Arhitektura Hrvatske u 19.st.

Arhitektura Hrvatske u 19.st.znaajke1808. ukidanje Dubrovake republike, dokidanje kulturnog ivota; seli se u ZagrebKoncentriranje ivota u metropolama je oznaka 19.st.Be konkurent Parizu; nai se umjetnici tamo koluju

Ruenje renesansnih i baroknih obiljeja irenje gradaStvaranje Maksimira od biskupske ume; plan romantiarskog preivoja, 1846.1865-87. Zelena potkova, Zagreb, niz trgova i perivoja (graevine: Hazu, Umjetniki paviljon, Hnk, Sveuilina)

Pored Zagreba znaajni su jo i Rijeka(prva eljeznica), Zadar, ibenik, Osijek, VaradinHISTORICISTIKE SAKRALNE GRAEVINE neogotika katedrala u Osijeku, 1849.

neoromanika katedrala u akovu, 1866.

neogotika pregradnja Zagrebake katedrale, (1880-1902.)

Nadbiskupska palaa, 1832., Split

Kneeva palaa, 1806., Zadar

BidermajerskoKlasiciistikoMjeanje stilova

Bartol Felbinger (1785-1871.)Najznaajniji je domai graditelj u prvoj polovici 19. stoljea, te istaknuti predstavnik arhitektureklasicizma uZagrebu i kontinentalnoj Hrvatskoj.U Beu proveo 6 god., radio kao zidarski pomonik kod F. Wipplingera te F. ZauneraU Zagreb je doao 1809. godine, od kada se javlja na svim veim javnim i brojnim privatnim projektimaU Zagrebu je imenovan gradskim arhitektom, te je niz godina vrio dunost slubenog arhitekta KaptolaFelbinger se formirao u kasnobaroknoj atmosferi Bea, ali u generaciji graditelja koji su utirali put klasicistikoj arhitekturi, obiljeenoj jednostavnou i funkcionalnom logikomSvojim djelima znatno je preobrazio lice grada Zagrebaestom primjenom antikih arhitektonskih elemenata, stupova, koje upotrebljava ispravno, tj. iskljuivo funkcionalno, i dekorativnih tipova kapitela, znao je graevini dati slikovitost ne naruivi pri tom kompaktnost cjeline.Karakteristike su njegove arhitekture: u unutranjosti jasnoa prostornih volumena s vjeto ukomponiranim stubitima, a izvana, glavni ulaz smjeten u polukrunoj nii, te motiv slijepih arkada i imitacija rustike u prizemlju, snaan razdjelni vijenac izmeu prizemlja i prvog kata i krov smjeten nisko nad prozorimaZanimljivo je da esto koristi kovano eljezo na ogradamaU pomanjakanju potpunije dokumentacije na tamelju stilske analize pripisuju mu se mnoga klasicistika djela u Zg i okolici

Kao linost i umjetnik najznaajnija je pojava u naoj arhitekturi u prvoj pol. 19.st. Remek djelo Dvorac Januevac kod Savskog Marofa (1828-30.)Unutar jednostavnog volumena graevine dominira prostorno kroz oba kata centralna okrugla dvorana s kupolom

Ostala djela: Stara ljekarna u Kamenitoj 9, 1823. Kua Frigan

Aleksandar Brdari (1813-1872.)Palaa u Opatikoj, 1838. izvorno stambena, trokrilni objekt francuskog tipa, sa zlatnom dvoranom na katu, neobarokna ograda, horizontalna artikulacija ploha (http://www.hart.hr/uploads/documents/1144.pdf)Palaa ubanijeDjela raena u duhu kasicizmaJanko Nikola Grahor (1827-1906.)Franjo Klein (1828-1889.)

Klein je hrvatski graditelj koji je studirao u Beu; u ranoj fazi bio je izrazit predstavnik romantinoga historicizma beke arhitekture, a ve kasnije se njegovi objekti odlikuju jakim plasticitetom proelja (http://www.hart.hr/uploads/documents/1503.pdf)

Grahor je hrvatski graditelj i projektant koji je svoje znanje proirio u Austriji, vicarskoj, Italiji i Francuskoj

Zajedno sFranjom Kleinomutemeljuje poznatu graditeljsku tvrtku Grahor-Klein koja e obiljeiti graditeljski rast Zagreba s kraja19. i poetka20.st. Grahor i Klein projektirali su zgradu hrvatskog glazbenog zavoda 1875. Prema Schmidtovu projektu, Grahor podie i palauHAZU, zgraduPrve hrvatske tedionice, te stambene zgrade u Preradovievoj 24 i Ilici 12. Sve njegove graevine imaju obiljeja povijesnih stilova toga doba

DJELA: Preisterova kua, 1878. Palaa Chalaupka, 1878. Kuno Waidmann(1845-1921.)Njemaki arhitekt historicizma, koji je najvei dio svojeg opusa ostvario u HrvatskojKao arhitekt ostvario je u Zagrebu znaajan opus koji e znatno utjecati na razvoj hrvatske arhitekture na prijelazu 19. u 20. stoljee

Kua Gavella, Zg., 1889.

Friedrich von Shmidt (1825-1891.)jedan od najvanijiharhitekata historicizma na podruju Srednje Europe, zasluan osobito za irenjeneogotike kao stila. Veliki dio ivota i rada proveo je u BeuU doticaj s Hrvatskom Schmidt dolazi 1870. nakon to ga je angairao biskupJosip Juraj Strossmayer na dovravanjuakovake katedrale. Od sredine 1870-ih radi niz projekata za Zagreb. Restaurira upnu crkvu svetoga Marka naGradecu, a po njegovom se projektu gradi palaaHrvatske akademije znanosti i umjetnostii Marijin zdenac na Kaptolu ispredzagrebake katedrale

HAZU, Zagreb, 1884.Toskanska renesansa, stakleni krov1. djelo munumentalnog historicizma

Rupert MelkusZgrada Tvornice duhana sagraena je 1881-82. prema projektu ing. Ruperta Melkusa, glavnog gradskog arhitekta i voditelja Gradskog graevnog ureda, uz tehniku suradnju Milana Lenucija i Aleksandera Sea. Tehnoloko rjeenje pripremio je Leopold Lipp, ravnatelj kraljevske ugarske Tvornice duhana na Rijeci. Tvornica duhana u Zagrebu jedini je cjelovito ouvani objekt industrijske arhitekture druge polovine 19. stoljea izuzetnih konstruktivnih i oblikovnih obiljeja (http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=37693)Tvornica duhana, Zagreb, 1882.

Hermann Boll (1845-1926.)

Austrijski arhitektGodine 1875-76. boravio je uItalijigdje je upoznao biskupaJosipa Jurja Strossmayera iIsu Krnjavoga, to je njegov ivotni put skrenulo u Hrvatsku. Ve1876. godine dolazi uakovogdje je Friedrich von Schmidt nakon smrti arhitekta K. Rsnera, preuzeo poslove na zavravanju gradnjeakovake katedraleSv. PetraIste godine kada dolazi prvi puta u akovo zapoinje s nadziranjem restauracije zagrebake crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovuzagrebake katedrale, pa se Boll 1878. za stalno nastanjuje uZagrebuU historijskim stilovima restaurirao je i izgradio je uHrvatskoj brojne objekte (zgradeMuzeja za umjetnost i obrti Obrtne kole; kompleks grobljaMirogoj u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodoasniki kompleks uMariji Bistrici,katedralui nadbiskupski dvor, te vie Kaptolskih kurija u Zagrebu(http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200510/6.pdf)

Zgrada osjeke gimnazije, 1880. Muzej za umjetnost i obrt

Mirogojske arkade

Biro Fellner & HelmerizBea bio je zajedniki projektni atelje koji su od1873.do1919. vodiliarhitektiFerdinand Fellner(1847.-1916.) iHermann Helmer (1849.-1919.)HNK, 1895., Zagreb; neobarokna graevina