Antigravitacija

5/24/2018 Antigravitacija

1/44

Petar Bosnic Petrus

ANTIGRAVITACIJA I GRAVIFUGALNA LEVITACIJA(Levitacija, antigravitacija i graviuga!na !etje!ica"

# LEVITACIJA

Rije$ una%rije&

Kod rasprave o fenomenu levitacije moda je najvanije istaknuti da su postignuti sviuistinu poeljni njeni vidovi, i to ne na osnovu neke sluajnosti, ili nekakvog posebnorijetkog dara, nego na osnovu opepoznatih i iroko primjenjenih znanstveno-tehnolokihmetoda. ne samo to. !ie u lanku pokazat u da je levitacija bila nain opstankauniverzuma ve davno prije nego se ovjek pojavio na kozmikoj pozornici.

pak, usprkos svemu tome, dananji ljudi - me"u kojima gotovo da i nema onih koji,posredstvom #$-a, nisu ve vie puta vidjeli najzbiljskije levitiranje ljudi % usprkossvemu tome, dakle, ti dananji ljudi doivljavaju levitaciju kao neto fantastino,nemogue ili gotovo nemogue i pitaju se& da li ju je mogue ostvariti' da li je ona ikada

bila ostvarena, te da li e budunost donijeti njeno ostvarenje itd((()))*ak i nakon nekog ovakvog lanka koji budi svijest o njoj, objanjava ju, i nakondiskusije o njoj, odnos prema fenomenu levitacije ostaje isti((()))

!ije, dakle, nikakav problem objasniti samu levitaciju, nego okloniti tu psiholoku ilikulturoloku barijeru , koja spreava da ju vidimo, odnosno postanemo svjesni njenerealnosti.

'''Levitacija uo%e'''

+evitacija je pojava kad neko tijelo ne reagira na djelovanje privlane sile u ijem je poljusmjeteno. tsutnost nune reakcije % pojave padanja, tj. akceleracije ka hvatitu

privlane sile, ili pak pojave teine % otsutnost, dakle, takve reakcije, tj. levitacija, kolikoje poznato, moe biti uzrukovana istovremenim djelovanjem neke repulzivne, odbojnesile ili pak specifinim orbitalnim kretanjem levittirajueg tijela u polju privlane sile.

!asuprot ovom, znanstveno-fizikalnom poimanju levitacije, ima miljenja da i nekakva

duhovna snaga moe uzrokovati levitaciju. !o o tome e vie govora biti kasnije.

+evitacija ili lebdenje uvijek je lebdenje u odnosu na neto& nekakvo polje, vrstupodlogu, vrstu povrinu /emlje, masu ili povrinu nekog drugog nebeskog tijela. 0oese govoriti o prirodnoj levitaciji, a i o onoj koja je nastala iz ljudskog umijea i koristi sena razne naine u tehnologiji.

''')tvarna i %rivi&na !evitacija'''

#reba razlikovati stvarnu i prividnu levitaciju. 1tvarna levitacija ustvari je trajnobesteinsko stanje % stanje u kojem tijela gube teinu. 1luajevi, pak, u kojima tijela, za

vrijeme levitiranja, ne gube teinu spadaju u podruje prividne levitacije.

2


2/44

'''Vi&ovi %rivi&ne !evitacije'''

#u spadaju magnetska i dijamagnetska levitacija, elektrostatska, aerodinamika i jo nekedruge. 3 tim sluajevima lebdenje se postie odbijanjem istoimenih magnetskih polova iliistoimenog elektrinog naboja, ili pak odupiranjem o zrak. !o u svim tim sluajevima,

tijela koja lebde, preko nevidljivog i neopipljivog medija - magnetskog ili elektrinogpolja ili pak zraka svom svojom teinom pritiu podlogu iznad koje lebde. ve vrstelevitacije efikasne su i ekonomine samo na vrlo malim udaljenostima % udaljenostima odnekoliko milimetara do nekoliko decimetara.

4rividna levitacija je vrlo korisna u tehnologiji. Koristi se za magnetske leajeve,superbrze, maglev vlakove, hoverkrafte itd.

!o, ovdje treba skrenuti panju na jo jednu stvar. 1vi vidovi prividne levitacije dijele sena dvije vrste& 2. levitaciju za ije je odranje potrebno troiti energiju, i 5., onu za ijeodranje nije potrebno troiti nikakvu energiju. 3 prvu vrstu spada lebdenje helikoptera i

ho6erkrafta, i druga, slina, a u onu drugu lebdenje bazirano na odbojnim silama toproizlaze is magnetskih ili elektrostatskih polja. va druga vrsta levitacije bitno jeekonominija, ali je ograniena samo na vrlo male udaljenosti izme"u lebdeeg predmetai podloge koja mu omoguuje lebdenje.

''')tvarna !evitacija'''

1tvarna levitacija, trajno besteinsko stanje. 4ostie se krunim kretanjem, orbitiranjem u/emljinom gravitacijskom polju. !pr& lebdenje astronauta u njihovim svemirskim

brodovima dok krue oko /emlje. 1tvarna levitacija moe se postii i slobodnimpadanjem ili parabolikim kretanjem aviona, ali je kratkotrajna.. 7ok se satelit ilisvemirska stanica kreu oko /emlje, gravitacija na njih djeluje kao centripetalna sila, tj.

privlai ih i skree na krunu putanju. 0ase letjelica i astronauta opiru se promjeni smjerakretanja. 4osljedica tog njihovog opiranja, tj. inercije pri brzini od 8,9 km:sec. jest trajno

besteinsko stanje, levitiranje. Kod ovakvih kretanja, inercija tijela manifestira se kaoreaktivna, centrifugalna sila ;. 4ri brzini od 8,9km:sec. ona je jednaka centripetalnoj tj. gravitaciji koja vrifunkciju centripetalne sile, pa ju ukida, anulira i tako omoguuje lebdenje.

#rajno besteinsko stanje ili stvarna levitacija je, dakle, posljedica jednakosticentripetalne i centrifugalne sile. /a vrijeme te levitacije tijela gube svoju teinu, ali ne i

masu i inerciju. va vrsta levitacije funkcionalna je i apsolutno ekonomina i na vrlovelikim udaljenostima od tijela u odnosu na koje se zbiva. !eophodna je za odravanjeumjetnih satelita u njihovim orbitama, ali je tetna za ljudsko zdravlje.

/a odravanje stvarne levitacije nije potrebna nikakva energija. 4rirodni ili umjetni satelitimogu lebdjeti u odnosu na neko drugo nebesko tijelo mnogo milijardi godina, a da za tone potroe nikakvu energiju. 4rimjer za to je lebdenje /emlje u odnosu na 1unce. ?o boljislikovitiji primjer su geostacionarni sateliti, koji nepomino lebde iznad neke toke naekvatoru ne troei apsolutno nikakvu energiju. @nergija se mora potroiti samo na

postizanje brzine levitacije, odnosno satelizacije i izdizanje iznad atmosfere, tj. plinskogomotaa onih nebeskih tijela koja ga imaju. 4linski omota, naime, svojim otporom

kretanju letjelica smanjuje njihovu brzinu. /bog ove svoje osobitosti, ovaj vid stvarne

5


3/44

levitacije je iznimno ekonomino sredstvo za zadovoljavanje nekih vitalnih potrebaljudske vrste.

?ednadba za izraunavanje brzine neophodne za postizanje trajne levitacije, v lidentinaje jednadbi za veliinu brzine satelizacije&

vlA korijen iz


4/44

Koritenjem ovakvih termina uspostavlja se mogunost razlikovanja uistinu razliitihoblika levitacije& magnetske i magnetofugalne, elektrostatske i elektrofugalne,gravifugalne itd. !adalje, mogue je jasno razlikovati stvarnu od prividne levitacije.

4ored toga, ovdje treba razlikovati prirodnu levitaciju od one koja je postignuta

ovjekovim umijeem % umjetne. 4rirodna je ona u okviru koje jedna nebeska tijela lebdeu odnosu na druga, a umjetna obuhvaa lebdenje ljudskih tvorevina u odnosu /emlju ilimogue lebdenje u odnosu na druga masivna nebeska tijela % planete, njihove prirodnesatelite itd. !o obje ove vrste levitacije poivaju na istim fizikalnim, odnosno prirodnimzakonima.

3mjetna levitacija ea je u sluajevima prividne levitacije. !pr. magnetska,dijamagnetska ili elektrostatska levitacija. !o elektrostatska levitacija moe biti i

prirodna. !pr. levitiranje jednog protona u odnosu na drugi.

'''Inercija i !evitacija'''

1tvarna levitacija postie se suprotstavljanjem inercije tijela nekoj od fundamentalnih silakoja ima funkciju centripetalne sile % gravipetalnoj, elektropetalnoj... nercija sesuprotstavlja odre"enoj sili centripetalnog smjera tako to tijelo, koje se eli dovesti ustanje levitacije, ubrza na krunu putanju oko hvatita te centripetalne sile. !pr.Gstronaute i njihove brodove oko sredita /emlje, jer je hvatite gravipetalne sile usreditu, odnosno teitu /emlje. Kruno kretanje oko /emlje ili nekog drugog nebeskogtijela, na neki nain poveava inerciju tijela koja se tada manifestira kao centrifugalna, tj.,

preciznije, gravifugalna sila koja odvlai tijelo od gravipetalne sile.

$ana napomena. ?edino suprotstavljanjem inercije tijela gravitacijskom privlaenjumoe se sprijeiti gravitacijsko ubrzanje slobodni pad, na takav nain da tijelo ostane utrajnom besteinskom stanju, jer, kako je ve reeno, tijelo je u privremenom

besteinskom stanju i onda dok slobodno pada.

!o slobodni pad, iako je stvarno besteinsko stanje, nije levitacija u pravom smislu terijei, jer levitacija podrazumjeva da se udaljenost, izme"u tjelesa koja se privlae, nesmanjuje. Kod padanja, me"utim, radi se o ba smanjivanju te udaljenosti. /a ono to

pada, nikako ne moemo tvrditi da lebdi. +evitacija i besteinsko stanje ne moraju u svimsluajevima biti identine pojave. 1vako besteinsko stanje nije ujedno i levitacija, asvaka levitacija nije nuno i besteinsko stanje.

'''Posti*anje %rivi&ne !evitacije'''

4rivlana sila izme"u dvaju tijela, naime, moe se manifestirati, ili kao ubrzanjeslobodnipad, ili kao teina. Gko se manifestira kao ubrzanje, onda nema teine. G ako se nekomvanjskom silom sprijei ubrzanje, pojavljuje se kao teina - privlani mehaniki napon,tJJnje ili tenja.

Gko se gravitacijsko ubrzanje, slobodni pad nekog tijela sprijei nekom vanjskomodbojnom repulzivnom, silom magnetizmom ili elektrostatskim nabojem, ono elebdjeti u magnetskom ili elektrostatskom polju. !o magnetizam ili elektricitet, koji

uzrokuju lebdenje tijela, uvijek, i istovremeno uzrokuju i pojavu teine tog tijela kojelebdi. 0agneti, npr. koji lebde jedan iznad drugoga na vagi pokazati e istu teinu kao i


5/44

onda kada ne lebde, nego lee na plitici vage, jedan pored drugoga. G ako ih se pusti dapadaju, nei imati nikakve teine.


6/44

!uklearna s.......nukleopetalna.............nukleofugalna............levitacija

*vrstoa............solidopetalna..............solidofugalna.............ne-a !evitacije.

1tvarna levitacija moe se pojaviti jedino ako neka od fundamentalnih sila slui kaocentripetalna sila % gravipetalna, elektropetalna, magnetopetalna i nukleopetalna. Beakcijena centirpetalno djelovanje fundamentalnih sila - gravifugalna, elektrofugalnamagnetofugalna i nukleofugalna - uvijek su reaktivne sile ili pseudosile - manifestacijeinertnosti mase i pri adekvatnoj brzini oituju se kao levitiranje.

*vrstoa - soliditas - tretira se u fizici kao pseudosila, a solidopetalna sila tako"er. 1togasolidofugalna sila ne moe uzrokovati levitaciju kao u gornjim sluajevima, nego samomehaniki napon, naprezanje u masi rotirajueg tijela.

'''Fi*i+a!ne $injenice i *a+oni +oji o-oguuju &a se s.vati *a/to se %ojav!juje stvarna

!evitacija'''

3 sluaju rotacije vrstog tijela, veliine solidopetalne i solidofugalne sile uvijek sujednake i suprotnog smjera !e6ton =. $eliina im je proporcionalna brzini rotacijevrstog tijela&

L A mv5:r.

3 sluaju u kojem gravipetalna sila ima funkciju centripetalne sile npr. u sluajuorbitiranja astronauta i njihovih svemirskih brodova oko /emlje, gravipetalna igravifugalna sila tako"er su jednake i suprotnog su smjera, ali su obje sile obrnuto

proporcionalne brzini rotacije, tj. orbitiranja.

Gko se, npr. povea brzina nekog tijela pri kretanju koje je okomito na smer djelovanjagravitacije onda se tim inom prije postizanja brzine levitacije ili satelizacije nee

poveati, nego smanjiti veliina gravipetalne i gravifugalne sile, to e se najprijeoitovati kao smanjenje teine ubrzavanog tijela. !pr,& zbog /emljine rotacije, npr. naekvatoru, zbog brzine od O m:sec. tijela gube D, =P svoje teine. 1 postizanjem brzinelevitacije ta teina potpuno se gubi, jer se, pri brzini levitacije ili satelizacije gravifugalnai gravipetalna sila potpuno iskljuuju i svode na nulu. #o je kljuni faktor koji omoguuje

levitaciju. Gko bi se pak, nakon postizanja brzine levitacije, jo vie poveala brzina, ne bise poveala veliina gravifugalne sile, niti postigla nekakva antiteina, nego bi se samopoveao radius, B kretanja ubrzavanog tijela.

majui na umu da, se, poveavanjem radiusa orbitiranja, B, eksponencijalno za B5,smanjuje gravipetalna sila tj. gravitacija koja vri funkciju centripetalne sile, lako jerazumjeti zato tijela koja orbitiraju na veim visinama trebaju imati manju linearnu, ili

perifernu brzinu orbitiranja. $idi prethodni tekst.

#rei faktor koji omoguuje stvarnu levitaciju za sada jo nema neko znanstvenoobjanjenje, kao ni sama gravitacija, ali je dobro poznat nain njegovog ponaanja. Badi

se o inerciji. na djeluje na masu isto kao i gravitacija, ali uvijek u suprotnom smjeru. 7anema inercije, gravitacijsko ubrzanje tjelesa bilo bi neusporedivo vee nego to stvarno

O


7/44

jest, no inercija ga radikalno smanuje. 4ri krunom kretanju tijela oko hvatitagravitacijske, tj. gravipetalne sile, inercija se manifestira kao gravifugalna, repulzivna,odbojna, sila u odnosu na gravitaciju. 4ri brzini satelizacije inercija neutraliziragravitaciju i omoguuje lebdenje, a pri poveanju brzine iznad brzine satelizacije,ModbijaN, tj. udaljava promatrano tijelo od nebeskog tijela oko kojeg orbitira.

Vjerovanja o !evitaciji

#akozvani trezveni ljudi, koji su redovito pesimisti ili skeptici, najee potpunoprevi"aju onu stvarnost levitacije koja je gore bila opisana, pa o ovoj stvari misle naosnovu predrasude& da levitacija nije mogua i da nikad nee biti ni postignuta. 1 drugestrane pak, ono neosvijeteno i nekritiko optimistiko miljenje, koje vjeruje umogunost levitacije, tako"er previ"a njenu stvarnost i najee ju povezuje saMantigravitacijomN, pa podrazumijeva da bi levitacija trebala biti posljedica djelovanjaantimaterije, nekog polja, ili pak nekakve antigravitacijske sile.

!o antigravitacijs+a !evitacija, o kojoj se najee govori, jo nigdje nije detektirana, aniti pojmljena, shvaena. /a sada postoji samo u formi nekakve nejasne, nedefiniraneope elje za oslobo"enjem od gravitacije. !a bazi suvremene znanosti nije moguerazumjeti unutarnju strukturu te elje, niti njenu zbiljsku, fizikalnu bazu. sto vai i za tzv.antigravitacijsku silu. ona, za sada postoji samo kao potpuno nejasna, proturjenafantazmagorija bazirana iskljuivo na onoj elji. !ema nikakvog dokaza o uspjenomstvaranju nekakvog antigravitacijskog ure"aja, polja ili tita. no to je, na tom poljuuistinu ostvareno i dalo odre"ene vrlo male efekte, spada u podruje prividne levitacije

pomou koje se ne mogu zadovoljiti ljudske potrebe za izlaskom u svemir i opstankom unjemu.

0e&itativna, vo!itivna i!i t*v %aranor-a!na i!i s%iritua!na !evitacija% tako"er se inikao stvar elje, religijskih vjerovanja ili praznovjerja. sluajevima levitiranja nekihsvetih ljudi ili jogina, o kojima se ve odavno izvjetava, ne moe se govoriti bezopravdane i temeljite skepse.

3 jednom drugom lanku rekao sam da je ovakvo, spiritualistiko shvaanje levitacijestvar radikalno infantilnih elja, te da, nasuprot opem, vrlo rairenom uvjerenju, njenoostvarenje, ovjeku ne bi donijelo nita dobroga.

'''0ogua 1u&unost !evitacije'''

+judska potreba za osloba"anjem od gravitacije' za posjetom drugim nebeskim tijelima ipotreba za osvajanjem svemira i ivotom u njemu, moi e se - gdje to bude potrebno imogue - kao i do sada, zadovoljavati, koritenjem gravifugalne sile i gravifugalnelevitacije, ali ne iskljuivo upotrebom raketne tehnike, nego tako"er upotrebomgravifugalne letjelice.

4omou nje se moe postii levitacija i bez orbitiranja /emlje ili nekog drugog nebeskogtijela. /a razliku od geostacionarnih satelita, ova letjelica moi e lebdjeti iznad bilo kojetoke na zemlji i na bilo kojoj visini, i to - isto kao i geostacionarni sateliti - bez ikakvogutroka energije za odravanje levitacijskog stanja.

8


8/44

2 ANTIGRAVITACIJA

3snova *a &is+usije i %o!e-i+e

7a li je mogue proizvesti antigravitacijsku silu, levitirati ili se osloboditi gravitacije)#o je pitanje koje ve vie stoljea mui ne-znanstveni, a pomalo i znanstveni svijet.@vo nekoliko saetih pogleda na tu problematiku, koji su se iskristalizirali tokom mogistraivanja ovog, uglavnom ne-znanstvenog, podruja ljudskog interesa.

4to je antigravitacija)

!ajjednostavnije reeno, to bi trebala biti nekakva sila koja bi se suprotstavljalagravitaciji, ponitavala ju i omoguavala lebdenje tjelesa % levitaciju.

/a fiziare antigravitacija je besmislica, jer ne postoji takva masa koja bi moglaodbijati drugu masu, spreavati rasprostiranje gravitacije, ili, poput $erneovogQavorita, izolirati neko tijelo od njenog utjecaja. #o se, po dosadanjim spoznajama, nemoe postii, niti pomou tzv. antimaterije, a niti pomou nekog polja.

/a 1L pisce antigravitacija i levitacija su neto to je toliko fantastino i toliko poeljnoda se njeno ostvarenje i stavljanje u slubu ovjeka smatra nemoguim, pa stoga, o timstvarima, ak i ovi pisci nerado i rijetko piu.

/a razne MizumiteljeN antigravitacija je, isto kao i za konstruktore perpetuumobilea,mogunost da se bez muke i rada, Mna brzinuN proslave konstrukcijom nekakveantigravitacijske letjelice.

0e&itativno !evitiranje

$elik broj ljudi, ak i znanstvenika, misli da se levitacija moe ostvariti jedinomeditacijom. ni smatraju da je jedino duh toliko i tako suptilno moan da moeuiniti da tijelo lebdi. #o je navodno ak i potvr"eno lebdenjem fra.


9/44

ako je padanje neto logino i smisleno, onda neto to je besmisleno nee

padati"""""####

#a akrobacija postala je MteorijskiN, odnosno psiholoki temelj za velik brojMantigravitacijskih ure"ajaN koje moete nai na internetu. !ajpoznatiji MprojektiN te

vrste su oni #. #. Cro6n-a, ?. 1earl-a, de 4alm-e, 0odanesea, @. 4odkletnov-a, !ing+i, B.+. Lor6ard-a i brojnih drugih autora. ma ih na tisue. /ajednika im jekarakteristika to da su unutarnja kretanja njihovih djelova i sile kojima raspolaunamjerno postavljene u potpuno, nesvrsishodan, nefunkcionalan ili ne-zakonit,apsurdan odnos. MbjanjenjaN koja prate projekte tih ure"aja obino sugeriraju da jeto neto revolucionarno novo.

ova se MobjanjenjaN temelje na nesvjesnoj pretpostavci& da je ono to nema nikakveveze sa znanou i prirodnim zakonima, samim tim apsolutno superiorno znanosti i

produktima njene primjene.

!ije poznato da je ikada ijedan od tih ure"aja doista levitirao. 7odue, svojevremeno je?. 1earl tvrdio da je izradio jedan vrlo veliki takav ure"aj, ali ga nije mogao prikazati

javnosti, jer mu je Mpobjegao u svemirN, a za gradnju novog ure"aja nije mu viedostajalo novca. #ako je, eto, ovjeanstvo, zbog tog njegovog peha, ostalo bez jednogdragocjenog svjedoanstva.

!o, evo i nekoliko ohrabrujuih i utjenih rijei. !G1G ve due vremena troiznaajne novce na eksperimentiranje s ure"ajem @. 4odkletnova...((())) )))(((

Gli tu je neto jo bolje( 3pravo je nedavno 2. !ovembra, 5DDE. god. patentni ured31G izdao patent Corisu $olfsonu za MizumN koji nije nita manje nego

perpetuumobile, i antigravitacijska letjelica.

Sta kaete na to, a ...((((())))

no to ne mogu geniji, mogu inovnici patentnog ureda(((

6riti+a i +ontra+riti+a

/bog ovakvog - s jedne strane raspameenog , a s druge arlatanskog pristupaproblemu MantigravitacijeN - ta je problematika izila na vrlo lo glas, tako da velikaveina strunjaka unaprijed osu"uje svaki pokuaj rjeavanja tog problema kaonekakvo ludilo, ili kao arlatanstvo. #akav stav je razumljiv, a moe se rei i opravdan,ali on stvarno poga"a jedino one ozbiljne, uistinu kreativne i revolucionarne znanstvene

radove kao to je ovaj. datle nevolje i odbijanja s kojima se on ve godinama susree.Bacionalna, znanstvena kritika raznih ludorija pod firmom antigravitacijskih strojeva ililetjelica nee nakoditi ludama ni arlatanima. +udama nee nakoditi, niti e ihopametiti, jer se njima ne moe ukazati na to da su ludi, a arlatani takvu kritikuiskoritavaju kao povod za kontrakritiku % da su Mslubeni znanstveniciN i MslubenaznanostN nekreativni, rigidni, glupi, uskogledni... - i tom kontrakritikom dobijajueljeni publicitet i podrku onog ne-znanstvenog dijela javnosti, koji se nimalo nerazumije u stvari koje podrava i u koje vjeruje. G da stvar bude jo gora, taj dio

javnosti oboava upravo ono to ne moe razumjeti, i zbog te svoje malodunostinajee ba razne besmislice nakiene znanstvenim terminima smatra neimrevolucionarnm. no to je jasno i logino, za ovu je vrstu ljudi sasvim bezvrijedno.

9


10/44

Levitacija 7 %ara&o+s na& %ara&o+si-a8

$e sam rekao kako je opeprihvaeno miljenje da je sve to je tjelesno ujedno i tekote da neumitno pada, i da to pravilo, poput neke unutranje logike samih stvari vai zacijeli materijalni svemir. gledajmo je li to doista tako.

Gstronauti, npr. i njihovi svemirski brodovi lebde u odnosu na /emlju. 0jesec tako"erlebdi u odnosu na /emlju. /emlja lebdi u odnosu na 1unce. 1unce lebdi u odnosu nadruge zvijezde i sredite galaksije. Gtomi lebde jedni u odnosu na druge. @lektronilebde u odnosu na atomske jezgre, nukleoni, jedni u odnosu na druge i tako do u

beskraj.

$ijeli svemir lebdi u samom sebi.

1tanje lebdenja, a ne teina i padanje, trebalo bi biti nae pravo iskustvo, osnovano naznanosti i miljenju. !ae stvarno iskustvo pak - iskustvo teine i padanja % zasnovano

je na osjetima i steeno u jednom vrlo uskom pojasu svemira gdje se - sluajnim

stjecajem specifinih okolnosti, stvari doista - naim osjetilima, doimaju kao teke ipadaju. 0i smo to nae, bitno neadekvatno i nepotpuno iskustvo generalizirali iaplicirali na cijeli svemir. #o je bila fatalna pogreka, jer svemir doista nema teine, ada ne lebdi u samom sebi ne bi mogao niti opstati.

@to, dakle, ljudi ve stoljeima bezuspjeno tragaju za barem jednim pouzdanim,nedvojbenim sluajem levitacije, a ne primjeuju da se ona stalno zbiva posvuda okonjih((()))

/ar to nije paradoks nad paradoksima()

4to je istina9preka levitacije i teine vrlo je slina Kopernikovoj dilemi o tome& da li se 1unce izvijezde okreu oko /emlje od istoka prema zapadu ili je to samo privid koji nastajerotacijom /emlje oko svoje osi % prema istoku. /a naa osjetila, 1unce i zvijezde zaistase okreu oko /emlje. /a razum, pak, odnosno miljenje, to je privid uzrokovan/emljinom rotacijom.

Cudui da istina nije MadeTuatio sensus et reiN % podudaranje osjeta sa stvarima, nego,MadeTuatio intelectus et reiN %- podudaranje miljenja sa stvarima % Gristotel - istina jeda /emlja rotira i da su ona nebeska tijela i svjetlila nepomina, kao i to da mi lebdimoak i dok stojimo na zemlji ili dok se udobno zavaljeni odmaramo u fotelji.vidi B.

Cokovia& #eoria prirodne filozofije % asimptotsko poveavanje repulzivnih sila, ilipak neto konkretnije& problemi fuzije % dodirivanje i spajanje dviju materijalnihestica izuzetno je teko postii i rezultira termonuklearnom reakcijom

?asno, s takvom vrstom lebdenja ne moe se nita postii, pa nas ona toliko i nezanima. /anima nas ono to ima praktinu vanost za ovjeka, a to je samo ona vrstalebdenja ili levitacije s kojom ovjek moe izvesti neki potreban i koristan uinak, rad./ahvaljujui upravo toj njenoj praktinoj vanosti, ova vrsta levitacije ima i teorijskuvanost.

2D


11/44

Botacija /emlje i nae levitiranje imaju i neke relativistike implikacije, ali ni to nijeod naeg interesa, pored ostalog i zbog toga to neki relevantni elementi relativistiketeorije poivaju na senzualistikom odnosu prema stvarnosti kojeg smo gore veodbacili kao neistinit.

Graviuga!na si!ano sveope levitiranje o kojem je gore bilo rijei ne temelji se na antigravitaciji, negona gravifugalnoj sili.


12/44

/emljinom osi. Gko bi taj prsten ubrzali na brzinu od 8,9km:sec., on bi izgubio svusvoju teinu i lebdio bi. !o, takav prsten ne bi levitirao samo na polovima, nego i bilogdje na /emlji, samo ako bi rotirao brzinom 8,9km:sec. G ako bi smo mu mogli dati iveu brzinu, on bi mogao nositi kuite i neki teret. #eorijske i eksperimentalne dokazeza to moete nai na mnogo mjesta u udbenicima zafiziku ili geofiziku, samo ako

pred njima elite otvoriti oi.

4ored toga pogledajte i rezultate u promjeni teine vrlo brzih giroskopa. #o su vrlokonkretni eksperimentalni dokazi. 7obivene vrijednosti u skladu su sa jednadbama zaveliinu gravifugalne sile, ali su ,naalost, vrlo su male, pa se objanjavaju kao greke

pri mjerenju. 4ored toga, prije nastanka teorije gravifugalne sile, nije postojao nikakavznanstveno-matematiki aparat na osnovu kojeg bi se protumaili ti rezultati, pa se

pribjegavalo hipotezi o vrtlonim magnetskim poljima, to je neka vrsta 1L-a. !ajierezultate postigao je team Uidea UaVasake, na dravnom sveuilitu u #okiu. !ajvea

brzina njegovih giroskopa bila je cca =D m:sec. a smanjenje gravitacijskog ubrzanja,Wg, po jednadbi& Wg A v5:B iznosilo je cca D,DDD25Rm:sec5 %. !o. ove bi

eksperimente trebalo ponoviti sa daleko brim giroskopima nego to su bili oni skojima su izvedeni dosadanji eksperimenti, jer linearna ili periferna brzina masegiroskopa presudno je vana. ?ednadba za veliinu gravifugalne sile koja smanjujeteinu giroskopa ili njegovo ubrzanje pri slobodnom padu je& LgfA mv2:B.


13/44

funkciju centripetalne sile, s poveanjem brzine rotacije poveava se radius rotirajuemase, a same privlane sile se ne poveavaju, nego smanjuju. $eliina centripetalnih icentrifugalnih sila u ovim je sluajevima obrnuto proporcionalna brzini rotacije. 4rema

jednadbi& Lgf A mv5:B, s poveavanjem brzine, v, gravifugalna sila, Lgf se nepoveava, nego opada, a povea se radius B po kojem masa m krui oko sredita

/emlje. !o, budui da opada gravifugalna sila, opada i gravipetalna, jer te dvije sile niu kom sluaju ne mogu biti nejednake !e6ton =.. Kad ne bi bilo tako kako sam rekaonikada ne bi mogao biti lansiran niti jedan umjetni satelit, niti bi oni pri brzini od 8,9km:sec. bili u besteinskom stanju u odnosu na /emlju.

vo su vane znanstvene injenice koje se zbog brzopletosti i povrnosti lakoprevi"aju, pa bih, prije nego navedem onaj trei razlog, dao bih jo jednu ilustracijutoga kako one odre"uju ponaanje mXsa u sluajevima koje promatramo.

Kad nekom umjetnom satelitu, npr. hoemo poveati visinu, tj, radius, rotacije oko/emlje, B, onda to inimo poveavanjem njegove brzine, v. 1 poveavanjem veliine

radiusa B eksponencijalno opada veliina fundamentalne sile gravitacije, odnosnogravipetalne sile koja omoguuje rotaciju kontinuiranim mjenjanjem smjera kretanjasatelita, tj. skretanjem na krunu putanju. padanje gravipetalne sile uzrokuje iopadanje gravifugalne. !e6ton =

Qjelovita jednadba za veliinu gravifugalne sile, izraena u terminima i veliinamaklasine mehanike glasi& LgfA


14/44

?edna letjelica moi e se najmanje desetak puta u toku dana vinuti do orbite i vratitinatrag uz trokove koji bi bili zanemarivo mali. !ita vei ne bi bili niti transportnitrokovi posjeta nekim drugim nebeskim tijelima % 0jesecu ili planetima.

Cudui da gravifugalna letjelica ne bi bila skupa i da bi se s njom moglo lako

upravljati, vrlo je vjerojatno da e, u ne tako dalekoj budunosti, svakog vikendamnogo tisua obitelji sa svojim letjelicama razgledavati povrinu mjeseca.

Graviuga!na civi!i*acija

!o evo jedne druge, naizgled fantastine stvari. *itatelji koji znadu kako funkcionira/akon o odranju energije shvatiti e da gravifugalna letjelica ne bi vrila nikakavfizikalni rad ako bi lebdila stalno na istoj visini, npr& 5, =, km. ili na nekoj drugoj. Gako ne bi vrila nikakav rad slino kao ni geostacionarni satelit, ne bi troila energiju.7obro izra"ena letjelica s prstenovima koji bi ujedno bili i snani permanentni magneti,zatvoreni u evakuirano kuite, mogla bi, dakle, ak i tisuama godina lebdjeti na nekojvisini, a da za to ne potroi nikakvu ili gotovo nikakvu energiju. #akva bi letjelica bila

pogodna za stanovanje, a mnogo njih za formiranje nekog lebdeeg grada ili otoka. ?avjerujem da e cijela budua civilizacija lebdjeti u /emljinoj atmosferi i svemiru koji juokruuje i da e to biti zreli oblik ljudske materijalne civilizacije.

Kao to jedni djelovi svemira lebde u odnosu na druge, tako bi, ini se, i zrela, potpunorazvijena materijalna civilizacija trebala lebdjeti u odnosu na /emlju. 3ostalom, vesmo vidjeli da je lebdenje pravi, zbiljski nain opstanka materijalnog svemira, pa ne bi

bilo nita udno ni u tome ako bi takvo lebdenje bio i pravi nain opstanka materijalnecivilizacije. G to se tie ovjeka, za njega bi ivot u takvoj civilizaciji bio puno

pogodniji, zdraviji i sigurniji od ivota na vlanoj i blatnjavoj povrini naeg planeta,koja je idealna ivotna sredina za viruse, bakterije, insekte, i druge vrste ivih bia, aline i za jednu kreativnu vrstu kakva je ljudska. /emlja je, govorei subjektivno ljudski,vrlo lijep i blagodaran planet. !o tu ljepotu i blagodat moi emo potpuno doivjeti tekkad ju budemo uivali iz udobnih i sigurnih gravifugalnih domova, koje e zranestruje, poput oblaka, nositi oko cijelog planeta.

Ko bi pomislio da bi i ljudi lebdjeli u tim lebdeim gradovima ili kuama taj bi seprevario. +judi i stvari zadrale bi svoju teinu. +ebdio bi samo prsten koji bi rotiraobrzinom veom od Rkm u sekundi i koji bi gravifuglnom silom koju bi razvijao,posredstvom evakuiranog magnetskog leaja nosio cijelu konstrukciju letjelice, testvari i ljude u njoj.

: GRAVIFUGALNA LETJELICA

)a&r;ajI6ALNI TE0ELJI GRAVIFUGLNE LETJELICE

2


15/44

Graviuga!na si!a


16/44

Ta1!ica #!aziv posebne sile Qentripetalne sile Qentrifugalne silegravitacijaelektricitetmagnetizam

nuklearna sila

kohezija

gravipetalna silaelektropetalna silamagnetopetalna sila

nukleopetalna sila

kohezipetalna sila

gravifugalna silaelektrofugalna silamagnetofugalna sila

nukleofugalna sila

kohezifugalna silafundamentalne sile Lunkcija prividne ili pseudo-sile

z tablice se odmah vidi da funkciju centripetalne sile imaju fundamentalne sile.zuzetak je jedino kohezivna sila, pa je zato malo izdvojena.

Kohezija spada me"u prividne ili takozvane pseudosile. Kohezivna sila je, naime,vrstoa, i definira se kao ot%orkojeg materijal prua sili koja mu eli promijeniti oblik,odnosno kao rea+cijamaterijala na djelovanje neke vanjske sile. Cudui da se vrstoadefinira kao rea+tivnasila, ona je pseudosila. Kohezipetalna sila je rea+cijamaterijala,mehaniki napon mase materijala, usmjeren prema osirotacije.

'(mjesto naziva & kohezija, kohezipetalan i kohezifugalan, mogu se koristiti i nazivi

& solidopetalan i solidofugalan, to dolazi od latinskog pridjeva solidus )a,)um,)vrst, ili

soliditas ) vrstoa*

vakvo imenovanje centripetalnih i centrifugalnih sila ini mi se vrlo pogodnim,jer ono, kako sam ve rekao, odmah daje na znanje da se tu radi o njihovoj funkciji privrtnji. Gli, zato je to vano )

1tvar je u tome da fundamentalne sile mogu djelovati i tamo gdje nema vrtnje. #adase ponaaju kao centra!nesile - sile koje ubrzavaju mase ili naboje po pravcu koji spajanjihova teita. Gko, me"utim, djeluju kao centri%eta!ne, onda skreu putanju neke mase

ili naboja na krunu putanju oko svog hvatita. Kada, npr., neki umjetni satelit ne bi imaokutnu brzinu u odnosu na sredite /emlje, onda bi ga gravitacija privlaila i ubrzavala kaocentralna sila % pravocrtno prema svom hvatitu sreditu ili teitu /emlje. !o ako satelitima stanovitu kutnu brzinu, tj. ako se kree oko /emlje, gravitacija na njega djeluje kaocentri%eta!na, tj gravi%eta!na si!a- stalno mjenja smjer njegovog kretanja i skree ga ukrug.

Beakcija na takvo, gravipetalno djelovanje gravitacije jest gravifugalna sila. na -shodno /akonu akcije i reakcije - uvije+ i-a isti %ravac &je!ovanja +ao i gravi%eta!nasi!a, a!i su%rotan s-jer

1luajevi gravipetalnog djelovanja gravitacije u prirodi vrlo su esti. 1ve mase kojese vrte jedna u odnosu na drugu, tj. koje imaju neku kutnu brzinu, privlae se

gravipetalnom silom. ?edino tamo gdje je kutna brzina, A D moemo govoriti ogravitacijskom privlaenju, tj. o djelovanju gravitacijske sile kao centralne sile. 1togagravitacijsko privlaenje masa i gravitacijsko ubrzanje moemo smatrati posebnimsluajem gravipetalnog. Bazlika izme"u gravitacijskog i gravipetalnog ubrzanja nije samoverbalna.


17/44

g je gravitcijsko ubrzanje' < je gravitacijska konstanta' ggp je gravipetalnaakceleracija' 0 je masa nebeskog tijela' B je udaljenost izme"u dviju masa koje se privlae

Ra*!i+e u rotiranju -ase ne1es+i. tije!a u o&nosu na -asu $vrsti. tije!a 7centri%eta!na, a+si%eta!na i a+si!onga!na si!a

1matram da je, radi potpunijeg i tonijeg poznavanja ovih pojava, potrebnoupoznati se sa nekim vanim specifinostima rotiranja mase nebeskih tijela u odnosu narotaciju mase vrstog tijela, a raun bazirati na uvaavanju tih specifinosti.

4rije svega, valja podsjetiti na injenicu da +o.e*i%eta!na si!a koja omoguujerotaciju vrstog tijela nije fundamentalna, nego inercija!na, %rivi&na si!a. Bazlike u

posljedicama koje proizlaze iz rotacije razlike u odnosu na rotaciju nebeskog tijela vrlosu vane, a nastaju iz toga to nebeskim tijelima rotaciju omoguuje un&a-enta!na,gravi%eta!na si!a. 7o sada se rotacija vrstog tijela uzimala kao paradigmatini tiprotacije. /akoni te rotacije primjenjivani su i na rotaciju nebeskih tijela. #o je bila jedna od

pogreki zbog kojih je gravifugalna sila koja proizlazi iz rotacije /emlje bila shvaena kao

derivat HgeocentrifugalneI sile.Kako smo ve rekli, kohezifugalna ili solidofugalna sila je manifestacija inertnosti

mase. 1mjer njenog djelovanja, kod rotiranja vrstog tijela uvijek lei u ravnini rotacije, asmjer djelovanja kohezipetalne sile koja je zapravo rezultanta naprezanja materijala - po/akonu akcije i reakcije -odre"en je smjerom djelovanja kohezifugalne. 4ravac djelovanjaobiju sila odre"en je, dakle, ravninom rotacije i uvijek je identian s njom, koplanaran.

Kod vrstog tijela ne postoji kohezipetalna sila prije nego se ono zavrti. na nastajetek kao reakcija na djelovanje kohezifugalne sile, i nije nita drugo do usmjeravanjekohezijskih sila prema osivrtnje. Kod nebeskog tijela, naprotiv, sila usmjerena premato$+isre&i/tapostoji i prije vrtnje. #o je gravitacijska sila. vdje je gravifugalna sila tareakcija koja, tek nakon to se nebesko tijelo zavrti, nastaje uslijed djelovanja gravipetalnesile.

#oke hvatita kohezipetalne sile ine osrotacije vrstog tijela. #a os dugaka jetoliko koliko je HvisokoI ili HdebeloI tijelo koje rotira, npr. , nekakva kamena ili metalna

ploa, disk ili kugla. Kohezipetalna sila usmjerena je, dakle, prema osirotacije i uvijek jeokomita na nju.


18/44

!ajvanija razlika u vrtnji nebeskog i vrstog tijela, jest u tome to vrtnja nebeskogtijela stvara a+si!onga!nu si!u, LaYl. bjanjenju te sile, kasnije emo posvetiti puno

prostora.

3snova a+si!onga!ne si!e, Fa!

4romatramo s!i+u (# a i 1"koja pokazuje sile to nastaju rotiranjem eline kugle,(#a" i sile to nastaju rotiranjem sfernog nebeskog tijela , (#1. Kohezipetalne sile tonastaju rotiranjem eline kugle okomite su na os rotacije, a me"usobno su paralelne.Cudui da su usmjerene prema osirotacije zovemo ih a+si%eta!ni-silama.


19/44

Ve+tors+a ana!i*a vrtnje -ase na geo /ir D

4rva grupa injenica i veliina gravifugalne sile

Botaciju mase, nebeskog tijela na ekvatoru odre"uje samo jedna, gravipetalna sila,Lgp, dok je za rotaciju mase na geografskim irinama veim od DD, potrebna jo jedna,

kohezipetalna sila, Lcp ()!i+a 2"na je uvijek okomita na pravac djelovanja gravipetalne igravifugalne sile. !jena je funkcija da promatranu masu dri na paraleli koja ima radijus, rmanji od radijusa ekvatora, B. Kohezipetalna sila, Lcpzapravo je mehaniki napon naponmaterijala vrstog tijela usmjeren u oznaenu toku na osi rotacije nebeskog tijela.

)!i+a 2

Kad ne bi bilo kohezipetalne sile, promatra koji stoji na /emlji i vrti se zajedno snjom, vidio bi da se promatrana, masa ubrzava prema ekvatoru, tj. u pravcu djelovanjakohezifugalne sile, Lcf. #a njena potencijalna putanja oznaena je zakrivljenomisprekidanom linijom, sa strelicom na vrhu. #akozvana Hhorizontalna komponentacentrifugalne sileI nije zapravo nita drugo do kohezifugalna sila, Lcf. /a promatraa koji

bi mirovao u svemiru i biljeio putanju promatrane mase, ona bi izgledala kao krunicakoja je na slici predstavljena elipsom isprekidana linija.

Kohezipetalna sila koja se javlja kod rotirajuih nebeskih tijela je, u krajnjoj liniji,derivat gravitacijske sile. #o je neposredno vidljivo kod rotirajuih plinovitih nebeskihtijela, tj. onih koja nemaju vrstu koru. !o ovdje ne moemo dublje ulaziti u objanjavanje

ove pojave. zraz za veliinu gravifugalne sile,B

mvL

5

gf = , a izraz za veliinu

kohezifugalne,

cosB

sinmvL

5

cf=

Druga grupa injenica i relativna vrijednost gravipetalne sile.

Botiranje promatrane mase, kako pokazuju slike 2. i :. odre"eno je etirimasilama. 1amo gravipetalna sila, Lgp je fundamentalna, ostale tri& kohezipetalna,kohezifugalna i gravifugalna su pseudosile.

$eliina kohezipetlne i kohezi fugalne proporcionalna je brzini vrtnje nebeskogtijela.


20/44

o1rnuto %ro%orciona!nabrzini vrtnje nebeskog tijela. #o se vidi iz izraza za veliinugravipetalne sile&

B

mv-

B

0ma-i/!jeneravne linije koje spajaju centar nebeskog tijela, hvatite gravipetalnesile sa nepominom nebeskom pozadinom s!i+a K" su Hnepomina referencaI u odnosuna koju moemo utvrditi da li se neka masa kree u odnosu na apsolutni prostor i da li ima

neku kutnu brzinu u odnosu na sredite nebeskog tijela. A+o +retanje -ase %resjeca te*a-i/!jene ravne !inije, on&a ona i-a +utnu 1r*inu u o&nosu na sre&i/te ne1es+ogtije!a A a+o i. uvije+ %resjeca %o& %ravi- +ute-, on&a je to +ru;no +retanje i*+ojeg nu;no nastaje graviuga!na si!a

!a masu koja nema kutnu brzinu u odnosu na sredite nebeskog tijela gravitacijadjeluje kao centra!na si!a 1ila uslijed ijeg se djelovanja mase privlae po pravcu kojispaja njihova teita. !o im ona dobije stanovitu kutnu brzinu, gravitacija poinjedjelovati kao gravi%eta!na si!a. #ime se, naravno, nita ne mijenja u naravi gravitacije nitiu zakonomjernosti njenog djelovanja, nego se samo, zbog pojavljivanja graviuga!ne si!e,za veliinu, graviuga!nog ubrzanja, smanjuje gravitacijsko tj. tonije gravipetalnoubrzanje.

B-B

0


30/44

funkcionira kao gravi%eta!na sila - savija putanju njegove mase prema svom hvatitu.Beakcija na to njeno djelovanje je pojava gravifugalne sile. 4ri tome je potpuno irelevantnoto masa prstena presjeca zamiljene ravne linije vrtei se u krug, jer, dok god ih presjeca iu kojem god pravcu, ona ima kutnu brzinu u odnosu na centar nebeskog tijela. G budui daih uvijek presjeca pod pravim kutem, njena je putanja savijena prema sreditu nebeskog

tijela i na svakom dijelu jednako je udaljena od njega. z takvog kretanja nuno nastajegravifugalna sila.Badi jo vee jasnoe, neka itatelj, na nekoj kugli ili globusu nacrta krug ili

povue bilo kakvu pa makar i najnepravilniju ili najlu"u liniju. !o kako god ju povukao, tae linija uvijek okomito presjecati one zamiljene linije koje spajaju centar kugle satokama u prostoru oko nje. 1vaka toka na nacrtanoj liniji nuno e biti jednako udaljenaod njenog sredita, jer su sve toke na povrini kugle jednako udaljene od njega, a samalinija, ma gdje, i kako god ju povukli bit e jednako zakrivljena prema sreditu kugle.

?asno, sredita nebeskih tijela nisu samo proste geometrijske toke, nego hvatitagravitacijske, odnosno - za masu koja ima kutnu brzinu - gravipetalne sile. $eliinagravifugalne sile ovisi samo o veliini mase koja se kree, kvadratu brzine i udaljenosti od

tog hvatita, a nimalo ne ovisi o pravcu vektora kutne brzine ili mijenjanju tog pravca. !ijedan od mnogobrojnih pijunskih, umjetnih satelita, koji, ovisno o potrebama svojihvlasnika, s vremenom na vrijeme moraju mijenjati pravac vektora svoje kutne brzine, ni

jedan, dakle, od tih satelita nije pao na zemlju zato to je mijenjao smjer svoga kretanja.

=o&atni teorijs+i &o+a*i

Bazmotrimo sada opet sluaj kretanja estice mase po povrini nebeskog tijela kojene rotira

)!i+a ##. prikazuje nebesko tijelo koje ne rotira. 4o njegovoj glatkoj povrinikree se estica mase, mA2. 7ok je gravipetalna sila jedina aktivna sila koja djeluje naesticu, ona se kree HravnoI, tj. po putanji koja je prikazana isprekidanom linijom.


31/44

estice, +oja je &ota& 1i!a *a+riv!jena is+!ju$ivo %re-a centru ne1es+og tije!a, dobitijo i stanovitu zakrivljenost u lijevo ili desno. =a+!e, 1it e &vostru+o *a+riv!jena/akrivljenost putanje prema lijevo ili desno oznaena punom linijom vidi se odmah, dokonu zakrivljenost prema centru nebeskog tijela gotovo je nemogue uoiti, pogotovo akose estica kree u malom krugu, tj. krugu malog promjera. 1ilu koja skree esticu u lijevo

ili desno nazvao sam kohezipetalnom silom. !a slici 22. oznaena je malim strelicama.$eliina gravifugalne sile, Lgfovisi iskljuivo o brzini estice, v i radijusu HnevidljiveIzakrivljenosti, B, prema centru nebeskog tijela, a nimalo o veliini kohezipetalne sile 5r,a niti o veliini kohezifugalne tako"er oznaene malim strelicama. 6o.e*i%eta!na si!as!u;i sa-o *ato &a -ijenja ?%ravac@ +retanja $estice u !ijevo i!i &esno

)!i+a #2 i #: nebesko tijelo ne rotira. 4romatramo esticu mase prstena kojirotira u smjeru oznaenom strelicama. bje slike prikazuju istu pojavu.

*estica se kree po radijusu prstena, r zato to je kohezipetalnom silom vezana zaos rotacije prstena G^Y. z njenog kretanja po radijusu r nastaje kohezifugalna sila, 5r. !okako se estica istovremeno kree i po Hnevidljivoj krivuljiI, tj. po radijusu B, nastaje i

gravifugalna sila,BvL

5

gf = .

)!i+a #2 )!i+a #:

4retpostavimo da, u trenutku kada se promatrana estica nalazi u poloajuoznaenom na slici 25, kohezipetalna sila odjednom prestane djelovati. *estica bi senepromjenjenom brzinom nastavila kretati oko osi G^V,, tj. po krugu radijusa Boznaenom isprekidanom linijom. 1 nestankom kohezipetalne sile, nestala bi i njenareakcija, kohezifugalna sila, 5r. 3 igri bi ostale samo gravipetalna i gravifugalna sila.$eliina ove zadnje ne bi se nimalo promijenila, jer se nije promijenila niti brzina estice,r, niti radijus njenog kretanja, B.

Gli nas zanima to se zbiva dok je estica kohezipetalnom silom HvezanaI za osG^Y i dok se okree oko nje. /a esticu u naznaenom poloaju s!i+a #2, rafiranaravnina velikog kruga zapravo je Hekvatorijalna ravninaI. *estica mase prstena koja seokree oko osi G^Y, stalno se i istovremeno kree i po HekvatoruI, tj. po krunici radijusaB.

Kako je to mogue )1tvar je u tome to se Hekvatorijalna ravninaI tako"er okree oko osi G^Y, istom

kutnom brzinom kao i promatrana estica, pa se estica, upravo zbog toga stalno kree poHekvatoruI. 1like 25 i 2= prikazuju samo kratki trenutak, tAD te rotacije. Gpsolutno jenemogue sumnjati u to da estica koja rotira oko osi G^Y istovremeno rotira i oko osiG^V, ali to je teko predstaviti, jer os G^Vzajedno sa Hekvatorijalnom ravninomI rotira usmjeru naznaenom strelicama, istom kutnom brzinom kao i promatrana estica.

=2


32/44


33/44

pak zakrivljeno. $@B#G1 !! @1# ! 1@!13, 1@7 ! !30@B @# 0@!13BG -istina nije u osjetu, nego u broju i mjeri.

sta snaga duha, ili isti odnos prema problemu koji je Koperniku omoguio dashvati kako je vidljivo okretanje nebeske sfere od istoka prema zapadu samo prividno, anevidljivo okretanje /emlje prema istoku stvarno, pomoi e i ovdje u razluivanju

privida od stvarnosti i omoguiti da se uoi razlog iz kojeg nuno proizlazi gravifugalnasila. $jerujem da e sada, nakon ovih objanjenja, nunost pojavljivanja gravifugalne silelako uvidjeti i svaki inteligentniji student fizike.

7rugi vaan faktor koji je gravifugalnu silu uinio HnevidljivomI jest to to jepogreno pretpostavljeni derivat HgeocentrifugalneI, tj. tonije geoaksifugalne sile poveliini potpuno jednak stvarnoj gravifugalnoj sili, pa je u jednadbama tono nadomjetaonjenu veliinu.


34/44

s!i+a #@ksperimentalni ure"aj sastoji se od prstena 2 koji je izra"en od ugljinih vlakana

ili pak od nano-cijevi i kuita, O. 4rsten nema vrste osovine oko koje bi rotirao, negolebdi u magnetskom polju permanentnih magneta 5 i =. 3nutranji rub prstena moe bitiizra"en od nekog dijamagnetskog metala& npr Gluminija ili Cakra. !o to nije nuno, jer iugljina vlakna i nano-cijevi posjeduju dijamagnetska svojstva.. @lektromagneti E spojenisu u krug npr. trofazne struje tako da kad se dovedu pod napon stvaraju okretno magnetsko

polje. no uzrokuje dijamagnetsko polje u masi prstena i on se poinje okretati u istomsmjeru u kojem se okree i okretno magnetsko polje to ga stvaraju elektromagneti, E.0aksimalna brzina prstena ovisi o frekvenciji izmjenine struje.

!ajvra ugljina vlakna izdre brzinu od 2 =OD m:sec., a nano-cijevi R 8DDm:sec.4rsten od ugljinih vlakana, pri maksimalnoj brzini. moe smanjiti svoju teinu za

5,OEP. 3sporedi s jednadbom& Lgf A mv5:B4rsten od nano-cijevi moe potpuno ponititi svoju teinu i dizati letjelicu uviszajedno sa stanovitim korisnim teretom. 0aksimalno gravifugalno ubrzanje prstenaizra"enog od suvremenih nano-cijevi moe biti 22,RRm:sec5. Gko od toga odbijemogravitacijsko ubrzanje, g A 9,R2 ostaje gravifugalno ubrzanje prstena od 5,D8 m:sec. 5.7ovoljno za dizanje nekog tereta.

zra"ena su dva ure"aja ove vrste, zato da se provjeri da li e prsten imati stabilnumagnetsku levitaciju i mirnu rotaciju. ba ure"aja jedan u Urvatskoj, a drugi u 31G

ponaali su se prema predvi"anjima.4rava letjelica morala bi, radi stabilnosti, imati dva jednaka prstena koji bi rotirali

jednakom brzinom u suprotnim smjerovima.

>ani-!jiva -ogunost

=


35/44

Gko biste letjelici izra"enoj od nano-cijevi dodali jo jedan malo bolji akumulatorkapaciteta ED Gh, tako da on sigurno moe ure"aj napajati strujom barem 5 h i =D min. tj. 9DDD sec, i ako biste onda elektrinom energijom iz neke utinice u $aoj kui ubrzavali

prsten dotle dok bi on letjelici mogao dati vertikalno ubrzanje od svega ,# -sec2 radiizbjegavanja otpora zraka u niim slojevima atmosfere, te ako letjelica pone koristiti

struju iz svog akumulatora tek nakon to se odlijepi od vaeg travnjaka, onda moeteraunati da e nakon 9DDD sec prosjeno ubrzanje vae letjelice zbog toga to gravitacijskasila opada s kvadratom udaljenosti od /emlje poveati najmanje na 5,= m:sec5. 4rema

formuli &5

DDD9Y5,=

5

tas

55

== ure"aj e dosei visinu od 9= 2ED km, to je etvrtina

udaljenosti od 0jeseca. 4rema formuli za izraunavanje konane brzine &v A a t A 5,=Y9DDD ona e se udaljavati od /emlje brzinom od 5D 8DD m:sek.Gko letjelicu lansirate OD min, prije izlaska 1unca, onda e ona ukljuujui i brzinu

/emlje =D DDDm:sec. brzinom od ED 8DD m:sek. otputovati u beskraj.Gko dovoljno paljivo izradite letjelicu, i ako $am ovaj poduhvat uspije onda ete

time pokazati da e uskoro jedan amater, ako nano-cijevi postanu jeftine, s nekolikotisua dolara, moe izvesti ono to su do sada mogli samo najvei i najbolji znanstveno -tehnoloki timovi na svijetu, i to uz pomo najbolje mogue opreme i basnoslovno velikegomile novaca.

_elim $am sreu(

Para&o+sa!ni %orast graviuga!nog u1r*anja

4rirast vertikalnog, gravifugalnog ubrzanja s poveanjem udaljenosti letjelice od/emlje pri nepromijenjenoj brzini prstena moe se izraunati pomou jednadbe

gf

fc

gf

gf L'm

Lg = je gravifugalna sila, a mfcje masa letjelice. Kako na masu letjelice

istovremeno djeluju dvije sile suprotnih smjerova -gravifugalna,B

vmL

5

gf = i

gravitacijska5

fc

gB

m0

Documents

Antigravitacija