzoat, fenoksietanol, natrijev salicilat, Cl 42090, Cl 19140.

Svojstva polikvaternijaVažan predstavnik kationskih poli-mera je polikvaternij-7, koji je dostu-pan kao 40 %-tna otopina. Bezbojna otopina ima lagani miris na aldehide, gustoću 1,12 g/cm3 i pH 4-5. Polikva-ternij-7 lako je topljiv u vodi i miješa se sa svim anionskim, amfoternim, kationskim i neionskim tenzidima.Specifi kacija jednog polikvaternija-7, koji se koristi kao sirovina je npr.:Oblik: vodena otopina kationskog po-limeraIzgled/boja: bezbojna tekućinaMiris: slab miris po aldehidimaSadržaj: 40 %Viskoznost: 4000 mPas (25 °C)pH: 4,0 - 5Gustoća: 1,12 g/cm3

Primjena polikvaternijaPolikvaterniji su kao kationski poli-meri važne sirovine u formulacijama šampona.Slično površini tekstilija, površina kose je negativno nabijena. Stoga po-

Sl.1 Strukturna formula polikva-ternija-7 (PQ-7) (izvor: chem. blink- Online Database of Chemi-cals from Around the World)

Mrlje od polikvaternih spojeva u proizvodima za njegu, Tekstil 64 (7-8) 269-271 (2015.)270

Stvaranje fi lma: Mnogi polikvaternij-ski spojevi na površinama, kao što su kosa i nokti, čine fi lm koji ima zaštit-nu funkciju i djeluje kao stabilizator.Antistatičko djelovanje: Smanjuju elektrostatsko nabijanje uzrokovano trenjem, npr. kod češljanja kose.Dodatne funkcije: Neki polikvaterni spojevi imaju dodatne funkcije. Tako npr. polikvaternij-2 čini kožu me-kom, polikvaternij-45,-46 i -47 djelu-ju kao učvrščivači kose.

Posivljenje tkanina uzrokovano polikvaternijskim spojevimaZbog kationskog svojstva polikvater-niji prianjaju dobro na kožu i kosu, kao i na negativno nabijena vlakna. Najče-šće se mrlje pojavljuju tek nakon pra-nja. Naime zbog elektrostatičkih iz-mjeničnih djelovanja kationskih poli-

mera, koji vrlo snažno privlače otoplje-na bojila ili pigmentna one čišćenja (anionska) iz kupelji za pranje, dolazi do taloženja istih na vlaknima. Njihov utjecaj na sekundarni učinak pranja ostao je nedovoljno istražen.Udruga za kvalitetu provela je u jed-noj praonici sljedeća ispitivanja:Primijenjena je kontrola procesa pra-nja (WGK) prema protokolu RAL--GZ 992 s našivenom popratnom tka-ninom od mješavine vlakana. Ispitan je sekundarni učinak pranja nakon 25 ciklusa pranja u prisutnosti jednog polikvaternijskog spoja. Također je provedeno ispitivanje bez polikvater-nijskog spoja. Uvjeti ispitivanja bili su, kao što je uobičajeno u praksi.

Rezultati ispitivanja pranjaIspitivanja u praonici tvrtke Burnus Hychem, uz primjenu jednog komer-

cijalnog tipa sredstva za pranje, po-kazala su, da prisutnost polikvaternij-skih spojeva ima značajan utjecaj na bjelinu popratne tkanine (CO i CO/PES-WGK).Usporedbom sa zaprljanim tkanina-ma za radna odijela od mješavine vlakana, nošena u proizvodnji jednog poznatog proizvođača polikvaternij-skih spojeva, može se zaključiti da se u procesu pranja takva onečišćenja mogu vezati na druge tekstilije, zbog čega dolazi do taloženja pigmenata i neželjenog pada bjeline (WG vrijed-nost i Y vrijednost).

Mogućnosti uklanjanja mrljaUklanjanje mrlja, bez vidnog ošteće-nja tekstilija, uz sadašnje stanje teh-nike nije moguće. Uporabom reduk-tivnih sredstava na bazi natrijevog

Sudionik TvrtkaUdruga za kvalitetu ispravne njege pranjemLudger v. Schoenebeck Hohenstein InstituteJürgen Hoffmann Ahrens Textil-Service GmbHJens Reimann Ring-Textilservice GmbHInstituti HohensteinMarkus Beeh Hohenstein InstituteAndreas Janning Hohenstein InstitutePetra Klein Hohenstein InstituteDr. Helmut Mucha Hohenstein InstituteDr. Andreas Schmidt Hohenstein InstituteIndustrija sredstava za pranjeDr. Ralf Döring Seitz GmbH

Chemische FabrikDr. Helmut Eigen Chemische Fabrik

Kreussler & Co GmbHDr. Marcel Förster BÜFA Reiningssysteme

GmbH & Co. KGChristoph Fromm Ecolab GmbH & Co. OHGBarbara Harth Christeyns GmbHPamela Krix BÜFA Reiningssysteme

GmbH & Co. KGDr. Andreas Lange BurnusHychem GmbHHarald Pulz BurnusHychem GmbHChristoph Richter Chemische Fabrik

Kreussler & Co GmbHAlexander Runge Seitz GmbH

Chemische FabrikAlfred Schott BurnusHychem GmbHThorsten Spanier Ecolab GmbH & Co. OHG

Sudionik TvrtkaIndustrija sredstava za pranjeThomas Stein Seitz GmbH Chemische FabrikAndreas Thiel Seitz GmbH Chemische FabrikJürgen Thißen Christeyns GmbHDr. Stefan Vautrin Christeyns GmbHEnder Yigitdöl CHT R. Beitlich GmbHProizvođači strojevaAndreas Langer Herbert Kannegiesser GmbHRüdiger Schultz Seibt + Kapp GmbH & Co.Roland Stutz W. Seibel GmbHMartin Sukop Jensen GmbHHans-Jürgen Saulig Herbert Kannegiesser GmbHDr. Mathias Woehler Herbert Kannegiesser GmbHIsporučitelji brtvilaHans.Peter Arnold Freudenberg Spezialdichtungspro-

dukte GmbH & Co. KGAndreas Luft A. Schüth GmbH & Co. KGHerbert Mayer Freudenberg Simrit GmbH & Co. KGMarkus Starke Freudenberg Simrit GmbH & Co. KGAxel Stein Gummi-Wöhleke GmbHGostiCarsten Börs Meyer GmbH & Co. KG WäschereiKarl-Rainer Dauer Busch Textilservice GmbH&Co. KGFriedrich Eberhard Alpirsbacher Wäsche-ServiceEllen Petow Hesse GmbHDr. Ingeborg Schwebke

Robert Koch Institut

Dr. Klaus-Dieter Zastrow

DGKH + BDH

Mrlje od polikvaternih spojeva u proizvodima za njegu, Tekstil 64 (7-8) 269-271 (2015.) 271

ditionita, mogu se tamne mrlje na bijelom frotiru malo izblijediti, ali to ni izdaleka ne zadovoljava zahtjeve kvalitete pranja koje postavlja Udru-ga za kvalitetu.

PrijedloziRadna odjeća

Da ne bi došlo do posivljenja drugih tekstilija, treba izbjegavati miješanje, odnosno zajedičko pranje s teksti-lijama jako zaprljanim kozmetičkim sredstvima. Pritom je potrebno razja-sniti sa strankama iz kozmetičke in-dustrije, da li koriste polikvaternije, odnosno da li postoji mogućnost one-čišćenja na radnoj odjeći polikvater-nijskim spojevima.

Proizvodi za njeguHoteli i wellness centri trebaju imati dokaz, da se tekstilije, prije svega ručnici od frotira, ne upotrebljavaju za brisanje proizvoda za njegu, koji mogu uzrokovati mrlje koje se ne mogu ukloniti. To se može provesti tako, da se uz rublje pošalje uputa:Pažnja! Moguće mrlje iz proizvoda za njegu, koje se ne mogu ukloniti.Također se mogu upozoriti korisnici, osoblju hotela i gosti:Molimo, da tekstilije, prije svega ruč-nike, ne koristite za brisanje proizvo-da za njegu.Gelovi za tuširanje i šamponi mogu sadržavati polikvaternijske spojeve.Mrlje se mogu vidjeti tek nakon pra-nja i ne mogu se odstraniti.

Zahvaljujemo na Vašoj pomoći!Za goste je preporučljivo upute kom-binirati sa drugim informacijama, uobičajenim kod izmjene rublja.„Radi zaštite okoliša, ako želite Vaš ručnik dalje upotrebljavati, onda...Ako želite čisti ručnik, onda...“Članovi Udruge za kvalitetu prepo-ručuju da se u praonicama ispitaju proizvodi koji se koriste i prema po-trebi zamijene.

Odnosi s javnošćuUdruga za kvalitetu ispravnog pra-nja ima novo glasilo. U jednom od izdanja bavit će se problema tikom mrlja uzrokovanih proizvodima za njegu.

(Priredila T. Pušić)

Mrlje od kozmetičkih proizvoda i proizvoda za njegu – upute za njegu tekstila

Što stoji iza tvrdokornih mrlja, koje se javljaju prije svega na proizvodima od frotira, koji dolazi iz hotela i wellness centara, ali isto tako iz bolnica i salona za njegu?

Imate pitanja? Mi imamo odgovore!1. Koji su uzroci takvih mrlja? Sve češće se kućanstva, ali i industrijske praonice konfrontiraju s tvrdokornim mrljama,

koje se paradoksalno pojavljaju tek nakon pranja, osobito svega na tekstilnim proizvo-dima od frotira, koji dolaze iz hotela i wellnesa, te iz bolnica i salona za njegu. Uzroci su u sastavu kozmetičkih proizvoda i proizvoda za njegu. Tako zvani polikvaterniji u povećanim koncentracijama fi ksiraju se na površinu tekstila. Uz sadašnje stanje tehni-ke, uklanjanje takvih mrlja u pravilu nije moguće bez oštećenja tekstilija.

2. Što je polikvaternij i kako djeluje

Polikvaterniji su tzv. kvarterni amonijevi spojevi, koji imaju pozitivan naboj. To svoj-stvo se kod mnogih spojeva iz te skupine koristi za formiranje dobro prianjajućih fi l-mova nanošenjem na negativno nabijenu kožu, odnosno kosu. Film treba imati zaštitnu i stabilizirajuću funkciju.Navodimo nekoliko primjera:• U formulacijama šampona polikvaternij-7 smanjuje elektrostatičko nabijanje, koje

može nastati pri češljanju kose• U šamponima i sredstvima za njegu koja se primjenjuju kod ispiranja polikvater-

nij-10 povećava sposobnost raščešljavanja• U gelovima za tuširanje polikvaternij- 2 treba učiniti kožu gipkom• Polikvaternij -45, -46 i -47 sadrže prije svega učvršćivači za kosu, koji kao sredstva

za fi ksiranje omogućuju oblikovanje frizure.3. Kako mogu polikvaterni spojevi

dospjeti na tekstilije?Mrlje uzrokovane polikvaternim spojevima ne mogu se u pravilu očekivati pri normal-noj uporabi proizvoda od frotira. Problematične su povećane koncentracije na tekstilnim površinama, koje povlače za sobom prianjanje tih spojeva na rublje. To dovodi do toga, da negativno nabijeni pigmenti bojila ili pigmentna onečišćenja, otopljeni u lužnatoj kupelji, budu privučene na rublje te se na njemu talože.Do povećanih koncentracija i time do ireverzibilnog fi ksiranja na tekstilijama dolazi prvom redu zbog krive namjene ručnika, na primjer zbog otiranja kozmetičkih proiz-voda, te proizvoda za njegu.

Mrlje od kozmetičkih proizvoda i proizvoda za njegu – upute za njegu tekstila, Tekstil 64 (7-8) 271-272 (2015.)272

4. Upute za sprječavanje nastanka mrlja, posebno namijenjene hotelijerima i vlasnicima wellnessa.

• Senzibilizirajte Vaše goste primjerenim uputama, koje možete kombinirati sa infor-macijama o promjeni rublja, uobičajenim u vašoj kući.

• Koristite prema želji sljedeći tekst:

Poštovani gosti!Molim Vas nemojte rabiti tekstilije, prije svega ručnike, za brisanje gelova za tuširanje i šampona, jer na taj način na-staju nepopravljive mrlje, vidljive tek nakon pranja, koje se više ne mogu odstraniti.

• Informirajte bezuvjetno Vaše osoblje o postojećoj problematici.• Iskoristite kompetenciju praonice sa znakom kvalitete od Vašeg povjerenja, koja se

ozbiljno hvata u koštac s ovom problematikom

Izvor: TEXTIL-SERVICE PROFESIONAL FACTS & TRENDSGütegemeinschaft sachgemäße Wäschepfl ege e.V

(Priredila T. Pušić)

PRIKAZI STROJEVATekstil 64 (7-8) 273-275 (2015.) 273

Novi sustav USTER® JOSSI VISION SHIELD 2 za čišćenje vlakana

Prikazi strojeva

Viša kvaliteta, niži troškovi: ostvareni san za proizvođače pređeProizvođači pređe uvijek žele bolju kvalitetu pređe koja se proizvodi uz što niže troškove. Stalan zahtjev za vrhunskom kvalitetom pređe duž cijelog tekstilnog lanca znači velik pritisak na predionice. One moraju postići precizne specifi kacije pređe, a isto tako i smanjiti svoje operativne troškove kako bi zaštitile poslovnu profi tabilnost. Novi sustav USTER® JOSSI VISION SHIELD 2 može ostvariti taj san sa svojom naprednom tehnologijom za „čisti pamuk“ uz minimalni gubitak vrijednih i dobrih vlakana.Pređa bez onečišćenja je glavni cilj kvalitete, ali učinkovito čišćenje pa-mučnih vlakana često je u isto vrijeme značilo i gubitak prevelike količine dobrog pamuka. Među raznim rje-šenjima tog problema otkrivanje i odstranjivanje onečišćenja u čistio-nici čini se kao idealni pristup. Svrha je otkriti svako onečišćenje – čak do veličine pojedinačnog vlakanca – i tada izdvojiti samo neželjeni ma-terijal, te da ostane samo čist pamuk.Sustav USTER® JOSSI VISION SHIELD 2 omogućuje čišćenje vla-kana i osigurava kvalitetu pređe te ujedno znači značajan iskorak u tom pogledu. On je rezultat zajedničkog razvojnog rada nakon što je Uster Technologies AG u 2013. godine preuzeo Jossi Systems AG. Otad su napredno tehničko poznavanje sen-zora i stručnost na području Uste-rovog softvera ujedinjeni s velikim iskustvom u čišćenju pamuka tvrtke Jossi te je tako ostvarena inovacija koja stvara dodanu vrijednosti.

Senzori vide sveSposobnosti otkrivanja nečistoća koje ima USTER® JOSSI VISION

SHIELD 2 dolaze od novih senzora i tehnologije Powerful Imaging Re-cognition Technology (PIRT) (efi -kasna tehnologija prepoznavanja slika). To je usavršena tehnika analize slika koju je dotjerao USTER. Izdvaja se najmanji djelić onečišćenja po-moću usavršenog prepoznavanja sli-ke. Veća osjetljivost sustava već je dokazala svoju učinkovitost u po-kusima tako što omogućuje značajno poboljšano otkrivanje polipropilena, čestog onečišćenja u sirovom pa-muku.Učinkovitost sustava USTER® JOSSI VISION SHIELD 2 nadalje se povećava time što se on montira u čistionici direktno iza fi nog otvarača pamuka. Zbog svojih kompaktnih dimenzija, koje zahtijevaju širinu manju od 1 m, on je prikladan na mjestima gdje drugi modeli nisu, bez obzira na opremu čistionice. To je velika prednost jer se čuperci pamuka u svojem otvorenom stanju nalaze odmah iza fi nog otvarača, pa onečiš-ćenja ne mogu izbjeći otkrivanje PIRT senzorima.

Bolja kvaliteta, manja količina otpadaPostizavanje bolje kvalitete pamučnih pređa obično iziskuje veće troškove, ali ne i s USTER® JOSSI VISION SHIELD 2 . On omogućuje pojačano čišćenje vlakana i zato se postiže viša kvaliteta uz manju količinu otpada. Proizvođači pređe žele biti sigurni kada se radi o kontroli onečišćenja. Istovremeno, ne žele gubiti dobar pamuk kada se primjenjuju stroga podešenja za čišćenje vlakana. Sustav USTER® JOSSI VISION SHIELD 2 rješava upravo taj problem, sl.1 i 2.Kod čišćenja vlakana, različite gu-stoće pamučnih čuperaka mogu uz-rokovati pogrešna izdvajanja i gu-

bitak pamuka. Ovaj novi učinkovit sustav osigurava precizni pogled na cijeli čuperak vlakana, pa se gušći čuperci izdvajaju samo kad sadrže stvarno onečišćenje. Sustav stvara sliku čistog pamučnog čuperka kao temelj za usklađivanje i zadržavanje “dobrih pamučnih čuperaka”.Ovaj sustav omogućuje proizvođa-čima pamuka da na svakoj tržišnoj

Sl.1 USTER® JOSSI VSION SHIELD 2 – ključ potpune kontrole onečišćenja

Sl.2 USTER® JOSSI VSION SHIELD 2 – provjera razine injekcije na monitoru uređaja

PRIKAZI STROJEVATekstil 64 (7-8) 273-275 (2015.)274

razini ostvaruju značajne prednosti. U segmentu najviše kvalitete vri-jednosti podešavanja za čišćenje vlakana mogu se podesiti na čak minimalnije vrijednosti tolerancije bez povećanja otpada. Za manje kritične primjene proizvođači pređe mogu zadržati postojeća podešenja i da otpad također bude značajno smanjen, uz manji broj izdvajanja. U svim slučajevima mogu se očekivati značajna poboljšanja između kva-litete i učinkovitosti.

UštedeUSTER® JOSSI VISION SHIELD 2 ima poboljšanu karakteristiku mje-renja koja omogućuje daljnje zna-

Više od 40 godina iskustva i uspjeha na području tiska i ukrašavanja i izrade promidžbenih poruka na tekstilnim materijalima doprnijeli su da tvrtka Borchert + Moller bude jedan od glavnih dobavljača, u su-radnji s renomiranim partnerima. Proizvodi za pahuljičasti tisak i vlakna za pahuljičenje za direktan nanos, ubraja se među najvažnije područje rada, uz tinte na vodenoj bazi i plastisol tinte, te AquaFlex tinte na bazi vode za transferni tisak.Borchert + Moller tijekom 2012. je po stao trgovinski partner za QCM plastisol tinte.

Tvrtka u svom programu ima i tis-karske strojeve sa svim potrebnim potrošnim materijalom kao partner tvrtke Forever. Posebno se ističu kod transfernog tiska vrlo fi nih linija i vrlo malih fontova, gdje nije moguća primjena folija za crtanje, a i kod tiska na tamnim podlogama.Primjenom transfernog papira For-ever Multi-Trans može se provoditi tisak na metalnim, akrilnim pod-logama (perspexu), drvenim mate-rijalima, šalicama, ogledalima i dr.Novom obradom, novom A folijom postiže se bolja pokrivnost bijele i prekrasne briljantne boje sa sustavom 2 sloja i u kombinaciji sa B papirom LT. Obrada omogućuje primjenu vrućeg prešanja za folije i za pahu-ljičenje, svaka u drugačijoj boji.Vrlo mekan opip i ugodna optika tiska mogu se postići tako da se parametri prilagođavaju prema poje-dinom predmetu. U tom kontekstu treba istaknuti inventivan RIP softver – TransferRIP koji brzo analizira

motive i pouzdan je, a upravljanje korisničkim sučeljem je jednostavno, te se mnoge opcije koje nudi vrlo brzo usvajaju.Potpuno nov sustav za transferni tisak Forever Flex-Soft (No-Cut) omogu-ćuje jednostavan transfer kompleksne i osjetljive grafi ke s bijelim, metalnim i neonskim to novima boja na crno/bijelim ili CMYK laserskim/LED uređajima za tisak.Kupci koji traže cjenovno prihvat-ljiviji A4 uređaj za tisak za rad s crno/bijelim ili CMYK tintama, mogu se koristiti sustavom SunAngel-Ima-ging. Glavna svojstva ovog sustava su izvrsna postojanost na pranje i mekani opip.Na području tiska tintama na bazi organskih otapala ističe se Mimaki CJV serija strojeva, sl.1 i 2. Nove serije CJV i 300 omogućuje veliku brzinu tiska i poboljšanu tehnologiju. Je dinicom za kontrolu mlaznica (NSU) ne smije se prekinuti tisak, budući da naprednim sustavom

Sl.1 Mimaki CJV serija strojeva za tisak tintama na bazi organskih otapala

čajno smanjenje otpada. Zbog konti-nuiranog mjerenja brzine prolaska pamučnih čuperaka sustav može pri-lagoditi vrijeme svakog izdvajanja tako da se odstranjuje minimalna količina materijala bez onečišćenja. Pogonski pokusi dokazali su da op-timiranje vremena izdvajanja na taj način rezultira u značajno manjem otpadu po izdvajanju, što je velika dugoročna ekonomska prednost.Pokusi su pokazali da se ostvaruju uštede sirovine veće od 25 000 kg po proizvodnoj liniji godišnje primjenom sustava Uster uključujući sustav za povećanje učinkovitosti. Predionice u Turskoj, Pakistanu i Kini izvijestile su o značajnim općim uštedama troš-

kova proizvodnje primjenom ovog sustava, čime se postiže i prednost skraćene otplate investicije.

Dugoročne prednosti zbog kontrole onečišćenja

USTER® JOSSI VISION SHIELD 2 omogućuje značajno viši stupanj odstranjivanja svih vrsta onečišćenja nego ijedan prethodni sustav, s teh-nologijom minimalizacije otpada u isto vrijeme. Proizvođači pređe ostvaruju brzo prednosti više kvalitete pređe, a poboljšane profi tne marže potvrđuju da je ovaj sustav izvrsna investicija za cijelo predenje.

(M.H.)

Borchert + Moller na sajmu TV TecStyle Visions

PRIKAZI STROJEVATekstil 64 (7-8) 273-275 (2015.) 275

prolaza MAPS3 kontinuirani mlaz tinte dolazi po stupno do svakog pro-laza glave za tisak. Tako se dobivaju gotovo savr šene točke, što jamči najfi niju re zoluciju (razlučivost) te čiste linije, bilo crteža bili teksta.Za tekstilne materijale u ponudi se nalaze prilagodljivi Bomo-Flex fi l-movi za tisak koji se mogu tiskati sa Solvent i EcoSolvent tintama. Po-stojanost na pranje i ugodan opip materijala njihove su značajke. Ta-kođer se ističu efektni fi lmovi za tisak Bomo-Flex Print Pearl Gloss/Silver Gloss/Fluo Yellow i Snow Flake. Svi efektni fi lmovi za tisak imaju pre-

krasnu optiku, jednostavni su za upotrebu a dobivaju se izvrsna svojstva postojanosti na pranje. Asortiman Bomo proizvoda upot-punjuje se serijom POLI-PRINT za digitalni tisak visoke kvalitete čiji je proizvođač PoliTape kao i serijom jednobojnih, samoljepljivih fi lmova robne marke Grafitack 200-300 proizvođača Grafi type. Zainteresirani imaju na raspolaganju i reklamne natpise u rolama, čvrste tkanine za izradu jedara, slikarskih platna i sl. kao i materijala za pjeskarenje i foto-papir u više oblika. Za optimalnu daljnju preradu medija za digitalni

tisak preporučuje se hladni laminator serije Polarsign SH. Za područje tiska tekstila preporučuje se novi film Bomo-Flex LT4 koji se može trans-ferirati za samo 4 sekunde na pamučni materijal, ili na materijale od mje-šavine pamučnih vlakana s poli-esterom. Zanimljiv je za sve koji raz-mišljaju o uštedi vremena i zaštiti tekstilnog materijala od oštećenja, zbog kraćeg vremena i nižih tem-peratura primjene. Na koncu je po-trebno spomenuti i novu verziju provjerenog industrijskog grafi čkog softveraEasySIGN s mnogim po-boljšanim funkcijama. (A.B./M.H.)

Sl. 2 Mimaki CVJ serija strojeva za tisak

U SPOMENTekstil 64 (7-8) 276-277 (2015.)276

Prof. dr. sc. Krešimir Adamić(1938. – 2015.)

Prof. dr. sc. Krešimir Adamić preminuo je 2. svibnja 2015. godine u gradu Ann Aboru (MI, SAD). Mnoge generacije studenata tekstila pamte ga po osobitom pristupu predavanju i prenošenju znanja iz fi zike.Profesor Krešimir Adamić, rođen je 13. kolovoza 1938. godine u Špišić Bukovcu, kod Virovitice. Završio je studij eksperimentalne fi zike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, 1962. godine. Na istom fakultetu je magistrirao 1964. godine s temom „Studij strukture i kine-tike slobodnih radikala u ozračenom škrobu metodom elektronske spinske rezonancije“. Na istoj tematici je i doktorirao u Zagrebu 1965. godine obranom disertacije „Magnetska rezonancija škroba“.Na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, Institut za tekstil i odjeću (ITO), radio je deset godina, od 1978. do 1988. kad odlazi u SAD. Na studiju tekstilne tehnologije radio je kao izvanredni profesor, a od 1987. kao redoviti profesor iz kolegija Fizika. Bio je Predsjednik Fakultetskog vijeća ITO, te pokrenuo časopis „Potka“.Od 1962. do 1975. radio je na Institutu Ruđer Bošković. Godine 1975. izabran je za izvanrednog profesora Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, gdje je radio do 1988. Od 1978. do 1988. nositelj je kolegija Fizike na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, Institutu za tekstil i odjeću. Boravio je kao stipendist u Kanadi, Norveškoj i Sovjetskom Savezu tijekom 1983. i 1984. Od 1988. godine radio je u SAD-u na nastavnim i istraživačkim pozicijama na Hunter Collegeu, Brooklyn Polytechnic Institute (sada Polytechnic Institute of NYU), Case Western Reserve, University of Northern Colorado i konačno u ustanovi Eltron Research Inc. Objavio je brojne radove, koautor je dviju knjiga. Niz godina bavio se, među ostalim, istraživanjem magnetske rezo-nancije primjenom radiovalne spektroskopije.Profesor Adamić bio je prvi glavni i odgovorni urednik časopisa Polimeri (1980.-1983.) i vrijedan autor na skupovima današnjeg Društva za plastiku i gumu (DPG).Tvorac je nastave s područja Fizike polimera. Ovaj je kolegij počeo predavati uz veliko odobravanje i pri-znanje polaznika. Tadašnje je Društvo plastičara i gumaraca kao prvo u Europi započelo je 1979. održavati tečajeve pod krilaticom: jedna tema, jedan autor, jedan dan (u pravilu 6 nastavnih sati). Tečajevi su bili po-praćeni odgovarajućim tekstovima, tada jedinstvenim na ovim prostorima. Njegov tečaj Fizika polimera zbog velikog interesa ponovljen je više puta.Svi koji su poznavali profesora Adamića s dubokom tugom su primili vijest o njegovom trajnom odlasku. Svi ćemo ga zadržati u sjećanju kao čovjeka izrazito snažne osobnosti. Za njim tuguju supruga Jasenka i kćer Lada, ali i mnogi s kojima je uspješno surađivao. Obitelji izražavamo iskrenu sućut. (Igor Čatić)

Prof. dr. sc. Mladen Bravar(1926. – 2015.)

U petak 5. lipnja 2015. napustio nas je prof. dr. sc. Mladen Bravar redoviti profesor u mirovini. Rodio se u Gospiću 28. listopada 1926. Nakon mature upisao je Kemijski odjel Tehničkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu i 1951. godine diplomirao. Na Zavodu za organsku kemijsku tehnologiju matičnog fakulteta pro lazi sve faze nastavnih zvanja. U zvanje asistenta izabran je 1952. godine, docenta 1961., izvanrednog profesora 1966. i redovnog profesora 1972. Autor je i koautor više od 135 znanstvenih i stručnih radova, 40 radova u Zbornicima radova, sudjelovao je na više od 90 znanstvenih skupova, bio voditelj 10 projekata i autor broj-nih studija i elaborata s industrijom, što je posebno volio i razvijao.Godine 1961. brani disertaciju pod naslovom „Proučavanje degradacije celulozne molekule utjecajem oksi-dacijskih sredstava“ i stječe zvanje doktora kemijskih znanosti, što je bila i prekretnica njegova znanstvenog i stručnog rada. To je bio početak njegove ljubavi prema makromolekulama, polimernim materijalima, degradaciji, tensidima i tekstilnim materijalima. Interesantno je da je član povjerenstva za obranu uz prof. dr. Matiju Krajčinovića, šefa prof. Bravara, bio i dr. Leopold Gansel, izv. prof. Zavoda za tekstilno inženjer-stvo. Dio doktorata objavljen je tada u najuglednijem tekstilnom časopisu Melliand Textilberichte. Njegovi

U spomen

U SPOMENTekstil 64 (7-8) 276-277 (2015.) 277

prvi radovi bili su vezani uz dobivanje i bojadisanje celuloze te bijeljenje tekstilnih vlakana. Na tom područ-ju je puno surađivao s prof. emeritus Ivom Soljačićem. U istraživa-nju tenzida i deterdženata bavio se degradacijom pamučnog i poliesterskog vlakna pod utjecajem Na-perborata u sred-stvima za pranje. Sudje-lovao je u projektiranju i izboru opreme tvornice poliesterskih vlakana Vartilen u Varaždinu 1977. S time u vezi bio je i suradnik na projektu SIZ-a znanosti SRH i tvornice Vartilen, i mentor doktorskom radu prof. dr. Dubravke Raffaelli pod naslovom „Istraživanje razvoja tehnoloških procesa i proizvodnje poliesterskih vlakana različite vrste i svojstava“ 1987. godine.Stečena iskustva u zahtjevnoj organizaciji nastave na mati-čnom fakultetu pomogla su mu uvelike prilikom uvođenja sličnih predmeta na Tekstilno-tehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta gdje je sudjelovao na diplomskom i poslijediplomskom studiju. Na tekstilnom smjeru predavao je predmet Tekstilna pomoćna sredstva. U to vrijeme predstojnik Zavoda za tekstilno inženjerstvo bio je i osnivač tekstilnog studija prof. Mladen Žerdik. Prof. Bravar bio je član povjerenstava za obranu mnogih magistarskih i doktorskih radova i za izbore nastavnika u zvanja te je na taj način bio itekako involviran i povezan s razvojem tekstilnog stu dija i njegova znanstvenog i stručnog rada. Tekstilci, čiji je prof. Bravar je bio dragi prijatelj, zadržat će ga u traj-noj uspomeni, a dugački popis njegovih radova njegova je vrijedna i neizbrisiva ostavština. (Jasenka Jelenčić)

Milan Cerovec(1946. – 2015.)

Milan Cerovec, dipl. ing., viši predavač, rođen je 3. ožujka 1946. godine u Varaždinu u obitelji Ljudmile rođene Lešnik i Ljudevita Cerovca. Studirao je na Prirodoslovno-mate-matičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u trajanju od 8 semestara na Fizičkom odjelu, struka: Fizika, stručni smjer eksperimentalna fi zika, te je u srpnju 1972. godine postigao visoku stručnu spremu i stekao stručni naziv diplomirani inženjer fi zike. U listopadu iste godine zapošljava se u Školskom centru za stručno obrazovanje tekstilnih kadrova u Varaž-dinu. Nakon četiri godine prelazi na Višu tekstilnu tehničku školu u Varaždinu i u toj sredini ostaje svih narednih godina u kojima dolazi do objedinjavanja s Tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, zatim kao Studijska jedinica u Varaždinu Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje prirodnih znanosti, znanstveno polje fi zika na TTF-u - SJ Varaždin izabran je u veljači 2003. U listopadu 2003. Imenovan je za predstojnika SJ Varaždin. U rujnu 2012. gospo-din Milan Cerovec sa 66 godina života i 40 godina staža stekao je uvjete za starosnu mirovinu. Na posljednjem ispraćaju 19. kolovoza 2015. godine oprostili smo se od gospodina Milana Cerovca riječima:„Vi ste gospodine profesore Cerovec cijeli svoj život bili profesor, u duši čovjek – fi zičar. Znali ste svoje spoznaje prenijeti na druge i potaknuti ih da cijene znanje – da ga koriste. Svojom dosljednošću i privrže-nošću sredini u kojoj ste radili, svojom staloženošću izazivali ste svakog da po svojoj savjesti učini najbolje…Obično se spominju datumi… događaji… ali želim reći: Da, napustio nas je gospodin Milan Cerovec, ali profesor Cerovec NE.I stoga, u ime djelatnika Tekstilno-tehnološkog fakulteta i svoje osobno ime želim zahvaliti Vama gospodine profesore za sve što ste učinili za generacije studenata i svoje suradnike…Hvala Vam gospodine profesore i bila Vam LAHKA HRVATSKA ZEMLJICA.” (Željko Knezić)

DOMAĆE VIJESTITekstil 64 (7-8) 278-279 (2015.)278

DRUGI REGIONALNI SKUP KOŽARA I OBUĆARA

– OBRAZOVANJE STRUČNIH KADROVA ZA PODRUČJE

PROIZVODNJE KOŽE OBUĆE I GALANTERIJE

U Varaždinu, 28. svibnja 2015. go-dine, održan je 2. drugi regionalni skup kožara i obućara. Tema je bila obrazovanje stručnih kadrova za područje proizvodnje kožem obuće i galanterije. Organizator skupa bila je Hrvatska gospodarska komora uz suorganizatora Hrvatskog društva kožara i obućara i pokrovitelja: Mini-starstvo gospodarstva RH te medij-skog pokrovitelja: Privredni HR.Nakon otvaranja i pozdravnih riječi izlanje o stanju i trendovima u ko-žarsko-prerađivačkoj industriji pri-kazali su: Mario Lešina, MIDAL d.o.o., Predsjednik Udruženja kožar-sko-prerađivačke industrije, Jagoda Divić iz Hrvatske gospodarske ko-more, Milorad Vasiljević iz Privredne komore Srbije, Aleksandra Mihaj-lović Bijelić Komora Republika Srpska, Petra Prebil Bašin iz Go-spodarske komore Slovenije, te No-vak Boštjan iz tvrtka Alpina d.o.o.U drugom dijelu Skupa težište izlaganja bilo je na obraznovnom sustavu i povezivanju s gospodrstvom. Dani-jela Pustahija Musulin iz Agencija za strukovno obrazovanje i obrazova-nje odraslih izlagala je o Srednjo-školskom sustavu obrazovanja u sektoru kože u RH, Dražen Košćak, ravnatelj Srednje strukovne škole Varaždin predstavio je program ob-razovanja ove strukovne škole. Živko Stjelja, ravnatelj Visoke škole stru-kovnih studija Beograd također je predstavio stanje u svojoj obrazovnoj instituciji. Dekanica Tekstilno-teh-nološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. Sandra Bischof pred-stavila je TTF i kurikulum. O ku-rikulumu i istituciji Sveučilišta Sjever govorio je prof. Goran Kozina. Na-kon toga su izlaganje pod nazivom: Mrežni pristup za poticanje kon-

kurentnosti poduzeća u industriji kože i obuće iznijele Prof. Sandra Renko (Ekonomski fakultet Sve-učilišta u Zagrebu) i dr.sc. Alica Grilec Kaurić (Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Prof. Dragana Grujić predstavila je pro-gram Tehnološkog fakulteta Repu-blike Srpske,O programu Erasmus+: Mogućnosti za strukovno obrazovanje i osposob-ljavanje, govorila je Snježana Štefok iz Agencije za mobilnost i programe EU. Darija Čukelj, Obrtničko uči-lište, Hrvatska obrtnička komora, govorila je o stručnoj praksi u EU kao prilici za razvoj.Nakon izlaganja i rasprave donijeti su sljedeći zaključci:

Stanje u graniIndustrija kože i proizvoda od kože u posljednjih osam godina bilježi kon-stantan rast i pozitivne trendove u svim segmentima poslovanja.Pozitivni trendovi ostvareni su uz pomoć stranih investicija i investicija domaćih poduzeća u tehnologiju i zgrade sa svrhom unapređivanja poslovanja i uvjeta rada.Prema procjenama, do 2025. godine u Sektoru za industriju kože i pro-izvoda od kože, u Europskoj uniji otvoriti će se 1 mil. radnih mjesta, od kojih mnoga koja traže višu razinu znanja, stručnosti i obrazovanja, a dio tih radnih mjesta će biti i u Hrvat-skoj, kroz najavljene strane investicije a isto tako i prirodnim slijedom procesa eksternalizacije.U ovom sektoru postoji velika mo-gućnost zapošljavanja, što je suklad-no obvezama koje je Hrvatska tije-kom pristupnih pregovora preuzela u skladu s agendom 2020.

Interakcija i integracija znanosti i gospodarstvaRazvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja prati europske smjernice razvoja. Republika Hrvat-ska odnedavno ima Strategiju za

obrazovanje, znanost i tehnologiju u kojoj su potrebe strukovnog obra-zovanja integrirane u poglavlju „Rani i predškolski, osnovnoškolski i sred-njoškolski odgoj i obrazovanje“. Prethodno od 2005. do 2012. pro-vedeno je niz EU projekata za metodologiju izrade kurikuluma na ishodima učenja u kojoj najvažniju ulogu imaju gospodarstvo i drugi dionici u cjelokupnom procesu.Obrazovni sektor u zanimanjima Kože primjer je dobre prakse suradnje gospodarstva i škola u nizu projekata od izrade novog strukovnog kuri-kuluma, stručnog usavršavanja na-stavnika, provedbe praktične nastave u proizvodnji, do sponzorstva na državnom natjecanju i niza drugih aktivnosti. Učenici se upisuju u školama u dva zanimanja: OBUĆAR (Škola za modu i dizajn Zagreb i Gospodarsku školu, Čakovec) i GALANTERIST (Škola za modu i dizajna, Zagreb, Srednja strukovna škola, Varaždin i Obrtnička škola, Split). Ukupno je u sektoru od 1. do 3. razreda 143 učenika od 142 180 učenika u srednjim školama RH u školskoj godini 2014./2015. god. Nastavni planovi i programi u ova dva zanimanja nisu usklađeni sa suvremenim potrebama tržišta rada. Uz navedeno potrebno je razviti odgovarajući model vertikalne mo-bilnosti za trogodišnje strukovne pro-grame u sektoru.Kako u sektoru nema modernog če-tverogodišnjeg strukovnog programa sredstvima iz EU izrađen je novi strukovni kurikulum MODELAR OBUĆE I KOŽNE GALANTERIJE. U Radnoj skupini za izradu kuri-kuluma bili su predstavnici obrtništva i industrije iz Ivančice d.d., Galka d.o.o. i Jelena d.d. te obrazovanja. Ovaj strukovni kurikulum je kva-litetan primjer modernog modularnog strukovnog kurikuluma nastalog u suradnji s predstavnicima gospo-darstva i identificiranjem potreba tržišta rada. U prilog tome ide či-

Domaće vijesti

DOMAĆE VIJESTITekstil 64 (7-8) 278-279 (2015.) 279

njenica rezultata eksperimentalne provedbe novog strukovnog kuri-kuluma MODNI TEHNIČAR. Povratne informacije o provedbi u školi od učenika, roditelja i škola, prema anketi Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2014. god. ovaj kurikulum je na prvom mjestu po zadovoljstvu ko-risnika.Na tragu pozitivnih povratnih infor-macija treba implementirati Modelara obuće i kožne galanterije za koji prošle godine nije bilo zainteresiranih učenika.“Dani odjeće i kožne galanterije” su državno natjecanje koje se konti-nuirano održava 10 godina u području prerade kože, a u tekstilu 18. godina. Kreativnost i originalnost sadržane u natjecanju prepoznali su Francuzi odabirom natjecanja za predstavljanje aktivnosti Ministarstava znanosti, obrazovanja i sporta na RENDEZ-VOUS - Festivalu Francuske u Hr-vatskoj, a informacije su dostupne na web stranici Ministarstva kulture.U Galku d.o.o provedeno je natjecanje u disciplini “Kožni galanterist” gdje je 6 učenika izradilo ruksak u indu-strijskim uvjetima.Tekstilno-tehnološki fakultet ima dva modula s dopusnicom iz područja obućarstva, a to su studij dizajna obuće i studij obućarske tehnologije na studiju u Varaždinu.

Osnovni problem je nezainteresiranost učenika i studenata, odnosno, mali broj upisanih.

Zaključci i mjere za rješavanje pro blema:

Proglašavanje zanimanja defi citarnim zbog malog broja upisanih učenika kako bi se osiguralo stipendiranje gospodarstvenika, lokalne zajednice i obrazovanja pri ulaganju u ma-terijalnu opremljenost radionica i specijaliziranih učionica.U kurikulumima je potrebno pove-ćanje broja sati praktične nastave, na razini srednjoškolskog obrazovanja, sa svrhom stjecanja znanja i vještina u radu te uvođenje modela učenja na radnome mjestu kako bi učenike približili poslu.Nužno je uspostaviti optimalnu mre-žu programa Kože u strukovnim školama temeljene na analizi i pro-cjeni regionalnih razvojnih gospo-darskih potreba te procjeni materi-jalnih i kadrovskih uvjeta u školi.Postojeća dva trogodišnja programa: OBUĆAR I GALANTERIST po-trebno je modernizirati u skladu s potrebama tržišta rada.Potrebno je popularizirati novi stru-kovni kurikulum “Modelar obuće i kožne galanterije” kako bi se osigu-rao prelazak iz strukovnog obrazo-vanja u visoko obrazovanje i uklonile

prepreke mladim ljudima na tržištu radaPopularizacija Tekstilno-tehnološkog fakulteta kroz stipendije i studentske kredite.Aktivno uključivanje u programe mobilnosti učenika, studenata, na-stavnika i gospodarstvenikaStvaranje strateških partnerstava sa srodnim institucijama u Europi.Aktivno uključivanje u rad Sektor-skog vijeća tekstila i kože, aktivno-stima oko provedbe Hrvatskog kva-lifi kacijskog okvira te Cjelovite kuri-kularne reformeApliciranje na sredstva Europskog socijalnog fonda ( ESF-a) za Hrvatsku u razdoblju 2014.-202 u aktivnostima: Ulaganje u obrazovanje, vještine i cijeloživotno učenje te Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage.

Zaključke sastavili:

dekanica Tekstil no-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prof.dr.sc. Sandra Bischof, viša stručna savjetnica za modu,

tekstil i kožu, Agencija za strukovno obrazovanje

i obrazovanje odraslih Danijela Pustahija Musulin,

predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije

Mario Lešina

VIJESTI IZ INOZEMSTVATekstil 64 (7-8) 280 (2015.)280

Vijesti iz inozemstva

DIGITALNI TEKSTILNI TISAK U SVIM NJEGOVIM

ASPEKTIMA PRATEĆI DOGAĐAJ UZ SAJAM TECSTYLE VISIONS

Na Stuttgartskom sajmu u paviljonu 4, izložbenom mjestu A56, projekt pod nazivom Digital Printing Street (ulica digitalnog tiska), proizvođač strojeva za tisak Epson, zajedno s partnerima iz industrije, predstavlja proces tiska mlazom tinte tekstila ili tzv. ink-jet tisak tekstila, počevši od kreativnog razvoja umjetničkog djela u sustavu boja, tiska, te do izrezivanja i daljnje obrade.caddon predstavlja multi-spektralne boje sustav za komunikaciju koji može: skenirati, uz mogućnost mje-renja specijalnih vrijednosti za boje proizvedene od kompleksnih više-bojnih fi zički uzorkovanih materijala, koji se ne mogu načiniti putem nor-malnih spektrofotometara. Izmjerene vrijednosti mogu se pročitati u raznim formatima sustava za receptiranje boja od Datacolor ili XRite. Kao dopuna toga, tvrtka također pred-stavlja CAN: pogled, sustav za do-življaj boje pod standardnim svjet-

lom, koji je u stanju prikazati vje-rodostojnu reprodukciju digitali-ziranih uzoraka u usporedbi sa stvarnim bojama uzoraka, pod standardnim svjetlom na različitim mjestima u realnom vremenu.Japanski proizvođač monitora EIZO predstavit će svoje grafi čke monitori serije ColorEdge CG. ColorEdge posebno su razvijeni za primjenu području “fotografija, dizajna i medija”.Prezentirat će se i rad Fiery XF, vodećeg RIP za stručnu kontrolu uređaja za tisak kontinuiranim mla-zom tinte (ink-jet printera) EFI koji pokazuju izuzetnu kvalitetu repro-dukcija boja željenih uzoraka, od početnog dizajna do fi nalne proiz-vodnje. Dizajner može pouzdano tiskati određene boje i sadržaj s Epson P7000 i proizvesti jednake vrijednosti na uređajima serije Epson SureColor F.Tvrtka eurolaser će predstaviti nji-hov L-1200 laserski sustav s in-tegriranim jedinicama za dovođenje i odvođenje u digitalnom procesu tiska, prokazujući daljnji proces proizvodnje, npr. lasersko izre zi-

vanje, namatanje tiskanog mate rijala na valjke. U ovom procesu material se automatski dovodi do podloge za obradu i nakon toga pre cizno reže pomoću sustava prepo znavanja kamerom.Juki Central Europe sudjelovat će u ovom događanju digital printing street kao tvrtka koja objedinjuje sve prethodne procese u oblik zavr šnog proizvoda. Tvrtka će predstaviti najnovije tehnologije upotrebom vrhunskih šivaćih strojeva i novi strojeva za zavarivanje te spajanje. Tehnologije spajanja u kombinaciji s tradicionalnim šivaćim strojevima pružit će posjetiteljima mali uvid u “Pametna rješenja” koji Juki može ponuditi u njihovom poslovanju.

HERBERT GIESSMANN, UTEMELJITELJ TVRTKE COATEMA PROSLAVIO

80. ROĐENDAN

Osnivanjem svog poduzeća 1970-ih godina u Dormagenu, Njemačaka, dipl. ing. Herbert Giessmann dokazao je svoju veliku stratešku sposobnost predviđanja budućnosti.

Media Partner:

Proizvodni program obuhvaća srojeve za naslojavanje, tisak i laminiranje. U središtu njegovog rada uvijek je bila kvaliteta, inovacija i orijentirnost na potrebe korisnika, što je još danas odlika druge generacije koja upravlja tvrtkom Coatema GmbH. S ranijim globalnim usmjerenjem na azijsko tržište, Herbert Giessmann položio je kamen temeljac za rad u području malih i srednji poduzeća u njemačkoj strojogradnji. (A.B.)

Projekt „Razvoj standarda kvalifi kacija

i preddiplomskih studijskih programa na Teks lno-tehnološkom fakultetu“

Voditelji projektnih ak vnos i predstavnici partnerskih ins tucija na prvom projektnom sastanku

U lipnju 2015. godine je na Teks lno-tehnološkom fakultetu započela provedba projekta „Razvoj standarda kvalifi kacija i preddiplomskih studijskih programa na Teks lno-teh-nološkom fakultetu“ (broj: HR 3.1.15-0026) koji sufi nancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Trajanje Projekta je 15 mjeseci, a ukupni iznos 1.669.467,26 HRK. Projekt je na europskoj razini u skladu sa strategijom EUROPA 2020 koja zagovara razvoj zasnovan na znanju i inovacijama, ciljevima vezanim uz zapošljavanje i obrazovanje, te inicija vama Europske komisije (Unija inovacija, Mladi u pokretu i Digitalna Europa).

Projekt zbog usmjerenos obrazovanju mladih, odnosno studenata, unaprjeđenju nastav-ničkih kompetencija, te uvođenju inova vnih metoda poučavanja, spada u 4 od 11 temat-skih ciljeva Kohezijske poli ke 2014. – 2020. (1. istraživanje i inovacije; 2. informacijsko-komunikacijske tehnologije; 8. zapošljavanje i mobilnost radne snage; 10. obrazovanje, vješ ne i cjeloživotno učenje).

Opći cilj projekta „Razvoj standarda kvalifi kacija i preddiplomskih studijskih programa na Teks lno-tehnološkom fakultetu“ je unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja u po-dručju teks lne tehnologije i inženjerstva, te teks lnog i modnog dizajna, i to kroz razvoj i provedbu Hrvatskog kvalifi kacijskog okvira. Specifi čni ciljevi projekta su: izrada stan darda zanimanja i standarda kvalifi kacija sektora teks la i kože, razvoj novih studijskih pred-diplomskih programa uz primjenu HKO-a i unaprjeđenje nastavničkih kompetencija na Teks lno-tehnološkom fakultetu.

Kao part neri, na Projektu sudjeluju Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski inženjerski savez teks laca, Sveučilište u Zagrebu - Centar za obrazovanje nastavnika i Centar za savjetovanje i podršku studen ma, Sveučilišni računski centar te Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informa ke.

Pregled glavnih ak vnos Projekta, njihovih voditelja te partnerskih ins tucija koje sudje-luju u provođenju ak vnos , dan je u tablici 1.

Najznačajniji očekivani rezulta projekta su: 6 razvijenih standarda zanimanja, uz njih vezana 3 standarda kvalifi kacija (pokazatelj Opera vnog programa HR.3-004) i 3 nova pred diplomska programa (pokazatelj Opera vnog programa HR.3-003), koja će uves u nastavu TTF (pokazatelj Opera vnog programa HR.3-002). Nadalje, najmanje 40 nastav-nika će unaprijedi metodičko-didak čka zna nja kroz programe usavršavanja (pokazatelj Opera vnog programa HR.3-001, HR3-010), najmanje 100 studenata će sudjelova u radionicama razvoja akademskih i karijernih vješ na, ostvarit će se 5% veća prolaznost studenata na Fakultetu, razvi model obavljanja studentske prakse, opremi učionice potrebnom nastavno-didak čkom opremom, 100 000 osoba će bi informirano o Pro jektu i zap oslit će se dvije mlade osobe za vrijeme trajanja Projekta.

Dodatne informacije o Projektu, dostupne su na mrežnom sjedištu h p://hko. .unizg.hr/.

Projekt je sufi nancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj ove publi-kacije isključiva je odgovornost Sveučilišta u Zagrebu Teks lno-tehnološkog fakulteta

Tab. 1. Pregled ak vnos na Projektu

Element projekta Naziv Voditelj Partner

EP1 Izrada standarda zanimanja

doc. dr. sc. Vesna Marija Potočić Matković

Hrvatska udruga poslodavacaHrvatski inženjerski savez teks laca

EP 2 Izrada standarda kvalifi kacija

izv. prof. dr. sc. Branka Vojnović -

EP 3Razvoj novih preddiplomskih programa na TTF-u

izv. prof. dr. sc. Branka Vojnović -

EP 4Unaprjeđenje nastavničkih kompetencija

doc. dr. sc. Sanja Ercegović Ražić

Sveučilište u Zagrebu - Centar za obrazovanje nastavnikaSveučilišni računski centar

EP 5Razvoj modela obavljanja studentske prakse

doc. dr. sc. Goran Čubrić

Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informa ke

EP 6

Provedba mjera za povećanje broja studenata koji završavaju studij

izv. prof. dr. sc. Livio Racane

Sveučilište u Zagrebu - Centar za savjetovanje i podršku studen ma

EP V Promidžba i vidljivost doc. dr. sc. Ivana Salopek Čubrić

Hrvatski inženjerski savez teks laca

EP PM Upravljanje projektom i administracija

doc. dr. sc. Vesna Marija Potočić Matković

-

HRVATSKI INŽENJERSKI SAVEZ TEKSTILACA

Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

organiziraju savjetovanje

TEKSTILNI DANI ZAGREB 2015

Suvremene tehnologije i inovacije – ITMA 2015

četvrtak, 10. prosinca 2015. u 10:00

Hrvatski inženjerski savez, Berislavićeva 6, Zagreb

I. kat, dvorana 14

KONFEKCIJA KRAPINAKONFEKCIJA KRAPINA

Sponzori:

Organizacijski odbor:

Predsjednik: Dubravko Rogale

Članovi: Ljubo Alpeza, Vinko Barišić, Sandra Bischof, Alice Bosnar, Jagoda Divić, Zvonko Dragčević, Snježana Firšt Rogale, Ana Marija Grancarić, Željko Penava,

Tanja Pušić, Agata Vinčić, Branka Vojnović

Documents

^ASOPIS ZA TEKSTILNU I ODJEVNU TEHNOLOGIJU JOURNAL …tekstil.hist.hr/files/Tekstil_2015_64_7-8.pdf · tkanine pri visokom tlaku, odnosno kada element b/(p + c) postaje vrlo malen