Asim Peco - Govori Istočne i Centralne Hercegovine

7/24/2019 Asim Peco - Govori Istone i Centralne Hercegovine

1/435

Asim Peco

GOVORI ISTO^NE I CENTRALNE HERCEGOVINE


2/435

Asim PecoIzabrana djela IVI

Knjiga I: Govori isto~ne i centralne Hercegovine

Priredio:dr. Senahid Halilovi}

Izdava~:Bosansko filolo{ko dru{tvo, Sarajevo

Suizdava~i:Akademija nauka i umjetnosti BiH

Bemust, Sarajevo

Za izdava~a:dr. Ismail Pali}

Redakcioni odborIzabranih djela:

dr. Josip Baoti}dr. Senahid Halilovi}dr. D`evad Jahi}dr. Hasnija Muratagi}-Tunamr. Selena Seferovi}dr. Hanka Vajzovi}

Odgovorni urednik:dr. Senahid Halilovi}


3/435

Asim Peco

GOVORI ISTO^NE I CENTRALNE HERCEGOVINE

Sarajevo, 2007.


4/435

ObjavljivanjeIzabranih djela I-VIakademika Asima Pece pomogli su:

Kulturni centar Kralj Fahd u Sarajevu Time for Peace, nevladina organizacija, Pesare (Italija) Ministarstvo za obrazovanje i nauku Kantona Sarajevo Filozofski fakultet u Sarajevu O[ Aleksa [anti} u Sarajevu


5/435

5

SADR@AJ

GOVOR ISTO^NE HERCEGOVINE . . . . . . . . . . . . . . . . . 9SPISAK SKRA]ENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Porijeklo stanovni{tva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16Razlike u vjeri i razlike u govoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Op{ti pogled na govor ove oblasti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Odnos ovoga govora prema susjednim govorima. . . . . . . . . 27Odnos ovoga govora prema knji`evnom jeziku . . . . . . . . . . 36Dosada{nja ispitivanja isto~nohercegova~kog govora . . . . . 38Sistem rada pri prikupljanju materijala. . . . . . . . . . . . . . . . . 43

POPIS MJESTA I NJIHOVE SKRA]ENICE . . . . . . . . . . . . . 47

FONETIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49Vokali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

Vokal a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49Vokal o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

Vokal e. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58Vokal i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59Vokal u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

Sa`imanje vokala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61Gubljenje vokala. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66Pokretni vokali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69Zamjena staroga vokala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70Sekundarna vrijednost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

Jotovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

Govori isto~ne i centralne Hercegovine


6/435

Asim Peco:Knjiga I

6

Suglasnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101Suglasnik h . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102Grupa hv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113Suglasnikf. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118Suglasnik v. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121Prednjonep~ani suglasnici ~ i }, dì |. . . . . . . . . . . . . . 122Suglasnikj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123Suglasnik lj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129Suglasnik nj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134Suglasnik l. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134Glasovne grupe{t i`d. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135Glasovii. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

Jedna~enje suglasnika (asimilacija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139Razjedna~avanje suglasnika (disimilacija) . . . . . . . . . . . . . 144Pojedina~ne promjene suglasnika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147Glasovna slika u vezi sa promjenom suglasnika k,g i h. . . 148Metateza suglasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150Gubljenje suglasnika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152Sekundarni suglasnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161Gubljenje zvu~nosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162

MORFOLOGIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165

Imenice mu{kog roda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165Imenice srednjeg roda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179Imenice ènskog roda na -a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183

Imenice ènskog roda na suglasnik . . . . . . . . . . . . . . . . 190Kolektivne imenice na -ad. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191Promjena mu{kih li~nih imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192Pojedina~ni primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193Imenice sa dva roda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194

Zamjenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196Li~ne zamjenice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196Ostale imeni~ke zamjenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203

Pridjevske zamjenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204


7/435

7

Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212Prisvojni pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214Pojedina~ni primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218

Brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219Zbirni brojevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221Multiplikativni i drugi posebni tipovi brojeva. . . . . . . . 222

Glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223Prezent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226Imperfekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228Aorist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230Futur. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231Futur egzaktni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232Pluskvamperfekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233Potencijal . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234Glagolski pridjev trpni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234Glagolski prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236Infinitiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237

Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239Veznici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242Partikule . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243

SINTAKSA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245Ne{to iz sintakse pade`a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245

Zamjenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250Pridjevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252

Kongruencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254Sintaksa glagolskih vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256Prezent . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256Aorist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258Imperfekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264Perfekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269Pluskvamperfekat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271Futur egzaktni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272

Imperativ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273

Govori isto~ne i centralne Hercegovine Sadr`aj


8/435

Asim Peco:Knjiga I

8

NA^ELNE NAPOMENE O AKCENTU OVOGA GOVORA. . 277

TEKSTOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281

MJESTO CENTRALNOHERCEGOVA^KOG GOVORAME\U OSTALIM GOVORIMA DANA[NJEHERCEGOVINE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291

Granice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293Odnos centralnohercegova~kog premaisto~nohercegova~kom govoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296Odnos centralnohercegova~kog prema

sjevernohercegova~kom govoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 300Odnos centralnohercegova~kog govora premazapadnohercegova~kom govoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302Glavne osobine centralnohercegova~kog govora. . . . . . . . . 304

GOVOR SELA BUNE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333Fonetske osobine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337Ostali vokali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341Kontrakcija vokala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 341

Redukcija vokala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342Suglasnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343Upro{}avanje suglasni~kih grupa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345Ostale suglasni~ke promjene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347Morfologija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348Sintaksa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348Akcenat. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349

AKCENAT SELA ORTIJE[A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351

Imenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 356Zamjenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 398Pridjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 399Glagoli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 407Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 417

MOSTARSKI GOVOR U SVJETLOSTIHERCEGOVA^KIH GOVORA KAO CJELINE . . . . . . . 419

Mjesto ikavskih govora u granicama {tokavskog narje~ja. . 427


9/435

9

* Doktorska disertacija odbranjena 10. XI 1958. god. na Filozofskom fakultetuBeogradskog univerziteta, pred komisijom koju su sa~injavali: dr Mihailo Steva-novi}, dr Radomir Aleksi}i dr Jovan Vukovi}.

Rad prenesen u latinicu iz Srpskog dijalektolo{kog zbornika, knj. XIV,Beograd, 1964, 1-200. Nisu preneseni rezime (na ruskom jeziku) i karte. Ispravljene

su uo~ene tehni~ke i korektorske gre{ke.

GOVOR ISTO^NE HERCEGOVINE*


10/435


11/435

11

SPISAK SKRA]ENICA

Aleksi}, Reljkovi}: Aleksi} Radomir, Jezik Matije AntunaReqkovi}a, JF,IX, 197-272 i JF,X, 91-165.

Arhiv: Arhiv fr slavische Philologie, Berlin.

Beli},DIJS: A. Beli}, Dijalekti isto~ne i ju`ne Srbije, Beograd,1905.

Beli},Dijalektolo{ka karta: A. Beli}, Dijalektolo{ka karta srp-skog jezika, Petrograd, 1905. (na ruskom jeziku)

Beli}, Gali~ki: A. Beli}, Gali~ki dijalekat, Beograd,1935.

Beli}, Jez. prir.: A. Beli}, O jezi~koj prirodi i jezi~kom raz-vitku, Beograd,1941.

Beli},Prilo{ci:A. Beli}, Prilo{ci istoriji slovenskih jezika,Glas SKA, kw.LXII, 199-242.

Beli}, Upotr.vrem.:A. Beli}, O upotrebi vremena u srpskohr-vatskom jeziku, JF,VI, 102-132.

Beli},Re~i sa deklinacijom:A. Beli}, Istorija srpskohrvatskogjezika (predavawa dr. A. Beli}a), kw. II, sv. 1, Beograd, 1950.

Beli},Re~i sa konjugacijom: A. Beli}, Istorija srpskohrvatskogjezika (predavawa dr. A. Beli}a), Beograd,1951. (kw. II, sv. 2).

Beli}, Fonetika: A. Beli}, Osnovi istorije srpskohrvatskogjezika I. Fonetika (Univerzitetska predavawa), Beograd.

Beli},RES: A. Beli}, Principes du classement des substantifs enserbo-croate, Revue des tudes Slaves, Paris, 1922.

Bo{kovi}-Malecki,Examen: Bo{kovi} R. et Malecki M, Przegld

dialektw Starej Czarnogry (Lexamen des dialectes du Vieux

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Govor isto~ne Hercegovine


12/435

Asim Peco:Knjiga I

12

Montngro (Stara Crna Gora) en tenant compte des parlersvoisins), Extrait du Bulletin de lAcadmie Polonaise des Sciences

et des Letres, Cracovie, 1932.Budmani,Dubr.: P. Budmani, Dubrova~ki dijalekat, kako se sadagovori, Rad, LXV, 155-179.

ôkorilo,Dnevnik: Vladimir ]orovi}, Iz dnevnika Prokopijeôkorila, Glasnik Zemaqskog muzeja u Sarajevu 1913, str. 89-104,

195-207.

Dani~i},Korijeni: Gj. Dani~i}, Korijeni s rije~ima od njih postali-

jem u hrvatskom ili srpskom jeziku, Zagreb, 1877.Dani~i}, Oblici: \. Dani~i}, Istorija oblika..., Beograd, 1874.

Dedijer, Naselja, II: Jefto Dedijer, Bile}ke Rudine, Naseqasrpskih zemaqa,II.

Ivi}, Galipoljski: P. Ivi}, O govoru Galipoqskih Srba, Beograd,1957.

Iv{i},Posavski, I, II: Stjepan Iv{i}, Dana{nji posavski govor, Rad,

JAZU, 196, str. 124-254. i 197, str. 9-138.Kanaet,Podvele`je: Tvrtko Kanaet, Podvele`je i Podvele{ci,Sarajevo,1955.

Mareti}, Gramatika, II: T. Mareti}, Gramatika i stilistika hrvat-skoga ili srpskoga knjièvnog jezika, II, Zagreb, 1931.

Markovi}, An~i}: Svetozar Markovi}, Jezik Ivana An~i}a,SDZb., XIII, Beograd,1959.

Mi}evi}, Popovo: Qubo Mi}evi}, @ivot i obi~aji Popovaca,SDZb., LXV, Beograd,1952.Milas,Mostarski: Matej Milas, Dana{nji mostarski dijalekat, Rad,153, str. 47-97.

Mileti}, Crmnica: B. Mileti}, Crmni~ki govor, SDZb., IX.

Mileti},Fonetika: B. Mileti}, Fonetika srpskog jezika, Beograd,1952.

Pisma Popovaca: Grga Novak, Borba Dubrovnika za slobodu

1683-1699, Rad, JAZU, 253, str. 1-165.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.


13/435

13

Pisma kalu|era trebinjskog manastira: Grga Novak, Rad, 253, str. 53.

Pisma trebinjskih glavara: Risto Kova~evi}, Pisma trebiwskihglavara, muslimana, Glasnik SUD, kw. 63, str. 228-231.

Pisma L. Vukalovi}a: Pisma Luke Vukalovi}a, objavio ih D. Vuk-san, Zapisi, ~asopis za nauku i kwièvnost, kw.8, 1931, kw. 12,1933.

Pisma Ali-pa{e Rizvanbegovi}a: Pisma Ali-pa{e Rizvanbego-vi}a, objavio ih D. Vuksan, Zapisi, god. IV, kw. 7, str.107-115,175-184, 303-309, 371-376.

Ramov{, Konzonantizem: Franc Ramov{, Histori~na gramatikaslovenskego jezika, II, Ljubljana, 1924.

Re{etar, [tok.: Milan Re{etar, Der {tokavische Dialekt, Kaiser-liche Akademie der Wissenschaften, Schriften der Balkankommi-sion, Linguistische Abteilung, VIII, Wien, 1907.

Re{etar,Betonung: Milan Re{etar, Die serbocroatische Betonungsdwestlicher Mundarten, Kaiserliche Akademie der Wissenschaf-ten, Schriften der Balkankommision, Linguistische Abteilung, I,Wien, 1900.

Re{etar,Lekcionari I,II: Milan Re{etar, Primorski lekcionari XVvijeka, Rad, CXXXIV, str. 80-160. i CXXXVI, str. 97-199.

Re{etar, Proza: Milan Re{etar, Najstarija dubrova~ka proza,SAN, Beograd,1952.

Ruì~i}, Pljevlja: Gojko Ruì~i}, Akcenatski sistem pqevaq-skog govora, SDZb., III.

Ruì~i}, Zorani}: Gojko Ruì~i}, Jezik Petra Zorani}a, Bib-lioteka, JF, kw. 2.

Stani}, Uskoci: Milija Stani}, Govor plemena Uskoka u CrnojGori, Glasnik SAN,V, sv. 2.

Stevanovi},ICG: Mihailo Stevanovi}, Isto~nocrnogorski di-jalekat, JF,XIII.

Stevanovi},\akova~ki: Mihailo Stevanovi}, \akova~ki govor,

SDZb., kw.XI.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

Govor isto~ne Hercegovine Spisak skra}enica


14/435

Asim Peco:Knjiga I

14

Stevanovi}, Gramatika: Mihailo Stevanovi}, Gramatika srpskohr-vatskog jezika za vi{e razrede gim nazije, Beograd,1951.

Stevanovi},Pitanje zna~enja gl.vremena: M. Stevanovi}, Pita-we zna~ewa glagolskih vremena u relativnoj upotrebi wihovoj,

JF,XVII, str. 150-178.

[obaji},Dabar: Petar [obaji}, Dabarsko poqe u Her cegovini,SEZb., kw. LXVII.

[kalji}, Turcizmi: Abdulah [kalji}, Turcizmi u narodnom govorui narodnoj knjièvnosti, knj. I i II, Sarajevo, 1957.

[urmin, Hercegova~ki: \uro [urmin, Njekoliko biljeàka o go-voru hercegova~kom, Nastavni vjesnik, III.

[urmin, Sarajevski: \uro [urmin, Osobine dana{njeg sarajevskoggovora, Rad, CXXI.

Lastavica,Korenica: Bogdan Lastavica, Koreni~ki govor, Nastavnivjesnik, knj. XIV, 752-765.

Vajan,Zlatari}: Andr Vaillant, La langue de Dominiko Zlatari},I, II. Travaux publis par LInstitut d tudes slaves, VI, I Pho-

ntique, Paris 1928; II Morphologie, Paris, 1931.Vuk, Rje~nik: Vuk Stef. Karaxi}, Srpski rje~nik istuma~enwema~kijem i latinskijem rije~ima, ~etvrto izdawe, Beograd,1935.

Vukovi},P-Dr.: Jovan Vukovi}, Govor Pive i Drobwaka, JF,XVII.

Vukovi},P-Dr., akcenat: Jovan Vukovi}, Akcenat govora Pive iDrobwaka, SDZb., X.

Vu{ovi},I.Herc.: Danilo Vu{ovi}, Isto~nohercegova~ki dija-lekat, SDZb., III.

Vu{ovi},Njego{: Danilo Vu{ovi}, Prilozi prou~avawu Wego-{eva jezika, Biblioteka JF, kw. 3.

@ulji}, Vare{ki: Mijo @ulji}, Dana{nji vare{ki dijalekt, [kolskivjesnik XV, 1908 str. 36-41, 148-151, 255-258, 347-351, 425-428,495-499, 572-575, 669-672, 773-777, 894-908.

Zapisi: Zapisi, ~asopis za nauku i kwièvnost, Cetiwe.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.


15/435

15

UVOD

U ovom radu dat je opis govora isto~ne Hercegovine, i toonoga dijela koji pripada NRBiH. Granica ovoga govora ide odPodvele`ja preko Rabine, Rotimlje, Hrguda, Vlahovi}a i Ljubinjana Poljice Popovo polje, zatim preko Huma ka Zupcima. Odatleka Lastvi i Dobri}evu. Od Dobri}eva ka êpelici. Od êpelicegranica ovoga govora povija na sjeveroistok prema Vrbici iTrnovici, i dalje ka sjeveru preko Korita na Stepen, \uli}e,Kazance, Garevu, Samobor i Lipnik. Odatle preko Izgora na Igre,

odakle se spu{ta prema Pridvorici. Od Pridvorice se povija kazapadu na Seljane i Zaborane i presijecaju}i planinu Vele` izbijana Podvele`je.1Sva pomenuta mjesta pripadaju ovome govoru.

Kako vidimo, ovdje nije obuhva}ena ~itava oblast kojase nalazi isto~no od rijeke Neretve i u produètku isto~no odrepubli~ke granice. A nije zbog toga {to u ~itavom tom dijeluHercegovine nemamo jedinstveni govorni tip. U tom dijelu

Hercegovine imamo tri posebna govora, i to: isto~nohercegova~ki,~ije smo granice ranije odredili;

centralnohercegova~ki, koji obuhvata teritoriju b. ~apljin-skog, kao i ve}i dio b. stola~kog, mostarskog i ljubinjskog sreza; i

1 O hercegova~koj toponomastici, koja je vrlo interesantna, v. kod J. Dedi-jera:Hercegovina, Naselja, knj. VI, 96-106, a o romanskim tragovima u hercego-va~kim toponimima (kao i u nazivima alatki, sto~nih proizvoda i sl.) v. Vladimir

]orovi}, Arhiv za arbanasku starinu, knj. I, sv. 1-2, 206.



16/435

Asim Peco:Knjiga I

16

sjevernohercegova~ki,koji obuhvata jedan dio teritorije b.mostarskog i konji~kog sreza.

Ovdje je rije~ o prvom govoru isto~nohercegova~kom, aliprije nego pre|em na njegov opis, a radi boljeg razumijevanjasamog govora osvrnu}u se na:

a) porijeklo stanovni{tva;

b) razlike u vjeri i razlike u govoru;

c) op{ti pogled na govor ove oblasti;

d) odnos ovoga govora prema susjednim govorima;e) odnos ovoga govora prema knjièvnom jeziku na{em;

f) dosada{nja ispitivanja isto~nohercegova~kog govora;

g) sistem rada pri prikupljanju materijala.

a)Porijeklo stanovni{tva

Hercegovina u svojoj istoriji zna vi{e za emigracije nego zaimigracije, zato se ovdje porijeklo stanovni{tva ne postavlja kaonaro~iti problem. Istina, a kako }e se niè vidjeti, ne moè se re}ida su stanovnici svih mjesta koja se nalaze na ovom podru~justarinci u tim mjestima, ali su oni u ve}ini slu~ajeva po porijekluHercegovci. Seobe i razna seljakanja vr{eni su, uglavnom, ugranicama same Hercegovine stare i dana{nje.2Tako se desilo dase doseljenici nisu u govoru mnogo razlikovali od starosjedjelaca.

Prema podacima koje nam pruàju etnografski radovi o ovojoblasti, ve}inu ovda{njeg stanovni{tva ~ine Hercegovci. Evo ka-ko to, prema tim radovima, izgleda:

U Bile}kim rudinama, tj. u jednom dijelu b. bile}kog sreza,prema podacima J. Dedijera, ima 12,7%, ili 1/6 cjelokupnog

2 Dedijer kaè da se poslije kuge koja je harala Bile}kim rudinama u drugojpolovini XVIII vijeka u ove krajeve mnogo naselilo isklju~ivo sa istoka, iz dana{njijeh

predjela Crne Gore, a najvi{e iz Banjana i nik{i}ske okoline (Naselja, II, 784).


17/435

17

stanovni{tva, starinaca. Iz Banjana i Nik{i}ke `upe, dakle, izkrajeva koji imaju sli~an govor na{em, doselilo se 39,74%. Izostalih mjesta Hercegovine (trebinjski, ljubinjski, nevesinjski istola~ki srez) doselilo se 25% stanovni{tva, a iz Boke 16,02%i to: iz Herceg-Novog 11 porodica, iz Konavla 2 porodice, izKrivo{ija 4 porodice, i po tri porodice iz Risna i Mokrina.3

U Zupcima, [umi i Povr{i, tj. u jednom dijelu b. trebinjskogsreza, ima dosta starinaca. I to: u [umi 40%, u Povr{i 15% i uZupcima 20%.4U te krajeve, prema podacima koje nam daje Obren

\uri}-Kozi}, doselilo se: iz okoline Trebinja 27,27%, iz drugihmjesta Hercegovine 19,47% i to: iz Bile}e 4 porodice, iz Popova4 porodice, 3 porodice iz Gacka, i po jedna porodica iz Bor~a,

Nevesinja i Ljubinja. Iz Crne Gore doselile su se 23 porodice ili29,37% stanovni{tva, i to: iz Grahova i Ri|ana po 4 porodice, izKu~a 2 porodice, i po jedna porodica iz ]ekli}a, Cuca, Ozrini}a,Rovca, Drobnjaka, Rovina, Branog Dola, Povija i Tre{njeva.5

Iz Boke i Dalmacije doselilo se 21,77% stanovni{tva, i to: izKrivo{ija 4 porodice, iz Herceg-Novog i Konavla po 3 porodice ipo jedna porodica iz Risna, Dubrova~ke `upe i Solina.6

U Popovu, prema podacima Ljube Mi}evi}a7, vi{e od jednetre}ine stanovni{tva ~ine starinci: Prema mojim ispitivanjima,vi{e od jedne tre}ine stanovni{tva u Popovu ~ine starosjedioci...Ostalo je stanovni{tvo najve}im dijelom porijeklom iz isto~neHercegovine i iz Crne Gore, naro~ito iz negda{njeg plemenaRi|ana, i od Trebinja, a manje je doseljenika iz Stola~kog iLjubinjskog sreza.8

3 Dedijer,Naselja, II, 788-790.4 Obren uri}-Kozi}, [uma i Povr{ u Hercegovini, Naselja, knj. II, 1153-1157.5 Obren uri}-Kozi}, na istom mjestu.6 Obren uri}-Kozi}, na istom mjestu.7 Mi}evi},Popovo, 3.8 Mi}evi}, na istom mjestu.

Govor isto~ne Hercegovine Uvod


18/435

Asim Peco:Knjiga I

18

U Dabru, kako nam saop{tava Petar obaji}, imamo samotri muslimanske porodice starinaca, danas broje 13 ku}a. U XVIvijeku doselile su se 2 pravoslavne porodice koje danas broje 45ku}a. Ostalo stanovni{tvo, kako pravoslavno tako i muslimansko,doseljavalo se u dvije etape. Prva etapa je u XVII i XVIII vijekukada se doselilo 17 pravoslavnih porodica, sada broje 120 ku}a, i6 muslimanskih porodica, sada broje 28 ku}a. Druga etapa je izakuge, poslije 1813. i 1815., kada se doselilo u Dabar 107 porodica

92 pravoslavne i 15 muslimanskih od kojih danas ima 270 ku}a

228 pravoslavnih i 42 muslimanske. Ovi doseljenici uglavnomsu iz okolnih i daljih krajeva Hercegovine i to iz bile}kih,nevesinjskih i stola~kih sela, pa iz Gacka, ne{to iz Korjeni}a, izTrebinja, Ljubomira i Ljubinja a njihovo dalje porijeklo je izplemena crnogorske Hercegovine: Grahovo, Banjani, Oputne Ru-dine, Golija i ne{to iz Krivo{ija (Boka) i Bjelica stara Crna Gora.9

Na terenu b. ljubinjskog, nevesinjskog i gata~kog sreza u og-romnoj ve}ini su starinci i doseljenici iz isto~ne Hercegovine.10

U Podvele`ju, prema podacima Tvrtka Kanaeta, ima 8 poro-dica starinaca. Sa jekavske teritorije b. mostarskog sreza doselilose 14 porodica, iz stola~kog sreza doselila se 21 porodica i iz neve-sinjskog sreza 5 porodica. Ovdje imamo i 5 porodica sa ikavsketeritorije b. ljubu{ki i posu{ki srez.11

Prema tome, skoro 75% predstavnika ovoga govora su sta-rinci i doseljenici iz okolnih mjesta sada{nje i stare Hercego-

vine. Ostalo stanovni{tvo, koje nije do{lo sa jekavske teritorije,ili ne sa one koja ima sli~an govorni tip, doselilo se ovamosvakako prije 100-150 godina, uglavnom poslije kuge koja jeharala ovim krajevima u drugoj polovini XVIII i prvoj poloviniXIX vijeka, {to zna~i da su ve} 3 generacije pro`ivjele ovdje i,

9 [obaji},Dabar, 19.10 Dedijer,Naselja, knj. VI, 397.11 Kanaet,Podvele`je, 154-155.


19/435

19

prirodno, u toku zajedni~kog ìvota stvoren je i zajedni~ki jezik.Istina, u pograni~nim mjestima prema Crnoj Gori, tamo gdje je

broj crnogorskih doseljenika bio znatan i gdje su crnogorizmidanas ~esti, moè se re}i da su ovi doseljenici, asimiluju}i sesa starosjediocima u govoru, uticali i na govor autohtonogstanovni{tva, predavali im neke od govornih osobina koje su

ponijeli iz starog zavi~aja. Na takav zaklju~ak upu}uje i to {to tihcrnogorizama ne nalazimo dublje u Hercegovini, tamo gdje sui doseljenici iz Crne Gore bili u neznatnom broju.

Drugi problem koji nam se name}e u vezi sa ovim pitanjemjeste pitanje porijekla hercegova~kih muslimana. Mada su i oniu{li u ranije navedene podatke, ja }u se ovdje posebno osvrnuti nanjihovo porijeklo, ovo zbog toga {to su muslimani u nekim na{imkrajevima ikavci, dok su njihovi susjedi pravoslavci ijekavci.12Ovdje, da to odmah istaknem, nema razlike izme|u muslimana inemuslimana u ovoj govornoj osobini i jedni i drugi su ijekavci.O ostalim razlikama koje postoje u govoru izme|u muslimana inemuslimana bi}e govora niè.

Ranije smo vidjeli da su upravo muslimani u nekim mjesti-ma oblasti ~iji govor ispitujemo starinci, a kako nam potvr|ujui oni koji su se vi{e bavili pitanjem islamizacije na{ih krajeva,a i narodno predanje koje je ovdje vrlo ìvo, Sloveni su saovoga tla.13 Oni su, upravo njihovi preci, sticajem istorijskihokolnosti napustili vjeru pradjedovsku i primili islam, ali su

i dalje zadràli i jezik i mnoge obi~aje svojih predaka.14Ovo jebilo utoliko lak{e {to su oni i dalje ostali u slovenskoj sredini,imigracija sa drugog jezi~kog podru~ja ovdje nije bilo, i u mnogo~emu su se razlikovali od muslimanske ~ar{ije.

12 Re{etar, [tok., 79-80; M. Stevanovi},ICG, 24-26.13 Isp. kod Dedijera: U planinskim oblastima preovla|uju muslimanski

starjenici (Naselja, knj. VI, 115), a v. kod [obaji}a za Dabar, navedeno djelo, 3.14 Pregled, br. 7 i 8, 425.



20/435

Asim Peco:Knjiga I

20

Prema podacima istori~ara, ja~i proces islamizacije po~eoje u XVI vijeku.15Narodno predanje, me|utim, a i ~uvanje glasah kod tog stanovni{tva, ne govore u prilog ove pretpostavke. Jamislim da je ja~i proces islamizacije ovih krajeva po~eo negdje udrugoj polovini XVII vijeka (vidi ni`e kod glasa h).

b)Razlike u vjeri i razlike u govoru

Promjena vjere kod ovda{njih muslimana nije za sobom

povla~ila i promjenu jezika. Jezik je ostao isti. Za poreklonajve}eg dela bosansko-hercegova~kog muslimanskog elementanema ja~eg dokaza nego {to je to, da im je maternji jeziksrpskohrvatski.16 Muslimani Hercegovine niti znaju niti sunarodne mase ikada znale turski. Taj jezik jedino su poznavalivojni i civilni funkcioneri.17 Seljaci muslimani i sada ~uvajumnoge obi~aje koje su naslijedili iz onog perioda kada nije

postojala vjerska razlika izme|u stanovnika ovih krajeva. Oni su,

~ak, i na orijentalna imena udarili doma}i pe~at. Tako kod njihnalazimo mjesto Mehmed Meho,mjesto Ahmed Ahmo, istoonako kao {to i njihovi susjedi pravoslavci imaju mjestoDragutin

Drago,mjesto Petar Pero.18I kod `enskih imena nalazimoistu osobinu. Mjesto Fatme imamoFata,mjestoZehreZehrai sl.19Jednom rije~ju, muslimani su autohtoni na ovom tlu. Onisu i pored promjene vjere i dalje ostali Sloveni i ljubomornosu ~uvali jezik svojih predaka koji ih je vezivao za susjede,

pripadnike drugih vjeroispovijesti. Razlike koje postoje me|unjima nisu brojne i sve datiraju iz perioda poslije islamizacije.Sve promjene koje su se vr{ile u govoru ovih krajeva do XVII

15 A. Balagija,Les musulmans Yougoslave, Alger 1940, 70.16 Vladimir ]orovi}, SNE., knj. II, 923.17 A. Balagija,Les musulmans Yougoslave, 20.18 O. Blau,Bosnische-trkische Sprachdenkmler, Leipzig, 1868, 42.19 A. Balagija,Les musulmans..., 18.


21/435

21

vijeka, tj. do islamizacije, nalazimo i kod jednih i kod drugih.Za neke fonetske promjene koje su se vr{ile poslije ovog perioda

gubljenje i zamjena glasova h if muslimani ne znaju; o tome}e biti govora ni`e. Ostale fonetske, morfolo{ke i akcenatske

promjene nalazimo i kod njih.

Pripadnika rimokatoli~ke vjere na ovom podru~ju nema mnogoi njihov se govor ne razlikuje od govora pravoslavaca mjesta u kome`ive. Zbog toga se na njihov govor ne}emo posebno osvrtati.

Prema tome, mi pred sobom imamo uglavnom jedinstven

govor i mi mu kao takvom i pristupamo. Naravno, tamo gdje budepotrebno, ukaza}e se na razlike koje postoje izme|u pravoslavacai muslimana.

c) Op{ti pogled na govor ove oblasti

Ranije je re~eno da ovaj rad ne obuhvata svu teritoriju kojabi se geografski mogla nazvati isto~nom Hercegovinom. Ovdje

nije u{ao ve}i dio b. stola~kog i ljubinjskog sreza, zatim ~itav~apljinski i jedan dio mostarskog sreza, a i ~itav b. konji~ki srezostao je van granica ovoga govora.

Bilo je vi{e razloga da se ne obuhvati i ovaj dio Hercegovine.Prije svega ovdje se daje opis govora isto~ne Hercegovine, a podnjom se danas podrazumijeva ona teritorija koju sa~injavaju b.srezovi nevesinjski, gata~ki, bile}ki, trebinjski i samo po jedan dio

b. srezova ljubinjskog, stola~kog i mostarskog. Ostali dijelovi b.stola~kog, ljubinjskog i mostarskog sreza, kao i ~itav b. ~apljinskisrez ne idu u isto~nu Hercegovinu u pravom smislu. Ovaj dioHercegovine, po mom mi{ljenju, najbolje je nazvati centralnomHercegovinom, a govor te oblasti centralnohercegova~kim.

Pod sjevernom Hercegovinom ja ovdje podrazumijevamjedan dio b. mostarskog sreza od Dre`nice pa navi{e i ~itav b.konji~ki srez. Govor ovog dijela Hercegovine ja nazivam sjever-

nohercegova~kim.



22/435

Asim Peco:Knjiga I

22

Svaki od ova tri dijela jekavske Hercegovine ima ne{to speci-fi~no svoje, kako u na~inu ìvota, obi~ajima, no{nji, tako i u govoru.

Ja }u ovdje iznijeti samo neke od glavnijih osobina za svakiod ova tri govora.

Govor isto~ne Hercegovine karakteri{u ove osobine:

1) Ima dosljednu ijekav{tinu ije mjesto u dugim slogovimaije mj. u kratkim slogovima, naravno sa izuzecima za koje znai knjièvni jezik ijekavskog narje~ja.

2) U ovom govoru redovno imamo nijesam.3) Ovaj govor ne zna za ikavizme.

4) Suglasnici: t i d,kao is iz redovno se jotuju saje od .

5) Usneni suglasnici: p, b, m, v tako|e se jotuju, iako neuvijek, kad se na|u ispredje od .

6) Svi na ovom podru~ju razlikuju u govoru i pismusuglasnike: ~ i },d` i |,lj ij,nj i n.

7) Ovdje imamo redovno grupu{t u primjerima kao:{tene,{tap,{tedi,{teta,ognji{te,bunji{te.

8) Samo grupu `d imamo u primjerima kao: da`devnjak,dre`dati,mo`dani.

9) Mu{ka dvoslo`na imena sa dugouzlaznim akcentom naprvom slogu tipa:Pro,Mjo,Rde,Sle ovdje znaju jedino zapromjenu imenaMarko i uvijek glase:Pro-Pra-Pru.

10) Prisvojni pridjevi od imena ove vrste redovno su na -ov:Perov,Mujov,Radov,Sulov.

11) Enkliti~ki oblik za dativ mnoìne zamjenice drugog lica vi ovdje je u svakodnevnoj upotrebi: ko vi brani,{ta vi kaè?,da vi pri~am.

12) U promjeni pridjeva i pridjevskih zamjenica ovdjenaj~e{}e imamo nastavke starih tvrdih osnova: vru}ijem,tvrdijem,

na{ijem,njegovijem.


23/435

23

13) Ovaj govor zna i za upotrebu imperfekta. Istina, ni ovdjetaj oblik nije u tako ~estoj upotrebi, ali ga sretamo znatno ~e{}enego u druga dva govora jekavske Hercegovine.

14) Prvo i drugo lice mno`ine prezenta glagola tipa ~itati idr`ati znaju i za Dani~i}ev akcenat: ~itmo,~itte,dr`mo,dr`te.

Granica prostiranja ovih osobina prema centralnoj Herce-govini, odnosno granica izme|u ovoga govora i centralnoher-cegova~kog, mogla bi se povu}i od Poljica u Popovu polju prekoLjubinja i Vlahovi}a ka Rotimlji i ispod Podvele`ja i Zijemalja

na Bijelo Polje.Centralnohercegova~ki govor zauzima teritoriju koja se na-

lazi sjeverno i zapadno od nazna~ene granice isto~nohercegova-~kog govora i vi{e Bijelog Polja sa Neretvom zatvara mu se granica.

Najtipi~nije osobine ovoga govora, koje ga u isto vrijemeodvajaju od druga dva hercegova~ka govora, su ove:

1) Mjesto u dugim slogovima ovdje je vrlo ~esto jednoslo-

`noe:sng,mlko.2)Odri~ni oblik glagolajesam ovdje naj~e{}e glasi nisam.

3) Ovaj govor, naro~ito govor muslimana, ima i ikavizama.20

4) Zubni suglasnici: t i d i strujni:s iz kad se na|u ispredjeod i ovdje se jotuju, ali usneni suglasnici:p,b,m,v u toj pozicijiredovno ostaju neizmijenjeni.

5) U ovom govoru muslimani gradova i prigradskih sela ne

razlikuju u izgovoru i pismu suglasnike: ~ i },d` i |,lj ij,nj i n imjesto prvih kod njih obi~no imamo samo druge.

6) Na ~itavom ovom podru~ju nailazimo na re mj. ra ukorijenima vrab i rast: rebac,rebulja rebuja,resti,uzresto.

20 Poznato je da su u XVIII vijeku u ovaj dio Hercegovine doselili muslimaniiz ikavske Dalmacije (v. kod ]orovi}a,Mostar i okolina, Gl. Jugoslov. prof. dru{tva,XVII, 1937, 887) koji su se izmije{ali sa muslimanima jekavcima ove oblasti i

naturili im neke ikavizme.



24/435

Asim Peco:Knjiga I

24

7) Svi predstavnici ovoga govora imaju glasove h if.Ni kodpravoslavaca zamjene nisu ~este.

8) Dugo vokalno r ovdje se obi~no skra}uje: ckva,kv.

9) Dvoslo`na mu{ka li~na imena sa dugouzlaznim akcentomna prvom slogu tip Jvo,Rde ovdje jedino imaju promjenuimenica koje se zavr{avaju na -a:Jovo-Jove-Jovi.

10) Prisvojni pridjevi od takvih imena redovno su na -in:Jovin,Radin.

11) Vokativ jednine od ènskih li~nih imena tipa: Marica,Danica ovdje je redovno na -e:Danice,Marice.

12) U instrumentalu jednine, kao i u genitivu, dativu,instrumentalu i lokativu mnoìne pridjeva i pridjevskih zamjenicaovdje naj~e{}e imamo nastavke starih mekih osnova: tvrdim,vru}im,njegovim,na{im.

13) Za upotrebu imperfekta ovaj govor skoro i ne zna. Jedinosu jo{ u upotrebi:{}a{e i bija{e.

14) Ovaj govor ne zna za Dani~i}ev akcenat u prvomi drugom licu mnoìne prezenta gl. tipa: ~itati i dràti, i tu jeredovno: ~tmo,~tte,d`mo,d`te.

15) Postoje i druga znatna neslaganja u akcentu izme|uovoga govora i govora isto~ne Hercegovine.21

Sjevernohercegova~ki govor obuhvata teritoriju koja se nalazisjeverno od linije Bijelo Polje Zaborani, Seljani Pridvorica.

Od Pridvorice granica ovoga govora ide rijekom Neretvom doBijelog Polja.

Od razlika koje postoje izme|u govora ovog dijela Herce-govine i na{ega isto~nohercegova~kog govora nave{}emo ove:

1) U sjevernohercegova~kom imamo nedosljednu ijekav{tinu.

21 O akcentu ovoga govora i njegovom odnosu prema akcentu knjièvnogjezika ja op{irnije govorim u radu:Akcenat sela Ortije{a, koji sam predao za {tampu

Nau~nom dru{tvu Bosne i Hercegovine.


25/435

25

2) Mjesto u dugim slogovima, ako je jekavska zamjena,imamo obi~noe:mlko,sno.

3) U ovom su govoru dosta obi~ni ikavizmi, znatno obi~nijinego u govoru centralne Hercegovine.

4) Pored -re u korijenima vrab i rast,ovdje nailazimo na rei u korijenu krad:ukresti.

5) Ni ovaj govor ne zna za jotovanje usnenih suglasnika kadse na|u ispredje od .

6) Ni ovdje muslimani ne razlikuju ~ i },d` i | i mjesto prvihimaju druge. Za tu osobinu znaju i katolici ovoga kraja.

7) I ovdje nailazimo naj mj. lj:judi,jeto.

8) Re{etar je u Dre`nici zabilje`io i: doje,poje.

9) Svi predstavnici ovoga govora imaju glasove h if.

10) Na ~itavom ovom podru~ju nailazimo na glasovne grupe:{},`| u primjerima kao:{}ene,{}ap,ognji{}e,strnji{}e,mo`|ani.

11) I u ovom govoru se skra}uje dugo vokalno r: kv,ckva.12) I ovdje mu{ka imena tipa Jvo,Rde imaju promjenu

imenica na -a:Jvo-Jv-Jvi.

13) Pridjevi od takvih imena redovno su na -in:Jovin,Radin.

14) I tu imamo nastavke starih mekih osnova u promjenipridjeva i pridjevskih zamjenica: vrelim,vru}im,njegovim,na{im.

15) Vokativ od `enskih li~nih imena tipa Danica,Marica i

ovdje je samoDanice,Marice.16) Ni u ovom govoru nije imperfekat u ~estoj upotrebi.

17) Re{etar je u Jablanici nai{ao i na kanova~ku osobinu: uB`jm rci,n onm njivi.22

18) Ni ovaj govor ne zna za Dani~i}ev akcenat u 1. i 2. l. mn.prezenta. I tu je samo ~tmo,~tte,d`mo,d`te.

22 Re{etar, [tok., 182.



26/435

Asim Peco:Knjiga I

26

Kako vidimo, postoje znatne razlike izme|u na{ega govorai drugih govora jekavske Hercegovine i bilo je neophodno da se

oni razgrani~e. Isto tako, jasno je pokazano da treba razlikovaticentralnohercegova~ki od sjevernohercegova~kog govora.

Prema tome, za razliku od dosada{njeg gledanja na govorove oblasti, u jekavskoj Hercegovini mi danas imamo tri zasebnagovorna tipa:

isto~nohercegova~ki osnovna karakteristika dosljedna ije-kav{tina;

centralnohercegova~ki osnovna karakteristikae mj. ije,i

sjevernohercegova~ki osnovna karakteristika e mj. ije igrupe{} i`|.

Nas ovdje interesuje prvi govor, i ovdje se daje njegov opis.

S obzirom na to da je ovo dosta prostrana teritorija, prirodnoje o~ekivati da sva mjesta na njoj nemaju u svemu identi~angovor.23Pa ipak mi mu pristupamo kao govornoj cjelini (izuzeci se

prave samo u zamjeni starog vokala i kad se govori o glasovima

h, f24), a to zbog toga {to je znatno ve}i broj osobina koje sva

23 Poznato je da ne postoje ni dvije li~nosti koje bi u svim pojedinostimaimale identi~an govor, isp. A. Meillet, Linguistique historique et linguistique g-nrale, Paris, 1921, 79.

24 Mada svuda imamo dvoslo`nu zamjenu mj. u dugim slogovima, postojirazlika izme|u pojedinih predjela ovog podru~ja u kvantitetskoj vrijednosti vokalae,u drugom slogu ove zamjene pored klasi~nogjepostoji ijpored ij i ij.

Za glasove h i f moè se ovdje re}i sljede}e. U granicama na{eg govora

razlikujemo tri grupe mjesta. U prvoj ti se glasovi naj~e{}e ne izgovaraju. Tojgrupi pripadaju ova mjesta: @anjevica, Izgori, Jasen, Lipnik, Samobor, Gareva,Kazanci, Duli}i, Prìne, Stepen, Korita, Ulinje, Platice, Dobrelji biv{i gata~kisrez; Miru{e, êpelica, Panik, Skrobotno, Trnovica, Vranjska, Korita, Zvijerina,Bogda{i}i biv{i bile}ki srez; Orahovac, Zupci, Ljubomir biv{i trebinjski srez,Kole{ko, [ipa~no, Zalom, Zajasen, Zovi Do, Be`|e|e, Slivlja, Dreànj biv{inevesinjski srez. Sva ova mjesta nastanjena su isklju~ivo pravoslavcima i nalazese u najbrdovitijim predjelima ove oblasti. U drugoj grupi mjesta ìve zajednomuslimani i pravoslavci ili, pak, sami pravoslavci. Svi imaju glasove h if,iako ihkod muslimana naj~e{}e nalazimo. Ovoj grupi pripadaju sljede}a mjesta: Biograd,Brata~, Odàk, Kifino Selo,

Postoljani, Donja Bijenja, Pridvorci, Luka, Rabina

srez nevesinjski; Avtovac, Cernica, Medani}i, Nadani}i, Fojnica, Gra~anica


27/435

27

mjesta na ovom podru~ju vezuju u jednu govornu cjelinu, od onihkoje ih razjedinjuju.

d) Odnos ovoga govora prema susjednim govorima

Da bi se vidjelo pravo mjesto na{ega govora me|u ostalimgovorima sa kojima se on grani~i, ovdje }emo iznijeti najglavnijerazlike koje postoje me|u njima. Naravno, pore|enja }e se vr{itisamo sa onim govorima koji su do sada opisani, ali prije nego

pre|emo na izno{enje tih razlika jedna napomena.Na{ govor sa svih strana okruùju jekavski govori. Ti go-vori imaju novije oblike deklinacije izjedna~eni su im dativ,instrumental i lokativ mnoìne i imaju u tim oblicima zavr{etak-ma. Svi imaju noviji oblik genitiva mnoìne na -. Svi imaju~etvoroakcentsku sistemu, iako se svi ne slaù u akcenatskimtipovima pojedinih kategorija rije~i. Zbog tih osobina, svi ovigovori pripadaju novo{tokavskim govorima hercegova~kog tipa.

Pored osobina koje su zajedni~ke ovim govorima ima itakvih koje nalazimo samo u nekim od njih. Naravno, ni ovdje,kao ni ina~e me|u susjednim govorima, nema ~vrstih granica.Dijalekata sa ~vrsto odre|enim granicama uop{te nema, kako

b. srez Gacko; Baljci, Fatnica, Plana, Divin, Zau{je b. bile}ki srez; Dìvar,Pridvorci, Police, Lastva i sva mjesta u [umi i Popovu koja pripadaju ovom govoru b. trebinjski srez; Vo|eni, Dubravica, Gradac, Vardu{a, Gle|evci, Bon~i}i b.

ljubinjski srez i Dabar, Hatelji, Suzina, Burmazi, Vlahovi}i, Trusina b. stola~kisrez. U tre}oj grupi mjesta ìve samo muslimani. Prirodno, svi imaju h if.Tojgrupi pripadaju ova mjesta: Podvele`je b. srez Mostar; Presjeka, Kru{evljani,Borov~i}i, Kljuna, Gornja Bijenja b. nevesinjski srez; Bora~, sva sela, Kula, svasela, Bahori, Klju~ b. gata~ki srez; Prijevor, Okoli{ta b. bile}ki srez; Arslanagi}aMost, Zasadi, Mosta}i, î~evo b. trebinjski srez i Grablje, Kru{evica, @abica b.ljubinski srez.

Iako se u radu ne insistira na ovoj podjeli, ona }e biti od koristi kad seovaj govor upore|uje sa susjednim govorima, a dobi}e se i preglednija slikao rasprostranjenosti izoglosa h i f i o njihovim zamjenama, a to }e opet korisno

posluìti pri izradi lingvisti~kog atlasa.



28/435

Asim Peco:Knjiga I

28

kaè F. Ramov{.25 Osobine jednog govora prelaze i u zonususjednog i obratno i ako se jednom crtom i moè konstatovatitakav prekid, drugom se moè tako isto konstatovati dijalekatskikontinuitet.26Ali, iako nema odsje~enih granica me|u govorima,kako re~e Ramov{, ipak se na osnovu nekih jezi~kih osobinamoè povu}i granica izme|u dva govora.27

Od susjednih govora uze}emo prvo govor Pive i Drobnjaka.28Opisuju}i taj govor, prof. J. Vukovi} osvrnuo se, uzgred, i nagovor Gacka. Upore|uju}i ta dva govora Pive i Gacka on

konstatuje da se najmanje govor Pive i Drobnjaka razlikujeprema zapadu od govora Gacka. Ali, produàva on, ~ini mi seda bi duìne neakcentovanih slogova u izvesnim kategorijama re~ii oblika mogle obeleìti granicu me|u ovim govorima.29I mojmaterijal sa tog terena uglavnom potkrepljuje ovu konstataciju. I,zaista, ako uporedimo govor na{e prve grupe mjesta sa pivskim,vidje}emo da me|u njima ima mnogo sli~nosti, ali }e se na}i i

poneka razli~ita osobina. Ja }u ovdje iznijeti neke od tih razlika:1) U Pivi nema glasa h uop{te, a taj se glas u manjojmeri zamenjuje drugim glasovima.30 Ni u na{em govoru, uonim mjestima koja grani~e sa Pivom, glas h nije obi~an, ali}e se ipak ponegdje ~uti. Ja sam u tim mjestima, i to od starijih

pravoslavaca, zabiljeìo ove primjere: h~ (Pl.),svtga dha(Jas., Pl., Kaz., Vrat.), dhvnk (Kaz., Vrat.), nhija (Jas.,Pl., Kaz.), parhija (Pl., Jas., Kaz., Vrat.), n mijeh (Pl.). Ovinam primjeri pokazuju da glas h nije stran ovome govoru i dase on, kad se nanovo unosi iz knjièvnog jezika ili prima od

25 F. Ramov{,Histori~na gramatika slovenskego jezika, Dialekti, XXVIII.26 A. Beli}, Glas SKA, knj. 78, 66.27 M. Re{etar,Najstariji dubrova~ki govor, Glas SAN, CCI, 33.28 Vukovi},P-Dr.29 Vukovi},P-Dr., 3.30 Vukovi},P-Dr., 7.


29/435

29

muslimana, ne zamjenjuje suglasnikom k,kako je to u Pivi, isp.:Krsts,kvla,kto,kljb,krbar.31

2)Piva ne zna ni za glasf.J. Vukovi} kaè: Poznato je da se uovom govoru... ne izgovara glasf,nego mesto njega uvek imamo v:vnjer,vno (fino), Svija,svra.32Iako se i u ovom govoru, mislimna mjesta koja grani~e sa Pivom, taj glas obi~no zamjenjuje glasomv, ipak nailazimo i na primjere gdje zamjena nije izvr{ena. Jasam tu zabiljeìo ove primjere: ~f~ija (Kaz.),fmlija (Pl., Jas.),

fbrk (Pl., Jas., Step.),fjd (Pl., Jas.),frmn (Kaz.),fs (Kaz.,

Pl.),fna (Kaz., Jas., Step.),F~a (Pl., Ul., Kaz., Jas.),fukra (Pl.,Kaz.),furna (Pl., Jas.),jeftnij (Kaz., Pl., Step.), oficr (Jas.,Pl., Kaz.), Sfija (Step., Jas., Kaz.), sfn (Jas.). Neki od ovih

primjera i ovdje }e se javiti i sa v,ali ne i svi. Tako u Pl. imamosamo: Sfija, fka, fn,okfati,ofcr;u Jas. opet imamo samo:

fn,Sfija,sfa,Flip,fka,frttma.U oba ta mjestafje znatno~e{}e od vu primjerima:faltati,fijker,sfra.Mogu}e je da jeneki od ovih primjera odskora u upotrebi, ali tu imamo li~na ime-

naFlip i Sfija,{to zna~i da taj glas egzistira u ovom govoru.3) U Pivi se j gubi obi~no... u upitnim re~enicama kad

glagoljesam nije nagla{en esi li,e li,pa i es da.33Ovdje ta pojavanije uzela {ire razmjere. Ja sam zabiljeìo po koji primjer za ovu

pojavu u Pl. i Kaz., {to se moglo unijeti i iz Pive.

4) U Pivi se suglasnikg ispred pade`nog nastavka -i u dat.i lok. li~nih imena ne mijenja.34Ovdje imamo: Olzi,Drazi (od

Olga i Draga), pa iJuzi iLozi,v. 150. ovoga rada.5) U Pivi imenica rat ima i promjenu imenica ènskog roda

na suglasnik: rt-rti. Ovdje je ta imenica isklju~ivo mu{kogroda: rat-rata.

31 Vukovi},P-Dr., 34.32 Vukovi},P-Dr., 27.33 Vukovi},P-Dr., 42.34 Vukovi},P-Dr., 33.



30/435

Asim Peco:Knjiga I

30

6) U pivskom govoru za akuzativ jednine imenice bravjavljase oblik nominativa:zkl mu njbolj brv,d}u ti jdan brv,krali su mu brv.35I u Pl. se ~uje:zklo mu jdan brv,ali Jas. iKaz. ne znaju za tu osobinu.

7) @enska li~na imena na -ica u Pivi uvek... imaju nast. -a uvokativu.36Ovdje postoji i pored takvog vokativa jo{ i vokativ na-e:Dnice (Pl.),Ljbice (Bor., Kaz., Step., Vrat.),Mlice (Pl.).

8) Dativ i lokativ jednine zamjenica prvog i drugog lica uPivi glase: mne,tbe.37Ovdje je u tim padeìma samo: meni,tebi.

9) Piva zna i za infinitiv na -j:dj,pj (P-Dr., 33). Ovdje jeredovno: d},p},ako nije: d}i,p}i.

10) Prezent od glagola: vreti, zreti, i od njih izvedenih, uPivi glasi: zrm,svrm,uzvrm.38Ovdje obi~no imamo: vrj,

zrj ili vr,prvr,zavr.

11) Pored sufiksa -iva u Pivi neki glagoli imaju i sufiks -evasa jotovanim prethodnim suglasnikom: ka`vati,dovr{vati,raz-

bla`vati, zavirvati.39

Osim: ka`vati-kzujm ja ovdje nisamzabiljeìo vi{e potvrda za ovu pojavu.

12) U Pivi nailazimo i na radni pridjev tipa: d{,kz,ps.Ova je pojava obi~nija u selima Drobnjaka.40Istina, i tu je onaunesena iz crnogorskih govora, ali je u na{em govoru nema nikao strane osobine.

13) U Pivi je obi~an prijedlogsa s akuzativom u ozna~avanjusvrhe:dmo za dvjku,d z ìto.41Akuzativ ove vrste ovdjeide sa prijedlogompo.

35 Vukovi},P-Dr., 50.36 Vukovi},P-Dr., 55.37 Vukovi},P-Dr., 58.38 Vukovi},P-Dr., akcenat, 321.39 Vukovi},P-Dr., akcenat, 317.40 Vukovi},P-Dr., 21.41 Vukovi},P-Dr., 83.


31/435

31

14) U Pivi je mesto loc. sing. uz glagole mirovanja sprijedlozima na i u obi~an akuzativ: bjo sam Ni{i},na~nijoklu n P{~e,stj Dubrvsko.42U na{em govoru u ovakvim

primjerima imamo isklju~ivo lokativ.

15) Od akcenatskih razlika da navedem kao najtipi~nije ove:

U Pivi se ~uje:p{kma,jbukma,jgodma.Istina, prof.Vukovi} napominje da je ova duìna obi~nija u selima Drobnjakanego u selima Pive.43 U na{em govoru samo je: p{kama, j-bukama,jgodama.

U Pivi imamo dug krajnji slog osnove kod glagola tipa:barkati,basati,gutati koji tamo glase: brkti,bsti,gtti.44Ovaj govor ne zna za tu duìnu.

Kako vidimo, broj razlika izme|u pivskog govora i govorana{ih pograni~nih mjesta prema Pivi nije mali. Upravo, te surazlike takve da ove govore treba odvojiti.

Granica izme|u ovoga govora i govora stare isto~ne

Hercegovine, koji je opisao Danilo Vu{ovi}45

, proteè se odKazanaca preko Vrbice do Dobri}eva. Zna~ajnije razlike izme|utih govora bile bi ove:

1) Kod Vu{ovi}a nekoliko iterativnih glagola ~esto svojedugo korenovo i zamenjuju refleksom dugog jata -ije:po~ijvati,

sakrijvati, pokrijvati, kijvati, drije~em se.46 Ja nemampotvrda za ovu pojavu iz na{eg govora.

2) Vu{ovi} ima: njeki, njekizi, njekija ljudi, njeaka èna,istina kao unesene iz Crmnice.47 U na{em govoru redovno je:neki,neka.

42 Vukovi},P-Dr., 83-84.43 Vukovi},P-Dr., akcenat, 226.44 Vukovi},P-Dr., akcenat, 315.45 Danilo Vu{ovi},Dijalekat isto~ne Hercegovine, SDZb., III.46 Vu{ovi},I.Herc., 10.47 Vu{ovi},I.Herc., 11.



32/435

Asim Peco:Knjiga I

3) U okolini Nik{i}a Vu{ovi} je biljeìo i: d{, gld,n{.48Na{ govor uop{te ne zna za saìmanje ove vrste u radnomglagolskom pridjevu.

4) Vu{ovi} ima: dojde i pojde, kao unesenu osobinu sastrane, ali kao obi~nu osobinu za taj govor navodi: jdok,jde li,jde49.Ovdje je samo: d|e,p|e,de,de li?

5) U Vu{ovi}evu govoru glasj ~esto se gubi: dva,sam,si,dnm;zmiti,nmla|,nstar;n traì;trba,glda,gra.50U na{em govoru gubljenje glasaj nije tako izrazita i ~esta pojava.

6) U Vu{ovi}evu govoru vrlo ~esto mesto glasova } i | nakraju pojedinih re~i imamoj:dj,pj,nj,ptj.51Ovaj govorne zna za tu osobinu.

7) Do Vu{ovi}eva govora doprla je i osobina crnogorskihgovora sa {n i `n mj. sn i zn: {n, {nijevt.52 U na{em govorunema ni traga ovoj pojavi.

8) Kod Vu{ovi}a frikativno { u pojedinim slu~ajevima

ispred eksplozivnih k ilipprelazi u afrikatu ~:~kla,~klovn,~kpiti.53U na{em govoru u takvim slu~ajevima uvijek imamoneizmijenjenu grupu{k.

9) Mjesto grupe ~n u primjerima: li~no,mlije~ni sud,o~niVu{ovi} ima grupu{n.54Ovdje grupa ~n ostaje neizmijenjena.

10) Vu{ovi}ev govor ne zna za glasove h i f. Jedino senegdje javlja poluglasno h:hajde.55Ovdje ti glasovi nisu potpuno

nepoznati.48 Vu{ovi},I.Herc., 13.49 Vu{ovi},I.Herc., 15.50 Vu{ovi},I.Herc., 21-22.51 Vu{ovi},I.Herc., 23.52 Vu{ovi},I.Herc., 28.53 Vu{ovi},I.Herc., 28.54 Vu{ovi},I.Herc., 29.55 Vu{ovi},I.Herc., 20.

32


33/435

33

11) Li~na imena tipa: Milica,Danica ovdje imaju vokativna -e:Milice,Danice.Vu{ovi}ev govor ima uvijek u tom padeùoblik nominativa.

12) Kolektivne imenice na -ad ovdje ne znaju za oblikgenitiva mnoìne: tld,jrd,kako je to kod Vu{ovi}a.56

13) Vu{ovi}ev govor zna i za upotrebu genitiva mn. mj.lokativa:po sl,p njv,p bd.57Ja nemam potvrda za ovuosobinu iz na{eg govora.

14) Kod Vu{ovi}a dat. jednine zamjenica prvog i drugog

lica uvek je na -e:mne-mne i tbe-tbe.58Ovdje se pored tihoblika ~uju i oblici na -i: meni,tebi.

15) Ja nemam potvrda ni za: tj,vij,nij,kij,kako jeto katkad kod Vu{ovi}a.59

16) Ovdje nema ni dbrij.Vu{ovi} ima i to.60

17) Partikula -zi u ovom govoru nije tako ~esto u upotrebikao kod V.: njemuzi, tzi, vizi, nizi ovdje nisam zabiljeìo.

Vu{ovi} navodi i takve primjere.6118) Vu{ovi} ima: }it,d}it,n}it,pr}it,nrstit,prrstit,

krastit.62Ja sam ovdje zabiljeìo samo }it.

19) Ja nemam potvrda za Vu{ovi}eve primjere prezenta:unvi|u,zvi|u,napovi|u.63

20) Vu{ovi} navodi i potvrda za infinitiv tipa: zaru~vati,poru~vati.64Ja nisam nai{ao na takve primjere.

56 Vu{ovi},I.Herc., 38.57 Vu{ovi},I.Herc., 39.58 Vu{ovi},I.Herc., 54.59 Vu{ovi},I.Herc., 55.60 Vu{ovi},I.Herc., 50.61 Vu{ovi},I.Herc., 33.62 Vu{ovi},I.Herc., 56.63 Vu{ovi},I.Herc., 57.64 Vu{ovi},I.Herc., 57.



34/435

Asim Peco:Knjiga I

34

21) Kod Vu{ovi}a imperativ od glagola vidjeti i jesti iizvedenih od njih glasi: v|, j|, zvi|,nje|,pored: v|i i vdi,

j|i ijdi.65Imperativ od tih glagola ovdje je samo: vdi,jdi.

22) Ja nemam potvrda ni za oblike tre}eg lica mn. imperfektatipa: mziju,bj,tciju,{to nalazimo u Vu{ovi}evu govoru.66

Na osnovu ovoga moè se zaklju~iti da postoje opravdanirazlozi za odvajanje na{ega govora od onoga koji je opisaoVu{ovi}. Istina, neke od osobina koje smo mi naveli iz Vu{ovi}evagovora, a za koje ne zna na{ govor, nisu autohtone ni u Nik{i}koj

ùpi. I tu su one unesene sa strane, ali se u svom rasprostiranjunisu pro{irile i na Bile}ke rudine.

I jo{ ne{to. Vu{ovi} je govor koji je on ispitivao nazvaodijalektom isto~ne Hercegovine, {to, po mom mi{ljenju, nijeispravno. Ni onda kad je Vu{ovi} radio opis toga govora, ani danas, to nije bila Hercegovina. Da ne bi bilo zabune okonaziva, a i da se govori nazovu svojim pravim imenom, mislim

da bi onaj govor koji je opisao Vu{ovi} trebalo nazvati: govorstare isto~ne Hercegovine ili jo{ bolje: govor Nik{i}ke ùpe, zarazliku od stvarnog govora isto~ne Hercegovine ~iji se opis dajeu ovom radu.

Granica na{ega govora prema dubrova~kom govoru pro-teè se od Zubaca do Huma. Pore|enje sa dubrova~kim vr{i}u

prema radu Pere Budmania i prema nekim napomenama otom govoru koje nalazimo u radovima Dubrov~anina MilanaRe{etara. Od osobina koje na{ govor odvajaju od dubrova~kognave{}emo ove:

1) Nejednaka im je zamjena starog vokala .

2) Ovaj govor zna za jotovanje svih suglasnika ispred je od,dubrova~ki ne zna.

65 Vu{ovi},I.Herc., 58-59.66 Vu{ovi},I.Herc., 59.


35/435

35

3) Suglasnik m na kraju rije~i u dubrova~kom se zamjenjujesuglasnikom n.67Ovaj govor ne zna za tu osobinu.

4) Suglasni~ka grupa {k u dubrova~kom daje ~k68;u ovomgovoru ta glasovna grupa ostaje neizmijenjena.

5) U ovom govoru nemamo skra}ivanje dugog vokalnog r,kako je to u dubrova~kom.69

6) U dubrova~kom imamo: jna, jna.70 U na{em govorusamo je:jdna,jdna.

7) U dubrova~kom imamo i: tg,tmu,veg,vem.71U

ovom govoru samo je: toga,tome,ovoga,ovome.8) Dubrova~ki zna za nastavak -manu dat., instr. i lok. mn.:

kok{iman,noìman,zbiman,rkaman.72U ovom govoru u timpadeìma redovno je nastavak -ma: kok{ima,nìma,zbima.

9) Od imenica srednjeg roda:selo,ìto,more,gro`|e i sl. udubrova~kom se mnoìna gradi nastavkom -ja: selja, morja,

gro`|ja,vinja.73Ovdje je kao i u knjièvnom jeziku na{em.10) Re{etar je za dubrova~ki govor konstatovao i kanova~ku

osobinu: nm dbrm `ni,u mojm rci.74Ovaj govor ne znaza tu osobinu.

11) U dubrova~kom je redovno: ma~om, noòm, kraljom,konjom,ocom,jajom,kopljom (Rad, LXV, 170;Der {tok. 105).

12) Re{etar kaè da dubrova~ki nema imperfekta osimbje{ea ni aorista nema nikako.75U na{em govoru ti su oblici,naro~ito aorist, obi~ni.

67 Budmani,Dubr., 158.68 Budmani,Dubr., 159.69 Budmani,Dubr., 156.70 Re{etar, [tok., 151.71 Re{etar, [tok., 176.72 Re{etar, [tok., 161.73 Re{etar, [tok., 166.74 Re{etar, [tok., 182.75 Re{etar, [tok., 192. iJezik M.Drì}a, 186-187.



36/435

Asim Peco:Knjiga I

36

13) Brojne su sintaksi~ke, akcenatske i leksi~ke razlike izme|uova dva govora, ali ih ja ovdje ne}u vi{e nabrajati. Mislim da nami ove dovoljno govore da ta dva govora ne ~ine jednu cjelinu.

Ranije smo iznijeli razlike koje postoje izme|u na{eg govorai govora centralne i sjeverne Hercegovine.

Na osnovu iznesenog moè se do}i do ovog zaklju~ka:isto~nohercegova~ki govor okruèn je sa svih strana jekavskimgovorima hercegova~kog tipa. Pored mnogih osobina koje suzajedni~ke tim govorima, ima ih podosta koje ih razjedinjuju.

Govor isto~ne Hercegovine ne zna za mnoge osobine koje nalazimou druga dva govora dana{nje jekavske Hercegovine. Isto tako,u njemu nema potvrda za neke osobine koje nalazimo u drugimnehercegova~kim govorima koji ga okruùju. Sve nam to govorida postoje opravdani razlozi da se ovaj govor zasebno prou~ava.

e) Odnos ovoga govora prema knjièvnom jeziku

Iako ovaj govor po cjelokupnoj svojoj strukturi ~ini najuùosnovicu knjièvnog jezika jekavskog narje~ja, u njemu nalazimoznatan broj osobina koje nisu poznate knjièvnom jeziku. Mnogeod tih osobina sretamo i u jeziku Vuka Karadì}a, u njegovim

prvim radovima, ali se one ve} odavno smatraju dijalektizmima.Ja ne}u navoditi sve te razlike, one }e se vidjeti iz cjelokupnogopisa ovoga govora, a ovdje }u navesti samo neke od njih:

1) Mada vokalska sistema ovoga govora zna samo za petvokala, kao i knjièvni jezik, u njemu nalazimo mnoge vokalske

promjene (me|usobna zamjena vokala, redukcija, gubljenja isaìmanja), za koje ne zna knjièvni jezik.

2) I pored toga {to mjesto u dugim slogovima u ovomgovoru imamo redovno dvoslo`nu zamjenu kao i u knjièvnom

jeziku, postoji lako uo~ljiva kvantitetska razlika izme|u njih:j

i ij u ovom govoru premaje i ij u knjièvnom jeziku.


37/435

37

3) Ovaj govor zna i za pojavuje ili ije i tamo gdje etimolo{kinije bilo .Knjièvni jezik ne zna za tu pojavu.

4) Ovaj govor zna za sve vrste jotovanja suglasnika koja suu vezi sa je od .Knjièvni jezik tu ~uva neizmijenjeno stanje,izuzetak su grupe l i n.

5) Knjièvni jezik jo{ uvijek ~uva u svim pozicijama glas h.U ovom govoru osje}anje za njegovu pravilnu upotrebu dobrimdijelom je pokolebano.

6) U ovome su govoru ~este supstitucije glasaf glasom v,{tone nalazimo u knjièvnom jeziku.

7) U ovom govoru, kao i u drugim narodnim govorima, postojite`nja da se minimalnim naporima postignu maksimalni efekti, ikao posljedica toga javljaju se razne promjene: asimilacija, disimi-lacija, metateza. Za mnoge od tih promjena knjièvni jezik ne zna.

8) U oblicima glagola: bskati,skati,vrskati u ovom govorunailazimo i na grupu {}: {}, b{}, {}i, b{}i. U knjièvnom

jeziku tu imamo isklju~ivo grupu{t.

9) Pored pade`nih nastavaka koje nalazimo u knjièvnomjeziku, u ovom se govoru javljaju i drugi nastavci kod istihimenica. Tako pored -eu vokativu imenica tipa:gad,jad,smrad,

javlja se i -u:gdu,jdu,smrdu.Kod imenica sa osnovom napalatalni suglasnik pored -emjavlja se ponekad i-om:pi{tljom,vtrljom.U oblicima mnoìne kod tih imenica pored -evi sretamo

i-ovi: k{ovi,nòvi,pr{tovi.10) U instrumentalu jednine, genitivu, dativu, instrumentalu i

lokativu mnoìne pridjeva i pridjevskih zamjenica u ovom govorunajobi~niji su nastavci starih tvrdih osnova: tvjijem,vr}ijem.U knjièvnom jeziku sve se vi{e upotrebljavaju nastavci starihmekih osnova.

11) U ovom govoru znatan broj glagola nema promjenu koju

ti glagoli imaju u knjièvnom jeziku.



38/435

Asim Peco:Knjiga I

38

12) I ovdje nailazimo na nastavak -u, pored -e, u tre}em licumnoìne prezenta glagola VII (Beli}eve) vrste: rd,ns,`v.Uknjièvnom jeziku tu je isklju~ivo -e: rd,ns,`v.

13) Futur I od glagola na -}i u ovom govoru, ako se neupotrebljavaju li~ne zamjenice, glasi: d}e,m}e,s}e.U knji-èvnom jeziku ti glagoli imaju uvijek dvo~lani oblik futura: do}i}e,mo}i }e.

14) Poznato je da prijedlogs (sa)u knjièvnom jeziku ide uzsocijativna zna~enja. U ovom govoru prijedlogs dolazi i uz praviinstrumental:dario ga je s nèm,d{ je s prgm.

15) U zna~enju futura egzaktnog u zavisnim re~enicamaovdje je obi~an samo radni gl. pridjev: kad vdila,zvni me;ako

por{ala,b}e ktl.U knjièvnom jeziku futur egzaktni uvijekje sloèni glagolski oblik: ako bude{ vadila,zovni me.

16) Mada ovaj govor ima ~etvoroakcenatsku sistemu kao iknjièvni jezik, postoje znatne razlike izme|u njih u akcentovanju

pojedinih rije~i.

Mi bismo mogli navesti jo{ mnogo ovakvih razlika izme|uisto~nohercegova~kog govora i knjièvnog jezika, ali i ove

jasno pokazuju da je pogre{no mi{ljenje po kojem hercegova~kidijalekti nisu zgodni za dijalektolo{ka ispitivanja;76 isto tako,ovo nam jasno pokazuje da ni na ovom podru~ju nigdje nemamoonakav govor kako to zahtijevaju norme knjièvnog jezika.

f)Dosada{nja ispitivanja isto~nohercegova~kog govora

Ve}ih i potpunijih radova o ovome govoru do danas nema.Postoji samo jedan rad koji se posebno bavi hercegova~kimgovorom. To je: Njekoliko biljeàka o govoru hercegova~kom,

76 V. JF, knj. VI, 254.


39/435

39

od \ure [urmina77, i jedan kra}i izvje{taj Jovana Radulovi}ao njegovim ispitivanjima akcenata u oblasti novije isto~neHercegovine78.

[urmin nije pisao svoj rad na osnovu materijala koji je pri-kupio na terenu, nego na osnovu onoga {to je ~uo od pojedinihljudi iz tih krajeva, a najvi{e materijala pobrao je iz pri~a i pjesamakoje je zabilje`io od Hamida Kuni}a iz [ahaba{i}a79. Zbog toganjegov materijal nije pouzdan i u njegovu se vrijednost jo{ ranije

posumnjalo.80Na taj rad ja bih dao jo{ i ove primjedbe:

1) Stolac i Trebinje ne spadaju u zapadnu Hercegovinu, kakoto stoji kod [urmina.81

2) Ikavizme koje [. navodi na 165. strani ne nalazimo uovom govoru.

3) Jotovanje grupa tje, dje nije svojstveno samo pravo-slavcima, kako misli [., nego i svim drugim predstavnicima ovo-ga govora.82

4) Ni kod muslimana na{ega govora, ako se ne misli nagradsko i {kolovano stanovni{tvo, ne nalazimo: djevojka,djeti},djeca,ovdje,djetelina,kudjelja, sidjeti sa neizmijenjenom gru-

pom dje, kako to navodi [urmin.83 U svim ovim i ovakvimslu~ajevima u ovom govoru imamo izvr{eno jotovanje.

5) Nigdje nisam nai{ao na primjere kao:zacviljeti,zelenjetise sa neizvr{enim jotovanjem grupa l-je i n-je.[urmin navodi itakvih primjera.84

77 [urmin,Hercegova~ki, knj. III, 164-175.78 Glasnik SAN, knj. V, sv. 2, 331-333.79 [urmin,Hercegova~ki, 165.80 A. Beli},Dijalektolo{ka karta, 47.81 [urmin,Hercegova~ki, 165.82 [urmin,Hercegova~ki, 166.83 [urmin,Hercegova~ki, 166.84 [urmin,Hercegova~ki, 166.



40/435

Asim Peco:Knjiga I

40

6) Ranije smo istakli da ovaj govor zna i za jotovanjeusnenih suglasnika kad se oni na|u ispredje od , [urmin tvrdisuprotno.85

7) Ne}e biti ta~no za ovaj govor ni ono {to [. na 167. stranikaè za glas h i gl. grupu hv.

8) Ja ovdje nisam nai{ao na: vsa,vsina mj.psa,psina;a i tonalazimo kod [urmina.

9) [urmin ima i grupu{} u primjerima kao:{}ene,{}eta.Natakve primjere ja u ovom govoru nisam nai{ao.

10) Ni [urminovi nastavci za pojedine padeè ne odraàvajustanje ovoga govora.86

11) Za dativ, instrumental i lokativ mnoìne [urmin navodi iovakve primjere:ple}i,rukami,zubmi,pred vrati,pred ku}ami.87Ja takve oblike nigdje nisam zabiljeìo na ovom podru~ju.

12) [urmin kaè da u ovom govoru nema nijedan od plu-ralnijeh oblika ni,ne,vi,ve.88Enkliti~ki oblik vi ovdje je u svako-dnevnoj upotrebi i ~uje se na ~itavom podru~ju ovoga govora.

13) Od glagola i}i ovdje je obi~niji prezent po prvoj (Beli-}evoj) vrsti: idem,ide{.Kod [urmina je i|em,po petoj vrsti.89

14) Ja na ovom terenu nigdje nisam nai{ao na ostatke~akavskog akcenta kao:jenm,jenj,jedn,razmazn,vodm,{to nalazimo kod [urmina.90

15) Ovaj govor karakteri{e, pored ostalog, i redovnopreno{enje silaznih akcenata na proklitike. [urmin kaè danijesu osamljeni ni primjeri sa neprenesenim akcentom kao: na

85 [urmin,Hercegova~ki, 166.86 V. kod [urmina na 168, a u ovom radu u morfologiji.87 [urmin,Hercegova~ki, 169.88 [urmin,Hercegova~ki, 169.89 [urmin,Hercegova~ki, 170.90 [urmin,Hercegova~ki, 173.


41/435

41

vh,na klje.91Me|u ove primjere ne treba stavljati: tr,a vdi,jer to nisu iste pozicije.

16) Na kraju, ~ini mi se da pri~u koju navodi [urmin nebi onako ispri~ao ni jedan Hercegovac. Hercegovci se upravoodlikuju te~nim pri~anjem. [urminova pri~a to ne pokazuje.

I na osnovu ovih primjedaba na [urminov rad moè sezaklju~iti da tu nije rije~ o pravom hercegova~kom govoru.Mogu}e je da su tu date osobine govora okoline Fo~e, ali to vi{ei nije Hercegovina, i zbog toga [urminov rad ne treba stavljati u

opise hercegova~kih govora.J. Radulovi} samo se ukratko osvrnuo na akcenat ovoga

govora. On konstatuje da se Dani~i}eva akcenatska sistema usvojim glavnim osnovnim linijama slaè sa akcentuacijom oveoblasti.92Ja se sa ovom konstatacijom potpuno slaèm, ali se ne

bih sloìo sa tvrdnjom da ovdje uvijek imamo: bje`mo,bje`}i;èlmo, èl}i. Takav akcenat postoji u ovom govoru, ali ne iisklju~ivo takav.

Radulovi} kaè da je vrijednost zamjene za dugo onakvakakvu su je ozakonili u na{em knjièvnom jeziku Vuk iDani~i}.93 Ja se slaèm da je ona uvijek dvoslo`na, ali, kako}e se to docnije vidjeti, ona nije uvijek klasi~na. Ovdje poredklasi~ne zamjeneje i ij ima jo{ iji ij.

Osim [urmina i Radulovi}a, koji su se pored knjièvnostibavili i prou~avanjem jezika, jo{ se i Obren \uri}-Kozi} u svom

radu [uma i Povr{ u Hercegovini94ukratko zadrào na govorute oblasti.

Kozi} razlikuje humski i trebinjski govor. Humski mugovor obuhvata Ljubinjski, Stola~ki, Mostarski do Neretve i deo

91 [urmin,Hercegova~ki, 173.92 Glasnik SAN, knj. V, sv. 2, 331.93 Glasnik SAN, knj. V, sv. 2, 333.94 Obren \uri}-Kozi}, [uma i Povr{ u Hercegovini, Naselja, II, 1159.



42/435

Asim Peco:Knjiga I

42

Nevesinjskog kotara, a trebinjski govor obuhvata Trebinjski,Bile}ki, Gata~ki i ve}i deo Nevesinjskog kotara. Kako vidimo,on je sa ova dva govora, humskim i trebinjskim, obuhvatiove}i dio ijekavske Hercegovine. Na tu njegovu podjelu, i uop{tena njegov prikaz ovih govora, ja bih dao sljede}e primjedbe:

1) Kozi}ev humski govor trebalo bi da odgovara na{emcentralnohercegova~kom, samo ja ovamo ne bih ubrajao ~itav

b. ljubinjski srez, a ni dobar dio b. stola~kog sreza. Od mos-tarskog sreza ovamo ne spadaju Zijemlja i Podvele`je. Od

nevesinjskog sreza ovom govoru ne pripada ni{ta, jer i onamjesta u Nevesinjskom polju koja imaju promjenu mu{kih imenatipa Jvo,Rde po promjeni imenica na -a, imaju mnogo vi{ezajedni~kih osobina sa govorom ostalih mjesta nevesinjskogsreza nego li sa govorom centralne Hercegovine.

2) Ako Kozi}ev trebinjski govor izjedna~imo sa na{imisto~nohercegova~kim, onda njegove granice treba pro{iriti i na

jedan dio b. srezova: Ljubinje, Stolac i Mostar. A ovom govorupripada ~itav nevesinjski srez.

3) Kozi} kaè: U trebinjskom se h ne ~uje ili se zamenjujesa v.To je samo djelimi~no ta~no. Na ~itavom podru~ju njegovatrebinjskog govora, odnosno na{eg isto~nohercegova~kog, minalazimo glas h.Istina, ne moè se re}i da ga svi podjednakoupotrebljavaju, ali se isto tako ne moè re}i ni da ga oni kojiga ne izgovaraju redovno zamjenjuju sa v.O tome }e biti vi{e

rije~i niè.4) Sve ovo {to je re~eno za glas h vrijedi i za glasf.

5) Ranije je re~eno da promjenu imena Jvo,Rdepo tipupromjene imena Mrko nalazimo i na podru~ju b. ljubinjskog istola~kog sreza, a ni u Podvele`ju, mostarski srez, nije isklju~ivo

Mho-Mh, Slko-Slk. Ta mjesta kod Kozi}a pripadajuhumskom govoru, a u ovom radu ulaze u govor isto~ne Her-

cegovine.


43/435

43

6) Na upotrebu akuzativa mjesto lokativa uz glagole kreta-nja: bio sam u Grahovo,{to navodi Kozi} iz Zubaca i Korjeni}a,nailazimo i u drugim pograni~nim mjestima prema Crnoj Gori,{to treba tuma~iti uticajem govora sa te strane.

7) Ako se u trebinjskom govoru negdje i ~uje: do{,polok,ja nemam potvrda za tu osobinu, to treba smatrati stranom, tako|ecrnogorskom osobinom u ovom govoru.

8) Te{ko je utvrditi da li u humskom ima dva puta vi{eturskih re~i nego u trebinjskom. Ja bih radije kazao da tur-cizama ima vi{e kod muslimana, bez obzira na to kad su oni

primili islam, nego kod ostalih predstavnika ovoga govora.

g)Sistem rada pri prikupljanju materijala

Jo{ kao student Vi{e pedago{ke {kole u Sarajevu, a na pod-strek prof. dr Jovana Vukovi}a, ja sam po~eo da pa`ljivije os-

lu{kujem govor svojih zemljaka iz okoline Mostara. 1950. godineproduìo sam studije na Filozofskom fakultetu u Beogradu i tusam 1952. godine pod neposrednim rukovodstvom prof. dr Miha-ila Stevanovi}a izradio diplomski rad o govoru Podvele`ja. Ve}tada sam se zainteresovao za govor jekavske Hercegovine kaocjeline. Poslije zavr{enih studija, a uz saglasnost mojih profesorasa Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Mihaila Stevanovi}a i drRadomira Aleksi}a i uz nov~anu pomo} Filozofskog fakulteta uBeogradu i Nau~nog dru{tva Bosne i Hercegovine u Sarajevu,

produìo sam svoja dijalektolo{ka ispitivanja na terenu isto~neHercegovine. Tako sam od 1952. pa do kraja 1958. godine, sa

prekidom od oktobra 1953. do septembra 1954, kada sam senalazio na odsluènju vojnog roka, svake godine provodio po dvado tri mjeseca na tom terenu.

Svoja ispitivanja sam po~eo od Podvele`ja, ~iji mi je govor

posluìo za izradu diplomskog rada, preko Nevesinja, Gacka,



44/435

Asim Peco:Knjiga I

44

Bile}e, Trebinja, Ljubinja i Stoca do Mostara. Poslije prethodnih,informativnih ispitivanja na terenu do{ao sam do zaklju~ka dau ovom dijelu Hercegovine nemamo jedinstven govorni tip.Po{to sam imao zadatak da ispitam govor isto~ne Hercegovine,

ja sam iz svojih daljih ispitivanja isklju~io sve ono {to po svojojcjelokupnoj strukturi ne pripada isto~nohercegova~kom govoru.Isto tako ja nisam ispitivao ni govor onoga dijela Hercegovine kojise nalazi sjeverno od Dre`nice. Ni taj govor po svojoj strukturi ne

pripada na{em isto~nohercegova~kom govoru.

Kad sam ovako teritorijalno odredio rasprostranjenost ovo-ga govora, nastavio sam dalja, sistematskija ispitivanja u krugunjegovih granica. Tamo gdje je bilo potrebno, gdje sam imaonajbolje informatore, ostajao sam po nekoliko dana u jednommjestu, a gdje to nije bilo nu`no, u jednom mjestu sam se za-dràvao dan-dva. U neka mjesta navra}ao sam se po nekoliko

puta u toku rada na opisu ovoga govora.

Gra|u sam prikupljao neposrednim biljeènjem. Nastojaosam da mi objekti budu {to tipi~niji predstavnici tog govora, a,u cilju kontrole, u svakom mjestu sam imao po nekog ko mi jesluìo kao provjeritelj zabiljeènog materijala.

Pri sakupljanju materijala nisam se sluìo unaprijed spre-mljenim upitnicima, nego sam neposredno stupao u razgovor sasvojim objektima, interesuju}i se za sve privredne djelatnosti,kao i za pro{lost toga kraja. Na taj na~in imao sam mogu}nostida vodim duge razgovore, i da sve to biljeìm. Osim toga, ~estosam imao mogu}nosti da prisustvujem seoskim sve~anostima:sijelima, svadbama, slavama, seoskim zborovima i tu samkao pasivni u~esnik mogao da biljeìm ~itave razgovore kojesu mje{tani vodili me|usobno. Tamo gdje je bilo potrebno

pribjegavao sam direktnim pitanjima, interesuju}i se za nazivepojedinih dijelova tijela, zapre`ne opreme, alatki, poljoprivre-

dnih proizvoda i sl.


45/435

45

Po{to je broj mjesta koja sam obi{ao, i iz kojih se ovdjenavodi materijal, dosta velik, oko 70 mjesta, ne mo`e se o~ekivatiod ovoga rada da d iscrpan opis govora svakog od tih mjesta.Ovdje se daje opis ovoga govora kao cjeline, istaknute su njegovezajedni~ke osobine i dat je njegov odnos prema susjednim govorimai knji`evnom jeziku. Naravno, gdje je to bilo potrebno, isticane surazlike i izme|u pojedinih predjela ove govorne oblasti.

Raduje me {to ovdje mogu da izrazim svoju iskrenu i dubokuzahvalnost svima onima koji su mi pomogli pri izradi ovoga

rada, da se zahvalim svim u~iteljima koji su u vrijeme mogarada slu`bovali na terenu isto~ne Hercegovine i nesebi~no mi

pomagali da do|em do {to tipi~nijih predstavnika ovoga govorai da sakupim {to vi{e materijala. Zahvaljuju}i njima vrata svihdomova na tom podru~ju uvijek su mi bila otvorena.

Posebnu zahvalnost dugujem svom profesoru, dr MihailuStevanovi}u, koji je neposredno rukovodio mojim radom i ~iji su

mi savjeti uvijek bili dragocjeni.



46/435


47/435

47

POPIS MJESTA I NJIHOVE SKRA]ENICE

Am. Arslanagi}a Most biv{i srez TrebinjeAv. Avtovac GackoB. Bile}a Bile}aBah. Bahori GackoBalj. Baljci Bile}aBatk. Batkovi}i NevesinjeBrat. Brata~ NevesinjeBi. Biograd NevesinjeBij. Bijenja Nevesinje

Bor. Bora~, sva sela Gackoêp. êpelica Bile}aî~. î~evo TrebinjeDab. Dabar, sva sela StolacDiv. Divin Bile}aDuì Duì TrebinjeFat. Fatnica Bile}aFoj. Fojnica GackoGac. Gacko Gacko

Gra~. Gra~anica GackoHr. Hru{ta NevesinjeHum Hum TrebinjeIzg. Izgori GackoJas. Jasenik GackoK. Kula, sva sela GackoKaz. Kazanci GackoKlj. Kljuna NevesinjeKlju~ Klju~ Gacko

Kor. Korita Bile}a



48/435

Asim Peco:Knjiga I

48

Kos. Kosijerevo biv{i srez TrebinjeLak. Lakat Nevesinje

Last. Lastva TrebinjeLjub. Ljubinje LjubinjeLjubom. Ljubomir TrebinjeMir. Miru{e Bile}aMost. Mosta}i Trebinje

Nev. Nevesinje NevesinjeOd`. Od`ak NevesinjeOr. Orahovac TrebinjePan. Panik Bile}aPl. Platice GackoPlana Plana Bile}aPodv. Podvele`je, sva sela MostarPol. Police TrebinjePolj. Poljica TrebinjePost. Postoljani NevesinjePres. Presjeka NevesinjePridv. Pridvorci Trebinje

Prijev. Prijevor Bile}aRab. Rabina MostarRav. Ravni GackoRilja Rilja NevesinjeStep. Stepan Gacko[ip. [ipa~no NevesinjeTr. Trebinje TrebinjeUl. Ulinje GackoVranj. Vranjska Bile}a

Vrat. Vratkovi}i GackoVrba Vrba GackoZajas. Zajasen NevesinjeZal. Zalom NevesinjeZas. Zasadi TrebinjeZau{. Zau{je Bile}aZovi Do Zovi Do NevesinjeZup. Zupci TrebinjeZvijer. Zvijerina Bile}a


49/435

49

FONETIKA

V o k a l i

1. Vokalizam govora isto~ne Hercegovine je stabilan. Ovajgovor zna samo za pet vokalskih fonema, to i onda kad imamo

jedan vokal zamijenjen drugim. Dakle, u ovom govoru imamosistemu od pet vokala, kao i u knjièvnom jeziku na{em.1

Zamjenu jednog vokala drugim, bez obzira na to {ta jeuslovilo te zamjene, pregleda}emo po vokalima.

Vokal a

2. Mjesto vokala a imamo vokal e:

a) U na{im rije~ima: bjenjiti se (B.) ipjedila se (Bi., Balj.),iako je ~e{}e i obi~nije: janjiti se (Ul., Pl., K., Klj., Podv.) ijanjila se (K., Bah., Bor., Od`.).

Za ovakve primjere zna i govor Pive.2 Prof. Vukovi} tamobilje i i prelazni stepen: d jaenjeta,z jaeretom,jaesni{te,i to tuma~ipomijeranjem artikulacije vokala a,kad je taj glas kratak, a nalazi seispred i iza akcentovanog sloga, a iza mekog glasa ji vokal a tu

1 Isp. kod Mileti}a: Sistem na{ih vokala je vrlo prost. U knjièvnom jeziku,sa kojim se u tome pravcu slaè i ve}ina na{ih govora, postoji svega pet tzv. osnovnihvokala: u,o,a,e,i.B. Mileti},Fonetika srpskog jezika, Beograd, 1952, 20.

2 Vukovi},P-Dr., 8-9.



50/435

Asim Peco:Knjiga I

50

postaje zatvoreniji i ~esto dobija boju glasa e.3Osim navedenihprimjera ovdje nisam zabiljeìo vi{e potvrda za ovu pojavu. U prvomprimjeru na zamjenu neakcentovanog a vokalom e mogli su, bezsumnje, uticati susjedni palatalni suglasnici.4U drugom primjeru,me|utim, mogu}a je i analogija prema glagolujediti se.

3. I ovdje imamo: jerbica (Zau{., Jas., Pl.), ali je ~e{-}e: jarbica (K., Av., Foj., Od`.). U Pivi imamo: jaerbica i

Jaerbnje,{to se slaè sa op{tom tendencijom tog govora izaj neakcentovano kratko a dobija boju glasa e.U isto~noj Srbiji

tako|e imamo: jerebica,ali i tamo vokal a iza palatala prelaziu ili e5. Po{to u na{em govoru nije op{ta pojava da vokal a

prelazi iza j ue tu je samo: jrn,jarnica,Jakvljevi}, jsn,jvr, jstuk i sl. Vjerovatnije je da se tu ogleda stariji dublet,nego da imamo vokalsku promjenu iza palatalnogj.6

4. Jmac (Bi., Bah., K.) i jm~ili su (Tr., Am.), pored:zjam~ili su (Podv., Rab.), tako|e se obja{njavaju starijim

dvojakim korijenom7

. 5. Na ~itavom podru~ju na{ega govora imamo: n}es,z~es,z~e{nj.Ovdje nisam zabiljeìozlo~es(t),ali i taj obliknalazimo u jednom pismu Ga~ana:zlo~estome.8

Primjeri ove vrste poznati su i susjednim govorima. Vu{ovi}je u govoru koji je ispitivao takve oblike obja{njavao uticajem

3 Vukovi},P-Dr., 9.4 Isp. takvu pojavu i u govoru isto~ne Srbije: drgoje~e,prjetelj,jerm,Beli},

DIJS, 18.5 Beli},DIJS, 18.6 Dvojak korijen za ovu imenicu nalazimo kod Dani~i}a, Korijeni, 11 i

12; Slawskog, Slovnik etymologiczny jzyko polskiego, I, Krakov, 1952, 508;, , Moskva, 1958, II,240; Vasmera, Etimologisches Wrterbuch, II, Heidelberg, 1955, 560. Za obaoblika nalazimo potvrda i u na{im rje~nicima Vukovu i RJA.

7 Dani~i},Korijeni, 11, RJA, s. v.8 Zapisi, knj. XI, 162.


51/435

Govor isto~ne Hercegovine Fonetika

51

crnogorskih govora.9Vi{e je vjerovatno, bar {to se ti~e na{egagovora, da je tu neakcentovano a iza palatalnih ~ i }pre{lo u e.

6. I u ovom govoru sretamo re mj. ra u korijenima: rasti vrab:

rbac (Podv.), vrbac (B., Balj.), rpcu (Polj.), pored ~e{}eg:vrbac (Pl., Jas., Gas., Pridv., Bor., Batk.). Jednom sam zabilje`ioi rbac (Nad.);

rsti (Gac.), nrst (Od`., Klj.), uzrste (Od`., Klj.), pored:porsla (D`iv., Dab.), uzrsla (Bor., Dab.),zarste (Zau{., K., Bor.).

Mada su primjeri sa re u ovim korijenima u govoru centralneHercegovine znatno ~e{}i; isp. tamo: rebac, Rebac prezime,rbulja i rbuja;rsti,nrst,zrst,zrst i sl., te{ko bi bilo

prihvatiti pretpostavku da su ovi primjeri u na{ govor uneseni izcentralnohercegova~kog.

Obja{njenja za pojavu ovoga re, kao {to je poznato, nisuujedna~ena. Re{etar je pomi{ljao na uticaj ~akavskih govora.10

Vajan to re tuma~i analogijom prema rd > ad11, ali ni totuma~enje nije ovo pitanje skinulo sa dnevnog reda12 i, kao {tore~e Re{etar, ti su oblici... zbilja inexplicables13.

b) U stranim rije~ima:

7. Neke rije~i mogle su biti primljene u deformisanom obliku,sa e mj. obi~nijeg a: plje~ki,d plje~k iplj~kalo se (Bor.), kao i:aprt (Dab.), metni{ (Div.), a u nekima se ogleda izvorni oblik:

ofenzva (Dab., K., Podv.), fr. loffensive, njem. die Offensive.8. Mjesto vokala a imamo vokal i u komparativu pridjeva

dalek: dlj,dlj,dlj,{to nalazimo na ~itavom podru~ju na{ega

9 Vu{ovi},I.Herc., 12; v. Vukovi},P-Dr., 10.10 Re{etar,Lekcionari I, 100; [tok., 101.11 Vajan,Zlatari}, I, 255.12 Beli}, JF, knj. VIII, 240.13 Re{etar, Slavia, knj. VIII, 638.


52/435

Asim Peco:Knjiga I

52

govora. Ovakav oblik komparativa potvr|en je i iz drugihgovora. Budmani je tu gledao staro u.Re{etar to ne prihvata.14On

pretpostavlja da je ispred palatala dalo i,kao i kod di`d,minji,ili je to nastalo, analogijom prema vi{i.15Vi{e je vjerovatno da sei tu ogleda dvojak korijen, kako to pretpostavlja prof. Beli}.16

9. U ovom govoru obi~no je: dsti (Pol., Last., Od`., Gac.,Bor., Zau{., Balj.) i vzdi (Gac., Step., Last., Od`., Pol., Bor.,Pl.), a jednom sam zabiljeìo i vljdi (Dab.).

Re{etar je ovo i u prvo vrijeme obja{njavao uticajem prilogagori, doli17, docnije on tu vidi ~akavizme: Pojedini su rje|i~akavizmi: dosti,vazdi18.Ni jedno od ovih obja{njenja ne moèse prihvatiti za na{ govor.

Prvo, ne moè zbog toga {to u ovom govoru nemamo gori,doli,negogore,dolje,zna~i tu nije moglo biti ugledanja na te oblike.Drugo, zato {to je te{ko pretpostaviti da su se ~akavizmi probilitako duboko u jekavsku Hercegovinu. Za mene je prihvatljivije

Vajanovo obja{njenje koji tu vidi dvojako obrazovanje ovihpriloga: do suti, kao starije i do suta, kao novije.19 Ovaj odnoskrajnjih i a mogao se docnije prenijeti i na vazda i valjda.

10. Mjesto vokala a imamo o:

a) U na{im rije~ima: Pprti (toponim, Dab.), poprtina(Dab.)20, lvoda (Podv.)21. U dolko (Gac.) o se moglo uop{titi

14 Re{etar, [tok., 97.15 Re{etar, [tok., 97.16 Beli},DIJS, 50.17 Re{etar, [tok., 101.18 Re{etar, Rad, knj. 255, 184.19 Vajan,Zlatari}, I, 257.20 Tako je i drugdje: Beli}, DIJS, 25-27; Stevanovi}, ICG, 19; Mileti},

Crmnica, 256; a i Mareti} navodi taj toponim u RJA, s. v.21 Ovu pojavu nalazimo i u govoru isto~ne Srbije (Beli},DIJS, 28)u isto~no-

crnogorskom (Stevanovi},ICG, 19).


53/435


53

analogijom prema dolje,ako i tu, kao i u prethodnim primjerima,nije u pitanju labijalizacija.22

11. Pored bgami ima i bgomi koje preko bgoumi ide do~istog bgumi (Kaz.).

Mada bi se i tu moglo govoriti o fonetskoj uslovljenostipromjene vokala a,vi{e je vjerovatno, bar {to se ovog primjerati~e, da je ovdje vokal a svjesno zamijenjen, da bi se ta rije~,koja je ina~e ~esto u upotrebi, svojim cjelokupnim glasovnimsklopom udaljila od osnovne rije~i bog.Poznate su i druge vrste

deformacija te imenice: toga ti }a}ina,borami i sl., {to se ~esto~uje i u ovom govoru i van njegovih granica.

12. U dvajstok (Klj., Bor., Pl., Dìv.) i trijstok (K.,Bor., Dab., Dìv.), ako nemamo disimilaciju vokala, ok mj. ak se

pojavilo prema zbirnim brojevima na oro: dvajestoro,trijestoro.

b) U stranim rije~ima:

13. Omj. obi~nijeg a u rije~ima: knl (Dìv.), konv

(Jas.), konli (Jas.) dovodi se u vezu sa latinskim oblikom osnovneimenice.23 Tog su porijekla i Knvli, Konvka, Konvljani(Tr., Polj.).

U konculrija (Dab., Pol.), ako nemamo pojavu labijalizacije,kako misli A. Beli}24, ogleda se narodna etimologija premakonzul,koncul.

14. Mjesto prijedlogasa imamo prijedlogsu uz brojeve i

zamjenice koje po~inju suglasnikom, i to:a) kod muslimana: s ~m (Dab.), s ~ijem }u (Od`.), stijem (Bor., Rav.),s njima (Zau{.); kao i:

s tr (Am.),su tr brata (Zau{.),s pt (K., Am.),su ~tiri(Prijev.),s sedam (Podv., Bor.);

22 Beli},DIJS, 23-24; Vukovi},P-Dr., 9; Stevanovi},ICG,19.23 Budmani,Dubr., 162.24 Beli},DIJS, 29.


54/435

Asim Peco:Knjiga I

54

b) kod pravoslavaca:s ~m (Dab.),s ~m se rnilo (Bi.),s ~ijem }u (Od`.),s ~ijem ga dar (Batk., Dab.),s tm (Batk.,Cernica),s tijem (Bi.),s njima (Batk.); kao i:

s tr (Batk.), su tr brata (Batk.), s pt (Kaz., Brat.), su~tiri (Balj.).

Prijedlog su nalazimo u ovim pozicijama i kod Prokopijaôkorila:su nekoliko voiske,su ~etiri stotine,su 4 Tur~ina.25

Samo jednom zabiljeìo sam ovaj prijedlog uz imenicu: sdàndrom (Bor.)26.

Pored ovoga prijedloga i ~e{}e i obi~nije javlja se prijedlogs/sa:

s tijem (Podv., Bor., Ul., Pl., Bi., Div., Ljubom.),s nijem(Klj., Fat., Dab.), s km (Dab., Ul.); s tjem (Dab., Balj., Bi.),s n{m jd (Div., Fat., Foj.), { njm (Pl., Dab., K.), s nmmjijem (Div., Plan.); kao i:

s pt knj (K.), s sedam njv (Bor.), s deset rn(Dab.).

Vokal o

15. Osim bougme i bougami, gdje imamo ja~e izraènulabijalizovanost glasa o27, nisam zabiljeìo vi{e primjera za ovu

pojavu.

16. Mjesto o imamo vokal e na ~itavom podru~ju uprimjerima: n mer{, n mer, n mermo28. Ako je vokal oakcentovan, on ostaje nepromijenjen: mr{ : n mer{.

25 ôkorilo,Dnevnik, 97.26 Vu{ovi} pretpostavlja da smo to su dobili prema dubletima: supro}

spro},suvi{e isavi{e i sl.Njego{, 60.27 Vu{ovi},I.Herc., 12.28 V. Glas SKA, knj. 62, 210.


55/435


55

17. Mjesto ovamo i ovoliko zabiljeìo sam i: evmo (Gac.),evlk (Bor.) gdje se e uop{tilo prema evo.29Prema evliko u Bor.se pojavilo i: telk,telkme.30

18. Na ~itavom podru~ju ovoga govora nailazimo nadubletgrob:greb.Istina, a to je potrebno ista}i, posljednji obliku mnogim mjestima vezan je za toponime, ali ima dosta mjestagdje oba oblika ìve naporedo. Potvrde za oblikgreb suove:

grb (Podv., B., Klj.),grblje (Tr.),grblje (Bor.), n greblje(Batk.), s greblja (Gac.), pd grebljem (Gra~., Vrat., K., Klj.,

Klju~, Bor.), greblju (B., Bor., Dab.),grbnica (Bor., Vrat.).Ovaj oblik nalazimo i u toponimima: Grbak (Podv., Nev.,

Klj., Pres.),Lckov grb (Kaz.), [rin grb (Klj., Pres.).

Naravno, oblikgrob znatno je ~e{}i:grb (Kaz., Klj., Bi., Fat.,Div., Pridv., Balj.),grblje (Od`., Zau{., Klj., Dab., Bi., K., Pl., Pol.).

Ja sam u Gacku samo jednom zabiljeìo: s greblja,ali L.Deli} kaè: U Gacku se kaè greb a ne grob31, to isto kaè iB. Zimonji}: Kod nas kaù greb32. I kod ôkorila, koji je saPlane, b. bile}ki srez, nalazimo greble.33 Sve nas ovo upu}ujena zaklju~ak da je oblikgrebprije 50 do 100 godina bio znatno~e{}e u upotrebi nego danas.

U centralnohercegova~kom, naro~ito kod muslimana, oblicigreb igrebljegrebje i danas su sasvim obi~ni. Ali, dok se za tajgovor i moè dopustiti uticaj ikavske Hercegovine za na{ govor,

po mom mi{ljenju, taj je uticaj isklju

Documents

Asim Peco - Govori Istočne i Centralne Hercegovine