Upload
thompsonvk
View
441
Download
12
Embed Size (px)
Citation preview
15.11.2010
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA
ZAVOD ZA ELEKTROSTROJARSTVOI AUTOMATIZACIJU
ASINKRONI STROJEVI I POGONI
Doc.dr.sc. Damir arko
ELEKTROMEHANIKE I ELEKTRINE PRETVORBE ENERGIJE
Ak. god. 2009/2010 Zagreb,
215.11.2010
Strojevi izmjenine struje
Strojevi izmjenine struje se dijele na:Sinkrone, Asinkrone iIzmjenine kolektorske (komutatorske).
Nikola Tesla je 1888. god. patentirao i javnosti prikazao svoj novo izumljeni motor (patentno ime, Electro-Magnetic Motor) u kojemu prvi puta objanjava stvaranje i primjenu okretnog magnetskog polja.
Sinkroni i asinkroni elektrini strojevi rade na principu okretnog magnetskog polja.
315.11.2010
Dvofazni izmjenini napon Tesla dobiva iz armature istosmjernog generatora koristei 4 klizna koluta i etkice, a dvofazno okretno polje u provrtu torusne jezgre na koju su namotana dva fazna namota meusobno zakrenuta za 90 stupnjeva.
MotorGenerator
Teslin dvofazni generator i motor, sustav za okretno magnetsko polje(1)
415.11.2010
Motor Generator
Teslin dvofazni generator i motor, sustav za okretno magnetsko polje (2)
Dvofazni izmjenini napon Tesla dobiva iz armature istosmjernog generatora koristei 4 klizna koluta i etkice, a dvofazno okretno polje u provrtu torusne jezgre na koju su namotana dva fazna namota meusobno zakrenuta za 90 stupnjeva.
515.11.2010
MotorGenerator
Dvofazni napon uzima se sa statora, a ne s kliznih koluta.
Dvofazni generator i dvofazni motor prema Teslinom patentu br. 381968
615.11.2010
Motor Generator
Dvofazni sustav generatora i motora prema Tesli
715.11.2010
Da bi se stvorilo bilo kakvo okretno magnetsko polje moraju postojati na statoru barem dva namota, pomaknuta meusobno prostorno za neki kut, a struje koje u njima teku moraju meusobno biti fazno pomaknute za neki kut.Ako su prostorni pomaci izmeu potpuno simetrinih faznih namota jednaki vremenskim pomacima izmeu potpuno simetrinih faznih struja koje kroz njih teku, stvarat e se simetrino (kruno) okretno magnetsko polje.Ako postoje prostorni pomaci izmeu namota i vremenski pomaci izmeu struja, stvarat e se okretna protjecanja koja nisu simetrina (kruna) nego su nesimetrina (eliptina).Da li e motor raditi kao sinkroni ili asinkroni zavisi o tome kako mu je izveden rotor. Statori sinkronog i asinkronog motora se ne razlikuje. U njemu struje trebaju stvoriti okretno magnetsko polje.
Tesla se na poetku bavio dvofaznim asinkronim i sinkronim motorom jer mu je tobilo najjednostavnije za mogunosti izrade u njegovom laboratoriju.
Okretno magnetsko polje
815.11.2010
Prema obliku gibanja:Rotirajui (engl. rotating machines), Linearni (engl. linear machines).
Prema izvedbi rotora:Asinkroni strojevi s kaveznim rotorom ( engl. squirrel-cage rotor induction motors) ,
Asinkrone strojevi s kliznokolutnim (namotanim) rotorom ( engl. wound rotor inductionmotors or slipring induction motors),
Asinkroni strojevi s masivnim rotorom (engl. massive rotor induction motors).
Prema broju faza i prikljuku na izvor napona:Trofazni, dvofazni i jednofazni (za male snage).
Prema veliini nazivnog napona:Visokonaponski (iznad 1000V do 15000 V) i niskonaponski (do 1000V).
Prema pretvorbi energije:Asinkroni motori,
Asinkroni generatori.
Osnovne podjele asinkronih strojeva
915.11.2010
Suvremene izvedbe asinkronih strojeva i pogona
Dananji asinkroni strojevi se po konstrukciji i tehnologiji bitno razlikuju od strojeva iz vremena Nikole Tesle, Ferarisa i Dobrovoljskog. Princip rada je ostao isti.
Neke suvremene industrijske izvedbe kompletnog asinkronog stroja ili njegovih dijelova su prikazani na sljedeim slajdovima.
1015.11.2010
Suvremeni asinkroni kavezni motor s aluminijskim kavezom na rotoru
OSOVINA (magnetski ili nemagnetski elik)
KRATKOSPOJNI PRSTEN
GLAVE NAMOTAPRIKLJUNA KUTIJA
KUITE
VENTILATOR
LEAJSTATORSKI PAKET
ROTORSKI PAKET
1115.11.2010
Rotorski lim asinkronog kaveznog motora
a) b)
a) aluminijski dvokavezni rotor b) bakreni kavez
1215.11.2010
Statorski paket (jezgra) trofaznog asinkronog motora pripremljenza ulaganje namota
1315.11.2010
Pogled na glave namota i izvode do prikljune kutije
Stator novog asinkronog motora za visoki napon (6 -10 kV, 50 Hz)
1415.11.2010
Ulaganje namota u statorski paket trofaznog asinkronog motora (400 V, 50 Hz)
1515.11.2010
Kavezni rotor trofaznog asinkronog motora u fazi zavrne izrade(motor za elektrinu vuu)
1615.11.2010
Kavezni rotor trofaznog asinkronog motora ope namjene nakon zavrne obrade
1715.11.2010
Klizni koluti
Rotor trofaznog asinkronog motora s kliznim kolutima
1815.11.2010
Neke tipine primjene asinkronih strojeva
1915.11.2010
Jednu fotografiju motora iz termoelektrane
Napojna kotlovska pumpaPogonski elektromotor
Strojarnica u TE-TO Osijek
2015.11.2010
Naftovodni terminal Omialj
Motori naftovodnih pumpi u terminalu Omialj, 6000 V, 50 Hz(Protueksplozijska zatita oklapanjem)
2115.11.2010
Terminal Omialj
Kavezni motori naftovodnih pumpi na terminalu Omialj, 3300 kW, 6000 V, 50 Hz, 2p=4
2215.11.2010
Terminal Sisak
Asinkroni motori poveane sigurnosti, Terminal Sisak1900 kW, 6000 V, 50 Hz, 2p=2
2315.11.2010
Hidraulina spojka
Visokonaponski motorPumpa
Elektromotorni pogon naftovodne pumpe sa zaletnom spojnicom
2415.11.2010
Motori naftovodnih pumpi 3300 kW, 6000 V, 50 Hz, Melnice
2515.11.2010
Frekvencijski regulirani motor, Exde II AT3
Elektromotorni pogon asinkroni motor + pumpa aMDEA otopine, procesno postrojenje za obradu plina CPS Molve
2615.11.2010
MotorPumpaTurbinaSpojka
Elektromotorni pogon procesne pumpe, motor 1800 kW, 2p=2, frekvencijski reguliran
2715.11.2010
Asinkroni motor 350 kW, 2p=2, 400V, za pogon vijanog kompresora na plinskoj buotini
2815.11.2010
Vjetroagregat s asinkronim generatorom i turbinom konstantne brzine vrtnje
Turbina
Dvobrzinskiasinkroni generator
Multiplikator
2915.11.2010
Dvostrano napajani asinkroni generator (DFIG) vjetroagregatapromjenljive brzine vrtnje
Turbina
Asinkroni generator
Multiplikator
Elektroniki energetski pretvara
M
r
e
a
3015.11.2010
Okretno magnetsko polje stvoreno u statorskim namotima protjecanimaizmjeninim fazno pomaknutim strujama vrti se sinkronom brzinom vrtnje:
= 60 , o/minss fn pgdje je fs frekvencija struja, a p broj pari polova motora.
Okretno magnetsko polje inducira u vodiima rotora napone koji kroz namotrotora protjeraju struje. Interakcijom struja rotora i okretnog mag. polja stvara se sila na vodie rotora koja zakree rotor u smjeru vrtnje okretnog polja.
Ako je moment svih sila na vodie rotora vei od momenta otpora vrtnji, rotor e se vrtjeti brzinom koja je uvijek razliita od brzine vrtnje okretnog polja, te se zbog toga motor zove asinkroni*.
*asinkrono koje nije sinkrono, nije istovremenosinkrono koje je s neim ili nekim sinkrono, istovremeno
Osnovna teorija - okretno magnetsko polje
3115.11.2010
Okretno polje se vrti u odnosu na stator sinkronom brzinom
ns = 60f/p, o/min Rotor se vrti brzinom vrtnje n, o/min Razlika brzine vrtnje rotora (mehanike brzine) i brzine vrtnje okretnog polja
naziva se klizanje i rauna se prema izrazu:= ss
n ns
n
Pojam klizanja asinkronog stroja (1)
3215.11.2010
Brzina vrtnje rotora je nakon definicije klizanja s:
Brzina vrtnje rotora moe teoretski biti bilo koja vrijednost, pa odnosi izmeu nje i klizanja s izgledaju kao na slici.
{ rotor se vrti sinkronom brzinom s = 0{ dok rotor stoji (zakoen) s = 1{ brzina vrtnje rotora manja od sinkrone s > 0{ rotor se vrti bre od okretnog polja s < 0{ rotor se vrti u suprotnom smjeru (n 1
= = 60(1 ) (1 )fsn n s ss p
Pojam klizanja asinkronog stroja (2)
3315.11.2010
s
s
n ns [%] 100 %n=
= = = 1500-1491- 100 0,6%1500
n nssns
Klizanje u tehniki prihvatljivim iznosima mora biti sasvim mala veliina (zbog utjecaja na gubitke energije) te se zbog toga iskazuje u postocima.
Klizanje se obino kree izmeu 0.1 i 5 %. Vea vrijednost odnosi se na motore manjih snaga (do oko 1 kW).
Primjer iz kataloga:Motor snage 180 W, 400 V, 50 HZ, 2p = 2 ima brzinu vrtnje pri nazivnom optereenju 2905 o/min.Klizanje je
Motor snage 1 MW, 10 kV, 50 Hz, 2p = 4 , nazivna brzina vrtnje n = 1491 o/min
= = =3000-2900- 100 3,33%3000
n nssns
Pojam klizanja asinkronog stroja (3)
3415.11.2010
Dok rotor miruje (s=1) u njemu okretno polje inducira napon Er0. Nakon to se rotor pone vrtjeti, mijenja se relativna brzina okretnog polja
statora prema rotoru, a napon Er se mijenja prema izrazu:
Pri relativnoj brzini 0, tj. za s=0, nema napona u rotoru, nema struje, sile ni momenta pa motor ne moe raditi pri tom klizanju. Samo pri razliitim brzinama vrtnje okretnog polja i rotora postoji inducirani napon, struje u rotoru i elektromagnetski moment. Zbog toga je naziv asinkroni motor.
Er = Er0 s
Rotorski napon
3515.11.2010
= =( )60s
r sp n n
f s f
n
1
0 ns
fsfr
Ovu frekvenciju nazivamo frekvencija klizanja. Teoretski ona moe imati bilo koju vrijednost.
Frekvencija rotorskih struja
Inducirani napon i struja rotora imaju frekvenciju
3615.11.2010
Za elektromehaniku pretvorbu energije posredstvom magnetskih polja neophodno je da se statorsko i rotorsko magnetsko polje vrte istom brzinom, odnosno da im relativna brzina bude jednaka nuli. Ukupna brzina vrtnje rotorskog polja u odnosu na jednu fiksnu toku statora je zbroj brzine okretnog polja rotora u odnosu na rotor n0r i brzine rotora n u odnosu na jednu fiksnu toku statora
n + n0r = nsKod sinkronog stroja na rotoru je istosmjerna uzbudna struja ili su trajni magneti; nema okretnog polja rotorskih struja u odnosu na rotor koji se zbog toga mora vrtjeti sinkronom brzinom vrtnje statorskog polja.
Kod asinkronog stroja pretvorba je uvijek mogua osim pri vrtnji rotora sinkronom brzinom statorskog polja kada je klizanje jednako nuli.
Asinkroni stroj je pri tome prirodno puno prihvatljiviji za primjenu od sinkronog jer su na raspolaganju velike mogunosti promjena rotorske brzine vrtnje i frekvencije.
Elektromehanika pretvorba energije posredstvom okretnih magnetskih polja
3715.11.2010
ns - brzina vrtnje statorskog okretnog polja u odnosu na stator n - brzina vrtnje rotora u odnosu na statorn0r - brzina vrtnje rotorskog okretnog polja u odnosu na rotor
Odnosi brzina vrtnje u asinkronom stroju
n + n0r = ns
3815.11.2010
Osnovne jednadbe asinkronog motora
Osnovni dvopolni prikaz asinkronog motora
= +
0 0
0 0
0 0
as s as as
bs s bs bs
cs s cs cs
u R id
u R idt
u R i
Naponska jednadba statora
= +
0 0
0 0
0 0
ar r ar ar
br r br br
cr r cr cr
u R id
u R idt
u R i
Naponska jednadba rotora
R otpor namota - ulaneni tok namota
3915.11.2010
Osnovne jednadbe asinkronog motora
Ulaneni tokovi statora( ) ( ) ( )( ) ( ) ( )( ) ( ) ( )
+ = + + +
as asas s asbs ascs as asar r asbr r ascr r ar
bs bsas bsbs s bscs bs bsar r bsbr r bscr r br
cs csas csbs cscs s cs csar r csbr r cscr r cr
L L L L i L L L i
L L L L i L L L i
L L L L i L L L i
Ulaneni tokovi rotora
( ) ( ) ( )( ) ( ) ( )( ) ( ) ( )
+ = + + +
ar aras r arbs r arcs r as arar r arbr arcr ar
br bras r brbs r brcs r bs brar brbr r brcr br
cr cras r crbs r crcs r cs crar crbr crcr r cr
L L L i L L L L i
L L L i L L L L i
L L L i L L L L i
Lasbs meuinduktivitet (as namot koji ulanuje tok, bs namot koji pobuuje tok)L - rasipni tok namota
4015.11.2010
Primjenom kompleksnih vektora est naponskih jednadbi statora i rotora reduciraju se na samo dvije jednadbe.
U stacionarnom stanju brzina vrtnje je konstantna pa se vektorske jednadbe mogu zamijeniti fazorskima.
U fazorskoj domeni naponske jednadbe statora i rotora glase:
( ) ( ) = + + +s s s s s s m s rU R j L I j L I I( ) ( ) ( ) = + + + r r s r r s m s rU R j L I j L I I
Rotorska jednadba se mnoi s
=1s
s s(s je klizanje).
Jednadbe asinkronog motora u stacionarnom stanju
( ) = + + + r r s r r s m s rU R
j L I j L I Is s
= == =
=
= =
2
2
3, , ili
22
m xsxs
s s
s nsr r
r nr
r r nrr r
s s ns
s s nsr r
r r nr
s s nsr r
r r nr
L L x a b c
f
N fU U
N f
m N fI I
m N f
m N fR R
m N f
m N fL L
m N f
elektrina kutna brzina vrtnje rotora ( = pm)m mehanika kutna brzine vrtnje rotora
4115.11.2010
Nadomjesna elektrina shema asinkronog stroja
( ) ( ) = + + +s s s s m s rU R jX I jX I I( ) = + + + r r r r m s r
U RjX I jX I I
s s
Rs i Xs statorski otpor i rasipna reaktancijaXm reaktancija magnetiziranja (predstavlja ulaneni magnetski tok stator-rotor)R0 otpor zbog gubitaka u eljezuR'r i X'r rotorski otpor i rasipna reaktancija preraunati na statorsku stranuEs inducirani fazni napon statoraE'r0 inducirani fazni napon rotora u mirovanju preraunat na statorsku stranuU'r/s rotorski napon na kliznim kolutima u ovisnosti o klizanju preraunat na statorsku stranu
Xm = LmsXs = Ls sX'r = L'r s
4215.11.2010
Slino transformatoru, asinkroni motor moemo prikazati elektrinom nadomjesnom shemom (modelom). Na slici je shema za kavezni motor.
Nadomjesna elektrina shema asinkronog stroja
Struje, snage i momente moemo raunati primjenom nadomjesne sheme za bilo koje stacionarno pogonsko stanje.
4315.11.2010
Asinkroni stroj u mirovanju (s = 1) moemo razmatrati i koristiti kao specijalnu izvedbu transformatora (zakretni transformator):
= = = =0 0 0r r nr s ns s ns r nrr r s ss s ns r nr r nr s ns
EE N f N f N f N f
E E EE N f N f N f N f
Zbog jednakosti frekvencija statora i rotora u mirovanju (fr = fs) vrijedi
=0r r nr rs s ns s
E N f fE N f f
Es napon faze statoraEr0 napon faze rotora u mirovanjuE'r0 napon faze rotora u mirovanju preraunat na statorsku stranuNr i Ns brojevi zavoja po fazi statorskog i rotorskog namotafns i fnr faktori namota statora i rotoraZa kavezni rotor faktor namota je 1, a broj zavoja po fazi je 1/2.
Inducirani napon u asinkronom stroju
4415.11.2010
Rr stvarni otpor rotora1
rs
Rs
ekvivalent mehanikog rada
Rotorski strujni krug asinkronog stroja
Ir
sEr0Rr
Ir
Er0
Ir
1r
sR
sEr0
rRs
RrjX r0jX r0jsX r0
Xr0 rasipna reaktancija rotora u mirovanjuXr0=Lrs
4515.11.2010
R'r otpor rotora preraunat na statorsku stranu
1r sR s ekvivalent mehanikog rada
Rotorski strujni krug asinkronog stroja preraunat na statorsku stranu
X'r rasipna reaktancija rotora preraunata na statorsku stranuX'r = L'rs
1r
sR
s
1r sR s
=
= = = =
0 0
2
2
s nsr r
r nr
s s ns s nsr r nrr r r r r r
s s ns r r nr r nr
s s ns s nsr r r nr r rr r r
s s ns r r nr r nr
N fE E
N f
m N f N fm N fI X I X I X
m N f m N f N f
m N f N fR m N f R RI I I
s m N f s m N f s N f
4615.11.2010
Struju u rotoru odreuju inducirani napon Er i impedancija rotora Zr
( )
= =+
02 2 ( )
r rr
r r r
E sEI s
Z R X s
U mirovanju je fr= fS s = 1Er = Er0Xr0 = 2frLr = 2fs Lr
U vrtnji je Er = sEr0Xr(s) = 2fss Lr = s Xr0
Stoga je
= =+ +
0 02 2 2
200
( )( )
r rr
r r rr
sE EI s
R sX RX
s
Za s = 0, struja Ir(s)=0.
Rotorska struja
4715.11.2010
Ikr struja uz zakoeni rotorInr - nazivna struja
Rotorska struja u ovisnosti o klizanju
4815.11.2010
Prema nadomjesnoj shemi za stacionarno stanje:
Iz mree motor uzima
Ps = P 1 = ms Us Is cossms i mr broj faza statora i rotoras fazni pomak struje i napona statora
Na radnom otporu statora se troi snagaPCus = ms Is2 Rs
U eljezu statora (na R0) se troi snagaPFes = ms Es2 / R0 = ms I0r2 R0
Snaga okretnog mag. poljaPokr = Ps PCus PFesPokr = mr Ir2 Rr/s = mr Ir2 Rr + mr Ir2 Rr (1-s)/s
= ms Ir2 Rr/s = ms Ir2 Rr + ms Ir2 Rr (1-s)/s
Energetska bilanca asinkronog stroja
4915.11.2010
Elektriki gubitci u rotoru direktno su proporcionalni klizanju, stoga klizanje mora biti to manje za prihvatljivu korisnost pretvorbe energije. Klizanje je obino (0,5-5 %). Na primjer
- mali motori < 20 kW s = 3 - 5 %- srednji motori < 500 kW s = 1 - 1,5 %- veliki motori > 1000 kW s = 0,5 - 1 %
Gubici u eljezu rotora se mogu zanemariti zbog male frekvencije u rotoru fr
5015.11.2010
P2 je mehanika snaga na osovini motora , korisnost motora = 21
PP
Tok snage i gubitci asinkronog motora (bilanca snage)
5115.11.2010
Za stvaranje okretnog mag. polja asinkroni stroj uzima iz mree jalovu (reaktivnu)snagu
Qs = msUs IssinsPrividna snaga motora uzeta iz mree je
S = Ps + jQs = ms(UsIscoss + jUsIssins )Motor je uvijek definiran radnom snagom na osovini. To je njegova nazivnasnaga P2.
Ako stroj radi u generatorskom reimu rada (s
5215.11.2010
+
+
+ = = = = = =
= = + =
2 22 ,
2200
2222
00
20
22
(1- )(1- )
30 1
30 1, Nm
tr v meh okr okr r r r s r r
m sm sm sm sm
r r rr r r
rrs rsm r
s r r
rs r
P P P s P P m I R m I RM
s s s
m E Rm E Rs sRR
n XXss
m E R
sRn X
s
Zanemarili smo u nadomjesnoj shemi statorsku impedanciju Zs = Rs+ jXs. Razvijeni moment je ovisan samo o klizanju uz ostale parametre sheme pretpostavljene nepromjenljivima. Ako se uzme potpuna nadomjesna shema, dobiju se toniji izrazi za moment, kako slijedi:
Momentna karakteristika asinkronog motora
U nadomjesnoj shemi promatrajmo samo rotorski krug (zanemarena impedancija statora)
5315.11.2010
Uvodi se pojednostavljenje. Struja I0 i inducirani napon ne ovise o teretu, tj. magnetski tok je konstantan.Iz nadomjesne sheme raunamo struju i moment:
( ) = + + +
sr
rs s r
UI
RR j X X
s
Snaga okretnog polja: Pokr = ms Ir2 Rr/s
Gubici u rotoru: Prel = ms Ir2 Rr
Elektrika snaga pretvorena u mehaniki rad je Pmeh, a razvijeni elektromagnetski moment
( )
( )
= = = + + + = + + +
2 2
22
2
22
's rmeh s sr rm sm sm r
s s r
s s r
s rs s r
m IP m UR RM
s sRR X X
s
pm U RsR
R X Xs
Tonija momentna karakteristika - poprena grana premjetena na ulaz sheme
5415.11.2010
Grafiki, momentna karakteristika najee se crta samo za motorski rad i oznaava prema slici.
Na momentnoj karakteristici kljune su 3 toke: s = 1, n = 0 - potezni moment ili moment kratkog spoja (pokretanja) s = sn, n = nn - nazivni moment s = smax, n = nmax - maksimalni moment
Momentna karakteristika
5515.11.2010
Bitno je istaknuti da je moment pri svakoj brzini ovisan o kvadratu narinutog napona:M = f (U2)
Openito momentna karakteristika izgleda prema slici. Na njoj su karakteristina podruja: od s = 1 do s = 0 - motorsko podruje rada, energija se uzima iz mree,za s 0 - generatorski rad, energija se vraa u mreuza s 1 - protustrujno koenje, energija se uzima iz mree i kinetika
energija radnih mehanizama koi rotor i predaje mu energiju
Momentna karakteristika pri svim brzinama vrtnje
5615.11.2010
Za primjene je vaan maksimalni ili prekretni moment motora.
Derivacijom izraza za moment na slajdu 53 i izjednaavanjem s nulom dobije se klizanje smax kod kojeg motor razvija najvei moment (maksimalni ili prekretni moment).
( ) = + +max 22r
s s r
Rs
R X X
( ) = + + +
2
max222
s s
sm s s s r
m UM
R R X X
= 0dMds
Maksimalni ili prekretni moment
i uvrtenjem u izraz za moment dobiva se
Iz slijedi
Predznak (+) je za motorski rad, a (-) za generatorski rad.
5715.11.2010
( ) = + + 22 '2 s
rs s
R
R X X
U praksi koristimo analitike izraze za momentnu karakteristiku poznate kao Klossoveformule. Dobijemo ih ako se izraz za moment podijeli s izrazom za maksimalni moment u obliku
+=+ +maxmax
max
2MssM
s s
=+2
maxmax
max
MssM
s s
Klossove formule
Za manje tona raunanja moe se primijeniti pojednostavljena Klossova formula dobivena zanemarenjem statorske impedancije u obliku
5815.11.2010
Mn nazivni momentMk moment kratkog spojaMmax maksimalni moment
Momentna karakteristika motora i tereta
Primjer: Mehanika karakteristika asinkronog motora i centrifugalnog ventilatora, pogonska radna toka
cent
rifug
alni
vent
ilato
r
5915.11.2010
Kod asinkronog motora problem su velike struje pri pokretanju motora.
Moment i struja u zaletu asinkronog motora (prikaz dobiven iz modela za stacionarno stanje)
4
8
2
0,2 0,4 0,6 0,8 1
6
M
n0
IIn
1
2
ns
0
Mn
6015.11.2010
Moment, struja i brzina vrtnje u zaletu asinkronog motora (prikaz dobiven iz modela za stvarno dinamiko stanje)
-6000-5000-4000-3000-2000-1000
010002000300040005000
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000
Vrijeme, ms
S
t
r
u
j
a
s
t
a
t
o
r
a
,
A
-12000
-8000
-4000
0
4000
8000
12000
16000
0 100 200 300 400 500 600 700 800
Brzina vrtnje, o/min
E
l
e
k
t
r
o
m
a
g
n
e
t
s
k
i
m
o
m
e
n
t
,
N
m
0
100
200
300
400
500
600
700
800
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000
Vrijeme, ms
B
r
z
i
n
a
v
r
t
n
j
e
,
o
/
m
i
n
6115.11.2010
Magnetsko polje tijekom zaleta asinkronog motora
6215.11.2010
Oblik momentne karakteristike ovisi o odnosima induktivnih i radnih otpora.Konstrukcijom rotorskog utora se utjee na oblik momentne karakteristike.
Razliiti oblici momentne karakteristike trofaznih asinkronih motora
6315.11.2010
Crtanjem krunog dijagrama na osnovi nadomjesne sheme motora se grafiki dobivaju podaci o radnim karakteristikama stroja. Primjena krunih dijagrama nije aktualna nakon to su se pojavile mogunosti brzog analitikog raunanja svih karakteristika motora prema nadomjesnojshemi pomou raunala.Detalji o krunim dijagramima u knjizi R. Wolf: Osnove elektrinih strojeva, str. 186-196.
Kruni dijagram asinkronog stroja
6415.11.2010
Prazni hod motora na osovini nema optereenja, klizanje s, struja praznog hoda I0 mala (10 25 % nazivne)
Kratki spoj motora rotor zakoen (miruje), klizanje s = 1, Zkprema shemi, struja kratkog spoja Ik vrlo velika (5 8 puta vea od nazivne)
Optereenje na osovini klizanje malo (1 5 %), struja iz mree ovisna o optereenju
Pogonska stanja asinkronog stroja
6515.11.2010
USEs
I0
II0r
IS0
I
USEs
I0r
IS0
6615.11.2010
US
Ik
US
I k(R s+R r
)
j Ik (X
s +Xr )
IkU kratkom spoju moemo zanemariti poprenu granu nadomjesne sheme i struju raunati prema izrazu
= + + +2 2( ) ( )
sk
s r s r
UI
R R X X
RS RrjXs jXr
k
Nadomjesna shema i fazorski dijagram asinkronog stroja u kratkom spoju
6715.11.2010
Ir
rRssR
0R
sjX sjX
USjXEs
I0
II0r
IS
-Ir IS
I0
I0rI0
I
US
Es
RSIS
rr R-I s
-jIrXr
jIsXs
Nadomjesna shema i fazorski dijagram asinkronog stroja u stacionarnom stanju
6815.11.2010
Radne karakteristike asinkronog motora
00
0,5 1,0 PPn
s
cos
IsIsn
0,5
1,0
cos
IsIsn
10
5
0
s, %
6915.11.2010
Smjer vrtnje okretnog polja odreen je redoslijedom faza. elimo li ga promijeniti, dovoljno je meusobno zamijeniti prikljuke 2 od 3 fazna namota trofaznog motora. To se obino radi primjenom kontaktora (sklopnika) i tipkala.
U, V i W oznake stezaljki motoraL1, L2 i L3 oznake faza mreeK1 i K2 kontaktori (sklopnici)
Promjena smjera vrtnje asinkronog motora (reverziranje)
M~
K1 K2
L1
L3L2
U WV
7015.11.2010
1 Motor kree iz mirovanja (s=1)2 Motor se zalijee do priblino sinkrone brzine vrtnje (s
7115.11.2010
Moment, struja i brzina vrtnje tijekom reverziranja asinkronog motora (prikaz dobiven iz modela za stvarno dinamiko stanje)
-800
-600
-400
-200
0
200
400
600
800
0 250 500 750 1000 1250 1500 1750 2000 2250 2500
Vrijeme, ms
B
r
z
i
n
a
v
r
t
n
j
e
,
o
/
m
i
n
-18000-16000-14000-12000-10000
-8000-6000-4000-2000
02000400060008000
100001200014000
-800 -600 -400 -200 0 200 400 600 800
Brzina vrtnje, o/min
E
l
e
k
t
r
o
m
a
g
n
e
t
s
k
i
m
o
m
e
n
t
,
N
m
-6000-5000-4000-3000-2000-1000
0100020003000400050006000
0 500 1000 1500 2000 2500
Vrijeme, ms
S
t
r
u
j
a
s
t
a
t
o
r
a
,
A
7215.11.2010
Magnetsko polje tijekom zaleta asinkronog motora
7315.11.2010
1. Problemi kod pokretanja asinkronih motora Velike struje pokretanja, obino 5-8 puta vee od nazivnih, Preveliki ili nedovoljno veliki momenti pokretanja ( nedovoljno veliki
momenti ubrzavanja), Predugo trajanje zaleta motora i pogona
2. Tehnike pokretanjaNajee primjenjivane tehnike su: Pokretanje direktnim prikljukom na mreu, Pokretanje zvijezda-trokut preklopkom, Pokretanje preko autotransformatora, Pokretanje soft-start ureajem, Pokretanje pomou elektronikog energetskog pretvaraa, Pokretanje preko hidraulinih zaletnih spojnica.
Sve se tehnike svode na to da se izvri uspjean zalet motora i pogona uz to manje struje zaleta i to krae trajanje zaleta. Utjecaj na mreu mora biti u prihvatljivim granicama.
Problemi i tehnike pokretanja asinkronih motora
7415.11.2010
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
200
400
300 600 900 1200 1500
M, Nm
n, o/min
I, A
n, o/min
Direktni startDirektni start Pokretanje zvijezda - trokutPokretanje zvijezda - trokut Pokretanje autotransformatoromPokretanje autotransformatorom
Nastavi prez.Nastavi prez.
0 0
ShemaShema
Moment tereta
Statorska strujaMoment motora i moment tereta
Pokretanje soft-start ureajemPokretanje soft-start ureajem
Pokretanje kaveznog asinkronog motora direktnim prikljukom na mreu
Zbog velikih struja pokretanja koje prave probleme u elektrinoj mrei (padovi napona i preopte-reenja sklopnih aparata) koriste se razliite tehnike pokretanja.
7515.11.2010
PovratakPovratak
osigurai
sklopnik
bimetal
Spojna shema za pokretanje kaveznog asinkronog motoradirektnim prikljukom na mreu
7615.11.2010
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
200
400
300 600 900 1200 1500
M, Nm
n, o/min
I, A
n, o/min
213
SYY
S
UMM U
= = 1 1
33SY SY
S I
I II I
= =U NAMOTU PREMA MREI
0 0
Moment
Moment Y Struja Y
Struja
Direktni startDirektni start Pokretanje zvijezda - trokutPokretanje zvijezda - trokut Pokretanje autotransformatoromPokretanje autotransformatorom
Nastavi prez.Nastavi prez.
ShemaShema
Pokretanje soft-start ureajemPokretanje soft-start ureajem
Pokretanje kaveznog asinkronog motora preklopkom zvijezda -trokut
7715.11.2010
Shema spoja za prikljuak kaveznog asinkronog motora na mreu preklopkom zvijezda - trokut
PovratakPovratak
U1
U2
V1 V2W1
W2L1
L2
L3
7815.11.2010
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
200
400
300 600 900 1200 1500
M, Nm
n, o/min
I, A
n, o/min
0 0
Pokreta
nje s pu
nim nap
onom
Pokretanje autotra
f. Struja - autotraf.
Struja pokretanje s punim naponom
Direktni startDirektni start Pokretanje zvijezda - trokutPokretanje zvijezda - trokut Pokretanje autotransformatoromPokretanje autotransformatorom
Nastavi prez.Nastavi prez.
ShemaShema
Pokretanje soft-start ureajemPokretanje soft-start ureajem
Pokretanje kaveznog asinkronog motora autotransformatorom
7915.11.2010
PovratakPovratak
Potrebna su tri prekidaa i autotransformator. Struja pokretanja se prilagodi mogunostima mree. Pokretanje: zatvoreni prekidai (sklopke) A i B Normalni pogon: zatvoreni prekidai A i C.
Pokretanje kaveznog asinkronog motora autotransformatorom
8015.11.2010
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
M, Nm
n, o/min
0
Direktn
i start
Soft-start
200
400
300 600 900 1200 1500
I, A
n, o/min0
U/Un
t
1
0,5
Struja - Soft-start
In
Ust
Direktni startDirektni start Pokretanje zvijezda - trokutPokretanje zvijezda - trokut Pokretanje autotransformatoromPokretanje autotransformatorom Nastavi prez.Nastavi prez.
ShemaShema
Pokretanje soft-start ureajemPokretanje soft-start ureajem
Struja - direktni start
Soft-start ili lagano pokretanje
Moment tere
ta
8115.11.2010
Soft-start ureaj s bajpas sklopnikom
PovratakPovratak
Soft-starter je elektroniki ureaj kojim se moe regulirati napon statora motora da se smanji struja pokretanja na neki dozvoljeni iznos.
Pokretanje kaveznog asinkronog motora preko soft-start ureaja
Prikljuak na mreu sa soft-start ureajem
8215.11.2010
Rd = Rad1+Rad2+Rad3Rd = Rad1+Rad2+Rad3
Rd = Rad1+Rad2Rd = Rad1+Rad2
Rd = Rad1Rd = Rad1
Rd = 0Rd = 0
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
M, Nm
n, o/min0
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
I, A
n, o/min0 Nastavi prezentaciju
Nastavi prezentaciju
Pokretanje klizno kolutnog asinkronog motora dodavanjem otpora u rotorski krug
8315.11.2010
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
n, o/min0
I, A
Rd = Rad1+Rad2+Rad3Rd = Rad1+Rad2+Rad3
Rd = Rad1+Rad2Rd = Rad1+Rad2
Rd = Rad1Rd = Rad1
Rd = 0Rd = 0
Nastavi prezentacijuNastavi prezentaciju
n, o/min
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
M, Nm
0n, o/min
Pokretanje klizno kolutnog asinkronog motora dodavanjem otpora u rotorski krug
8415.11.2010
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
n, o/min0
I, A
Rd = Rad1+Rad2+Rad3Rd = Rad1+Rad2+Rad3
Rd = Rad1+Rad2Rd = Rad1+Rad2
Rd = Rad1Rd = Rad1
Rd = 0Rd = 0
Nastavi prezentacijuNastavi prezentaciju
n, o/min
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
M, Nm
0n, o/min
Pokretanje klizno kolutnog asinkronog motora dodavanjem otpora u rotorski krug
8515.11.2010
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
M, Nm
n, o/min0
400
800
200
300 600 900 1200 1500
600
n, o/min0
I [A]
Rd = Rad1+Rad2+Rad3Rd = Rad1+Rad2+Rad3
Rd = Rad1+Rad2Rd = Rad1+Rad2
Rd = Rad1Rd = Rad1
Rd = 0Rd = 0
Nastavi prezentacijuNastavi prezentaciju
Pokretanje klizno kolutnog asinkronog motora dodavanjem otpora u rotorski krug
8615.11.2010
Elektromotorni pogon- sustav za pretvorbe elektrine u elektromehaniku energiju
8715.11.2010
= = 60(1 ) (1 )ss fn n s sp
Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora
Brzina vrtnje motora je odreena izrazom
Mijenjanje brzine promjenom broja pari polova je mogue samo u grubim iznosima. Npr. za fs = 50 Hz vrijedi
p = 1, sinkrona brzina je 3000 o/minp = 2, sinkrona brzina je 1500 o/min p = 3, sinkrona brzina je 1000 o/min
i ona se moe regulirati (namjetati) promjenom frekvencije fs, broja pari polova p i promjenom klizanja s.
esto se koristi u praksi i to najee u stroju za pranje rublja. Motor sadri dva namota, npr. jedan ima 2p = 2, a drugi 2p = 12 ili 14. Vrlo je jednostavno i, za primjenu u domainstvu, prihvatljivo tehniko rjeenje.
8815.11.2010
Openito moe biti potrebno da se u nekom elektromotornompogonu regulira:
brzina vrtnje radnih mehanizama, moment, poloaj (pozicija).
Najee se regulira brzina vrtnje.Da li e se regulirati brzina zbog uteda energije, ovisi o tehniko-ekonomskim uvjetima (cijena energije, vremenski rok za povrat investicije).
Regulacije u elektromotornim pogonima
8915.11.2010
Regulirati brzinu vrtnje znai mijenjati momentnu karakteristiku Mm u M'm tako
da njeno sjecite s karakteristikom
tereta bude pri eljenoj brzini vrtnje n'.
Prema slici momentnu karakteristiku Mmsmo promijenili tako da smo promijenili
sinkronu brzinu vrtnje motora ns u n'smijenjajui frekvenciju struja koje teku kroz namote statora.
= =60 60s ss sf fn np p
to znai regulirati brzinu vrtnje motora?
Prema slici, radna toka EMP pogona u stacionarnom stanju je odreena sjecitem karakteristike momenta motora i karakteristike momenta optereenja Mm = Mt.
9015.11.2010
Preklapanje polova se moe ostvariti sa dva ili vie galvanski odvojenih namota u motoru ili jednim namotom izvedenim iz dva jednaka dijela koji se prespajaju prema Dahlanderovom principu. Prespajanjem prema Dahlanderu moe se dobiti omjer brzina 1:2.
Regulacija brzine vrtnje preklapanjem polova
M
0 ns1n1
Mt
n
2p = 4
2p = 2
ns2n2
9115.11.2010
Promjenom napona uz fiksnu frekvenciju momentna karakteristika motora se mijenja prema Mm= f(U2). Svakom naponu odgovara druga karakteristika, a budui da je karakteristika momenta tereta jedna i zadana vrstom tereta, radna toka e biti odreena karakteristikom motora.
Suvremena tehnologija (poluvodika energetska elektronika) omoguava regulaciju napona u vrlo irokim granicama.Energetski gledano, ovakva regulacija nije optimalna jer su gubici energije neizbjeni.
Regulacija brzine vrtnje promjenom narinutog napona
9215.11.2010
Brzina vrtnje je direktno proporcionalna frekvenciji
= 60 (1 ),sfn sp
ali se u motoru zbog promjene frekvencije dogaaju i promjene magnetskog toka (indukcija) to utjee na promjene razvijenog momenta.
Promjenimo li frekvenciju fs ne mijenjajui napon, doi e do promjene indukcije B odnosno magnetskog toka . Poveanje B nije dozvoljeno zbog zasienja magnetskog kruga, a smanjenjem (pri poveanju fs) smanjuje se moment motora to opet nije dozvoljeno. Zbog toga se regulira po zakonu
= .s ss s
U Ekonst
f f
Regulacija brzine promjenom napona i frekvencije
N
= 4,44s s sU E Nf BS
9315.11.2010
Principna shema spoja asinkronog motora i elektronikog energetskog pretvaraa na izmjeninu mreu
9415.11.2010
Tipina struktura pretvaraa za asinkroni motor
L1
L2
L3
UDC
UG
CDC
R U
V
W
T1
T4
UG+
DiodniIspravlja Izmjenjiva
Prikljuakmotora
Mreniprikljuak
Istosmjerni meukrug
Mjerenje struje
Motor
T3
T6
T5
T2
9515.11.2010
Istovremeno treba mijenjati napon i frekvenciju. Pri takvoj promjeni, koja se zove skalarna regulacija, momentne karakteristike izgledaju prema slici.
Skalarna regulacija
9615.11.2010
Promjena napona i frekvencije pri skalarnoj regulaciji asinkronog motora
US
konstantan tok
Frekvencijafn f
slabljenje polja
0
Un
fmax
9715.11.2010
Frekvencija f1 je osnovna frekvencija za koju je graen motor. Smanjivanje frekvencije f1daje karakteristiku U21/f21=konst., tj. smanjeni su napon i frekvencija u odnosu na U1/f1 =konst.Poveanje frekvencije f1 na f2 nije mogue po zakonu U/f=konst. jer je napon za odreeni motor odreen gornjom granicom U=Un. Zbog poveanja frekvencije f1 na f2, a nepromijenjenog napona, smanjen je magnetski tok u motoru i razvijeni moment. To je tzv. podruje slabljenja magnetskog toka.
Momentne karakteristike pri skalarnoj regulaciji asinkronog motora
9815.11.2010
Ovisnost momenta motora o frekvenciji i nainu hlaenja pri skalarnoj regulaciji
9915.11.2010
Dozvoljene veliine struje pri kratkotrajnom i trajnom pogonu reguliranog motora
10015.11.2010
U razvijenim zemljama svijeta se 60-65% sve proizvedene elektrine energije pretvara u mehaniki rad posredstvom elektromotornih pogona (industrija, transport, domainstvo,...).
Elektromotorni pogoni mogu biti regulirani ili neregulirani.
Smatra se da je 10-15 % reguliranih pogona.
Znaaj elektromotornih pogona
10115.11.2010
Osnovna zadaa reguliranog EMP-a je upravljanje tokom energije koja ide iz mree (izvora) u proces i obratno.
Regulirati se moe brzina, moment ili pozicija.
Zato odabrati regulirani pogon ili zamijeniti postojei neregulirani reguliranim?
Zbog zahtjeva tehnolokog procesa (automatizacija,..), Zbog zatite mree, motora i radnih mehanizama, Zbog smanjenja potronje (uteda) elektrine energije.
Regulirani ili neregulirani elektromotorni pogon?
10215.11.2010
Najvee utede elektrine energije mogu se postii reguliranim pogonom centrifugalnih pumpi, ventilatora i kompresora koji supodoptereeni u normalnom pogonskom stanju i koji su godinje relativno dugo vremena u pogonu.
U tehniki razvijenom svijetu prevladava tendencija primjene novih reguliranih pogona i zamjena postojeih nereguliranih reguliranima.
Regulacija pogona zbog uteda energije
10315.11.2010
U nereguliranim elektromotornim pogonima protok medija Q (m3/s) se moe regulirati nekim od naina priguenja prema sl. 1, a u reguliranim prema sl. 2 tako da se brzinom vrtnje motora regulira brzina vrtnje pumpe, o kojoj ovisi veliina protoka i korisnosti pumpe.
Sl.1. EMP bez mogunosti regulacije brzine vrtnje elektromotora, protok se regulirapriguenjem na ulazu u spremnik medija
Regulacija protoka nekog medija
konst.n
10415.11.2010
Sl. 2. Regulirani elektromotorni pogon, protok se regulira brzinom vrtnje motora odnosno pumpe (zbog uteda energije)
Regulacija protoka medija promjenom brzine vrtnje elektromotora i pumpe
M
Mrea, U1, f1
pumpa spremnik
izlaz
ulaz
El. motor
~~
wx
Regulator
U1, f1 pretvaray
U2, f2
n regulirana
10515.11.2010
40
80
20
300 600 900 1200 1500
60
M, Nm
n, o/min
0
U/f = const.U/f = const. U = var, f = constU = var, f = constU/f = const.U/f = const.
f = 50 Hzf = 50 Hz
f = 30 Hzf = 30 Hz
f = 10 Hzf = 10 Hz
Nastavi prezentacijuNastavi prezentaciju
M = 40 Nm
n = 1383 o/min
50 Hz
Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije
10615.11.2010
40
80
20
300 600 900 1200 1500
60
M, Nm
n, o/min
0
M = 28,0 Nm n = 820 o/min
U/f = const.U/f = const. U = var, f = constU = var, f = const
f = 50 Hzf = 50 Hz
f = 30 Hzf = 30 Hz
f = 10 Hzf = 10 Hz
Nastavi prezentacijuNastavi prezentaciju
50 Hz30 Hz
Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije
10715.11.2010
40
80
20
300 600 900 1200 1500
60
M, Nm
n, o/min
0
M = 21 Nm
n = 395 min-1
U/f = const.U/f = const. U = var, f = constU = var, f = const
f = 50 Hzf = 50 Hz
f = 30 Hzf = 30 Hz
f = 10 Hzf = 10 Hz
Nastavi prezentacijuNastavi prezentaciju
50 Hz30 Hz
10 Hz
Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije
10815.11.2010
80
160
40
200 400 600 800 1000
120
M, Nm
n, o/min
0
U = 400 VU = 400 V
U = 200 VU = 200 V
M = 80 Nm n = 923 o/min
U/f = const.U/f = const. U = var, f = constU = var, f = const
U = 300 VU = 300 V
Nastavi prezentacijuNastavi prezentaciju
U = 400
V, 50 H
z
Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije
10915.11.2010
80
160
40
200 400 600 800 1000
120
M, Nm
n, o/min0
M = 50 Nm n = 910 o/min
U = 300 VU = 300 V
U/f = const.U/f = const. U = var, f = constU = var, f = const
U = 400 VU = 400 V
U = 200 VU = 200 V
Nastavi prezentacijuNastavi prezentaciju
U = 400
V, 50 H
z
U = 300 V,
50 Hz
Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije
11015.11.2010
80
160
40
200 400 600 800 1000
120
M, Nm
n, o/min0
M = 38 Nm
n = 780 o/min
U/f = const.U/f = const. U = var, f = constU = var, f = const
U = 400 VU = 400 V
U = 300 VU = 300 V
U = 200 VU = 200 V
Nastavi prezentacijuNastavi prezentaciju
U = 400
V, 50 H
z
U = 200 V, 50 Hz
U = 300 V,
50 Hz
Regulacija (namjetanje) brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona i frekvencije
11115.11.2010
JEDNOFAZNI ASINKRONI MOTOR
11215.11.2010
To je obino kavezni motor koji ima samo jedan namot na statoru te se prikljuuje na jednofazni izmjenini namot.
Dok rotor miruje, njegovo je klizanje prema direktnom i inverznom protjecanju stvorenima strujom namota statora jednako sd = si = 1.
Okretna protjecanja d i i imaju jednake amplitude i brzine vrtnje, ali se vrte u suprotnom smjeru.
Jednofazni asinkroni motor
UI
11315.11.2010
Struje i momenti su jednaki za direktni i inverzni sistem dok rotor miruje (s=1), iz ega slijedi da je ukupni moment jednak nuli. Motor ne moe krenuti iz mirovanja!
Md moment direktnog protjecanjaMi moment inverznog protjecanjaMd + Mi ukupni moment jednofa-
znog motora
im se motor pokrene iz mirovanja prevladava jedno okretno polje i motor razvija moment kojim moe savladati teret i nastaviti vrtnju.
Momentna karakteristika jednofaznog asinkronog motora
M
n0
Md
Mi
Md + Mi
nsdnsi
11415.11.2010
Problem poteznog momenta jednofaznog motora rjeava se ugradnjom pomone faze za zalet koja je prostorno pomaknuta prema tzv. glavnoj fazi za neki kut, a fazni pomaci struja kroz fazne namoteostvaruju se dodavanjem kondenzatora, otpornika ili prigunice (induktiviteta) u pomonu fazu. Tako se dobije jednofazni motor s pomonom fazom za zalet simboliki prikazan na slici.
Vano je postii to vei fazni pomak struja glavne Ig i pomone Ip faze.
Fazorski dijagram kondenzatorskog motora
Jednofazni motor s pomonom fazom za zalet
11515.11.2010
Struja u namotu svake faze stvara svoje pulsirajue protjecanje koje moemo prikazati s dva okretna protjecanja d i i.
Kako znamo iz teorije okretnog polja, os okretnog protjecanja se nalazi u osi namota odreene faze u trenutku kada struja tog namota prolazi kroz maksimum, a iznos tog protjecanja je d = i = 1/2. Struja u fazi u kojoj je kondenzator je prola svoj maksimum prije faze u kojoj nije kondenzator za kut = gl + p.
Reverziranje (promjena smjera vrtnje) motora s pomonom fazom
11615.11.2010
Direktno protjecanje je vee od inverznog pa se rotor vrti u smjeru toga rezultirajueg protjecanja d. Rezultantno okretno magnetsko polje vrti se uvijek u smjeru od faze u kojoj struja prethodi naponu prema fazi u kojoj struja zaostaje. Iz toga se moe zakljuiti i na koji se nain moe reverzirati kondenzatorski motor.
O
s
n
a
m
o
t
a
g
l
a
v
n
e
f
a
z
e
Smjer vrtnje i reverziranje motora s pomonom fazom
11715.11.2010
Spojna shema za reverziranje (promjenu smjera vrtnje) kondenzatorskog motora zamjenom prikljuaka namota pomone faze (l-lijevo, d-desno)
rotor
N
Ig
L1
Ip
pomona faza
g
l
a
v
n
a
f
a
z
a
C
ld dl