ANALIZA TURISTIČKE SEZONE 2017. GODINE

I OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE 2018. GODINE

[Type the document subtitl

Split, prosinac 2017. godine

1

SADRŽAJ

I UVODNE ODREDNICE ……………………….................................……… str. 2

1.1. Stanje u svjetskom turizmu ..............…………………......................................……. str. 2

1.2. Hrvatski turizam u 2017. godini ...............………………..................................…... str. 3

II PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE …………………………………......... str. 5 2.1. Očekivanja od turizma u 2017. godini …………….............................…………....... str. 5

2.2. Mjere i aktivnosti na pripremi sezone ……………………………............................ str. 7

2.3. Ulaganja u turizam u 2017. godini .............................................................................. str.12

III TURIZAM U BROJKAMA 2017 .................................................................. str.16 3.1. Hrvatski turizam …….....................................………………................................. str. 16

3.2. Turizam na području Splitsko – dalmatinske županije …………........................... str. 19

3.2.1. Turistički promet po vrstama objekata ................................................................. str. 19

3.2.2. Dinamika turističkog prometa po mjesecima ....................................................... str. 19

3.2.3. Turistički promet po odredištima Srednje Dalmacije ………………….............. str. 27

3.2.4. Strani turistički promet po zemljama pripadnosti ………………........................ str. 32

3.3. Nautički turizam …………………………………………………………............... str. 36

3.4. Kružna putovanja stranih brodova ………………………….............................…. str. 38

3.5. Pomorski i obalni prijevoz ………………………................................………........ str. 40

3.6. Zračni prijevoz …………………………………………………….......................... str. 41

3.7. Potrošnja turista u destinaciji ................................................................................... str. 44

3.8. Prihodi od turizma …………………………………………………........................ str. 45

IV OBILJEŽJA TURISTIČKE SEZONE …………............................................. str.47

V OSTALI ASPEKTI TURISTIČKE SEZONE ………...................................… str.62

VI OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU SEZONE 2018. .......................... str.65 6.1. Stanje u svjetskom okruženju, očekivanja i trendovi za 2018. godini …………… str. 65

6.2. Mjere i planovi turističke politike u 2017. godini ...……………………….............. str. 68

6.3. Poboljšanje ukupne turističke ponude ………………………………………........... str. 78

6.4. Zaštita okoliša i prostora ……….....…………………………………………............ str. 78

6.5. Sigurnost turista …………………...……………………………..…......................... str. 79

6.6. Rad turizmu pratećih djelatnosti ………………………………………………........ str. 79

VII ZAKLJUČAK ............................................................................................... str.80

2

I UVODNE ODREDNICE

1.1. STANJE U SVJETSKOM TURIZMU Prema podacima Svjetske turističke organizacije, u svjetskom turizmu u 2016. turistički

sektor opet je pokazao izuzetnu sposobnost prilagodbe promjenjivim uvjetima na tržištu te

potaknuo rast i stvaranje novih radnih mjesta unatoč brojnim gospodarskim i

geopolitičkim izazovima. Svijetom je u 2016. putovalo više od 1,23 milijarde stranih

turista, što je 4 posto više nego u 2015., a sličan rast očekuje se i u 2017. godini za koju

turistički stručnjaci i analitičari prognoziraju da bi u konačnici mogla biti puno bolja od

prošlogodišnje. Porast međunarodnih turističkih dolazaka ili putovanja stranih turista od 4

posto znači da ih je oko 46 milijuna više putovalo u inozemstvo prošle godine u odnosu na

2015. godinu. Godina 2016. bila je sedma s uzastopnim rastom svjetskog turizma nakon

globalne gospodarske i financijske krize, a takav neprekidan solidan rast nije zabilježen još

od 1960-ih godina. Kao rezultat toga, 300 milijuna više stranih turista putovalo je svijetom

u 2016. u odnosu na pretkrizni rekord u 2008. godini. Rastu svjetskog turizma u 2016.

godini najviše je pridonijela regija Azije i Pacifika s 8 posto više dolazaka stranih turista

nego u 2015., pa je ta regija postala druga svjetska regija po turističkoj posjećenosti, nakon

i dalje prve Europe koju je ukupno prošle godine posjetilo 620 milijuna stranih turista, što

je 12 milijuna ili 2 posto više nego u 2015. godini. Iako je Europa i dalje vodeća svjetska

regija po dolascima stranih turista, rast tih dolazaka u 2016. je bio nešto usporeniji zbog

odredišta pogođenih nestabilnošću i sigurnosnim problemima. Podregije sjeverne i srednje

Europe imale su najbolje rezultate s porastima dolazaka od 6, odnosno 4 posto, dok je u

južnoj mediteranskoj Europi taj porast bio slabiji, najviše zbog problema u Turskoj i

dijelom Grčkoj.

Prema svim prognozama i analizama te gospodarskim izgledima stranih turističkih

dolazaka u svijetu bi u 2017. godini trebalo u konačnici biti više od predviđenih tri do

četiri posto više turista. Na nepopularnoj listi nesigurnih zemalja za turističku sezonu

2017. našla se Turska, koju slijede Izrael, Egipat, Tunis, Jordan, Maroko, Francuska,

Saudijska Arabija i SAD, za koji je svaki treći anketirani smatrao da je nesigurna zemlja.

Terorizma se, pritom, boji praktički svaki drugi međunarodni putnik te se strah, u svakom

slučaju, pokazuje pogubnim za industriju putovanja. Hrvatska posljednjih godina uživa u

imidžu sigurne zemlje, a prema IPK World Travel Monitoru, po toj je prednosti postala i

globalno prepoznatljiva. Najsigurnijim odredištem za putovanja percipira se Kanada, zatim

slijede Švicarska, Australija, Skandinavija, Austrija, Poljska, Portugal, Nizozemska te,

također visoko plasirana, Hrvatska. Trenutno je u turizmu važno pitanje sigurnosti i

zaštite, a kako turizam uvelike ovisi o kolektivnoj sposobnosti promicanja sigurnog

putovanja, UNWTO je pozivao vlade i turističke uprave da u planiranju nastoje

minimalizirati izloženost turističkog sektora rastućim prijetnjama kako bi se povećala

njegova sposobnost za podršku sigurnosti.

3

Prema zadnje objavljenim podacima, svijetom je od početka 2017. godine do kraja

kolovoza putovalo 901 milijun stranih turista, što je njih 56 milijuna ili 7 posto više nego u

istom razdoblju prošle godine, a što je iznad rasta prijašnjih i iznad svih očekivanja za

2017. godinu. Samo u srpnju i kolovozu 300 milijuna stranih turista putovalo je po svijetu,

pri čemu su mnoga odredišta, pogotovo mediteranska, zabilježila i dvoznamenkaste

poraste u odnosu na prošlogodišnje ljeto. Podaci UNWTO-a pokazuju da je u prvih osam

mjeseci 2017. godine najviše stranih turista bilo kao i prijašnjih godina u Europi, koja je

zabilježila i rast dolazaka od 8 posto, što je znatno iznad predviđanih 3-4 posto za tekuću

godinu. U njezinim podregijama međunarodni turistički dolasci su također rasli, u južnoj i

sredozemnoj Europi za 12 posto u odnosu na lani, u zapadnoj Europi za 7 posto, a u

sjevernoj Europi te srednjoj i istočnoj Europi za 6 odnosno 4 posto. Najveći rast među

svjetskim regijama u dosadašnjem dijelu godine ima Afrika, od 9 posto, kao rezultat

oporavka nekih destinacija koje su 'patile' od sigurnosnih izazova posljednjih godina, čemu

je najviše pridonio, snažan oporavak u sjevernoj Africi s porastom dolazaka stranih turista

od 15 posto, a i susubsaharske Afrika zabilježila je rast od 5 posto. Regija Azija i Pacifika

primile su 6 posto više stranih turista nego u lanjskih osam mjeseci, Bliski istok njih 5

posto više, a najmanji rast od 3 posto imale su obje Amerike.

Predviđajući kako će 2017. godina po svemu u svjetskom turizmu biti rekordna, jer se i do

njenog kraja očekuju dobri rezultati, iz UNWTO-a dodaju da će to ujedno biti osma godina

za redom kontinuiranog solidnog rasta međunarodnog turizma. Turizam je glavni

ekonomski motor i generator zaposlenosti, pridonosi boljem životu milijunima ljudi širom

svijeta, no svi moraju razmišljati o upravljanju turizmom na odgovoran i održiv način

nakon 2017. godine, kako bi se maksimizirale društvene i gospodarske koristi turizma uz

minimaliziranje negativnih utjecaja na destinacije, njihov okoliš i život domaćina. S

značajnim porastima dolazaka stranih turista u svijetu, turizam se iznova dokazao jednim

od najvažnijih i najelastičnijih gospodarskih sektora u svijetu. Većina svjetskih tržišta

izvijestila je i o povećanju međunarodnih izdataka za turizam odnosno o rastu turističke

potrošnje. Unatoč ukupnom rastu, svjetski turizam i dalje je opterećen sigurnošću koja

ostaje globalni problem, dok je ekonomska situacija različita od zemlje do zemlje. Hrvatska

je na globalnom turističkom tržištu prepoznata i kao važna turistička destinacija čije

razvojne mogućnosti još nisu iscrpljene. Sve svjetske relevantne institucije i prognoze

govore i u prilog tezi da je turizam jedan od ključeva za bržu integraciju Hrvatske u

globalnu ekonomiju i društvo.

1.2. HRVATSKI TURIZAM U 2017. GODINI

Godina 2017. za hrvatski turizam predstavljala je godinu punu zadovoljstva koje su dijelili

svi, od turističkog gospodarstva, resornog ministarstva i sustava turističkih zajednica.

Dosadašnji podaci ove već rekordne turističke godine rezultat su kvalitetno odrađene

pripreme, promišljenih marketinških aktivnosti, sve većeg broja kvalitetnih turističkih

ponuda i zajedničke suradnje svih dionika u turističkom sustavu.

4

Vjeruje se da će se pozitivni trendovi nastaviti i do kraja godine te da će se time još jednom

potvrditi da je Hrvatska danas jedna od najpopularnijih turističkih destinacija koja privlači

sve više gostiju tijekom svih dijelova godine. Turističke tvrtke, od velikih hotelijerskih

sustava i kampova do malih i obiteljskih hotela, od putničkih agencija do touroperatora,

kao i obiteljski smještaj, ugostitelji, iznajmljivači plovila, marine, ali i morski, zračni

i cestovni prijevoznici, trgovine, telekomi, mijenjačnice i brojni drugi povezani izravno i

neizravno u turistička kretanja u 2017. su zabilježili poraste prometa i prihoda. Prije

početka turističke sezone najave s svih strana su bile kako će ovo biti odlična turistička

sezona, od reakcija s turističkih sajmova, ranih bookinga kao i interesa stranih gostiju i

medija za Hrvatskom. Pozitivna priča oko Hrvatske urodila je plodom te smo opet svjedoci

rekordne turističke sezone u hrvatskoj povijesti. Prema podacima sustva eVisitor tijekom

prvih deset mjeseci 2017. godine, u komercijalnim smješajnim kapacitetima u Hrvatskoj

realizirano je oko 16,8 milijuna dolazaka domaćih i stranih turista, što je za 13 posto više u

usporedbi s prošlom godinom, te je realizirano i oko 85,3 milijuna noćenja turista, a što je

za 11 posto više u odnosu na prošlu godinu. Dosad ostvareni rezultati turističkog prometa

posljedica su kvalitetnog planiranja i promocije, ali i sinergije javnog i privatnog sektora

koji samo ujedinjeni mogu kvalitetno upravljati destinacijama. Rekordi u turizmu 2017.

nisu bili samo u dolascima i noćenjima, nego i u oko 500 do 800 milijuna eura investicija u

turističkom sektoru, čime je ne samo otvoreno 40-ak novih i novo obnovljenih hotela,

obiteljskog smještaja, hostela i drugih smještajnih i ugostiteljskih objekata, nego i znatno

povećana kvaliteta i raznovrsnost ponude u brojnim objektima i odredištima na Jadranu

i u kontinentalnom dijelu zemlje. Unapređenje konkurentnosti sadržaja i kvalitete usluge

mora biti smjer kako dalje unaprjeđivati turizam.

Blizina Hrvatske, kao i Srednje Dalmacije tradicionalnim turističkim emitivnim tržištima,

kao i osjećaj sigurnosti kojeg turisti imaju boraveći u turističkim destinacijama, svakako je

išlo na ruku, izuzetnim turističkim ostvarenjima. Hrvatska uspješno održava imidž

sigurnog i privlačnog turističkog odredišta te, zahvaljujući stalnim aktivnostima, još uvijek

zauzima visoko mjesto kada se govori o sigurnosti kao jednom od prioritetnih čimbenika

odluke o izboru turističke destinacije. Razloga za ponos i zadovoljstvo ostvarenim

turističkim rezultatima, posebno ima regija Srednja Dalmacija, koja je u dosadašnjem

dijelu turističke sezone upisala svoje najbolje turističke brojke. Prema statističkim

pokazateljima u prvih deset mjeseci u komercijalnim smještajnim, ugošćeno je preko 3,1

milijuna gostiju koji su ostvarili preko 16,6 milijuna turističkih noćenja, što je za 17 posto

više u dolascima i 12 posto više u realiziranim noćenjima. Kada se tome pridodaju podaci

ostvareni u nautičkom turizmu dolazi se do brojke od preko 3,3 milijuna dolazaka i preko

18,1 milijuna ostvarenih noćenja domaćih i stranih turista. Sva turistička mjesta s

uspjehom se trude u stvaranju turističkog ambijenta i ulažu financijska sredstva i napore u

uređenje mjesta s ciljem poboljšanja ukupne kvalitete turističke destinacije. Zaključno

može se konstatirati da se Hrvatska i ove godine nametnula kao odredište kojeg, uz

tradicionalno vjerne goste, sve više otkrivaju i cijene i na novim tržištima. Hrvatska je

velikom broju europskih emitivnih tržišta najbliže i klimatski najpogodnije turističko

odredište, što je posebno pozitivno utjecalo na turistička odredišta na području Srednje

Dalmacije.

5

Hrvatski turizam je strateški dio gospodarstva, ali ujedno znatno izložen svjetskim

trendovima i konkurenciji. Preko 90 posto turista su stranci zbog čega se na svjetskom

tržištu treba izboriti za poziciju. Trenutni pokazatelji ukazuju na izrazito uspješan rezultat

tekuće turističke sezone, no bitno je da se iz vida ne izgubi dugoročan, strateški razvoj

turizma. Rekordi turističkog prometa koji prate hrvatske destinacije od početka godine

potvrđuju i opravdavaju kvalitetno upravljanje turističkim sustavom, dobro odrađene

promotivne aktivnosti, snažno ulaganje u kvalitetu ponude i usluge, te raznolikost sadržaja

u destinacijama. Za deset mjeseci hrvatski su hoteli, kampovi, obiteljski smještaj, ugostili u

svim smještajnim objektima 17,8 milijuna turista i uknjižili 100,3 milijuna noćenja. Pritom

je dugo sanjano stomilijuntno noćenje ostvareno i prije negoli je listopad završio, a i brže

nego su to prije sedam godina zacrtali autori Strategije razvoja hrvatskog turizma. Do

konca listopada je Hrvatsku posjetilo čak dva milijuna turista više nego tijekom cijele

2016., te su najave do konca godine također bile odlične i snažan dvoznamenkasti rast

turističkog prometa obilježio je cijelu turističku godinu.

II PRIPREMA TURISTIČKE SEZONE

2.1. OČEKIVANJA OD TURIZMA U 2017. GODINI

Nakon izuzetno uspješne turističke 2016., u 2017. godini očekivao se nastavak rasta

turističkog prometa od 3 do 4 posto, što je bilo i malo više od ukupnih europskih

očekivanja, kao i stvaranje preduvjeta za jači rast prihoda i od domaćih i od stranih turista,

te porast investicija u turizmu. Fokus aktivnosti bio je na poticanju novih inovativnih

sadržaja, razvoju turističkih proizvoda i posebnih oblika turizma. Očekivala se izazovna,

ali i ponovno vrlo uspješna godina jer prema najavama s terena, odnosno na temelju

razgovora s domaćim i stranim predstavnicima aviokompanija, turističkih agencija,

turoperatora, Hrvatska je ponovno bila u fokusu interesa turista iz cijeloga svijeta te je

potražnja bila sve veća. Veliki interes za Hrvatskom postojao je na tržištu Italije,

Njemačke, Austrije, Slovenije i dr. zemalja. Nakon što su prošle godine Velika Britanija i

Skandinavija ostvarile dvoznamenkasti rast, u 2017. godini njihovi turoperatori značajno

su proširili ponudu za Hrvatsku, a svoju ponudu osnažili su i turoperatori iz Francuske. Uz

klasična europska tržišta, u fokusu su u 2017. bila i udaljena tržišta poput Kine, Japana,

SAD-a i Rusije, na kojima je također postojao značajan interes za Hrvatskom. Dubrovnik,

Makarska, Poreč, Rovinj, Split, Zadar i Zagreb bili su među najtraženijim ljetnim

turističkim destinacijama u Hrvatskoj na nekima od najvećih globalnih rezervacijskih

platformi za smještaj, kao što su Booking.com i Trivago. Iako različite po ponudi

smještajnih objekata, obje te platforme rade po cijelom svijetu i uvrštavaju sve više

objekata iz Hrvatske u svoju ponudu, a u 2017. bilježile su veliku potražnju za Hrvatskom.

S gotovo svih tržišta najave za hrvatski turizam za 2017. godinu su bile odlične, a znatno

veći promet u odnosu na prošlu godinu očekivao se i za Uskrs, kojim tradicionalno počinje

veći val dolazaka turista. Iako početne najave nisu bila čvrsta osnova za procjenu cijele

godine, u konačnici se očekivao porast turističkog prometa unutar 10 posto.

6

Hrvatska je, uz Grčku, Španjolsku, Portugal i Italiju, bila jedna od najtraženijih

odmorišnih destinacija na Mediteranu. Po svemu iznimno pozitivna godina koja je slijedila

za hrvatski turizam prema stanju prodaje, zanimanjima i već izvršenim rezervacijama za

glavni odmor na Jadranu, potvrđivala se i na najvećim svjetskim okupljanjima turističke

industrije, odličnim informacijama poslovnih partnera i hotelijera, koji su mahom za

glavni dio sezone prodali već oko 70 posto hotelskih kapaciteta koje su ponudili tržištu.

Nikada u samostalnoj Hrvatskoj turistički radnici nisu imali tako dobru poziciju i

poslovne informacije kao tekuće 2017. godine, pa je to sve govorilo i ukazivalo kako je

pred Hrvatskom jedna posebno dobra turistička sezona. Također, prema svim

predviđanjima, očekivalo se da će turizam na globalnoj razini u 2017. godini nastaviti s

pozitivnim trendovima. U prošloj godini ostvareni su dobri financijski rezultati, te se

očekivalo da će ovogodišnju turističku sezonu obilježiti jačanje investicijskih aktivnosti te

dodatni oporavak gospodarstva Europske unije što je upućivalo na još uspješniju poslovnu

godinu u turističkoj djelatnosti. Prema dugoročnim projekcijama trendova turističkih

kretanja UNWTO-a razvidno je kako se na svjetskoj razini i tijekom narednih godina

očekuje kontinuirani rast turističkog prometa koji će se kretati oko 4%.

Rekordnim prihodima u turizmu od preko 8,6 milijardi eura ostvarenim u prošloj godini

Hrvatska je pripremala turističku sezonu 2017. godine sa još većim očekivanjima. Naime,

značajne investicije u smještajne kapacitete i dodatne sadržaje, ali i situacija na ostalim

turističkim tržištima bili su argumenti na osnovi kojih je Hrvatska računala na daljnji rast.

Također, znalo se da će raspodjelu na turističkim tržištima na Mediteranu najviše odrediti

sigurnosni aspekt. Turistička 2017. počela je s porastima prometa, rezervacija i dobrim

tržišnim najavama, pa se očekivalo da će nadmašiti odlične turističke rezultate iz 2016.

godine. Sa takvim ocjenama i očekivanjima slagali su se predstavnici niza segmenata

turističkog sektora, ističući da je početak nove godine donio dobre rezultate prometa u

gotovo svim odredištima na Jadranu i u unutrašnjosti zemlje. Dosadašnji rezultati

turističkog prometa na razini Hrvatske, posebice Srednje Dalmacije nadmašili su sva

očekivanja te su pozitivni na velikom broju europskih i svjetskih emitivnih tržišta. U

turbulentnom globalnom okružju, komparativne prednosti Hrvatske i njenih

destinacijskih područja, poput blizine velikom broju relevantnih emitivnih tržišta te

posebice sigurnost, snažno dolaze do izražaja i argumenti su za odabir Hrvatske kao

odmorišne destinacije. Zadržavanje pozicije na svjetskom tržištu uz percepciju Srednje

Dalmacije kao poželjne, izvorne i sigurne destinacije te stvaranje pozitivnog okruženja za

prihvat turista, uz zadržavanje realno ostvarivih stopa rasta prometa i prihoda od turizma,

bili su temeljni ciljevi turističke politike u 2017. godini. Ne zaboravljajući da hrvatski

turizam u najvećoj mjeri ovisi o inozemnim tržištima koja su, posebice europska,

preplavljena ponudama i snažnim marketinškim aktivnostima konkurenata, nametala se

potreba neprestane prilagodbe u pogledu strateškog i operativnog pristupa u ostvarenju

planiranih programskih aktivnosti u marketingu koje, u suglasju s postavkama Strateškog

marketinškog plana, provodi Hrvatska turistička zajednica zajedno sa cjelokupnim

sustavom TZ-a. Jedan od elemenata prilagodbe svakako je bilo i postupno mijenjanje

osnovne strategije pozicioniranja, tj. komuniciranja suštine hrvatskog turističkog brenda.

7

Hrvatska je, prema procjenama stručnjaka UNWTO-a, posljednjih godina bila jedna od

vodećih svjetskih odredišta. U globalu, u 2017. godinu gledalo se s velikim optimizmom te

očekivalo da će je obilježiti i rast prihoda od turizma. Stoga je bilo od velike važnosti da se

s partnerima iz privatnog i javnog turističkog sektora što kvalitetnije pripreme i obrade

aktivnosti i ciljevi koji su bili zacrtani.

2.2. MJERE I AKTIVNOSTI NA PRIPREMI TURISTIČKE SEZONE

Turizam predstavlja jednog od glavnih pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i

značajno doprinosi ukupnom društvenom razvoju Hrvatske. Kako su gospodarske

prognoze Europske komisije za 2017. godinu za većinu najvažnijih emitivnih tržišta

hrvatskog turizma bile pozitivne, za očekivati je bilo daljnji rast, kako obujma fizičkog

prometa u turizmu, tako i deviznog prihoda od turizma. Pretpostavljalo se da će 2017.

godina donijeti i niz izazova koji su prije svega rezultat previranja na svjetskim tržištima i

pooštravanja konkurentske utakmice na tržištu. Stoga je bilo potrebno da se svi u javnom i

privatnom sektoru adekvatno pripreme, vodeći računa o svakom gostu za kojeg se treba

izboriti. To se trebalo postići na način da se organizira snažna marketinška prisutnost na

svim vodećim emitivnim tržištima, država da potakne pomake u fiskalnom dijelu, ojača

suradnju s privatnim sektorom i radi na stvaranju strateških i tržišnih preduvjeta koji će

ojačati ukupnu konkurentnost turizma. S obzirom da je glavni izazov hrvatskog turizma i

dalje njegova sezonalnost, glavne aktivnosti su bile usmjerene na proširenje turističke

ponude te aktivaciju turistički slabije razvijenih područja, primjerice kontinenta za koji je

ove godine putem programa bespovratnih potpora osigurano dodatnih 5 milijuna kuna. Na

nacionalnoj razini cilj je bilo nastaviti provedbu mjera iz donesene Strategije razvoja

turizma koja definira novu viziju i nove strateške pravce djelovanja na održivom razvoju

turizma. Usvajanjem tog najvažnijeg dokumenta za hrvatski turizam važno je, ne samo

zbog vizije razvoja koja do 2020. predviđa da će Hrvatska ući među 20 najkonkurentnijih

turističkih zemalja svijeta uvođenjem novih turističkih proizvoda, produljenjem sezone i s

porastima broja hotelskih kreveta, zapošljavanja, ali i investicija, te udvostručenjem

ukupnih turističkih prihoda na više od 14 milijardi eura, nego i jer je takav dokument

temelj za povlačenje sredstava iz EU fondova. Povodom toga, nadležno Ministarstvo

turizma je nakon donošenja i usvajanja strategije pokrenulo niz operativnih aktivnosti za

provedbu akcijskih planova koje definira taj dokument, ali je turistički sektor zaključio da

povećanje stope PDV-a ide protiv te Strategije.

Turistička putovanja su potreba i navika kojih se suvremeni čovjek teško odriče. Bez

obzira na stanje na glavnim emitivnim tržištima, ljudi će uvijek putovati, a da bi se što veći

dio turističke seobe usmjerio prema hrvatskim odredištima, bilo je potrebno intezivnim

promotivnim aktivnostima na turističkim tržištima privući pažnju i dokazati da je

Hrvatska upravo destinacija koja pruža najpovoljnije cjenovne uvjete i kvalitetom svojih

proizvoda zadovoljava potrebe turista. Svjesni situacije u svijetu i činjenice da će se u

budućnosti bilježiti sporiji rast europskog turističkog tržišta, resorno ministarstvo i

cjelokupni sustav turističkih zajednica za ovu su se turističku godinu pravovremeno počeli

pripremati nizom mjera, koje su dogovorene u suradnji javnog i privatnog turističkog

sektora, što se i prijašnjih godina pokazalo uspješnim modelom za pripremu sezone.

8

U promidžbenom smislu, glavni naglasak svih aktivnosti bio je stavljen na privlačenje

gostiju na Hrvatskoj najbližim europskim tržištima. Iako je Hrvatska kao turistička

destinacija najprepoznatljivija među europskim turistima, sve je bolje pozicionirana i na

dalekim tržištima poput SAD-a, Kine, Japana ili Koreje. Cilj je bio ponoviti dobre rezultate

od prošle godine, a ondje gdje je to bilo realno, ostvariti poraste. Pri tome se nije

očekivalo da će porast turističkog prometa sa svih tržišta biti linearnog karaktera, ali se

težilo strukturalnim unaprjeđenjima u pogledu potražnje za specifičnim oblicima ponude,

povećanjima potrošnje te svakako povećanjima broja posjeta u pred i posezoni. Kada se

govori o Hrvatskoj, s obzirom na relativno nizak udjel domaćeg turističkog prometa u

ukupnom rezultatu, jasno je kako su se očekivanja u 2017. godini pretežito temeljila na

rezultatima koji će biti ostvareni na stranim tržištima. U prilog su išle i brojne najave

uvođenja dodatnih (ili proširenja programa letova postojećih) zrakoplovnih linija

(Austrija, Nizozemska, Belgija, Češka, Francuska, Italija, Njemačka, Poljska, Rusija,

Ujedinjena Kraljevina…), što će svakako pridonijeti rezultatima van sezonskog (i visoko

sezonskog) razdoblja, kao i afirmaciji novih emitivnih centara.

Sve aktivnosti Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, provodile su se u

skladu s programom rada za 2017. godinu, kao i aktivnostima predviđenima planovima

rada u suradnji s ministarstvom i Glavnim uredom HTZ-a. U strateškom i operativnom

pristupu realizaciji planiranih programskih aktivnosti turistička zajednica se rukovodila

postavkama Strateškog marketing plana hrvatskog turizma za razdoblje 2014 - 2020 godine

(usvojen u listopadu 2014.), potrebama i zahtjevima turističkog gospodarstva i aktualnim

trendovima u turističkom marketingu. Suradnja na svim razinama bio je jedan od

preduvjeta uspjeha Hrvatske i Srednje Dalmacije kao turističke destinacije, bilo u domeni

kreiranja i unapređenja turističkih proizvoda, ili pak marketinških napora usmjerenih

prema tržištima. Optimizacija djelovanja sustava turističkih zajednica, kroz zadaće

definirane Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i

sinergijsko djelovanje te udruživanje financijskih sredstava i zajedničke nastupe na

tržištima predstavljalo je imperativ djelovanja u 2017. godini. Za poboljšanje

konkurentnosti i položaja na tržištu, a time i ostvarivanje postavljenih ciljeva, ključno je

bilo provoditi mjere na razini države, gospodarskih subjekata, lokalne uprave i

samouprave i sustava turističkih zajednica. U pripremu ovogodišnje sezone uloženi su

dodatni napori i novčana sredstva za razvoj i upravljanje destinacijom. Primjeri mnogih

turistički uspješnih zemalja pokazuju da je destinaciju potrebno brendirati kako bi je se

učinilo još privlačnijim turističkim odredištem. U skladu s time i najavama resornog

ministarstva, očekuju se inicijative za daljnji razvoj destinacijskog menadžmenta u

hrvatskom turizmu. Poseban naglasak aktivnosti i u 2017. godini bio je stavljen na mjere

udruženog oglašavanja sa partnerima na stranim i domaćem tržištu. Time je ponovo

potvrđena potreba za suradnjom svih čimbenika u turističkom vrijednosnom lancu (javni i

privatni sektor, destinacije, ponuditelji i posrednici u prodaji). Ujedno, svi iz turističkog

sektora s punom ozbiljnošću pristupili su pripremi i provedbi svih aktivnosti za prihvat i

boravak gostiju, posebice u ljetnom dijelu godine, kada je i najveći pritisak u ključnim

destinacijama.

9

- mjere na razini GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Većina hotelijera je s optimizmom očekivala turističku sezonu 2017. godine, koja je bila i u

znaku mnogobrojnih investicija u poboljšanje ponude kroz otvaranje novih hotela ili

poboljšanje standarda postojećih. Hrvatska hotelska industrija unatoč pomacima u zadnjih

deset godina i povećanju broja hotela više kategorije te noćenja još zaostaje za

hotelijerstvom južne Europe i Mediterana, zbog nedostatka investicija, brendinga i javno-

privatne suradnje u destinacijama te posebno zbog izrazite sezonalnosti hrvatskog turizma

što priječi i jači dolazak jakih hotelskih lanaca i općenito investitora. Svjesni sve veće

važnosti internetske komunikacije s tržištima, pa i online rezervacija, dosta hotelijera se

okrenulo ovom kanalu prodaje. I mali i obiteljski hoteli također su očekivali bolju sezonu

u odnosu na 2016. godinu. Sezona se dobro pripremala, investicije su se odvijale u

rokovima, očekivali su se dobri rezultati te su hotelijeri već bili tržišno usredotočeni na

turističku 2018. godinu. Unatoć boljim očekivanjima, činjenica je da hotelijeri posluju u

iznimnom lošim uvjetima, dobrim dijelom jer su ekonomski i pravni okviri nedorečeni. U

ukupnim smještajnim kapacitetima sudjeluju tek sa 16 posto kapaciteta, dok sa aspekta

prihoda čine okosnicu turističke industrije, predstavljaju nositelja zapošljavanja te su

oslonac izgradnje tehnologije i upravljanja u turističkom sektoru. Da bi bili konkurentni

na međunarodnom tržištu, u hotele je potrebno neprekidno investirati. Zbog sve viših

ulaznih cijena, porast turističkog prometa zadnjih godina nije pratio i odgovarajući rast

profita. Ulaganju su do sada pomagale kreditne linije HBOR-a i programi resornog

ministarstva kojim se potiče stvaranje novih sadržaja za pred i posezonu. Neke od glavnih

mjera koje se gospodarski subjekti (hoteli) pokrenuli u svojim aktivnostima kao odgovor

na stanje u turističkom okruženju bile su sljedeće:

racionalizacija internih troškova poslovanja,

uređenje svih smještajnih objekata i poboljšanje standarda i kvalitete usluživanja,

promišljena/selektivna politika cijena te njihovo usklađivanje sa stvarnim stanjem

kvalitete ponude, realnim tržišnim položajem i kretanjem ponude i potražnje na

tržištu, (posebice sezonskim oscilacijama),

unapređenje kvalitete proizvoda (razvoj dodatne ponude i sadržaja s ciljem

produženja sezone),

poticanje suradnje na svim razinama i s javnim i privatnim sektorom radi stvaranja

preduvjeta za kvalitetno upravljanje destinacijom te ostvarivanja optimalnih

učinaka u odnosu „vrijednost za novac“,

aktivno i kontinuirano praćenje stanja i kretanja na tržištu te cjenovno i drugo

prilagođavanje s ciljem izbjegavanja negativnih utjecaja sezonskih oscilacija i dr.

tržišnih poremećaja,

edukacija matičnih i dr. stručnih djelatnika s ciljem podizanja kvalitete usluživanja

kreiranje posebne ponude/programa namijenjene pojedinim segmentima potrošača

s obzirom na dob (mladi, umirovljenici i starije osobe), interes (službeno putovanje,

odmor, aktivni odmor, wellnes i dr.) i dr.

ciljana promocija na konkretnim tržištima, uz prilagođavanje potrebama tržišta

U posljednjih nekoliko godina hotelijerstvo je svakako napredovalo u području promocije i

tržišnog pozicioniranja nacionalnog turističkog proizvoda.

10

Na to se nadovezala ukupna globalna tržišna situacija koja je dovela do povećanja

turističkog prometa u fizičkom smislu. Hotelijeri su kvalitetno kapitalizirali tu činjenicu i

rezultati nisu izostali. Tako se posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuirani rast svih

pokazatelja, fizičkih i financijskih. No za uspješni razvoj turizma potrebno je voditi

konzistentnu turističku politiku koja ne obuhvaća samo izravne mjere što ih donosi

nadležno ministarstvo, nego i niz neizravnih mjera koje su sastavni dio fiskalne politike,

politike prostornog uređenja, zapošljavanja, radnih odnosa i dr. Udruga poslodavaca u

hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) zatražila je koordinaciju s više razine Vlade, obzirom su

njihovi ključni problemi izvan nadležnosti resornog ministarstva, a pogotovo što zbog

globalnih kretanja, poput niskih kamatnih stopa i usmjerenosti turističke potražnje na

sigurne destinacije, Hrvatska sada ima priliku turizam repozicionirati prema višoj kvaliteti

i jačem zapošljavanju. No, zbog novo povećane stope PDV-a za ugostiteljstvo, sve

izraženijeg manjka radne snage te mogućeg povećanja poreza na imovinu, smatraju da

može doći do smanjenja konkurentnosti i ograničenja potencijala turističkog sektora za

daljnja ulaganja. Potrebno je da se stope PDV-a na smještaj i ugostiteljstvo izjednače na

prosječnu razinu onih na Mediteranu od 10 posto, kao i da se predstojeći porez na

imovinu, koji bi trebao krenuti s 1. siječnjem iduće godine, zadrži na sadašnjoj razini

komunalne naknade od maksimalno do 1,5 posto od ostvarenih prihoda. Argumente za

prijedloge mjera te očekivanja od Vlade da ih uvaži vide u činjenicama da turizam u BDP-

u čini 18 posto, zapošljava više od 10 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj ili njih više od

115 tisuća, čiji se broj svake godine poveća, kao i u velikom investicijskom potencijalu

turizma koji će do 2020., prema procjenama, iznositi više od 3,6 milijardi eura.

Veze hotela s lokalnom zajednicom destinacije sve su čvršće i katalizator su stvaranja

turističkog proizvoda koji uključuje različite dionike unutar destinacije, a proizvod dobiva

identitet po kojemu postaje prepoznatljiv. Izvjesno je da će turistički sektor u cjelini u

2017. godini ostvariti porast prihoda u odnosu na prošlu godinu. Obzirom su hotelijeri u

turizmu najveći investitori, moraju biti nositelji i iduće faze razvoja turizma, u kojoj je

potrebno barem udvostručiti udjel hotelskog smještaja u ukupnim kapacitetima sa

sadašnjih oko 16 posto, i to najviše s objektima visoke kategorije (resorti/ljetovališta), što je

važno i za produljenje sezone i povećanje konkurentnosti.

- mjere na razini jedinica LOKALNE SAMOUPRAVE

Lokalne zajednice moraju stvoriti uvjete da se destinacija uključi u aktivan rast i razvoj na

svojem području. Na turističkom tržištu postoji potražnja za destinacijom kao integralnim

proizvodom. Gost bira destinaciju koja mu nudi više izbora i koja mu za isti novac pruža

više atrakcija, doživljaja i drugih turističkih doživljaja. Turističkom destinacijom upravlja

lokalna uprava, koja se osim komunalnim i infrastrukturnim projektima treba usmjeriti i

na projekte koji će destinaciju valorizirati u turističkom smislu. Mjere koje se provode na

razini jedinica lokalne uprave i samouprave, kao i ulaganja koja se poduzimaju u turističku

infrastrukturu, imaju izravan utjecaj na povećanje kvalitete turističkog proizvoda

pojedinog turističkog područja i destinacije. Planirana sredstva i aktivnosti predviđena su

uglavnom za poboljšanja i modernizaciju krupne infrastrukture, kao i za uređenje

turističkih odredišta. Najznačajnije mjere koje se provode su:

11

razvoj objekata vodoopskrbe, javne rasvjete

poboljšanje komunalne infrastrukture

razvoj prometne infrastrukture

sanaciju odlagališta otpada,

organizaciju športskih i kulturnih manifestacija

uređenje zelenih površina, parkirališta, plaža i sl.

Lokalna uprava i njezine inicijative odnose se uglavnom na unapređenje komunalne

infrastrukture uz brigu o okolišu.

- mjere na razini TURISTIČKIH ZAJEDNICA

Turizam predstavlja jednu od najvažnijih i najperspektivnijih gospodarskih grana za

Županiju, ponajprije zahvaljujući izvanrednoj geografsko-reljefnoj konfiguraciji, odličnim

klimatološkim uvjetima te bogatoj kulturnoj baštini. Uspješno pozicioniranje Hrvatske i

svih njenih destinacijskih područja na turističkom tržištu u mnogome ovisi i o učinkovitoj

promociji turističkog proizvoda i usluga, pri čemu je temeljni cilj zadržati i osnažiti imidž

sigurnog i privlačnog turističkog odredišta. Temeljem toga poticalo se u 2017. godini

promoviranje turističke destinacije, povezivanje, koordinacija i organizacija svih nositelja

turističke ponude (javni i privatni sektor: turističke tvrtke, turističke zajednice, domicilno

stanovništvo, udruge, mediji i drugi) radi optimalnog ostvarivanja planirane strategije

razvoja turizma u destinaciji. U cilju zadržavanja stečenih pozicija na svjetskom

turističkom tržištu i osvajanja novih tržišta poduzimale su se brojne i različite promotivne

aktivnosti na turističkim tržištima, kao i aktivnosti usmjerene povećanju sigurnosti turista.

Sustav turističkih zajednica i ove je godine po svijetu pronosio glas o privlačnosti i

posebnosti hrvatske turističke ponude, jačajući brend Hrvatske kao vodećeg

mediteranskog odredišta bogate prirodne i kulturne baštine, raznolike turističke ponude i

kvalitetnog stila življenja. Osim toga, cilj aktivnosti na nacionalnoj razini je u narednim

periodu promijeniti percepciju Hrvatske i u tom smislu provodi se niz aktivnosti u skladu

sa Strateškim marketinškim planom. Od 2016. godine u primjenu je uveden jedinstven

informacijski sustav za prijavu i odjavu turista pod nazivom eVisitor koji funkcionalno

povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj. Putem navedenog sustava

povezane su sve turističke zajednice i pružatelji usluga smještaja, a pojedina turistička

zajednica ima uvid u sve prikupljene podatke o pružateljima usluga smještaja i njihovim

smještajnim objektima kao i kretanjima turista na svom području.

Promocija je bila fokusirana na tradicionalna emitivna tržišta, kao i ona daleka koja imaju

sve veći značaj i potencijal. Pored toga, brojne hrvatske destinacije imaju neprikosnovene

atribute, a to su ljepota, očuvanost prirodne i kulturne baštine, gostoljubivost i vrijednost

za novac. Dostupnost i blizina europskih tržišta postaju glavna komparativna prednost

destinacija, pa tako i Srednje Dalmacije, koja ima izuzetan geografski položaj i odlično je

cestovno povezana, što u danim uvjetima na tržištu predstavlja jedno od ključnih faktora

odabira destinacije za provođenje odmora. Blizina tradicionalnih emitivnih tržišta uz

ljepotu prirodnih resursa, gostoprimstvo lokalnog stanovništva, sigurnost koju gosti

osjećaju za vrijeme svog boravka, uz sve uređenije prometnice, svakako idu u prilog.

12

Među aktivnostima same županijske TZ i u 2017., kao i svake godine, za potpore

turističkim agencijama za nove programe u pred i posezoni izdvojilo se bespovratnih 200

do 250 tisuća kuna. Tu se radi o 30-ak DMK ili agencija za destinacijski menadžment s

kojima TZ surađuje zadnje tri godine iz čega je već proizašla brošura s ponudom 120

različitih programa vezanih za kulturni i enogastro turizam te aktivni odmor. Turizam

Srednje Dalmacije koji karakterizira bogatstvo i atraktivnost turističkih sadržaja na obali,

otocima i u zagori i u 2017. godini nastavio je započete procese obogaćivanja sadržaja,

podizanja kvalitete turističkog proizvoda i intenziviranja promidžbe na emitivnim

tržištima. Cjelokupni sustav turističkih zajednica vršio je diljem svijeta promociju

hrvatskih destinacija, pri čemu je kod onih u organizaciji domicilnog sustava stavljen

poseban naglasak na Srednju Dalmaciju. Kao bitan subjekt turističke nadgradnje svih

razvijenih turističkih zemalja, svojim radom i djelovanjem, posebice na promidžbi turizma

regije i Hrvatske u cjelini, ustroj turističkih zajednica značajno pridonose ukupnim

aktivnostima u okviru priprema turističke sezone. Intenzivnije promidžbene, prodajne i

marketinške aktivnosti glavne su mjere koje su se poduzimale na području Splitsko –

dalmatinske županije. Pri tome se u promotivnom nastupu posebno potencirala blizina

emitivnih tržišta uz ponudu raznolikih turističkih proizvoda (agroturiam, gastronomija,

wellness, manifestacije…). Uz promotivne aktivnosti nužno je stalno poboljšanje kvalitete

turističkih usluga i proizvoda, jer je jedino tako moguće zadržati, ali i povećati postojeću

konkurentnost turističke ponude Splitsko – dalmatinske županije.

2.3. ULAGANJA U TURIZAM

Činjenica je da se u zadnje tri do četiri godine kontinuirano povećavaju investicije u

turistički sektor te otvaraju novi hoteli, što kroz gradnju novih objekata, što kroz temeljitu

rekonstrukciju, što je jasan pokazatelj da je turizam trenutno jako interesantan ulagačima,

te je uz IT industriju, jedini sektor domaćeg gospodarstva koji kontinuirano raste tijekom

zadnjih godina. Turizam Hrvatske, odnosno segment smještajne ponude i dodatnih

sadržaja u 2017. očekivao je investicijski val visine 800 milijuna eura, što je čak 130

milijuna eura više nego prošle godine. S obzirom na sve veći interes za Hrvatskom,

očekuje se da će i iduće godine privatni i javni sektor nastaviti sa investicijama u dizanje

kvalitete ponude i usluge. Također, osim dizanja kvalitete, što je svakako neophodno,

Hrvatska radi i na jačanju turizma na kontinentu, odnosno slabije razvijenim turističkim

područjima koja imaju izraziti turistički potencijal, što u sve većoj mjeri prepoznaju i

turisti. Ovogodišnji investicijski ciklus hrvatskom turizmu donio je pedesetak novih ili

potpuno rekonstruiranih hotela najviše kategorije. Naime, hoteli visoke kategorije u

prosjeku su 20 posto dulje popunjeni od onih s nižom kategorijom, što je pokazatelj da se

povećava potražnja za luksuzom na Jadranu. Samo u 2017. godini hotelijeri investiraju oko

560 milijuna eura, dok se u proteklom razdoblju prosječni godišnji rast investicija u

turizmu kretao oko 20 posto. Unatoč vidljivim pozitivnim trendovima još uvijek je

nedovoljno ulaganja u hotele i ljetovališta, koji, za razliku od kratke sezone u privatnom

smještaju (koji čini i više od 50 posto ukupnih turističkih kreveta), ipak više pridonose

smanjenju sezonalnosti u turizmu.

13

U posljednjih nekoliko godina vodeće hotelske grupacije pokrenule su val investicija koji

je doveo do podizanja kvalitete smještaja i znatno većeg broja hotela s četiri i pet zvjezdica.

Modernizacija je donijela i više standarde usluga i brojne dodatne atrakcije koje privlače

zahtjevnije turiste. S razvojem turističkih usluga na tržištu pojavili su se i prvoklasni

hotelski brendovi, kojih trenutno ima 12 globalnih i šest europskih s kojima je brendirano

46 hotela s ukupno 9.500 soba. Hrvatska je karakteristična po vrlo visokom stupnju

konsolidacije hotelskog tržišta o čemu svjedoči podatak da 10 najvećih domaćih hotelsko-

turističkih poduzeća upravljaju s više od 40 posto ukupnih hotelskih soba. Činjenica je da

su investitori prepoznali značaj strateškog razvoja turizma u Hrvatskoj, dok konzultanti

ističu kako Hrvatska mora još mnogo raditi na privlačenju novih i stranih investicija,

ključnih za razvoj i rast konkurentnosti hrvatskoga turizma. Kontinuirani podaci o rastu

turističkoga prometa i potrošnje turista pokazatelj su investitorima da je Hrvatska

atraktivna zemlja za ulaganja, a na turističkim operativcima je da kvalitetnim

usmjeravanjem marketinga, promocije i brendiranja osiguraju da Hrvatska bude još

privlačnija. Naime, potencijal ulaganja u Hrvatsku još nije međunarodno prepoznat u

mjeri da se prvoklasni svjetski investitori odluče za ulaganja. Tome pridonosi i država jer

još ne uspijeva ponuditi neaktivnu imovinu za velike projekte dodane vrijednosti, a proces

planiranja i realizacije projekata često je znatno usporen zbog sporosti i neefikasnosti

javnoga aparata. Upravo putu slobodnijem investiranju u Hrvatsku trenutačno stoje

određene prepreke koje bi država trebala što skorije otkloniti. Među njima je neriješeno

pitanje turističkog zemljišta. Nadalje, stručnjaci upozoravaju da i u turizmu, kao i u

drugim djelatnostima, prevladavaju ulaganja u postojeće kapacitete, dok je greenfield

investicija još uvijek razmjerno malo. Situacija se, naravno, posljednjih godina mijenja, ali

novih ulaganja u turizmu, znatno je manje nego što bi trebalo biti. Lošoj investicijskoj

slici, nije pomogla ni odluka posljednje Vlade da ukine međustopu PDV-a na smještajne i

ugostiteljske usluge koje su sada više od turističkih zemalja konkurentskog mediteranskog

kruga. Tu su i birokratske zavrzlame, ali i neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji

općenito koče investiranja u Hrvatskoj. Dijelom je tu problem i prostornih planova, ali i

nespremnosti samih turističkih projekata. Sve je veći problem i prometna i parkirališna

infrastruktura jer se broj stanovnika jadranskih mjesta tijekom ljeta višestruko povećava,

što postojeće ceste i parkirališta jednostavno ne mogu progutati. Često dolazi do sukoba

potencijalnih investitora i lokalne zajednice, zbog čega oni na kraju i odustaju od ulaganja.

Jedan od strateških ciljeva hrvatskog turizma je upravo kontinuirano povećanje udjela

hotela te podizanje kvalitete smještaja u kampovima i kućanstvima uz opadanje njihovih

udjela u ukupnom smještajnom kapacitetu. Strategijom razvoja turizma planira se do 2020.

povećati udio hotelskog smještaja, mjeren brojem ležaja u hotelima, sa 13 posto na 18

posto. Izgradnja će se do tada ponajviše usmjeravati na hotelske kapacitete više i srednje

kategorije, obogaćivanje doživljajne ponude u kampovima kao i na podizanje kvalitete

smještaja u kućanstvima uključujući i njihovu transformaciju u male hotele, pansione i

difuzne hotele. Usvajanjem Strategija hrvatskog turizma za razdoblje do 2020., koja je

donesena u 2013. godini, jedan od ciljeva je uložiti čak 4,3 milijarde eura u hrvatski

turizam u razdoblju od 2013. do 2020. godine. Turizam je u Hrvatskoj sektor koji čini više

od 15 posto BDP-a i zbog toga je od iznimne važnosti za gospodarstvo.

14

Upravo zato, vrlo je važno razvijati turističke potencijale kojima obiluje zemlja te stvarati

nove motive dolazaka, odnosno nove i inovativne turističke proizvode, posebice u

razdoblju pred i posezone. Razvoj inovativnih turističkih proizvoda, koji će pridonijeti

rastu turističke potrošnje, ovogodišnji je cilj turističke politike, pa su tako i aktivnosti koje

se provode usmjerene upravo na razvoj i jačanje navedenog segmenta. Na putu stvaranja

turističke prepoznatljivosti koja će iz godine u godinu kroz različite uslužne i razvojne

projekte donijeti povećanje standarda i zaposlenosti, Splitsko-dalmatinska županija daje

veliki doprinos ravnomjernom razvoju svih dijelova svoga prostora. Splitsko-dalmatinska

županija u 2017. godinu ušla je sa rekordno visokim investicijama u hotele od oko 1,3

milijarde kuna zbog čega je predstavljala jedno od najvećih turističkih gradilišta u

Hrvatskoj. Na tržište u 2017. godini stavljeno je novih desetak hotela čija gradnja se

odvijala tijekom tekuće godine. Tako je bila najavljena gradnja hotela i apartmana u sklopu

turističkog kompleksa "Romana" u Makarskoj, što je investicija vrijedna 230 milijuna

kuna. Boutique hotel "Bačvice" na splitskim Bačvicama već je imao konture budućeg

izgleda, a njegova vrijednost je oko 112 milijuna kuna. U hotel "Porta Salona" u Solinu

tvrtka "Dolis inženjering" uložila je oko 45 milijuna kuna, dok će na mjestu nekadašnjeg

odmarališta Hrvatskih željeznica u Kaštel Lukšiću niknuti mali luksuzni hotel u koji se

ulaže 30 milijuna kuna. "Milna hoteli i marine" jedna je od većih investicija u županiji u

koju "Waterman Grupa" ulaže u Milnu na Braču oko 105 milijuna kuna. Nakon

rekonstrukcije, dobit će se boutique hotel s četiri zvjezdice. Isto toliko zvjezdica će imati i

budući "Madora resort" u Podgori u koji "Hoteli Podgora" kao vlasnici investiraju 150

milijuna kuna. Jedna od najvećih investicija na Makarskoj rivijeri je rekonstrukcija hotela

"Jadran" u Tučepima u koju su "Bluesun Hoteli" uložili nešto manje od stotinu milijuna

kuna, a kojom će od svibnja iduće godine hotel "Jadran" poslovati s pet zvjezdica na fasadi

i 160 novih soba. Isto tako, ista hotelska grupacija ulaže i u rekonstrukciju hotela "Berulia"

u Brelima oko 10 milijuna kuna koji će ubuduće imati četiri zvjezdice i novih 45 soba.

Realizirana je i gradnja novog hotela s pet zvjezdica u Dućama, te nekoliko manjih hotela

u Splitu. U hotel "Medena" planiralo se uložiti oko 60 milijuna kuna kako bi se dosegnula

razinu četiri zvjezdice i nova tržišna pozicija. Na otoku Braču u aktivnostima na pripremi

sezone odvijali su se radovi na produženju piste u zračnoj luci Brač koja će umjesto 1400

metara biti dugačka 1760 metara i na nju će moći slijetati avioni sa 150 sjedala. Novim

izgledom zračne luke s dužom pistom, novom pratećom infrastrukturom, rasvjetom i

ostalim, otok Brač postaje dostupan svima u Europi za samo sat-dva leta.

Kao i svake godine, na brojnim destinacijama uložena su znatna sredstva u poboljšanje

infrastrukture i uređenje turističkih mjesta, organizaciju događanja, podizanje kvalitete

smještajne i druge ponude, a na pojedinim destinacijama počeli su raditi i novi ili

obnovljeni kvalitetni hoteli, a što je tržište jako dobro prihvatilo. Među ugovorima

vrijednim 50 milijuna kuna, koliko je na razini države osigurano za 18 projekata uređenja

lučke infrastrukture u sedam priobalnih županija, iznosom od 12 milijuna prednjačila je

upravo Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije. Osim što se upravo u SD županiji

ostvaruje oko 50 posto svih nautičkih noćenja u Hrvatskoj, također se privodi kraju

ambiciozan četverogodišnji program izgradnje morskih pristaništa, lučica i marina u

vrijednosti od 180 milijuna kuna.

15

Radi se o potpuno javnoj investiciji u kojoj će biti uređeno ili prošireno ukupno četiri

kilometra obale na šesnaest različitih lokacija, s tri nova katamaranska i trajektna

pristaništa te novih 900 komunalnih i 700 nautičkih vezova. Investitor je sama Lučka

uprava s kreditom od 70 milijuna kuna i vlastitim sredstvima, nekoliko milijuna kuna

godišnje prilaže Splitsko-dalmatinska županija, a uskače i država. Program je predstavljen

prije nešto više od dvije godine i do danas je njegov veći dio realiziran ili pred završetkom:

nove sadržaje dobili su Makarska, Trogir, Stari Grad na Hvaru, Supetar, Jelsa, Rogač na

Šolti i Vis. Radovi trenutačno traju u Hvaru i Pučišćima na Braču, a u 2017. su krenuli u

Omišu, Drveniku, Sućurju na Hvaru i Kaštel Starome, pri čemu se manja kašnjenja bilježe

tek na investicijama u Krilu Jesenice i Bolu na Braču. Odmah nakon dovršetka investicije

u vrijednosti od 180 milijuna kuna, što se očekuje koncem iduće godine, u razdoblju od

2020. do 2024. godine planira se krenuti u novi ciklus ulaganja u Splitsko-dalmatinskoj

županiji. Na red će doći Kut na Visu, Križna luka i Vira na Hvaru, trajektna pristaništa u

Starom Gradu i Sumartinu, nova dva lukobrana u Jelsi, druge faze u Bolu i Trogiru,

Nečujam na Šolti, zatim Sutivan, Postira i Milna na Braču, te Pisak i Živogošće na obali.

Ono što će posebno obradovati lokalno stanovništvo jest brojka o još nekoliko stotina

vezova za njihove brodice, zatim uređenje ribarske infrastrukture, ali i 180 metara dug vez

kojim će Stari Grad na Hvaru ubuduće moći ugostiti najveće brodove na kružnim

putovanjima.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i u 2017. godini nastavila je s programima

povoljnog kreditiranja ulaganja u turizam, uz produženje mjere sniženja kamatne stope za

jedan postotni bod te smanjene naknade za obradu kreditnih zahtjeva. Također su se

provodili programi kreditiranja izrade projektne i ostale investicijske dokumentacije, što je

posebno značajno kod kandidiranja projekata za korištenje bespovratnih sredstava EU

fondova i velikih turističkih projekata. HBOR je u 2016. odobrio ukupno 7,6 milijardi

kuna kredita, od čega je 21 posto bilo društvima iz turističkog sektora. Podržana su 274

projekta u turizmu s ukupnim iznosom od 1,8 milijardi kuna, što je porast od 17 posto u

odnosu na 2015. godinu, pri čemu je više od 90 posto kreditnih sredstava odobreno za

ulaganja u jadranskoj regiji, a ostatak na kontinentu. Od jadranskih županija najviše

sredstava odobreno je u Splitsko – dalmatinskoj županiji, za 60 projekata 474 milijuna

kuna, a potom u Istarskoj, za 29 projekata 456,5 milijuna kuna. Prilagođavajući stalno

kreditne programe potrebama investicija u turistički sektor, HBOR je u zadnjih pet godina

podržao više od tisuću projekata u turizmu s ukupno više od 7,6 milijardi kuna, od čega se

96 posto odnosilo na kreditiranje novih investicija. Upravo se povoljnim sredstvima

kreditiraju investicije u turizmu čiji je cilj produljenje turističke sezone, a riječ je najčešće

o ulaganjima u poboljšanje i proširenje smještajnih kapaciteta, uvođenje novih usluga i

sadržaja, uz napomenu da turističke tvrtke sve više prepoznaju i prednosti korištenja

bespovratnih sredstava EU fondova za sufinanciranje projekata.

16

3.1. HRVATSKI TURIZAM Zahvaljujući provedenim mjerama i aktivnostima na pripremi turističe sezone, ostvaren je

značajan rast turističkog prometa, a Hrvatska temeljem turističkih rezultata u 2017.

godini, može biti izrazito zadovoljna. Svi dosadašnji statistički pokazatelji navode na to da

će 2017. godina turistički gledano biti najuspješnija godina do sada, te da popularnost

Hrvatske na turističkim tržištima još uvijek raste. Prema podacima sustava eVisitor u

razdoblju od siječnja do listopada 2017. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne

godine u svim registriranim smještajnim objektima ostvareno je 13% više dolazaka

domaćih i stranih turista te 12% više ukupnih noćenja turista. Kumulativni pokazatelji

prometa turista govore da je realizirano više od 17,8 milijuna dolazaka domaćih i stranih

turista te je u spomenutom razdoblju evidentirano ukupno preko 100 milijuna noćenja

domaćih i stranih turista, što je zabilježeno po prvi puta u povijesti hrvatskog turizma.

REPUBLIKA HRVATSKA 1.01. – 31.10. 2017 1.01. – 31.10. 2016 Index 17/16

SMJEŠTAJ svi oblici DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA Dolasci Noćenja

Domaći 1.798.227 11.557.652 1.667.056 10.189.541 108 113

Strani 16.041.991 88.700.100 14.108.067 79.561.357 114 111

UKUPNO 17.840.218 100.257.752 15.775.123 89.750.898 113 112 Izvor: eVisitor Zagreb

III TURIZAM U BROJKAMA 2017

17

Tijekom razdoblja siječanj-listopad, glavnina turističkog prometa registrirana je u

komercijalnim smještajnim objektima, dok promet u nautičkom segmentu ima udjel od

3%. Nekomercijalni smještajni kapaciteti u ukupnom prometu sudjeluju s udjelom od 12

%. U strukturi komercijalnog smještaja, tijekom razdoblja siječanj-listopad dominira

promet u objektima obiteljskog smještaja, a potom slijede hoteli. Značajno je što svi

segmenti smještajne ponude bilježe poraste turističkog prometa. Tako je u komercijalnim

smještajnim kapacitetima zabilježeno nešto manje od 17 milijuna dolazaka turista, koji su

ostvarili preko 85 milijuna noćenja, što je porast od 13 posto u dolascima i 11 posto u

noćenjima. Sveukupno gledano, 29 posto turističkih noćenja u razdoblju siječanj-listopad

ostvareno je temeljem prometa u organiziranom segmentu, dok su 71 posto individualci. U

hotelskom segmentu 67 posto hotelskih noćenja ostvareno je u organiziranom segmentu

prometa, dok ostatak čine individualci. Za obiteljski smještaj udjel organiziranih noćenja

iznosio je 17posto, dok su 83 posto bili individualci.

Dolasci i noćenja prema vrstama objekta u kojem turisti borave

Vrsta objekta 01.10.2017-31.10.2017 Mjesečni indeks

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

Hoteli 6.603.813 23.838.576 109 106

Kampovi 2.775.782 18.636.752 109 109

Objekti na OPG-u 23.330 78.994 111 118

Objekti u domaćinstvu 5.640.265 34.680.341 120 115

Ostali ugostiteljski objekti 1.805.128 8.016.598 116 112

Ostalo 11.307 72.278 143 142

Restorani 5.620 11.320 96 92

Ukupno komercijalni smještaj 16.865.245 85.334.859 113 111

Nautika 471.715 3.179.964 115 116

UKUPNO 17.336.960 88.514.823 113 112 Izvor: eVisitor Zagreb

Sagledavajući rezultate po emitivnim tržištima, u razdoblju siječanj-listopad 2017., u

usporedbi s istim razdobljem 2016., ostvareni su pozitivni rezultati sa svih važnih tržišta.

Blagi pad noćenja uz rast dolazaka bilježi se jedino s talijanskog tržišta. Najveći postotni

rast broja turističkih noćenja ostvaren je s tržišta SAD-a, Ujedinjene Kraljevine, Finske i

Kanade. Udjel pojedinih tržišta u ukupnom turističkom prometu na nacionalnoj razini u

razdoblju siječanj - listopad 2017. pokazuje kako u promatranom razdoblju najveći

doprinos ukupnom rezultatu daju tržišta Njemačke, Slovenije i Austrije te domaće tržište.

U razdoblju siječanj-listopad, sve županije/turističke regije bilježe rast broja ukupnih

turističkih dolazaka i noćenja. U apsolutnim brojkama, najveći promet turista tijekom

razdoblja siječanj-listopad ostvarila je Istarska županija, a potom Splitsko-dalmatinska

županija, Kvarner te Zadarska županija.

18

Rezultati turističkog prometa po regijama/komercijalni smještaj

Izvor: eVisitor Zagreb

Istra već kontinuirano ostvaruje najveći udjel u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj koji

iznosi 30%, zatim slijedi Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od malo više od 19% te

Kvarner s udjelom od 17%. Prema podacima sustava eVisitor na području Srednje

Dalmacije u prvih deset mjeseci u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 3,1

milijuna dolazaka turista koji su ostvarili 16,6 milijuna noćenja, što je porast od 17% u

dolascima i 12% u noćenjima. Značajno je napomenuti da regija Srednja Dalmacija počinje

sve više bilježiti porast udjela u ukupno ostvarenom turističkom prometu na razini

Republike Hrvatske.

Izvor: eVisitor Zagreb

REGIJE

DOLASCI

Index

17/16

NOĆENJA

Index

17/16

%

noćenja

Istra 4.038.545 110 25.314.552 109 29,66

Splitsko-dalmatinska 3.127.067 117 16.641.394 112 19,50

Kvarner 2.723.783 109 14.773.759 108 17,31

Zadarska 1.537.745 113 9.222.133 112 10,81

Dubrovačko – neretvan. 1.813.315 115 7.624.574 112 8,93

Šibensko – kninska 910.865 113 5.436.067 109 6,37

Ličko – senjska 721.114 118 2.629.497 113 3,08

Grad Zagreb 1.096.259 118 1.929.215 117 2,26

Kontinent 896.552 118 1.763.668 116 2,07

UKUPNO RH 16.865.245 113 85.334.859 11 100,00

19

3.2 TURIZAM NA PODRUČJU SPLITSKO – DALMATINSKE ŽUPANIJE

3.2.1. TURISTIČKI PROMET PO VRSTAMA OBJEKATA

Turistička sezona na području Srednje Dalmacije pokazala se još jednom izrazito

uspješnom. Tijekom razdoblja siječanj-listopad, glavnina turističkog prometa registrirana

je u komercijalnim smještajnim objektima, dok promet u nautičkom segmentu ima udjel

od gotovo 8%. Nekomercijalni smještajni kapaciteti u ukupnom prometu na području

Srednje Dalmacije sudjeluju s udjelom od 4 %. Prema podacima sustava eVisitor sa stanjem

na dan 31.10. do kraja listopada odredišta Srednje Dalmacije u komercijalnim smještajnim

kapacitetima posjetilo je oko 3,1 milijun gostiju koji su ostvarili preko 16,6 milijuna

noćenja, što je porast od 17% u dolascima i 12% u noćenjima. U strukturi komercijalnog

smještaja, tijekom razdoblja siječanj-listopad dominira promet u objektima obiteljskog

smještaja, a potom slijede hoteli.

Dolasci i noćenja prema VRSTAMA OBJEKATA u kojem turisti borave

VRSTA OBJEKTA

1.01. – 31 .10.2017 Indeks 17/16

DOLASCI NOĆENJA Dolasci Noćenja

Hoteli 1.119.478 4.458.887 113 106

Kampovi 187.081 1.066.615 110 109

Objekti na OPG-u 910 7.319 87 109

Objekti u domaćinstvu 1.506.082 9.660.451 121 114

Ostali ugostiteljski objekti 313.053 1.445.718 118 115

Ostalo 463 2.404 225 250

UK komercijalni smještaj 3.127.067 16.641.394 117 112

Nautika 210.720 1.437.825 119 118

Ukupno 3.337.787 18.079.219 117 112 Izvor: eVisitor Zagreb

Gledajući podatke za prvih deset mjeseci, u objektima obiteljskog smještaja ostvareno je

1,5 milijuna dolazaka turista i preko 9,6 milijuna noćenja domaćih i stranih turista, što je

porast od 21 posto u dolascima i 14 posto u noćenjima. Istovremeno je u hotelima

registrirano nešto više od 1,1 milijun domaćih i stranih turista, a koji su ostvarili nešto više

od 4,4 milijuna noćenja, što je porast od 13 posto u dolascima i 6 posto u noćenjima. Udio

objekata obiteljskog smještaja u ukupno realiziranom turističkom prometu komercijalnih

smještajnih kapaciteta za prvih deset mjeseci 2017. godine na području Splitsko –

dalmatinske županije iznosi 58 posto, a udio hotelskih kapaciteta iznosi 27 posto.

3.2.2. DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA

Turizam Srednje Dalmacije koji karakterizira bogatstvo i atraktivnost turističkih sadržaja

na obali, otocima i u Zagori zabilježio je u 2017. godini u dosadašnjem razdoblju rekordni

broj dolazaka i noćenja u odnosu na 2016. godinu, a ujedno i najbolji turistički rezultat.

20

Prema podacima sustava eVisitor sa stanjem na dan 7.11. do kraja listopada odredišta

Srednje Dalmacije u komercijalnim smještajnim kapacitetima posjetilo je oko 3,1 milijun

gostiju koji su ostvarili gotovo 16,8 milijuna noćenja, što je porast od 17% u dolascima i

12% u noćenjima. Strani turistički promet zabilježio je gotovo 3 milijuna dolazaka turista,

što je 18% više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine i oko 15,8 milijuna

noćenja, što je za 13% više u odnosu na 2016. godinu. Domaći promet zabilježio je sa

rastom od 2% u dolascima i podjednakim brojem noćenja oko 222 tisuća dolazaka i 943

tisuće noćenja domaćih turista. Kada se tome pridodaju podaci ostvareni u nautičkom

turizmu, dolazi se do brojke od 3,35 milijuna dolazaka i 18,2 milijuna noćenja turista.

Značajno je što je cijela turistička godina bilježila pozitivne rezultate u pogledu dolazaka,

dok su noćenja jedino u mjesecu ožujku bila u padu. Odlični turistički rezultati koje su u

glavnom dijelu sezone te u pred i postsezoni ostvarila odredišta na području Županije

potvrdili su da je turizam jedna od vodećih grana na području regije.

DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA u 2017. godini

DOLASCI TURISTA Indexi 17/16

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

Siječanj 6.733 10.026 16.759 108 149 129

Veljača 9.225 11.289 20.514 98 132 114

Ožujak 12.534 22.621 35.155 103 102 102

Travanj 19.147 101.033 120.180 124 159 152

Svibanj 18.463 188.958 207.421 93 120 117

Lipanj 27.350 414.219 441.569 109 130 129

Srpanj 45.479 859.389 904.877 103 115 114

Kolovoz 46.169 790.392 836.561 97 109 108

Rujan 19.727 375.752 395.479 89 118 116

Listopad 16.308 123.263 139.571 102 119 117

Izvor: sustav eVisitor

Turistički rezultati u pogledu dolazaka domaćih turista zabilježili su pozitivne trendove u

siječnju, ožujku, travnju, lipnju, srpnju i listopadu, pri čemu su najveći porasti ostvareni u

travnju i lipnju, što je značajno obzirom je riječ o predsezoni. Ostali mjeseci zabilježili su

blagi pad, izuzev mjeseca rujna, kada je pad bio veći, zbog početka školske godine.

21

Strani turisti bilježili su tijekom svih mjeseci izuzetan rast turističkih dolazaka, pri čemu

najveći početkom godine i u mjesecu travnju. Gledajući razdoblja od kada se počinje

ostvarivati značajniji obujam turističkog prometa, kumulativno najveći rast dolazaka

domaćih i stranih turista zabilježen je u mjesecu travnju, lipnju i listopadu, što je izuzetno

značajno za produžetak turističke sezone.

DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA u 2017. godini

NOĆENJA TURISTA Indexi 17/16

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

Siječanj 20.511 29.851 50.362 118 142 131

Veljača 24.846 36.495 61.341 97 140 118

Ožujak 32.624 58.620 91.244 88 95 92

Travanj 52.917 298.149 351.066 114 167 156

Svibanj 50.180 693.376 743.556 85 113 111

Lipanj 103.256 2.015.136 2.118.392 105 125 124

Srpanj 232.965 4.991.449 5.224.414 100 112 112

Kolovoz 300.394 5.087.802 5.388.196 98 106 106

Rujan 74.748 2.033.435 2.108.183 86 108 107

Listopad 42.287 467.812 510.099 100 110 109

Izvor: sustav eVisitor

Noćenja domaćih i stranih turista imala su sličnu tendenciju kretanja, kao i dolasci.

Domaći turisti uglavnom su skraćivali boravak u odnosu na prošlu godinu u veljači,

ožujku, svibnju, kolovozu i rujnu, pri čemu najviše u postotnom iznosu u mjesecu svibnju.

Suprotno njima, strani turisti su bilježili duži boravak u svim mjesecima, izuzev ožujka.

Najduži boravak domaći turisti ostvarili su u siječnju i travnju, a strani turisti početkom

godine i u mjesecu travnju. Gledajući razdoblje kada se počinju ostvarivati značajnije stope

realiziranih noćenja, najveći kumulativni rast ukupnog broja noćenja zabilježen je u

mjesecu travnju, lipnju i srpnju. Kretanje broja noćenja stranih turista bilježilo je

dvocifrene pozitivne indexe tijekom cijele godine tj. jedino je u mjesecu ožujku

zabilježeno manje noćenja, a sva ostala razdoblja bilježila su značajne poraste broja

noćenja.

22

DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA – kumulativni podaci

DOLASCI TURISTA Indexi 17/16

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UK

Siječanj – veljača 16.002 21.339 37.341 102 139 120

Siječanj – ožujak 28.536 43.960 72.496 102 116 110

Siječanj – travanj 47.812 145.148 192.960 110 143 133

Siječanj – svibanj 66.293 334.187 400.480 104 129 124

Siječanj – lipanj 93.908 750.039 843.947 106 130 127

Siječanj – srpanj 139.531 1.611.163 1.750.694 105 122 120

Siječanj – kolovoz 186.140 2.412.394 2.598.534 103 118 116

Siječanj – rujan 206.418 2.798.356 3.004.774 102 118 117

Siječanj – listopad 222.797 2.922.526 3.145.323 102 118 117

DINAMIKA TURISTIČKOG PROMETA PO MJESECIMA – kumulativni podaci

NOĆENJA TURISTA Indexi 17/16

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UK

Siječanj – veljača 45.887 71.743 117.630 106 151 130

Siječanj – ožujak 78.511 130.363 208.874 97 118 109

Siječanj – travanj 132.180 431.926 564.106 110 143 133

Siječanj – svibanj 182.523 1.125.753 1.308.276 98 125 120

Siječanj – lipanj 287.774 3.148.920 3.436.694 101 125 123

Siječanj – srpanj 522.079 8.147.793 8.669.872 101 117 116

Siječanj – kolovoz 824.432 13.302.703 14.127.135 100 113 112

Siječanj – rujan 900.566 15.374.016 16.274.582 99 113 112

Siječanj - listopad 943.300 15.848.436 16.791.736 99 113 112 Izvor: sustav eVisitor, *bez nautike

Sada, kada je određena većina sezone i kada je Srednja Dalmacija zabilježila poraste u svim

segmentima poslovanja i to unatoč nepovoljnim prilikama u okruženju, može se zaključiti

da je riječ o još jednoj izuzetno turističkoj godini. Regija Srednja Dalmacija i ove je sezone

oborila turističke rekorde, te se po broju gostiju i noćenjima, ponovno smjestila odmah iza

Istre.

23

Izvanredni rezultati rezultat su višegodišnjeg brendiranja Dalmacije, odličnog rada i

zalaganja svih djelatnika u turizmu. Turistička zajednica županije uložila je maksimalne

napore u inovativni marketing. Puno je posla uloženo u strategiju promocije kroz

internetske kampanje i media miks promocije koja objedinjuje različite uspješne modele

prezentacije. Poseban naglasak stavljen je na razvoj novih proizvoda i internet marketing

uz napomenu da kombinacija offline i online oglašavanja daje najbolje rezultate. Uskrsni

blagdani u Hrvatsku tradicionalno dovode prvi veći turistički val, a prema stanju

rezervacija uskrsni vikend i blagdani ove godine su bili znatno bolji od lanjskih, i to sa

dvoznamenkastim rastom, što je zasigurno pogodovala činjenica što su Uskrsni blagdani

bili kasnije, odnosno sredinom travnja, dok je prošle godine bio krajem ožujka. Pri tome se

najveći broj dolazaka i noćenja za Uskrs, ali i tijekom cijelog travnja najavljivao u Istarskoj,

Primorsko-goranskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji, koje su u tom razdoblju ostvarile

oko polovinu ukupnog turističkog prometa na obali. Splitsko-dalmatinska županija

očekivala je također oko 10 posto bolji promet od prošlogodišnjeg, da bi u konačnici bilo

preko 50 posto više dolazaka i noćenja turista. Najviše gostiju došlo je iz Italije, Austrije,

BiH, Slovenije i Njemačke, a veliki rast zanimanja za putovanja ove godine bilježio se i od

domaćih građana, koji su nakon nekoliko godina neputovanja za blagdane, u 2017.

ponovno u velikim brojkama odlučili krenuti u potragu za proljetnim suncem. Po

ocjenama domaćih turističkih djelatnika, uskrsni blagdani bili su dobar uvod u turističku

godinu za koju se očekivalo da bi trebala biti jako pozitivna. Vodeći hotelijeri na obalnom

dijelu također su bili zadovoljni bukingom za Uskrsne blagdane i predsezonu.

Za turistički promet u svibnju i lipnju, prema najavama i informacijama od

touroperatora, turističkih agencija i poslovnih subjekata, očekivalo se da će biti pozitivan i

znatno bolji u odnosu na prošlu godinu, te se vjerovalo da će hrvatski turistički sektor u

glavni ljetni dio sezone ući s izrazito pozitivnim pokazateljima turističkog

prometa predsezone. Prodaja je na stranim tržištima nerijetko bila i u dvoznamenkastim

postocima rasta, a kako su isticali iz većine hrvatskih hotelskih kuća, kapaciteti za srpanj i

kolovoz bili su u cijelosti rasprodani. Djelatnici sustava turističkih zajednica, kao i

hotelijeri, kampovi, turističke agencije, obiteljski/privatni smještaj i drugi pružatelji

turističko-ugostiteljskih usluga očekivali su da će predstojeće razdoblje donijeti dobru

posjećenost i turističke rezultate. U mjesecu svibnju ponovno dolazi do značajnog rasta

broja dolazaka i noćenja stranih i domaćih turista. Na području Srednje Dalmacije

zabilježeni su porasti turističkog prometa od 17 posto u dolascima i 11 posto u noćenjima.

I svih pet prvih ovogodišnjih mjeseci prema podacima eVisitora u turističkom prometu su

bili odlični u Srednjoj Dalmaciji sa ukupno 400 tisuća dolazaka (+24%) i oko 1,3 milijuna

noćenja (+20%). S obzirom na raspored praznika, očekivao se i odličan lipanj te potvrda

dosad najbolje predsezone. Iznimno su veselile i najave veoma dobrog bukinga za

posezonu što je bila potvrda da Hrvatska postoje sve atraktivnija tijekom svih mjeseci u

godini i da se više ne treba govoriti o turističkoj sezoni već o „turističkoj godini“. Ujedno,

značajan doprinos rezultatima dao je i veliki broj novih aviolinija koje su povezale

hrvatske destinacije s brojnim svjetskim metropolama, posebice Zračna luka Split.

24

Pozitivnim brojkama pridonijeli su u značajnom dijelu i zračni prijevoznici koji su krenuli

sa redovnim rotacijama, ali i brojna događanja, studijska putovanja i radionice stranih

agenata i novinara koji su svoje dojmove o turizmu regije prenijeli partnerima i

potencijalnim gostima. Strani i domaći putnici i ove su se godine potvrdili kao vjerni

putnici, zbog čega je Srednja Dalmacija sa odličnim rezultatom te rastom dolazaka i

noćenja u predsezoni ušla u drugu polovicu poslovne turističke godine. Pozitivna kretanja

u hrvatskom turizmu tijekom razdoblja predsezone, utjecala su na optimizam u pogledu

ne samo boljih rezultati u ovoj vrsti djelatnosti, već i u pogledu rasta zaposlenosti. Prvo

poluvrijeme turističke godine u Hrvatskoj donijelo je doista spektakularne brojke

turističkog prometa: u tom predsezonskom razdoblju hrvatska turistička odredišta

posjetilo je milijun turista više nego lani, a broj noći koje su proveli u nekom obliku

komercijalnog smještaja bio je veći za 3,6 milijuna noćenja. Tako je Hrvatska prema

podacima sustava eVisitor u najizdašniji dio turističke godine ušla sa fantastičnom

predsezonskom „zalihom“ od ukupno 5,4 milijuna dolazaka gostiju i 20,4 milijuna noćenja

u komercijalnom smještaju, što je bilo za 22 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle

godine. Najveći rast noćenja broja gostiju bilježio se u dobnim kategorijama turista od 18

do 30 godina, dok je broj onih koji su u predsezoni samostalno organizirali put u Hrvatsku

rastao za 28 posto. No, i agencijskih gostiju je čak 15 posto više nego lani.

U prvih šest mjeseci 2017. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji se prema sustavu

eVisitor odmaralo 844 tisuća turista u komercijalnim objektima, što je bilo 27 posto više

nego u istom razdoblju prošle godine, te je u svim oblicima smještaja ostvareno ukupno

oko 3,88 milijuna noćenja, odnosno 23 posto više nego 2016. godine. Pozitivnom trendu

rasta turističkog prometa najviše su pridonijeli strani turisti kojih je došlo oko 750 tisuća ili

30 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Među strancima su, tradicionalno

prednjačili Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Česi i Poljaci. U novom rekordu turizma

značajan udjel imali su i domaći gosti gosti; tijekom lipnja na odmoru ih je u odredištima

Srednje Dalmacije bilo oko 27 tisuća, što je bilo 9 posto više nego prošle godine, te su

ostvarili 103 tisuće noćenja, što je bilo za 5 posto više nego u lanjskom lipnju. Tijekom

prvih šest mjeseci osim tradicionalnih tržišta Njemačke, Austrije i Slovenije, odlične

rezultate ostvarila su tržišta Velike Britanije, Poljske i SAD-a. Produženju sezone, koji je

jedan od glavnih ciljeva turističke politike na razini regije Srednje Dalmacije, najveći

doprinos dao je turistički promet grada Splita koji je u prvoj polovici godine bilježio rast

od 31 posto, kao i promet ostvaren na području grada Makarske koji je bilježio rast

prometa od oko 20 posto. Očekivao se nastavak takvih trendova, posebice i zbog

održavanja svjetskog glazbenog spektakla „Ultra Europe“ u Splitu, ali i mnogih drugih

događanja u manjim i većim turističkim mjestima, koja su gostima omogućavala zanimljiv

i ispunjen odmor. Pozitivni rezultati mjeseca srpnja u odnosu na isti mjesec prošle godine,

dali su dodatan zamah sezoni, te je u prvih sedam mjeseci na području SD županije

ostvareno čak 20 posto više dolazaka i 16 posto više noćenja turista u usporedbi s prošlom

godinom, a temeljem kojih je po uspješnosti i posjećenosti bila pozicionirana u sam vrh

hrvatskog turizma.

25

Turistička statistika za mjesec srpanj još je jednom pokazala da će sezona 2017. godine biti

rekordna, kako na nacionalnoj razini, tako i na razini Srednje Dalmacije. Prema podacima

sustava eVisitor, u srpnju je na razini cijele države zabilježeno 11 posto više dolazaka

turista nego prošle godine, noćenja su se povećala za 10 posto, rast turističkog prometa

bilježio se u svim hrvatskim regijama. Dobroj statistici najviše su pridonijeli strani turisti

koji su ostvarili rast od 11 posto u noćenjima i kojima se Hrvatska, s obzirom na

nestabilnost u Europi i svijetu, ukazala kao jedna od sigurnijih destinacija za ljetni odmor.

Ukupno su domaći i strani turisti u srpnju ostvarili oko 25 milijuna noćenja u

komercijalnim smještajnim kapacitetima, od čega je na one iz inozemstva otpalo 90 posto

tog rezultata. Pozitivna stopa rasta dolazaka i noćenja u srpnju na razini Srednje Dalmacije

posljedica je rasta dolazaka i noćenja i stranih i domaćih gostiju. U prvih sedam mjeseci sve

županije/turističke regije bilježile su rast broja ukupnih turističkih noćenja, a prema

stopama rasta ponovno je prednjačila Splitsko-dalmatinska županija, koja je bilježila

poraste od 20 posto u dolascima i 16 posto u noćenjima. Ostvareni rezultati koji su

ukazivali na kontinuirani porast turističkog prometa na području SD županije, koji je

ostvaren u predsezoni, a sada i za vrijeme vrhunca sezone, bili su potvrda da se uloženi

trud isplatio i da postavljeni koncept marketing miksa koji je napravljen u strateškom

pozicioniranju regije te provedbi marketinških i promotivnih aktivnosti na regionalnim

razinama, vodio poslovanje u pravom smjeru.

Poput cijele sezone, i kolovoz je bio najizdašniji osmi mjesec ikad u hrvatskom turizmu. s

tim da su postoci rasta na nacionalnoj razini bili nešto skromniji jer je taj mjesec bio blizu

gornje granice popunjenosti i prethodnih sezona. Ulaskom u „špicu turističke sezone“,

Splitsko-dalmatinska županija je po broju turista premašila rezultate ostvarene prethodne

godine, a koja je po svim parametrima bila rekordna u povijesti dalmatinskog turizma.

Splitsko - dalmatinska županija po svojim je rezultatima i odličnom turističkom prometu u

kolovozu ostala i dalje u samom vrhu turističkih regija u zemlji. Tako je samo u kolovozu

temeljem podataka sustava eVisitor Splitsko-dalmatinsku županiju posjetilo 837 tisuća

gostiju koji su realizirali 5,4 milijuna turističkih noćenja, što je bilo za 8 posto više u

dolascima, odnosno 6 posto više u noćenjima nego prethodne godine. Glavni dio turističke

godine i prvih osam mjeseci Srednja Dalmacija završila je s impresivnim brojem od 2,6

milijuna dolazaka što je bilo 16 posto više nego prošle godine i 14,1 milijuna noćenja, što je

bila za 12 posto više. Turistička zvijezda sezone je bio grad Split koji je i dalje na vrhu

ljestvice najpopularnijih turističkih odredišta u zemlji u kojemu je u prvih osam mjeseci

bilo preko 2 milijuna noćenja. Makarska je imala oko 1,2 milijuna noćenja što je bilo 13

posto više nego lani, čime su se ta dva grada smjestila među hrvatskih top 20 turističkih

odredišta. Odlične rezultate bilježila je i zračna luka Split sa preko 2 milijuna putnika, što

je bilo za 24 posto više nego lani i time je postala prva zračna luka po prometu u Hrvatskoj.

Rekordne gužve zabilježene su i na autocestama i trajektnim pristaništima, te se prema

svim pokazateljima i rezervacijama, očekivala i izrazito dobra posezona. Najviše noćenja u

prvih osam mjeseci ostvarili su gosti iz Poljske, Češke, Njemačke i Skandinavije.

26

No, više od statističkih podataka turističke profesionalce veselila je činjenica da je Srednja

Dalmacija produžila svoju sezonu i postala tražena destinacija u svim svojim dijelovima u

kojima je popularnost u ovogodišnjoj sezoni ravnomjerno podijeljena u mjestima uz more,

ali i u zaleđu koje je također bilježilo rekordne dolaske i noćenja. Nizom atraktivnih

događanja, sportskih i kulturnih manifestacija turistička živost nastavila se i u rujnu u

kojemu su domaćini pripremili zanimljive filmske festivale, jedriličarske regate, tradicijske

gastro-priredbe, koncerte i sl. Nakon pozitivnih turističkih rezultata u srpnju i kolovozu,

porast broja dolazaka i noćenja nastavio se u rujnu i listopadu i to u dvocifrenim iznosima.

Upravo mjesec rujan zadnjih godina je onaj dio turističke godine u kojemu se menadžeri

prodaje u hotelskim kućama najviše muče kako pronaći po koji slobodan krevet koji im se

svakog dana traži, a oni su ga već u proljeće napunili i prodali po dobroj cijeni. Ni u srpnju

i kolovozu, kada je dnevno bilo po više od milijun turista u Hrvatskoj, nije bilo toliko

gužve u hotelima kao dana babljeg ljeta, što definitivno potvrđuje činjenicu o produženju

turističke sezone. Naime, obzirom je ovogodišnja sezona opjevana kao povijesna, rekordna

i neponovljiva, nije zgorega podsjetiti da rezultatima te sezone uvelike pridonosi baš

turistički promet odlično prodanog rujna, pa i listopada. Po udjelu u noćenjima u prvih

devet mjeseci Splitsko–dalmatinska županija se učvrstila na drugom mjestu, odmah iza

Istre sa preko 19 posto udjela u ukupnom turističkom prometu Hrvatske. U Županiji je u

komercijalnim kapacitetima ostvareno preko 16,3 milijuna noćenja, što je porast od 12

posto te je ostvareno 3 milijuna dolazaka, što je porast od čak 17 posto. U samome mjesecu

rujnu na području Srednje Dalmacije ostvareno je 2 milijuna noćenja (porast od 7 posto) te

oko 395 tisuća dolazaka (porast od 16 posto). Splitsko-dalmatinska županija je osim toga i

rekorder u nautičkom turizmu Hrvatske i to sa 1,4 milijuna noćenja nautičara u prvih

devet mjseci, odnosno gotovo polovicu svih nautičkih noćenja koja su napravljena u

Hrvatskoj. Posebno pohvalno je bilo što turistička sezona nije posustajala ni u poodmakloj

jeseni. Na području Splitsko – dalmatinske županije je u listopadu ostvaren najbolji

turistički rezultat u Hrvatskoj i to sa 138 tisuća dolazaka i pola milijuna noćenja što je rast

od 8 posto u dolascima i 17 posto u noćenjima. Time je Splitsko - dalmatinska županija

potvrdila da je i u posezonskom turističkom prometu podjednako uspješna kao i u

njezinom glavnom dijelu.

Velike zasluge za rekordne turističke rezultate u turističkoj sezoni 2017. godine zasigurno

pripadaju i lučkim upravama, Jadroliniji, policiji, vatrogascima, svima koji su pomogli da se

gosti osjećaju sigurno. Zračna luka Resnik i splitska trajektna luka dva su glavna prometna

čvorišta koja su iz tjedna u tjedan obarala rekorde po broju putnika. Dobra i brza

pristupačnost uz atraktivnost same destinacije, ujednačene cijene smještaja koje se nisu

bitno mijenjale, te podizanje kvalitete ukupne ponude, jedne su od glavnih prednosti u

odnosu na ostale destinacije, što potvrđuju i rezultati turističke sezone. Sve turističke

destinacije Srednje Dalmacije, posebice grad Split, Makarska rivijera i otoci, koji nose

glavninu turističkog prometa, imali su jako dobre turističke rezultate, uz činjenicu da je

grad Split i ove sezone proživljavao pravi turistički bum.

27

3.2.3. TURISTIČKI PROMET PO ODREDIŠTIMA SREDNJE DALMACIJE

Gledajući ostvarenja turističkog

prometa za prvih deset mjeseci

2017. prema odredištima Srednje

Dalmacije, a prema podacima

sustava eVisitor na dan 7.11. 2017.

u komercijalnim smještajnim

kapacitetima, najveći broj

dolazaka turista registriran je na

području gradova Splita,

Makarske i Hvara te općina Baška

Voda i Seget, ali uz izuzetnu

dominaciju grada Splita koji je u

desetomjesečnom razdoblju

bilježio ukupni porast dolazaka

turista od 26%. Analiza intenziteta turističke potražnje po destinacijskim područjima

unutar regije ukazuje da se najveći broj ukupnih dolazaka realizira na području Splitske

rivijere gdje je ostvaren ukupan porast dolazaka od 24% u odnosu na 2016. godinu. Na

području Splitske rivijere zabilježen je najveći broj domaćih i stranih gostiju, te rast

dolazaka i domaćih i stranih gostiju. Rast dolazaka domaćih turista zabilježen je na

području svih destinacijskih područja, izuzev otoka Brača, gdje su rezultati istovjetni

prošlogodišnjima. Ujedno, na području svih destinacijskih odredišta zabilježen je izuzetan

rast dolazaka stranih turista, pri čemu najviše na području Zagore i unutrašnjosti. Najveći

porasti domaćih turista bilježe se na području Zagore, a najveći porasti dolazaka stranih

turista na području Splitske rivijere i također, Zagore.

TURISTIČKI PROMET PO PODRUČJIMA U SDŽ (razdoblje siječanj – listopad 2017)

DESTINACIJE DOLASCI TURISTA Indexi 17/16

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

1 2 3 4 5 6 7

SPLITSKA RIVIJERA 110.162 1.439.823 1.550.255 107 125 124

Marina 1.428 37.446 38.874 111 115 115

Seget 16.789 135.311 152.100 97 112 110

Okrug 3.334 83.157 86.491 90 117 116

Trogir 5.308 122.954 128.262 108 131 130

Kaštela 6.647 77.055 83.702 105 144 140

Solin 3.324 17.300 20.624 123 140 137

Split 53.236 653.978 707.214 100 129 126

Podstrana 9.837 109.764 119.601 93 118 115

Dugi Rat 2.155 49.625 51.780 130 123 123

Omiš 5.252 138.594 143.846 102 115 115

Šolta 2.852 14.639 17.491 121 114 115

MAKARSKA RIVIJERA 47.458 848.558 896.016 108 110 110

28

Brela 4.111 81.749 85.860 93 98 97

Baška Voda 9.732 154.479 164.211 123 110 111

Makarska 14.571 229.339 243.910 94 114 112

Tučepi 5.328 111.391 116.719 99 114 113

Podgora 4.022 82.087 86.109 133 116 117

Živogošće 893 39.432 40.325 91 105 104

Igrane 264 14.987 15.251 101 104 104

Gradac 7.778 93.289 101.067 99 104 104

Drvenik 759 41.805 42.564 142 109 109

DALMAT. ZAGORA 12.218 61.204 73.422 115 180 164

Klis 182 1.790 1.972 467 213 224

Dugopolje 3.974 44.168 48.142 109 182 172

Šestanovac 28 727 755 350 136 139

Sinj 3.934 7.192 11.126 106 130 120

Trilj 1.783 3.717 5.500 147 256 206

Imotski 1.912 1.995 3.907 108 170 132

Vrgorac 254 1.395 1.649 106 182 164

Vrlika 151 220 371 148 100 115

OTOK BRAČ 19.655 230.897 250.552 100 110 109

Milna 1.262 14.714 15.976 134 165 162

Supetar 6.526 75.938 82.464 104 108 108

Postira 2.632 15.590 17.952 138 110 113

Pučišća 532 3.520 4.052 102 92 93

Sutivan 1.226 13.554 14.780 135 119 120

Bol 6.861 95.861 102.722 74 105 102

Selca 616 11.720 12.336 125 122 122

OTOK HVAR 20.147 301.171 321.318 105 116 115

Sućuraj 436 7.601 8.037 109 115 114

Jelsa 4.788 54.862 59.650 113 113 113

Vrboska 1.721 16.970 18.691 86 122 118

Stari Grad 5.951 31.582 37.533 101 110 108

Hvar 7.251 190.156 197.407 93 117 116

OTOK VIS 12.517 33.414 45.931 109 108 106

Vis 6.797 21.383 28.180 105 105 105

Komiža 5.720 12.031 17.751 111 112 111

Destinacije bez TZ 640 7.459 8.099 147 152 152

UKUPNO 222.797 2.922.526 3.145.323 102 118 117

Izvor: sustav eVisitor, *bez nautike

29

Gledajući ukupna ostvarenja turističkog prometa u pogledu dolazaka turista, udio Splitske

rivijere svake godine se sve više povećava i iznosi 47%, Makarske rivijere 31%, otoka

Hvara 10%, otoka Brača 9%, Visa 1% i Zagore 2%. Ovogodišnja turistička sezona posebice

je pokazala izuzetno dobre rezultate na području Splitske rivijere (tu se posebno ističe grad

Split sa udjelom od 20 posto u ukupnim dolascima na području regije). Višegodišnji napori

u preobrazbi Splita iz tranzicijskog odredišta u vrhunski europski grad i dalje daju izuzetne

rezultate, što potvrđuju i ostvarenja u svim segmentima turističkog poslovanja. Kao i svih

proteklih godina, smještajni kapaciteti splitskoga turizma i dalje su veliki problem, koji se

svako ljeto “gasi“ otvaranjem novih privatnih apartmana te podizanjem kvalitete privatnog

smještaja koji je posebno popularan među turistim, a od hotelskog smještaja uglavnom je

riječ o otvaranju manjih smještajnih objekata. Osim grada Splita, među top destinacije što

se tiče dolazaka turista ovogodišnje sezone na području regije Srednje Dalmacije, ubrajaju

se i Makaraska, Hvar, Baška Voda i Seget, koji svi bilježe izuzetne stope rasta turističkog

prometa, uz brojna druga odredišta koja također bilježe dvocifrene stope rasta turističkog

prometa.

TOP DESTINACIJE na području SD županije, razdoblje I - X 2017. - dolasci

SPLIT MAKARSKA HVAR BAŠKA VODA SEGET

707.214

+26%

243.910

+12%

197.407

+16%

164.211

+11%

152.100

+10%

DESTINACIJE

DOLASCI

Siječanj – listopad 2017

Index

domaći strani ukupno 17/16

Split 53.236 653.978 707.214 126

Makarska 14.571 229.339 243.910 112

Hvar 7.251 190.156 197.407 116

Baška Voda 9.732 154.479 164.211 111

Seget 16.789 135.311 152.100 110

30

Prema podacima sustava eVisitor, najveći broj noćenja domaćih i stranih turista u prvih

deset mjeseci 2017. zabilježen je u odredištima Splita, Makarske, Baške Vode, Omiša i

Tučepa. Analiza intenziteta turističke potražnje po destinacijskim područjima unutar

regije ukazuje da se najveći broj ukupnih noćenja realizira na području Splitske i Makarske

rivijere, gdje je ostvaren porast ukupnog broja noćenja od 20 posto, odnosno 8 posto.

Istovremeno na području Splitske rivijere zabilježen je najveći broj noćenja i domaćih i

stranih turista, te navedeno destinacijsko područje u potpunosti preuzima primat u

ukupno ostvarenom prometu na području regije. Na svim destinacijskim područjima

zabilježeni su u apsolutnom iznosu ukupni porasti broja noćenja, i to najviše na području

Zagore i unutrašnjosti, koja počinje privlačiti sve veći broj turista i posjetitelja. Pri tome,

sva područja, izuzev otoka Hvara, bilježe porast broja noćenja domaćih turista, a izuzetan

rast broja noćenja stranih turista bilježi se na svim destinacijskim područjima.

TURISTIČKI PROMET PO PODRUČJIMA U SDŽ razdoblje siječanj – listopad 2017

DESTINACIJE NOĆENJA TURISTA Indexi 17/16

Domaći Strani UKUPNO Domaći Strani UKUPNO

1 2 3 4 5 6 7

SPLITSKA RIVIJERA 375.112 6.666.277 7.041.389 113 120 120

Marina 10.214 322.195 332.409 105 112 111

Seget 60.862 690.947 751.809 96 108 107

Okrug 24.665 632.286 656.951 90 116 114

Trogir 20.966 527.333 548.299 84 124 122

Kaštela 33.309 462.907 496.216 112 138 136

Solin 8.319 53.534 61.853 114 137 134

Split 126.402 2.004.994 2.131.396 98 127 124

Podstrana 30.168 582.157 612.325 110 124 123

Dugi Rat 14.410 347.548 361.958 121 118 118

Omiš 23.483 915.452 938.935 103 113 113

Šolta 22.314 126.924 149.238 124 113 114

MAKARSKARIVIJERA 232.036 5.662.233 5.894.269 106 108 108

Brela 22.007 565.510 587.517 93 101 100

Baška Voda 48.707 1.064.451 1.113.158 91 101 100

Makarska 66.955 1.435.143 1.502.098 96 112 111

Tučepi 25.969 738.984 764.953 97 113 113

Podgora 20.435 553.213 573.648 110 115 114

Živogošće 7.590 300.004 307.594 106 104 104

Gradac 34.311 611.421 645.732 96 104 104

Igrane 1.826 120.391 122.217 96 105 105

Drvenik 4.236 273.116 277.352 121 106 106

DALMAT.ZAGORA 29.487 124.929 154.416 129 155 149

Klis 362 11.201 11.563 385 198 201

Dugopolje 5.897 56.187 62.084 97 170 159

Sinj 10.581 10.701 21.282 121 123 122

Šestanovac 358 6.693 7.051 143 130 131

31

Trilj 6.746 15.750 22.496 222 157 172

Imotski 4.494 15.748 20.242 117 89 94

Vrgorac 474 7.687 8.161 122 153 151

Vrlika 575 962 1.537 248 192 209

OTOK BRAČ 107.715 1.617.335 1.725.050 101 107 106

Milna 7.741 106.314 114.055 118 152 149

Supetar 33.648 557.788 591.436 102 108 107

Postira 14.968 118.276 133.244 130 105 108

Pučišća 4.350 25.881 30.231 101 113 111

Sutivan 9.481 110.720 120.201 122 114 114

Bol 32.835 600.394 633.229 74 102 100

Selca 4.692 97.962 102.654 112 118 118

OTOK HVAR 120.997 1.501.333 1.622.330 98 108 108

Sućuraj 3.202 62.514 65.716 100 116 115

Jelsa 31.805 420.154 451.959 107 104 104

Vrboska 14.139 128.607 142.746 80 113 108

Stari Grad 41.006 199.111 240.117 103 107 107

Hvar 30.845 690.947 721.792 68 108 106

OTOK VIS 75.133 210.887 286.020 109 102 104

Vis 41.343 127.306 168.649 105 100 101

Komiža 33.790 83.581 117.371 113 109 110

Destinacije bez TZ 2.820 65.442 68.262 124 153 151

UKUPNO 943.300 15.848.436 16.791.736 99 113 112

Izvor: sustav eVisitor, bez nautike

Gledajući ukupna ostvarenja turističkog prometa u pogledu noćenja turista, udio Splitske

rivijere se sve više povećava i trenutačno iznosi 42 posto, Makarske rivijere 35 posto, otok

Brač zauzima udio od 10 posto, kao i otok Hvar. Među top destinacijama na području

regije Srednje Dalmacije gledajući realizirana noćenja u razdoblju od siječnja do listopada

2017. godine ubrajaju se Split, Makarska, Baška Voda, Omiš i Seget, koje zajednički čine

preko 40 posto ukupnog turističkog prometa SD županije u 2017. godini.

32

TOP DESTINACIJE na području SD županije, razdoblje I - X 2017. - noćenja

SPLIT MAKARSKA BAŠKA VODA OMIŠ TUČEPI

2.131.396

+24%

1.502.098

+11%

1.113.158

0%

938.935

+13%

764.953

+13%

DESTINACIJE

NOĆENJA

Siječanj – listopad 2016

Index

domaći strani ukupno 16/15

Split 126.402 2.004.994 2.131.396 124

Makarska 66.955 1.435.143 1.502.098 111

Baška Voda 48.707 1.064.451 1.113.158 100

Omiš 23.483 915.452 938.935 113

Tučepi 25.969 738.984 764.953 113 Izvor: sustav eVisitor

3.2.4. STRANI TURISTIČKI PROMET PO ZEMLJAMA PRIPADNOSTI

Dinamika rasta dolazaka i noćenja stranih turista određuje ukupne rezultate u turizmu

Splitsko – dalmatinske županije. Prema podacima sustava eVisitor na dan 7.11. na

području regije za razdoblje od siječnja do listopada 2017. godine ukupno je realizirano 2,9

milijuna dolazaka i 15,8 milijuna noćenja stranih turista, što predstavlja porast od 18% u

ostvarenim dolascima i 13% u realiziranim noćenjima u odnosu na prošlu godinu. Kada se

tim brojkama pridoda promet nautičara dobiva se u konačnici još veća brojka. Strani

turisti su dominanti u ukupno realiziranom turističkom prometu regije, s udjelom od 94%

u realiziranim dolascima i noćenjima.

Promet STRANIH TURISTA prema zemlji prebivališta (I-X 2017)

TRŽIŠTA

DOLASCI

I – X

NOĆENJA

I – X

INDEX 17/16 %

Noćenja dolasci Noćenja

Australija 59.198 157.537 129 126 0,99

Austrija 87.856 537.015 104 103 3,39

Belgija 29.184 136.038 119 120 0,86

BiH 153.968 804.792 106 104 5,08

Češka 230.690 1.739.890 105 103 10,98

Francuska 137.338 606.752 122 118 3,83

Italija 78.113 348.177 103 96 2,20

Irska 19.048 73.470 158 159 0,46

Japan 28.123 38.688 113 111 0,24

Kanada 36.151 106.728 127 124 0,67

Kina 29.008 39.141 157 139 0,25

Koreja 79.981 93.089 137 125 0,59

33

Mađarska 78.181 485.017 106 103 3,06

Nizozemska 58.976 299.436 125 119 1,89

Njemačka 293.643 2.091.206 116 113 13,19

Poljska 312.522 2.298.729 124 122 14,50

Rumunjska 17.444 80.182 110 103 0,51

Rusija 22.936 186.284 109 106 1,18

SAD 128.388 332.966 141 134 2,10

Slovačka 108.866 808.285 101 99 5,10

Slovenija 100.652 701.518 104 102 4,43

Skandinavija 293.528 1.785.153 125 122 11,26

Srbija 16.284 106.960 107 99 0,67

Španjolska 56.205 123.817 119 110 0,78

Švicarska 46.762 198.214 119 117 1,25

Ukrajina 20.429 151.700 117 108 0,96

Velika Britanija 198.855 937.448 125 123 5,92

Ostale zemlje 200.197 580.204 - - 3,66

UKUPNO 2.922.526 15.848.436 118 113 100,00

Izvor: sustav eVisitor, bez nautike

Blizina tržišta, tradicija, gostoprimstvo, prirodni resursi koji privlače turiste uz osjećaj

sigurnosti koju turisti imaju za vrijeme boravka u turističkim odredištima, pokazali su se

tijekom 2017. godine ponovno kao glavni pozitivni faktor te su zahvaljujući vjernosti

turista s najznačajnijih stranih emitivnih tržišta, kao i novih tržišta, u desetomjesečnom

razdoblju, ostvareni izvrsni turistički rezultati stranog prometa. Ozračje gospodarske

nesigurnosti, straha od terorizma i straha od političkih turbulencija te brojni udari na

standard građana, povećana porezna opterećenja i slično, čimbenici su koji su prijašnjih

godina u osjetnoj mjeri determinirali turističku potrošnju na tržištima. Uz sve navedeno

nije se mogao zanemariti niti faktor zaoštrene konkurentske utakmice, odnosno

osvajanje dijela tržišta iznimno povoljnim cjenovnim ponudama, među različitim

destinacijama. Analize i pokazatelji turoperatora na ključnim emitivnim tržištima

govorili su o uspješnoj prodaji aranžmana za Hrvatsku koja je, ovisno o partneru i tržištu,

u odnosu na isto razdoblje prošle godine u značajnom broju slučajeva početkom godine

dosegla i visoke dvoznamenkaste stope rasta. Slični su bili i indikatori pojedinih

značajnih globalnih online booking platformi za Hrvatsku, gdje se osim glavne sezone

odlično prodavala i posezona. Rezultat Hrvatske u 2017. godini, koji bi prema stopi rasta

nadmašivao očekivani prosjek za Europu (4,5 posto), biti će u konačnici izrazito

uspješan. Sigurnosna situacija u dijelu turističkih mediteranskih destinacija, poput

Turske, Egipta i Tunisa, sigurno je i ove godine utjecala na određeno 'prelijevanje'

prometa, pa i u Hrvatsku koja slovi kao sigurna destinacija.

34

Strani turisti su u SD Županiju ove godine dolazili iz više od 70 zemalja svijeta sa svih

kontinenata ostvarujući i dalje poraste i više od 90 posto ukupnih dolazaka i noćenja u

hrvatskom turizmu, a iako su i dalje tradicionalno najbrojniji Nijemci, Poljaci, Česi,

Skandinavci, Britanci, Slovaci i dr., sve je više i turista iz dalekih krajeva, poput Brazilaca,

Australaca, Amerikanaca i drugih. Uz tradicionalna tržišta, poput Njemačke, Poljske i dr.,

optimizam daju i tržišta poput Velike Britanije i Skandinavije koja se sve više penju na

ljestvici najjačih tržišta. Veseli i snažan porast francuskih turista te činjenica da je

Hrvatska, a pri tome i Srednja Dalmacija sve prepoznatljivija i na dalekim tržištima poput

Koreje, Kine, Australije i dr. Karakteristično za 2017. godinu je snažan rast sa svih

najznačajnijih emitivnih tržišta, posebice Poljske, Njemačke, Velike Britanije i

Skandinavije, kao i nastavak trenda rasta ostalih tržišta, koji su prijašnjih godina bilježili

negativne stope rasta. Sa svih tržišta koja ulaze u deset najvećih emitivnih tržišta regije

ostvaren je rast turističkog prometa.

TOP 10 emitivnih tržišta na području SDŽ

Rb 1.01. – 31.10. 2017 Indeks 17/16

DOLASCI NOĆENJA Dolasci Noćenja

1. Poljska 312.522 Poljska 2.298.729 124 122

2. Njemačka 293.643 Njemačka 2.091.206 116 113

3. Skandinavija 293.528 Skandinavija 1.785.153 125 122

4. Češka 230.690 Češka 1.739.890 105 103

5. Hrvatska 222.797 Hrvatska 943.300 102 99

6. UK 198.855 UK 937.448 125 123

7. BiH – 153.968 Slovačka 808.285 106 99

8. Francuska 137.338 BiH 804.792 122 104

9. SAD 128.388 Slovenija 701.518 141 102

10. Slovačka 108.866 Francuska 606.752 101 118 Izvor: sustav eVisitor, bez nautike

Pojedina tržišta nalaze se u različitim fazama zrelosti dok se hrvatska turistička ponuda u

svojoj sveukupnosti profilira kao primjerena za nove skupine gostiju, a različiti eksterni i

interni čimbenici utječu na turističku konkurentnost, što determinira i reakcije na strani

potražnje. Sve navedeno govori u prilog činjenici da nije moguće očekivati ujednačena

kretanja turističkog prometa na svim tržištima, odnosno da progresija prometa na svakom

od pojedinih tržišta očekivano mora iz godine u godinu u određenoj mjeri varirati. Uz

vjernost primarnih tržišta, očigledno je da se na tržištu zauzimaju nove pozicije i dobivaju

neki novi gosti. Iako se hrvatska turistička promocija zadnjih nekoliko godina okreće i

brojnim novim, rastućim i dalekim tržištima diljem svijeta, u statistici i dalje na prvih

desetak mjesta po turističkim dolascima i noćenjima prevladavaju tradicionalna tržišta,

među kojima su i ona čiji su turisti i u svjetskom turizmu poznati kao najveći putnici i

potrošači - Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Poljska. Glavna europska

emitivna tržišta ostaju najvažnija za rast turističkog prometa na području Srednje

Dalmacije.

35

U tom pogledu u 2017. poljsko i njemačko emitivno tržište, ponovno je pokazalo izrazito

pozitivan trend rasta prometa, a razvidan je i značajan rast tržišta Ujedinjene Kraljevine i

Skandinavije koje svake godine sve značajnije doprinosi rastu turističkog prometa u

Europi. Pozitivna kretanja uočavaju se i na tržištima Francuske, SAD-a, Češke, Slovačke

dr. U 2017. godini najznačajniji obujam turističkog prometa na području Srednje

Dalmacije ostvaren je s primarnih emitivnih tržišta koji već dugi niz godina ostvaruju

najveći obujam turističkog prometa. Riječ je o tržištama Poljske, Njemačke i Češke, koja

zajedno čine 39 posto udjela, a kada se tome pridoda skandinavsko tržište, udio raste na

velikih 50 posto udjela stranog turističkog prometa. Dok su Poljaci i Nijemci ponovno

pokazali da su vjerni dalmatinskoj obali, te su značajno pridonijeli ukupnim turističkim

ostvarenjima, sa dvocifrenim porastima u dolascima i noćenjima, tržište Češke, ipak ne

može dalje pratiti takve trendove. Poljacima je Jadran ostao apsolutno najpoželjnije

mediteransko odredište, pri čemu Srednja Dalmacija zasigurno najpoželjnije hrvatsko

odredište, što potvrđuju i ovogodišnje turističke brojke. Hrvatska je, uz Grčku i

Španjolsku, bila jedna od najtraženijih odmorišnih destinacija na njemačkom tržištu ove

godine, čiji su turisti puno ranije nego inače rezervirali putovanja i odmore, kako bi bili

sigurni da će dobiti mjesto tamo gdje žele putovati. Hrvatska, a samim time i Srednja

Dalmacija, dobro je pozicionirana u Njemačkoj, pri čemu su svi turoperatori isticali bolji

buking, a i zbog brojnih novih avio linija došlo je više Nijemaca i u individualnoj

organizaciji. Istina je da su terorističke prijetnje te politička i gospodarska previranja

utjecala na preusmjeravanje turističkih tokova, ali izgleda da nisu umanjila želju Nijemaca

za putovanjima.

Izvor: sustav eVisitor

U strukturi noćenja stranih turista na području Srednje Dalmacije u 2017. godini najveće

učešće pripada turistima iz Poljske sa udjelom od 14,5%, zatim slijedi Njemačka sa nešto

manjim udjelom od 13,2%, Skandinavija sa značajnim udjelom od 11,3%, što je

podjednako udjelu Češke od 11%, UK sa udjelom od 6% i Slovačka sa sa udjelom od 6%.

Posebno je značajno što sve više raste udio Skandinavije i Velike Britanije.

36

Pozitivan i stabilan trend pokazalo je i tržište Austrije, Francuske, Slovačke i Slovenije s

kojih su također zabilježene pozitivne i bolje brojke u usporedbi s prošlogodišnjima.

Gledajući apsolutne pokazatelje, najveće stope rasta ostvarene su sa tzv. dalekih tržišta, što

ukazuje na izrazite turističke potencijale i u budućnosti promišljanja za adekvatnim

promotivnim aktivnostima na navedenim tržištima. Sve bolja avio povezanost sa

hrvatskim destinacijama, otvara nove mogućnosti za agencije i hotelijere na tržištu. Uz

pozitivne gospodarske okolnosti, dobru zračnu povezanost te kvalitetnu „vrijednost za

novac” ponudu, realno je očekivati daljnji postupni rast dolazaka sa ovih tržišta. Hrvatska

je sve poznatija kao atraktivna destinacija, prije svega zbog svoje kulturne i prirodne

baštine te gostoljubivosti i gastronomije. Dobri rezultati zabilježeni su i s nizozemskog

tržišta, koja velik dio turističkog prometa ostvaruje u kamping segmentu, a značajan je i

porast broja španjolskih, ruskih, mađarskih i gostiju s drugih brojnih tržišta. Smanjenje

stope nezaposlenosti i rast primanja u SAD-u zajedno sa smanjenjem cijena avioprijevoza

imalo je pozitivan utjecaj na rast turističkog prometa s tog emitivnog tržišta.

Dvoznamenkaste poraste ostvaruju i brojna druga daleka tržišta poput Argentine,

Australije, Kine i dr.

3.3. NAUTIČKI TURIZAM Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2016. godini je bilo 139 luka nautičkog

turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 71 marina (od toga 13 suhih marina) i 68 ostalih

luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija jest 3 764 124 m2, a broj

vezova 17 428. Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2016. iznosio je 769

milijuna kuna, pri čemu je 539 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, što od

ukupno ostvarenog prihoda iznosi 70,1%. LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U 2016.

REGIJE

UK

Sidrišta

Privezišta

Marine

Nerazvrsta.

luke

Suha

marina

I.

kategorija

II.

kategorija

III.

kategorija

Kategorizi. i

označena sidrima

HRVATSKA 139 58 7 13 6 17 17 18 3

Kvarner 26 8 3 5 1 2 3 4 -

Zadarska regija 44 30 2 4 - 4 4 - -

Šibens. - kninska 21 7 - 1 2 3 5 3 -

Splitsko – dalmatin. 27 12 1 2 - 3 3 5 1

Istarska regija 13 - 1 - 3 3 2 4 -

Dubr. – neretvan. 8 1 - 1 - 2 - 2 2

Izvor: DZS Zagreb

Na području Splitsko – dalmatinske županije djeluje ukupno 27 luka nautičkog turizma,

što je 7 luka više u usporedbi s prošlom godinom. Od spomenutog broja luka, 12 je sidrišta,

1 privezište, 13 marina razvrstanih u odgovarajuću kategoriju standarda ovisno o

ispunjavanju uvjeta propisanih Pravilnikom za pojedinu kategoriju i 1 nerazvrstana luka.

37

Odgovarajuća kategorija marine ovisi o kvaliteti opreme i uređenja, standardu osnovnih

usluga, raznovrsnosti usluga koje se turistima - nautičarima pružaju u marini, kao i ostalih

usluga i sadržaja na raspolaganju turistima - nautičarima u neposrednoj blizini marine, te

kvalitete održavanja marine u cjelini. Na području Županije u segmentu nautičkog turizma

raspoloživo je u marinama ukupno 2451 vezova, a površina akvatorija iznosi 434 830 m². Nautički turizam ostvaruje oko 3 posto ukupnog turističkog prometa u HR, a sve brojniji

nautičari koji svake godine posjećuju Jadran, poznati su kao kvalitetni gosti. Naime, riječ je

o visokoobrazovanim gostima, veće platežne moći, koji u Hrvatskoj prosječno borave 14

dana. Nautičari su u 2012. godini tijekom plovidbe/putovanja (ne uključujući izdatke za

prijevoz do i od polazne luke) trošili prosječno 100 eura na dan po osobi; prosječni dnevni

izdaci čarteraša više su nego dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih

nautičara (161 euro prema 68 eura) kao odraz, prije svega, izdataka za najam plovila.

Nautička sezona traje od Uskrsa do listopada, a sam je početak godine rezerviran za

ulaganja u infrastrukturu te razna poboljšanja u marinama. Hrvatski Jadran i dalje je

najpovoljnija destinacija za nautičare, a najjači su aduti sigurnost plovidbe i čisto more.

Dobrim dijelom zbog sigurnosti destinacije, ali i zahvaljujući novim trendovima u čarter

biznisu, hrvatski nautički sektor u 2017. sjajno je poslovao, pri čemu se bilježi porast

nautičkog prometa u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima sustava eCrew

Ministarstva mora, od siječnja do kraja listopada nautičari su ostvarili više od 471 tisuću

dolazaka uz čak preko 3,1 milijuna noćenja. Najveći hrvatski lanac marina ACI, u prvih

devet mjeseci 2017. godine ostvarila je 165,1 milijun kuna ukupnih prihoda, dok su

rashodi iznosili 131,7 milijuna kuna, pri čemu su i prihodi i rashodi bili na razini istog

razdoblja prošle godine, te temeljem poslovnih pokazatelja ovogodišnju sezonu ocjenjuju

iznimno uspješnom.

DOLASCI I NOĆENJA, NAUTIČKI TURIZAM PO ŽUPANIJAMA

PRIMORSKE REGIJE

1.01.- 31.10. 2017 1.01.-31.10. 2016 Indeks 17/16

DOLASCI NOĆENJA DOLASCI NOĆENJA Dolasci Noćenja

Dubrovačko-neretvanska 37.554 260.718 24.226 169.193 155 154

Istarska 22.435 154.000 20.328 138.313 110 111

Ličko-senjska 29 156 21 139 138 112

Primorsko-goranska 17.345 111.122 15.633 97.876 111 114

Splitsko-dalmatinska 210.720 1.437.825 177.336 1.216.623 119 118

Šibensko-kninska 84.018 550.960 73.854 488.157 114 113

Zadarska 99.614 665.183 97.434 642.564 102 103

UKUPNO 471.715 3.179.964 408.832 2.752.865 115 115 Izvor: sustav eCrew, MPPI

Prema podacima sustava eCrew u razdoblju od siječnja do listopada 2017. godine u

nautičkom turizma ostvareno je 471 tisuća dolazaka domaćih i stranih turista koji su

realizirali ukupno nešto malo više od 3,1 milijuna noćenja, što je porast od 15% u

dolascima i noćenjima.

38

Splitsko-dalmatinska županija bila je u 2017. godini pravi raj za nautičare koji su u

akvatoriju Srednje Dalmacije napravili čak preko 1,4 milijuna noćenja u prvih deset

mjeseci, čime je na samom vrhu po turističkom prometu nautičara u Hrvatskoj. Usporedbe

radi, toliko nautičkih dolazaka i noćenja bilježe zajedno cijela Istarska, Zadarska i

Šibensko-kninska županija, pa je i time srednjodalmatinski arhipelag ponio titulu

najposjećenijeg nautičkog područja u hrvatskom dijelu Jadrana u ovoj godini. Veliki rast u

segmentu nautičkog turizma i to od 19 posto više u dolascima i 18 posto više u noćenjima

u usporedbi s prošlom godinom, posebno je važan i zbog planova o uređenju 12 luka

nautičkog turizma na području Splitsko – dalmatinske županije u koje će se uložiti 130

milijuna kuna. Te luke ne znače samo kvalitetu u nautičkom segmentu, nego one

predstavljaju i oplemenjivanje prostora, stvaranje novih prihoda i zapošljavanje ljudi u tim

mjestima. Ujedno, na području Srednje Dalmacije bilježi se najveći broj turista u

nautičkom turizmu, sa udjelom od velikih 45 posto u ukupno realiziranom nautičkom

prometu. Nautički turizam iz godine u godinu pokazuje sve bolje rezultate, a Hrvatska je

sve omiljenija destinacija čarteraša-nautičara iz raznih zemalja, posebice iz Austrije,

Slovenije, Njemačke, Poljske, Češke, Mađarske te domaćih gostiju.

3.4. KRUŽNA PUTOVANJA STRANIH BRODOVA

U razdoblju od siječnja do rujna 2017. u hrvatske morske luke uplovila su 73 strana broda

za kružna putovanja, koji su ostvarili 540 kružnih putovanja. Na tim brodovima bilo je 759

tisuća putnika, koji su u Hrvatskoj boravili 1 176 dana. Od ukupno 540 putovanja, najviše

putovanja ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj (66%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji

(17%), što je ukupno 83%. Najviše posjeta stranih brodova za kružna putovanja imala je

luka Dubrovnik (437 posjeta), a slijede luke Split (171 posjet) i Korčula (113 posjeta). U

razdoblju od siječnja do rujna 2017. broj putovanja stranih brodova za kružna putovanja

manji je za 18%, a broj putnika na tim brodovima manji je za 14% u odnosu na isto

razdoblje 2016. Ukupan broj dana boravka brodova u istom razdoblju manji je za 19%.

KRUŽNA PUTOVANJA STRANIH BRODOVA

I – IX 2016 I – IX 2017 Index 17/16

Putovanja 656 540 82

Dani boravka broda 1 446 1 176 81

Putnici na brodu 878 907 758 692 86 Izvor: DZS Zagreb

Iako su brojke o turističkom prometu u Hrvatskoj sve veće i uglavnom bilježe

dvoznamenkasti rast, jedan sektor pada i to najviše u posljednjih 10 godina. Riječ je o

stranim kruzerima kojih je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet

mjeseci bilo 18 posto manje nego u istom razdoblju lani. Neslužbeno se u Ministarstvu

pomorstva, prometa i infrastrukture doznaje da je glavni razlog za manji broj kruzera

činjenica daje talijanska Vlada ograničila broj velikih kruzera koji mogu uplovljavati u

akvatorij Venecije.

39

Kako većina brodara želi povezati Veneciju preko hrvatskih gradova s Grčkom, najčešće

Atenom, jasno je da kad ispadne jedna točka na tom pravcu dolazi do potpune promjene

kruzerskih linija. Na području Županije najposjećenija je luka Split, koja je u prvih deset

mjeseci zabilježila oko 202 tisuće putnika što je za 21% manje u odnosu na isto razdoblje

2015. godine. Intenzivna promidžba Luke Split u pisanim i elektronskim medijima,

prisustvo na specijaliziranim sajmovima i članstvo u međunarodnim udrugama, doprinjeli

su da luka Split postane sve atraktivnija destinacija brodova na kružnim putovanjima.

Velika prednost grada su odlični izleti koji se turistima prodaju na kruzeru. Osim

razgledavanja grada, najviše su zainteresirani za Dioklecijanovu palaču, Plitvice, Krku,

Međugorje, Salonu, Trogir i Radmanove mlinice. Kruzing turistima je Split prva luka iz

Venecije ili zadnja prema Veneciji, a na svom putovanju osim Splita i Dubrovnika još

obiđu Crnu Goru, Grčku i Tursku. Nakon pristanka u luku ili na sidrište, turisti se na

kopnu zadržavaju maksimalno do jednog dana. Dio ih odlazi na izlete, ostali šetaju po

gradu, razgledavaju ponude u zlatarnama, degustiraju domaću hranu po gradskim

restoranima, fotografiraju se uz gradske znamenitosti, a ima ih i koji obavljaju

stomatološke preglede. Pretpostavlja se da turisti nakon izlaska sa kruzera na razne osobne

potrebe u gradu potroše do 70 eura.

Lučka uprava Split također je izvjestila, kako se u 2017. godini, unatoč značajnim

ulaganjima u infrastrukturu, očekuje manji broj dolazaka kruzera i putničkih brodova.

Naime, prema planu posjeta brodova na kružnom putovanju tijekom 2017. najavljeno je

uplovljavanje ukupno 230 krstaša, što je najmanji broj još od 2013. godine kada je

zabilježen dolazak 226 brodova dok je prošle godine, bilo njih 285. Unatoč manjem broju

uplova, očekuje se isti broj putnika, do 270 tisuća, jer dolaze veći kruzeri i to zbog vanjskih

vezova koji su od 2017. godine u funkciji. Tako se u 2017. godini očekuje 237 kruzera, dok

je za narednu, 2018. trenutačno dogovoreno 246 kruzera, a do kraja godine očekuje se oko

300. Po svemu sudeći, rasti će broj putnika i veličina brodova. Kao najveći uzrok pada

broja kruzera smatra se ograničenje koje je talijanska Vlada uvela za velike brodove u

akvatoriju Venecije. Usto, kruzeri se sve više usmjeravaju na Kotor u Crnoj Gori, što im

pojeftinjuje nabavu robe i usluga bez carina i poreza uz niže takse.

S obzirom da su veliki kruzeri zbog svoje dužine i gaza trebali ostati na sidru prilikom

uplova u Split, tijekom 2014. godine započela je gradnja vanjskih-ljetnih vezova. Tim

radovima na izgradnji vanjskih vezova za velike kruzere na lukobranu Gradske luke u

Splitu, zauvijek će se izmijeniti vizura treće najveće putničke luke na Mediteranu. Tim

kapitalnim projektom Split će dobiti dva dužobalna veza na koje će se moći vezati kruzeri

duljine do 320 i 270 metara, dvije ukrcajno-iskrcajne rampe širine 30 metara te nova

operativna obala površine od 14 tisuća četvornih metara. Dva vanjska veza i popratna

infrastruktura bit će vrijedni oko 200 milijuna kuna, a financirat će se kreditom EBRD-a

koji će zajedno vraćati država i Lučka uprava Split. Samo proširenje i obnova putničkih

vezova na vanjskoj strani lukobrana u direktnoj je funkciji povećanja propusne moći

Gradske luke Split, kako za kopneni tako i pomorski promet. Izgradnja vezova na vanjskoj

strani lukobrana u gradskoj luci Split započela je u mjesecu lipnju 2014.godine, a radovi su

bili podijeljeni u dvije faze.

40

Prva faza je završena u srpnju 2016. godine, a druga faza u ožujku 2017. godine. Izgrađena

su dva veza za prihvat brodova u domaćem i međunarodnom prometu putnika i vozila kao

i prihvat brodova na kružnim putovanjima, čime se dobila veća operativna lučka površina

što omogućava bolji protok putnika i vozila, bolju sigurnost prometa u luci te pružanje

kvalitetnijih lučkih usluga.

3.5. POMORSKI I OBALNI PRIJEVOZ U pomorskom i obalnom prijevozu važno mjesto na nacionalnoj razini, a posebice za

područje Srednje Dalmacije zauzima luka Split. Smještena na izuzetnoj geografskoj poziciji

na Mediteranu, jedna je od najvažnijih središta za lokalni i međunarodni pomorski

promet. Sa godišnjim prometom od oko 4,9 milijuna putnika i oko 730 tisuća vozila u

2016. godini, splitska luka treća je luka na Mediteranu, poslije Napulja i Pireja. Kroz luku

je u prvih deset mjeseci prošlo gotovo 4,9 milijuna putnika, što je porast od 6% u odnosu

na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno je prevezeno oko 711 tisuća vozila što je za

6% više u usporedbi s prošlom godinom.

UKUPNI PUTNIČKI PROMET SPLITSKE LUKE za I-X 2017. godine

VRSTE PRIJEVOZA I – X 2017 I – X 2016 Indeks

putnici vozila putnici vozila putnici Vozila

Trajektne veze sa otocima 3 411 922 676 683 3 182 677 631 590 107 107

Promet hidroaviona (domaći) 15 785

Promet katamarana 803 002 677 649 118

Linija Split – Trogir - Slatine 113 202 102 393 111

Linija Split - Postira 865 1 801 48

Promet cruiseri RH 117 593 100 566 117

Promet izletničkih brodica 93 451 91 478 102

UKUPNO DOMAĆI PROMET 4 540 035 676 683 4 172 349 631 590 109 107

Međunarodni trajektni promet 154 384 35 134 184 198 41 398 84 85

Međ. katamaranski promet

Promet hidroaviona (međ.) 2 381

Kružna putovanja 202 203 256 825 79

MEĐUNARODNI PROMET 356 587 35 134 443 404 41 398 80 85

SVEUKUPNI PROMET 4 896 622 711 817 4 615 753 672 988 106 106 Izvor: Lučka uprava Split, 2017

Porast prometa bilježi se u segmentu domaćeg prometa od 9%, dok je u međunarodnom

prometu zabilježen pad prometa od 20% u broju prevezenih putnika. Istovremeno je u

segmentu domaćeg prometa i međunarodnog prometa zabilježen porast broja prevezenih

vozila od 7 tj. 6 posto. Pri tome je u trajektnom prometu prevezeno oko 3,4 milijuna

putnika što je za 7% više u usporedbi s prošlom godinom, dok je u prometu katamarana

prevezeno oko 803 tisuće putnika što je za 18% više u odnosu na isto razdoblje 2016.

godine. Ujedno je u trajektnom prijevozu na svim linijama prevezeno oko 676 tisuća vozila

što je za 7% više u odnosu na prethodnu godinu.

41

Pad broja putnika bilježi se u segmentu kružnih putovanja, gdje je u usporedbi s istim

razdobljem prošle godine zabilježen pad od čak 21%. Splitska trajektna luka dočekala je

ovogodišnju turističku sezonu, posebice glavni dio sezone u znaku pojačanog putničkog

prometa na svim brodskim linijama od Splita prema srednjodalmatinskim otocima. Unatoč

pojačanom prometu i kolonama automobila, nije bilo velikih gužvi niti duljeg čekanja na

ukrcaj putnika i vozila. Pojačan je promet bio i na brodskim linijama prema najbližim

otocima Braču i Šolti, uz pojačane trajektne linije prema Visu, Šolti, Starom Gradu na

Hvaru i Lastovu. Unatoč velikom protoku putnika i vozila, izostale su velike gužve i

dugotrajno čekanje na ukrcaj. U svemu tome se ističe i važnost autoceste, bez koje ni

najbolja lučka infrastruktura ne bi pridonijela smanjenju velikih gužvi, koje su do prije

nekoliko godina bile uobičajeni dekor jedne od najvećih putničkih luka na Mediteranu.

Splitska i Županijska lučka uprava sa svojim podružnicama u najfrekvetnijim otočkim

trajektnim lukama i organizacijom prometa, omogućili su da se promet u tim lukama

odvija na profesionalan način. Djelatnici luka i jedinica Prometne policije uz pružanje

informacija gostima, uspostavljali su red i održavali regulaciju prometa u lukama i

prilazima luka, regulaciju vozila na parkiralištima, te ukrcaja i iskrcaja vozila. Dobri

rezultati ovogodišnje turističke sezone odrazili su se i na promet na domaćim putničkim

brodskim linijama, koje uglavnom bilježe značajan porast broja prevezenih putnika.

3.6. ZRAČNI PRIJEVOZ

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u razdoblju siječanj -

rujan 2017. godine iznosio je gotovo 97 tisuća operacija, što je u usporedbi s istim

razdobljem prethodne godine, u kojem je broj slijetanja i polijetanja iznosio oko 89 tisuća

operacija, porast za 8%. Ukupan promet putnika u zračnim lukama u spomenutom

razdoblju 2017. godine iznosio je 8,1 milijuna putnika, što je u usporedbi s

devetomjesečnim razdobljem 2016. godine, porast broja putnika za 18%. Riječ je o porastu

redovitoga međunarodnog prometa. Najveći broj putnika sa stranih tržišta u 2017. godini

bilježi se iz Njemačke, Velike Britanije i Francuske.

PROMET U ZRAČNIM LUKAMA, razdoblje I – IX 2017

mj.jed. I – IX 2017 I – IX 2016 17/16

Operacije zrakoplova broj 96 669 89 692 108

Promet putnika tis. 8 151 6 900 118 Izvor: DZS Zagreb

Na većini aerodroma low-cost operateri čine više od polovice ukupna prijevoza putnika.

Većina prometa odvija se tijekom turističke sezone, no sve je veći promet i u ostatku

godine. Većina hrvatskih zračnih luka s optimizmom je gledala na poslovanje u 2017.

godini, očekujući rast broja putnika i novih destinacija te završetak niza građevinskih

radova koji su im trebali dati dodatni poticaj. S obzirom na trend rasta prometa putnika

posljednjih godina, i u 2017. godini se očekivao porast putnika u domaćim zračnim lukama

za otprilike 10 posto.

42

Na tako veliko povećanje prometa putnika, koje iz godine u godinu bilježe hrvatske zračne

luke, najviše je utjecao porast bruto domaćeg proizvoda u državama odakle dolaze putnici

kao i brojni drugi faktori, od kojih se najviše ističe sigurnost. Naime, putnici se, prije

svega, odlučuju za odlazak u ona turistička odredišta u kojima će se osjećati sigurno.

Ujedno, na povećanje prometa u hrvatskim zračnim lukama, među ostalim, utjecali su i

sami zrakoplovni prijevoznici koji su dijelom smanjili prosječne cijene karata u zračnom

prometu, što je, pak, posljedica smanjenja cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu. Tu

je i skraćeni boravak turista na pojedinim tržištima za oko dva do tri dana, i to zahvaljujući

internetskim rezervacijskim sustavima kao što su Booking.com ili Airbnb.com. U ljetnoj

sezoni značajno se aktiviraju čarter-letovi, pa tako dolazi do znatnog intenziviranja

zračnog prometa prema hrvatskim turističkim odredištima, veće frekventnosti već

postojećih i uvođenja novih zrakoplovnih linija.

ZRAČNI PROMET NA AERODROMIMA U RH, razdoblje siječanj –rujan 2017.

AERODROMI

PROMET PUTNIKA INDEX

2017 2016 17/16

ZL Split 2 523 519 2 038 052 124

ZL Zagreb 2 356 941 2 120 161 111

ZL Dubrovnik 2 033 537 1 730 707 117

ZL Pula 545 387 403 528 135

ZL Zadar 512 047 434 238 118

ZL Rijeka 124 846 132 906 94

ZL Osijek 32 034 25 448 126

Aerodrom Brač 19 583 11 421 171

Z.p. Mali Lošinj 3 050 3 826 80

UKUPNO 8 150 944 6 900 287 118 Izvor: DZS Zagreb

U razdoblju siječanj – rujan 2017. godine porast broja putnika zabilježile su gotovo sve

hrvatske zračne luke, pri čemu je Zračna luka Split zabilježila najveći porast broja

prevezenih putnika i to sa brojkom od preko 2,5 milijuna putnika, što je porast od 24%.

43

Aerodrom Brač također bilježi porast broja prevezenih putnika i to od 71% više u odnosu

na prošlu godinu. Porast broja prevezenih putnika jednim se dijelom može i zhavaliti

mjerama udruženih aktivnosti kojima se pruža financijska potpora avio prijevoznicima.

Ukupno je u spomenutom razdoblju prevezno preko 8,1 milijuna putnika, što predstavlja

porast broja putnika od 18% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Najviše

prometa odvija se u dvije zračne luke i to Split i Zagreb. Sezonski red letenja na većini

zračnih luka započeo je krajem ožujka, a sve su predsezonu započele uvođenjem direktnih

letova prema nekim novim destinacijama i potpisivanjem ugovora s novim zrakoplovnim

kompanijama. Nove direktne linije su jedan od način pojačavanja predsezone i posezone,

pa se u tom period očekivao veći broj gostiju nego prošle godine, to se u konačnici i

potvrdilo temeljem rezultata turističkog prometa.

Izvor:Zračna luka Split

Zračna luka Split je tijekom 2016. godine imala 2.288.093 putnika što predstavlja porast od

17 posto u odnosu na 2015. godinu. Od ukupnog broja putnika 94,5 posto bilo je

međunarodnih, a samo 5,5 posto putnika na domaćim linijama. Letova je bilo 9 posto više

nego godinu prije. Prema zemljama dolaska, najviše putnika je bilo iz Njemačke, Velike

Britanije, Francuske, Švedske i Norveške. Po svim pokazateljima, Zračnu luku Split

očekivala je još jedna uspješna turistička sezona i povećani broj putnika. Za ljetnu sezonu

2017.g. Zračnoj luci Split najavilo se 55 avio prijevoznika iz europskih država, prvenstveno

iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, skandinavskih zemalja i Španjolske. Osim

dugogodišnjih avio prijevoznika koji već lete prema Splitu, najavile su se i nove kompanije

kao Aer Lingus (Irska) koja će povezivati Split s Dublinom, KLM Cityhopper (Nizozemska)

Amsterdamom, Monarch Airlines (UK) s Birminghamom, Thomas Cook Airlines UK s

Manchesterom, Iberia (Španjolska) s Madridom, Red Wings (Rusija) s Moskvom. Vraća se

Alitalia s letovima iz Rima (FCO), a Eurowings (Njemačka) uvodi liniju iz Salzburga.

GODINA BROJ PUTNIKA INDEKS

2007. 1 190 551 109

2008. 1 203 786 101

2009. 1 115 099 93

2010. 1 219 741 109

2011. 1 300 381 107

2012. 1 425 749 110

2013. 1 581 734 111

2014. 1 752 657 111

2015. 1 955 400 112

2016. 2 289 987 117

2017. 2 742 481 10 mje./120

44

Nove čarter kompanije Azur Air (Njemačka), Cityjet (Irska), Tarom (Rumunjska) najavile

su također linije za Split, a nove destinacije su Dublin, Salzburg, Birmingham, Marseille i

Palma de Mallorcca. Nove linije bile su najavljene i u Zračnoj luci Brač, obzirom je od 3.

svibnja stavljena u funkciju nova produžena pista na koju je bilo planirano da prvo sleti

zrakoplov na letu iz Bruxellesa za Brač. Potom su slijedila slijetanja na linijama iz Graza,

Linza i Insbrucka, potom iz francuskog Dauvillea, a tijekom ljeta Italija je sa bračkom

zračnom lukom bila povezana pet puta tjedno. Ukupno devet europskih gradova je

tijekom sezone bilo izravnim avio-linijama povezano sa Bračem. Njemački low cost

prijevoznik Eurowings, uveo je dodatnu četvrtu liniju iz Münchena prema Hrvatskoj u

ljetnom redu letenja 2017. godine. Radi se o liniji Split – München, s dvije rotacije tjedno,

svakog ponedjeljka i četvrtka, koja je počela s operacijama od 27. travnja 2017. godine.

Splitska zračna luka od početka godine svaki mjesec bilježila je poraste broja putnika u

odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako je do kraja listopada zabilježeno preko 2,7

milijuna putnika. Statistički podaci pokazuju i da je splitska zračna u zadnjih pet godina

svake godine imala porast broja putnika, odnosno od njih 1,6 milijuna u 2013. dosegnula je

oko 2,3 milijuna prošle godine, dok su ih ove godine očekivali oko 2,5 milijuna, što će u

konačnici biti značajno premašeno. Sezona se evidentno širi i pojačavaju se njeni rubni

mjeseci, travanj i listopad. U mjesecu travnju je zabilježen porast od čak 63 posto, što je

predstavljalo najveći mjesečni rast, u godišnjem ritmu, ikad ostvaren. Ujedno, sva četiri

ljetna mjeseca splitska luka radila je najveći promet od svih zračnih luka. Samo u srpnju je

kroz luku prošlo 657.000 putnika, što je također rekordan broj za jedan mjesec, i to ne

samo u povijesti Resnika, nego i svih domaćih zračnih luka. Prema dosadašnjim najavama

zračnih prijevoznika, trend rasta putničkog prometa i broja zrakoplova nastavit će se i u

posezoni. Hrvatska je prošle godine prvi put imala preko 8 milijuna avionskih putnika,

gotovo milijun više nego godinu dana ranije, a u 2017. realno je očekivati još milijun više.

Unutar tog rasta Zračna luka Split povećava svoj udjel i danas je preko 30 posto tržišta.

Svemu tome, pridonose i značajna ulaganja koja se provode. Zračna luka Split u procesu je

i velikog investicijskog projekta sa 60 milijuna eura vrijednim projektom rekonstruiranja i

proširenja putničkog terminala na nekoliko etaža i ukupno 36.000 četvornih metara. U

naredne tri godine planira se ukupno uložiti oko 570 milijuna kuna, jer osim novog

terminala, čija gradnja je u punom jeku, potrebno je raditi i na rekonstrukciji staze.

3.7. POTROŠNJA U DESTINACIJI

Prema rezultatima istraživanja o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj koje provodi

Institut za turizam pod nazivom „Tomas ljeto 2014“, prosječna potrošnja po turistu i danu

iznosila je u 2014. godini 66 eura na razini države i za 14% je veća od one ostvarene prije

četiri godine, dok je na području Županije iznosila 70 eura i veća je za čak 27% u odnosu

na provedeno istraživanje iz 2010. godine. Za visokih 20% porasla je potrošnja za kupnju,

na prosječnih oko 9,5 eura, a bitno je što je općenito rasla izvanpansionska potrošnja koja

je prije uvijek bila slaba i što znači da su turisti u Hrvatskoj prepoznali novu i sadržajniju

ponudu koja se polako razvija zadnjih nekoliko godina.

45

Prosječni dnevni izdaci u destinaciji Splitsko – dalmatinske županije iznosili su u 2014.

godini 70 eura po osobi, što je više od prosjeka Hrvatske. U strukturi prosječnih dnevnih

izdataka 51% se odnosi na uslugu smještaja, 21% na uslugu hrane i pića izvan usluge

smještaja, a 28% na sve ostale usluge. Izdaci za usluge ugostiteljstva porasli su u prosjeku

13%, a za sve ostale usluge u destinaciji 19%. Posljednji podaci Instituta za turizma

datiraju, iz 2014. godine i govore o prosječnoj dnevnoj potrošnji turista u Hrvatskoj od 66

eura, pa se zaključuje da se ljeta 2017. godine ta potrošnja približila prosjeku po gostu i

danu od oko 80 eura. Točna brojka, uključujući prosječnu potrošnju gostiju prema zemlji

porijekla, znat će se kad kompletni rezultati budu prezentirani, obzirom se novo

istraživanje o potrošnji provodilo tijekom ovogodišnjeg ljeta.

Prema provedenoj analizi Hrvatske gospodarske komore u 2017. godini strani turisti u

prosjeku na hranu i piće u hrvatskim trgovinama i ugostiteljstvu dnevno ostave 91 kunu,

domaći gosti ostave 40 kuna. Međutim, stranci potroše i više od zabilježene cifre, jer u nju

nije uključena hrana koju plaćaju u smještaju. Ukupna prosječna dnevna potrošnja svakog

stranog turista tijekom ljetnih mjeseci iznosi oko 66 eura, pri čemu 36 eura troše na

plaćanje smještaja, oko 12 eura ostave za hranu i piće, a preostalih 18 eura na ostalu

kupnju, sport, zabavu, izlete, kulturu. Najviše troše gosti iz Rusije, oko 125 eura ukupno,

nešto malo manje od toga Britanci, dok Nijemci, Austrijanci ili primjerice Nizozemci u

Hrvatskoj ostavljaju prosječnih 65 eura. Prema podacima nekih od vodećih trgovačkih

lanaca u Hrvatskoj, na vrhuncu turističke sezone, u kolovozu, prosječan je mjesečni

promet u segmentu hrane i pića u trima najvažnijim turističkim županijama – Istarskoj,

Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj, veći za 70 do 130 posto u odnosu na

prosječan godišnji mjesečni promet u tim županijama. S obzirom da je okvirna procjena

dnevne potrošnje domaćega kupca u segmentu hrane i pića malo ispod 40 kuna, kupovna

moć, odnosno potrošnja stranog turista u odnosu na domaćeg kupca – domicilnog

stanovnika i domaćeg turista, jest oko 2,4 puta veća. Ujedno, prema istraživanju

Euromonitora, što se tiče Hrvatske, prosječna potrošnja turista u 2017. bila je 640 eura po

putovanju. Prosječna dnevna potrošnja nautičara tijekom plovidbe/putovanja (ne

uključujući izdatke za prijevoz do i od polazne luke) iznosi 100 eura; prosječna dnevna

potrošnja nautičara na individualnim putovanjima iznosi 78 eura (ne uključujući fiksne

troškove plovila), a nautičara u čarteru 171 euro. Prosječna dnevna potrošnja posjetitelja

kulturnih atrakcija i događanja na višednevnim putovanjima iznosi 45 eura u prosjeku. U

dijelu koji se tiče izvanpansionske potrošnje, pravo stanje će se vidjeti kada HNB objavi

svoje podatke, ali jasno je da se privatni sektor i sektor usluga maksimalno prilagodio

činjenici da je sezona vrijeme za zaradu, pa je tako već normalno da su trgovine i

ugostiteljski objekti radili do kasno noću, a to će valjda dati i odgovarajuće rezultate.

3.8. PRIHODI OD TURIZMA

Utjecaj turizma uočljiv je putem niza gospodarskih varijabli, što se posebno ističe za

vrijeme turističke sezone kada se povećava zaposlenost, vrijednost kune kao valute, a

promet u trgovini na malo upravo je u tim ljetnim mjesecima najveći u godini.

46

Turizam je djelatnost koja ima značajnu ulogu u hrvatskom gospodarstvu. Jedna od

značajnih varijabli kojom se mjeri utjecaj i uspješnost turističke aktivnosti je devizni

prihod od turizma. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), tijekom 2016.

godine, prihodi u turizmu od stranih gostiju, iznosili su 8 milijardi i 635 milijuna eura, što

u odnosu na 2015. godinu predstavlja rast od 8,5 posto, odnosno 673 milijuna eura. Uz

domaću potrošnju prihodi od turizma u 2016. godini premašili su 10 milijardi eura što

predstavlja dosad najbolji rezultat, te približava zacrtanom cilju, a to je ostvarivanje 14 do

15 milijardi eura prihoda u turizmu do 2020. godine. Ovaj rezultat pokazatelj je da se

hrvatski turizam razvija u pravom smjeru, čemu svakako

pridonose svi djelatnici u turizmu koji svojim radom,

trudom i kreativnošću doprinose odličnim turističkim

rezultatima. U 2017. godini najavljivalo se preko 800

milijuna eura investicija u turizmu, kroz koje su se

realizirale brojne nove atrakcije i sadržaji, povećali

kvalitetni smještajni kapaciteti te poboljšala turistička

infrastruktura, a što će sigurno omogućiti ostvarivanje

još boljih financijskih rezultata nego li u 2016. godini.

Prihodi od turizma kontinuirano rastu, što potvrđuje da

je ponuda i usluga turističkog sektora sve raznovrsnija,

bogatija i kvalitetnija, a što se pozitivno odražava i na

konkurentnost Hrvatske na svjetskoj turističkoj sceni.

Temeljem navedenoga, očekivala su se i od turističke

2017. godine pozitivna kretanja, posebice u svjetlu svih

planiranih aktivnosti i mjera koje se odnose na razdoblje

pred i posezone. Ostvareni rezultati izuzetno vesele jer

dokazuju da Hrvatska postaje konkurentnije,

zanimljivije i traženije svjetsko odredište. Sektor

putovanja i turizma čini desetinu ukupnog globalnog

BDP-a i raste u prosjeku 3,4 posto godišnje. U usporedbi

s globalnom ekonomijom koja je rasla 2,3 posto godišnje,

ovaj rast pokazuje da je sektor putovanja i turizma

otporniji na gospodarske šokove. Svjetsko udruženje putovanja i turizma predviđa da će se

u sljedećih pet godina rast sektora ubrzati na 5,2 posto godišnje. Ukupni globalni učinak

sektora turizma i putovanja na zaposlenost je vrlo značajan, a sektor i djelatnosti vezane uz

sektor zapošljavaju gotovo 266 milijuna ljudi na svijetu te čine 8,9 posto ukupne

zaposlenosti stanovništva.

Turizam je danas jedna od glavnih kategorija u međunarodnoj trgovini uslugama, a unatoč

slabom gospodarskom oporavku pojedinih zemalja, potrošnja stranih turista u svijetu je

znatno porasla, što također dokazuje važnost turističkog sektora u poticanju gospodarskog

rasta, povećanja izvoza i stvaranja radnih mjesta za sve veći broj gospodarstava u svijetu.

Među svjetskim regijama, gotovo sve bilježe poraste prihoda od stranih turista. Ukupni

prihodi od međunarodnog turizma u 2016. godini iznosili su 8,6 milijardi eura, što u

odnosu na prethodnu godinu predstavlja rast od 8,5 posto.

PRIHOD OD TURIZMA,

MILIJARDE €

1999 2,351

2000 3,011

2001 3,749

2002 3,960

2003 5,572

2004 5,505

2005 5,998

2006 6,293

2007 6,752

2008 7,459

2009 6,450

2010 6,200

2011 6,600

2012 6,830

2013 7,200

2014 7,400

2015 7,960

2016 8,635

Izvor: HNB, Zagreb

47

Činjenica da prihodi od turizma, unatoč gospodarskoj situaciji u cijeloj Europi i

turbulentnom okruženju, i dalje nastavljaju pozitivan trend, dokazuje da je Hrvatska zaista

postala prepoznato i traženo turističko odredište u cijelome svijetu. Za turističku 2017.

godinu očekivalo se da će biti pozitivna, pogotovo zbog odličnih prošlogodišnjih rezultata,

ali i odličnih najava, uz pretpostavku da će prihodi od turizma i dodatno rasti. Devizni

prihod od turizma kao jedna od komponenti koju turistička aktivnost generira svakako je

bitan u bilo kojoj zemlji svijeta jer je jedan od izvora deviznih sredstava. U Hrvatskoj ima

osobito veliki značaj s obzirom na to da se ostvareni devizni prihod od turizma kreće na

razini oko 17 % BDP-a po čemu smo vodeći u EU. Takav pokazatelj sugerira visoku

ovisnost gospodarstva o turizmu i upućuje na nedovoljno diverzificiranu gospodarsku

strukturu Hrvatske. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvom polugodištu 2017.

godine prihodi od turizma su iznosili 2 milijarde i 728 milijuna eura, što u odnosu na isti

period prošle godine (2 milijarde i 443 milijuna eura) predstavlja rast od 11,6 posto,

odnosno 285 milijuna eura. Ostvareni prihodi od stranih gostiju u prvih pola godine

pokazatelj su kako predsezona ima sve veći značaj za hrvatski turizam i kako može

potaknuti cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Veliki doprinos tim rezultatima svakako su

dale i brojne nove zračne linije. U drugom tromjesečju, odnosno travnju, svibnju i lipnju

2017. godine prihodi od turizma iznosili su 2 milijarde i 332 milijuna eura, što u odnosu na

isti period prošle godine (2 milijardu i 56 milijuna eura) predstavlja rast od 13,4 posto,

odnosno rast od 276 milijuna eura. Udio prihoda od putovanja - turizma u ukupnom BDP-

u u tekućim cijenama iznosio je u 1. polugodištu 2017. godine 12 posto, što u odnosu na

isti period 2016. predstavlja rast udjela od 0,7 postotnih poena. Udio prihoda od putovanja

– turizma u drugom tromjesečju iznosio je 19,5 posto što je u odnosu na isti period prošle

godine porast 1,4 postotnih poena. Vjeruje se da su sličnim tempom rasli i u idućim

mjesecima, tako da će prihodi od stranih turista ove godine prvi put u hrvatskoj turističkoj

povijesti premašiti devet milijardi eura. Optimizam ulijeva i podatak, da su gosti ljetos

trošili dvadesetak posto više nego kad se slično istraživanje zadnji puta radilo. S

dvocifrenim fizičkim porastom turističkih dolazaka i noćenja u 2017. godini, očekuju se do

kraja godine i rekordni prihodi koji bi mogli premašiti lanjskih 10 milijardi eura.

Analitičari očekuju prelijevanje pozitivnih učinaka dobrih rezultata u turizmu te da će se

oni odraziti i na ostale sastavnice bruto domaćeg proizvoda, osobito na osobnu potrošnju

koja pokazuje naznake rasta. Međutim, zabrinjava visoka ovisnost o turizmu čiji se udio u

gospodarstvu prema prihodima približio razini od 20 posto BDP-a. Sa 10 milijardi eura

koliko bi hrvatski turizam trebao donijeti od inozemnih i domaćih gostiju u 2017. godini,

Hrvatska će imati odlične prihode od te djelatnosti, ali daleko od zacrtanog cilja prihoda s

tolikim fizičkim prometom.

IV OBILJEŽJA TURISTIČKE SEZONE

Hrvatski turizam u 2017. godini nastavlja bilježiti dvoznamenkasti rast, a gužve na Jadranu

zahvaljujući lijepom vremenu i stabilnim geopolitičkim uvjetima nikad nisu bile veće, kao

tijekom ovogodišnje turističke godine. Očekuju se i rekordni prihodi koji bi mogli

premašiti prošlogodišnjih 10 milijardi eura.

48

Rekordi turističkog prometa koji se bilježe od početka godine potvrđuju i opravdavaju

kvalitetno upravljanje turističkim sustavom, dobro odrađene promotivne aktivnosti,

snažno ulaganje u kvalitetu ponude i usluge, te raznolikost sadržaja u destinacijama. Isto

tako, na razini cijele godine očekuje se viši turistički rast od europskog prosjeka. To je

smjer kojim se želi ići naprijed, jer samo predanim i kvalitetnim radom svih dionika u

turizmu, Hrvatska može postati još konkurentnija turistička destinacija. Prihodi u turizmu

prošle godine iznosili su ukupno oko 10 milijardi eura, što uključuje prihode i od stranih i

domaćih turista, te bi se oni do kraja godine mogli povećati za 5 do 7 posto u odnosu na

prošlogodišnje. Prije početka turističke sezone najave sa svih strana su bile kako će ovo biti

odlična turistička sezona, od reakcija s turističkih sajmova, ranih bookinga kao i interesa

stranih gostiju i medija za Hrvatskom. Po svemu iznimno pozitivna godina koja je slijedila

za hrvatski turizam prema stanju prodaje, zanimanja i već izvršenih rezervacija za glavni

odmor na Jadranu, potvrđivala se već početkom godine i na najvećim svjetskim

okupljanjima turističke industrije, odličnim informacijama poslovnih partnera i hotelijera,

koji su mahom za glavni dio sezone prodali većinu kapaciteta koje su ponudili tržištu.

Nikada u samostalnoj Hrvatskoj turistički radnici nisu imali tako dobru poziciju i poslovne

informacije kao ove godine, pa je sve ukazivalo kako je pred Hrvatskom jedna posebno

dobra turistička sezona. Pozitivna priča oko Hrvatske urodila je plodom te smo opet

svjedoci rekordne turističke sezone u hrvatskoj povijesti. Taj je uspjeh rezultat niza

aktivnosti koje su realizirane na, prije svega, inozemnim turističkim tržištima. Uspjeh je i

posljedica dugotrajnog rada niza turističkih djelatnika koji uporno slažu mozaik turističke

atraktivnosti zemlje pretvarajući je u zaista poželjnu turističku destinaciju. Očekivalo se da

će sezona biti izazovna, zbog još uvijek nestabilne gospodarske i sigurnosne situacije u

Europi, snažnije konkurentske utakmice mediteranskih zemalja, političkih turbulencija u

svjetskom okruženju, straha od terorističkih napada, kao i dr. okolnosti.

Zadnje desetljeće u turizmu obilježili su različiti novi i drukčiji trendovi u prodaji i

rezervacijama, a trend ranog bukiranja odmora za Hrvatsku za 2017. godinu na gotovo

svim europskim tržištima, bilo je glavno obilježje početkom godine. U nesigurnom okružju

Hrvatskoj je osim sigurnosti prednost bila i blizina najvećim europskim emitivnim

tržištima, pa se očekivalo da će predsezona biti bolja od prošlogodišnje. Pri tome se nisu

očekivali nikakvi tektonski poremećaji koji bi utjecali na ovogodišnje turističke rezultate -

ni one koji bi ih mogli usporiti, ali niti one koji bi na njih djelovali blagotvorno. Analize i

pokazatelji turoperatora na ključnim emitivnim tržištima govorili su o vrlo uspješnoj „first

minute“ prodaji za Hrvatsku koja je, ovisno o partneru i tržištu, u odnosu na isto razdoblje

prošle godine u značajnom broju slučajeva početkom godine dosegla i visoke

dvoznamenkaste stope rasta. Slični su bili i indikatori pojedinih značajnih globalnih

online booking platformi za Hrvatsku, gdje se osim glavne sezone, odlično prodavala

predsezona i posezona. Predstavnici TUI-ja, jedne od najvećih svjetskih

i vodećeg njemačkog turoperatora, govorili su da je Hrvatska u 2017. godine vrlo

popularna destinacija ne samo na tržištu Njemačke, već i u Rusiji te Velikoj Britaniji. Vrlo

su optimistični u pogledu daljnjeg razvoja Hrvatske te vjeruju kako će upravo Hrvatska u

narednom periodu na turističkom tržištu odigrati važnu ulogu.

49

Odmor u inozemstvu i dalje je prioritet za Europljane, unatoč ekonomskim i sigurnosnim

bojaznima, konstatirao je i europski turoperator Thomas Cook, ukazujući na obnovljeni

interes turista za Tursku i Egipat, a među popularnim destinacijama izdvojili su i

Hrvatsku. Rezultat Hrvatske u 2017. godini, koji bi prema stopi rasta nadmašivao

očekivani prosjek za Europu, smatrati će se izuzetnim uspjehom, s time da se u sezonu ušlo

sa značajnom dozom optimizma i nakanom da se kvalitativno i rezultatski naprave dodatni

pozitivni iskoraci. U prilog su išle i brojne najave uvođenja dodatnih (ili proširenja

programa letova postojećih) zrakoplovnih linija (Austrija, Nizozemska, Belgija, Češka,

Francuska, Italija, Njemačka, Poljska, Rusija, Ujedinjena Kraljevina…), što je svakako

pridonijelo rezultatima van sezonskog (i visoko sezonskog) razdoblja, kao i afirmaciji

novih emitivnih centara.

Hoteli na Jadranu bilježili su najbolju zauzetost u lipnju u ovom desetljeću, financijski

promet na računima turističkih tvrtki veći je i do 15 posto nego prošle godine, obiteljski

smještaj također je imao odličnu popunjenost, kao i kampovi koji su bilježili najbolje

turističke rezultate. I upravo te rane rezervacije donose turističkim tvrtkama i obrtnicima

najveću zaradu, jer se zbog odlične prodaje u 2017. nije moralo ići ni u kakve akcije,

sniženja i popuste kako bi se napunili hoteli, a to je onda značilo da su hotelske sobe

prodane po najboljim mogućim cijenama. Vrhunac turističke sezone, iskazao se u izvrsnim

rezultatima srpnja i kolovoza, a i ovogodišnja posezona najbolji je dio turističke 2017.

godine. Jer, rujanske cijene u hotelima zadržale su se na razini koja je hotelijerima

osigurala dobar prihod koji se u većini najvećih hotelskih kuća iskazuje sa 12 do 15 posto

boljom zaradom. Tako nedvojbeni dobitak ovogodišnje sezone svakako predstavlja

povećanje prihoda od turizma. Podaci iz velikih hotelsko-turističkih sustava, koji planiraju

od 10 do 15 posto bolju zaradu od lanjske, utoliko su fascinantniji, obzirom su se njihovi

planovi prihoda ovoga proljeća svodili na najviše pet posto. To znači da će se u blagajnama

svih koji se bave turizmom u Hrvatskoj naći oko milijardu eura prihoda više nego lani.

Hrvatskoj se tako smiješi dosezanje dugo sanjane brojke od 10,5 milijardi eura turističkih

prihoda u 2017. godini.

Osim odlične posezone i zarade, posebno je vrijedan spomena iznimno povećan aviopromet

koji je prema jadranskim zračnim lukama doveo više od osam milijuna putnika, pri čemu

daleko najveći rast bilježi Zračna luka Split koja servisira letove više od 50 aviokompanija,

a sa 84 izravne linije sa Europom tijekom sezone bila je najbolje međunarodno povezani

aerodrom u Hrvatskoj. Zasluge za rast turističkog prometa svakako idu i privatnom

poduzetništvu koje je na tržište stavilo tisuće novih postelja u obiteljskom smještaju, čime

se enormno povećava volumen istovrsne ponude smještaja i pitanje je dokle ona može

rasti. Hotelijeri su sa 800 milijuna eura ulaganja ponudili četrdesetak novih ili obnovljenih

hotela za ovu sezonu i time napravili iskorak u kvaliteti. Ove godine primjetan je i dodatni

iskorak u agencijskoj ponudi, s više razrađenih motiva dolazaka te različitih programa za

izlete i višednevne ture i dodatnih usluga, ali i veću potražnju za kompletnim

aranžmanima. Inače sezona je za agencije, kao i ukupni turizam, bila jako dobra, pogotovo

rujan i listopad.

50

U pred i posezoni, kada se smanjuje intenzitet individualnih dolazaka i noćenja turista te

povećava kongresni segment, agencije imaju najviše posla, i nerijetko su i među glavnim

kreatorima turističkog prometa u tim razdobljima za brojne destinacije i smještajne

objekte. Izuzetan interes za Hrvatsku kao turističku destinaciju, ove je godine u srcu

sezone ukazao i na neke izazove hrvatskog turizma. Održivost nije samo „zeleno“

poslovanje, održivost je i odgovorno upravljanje svim procesima u destinaciji koji će, kroz

smanjenje sezonalnosti i bolju zaposlenost, u konačnici doprinijeti očuvanju baštine i

donijeti veću društveno-gospodarsku korist svojim lokalnim zajednicama, ali i šire. Stoga

je vrlo važno da svaka lokalna jedinica samouprave razvija strategiju turizma koja počiva

na osnovnim parametrima održivog razvoja; upravlja destinacijom uz suradnju svih koji u

njoj žive i rade, definira i prepozna gospodarsku vrijednost turizma te njegov društveno-

kulturni i utjecaj na okoliš. Bitno je da svaka pojedina destinacija definira svoje turističke

prioritete i ciljeve te prema tome planira i donosi strategiju razvoja. U to moraju biti

uključeni njezini stanovnici, kao i javni i privatni sektor, a država je tu da pomogne

sufinanciranjem projekata.

Sumirajući sve što se događalo tijekom ovogodišnje turističke sezone, može se konstatirati

da je na ostvareni turistički promet utjecalo niz obilježja među kojima ćemo spomenuti

sljedeća:

SIGURNOST = glavni motiv odabira destinacija

Sigurnost je uvijek bila jedan od ključnih čimbenika uspjeha i razvoja svake turistički

usmjerene zemlje, no posljednjih nekoliko godina sigurnosna pitanja su poprimila posve

novo značenje. Uslijed terorističkih napada, migracijske krize, lokalnih ratova, prirodnih

katastrofa, epidemija i pandemija, sigurnost je u mnogim regijama značajno smanjena.

Svijest o svim spomenutim sigurnosnim rizicima prisutna je i u Hrvatskoj i zbog čega se

poduzimaju razne sigurnosne mjere kako bi turisti prepoznali Hrvatsku kao poželjnu i

sigurnu turističku destinaciju. Brojni potencijalni turisti, posebice Europljani, sve više su

zabrinuti mogućnošću (terorističkog) napada tijekom putovanja. Tako je „rizik od napada“

postao osnovni čimbenik izbora turističke destinacije, prije klimatskih uvjeta i budžeta, što

je posebice došlo do izražaja i tijekom turističke sezone 2017. godine. Veliki europski

gradovi sve su češće mete terorističkih napada. Samo ove godine zabilježena su čak četiri

napada: od Londona do Barcelone, dok je u posljednjih nekoliko godina Europa proživjela

više od deset incidenata u kojima su zabilježeni smrtni slučajevi. Za razliku od situacije

nakon prijašnjih terorističkih napada na europske gradove, turisti zbog nedavnih događaja

u Barceloni nisu otkazivali putovanja. Stručnjaci koji prate turističko gospodarstvo

podsjećaju na ranija iskustva drugih europskih zemalja koje su bile pogođene terorističkim

napadima (Velika Britanija, Francuska i dr.) te očekuju da će trend smanjenog broja

putovanja vjerojatno biti vrlo kratak. Turistički djelatnici slažu se da sigurnost putovanja i

boravka u određenoj zemlji postaje prevladavajući element potražnje, znatno bitniji i od

cijene, kao i da će velikim turističkim zemljama kakve su Tunis, Turska i Egipat trebati i

vremena i umješnosti da vrate povjerenje turista i rezultate.

51

Mediteranske zemlje ovog ljeta, uključujući i Hrvatsku, bilježile su odlične turističke

rezultate, no neke zemlje poput Turske, Tunisa i Egipta zbog različitih negativnih

sigurnosnih situacija bilježe pad turističke potražnje, koji bi mogao dovesti u pitanje i

njihova buduća turistička ostvarenja jer sigurnost postaje prevladavajući element u

potražnji. U takvim se ocjenama slažu vodeći hrvatski touroperatori i predstavnici

strukovnih agencijskih udruženja, koji kao i njihove europske kolege zbog raznih

negativnih događanja u spomenutim mediteranskim zemljama više nego prije osluškuju i

prate mišljenja i preporuke međunarodnih stručnjaka za sigurnost, državnih institucija, pa

i medija, kreirajući istodobno nove programe sukladno promjenama potražnje. U

konačnici, dobru sliku sigurnosti pojedine destinacije, može se koristiti kao konkurentsku

prednost i privući različite segmente internacionalnog turističkog tržišta. U ovim

sigurnosno zahtjevnim vremenima te s obzirom na cijelu geopolitičku situaciju u Europi,

val izbjeglica koji je ne tako davno bio na pragu turističkih destinacija, ali i zbivanja koja

su ponovno u fokus stavila suradnju sigurnosnih službi kao imperativ za turističku

djelatnost, Hrvatska dosta dobro funkcionira. „Sigurnost“ je općenito jedna od najvećih

kvaliteta hrvatskog turizma te je Hrvatska prema svim istraživanjima prepoznata kao

sigurna zemlja. Koliko je sigurnost važan atribut za hrvatski turizam i donosi nove goste u

sadašnjim svjetskim kretanjima, najbolje govori činjenica da svaki drugi turist koji se

sprema krenuti na odmor u inozemstvo razmišlja o prijetnji od terorizma.

„GLAVNI dio sezone“ = oboreni turistički rekordi

Turistička statistika za mjesec srpanj, još je jednom pokazala da će sezona 2017. godine biti

rekordna. U mjesecu srpnju regija Srednja Dalmacija zabilježila je impresivne turističke

brojke u komercijalnim smještajnim kapacitetima. Sa registriranih preko 900 tisuća

dolazaka domaćih i stranih gostiju, ostvaren je porast od čak 14 posto više u usporedbi s

istim razdobljem prošle godine, pri čemu su rast u dolascima bilježili i domaći i strani

gosti. Istovremeno je evidentirano oko 5,2 milijuna ukupnih noćenja, što je također

dvocifreni rast i to od 12 posto više u odnosu na mjesec srpanj 2016. godine. U

ovogodišnjem turističkom srpnju sve hotelske postelje, kao i drugi oblici smještajne

ponude bili su popunjeni, pri čemu je većina turističkih odredišta poput Splita, Makarske,

Bola, Hvara, Segeta i dr. bilježila dvoznamenkasti rast turističkog prometa. Da je

ovogodišnji srpanj bio izuzetan mjesec u turističkom smislu, potvrdio je i promet u

Zračnoj luci Split, koja je bilježila rast putničkog prometa od 24 posto u odnosu na prvih

sedam mjeseci prošle godine. Samo u mjesecu srpnju je kroz terminal prošlo 657.000

putnika, što je također rekordan broj za jedan mjesec, i to ne samo u povijesti Resnika,

nego i svih domaćih zračnih luka. Sama špica, s više od milijun gostiju dnevno, na

zadovoljstvo turističkih radnika, potrajala je dulje nego ikada. Lani je sezona bila u zenitu

21 dan, ovoga ljeta se produljila za dva tjedna i potrajala 34 dana. Vrhunac turističkog ljeta

2017. godine, počeo je već 17. srpnja (lani osam dana poslije), a zadnji put su domaćini

brojili milijun gostiju u jednom danu 19. kolovoza, odnosno pet dana poslije nego u sezoni

2016. Tu s rekordima nije stalo.

52

Poput cijele sezone, i kolovoz je bio najizdašniji osmi mjesec ikad u hrvatskom turizmu, s

tim da su postoci rasta biti nešto skromniji jer je taj mjesec bio blizu gornje granice

popunjenosti i prethodnih sezona. Splitsko - dalmatinska županija po svojim je rezultatima

i odličnom turističkom prometu u kolovozu ostala i dalje u samom vrhu turističkih regija

u zemlji. Tako je samo u kolovozu temeljem podataka sustava eVisitor Splitsko-

dalmatinsku županiju posjetilo 836 tisuća gostiju koji su realizirali gotovo 5,4 milijuna

turističkih noćenja, što je za 8 posto više u dolascima, odnosno 6 posto više u noćenjima

nego prethodne godine. Glavni dio turističke godine i prvih osam mjeseci Srednja

Dalmacija završila je s impresivnim brojem od 2,6 milijuna dolazaka u komercijalnim

kapacitetima, što je 16 posto više nego u 2016. godini i preko 14 milijuna noćenja, što je za

12 posto bolje. Turistička zvijezda sezone je grad Split koji je i dalje na vrhu ljestvice

najpopularnijih turističkih odredišta u zemlji u kojemu je u prvih osam mjeseci bilo 2

milijuna noćenja. Makarska je imala oko 1,2 milijuna noćenja što je 13 posto više nego

lani, čime su se ta dva grada smjestila među hrvatskih top 20 turističkih odredišta. Najviše

noćenja u prvih osam mjeseci ostvarili su gosti iz Poljske, Češke, Njemačke i Skandinavije.

No, više od statističkih podataka turističke profesionalce veselila je činjenica da je Srednja

Dalmacija produžila svoju sezonu i postala tražena destinacija u svim svojim dijelovima u

kojima je popularnost u ovogodišnjoj sezoni ravnomjerno podijeljena u mjestima uz more,

ali i u zaleđu koje je također bilježilo rekordne dolaske i noćenja. Nizom atraktivnih

događanja, sportskih i kulturnih manifestacija turistička živost nastavila se u rujnu u

kojemu su domaćini pripremili zanimljive filmske festivale, jedriličarske regate, tradicijske

gastro-priredbe, koncerte i sl.

„PRODUŽENJE sezone“ = izvrsni rezultati turističke PRED i POSEZONE

Prvi veći val turističkih dolazaka u 2017. godini za vrijeme uskrsnih blagdana i oko

prvosvibanjskog praznika opravdava je optimizam da hrvatskom turizmu predstoji

rekordna turistička godina, a s obzirom na trenutno stanje rezervacija za prvih pet mjeseci,

očekivali su se dvoznamenkasti porasti dolazaka i noćenja. Potrebno je i napomenuti da su

dobrim predsezonskim rezultatima uz kasniji Uskrs i produljeni prvosvibanjski vikend

pridonijela i brojna osmišljena turistička događanja u mnogim destinacijama, kao i

uspostavljen i usklađeniji te protočniji prijelaz državnih granica. Među individualnim

gostima u predsezonskom razdoblju najbrojniji su bili Slovenci, Talijani, Austrijanci i

Nijemci, dok su u segmentu grupnih putovanja najveći rast imali gosti iz zemalja Dalekog

istoka. Odlične rezultate imao je mjesec svibanj za koji su turistički znalci najviše

strahovali, budući da nakon Praznika rada u tom mjesecu nije bilo blagdana koji bi

pokrenuli Europljane na masovnije dolaske. No, turistički promet nadmašio je

prošlogodišnji, i to na području Srednje Dalmacije za 17 posto više u dolascima i 11 posto

više u noćenjima. Svi uključeni u turistički sektor mogli su biti više nego zadovoljni jer

turistička godina u prvih pet mjeseci srušila je sve rekorde i bilježila na razini cijele

Hrvatske oko 9 milijuna noćenja, što je bilo 11% rasta u odnosu na isto razdoblje u 2016.

Konkretno, od ukupnog broja dolazaka i noćenja strani turisti ostvarili su sa 2,4 milijuna

dolazaka rast od 15 posto i sa oko 7 milijuna noćenja rast od 10 posto.

53

Pri tome su poraste bilježili i domaći turisti s rastom od 12 posto u dolascima i 13 posto u

noćenjima. Tako je od siječnja do svibnja najviše noćenja ostvareno u Istri i Splitsko-

dalmatinskoj županiji, koja je bilježila promet od 400 tisuća dolazaka i 1,3 milijuna

noćenja. Od dolazaka na obalu nerijetko profitiraju i kontinentalni gradovi jer turisti često

iskoriste priliku upoznati što veći dio zemlje pa se zaustave na dan ili dva u mjestima koja

se nalaze na ruti kojom putuju prema Jadranu. S obzirom da je mjesec svibanj standardno

sjajan pokazatelj onoga što će biti u „špici sezone“, bio je više nego zadovoljavajuć. S

takvim su se ocjenama i podacima slagali predstavnici hotelijera i putničkih agencija te

njihove strukovne udruge, a svi zajedno, kao i Ministarstvo turizma te sustav TZ-a,

očekivali su u 2017. bolje rezultate od prošlogodišnjih. Da će turistička godina po svemu

sudeći biti bolja od prošlogodišnje, već su ukazivali rezultati predsezone s

dvoznamenkastim porastima turističkih dolazaka i noćenja, a kako se uoči ljeta i u ljetu

otvaralo dosta novih i novoobnovljenih hotela, očekivalo se da će mjesec lipanj i cijelo

ljeto hrvatskom turizmu donijeti daljnje poraste. Slično su očekivali i hotelijeri, koji su

isticali dobru popunjenost mjeseca lipnja zbog dobre potražnje na tržištima, rasporeda

blagdana te okolnostima u okruženju koje su pomalo išle na ruku Hrvatskoj. Naime, viša

razina popunjenosti hotela u 2017. godini krenula je nešto ranije nego prije, uz tendenciju

da bude takva do listopada. Hotelijeri već zadnjih nekoliko godina nemaju problema s

popunjenošću u srpnju i kolovozu, što se nastavilo i u predsezonskim mjesecima, pa i od

početka godine.

Tako je prva polovica godine završena s izvanrednim rastom dolazaka i noćenja, hrvatske

destinacije prepoznate su od gostiju iz cijelog svijeta, pri čemu je najveći udio u tim

predsezonskim dolascima imao grad Split sa čak 31 posto više dolazaka i noćenja. Iako se

znalo i očekivalo kako će lipanj zbog rasporeda blagdana u Hrvatskoj i Europi donijeti prve

prave turističke gužve, malo tko se je usuđivao prognozirati turistički rast od čak 29 posto

u dolascima i 24 posto u noćenjima, koliko se bilježilo u lipnju na razini Splitsko –

dalmatinske županije, pri čemu su dvocifrene poraste imale sve hrvatske regije. Takvu

posjećenost u lipnju ne pamte ni najiskusniji turistički radnici na Jadranu, a među onima

koji su baš najviše rasli u dolascima prvih šest mjeseci su nacije koje su najbrojniji gost, kao

što su Nijemci, Talijani, Austrijanci, Slovenci, Korejci i Poljaci. Ono što je značajno

obilježilo ovogodišnji turistički lipanj jest i činjenica da se u njemu izjednačio broj gostiju

u hotelima i u obiteljskom smještaju. I dok su hoteli s tim brojkama dosegnuli svoju punu

zauzetost već u lipnju, a koja neće više padati sve do kraja listopada, u privatnom smještaju

popunjen je bio tek svaki peti krevet jer njihova "špica" tek slijedila u narednim

mjesecima. Ulazak u posezonu pratio je trendove iz „špice turističke sezone“ u rastu broja

domaćih i stranih turista te top županijama po turističkom prometu koje su predvodile

regije Istra, Srednja Dalmacija i Kvarner. Odlični turistički rezultati ostvreni u mjesecu

rujnu jasan su pokazatelj da je turistička sezona sve dulja, tj. da mjesec rujan sve više ulazi

u glavni dio turističke sezone. Rujan je već godinama najbolji turistički mjesec u hotelima

jer je to vrijeme kada, uz individualne goste koji se žele odmarati kada je mirnije, stižu i

organizirane grupe turista, a počinju i poslovni skupovi pa sve to puni hotele.Ni privatni

smještaj nije zaostajao u rujnu, jer avionske linije povezuju obalu s cijelom Europom kao i

usred ljeta.

54

Tako su rekordno dobri rezultati koji su u „špici sezone“ ostvareni na području Srednje

Dalmacije nastavljeni i s odličnim rezultatima u posezonskom razdoblju. Splitsko –

dalmatinska županija iz godine u godinu produžuje posezonu, a booking i očekivanja za

rujan i listopad bila su jako pozitivna te se očekivala uspješna posezona. Odlične najave za

posezonu stizale su i od strane hotelijera, resornog ministarstva i Udruge hrvatskih

putničkih agencija koji su također najavljivali rekordnu turističku sezonu i odličan

booking u posezoni. Svim turističkim djelatnicima u interesu je da glavna turistička sezona

traje što dulje, a kako bi postigli te ciljeve, u posezoni, stvaraju nove turističke proizvode i

programe, a u prilog ide i prepoznatljivost Hrvatske kao turističke destinacije i izvan

glavne sezone. Zahvaljujući ugovorima s turoperatorima koji imaju letove prema

splitskom, dubrovačkom, pulskom i zadarskom aerodromu, sezona je u avioprijevozu

trajala sve do studenog, čime se posezona znatno produžila, što rujnu i listopadu daje

posebno važno mjesto u turističkom poslovanju. Prema podacima eVisitora u razdoblju od

siječnja do rujna 2017. godine, broj ostvarenih noćenja u komercijalnim kapacitetima na

razini Srednje Dalmacije premašio je brojku od 3 milijuna dolazaka i preko 16 milijuna

noćenja, što je bilo 17 posto dolazaka više i 12 posto noćenja više u usporedbi s prošlom

godinom. Po udjelu u noćenjima u prvih devet mjeseci Splitsko–dalmatinska županija je

bila na drugom mjestu sa preko 19 posto udjela u ukupnom turističkom prometu Hrvatske.

U samome rujnu na području Srednje Dalmacije ostvareno je preko 2,1 milijun noćenja,

što je bio porast od 7 posto, a sa 395 tisuća dolazaka zabilježen je porast od 16 posto.

Najveći dio njih odmarao se u hotelima i turističkim naseljima, ali i obiteljski smještaj,

osobito u većim središtima, bilježio je odlične rezervacije za rujan. Odlične turističke

brojke bilježio je i mjesec listopad. Prednosti odmora u listopadu prepoznali su brojni

gosti pa se Splitsko - dalmatinska županija našla u vrhu posjećenosti u posezoni u cijeloj

Hrvatskoj. Na području Županije je u listopadu ostvareno oko 140 tisuća dolazaka i preko

510 tisuća noćenja što je rast od 17 posto u dolascima i 9 posto u noćenjima. Time je

Srednja Dalmacija potvrdila da je i u posezonskom prometu podjednako uspješna kao i u

njezinom glavnom dijelu.

Splitsko – dalmatinska ŽUPANIJA = još jedna rekordna godina

Na zalasku glavnog dijela turističke godine koja je Srednjoj Dalmaciji donijela rekordnu

posjećenost i fizički promet, potvrđujući je kao prestižnu destinaciju na karti Mediterana,

mnogo je razloga za zadovoljstvo turističkih djelatnika i svih u lancu usluga u sezoni.

Prema podacima sustava eVisitor Splitsko-dalmatinska županija upisala je svoje najbolje

turističke stranice u Hrvatskoj ostvarivši do kraja listopada u komercijalnom i nautičkom

smještaju ukupno 3.337.787 dolazaka (rast od 17 posto) i 18.079.219 noćenja (rast od 12

posto). Prometom od pola milijuna noćenja realiziranim samo u listopadu Srednja

Dalmacija je bila u vrhu posezonske posjećenosti turističkih regija u zemlji. Podaci su to

koji izražavaju zadovoljstvo, ali i obvezuju na nove iskorake za koje su prve pripreme za

iduću godinu već počele.

55

Ugovaranjem novih avionskih linija za 2018., ali i prvim sajamskim nastupima u

inozemstvu, te poslovnim susretima inozemnih partnera na radnim skupovima i

konferencijama u Srednjoj Dalmaciji počele su aktivnosti na pripremi predstojeće sezone.

Turističku godinu koja je na izmaku Splitsko-dalmatinska županija pamtit će po

izvanrednim rezultatima i rekordnom turističkom prometu koji traje sve do kasnih

jesenskih dana. Sve ostvareno okrunjeno je priznanjima koja su na održanim Danima

hrvatskog turizma 2017. u Malom Lošinju dobile destinacije, tvrtke i pojedinci iz

turističkog sektora Splitsko-dalmatinske županije, dok je grad Split šampion turizma

Hrvatske 2017. godine. Sudeći po ovogodišnjim statistikama i drugim pokazateljima, Split i

Splitsko-dalmatinska županija ostvarili su još jednu rekordnu turističku godinu. Pozitivan

turistički trend prati i povećanje smještajnih kapaciteta na razini cijele regije, a prema

najavama tako će biti i u narednoj turističkoj godini. Splitsko-dalmatinska županija nastoji

svake godine obogatiti svoju turističku ponudu, promišlja tradiciju i kulturu kao svoje

ključne elemente, te koristi pomno osmišljenu strategiju marketinško medijske

komunikacije u kojoj se koriste napredni marketinški alati novog doba i kvalitetno

medijsko planiranje, što u konačnici polučuje rezultate. Od početka godine (izuzev

mjeseca ožujka) bilježili su se porasti turističkog prometa i to u značajnim indexnim

pokazateljima. Odlična ovogodišnja sezona je i svojim predsezonskim i posezonskim

rezultatima pokazala da se gostima uspješno prenijela poruka o ponudi, raznolikosti i

sadržajima koji se nude u svim razdobljima godine pa je to najveći ovogodišnji turistički

uspjeh regije Srednje Dalmacije. Iskazano u brojkama, regija Srednja Dalmacija čvrsto

zauzima drugu poziciju u zemlji po obujmu i udjelu u turističkom prometu. Da sa

Srednjom Dalmacijom na krilima odlične poslovne godine koja je iza njih, sve ozbiljnije

računaju inozemni partneri, pokazuju i prve najave novih letova prema Splitu, ali i

povećanje kapaciteta i dužine avio-programa na postojećim linijama. Sve to stvara

pretpostavke za daljnji rast gostiju sa inozemnih tržišta, ali stvara i obvezu da se spremno

dočekaju gosti. Dobra pripremljenost i osmišljenost boravka gostiju u Srednjoj Dalmaciji i

ove se godine pokazala ključnima za uspjeh sezone, a u tijeku su završne pripreme za

početak novog ciklusa promidžbe i marketinških akcija na svim tržištima, ali i kvalitetnog

informiranja gostiju suvremenim komunikacijskim kanalima.

HOTELI, KAMPOVI i PRIVATNI smještaj = zadovoljstvo rezultatima sezone

Pozitivne trendove i povećan broj dolazaka i noćenja u razdoblju predsezone, glavnog

dijela sezone, kao i dobre najave za završetak posezone istaknuli su i hotelijeri, koji u

konačnici ističu zadovoljstvo rezultatima turističke sezone 2017. godine. Vodeći hotelijeri,

tako očekuju, značajan rast prihoda i dobiti u 2017. godini. Pri tome najveći rast ostvaruju

investirani objekti u segmentu četiri i pet zvjezdica na svim destinacijama, što je potvrda

nužnosti i važnosti velikih investicija kao pokretača rasta i razvoja u turizmu. Posebno

zadovoljstvo rezultatima sezone ističu i hotelijeri s područja Splitsko – dalmatinske

županije, gdje se Split nametnuo kao hit odredište. Najbolje rezultate bilježe kompanije

koje su u prethodnom razdoblju uložile u podizanje kvalitete, pa tako i cijena.

56

Zbog jakog bookinga početkom godine hotelijeri su mogli ranije prestati s preliminarnim

popunjavanjem i okrenuti se profitabilnijim kanalima, recimo vlastitom bookingu te

podići cijene. Stoga se očekuje da će fizički pokazatelji biti bolji, a i prihodi od turizma

rasti će oko deset posto. Također, zbog velikog zanimanja inozemnih turista za Jadran u

2017. godini, hotelijeri nisu imali potrebe prilagođavati cijene i davati akcije, last minute

aranžmane i popuste pa su cijene odmora u hotelima bile skuplje, što će u konačnici

rezultirati također većim prihodima. U strahu da im se ne objavi prerano zaustavljanje

prodaje (stop booking), turoperatori su na Jadranu uzimali u fiksni zakup hotelske krevete

za po tri do pet godina unaprijed. Tako su najveći među njima poput TUI-ja, Thomasa

Cooka, Thomsona, ITS-a i drugih najnovijim ugovorima osigurali sebi kapacitete u

jadranskim hotelima sve do 2020. godine, pa i duže. Osim želje da imaju sigurne kapacitete

u Hrvatskoj, takvim njihovim dugoročnim rezervacijama i ugovorima se strani

organizatori putovanja bore protiv globalne internetske konkurencije koja im sve više

uzima dio poslovanja. Uz velike investicije u hotelski sektor i dobar buking, domaći

hotelijeri rastom su zaključili glavni dio turističke sezone, a izrazito pozitivne rezulate

ostvarili su i tijekom pred i posezone. Do konca mjeseca listopada realizirano je u

hotelskim kapacitetima oko 6,6 milijuna dolazaka turista i oko 23,8 milijuna noćenja, što je

porast od 9 posto u dolascima i 6 posto u noćenjima u odnosu na prvih deset mjeseci prošle

godine. Izvjesno je da će turistički sektor u cjelini ove godine ostvariti porast prihoda

iznad 10 posto u odnosu na prošlu godinu, no rast prihoda i ulaganja prate i dalje brojni

problemi, od nedostatka kvalitetne radne snage, problema u građevinskom sektoru

i upitne konkurentnost turističke Hrvatske, uslijed najviše stope PDV-a na Mediteranu, te

brojnih drugih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Razvojni potencijal turizma koncentriran

je u deset ključnih kompanija koje upravljaju s više od 50 posto kategoriziranih smještajnih

kapaciteta (kreveta), zapošljavaju više od 15 tisuća djelatnika u glavnoj sezoni i ostvaruju

6,5 milijardi kuna prihoda te 2,4 milijarde kuna operativne dobiti (EBITDA) s izraženim

investicijskim potencijalom za daljnji rast i razvoj. Sezona se dobro pripremila, investicije

su se odvijale u planiranim rokovima, očekivali su se dobri rezultati tijekom cijele sezone

te su hotelijeri već sada tržišno usredotočeni na turističku 2018.

Kamping segment čini četvrtinu ukupnog smještajnog kapaciteta u Hrvatskoj te je stoga

vrlo velik i važan dio turističkog gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Osim što omogućuje

kvalitetnu promociju prirodnih i kulturnih potencijala područja u kojem se razvija,

kamping je posljednjih godina doživio značajne promjene u smještajnom obliku i

tematskoj ponudi. Danas on, omogućuje luksuzan i aktivan odmor na najboljim lokacijama

diljem Hrvatske, a posebno veseli što sve veći značaj dobivaju i kampovi u kontinentalnom

dijelu Hrvatske koji privlače goste iz cijeloga svijeta koji u njima provode i više od deset

dana. Prema najnovijem istraživanju „Tomas kampovi 2017.“ Instituta za turizam

potrošnja gostiju u kampovima porasla je za 25 posto te kako bi njihov boravak bio što

ugodniji i kvalitetniji, nužno je kontinuirano raditi na obogaćivanju doživljajne ponude u

kampovima, uvoditi dodatne standarde kvalitete i raznolikost usluge te ulagati u kvalitetu

kampova. Po broju noćenja, hrvatski kampovi su u 2017. godini oborili sve rekorde pa i

one iz najbolje godine za kampove, 1986.

57

Danas noćenja u kampovima dosežu brojku od gotovo 19 milijuna, dok se hrvatski

kampovi nalaze na visokom drugom mjesto po kvaliteti, šestom mjestu po cijenama,

osmom po broju noćenja te na desetom mjesto po kapacitetu smještaja u Europi. Prema

podacima iz sustava eVisitor u Hrvatskoj ima ukupno 434 kampa od kojih se najveći broj

nalazi u Zadarskoj županiji (159), Istri (63), Splitsko-dalmatinskoj (53) i Primorsko-

goranskoj županiji (51). Hrvatski kamping sektor očekivao je da će u 2017. godini ostvariti

više od lanjskih 17,2 milijuna noćenja, što bi bila njihova najbolja godina dosad. Tako su u

kampingu dijelili pozitivnu atmosferu cijelog turizma. Naime, u 2017. je veliki broj

kampova, posebice u Istri i na Kvarneru, otvoren već uoči Uskrsa dok su se ostali otvorili

prije prvosvibanjskih praznika. Kampovi su i u 2017. privukli turiste iz brojnih zemalja

svojim odličnim prirodnim lokacijama, ali i kvalitetom, kojom su u odnosu na cijenu još

uvijek nešto povoljniji u usporedbi s europskim okruženjem, iako prosječna cijena za

obiteljsko kampiranje danas više ni u Hrvatskoj nije niska, kao što ni kamping više nije

jeftin proizvod. U prvih deset mjeseci, u hrvatskim je kampovima boravilo 2,8 milijuna

posjetitelja koji su ostvarili gotovo 19 milijuna noćenja, tj. potaknuli su rast od 8,6 posto

naspram prošlogodišnjih deset mjeseci. Među gostima koji posjećuju kampove najvećim

dijelom prednjače posjetitelji iz Njemačke, Slovenije, Nizozemske, Austrije, Italije i Češke.

Među najposjećenijim kampovima ističu se oni u Istarskoj, Primorsko- goranskoj,

Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Pozitivno je što se u

Hrvatskoj svake godine barem jedan kamp odluči za cjelogodišnji rad, tako da ih je danas

13 takvih. To utječe na proširenje strukture gostiju i sve više dolazaka gostiju u kampove,

na samo zbog sunca i mora u glavnoj sezoni, nego i u pred i posezoni radi uživanja u

prirodi, gastronomiji, upoznavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, bavljenja sportom i

drugo. Tome u kampovima sve više pridonosi i znatno proširenje njihovih sadržaja i

ponude, a naročito smještaja u kojemu se može boraviti i za vrijeme nepovoljnijih

vremenskih uvjeta, čime su se i hrvatski kampovi uz velike investicije uključili u europske

i svjetske trendove. To je rezultiralo većom kvalitetom hrvatskih kampova koju

prepoznaju sva značajna tržišta Europe, prije svega Njemačka, Slovenija, Nizozemska,

Austrija i Italija. S druge strane, hrvatski konkurenti u kampovima, poput Francuske,

Italije i Španjolske, unatoč nešto nižoj prosječnoj ukupnoj ocjeni, imaju više vrhunskih

kampova, kojih je u Hrvatskoj tek nekoliko. Iako su rezultati u kampovima pozitivni to je

još uvijek ispod stvarnog potencijala, jer još uvijek postoje prepreke razvoju, prije svega

neriješen status turističkog zemljišta u kampovima što je kočnica većem valu investicija u

kvalitetu i obogaćivanje ponude kampova.

Obiteljski smještaj je i 2017. godine donio veliki dio povećanja u turističkom prometu.

Kao dio ekonomije kojom se iznajmljuju, zamjenjuju ili ustupaju stanovi, apartmani i

vikendice, obiteljski smještaj postaje sve popularniji. Turizam u Hrvatskoj jedan je od

najpropulzivnijih gospodarskih sektora, a velik udio u ostvarivanju značajnijih rezultata u

turizmu može se zahvaliti upravo privatnim iznajmljivačima i ulagačima. Hrvatski

iznajmljivači apartmana, vila i kuća za odmor, kojih ima negdje oko 80.000, mogli su biti

zadovoljni najavama uspješnosti ovogodišnje turističke sezone te je velik broj njih ostvario

više-manje dobru popunjenost. Gotovo 250 tisuća građana bavi se iznajmljivanjem u

obiteljskom smještaju te tako nadopunjuje kućni proračun.

58

Pri tome je procijenjeno da više od polovine njih od takvog posla zarade i jednoj sezoni

između 5 i 10 tisuća eura, odnosno da privatni smještaj Hrvatskoj donosi ukupno oko 7

milijardi kuna turističkog prometa, pokazalo je istraživanje Fakulteta za management u

turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije. U hrvatskom turizmu obiteljski smještaj raste iz godine

u godinu i po kapacitetu i po prometu, ali je još uvijek rast prometa veći od rasta

kapaciteta, što govori da se sezona korištenja tog smještaja na nekim destinacijama bitno

produžila. Svi veći gradovi i njihova okolica imaju znatno dužu sezonu potražnje za

obiteljskim smještajem u odnosu na klasična kupališna mjesta, a isto je i u blizini velikih

atrakcija, poput Plitvičkih jezera i Dubrovnika te u mjestima u kojima su hoteli zatvoreni

tijekom zime ili ih i nema. U mnogim gradovima obiteljski smještaj se traži i puni tijekom

cijele godine, a slično je i u pojedinim ruralnim krajevima, poput Gorskog kotara,

unutrašnjosti Istre, oko Plitvica te u dalmatinskom zaleđu gdje domaćini postižu zuzetost

više od 150 dana godišnje. Tome pridonosi sve više objekata obiteljskog turizma na

internetskim rezervacijskim platformama, pa tako neki poput Booking.coma bilježe porast

rezervacija za obiteljski smještaj za čak 60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U prvih deset mjeseci u obiteljskom smještaju ostvareno je 5,6 milijuna dolazaka turista i

nešto manje od 35 milijun noćenja, što je za čak 20 posto više u dolascima i 15 posto više u

noćenjima nego u prošloj godini, dok je samo u turistički najjačem mjesecu, kolovozu

bilo 13 milijuna noćenja ili čak 4 milijuna više nego u svim hotelima i kampovima

zajedno. Zahvaljujući toj vrsti smještaja generirani promet od gostiju do

kraja godine prema procjenama mogao bi dosegnuti 2,5 milijardi eura. Taj smještaj već

godinama čini i više od 50 posto ukupnih turističkih kreveta, te sudjeluje sa preko 40 posto

u ukupno ostvarenom prometu u komercijalnim smještajnim kapacitetima. Obiteljski ili

turistički smještaj u kućanstvima od početka godine bilježi dvoznamenkaste poraste

turističkih dolazaka i noćenja, koji su dijelom rezultat povećanja broja kapaciteta, ali i

dobro osmišljene promocije za taj smještaj kao rezultat brojnih edukativnih i drugih

radionica koje su se za taj smještaj organizirale. Još je važnije što se stalno povećava i

kvaliteta obiteljskog smještaja, uz dogradnju bazena i uvođenje različitih sadržaja dodatne

ponude, te ono zapravo najjednostavnije - turisti vole u Hrvatskoj obiteljski smještaj i rado

ga biraju, jer su Hrvati kao domaćini među najboljima u Europi. Prednost je i cijena

smještaja, obzirom se u ovom segmentu nudi najviše različitih cjenovnih 'razreda' i

najfleksibilniji izbor mogućnosti za sve 'vrste' turista. S obzirom na veliko učešće ovog tipa

ponude u ukupnoj strukturi smještajnih kapaciteta na području Srednje Dalmacije težnja je

ka poboljšanju usluge u privatnom smještaju kako bi se produžila sezona.

Značajan porast AVIO PROMETA

Većina hrvatskih zračnih luka s optimizmom je gledala na poslovanje u 2017. godini,

očekujući rast broja putnika i novih destinacija te završetak niza građevinskih radova koji

bi im trebali dati dodatni poticaj. Približavanjem uskrsnih blagdana te početka ljetnog reda

letenja i sezonskih turističkih letova, u hrvatskom zračnom prostoru znatno su se i ove

godine, kao i proteklih, pojačale operacije zrakoplova na hrvatske zračne luke.

59

Sukladno tome, predviđalo se da će letova biti više nego ikad. Osim redovnih letova, s

približavanjem ljetnog dijela sezone, značajno se aktivirao i charterni zračni promet s

različitim frekvencijama i razdobljima letenja. Za sezonu 2017.g. Zračnoj luci Split

najavilo se 50 avio-prijevoznika iz mnogih europskih država, prvenstveno iz Njemačke,

Velike Britanije, Francuske i skandinavskih zemalja. Inače, splitska zračna luka je

zrakoplovnim linijama povezana sa preko 100 destinacija u 23 države svijeta.

Hrvatski aerodromi tijekom sezone 2017. bilježili su najviše putnika u povijesti, pa je

tako u razdoblju od siječnja do rujna zračnim lukama Dubrovnik, Split, Zadar, Pula,

Zagreb, Osijek, Rijeka, Brač i Mali Lošinj prošlo preko 8 milijuna putnika ili 18 posto više

nego u istom razdoblju lani, pri čemu su luke Split, Zgreb i Dubrovnik bilježile više od dva

milijuna putnika pojedinačno, a splitska najviše pojedinačno. Najutjecajniji čimbenik

porasta potražnje za proizvodom zračnog prometa jest rast gospodarstava. Osim činjenice

da je u većini EU država, odakle dolaze hrvatski putnici, došlo do porasta BDP-a, a samim

time i do kupovne moći stanovništva, može se reći da su i brojni drugi čimbenici utjecali

na povećanje zračnog prometa na hrvatskom nebu. Jedan je od njih i povećana turistička

potražnja za hrvatskim ljetovalištima, kao posljedica smanjenih odlazaka na neka

tradicionalna europska i sjevernoafrička odredišta poput Turske i Tunisa radi nesigurnosti.

Ujedno, avioprijevoznici su i dijelom smanjili prosječne cijene karata u zračnom prometu,

što je, pak, posljedica smanjenja cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu. Na povećanje

zračnog prometa u Hrvatskoj utjecao je i skraćen boravak turista na pojedinim

odredištima, otprilike dva do tri dana, zahvaljujući internetskim rezervacijskim sustavima.

Naime, navedeni sustavi, uz korištenje niskotarifnog prijevoza, koji je inače značajno

prisutan na aerodromima u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli, Rijeci i Osijeku,

omogućili su češću izmjenu turista u jednakim kapacitetima, što povećava promet putnika

uz postojeće kapacitete.

Posebno veliki promet prisutan je kod Zračne luke Split, gdje se po prvi put u 50 godina

povijesti Zračne luke ostvarilo više putnika nego u Zračnoj luci Zagreb, a milijuntni

putnik došao je mjesec dana ranije nego prošle godine. Splitska zračna luka je sa više od

stotinu letova dnevno tijekom sezone povezana izravno sa čak 60 zrakoplovnih kompanija,

koje glavni grad Dalmacije povezuju sa 105 destinacija svijeta. Splitska zračna luka u

proteklih je pet godina svake godine imala porast broja putnika. Njihov je broj porastao od

1,6 milijuna u 2013. do prošlogodišnjeg rekorda od 2,3 milijuna. Prema najavama odlične

posezone, do kraja ove godine očekuje se da će u Split sletjeti gotovo 3 milijuna putnika.

Niskotroškovni prijevoznici (low cost) su u Splitu najznačajnija grupacija koja u Resnik

dovede čak polovicu putnika. Prema dosadašnjim najavama zračnih prijevoznika trend

rasta prometa i putnika, kao i zrakoplova nastavlja se i u posezoni. Broj putnika

udvostručen je u zadnjih deset godina iako je praksa da se u zračnim lukama promet

udvostruči tijekom 15 godina, što je još jedan dokaz iznimne uspješnosti ove domaće

zračne luke. Zračni prijevoz u turizmu ključan je čimbenik produljenja sezone u

odmorišnim destinacijama Mediterana, ali sezonalnost i relativno kratko razdoblje letenja

komercijalnih i niskotarifnih kompanija jednako su prisutni u svim zemljama i svi

pokušavaju naći mogućnost da kompanije privole na letenje cijelu godinu.

60

Upravo u tome leži i jedan od odgovora kako produljiti sezonu u Hrvatskoj, koja je

dominantno auto-destinacija, a prema svjetskim trendovima u turizmu, sve je više

avioputnika koji značajno određuju popularnost i uspjeh turističke destinacije.

Nedostatak RADNE SNAGE u turizmu

Nedostatak radne snage u sezoni obilježio je i turističku 2017. godinu. Naime, brojne

investicije u poboljšanje turističke ponude nemaju svoj efekt bez kvalitetne radne snage.

Više investicija znači i više zapošljavanja, no tu se nameće i jedan od najvažnijih problema

u turizmu - nedostatak broja i kvalitetne radne snage, na što se upozorava godinama, ali se

i tijekom 2017. godine ponovno pokazalo da je gotovo nemoguće naći tisuće radnika za

rad u turizmu. Naime, zadnjih godina sektor je najviše bio fokusiran na privlačenje

ulagača, uz istodobno slabo poticanje na rad u turizmu i hotelijerstvu, što se upravo

2016. iskazalo kao nedostatak radne snage, a bit će i izraženije u godinama koje slijede, ako

se hitno, snažnim mjerama ne poveća atraktivnost turističkih zanimanja i općenito

profesionalizacija i kvaliteta usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Prema procjenama iz

Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) u hrvatskom turizmu je u 2016. bilo oko 110

tisuća zaposlenih, stalno i sezonski, što je oko 20 tisuća više nego prije pet godina.

Procjene potreba u turizmu za 2017. godinu ukazivale su da će trebati novih 20 tisuća

radnika, oko pet tisuća više nego se tražilo u 2016., koja je zapravo i prva godina u kojoj

se javno objavio nedostatak kvalificirane i kvalitetne radne snage za turizam kao posljedica

neadekvatnog obrazovanja, odlaska kadrova na rad u inozemstvo, ali i relativno

loših politika na tržištu rada bez puno mehanizama da se nezaposleni prekvalifikacijom i

dodatnom edukacijom usmjere na turizam. U 2017. godini su se stoga i u tom smjeru

očekivale promjene, no i dalje nije bilo biti većeg uvoza radne snage jer su uvozne kvote

za turizam relativno male i samo za specijalizirane vrste poslova, a potrebe za oko 20 tisuća

radnika pokušale su se zadovoljiti na domaćem tržištu rada, gdje je primjerice od ukupnih

oko 230 tisuća nezaposlenih njih oko 40 tisuća sa svjedodžbama i diplomama za turističko-

ugostiteljska zanimanja.

Vodeće hotelske kompanije u Hrvatskoj su u 2017. zbog povećane turističke potražnje i

otvaranja novih objekata zapošljavale više radnika nego lani, a u potragu za radnicima,

većinom na domaćem tržištu rada, krenule su i ranije nego prije. Iako nijedna od tvrtki

nije naglasila da ima problema u pronalasku radnika, ipak je većina istaknula da su se u

2017. više i ranije potrudili, aktivirajući sve moguće načine traženja radnika, od HZZ-a,

preko oglasa, društvenih mreža i korporativnih web stranica, do izravnih kontakata i

susreta na terenu gdje predstavnici tvrtki zainteresiranima objašnjavaju što i gdje nude.

No, dok je turizam i ugostiteljstvo doživio značajan rast, plaće u toj djelatnosti daleko su

sporije rasle negoli kod svih poduzetnika na razini zemlje. Sezonalnost posla, do 15 posto

niže plaće od hrvatskoga prosjeka, nedovoljno educirani kadar, sve su to uzroci nedostatka

radne snage usred turističke sezone. Dodatni problem Hrvatske je i loš obrazovni sustav

koji ne vodi brigu o zahtjevima tržišta, a također tu je i problem slabe mobilnosti radne

snage te nedostatak cjeloživotnog obrazovanja.

61

U turizmu su djelatnici iznimno bitni jer se prosječan gost susreće s prosječno 10

turističkih djelatnika tijekom svog boravka. Turistički djelatnik je lice usluge, lice

organizacije, brend kojeg organizacija želi iskomunicirati prema van. Dugoročno je pitanje

radne snage izazov s kojim će se sektor morati nositi, i to ne samo u turizmu. Oko 800

milijuna eura ulagalo se u 40-ak hotela koji su se otvorili tijeko tekuće godine te se slično

planira i sljedeće godine, ali Hrvatsku očekuje problem nedostatka menadžmenta odnosno

visokoobrazovanog kadra za vođenje tih hotela. Hrvatska treba ne samo djelatnike kao što

su konobari, kuhari ili spremačice, nego je ozbiljan problem i nedostatak menadžera u

turizmu,

Dobra prometna povezanost, blizina glavnih tržišta, konkurentne cijene i kvalitetno

odrađena promidžba, smatrani su kao glavni razlozi zbog kojih bi Hrvatska i ove godine

bila poželjna među stranim gostima. Ujedno, Hrvatska ima milijune vjernih gostiju koji se

na ista odredišta vraćaju godinama, fenomenalnu geostratešku poziciju kojoj gravitira

gotovo 500 milijuna mobilnih Europljana, pri čemu su dolasku velikog broja gostiju

svakako pridonijele i suvremene ceste. Nešto više od 45 milijuna vozila bilo je u razdoblju

od siječnja do kraja rujna na svim autocestama u Hrvatskoj, a dvije državne tvrtke HAC i

ARZ zaradile su od cestarine rekordne 2 milijarde kuna. Prosječno je promet veći za cca 6

posto, a prihodi su rasli za gotovo 14 posto. Zanimljivo je kako je lipanj bio apsolutno

najbolji mjesec po trendu rasta prometa za čak 16 posto. Dalmacija, koja svoj gospodarski

uspon gradi na turističkom sektoru, uz dolazak autoceste nalazi se u krugu od oko 800

kilometara koje turisti iz najznačajnijih emitivnih tržišta mogu prevaliti u jedan dan. Kad

se tome pridoda i atraktivnost samog odredišta, dalmatinski turistički djelatnici, unatoč

neizvjesnosti kao pratećoj pojavi svakog potresa na svjetskom tržištu, vjerovali su da u

konačnici turistička sezona neće podbaciti. Dalmacija je destinacija koju Europljani još

uvijek otkrivaju, i to ponajviše zahvaljujući sve većoj dostupnosti brojnih turističkih

odredišta Srednje Dalmacije. Glavna sezona prošla je u skladu s očekivanjima, uz odličnu

posjećenost turista sa raznih stranih emitivnih tržišta, te mogućnost da se do kraja godine

ostvare rekorni pokazatelji turističkog prometa. Rezultati turističkog prometa ostvareni u

predsezoni, tijekom glavne sezone i u postsezoni, posebice na području Dalmacije, su iznad

očekivanja. Oni su rezultat su ozbiljnog rada tijekom pripreme sezone, intenzivnih

tržišnih aktivnosti privatnog i javnog sektora i promjena u komunikaciji s tržištima te

pokazatelj atraktivnosti i konkurentnosti kako hrvatskog, tako i dalmatinskog turizma.

Rezultat je to niza pripremnih promidžbenih aktivnosti svih uključenih u sektor turizma,

od gospodarskih subjekata, resornog ministarstva, sustava turističkih zajednica te

pojedinaca koji u sve većoj mjeri sudjeluju u kreiranju jedinstvene ponude svojih

destinacija.

62

V OSTALI ASPEKTI TURISTIČKE SEZONE

◄ uređenje turističkih odredišta i nagrade►

Uz ulaganja u poboljšanje smještajne i krupne infrastrukture, veliku važnost imaju

ulaganja u izgled samih turističkih odredišta, jer upravo prirodne i kulturne ljepote su

jedan od vodećih razloga dolaska turista. Uređenost gradova i mjesta znatno utječe na

konačni dojam koji će turisti odnijeti sa sobom. Odredišta Splitsko – dalmatinske županije

osvojila su i u 2017. godini razne nagrade i priznanja za uređenost i ponudu destinacija, pri

čemu odredišta poput Splita, Brela, Baške Vode, Makarske, Trogira, Bola, Hvara, Šolte, i

dr. osvajala su proteklih godina priznanja u kategorijama najuređenijih općina i gradova.

Ovakva priznanja nagrađuju trud ljudi i cjelokupne zajednice na stvaranje klime

dobrodošlice za brojne turiste te služe kao poticaj da se aktivnosti na uređenju turističkih

odredišta i nadalje nastave. Sve ostvareno okrunjeno je priznanjima koja su na održanim

Danima hrvatskog turizma 2017. u Malom Lošinju dobile destinacije, tvrtke i pojedinci iz

turističkog sektora Splitsko-dalmatinske županije, dok je grad Split šampion turizma

Hrvatske 2017. godine. Posebnu pohvalnicu Ministarstva turizma dobile su Turističko –

ugostiteljska škola Split i Škola likovnih umjetnosti Split

Nagrade Hrvatske turističke zajednice:

Turistička destinacija godine i city brak destinacija – SPLIT

Autentična primorska destinacija „Malo misto “ – MASLINICA

Autentična primorska destinacija „Malo misto“ – POSTIRA, finalist

Najuspješnija destinacija ruralnog turizma – DALMATINSKA ZAGORA, finalist

Plaža godine - Plaža NIKOLINA, Baška voda, finalist

Najbolji hotel 3* - Bluesun HOTEL SOLINE, Brela

Najbolji wellness hotel - Bluesun HOTEL ELAPHUSA, Bol

Najbolja DMK putnička agencija - CALVADOS Club Luxury Travel, Split

U akciji HTZ-a "Čovjek ključ uspjeha u turizmu " nagrađeni su:

DINO IVANČIĆ ( najbolji turistički vodič),

VJERA MATULIĆ ( najbolja privatna iznajmljivačica)

Godišnja turistička nagrada „Anton Štifanić” – ANTE MRVICA, Jadrolinija Split

Nagrade Hrvatske gospodarske komore

Restoran godine - BOKERIA Kitchen & Wine, Split, finalist

Turistička agencija godine - CALVADOS Club Luxury Travel, Split, finalist

Najbolji gradski hotel – Hotel PARK, Split, finalist

Najbolji hotel 4* - RADISSON Blu Resort, Split, finalist

Najboljihotel 3* - Hotel MARITIMO, Makarska, finalist

Najbolji stories hotel - VESTIBUL Palace, Split, finalist

Najbolja srednja marina - ACI Marina Split, Split, finalist

Najbolja mala marina - ACI Marina Trogir, Trogir, finalist

Najbolja srednja DMK putnička agencija - EKLATA Youth Travel, Split, finalist

Najbolja charter kompanija - Croatia YACHTING, Split

63

Posebno je značajno što se nagrade i priznanja dobivaju i na međunarodnoj razini. Tako je

plaža Podrače u Brelima osvojila Europski parlament zbog svoje čistoće, a britanski

Telegraph na svoj popis najboljih skrivenih otoka u Europi uvrstio je dva hrvatska bisera,

Vis i Šoltu, koji su se našli u društvu otoka iz Grčke i Italije, Francuske, Španjolske,

Njemačke i Švedske. Otok Hvar bio je nominiran za naslov Najbolje europske destinacije u

2018. godini, u utrci koju svake godine organizira portal European Best Destinations.

Hotel Medora Auri u Podgori je samo godinu dana nakon otvorenja nagrađen zlatnom

nagradom TUI Nordic Blue Star 2017 za najbolji hotel po ocjeni gostiju. Koncept Blue Star

je dio ponude TUI Nordica i njegov najdugovječniji i najpopularniji brend. Zlatna nagrada,

utemeljena na ocjenama gostiju koji su boravili u Hotelu Medora Auri, od iznimnog je

značaja zbog toga što je taj hotel prvi objekt iz Hrvatske koji je osvojio zlatnu nagradu,

odnosno prvo mjesto u nekom od TUI-jevih tržišnih koncepata.

◄ sigurnost turista ►

Sigurnost u hotelu i destinaciji u novije je vrijeme sve bitnija kada gost odlučuje o tome

gdje će provesti svoj odmor. Sve češći razlog zbog kojeg turisti uz atraktivnost, cijenu i

kvalitetu usluge odabiru određenu destinaciju, u zadnje vrijeme je i pitanje sigurnosti same

destinacije. Srednja Dalmacija, predstavlja jednu od najsigurnijih turističkih destinacija, pri

čemu veliku ulogu uz MUP imaju i druge institucije i cjelokupno stanovništvo koje svojim

djelovanjem osigurava sigurnost turista. Kao i svake godine zbog dolaska na ljetovanje

velikog broja stranih i domaćih gostiju, MUP surađuje tijekom turističke sezone sa ostalim

državnim tijelima, a kako bi boravak turista bio što ugodniji i sigurniji. Uzimajući u obzir

povećani broj dolaska, boravka i kretanja turista te na temelju statističkih pokazatelja iz

prethodnih godina, policijske uprave na moru pojačano su, preventivno i represivno

provodile aktivnosti s ciljem smanjenja svih vrsta kaznenih djela i prekršaja. S posebnom

pažnjom pristupilo se zaštiti cjelokupnog morskog prostora, sigurnosti plovidbe, zaštitu

podmorskih arheoloških lokaliteta i dr. S ciljem osiguranja maksimalne protočnosti i

sigurnosti cestovnog prometa, u vrijeme pojačanog prometa na svim važnijim državnim

cestama koje vode prema turističkim odredištima, policijske uprave su osigurale veći broj

auto i moto ophodnji koje su pojačanim mjerama i aktivnostima osigurale nesmetano

odvijanje prometa. Turistička zajednica grada Splita, Ministarstvo unutarnjih poslova RH –

PU splitsko-dalmatinska i Županijska komora Split, organizirali su radni sastanak s

turističkim djelatnicima vezano za aktivnosti osiguravanja sigurnosti u destinaciji. Teme

sastanka bile su održiva sigurnost kao uvjet uspješnog rada i poslovanja u turizmu, zatim

sigurnost turista i korisnika usluga na području Splita i važnost međusobne suradnje i

kontakata s policijom. Sastanku su prisustvovali policijski službenici Policijske uprave,

Odjela PEZ-a, Postaje prometne policije i I i II PP te predstavnici Turističke zajednice

grada Splita i Županijske komore Split. Svi su sudionici imali priliku iznijeti konkretne

probleme s kojima su se susretali u dosadašnjem radu te ih zajednički riješiti s

predstavnicima MUP-a kako bi se što bolje pripremili za sezonu po pitanju sigurnosti.

Tijekom sezone u organizaciji MUP-a provodi se projekt „Sigurna turistička sezona“, u

sklopu kojeg o sigurnosti u brojnim odredištima brine i niz stranih policajaca. Projekt

„Sigurna turistička sezona“ jedinstven je u Europi, a Interpol ga preporučuje svojim

članicama, značajnim turističkim odredištima.

64

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske već dvanaestu godinu u ljetnim

mjesecima provodi svoj originalni projekt „Sigurna turistička sezona“, čiju kvalitetu svake

godine prepoznaje sve više država i institucija, koje svoje pozitivno mišljenje o njemu

pokazuju vlastitim uključivanjem. U 2017. godini o sigurnosti, kako stranih pa tako i

domaćih turista brinulo je 72 strana policijska službenika, a na obalu su doputovali iz 17

zemalja: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Francuske, Italije,

Kosova, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije

i Ukrajine. Oni su u gradovima na hrvatskoj obali boravili u već uobičajenom terminu od

1. srpnja do 1. rujna. Sigurnost tijekom ljetne turističke sezone jedan je od prioriteta

hrvatske policije, a boravak stranih policajaca na obali tijekom ljetnih mjeseci itekako

pridonosi osjećaju sigurnosti turista. U konačnici, dobru sliku sigurnosti Hrvatska može

koristiti kao konkurentsku prednost i privući različite segmente internacionalnog

turističkog tržišta

◄ rad turizmu pratećih djelatnosti ►

Nedostatak parkirališnih mjesta u gotovo svim turističkim odredištima regije te

komunalna infrastruktura, posebno odlaganje krupnog otpada i odvodnja otpadnih voda te

nedostatak plažnog prostora, sve više će utjecati na kvalitetu boravka turista i tržišnu

konkurentnost turističke destinacije. Ovaj dio turizmu pratećih djelatnosti sve više gubi

dah za rastućem brojem turista koji posjećuju turističke destinacije, ali i standardima koji

se postavljaju pred turističku ponudu. Usprkos što se trgovina sve bolje prilagođava

potrebama turista, još uvijek postoji dovoljno mogućnosti za plasman različitog asortimana

roba turistima i stvaranja dodatnih gospodarskih učinaka od turizma. Turizam je poseban

poligon za plasma proizvoda poljoprivredno prehrambenog kompleksa. Nažalost, te

mogućnosti su minimalno iskorištene i upravo u tom dijelu turističke ponude, još uvijek

dominira uvozna supstanca proizvoda. Iako je u protekle četiri godine turistički promet u

Splitsko-dalmatinskoj županiji narastao za čak trećinu i većina gostiju koji su je posjetili

rado bi ponovila to iskustvo jer su bili vrlo zadovoljni odmorom, ipak ima zamjerki gostiju

na komunalnu i turističku uslugu Srednje Dalmacije koju treba podizati na višu razinu,

pokazalo je istraživanje Instituta za turizam, u kojemu su gosti najbolje ocjene dali prirodi,

okolišu, mogućnostima za odmor obitelji, čistoći mora i gostoljubivosti te gastronomiji.

Istovremeno primjedbe imaju i na velike gužve u prometu, loše mogućnosti parkiranja

automobila, gužve na plažama, loš lokalni prijevoz, ali i neuredno odlaganje smeća.

Ovogodišnja turistička sezona pokazala je da su brojni Europljani koji su inače putovali u

zemlje poput Turske, Tunisa, Egipta i sl, ljetovanje odlučili provesti u sigurnijoj Hrvatskoj,

što je rezultiralo ponekad nepodnošljivim gužvama u turističkim središtima koja i inače

tijekom ljeta „pucaju po šavovima“ zbog višestrukog povećanja broja ljudi u njima.

Rekordni turistički rezultati koji prate hrvatski turizam od početak godine, osim povećanja

dolazaka i noćenja posjetitelja te viših prihoda, nose i izazove s kojima je važno nositi se

prema načelima održivog razvoja. Utjecaj turizma na prirodnu baštinu, odnos broja

stanovnika u turističkim destinacijama i iznimno veliki broj turista koji posjećuju

destinaciju, posebice tijekom ljetnih mjesece, izazovi su s kojima se suočavaju brojne

turističke destinacije diljem svijeta, a upravo je zato iznimno važno kvalitetno upravljanje

destinacijom u svim segmentima.

65

VI OSNOVNE SMJERNICE ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE

2018. GODINE S obzirom na stvoreni imidž na tržištu, izvozni potencijal, mogući stupanj integracije

ostalih sektora, sačuvani prostor i veliku količinu neiskorištene imovine, nema nikakve

dvojbe da je turizam jedna od najvažnijih hrvatskih strateških grana. Premda je pod

pritiskom svjetske ekonomske krize 2009. i 2010. godine turizam posustao, već se 2011.

vratio ostvarivši rast broja noćenja i prihoda, koji je prisutan i u razdoblju od 2013. – 2017.

godine. S poboljšanjem indikatora profitabilnosti, u turizam sve više dolaze i toliko nužne

investicije što potvrđuje rast inozemnih ulaganja u ovu djelatnost. Upravo je turizam

ključna industrija za sve zemlje članice EU-a i „zaslužan“ za deset posto BDP-a i radnih

mjesta. I upravo je došlo vrijeme da mu se posveti mnogo više pozornosti i da postane

konkurentan kako bi stvorio još više novih radnih mjesta. Pretpostavlja se da će se u

sljedećih desetak godina broj stranih turista globalno udvostručiti, a zahvaljujući sve

bogatijoj novoj i potrošački spremnoj srednjoj klasi koja će dolaziti uglavnom iz Azije. Od

danas pa sve do 2025. udvostručit će se i dolazak stranih turista u Europu na više od jednog

bilijuna i samim tim kreirat će više od pet milijuna novih radnih mjesta.

6.1. STANJE U SVJETSKOM OKRUŽENJU, TRENDOVI I OČEKIVANJA ZA

2018. GODINU

Činjenice temeljene na brojkama potvrđuju da će Hrvatska 2017. godinu u turizmu pisati

kao najbolju u fizičkom prometu i zaradi koja se procjenjuje na oko 10,5 milijardi eura

ukupnih prihoda od turizma. Očekivanja su da će 2018. godina u turizmu također biti

uspješna, pri čemu se očekuje na razini Hrvatske 3 do 5 posto bolji promet u odnosu na

2017. godinu, te su najave sa stranih tržišta već sada jako dobre. Dobrim rezultatima u

turizmu iduće godine trebao bi pridonijeti i nastavak investicija, koje se najavljuju i nešto

više od ovogodišnjih oko 800 milijuna eura, budući da se očekuju i neke nove velike

investicije. Gospodarska kretanja također su pozitivna te je prema podacima DZS-a bruto

domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 3 posto u odnosu na isto

razdoblje prošle godine, a zahvaljujući rastu osobne potrošnje, izvoza i investicija,

makroekonomisti očekuju ubrzanje rasta gospodarstva. Također, očekuje se dobra posjeta

Hrvatskoj za nadolazeće adventske i novogodišnje dane, kao i za Europsko rukometno

prvenstvo kada će primjerice u Istri i Poreču biti otvoreno više hotela nego ikada u to doba

godine, a slično dobro punjenje očekuje se i u hotelima u Zagrebu, Splitu i drugim

gradovima. Hrvatska se ističe i svojim drugačijim postupom turizmu, pa ju sa stranih

tržišta proglašavaju i liderom u kvaliteti pružanja usluga u obiteljskom i drugim vrstama

smještaja, što je definitivno prednost u odnosu na neke druge zemlje. Ukupno gledajući,

prisutan je optimizam za rast u idućoj godini i turoperatori su za sada zadovoljni

prognozama za Hrvatsku za 2018. godinu. Kao i prijašnjih godina, odluke o putovanjima u

velikoj mjeri će determinirati sigurnosni efekt.

66

Nakon Egipta i Tunisa, pa potom i Turske, Francuske, na meti terorizma u 2017. našla se i

svjetska turistička sila Španjolska. Afričke destinacije još trpe posljedice pada turističkog

prometa, Turska se polako izvlači, a kakve će posljedice pretrpjeti Španjolska još nije

poznato. Naime, iako se već više puta pokazalo da prijetnje od terorizma i političkih

sukoba globalno nisu umanjile želju za putovanjem, analize tržišta pokazuju da se navike

putnika ipak mijenjaju u skladu s novim okolnostima. Posljedice pada turističkog prometa

posredno osjeća i globalna industrija putovanja, a dobar primjer za to je stečaj najstarije

britanske zrakoplovne kompanije Monarch koju će morati napustiti gotovo dvije tisuće

zaposlenih. Slabija potražnja ruši cijene i prihode, u nastojanju da se vrati popularnost

rastu troškovi marketinga, i brojke praktički preko noći izmaknu kontroli. Turizam je

jednako krhak koliko je žilav. Tako skoro polovica turista na međunarodnoj razini u

budućnosti planira promijeniti svoje navike putovanja, a oprez putnika je sve veći,

pokazala je analiza konzultantske kuće IPK International na temu prijetnje koju terorizam

predstavlja za industriju putovanja. Analiza napravljena na 20 ključnih svjetskih emitivnih

tržišta otkrila je razlike između tržišta Europe, Azije te Sjeverne i Južne Amerike. Najveći

oprez pokazuju putnici iz Koreje, Kine i Japana, ali i Rusije, i vijesti o neredima i napadima

kod tih će putnika imati najveći utjecaj pri planiranju godišnjeg odmora. Za razliku od

njih, putnike iz europskih emitivnih tržišta poput Danske, Švedske ili Finske takve vijesti

mnogo manje zabrinjavaju kad planiraju kamo će putovati. Logično, upozorenja o

narušenoj sigurnosti manje zabrinjavaju samce nego roditelje koji putuju s djecom.

Također, sve je popularnije godišnji provesti kod kuće, odnosno u vlastitoj zemlji. Očekuje

se da će se podjela na sigurne i nesigurne destinacije u budućnosti dodatno produbiti,

odnosno da će sigurnost putovanja biti sve važnija. Hrvatska se nesumnjivo nalazi na

popisu sigurnih destinacija. Visoka razina sigurnosti, uz nisku stopu kriminala godinama

se navodi i kao prednost Hrvatske na ljestvicama konkurentnosti, i sad je vrijeme da se ta

prednost iskoristi.

Europljani su u prvih osam mjeseci 2017. godine za 5,5 posto više putovali nego u isto

vrijeme prošle godine, što odražava pozitivne ekonomske trendove u Europi koja porast

putovanja Europljana od četiri posto predviđa i za iduću 2018. godinu. Podaci su to iz

analize World Travel Monitor kojeg svake godine zajednički provedu analitička kuća IPK

International i turistička burza ITB Berlin,. Trendovi rasta putovanja Europljana do kraja

kolovoza premašili su prošlogodišnju prognozu koja se kretala oko četiri posto rasta, što

pokazuje da u Europi postoji i visoka razina povjerenja u putovanja. IPK International

prognozira da će 2018. biti još jedna dobra godina putovanja širom svijeta. Prognoziraju

međunarodni porast putovanja od oko pet posto. Najveći rast inozemnih putovanja

očekuje se iz Azije i Latinske Amerike ( +6%), nakon čega slijedi prognoza rasta putovanja

od četiri posto iz Sjeverne Amerike i Europe. Prognoze se temelje na IPK World Travel

Confidence Indexu koji se godišnje sastavlja na temelju izjava ispitanika o njihovim

putovanjima za sljedećih dvanaest mjeseci. Za iduću godinu IPK International predviđa

rast od četiri posto za putovanja Europljana, pri čemu se rast od šest posto očekuje iz UK, i

to unatoč slabljenju funte, kao i iz Rusije. Dobru potražnju predviđaju i iz Belgije,

Francuske, Nizozemske, Norveške i Švicarske, kao i iz Njemačke, koja je i najveće tzv.

izlazno tržište putovanja u Europi.

67

Turizam je posljednjih godina jedan od najdinamičnijih sektora hrvatskog gospodarstva, a

karakteriziraju ga čista i očuvana priroda, kulturne znamenitosti, gastronomija i izvorna

gostoljubivost. Glavni izazovi s kojima će se hrvatski turizam morati suočiti u budućnosti

obuhvaćaju povećanje raznovrsnosti ponude te razvoj novih turističkih proizvoda i

posebnih oblika turizma u korist produženja turističke sezone i kreiranja cjelogodišnje

turističke ponude te uključenja domaće poljoprivrede i trgovine u zadovoljavanje potreba

turista. Članstvo u EU omogućuje Hrvatskoj pristup povoljnijim uvjetima financiranja što

bi u konačnici moglo pomoći ostvarenju željenih investicija. Izdašnost europskih

pristupnih fondova, kao i privlačnost ulaganja u hrvatski turizam mogli bi dati vjetar u

leđa najavljivanim velikim investicijskim projektima, koji još do sada nisu pokrenuti. I u

2018. godini mnoge će zemlje EU, zbog još uvijek prisutnih financijskih problema,

nepovoljnih ekonomskih uvjeta i straha od terorističkih napada poticati domicilno

stanovništvo da odmor provodi u vlastitoj zemlji, a dohodak raspoloživ za turizam i

slobodno vrijeme prvi dolazi na udar štednje. U takvim uvjetima, blizina Hrvatske, kao i

Srednje Dalmacije tradicionalnim turističkim emitivnim tržištima svakako ide na ruku.

Sve dosadašnje najave touroperatora, avio prijevoznika i drugih stranih i domaćih partnera

govor da će iduće godine u regiju Srednju Dalmaciju doći još više turista, jer potražnja

raste zbog prirodnih ljepota, UNESCO-ovih lokaliteta, poboljšanih prometnih veza,

prihvatljivih cijena i općenito bolje ukupne ponude. Povećana kvaliteta destinacije, jači

poduzetnički aganžman, više raznovrsnih i atraktivnih proizvoda, te bolja politika cijena,

mjere su koje je prepoznalo i 13 niskotarifnih zračnih kompanija koje lete prema Splitu, a

za iduću godinu najavljuju više letova i turista. Nastavak valorizacije naslijeđa i tradicije,

kreiranje dodatnih proizvoda, jači razvoj selektivnih oblika turizma, ciljana promocija

prema zasebnim interesnim skupinama, destinacijski menadžment i edukacije, jedni su od

planova djelovanja TZ Splitsko - dalmatinske u budućem razdoblju.

Nakon svake turističke sezone koja je Hrvatsku smjestila u sam vrh najuspješnijih

destinacija Mediterana, kao izazov se postavlja očuvanje postignutog rezultata, ali i

postizanje novih poslovnih iskoraka. Turizam iz godine u godinu pokazuje otpornost na

negativne čimbenike, potvrđujući svoju poziciju nezaobilaznog elementa životne

svakodnevice modernog čovjeka. Turist današnjice zahtjevniji je nego ikada prije, nastoji

maksimizirati vrijednost koju dobiva za svoj novac, a odluku o odabiru “odmora iz snova”

donosi na temelju mnoštva brzo i jednostavno dostupnih informacija. Nakon pozitivnih

pokazatelja turističkog prometa na svjetskoj razini, turizam je i dalje suočen s izazovom

zadržavanja pozitivnog trenda u izazovnom okruženju mnogih globalnih gospodarskih

poteškoća te i nadalje prisutnih političkih napetosti u pojedinim relevantnim receptivnim

mediteranskim turističkim destinacijama. Budući da su gospodarske prognoze Europske

komisije i UNWTO-a za sva najvažnija emitivna tržišta hrvatskog turizma pozitivne,

očekuje se da će i sezona 2018. biti uspješna. Hrvatska je turistička destinacija s velikim

potencijalom, gdje pored velikog broja stalnih gostiju postoji i velik broj potencijalnih

turista koje bi trebalo privući i upoznati s turističkom ponudom. Svako tržište je specifično

i potrebno je još puno raditi kako bi postali prepoznatljivi kao destinacija, pogotovo na

tržištima gdje hrvatska turistička ponuda nije bila znatnije prisutna kao što su Bliski i

Daleki istok.

68

Hrvatska dugogodišnja tradicija u turizmu prepoznata je među brojnim turistima koji se

svake godine ponovno vraćaju, zbog čega je potrebno učiniti ozbiljni iskorak na druga

tržišta i zemlje. S tim ciljem potrebno je u promociji u svijetu staviti veći naglasak na

kulturno nasljeđe i bogatstvo resursa. Europski turizam je, unatoč izazovima globalnih

gospodarskih i financijskih problema, dosada bio ipak vrlo otporan na negativne

tendencije, te su prisutna nadanja da će tako ostati i u buduće. Na međunarodnom tržištu

Hrvatska će se u 2018. godini pozicionirati kao kvalitetno i sigurno odredište životnog stila

s posebnim naglaskom na ekološkoj očuvanosti, kao jedna od vodećih turističkih zemalja

na Sredozemlju. Na kraju, valja napomenuti da je suradnja na svim razinama jedan od

preduvjeta uspjeha Hrvatske kao turističke destinacije, bilo u segmentu kreiranja i

unapređenja turističkih proizvoda, bilo u domeni marketinških napora usmjerenih prema

tržištima. Optimizacija djelovanja sustava turističkih zajednica, kroz zadaće definirane

Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i sinergijsko

djelovanje te udruživanje financijskih sredstava i zajednički nastupi na tržištima

predstavlja imperativ.

6.2. MJERE I PLANOVI TURISTIČKE POLITIKE ZA 2018. GODINU

Turizam je jedna od potrošačkih industrija koja unatoč postojanju ekonomskih poteškoća

pokazuje stabilan rast tijekom posljednjih pet godina. Već se bilježi gotovo 1,2 milijarde

dolaznih putovanja na globalnoj razini s očekivanim rastom od 1,6 milijardi u 2022. i s

prosječnom potrošnjom od 1.100 eura po putovanju za pet godina. Hrvatska, Španjolska i

Portugal tijekom perioda od 2015. do 2017. bilježe najveći i najdinamičniji rast dolazaka u

Europi, dok u Hrvatskoj postoji prostor za razvoj i produljenje sezone. Naime, iako analize

pokazuju da se i dalje može očekivati rast u turističkome sektoru, globalno i lokalno,

postoje različiti scenariji unutar kojih će se on ostvarivati s obzirom na ključne

makroekonomske faktore, utjecaj novih tehnologija, povezanost destinacija te promjene

potrošačkih navika i vrijednosti. Za destinacije je važan razvoj povoljnoga zrakoplovnog

prijevoza. Očekivan je porast prodaje u prosjeku od 5,4% godišnje tijekom perioda od

2017. do 2020. za povoljnije avioprijevoznike, u usporedbi s rastom od 3,9% za cijelu

djelatnost avioprijevoznika. Razvojem ovakve vrste povezanosti moguće je privući putnike

iz zemalja za koje se očekuje najveći porast izlaznih putovanja, poput Kine, za koju se i

predviđa da će nadmašiti Njemačku do 2021. sa 116 milijuna putovanja godišnje. Kod

predviđanja trendova, dolazi i do promjene navika potrošača i pristupa potrošačima, koji

su sada u centru pozornosti u usporedbi s prethodnom usredotočenošću na proizvod.

Porast važnosti srednje klase stavlja u fokus ekonomiju dijeljenja i element više vrijednosti

za novac. Potrošači žele osobnije, autentično i personalizirano iskustvo blisko iskustvu

lokalnoga stanovništva i žele potrošiti svoj novac na iskustva, a ne na stvari, pri čemu se

traži se priča iza proizvoda. Hrvatski i srednjodalmatinski turistički proizvod proteklih

godina je pokazao veliki potencijal za razvoj, stoga je pred turističkim djelatnicima u 2018.

godini složen zadatak – maksimalnim naporima i uspješnom suradnjom sa svim

sudionicima turističke ponude postići pozitivne turističke rezultate.

69

Planovi i ciljevi za 2018. godinu, ponajviše su usmjerni na poticanje investicija, produženje

turističke sezone, donošenje potrebnih turističkih zakona i dr., pri čemu je neophodno na

lokacijama s velikim potencijalom sustavno razvijati proizvode i usluge koji su

kvalitativno, kvantitativno i cjenovno konkurentniji od onih koji se nude na globalnom

tržištu. Nadležno ministarstvo je za 2018. godinu najavilo mjere usmjerene na razvoj i

promicanje selektivnih oblika turizma te ulaganja u visini od 940 milijuna eura investicija

u turizmu, kojima je cilj povećanje kvalitete i konkurentnosti. Razvoj turizma važan je i

zbog njegovog doprinosa zapošljavanju i gospodarskom rastu te razvoju ruralnih, rubnih i

manje razvijenih područja. Turizam ima važnu ulogu u razvoju europskih regija, razvojem

turističke infrastrukture pridonosi se lokalnim razvoju, a radnim mjestima koja se otvaraju

ili zadržavaju može se spriječiti industrijski ili ruralni pad. S obzirom da je glavni izazov

turizma RH i dalje njegova sezonalnost, svakako će se pojačati aktivnosti prema proširenju

turističke ponude te aktivaciji turistički slabije razvijenih područja. Zbog spleta okolnosti,

od geopolitičke situacije do povoljnih cijene financiranja investicija, Hrvatska trenutno

može iskoristiti veliku šansu za značajan rast stranih ulaganja u turizam, zbog čega politika

ozbiljno treba shvatiti nužnost jačanja infrastrukture, pozicioniranja destinacija te razvoja

kontinentalnog turizma. Usmjerenost na kvalitetu kao preduvjet za ostvarivanje većih

prihoda te daljnjih ulaganja nužnih za održivi rast hrvatskog turizma jedni su od

prioriteta, pri čemu je naglašeno rješavanje propisa vezanih uz zakone o turističkom

zemljištu i pomorskom dobru. S obzirom na interes turističke potražnje u Europi i svijetu,

koji je zadnjih godina stalan, vjeruje se da budućnost hrvatskog turizma nije upitna, ali je

teško predvidjeti kojom će se brzinom razvijati u fizičkom obujmu i u kvaliteti proizvoda.

Za postizanje strateških ciljeva stoga se izuzetno važnim smatra suradnja privatnog i

javnog sektora u turizmu, kao i politike i samog sektora. I u 2018. godinu ulazi se s velikim

optimizmom, ali i oprezom te s jasnom vizijom u kojem smjeru se želi ići. Zbog ostvarenih

rezultata u 2017. godini, 2018. godina će biti još izazovnija, ali su prisutna nadanja o još

jednoj dobroj „turističkoj godini“, uz preduvjet održavanja stabilnosti u svjetskom

okruženju. U strateškom i operativnom pristupu realizaciji planiranih programskih

aktivnosti turistička zajednica će se rukovoditi postavkama Strategije hrvatskog turizma,

odrednicama Strateškog marketing plana hrvatskog turizma koji je donesen, potrebama i

zahtjevima hrvatskog turističkog gospodarstva i aktualnim trendovima u turističkom

marketingu. Situacija na međunarodnom turističkom tržištu kontinuirano se mijenja i

jedino je uz brzu reakciju i kvalitetnu prilagodbu moguće konkurirati na tržištu. Uz

pretpostavku povoljne situacije u svjetskom okruženju, Splitsko-dalmatinska županija

može iduće godine očekivati još veći priljev turista uslijed pojačane i osmišljenije

promocije, povećanja kvalitete ponude i novih proizvoda kulturnog turizma,

enogastronomije te cikloturizma. Osim Strategije razvoja hrvatskog turizma, nacionalna

promidžba provodi se temeljem Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, koji

sadržava tri operativna marketing plana; za proizvode, za klastere i marketinški plan za

tržišta. Glavni planovi i mjere usmjereni su na primjenu usvojenih planskih dokumenata i

poticanje investicija. Sljedeća godina bit će izazovna po pitanju kadrova u turizmu, ali i

očuvanja održivosti nekih destinacija koje zbog gužvi „pucaju po šavovima“, kako su to

tijekom kolovoza izvještavali iz najposjećenijih destinacija.

70

S ciljem rješavanja problema nedostatne radne snage u turizmu planiraju se razvijati centri

kompetencija koji će se financirati sredstvima EU. Unatoč tome što turizam postiže vrlo

dobre rezultate, puno je toga što je potrebno rješavati i unapređivati, prvenstveno po

pitanju upravljanja turističkom destinacijom i izmjene uloge turističkih zajednica koje

trebaju postati brending agencije i destinacijske menadžment organizacije koje će istinski

brinuti o destinacijama u kojima djeluju. Tu je i investicijski potencijal u kampovima gdje

bi donošenje novog zakona o turističkom zemljištu osiguralo sigurnost investicija u

sadržaje u kampovima i osiguralo njihov duži rad, a time i produljenje turističke sezone.

Važan je i razvoj turizma na kontinentu koji predstavlja velik izazov, a koji se može

značajno unaprijediti aktivacijom domaćeg stanovništva. Uz pomoć HZZ-a i strukovnih

udruga kreće se u proces kako bi naredne turističke sezone imali spremne dodatne

turističke djelatnike i time smanjili nezaposlenost, barem tijekom trajanja turističke

sezone. S druge strane, svjesni da je turizam i socijalna grana i izvor zarade za brojne

iznajmljivače soba i apartmana, težnja je omogućiti putem kvalitetnih kreditnih linija

HBOR-a da se podigne kvaliteta obiteljskog smještaja. U skladu s time želi se pokrenuti

proces rekategorizacije obiteljskog smještaja kako bi se podignula kvaliteta ponude i

potencijalnim gostima ponudio adekvatan proizvod. Potrebno je i bolje pristupiti

investicijskom potencijalu – Hrvatska još raspolaže s mnogo neaktivirane ili neadekvatno

upotrijebljene državne imovine koja u rukama svjetskih investitora može rezultirati

globalno prepoznatim turističkim projektom. Stoga je pravi izazov efikasnija upotreba

državne imovine u svrhu razvojnih turističkih projekata visoke dodane vrijednosti, što je

definirano nacionalnom strategijom. Naglasak je na implementaciji strateških programskih

dokumenata, kao i operativnog okvira za korištenje sredstava iz programa EU za razdoblje,

te posebice strukturnih fondova, Kohezijskog fonda i drugih fondova EU, u dijelu o

turizmu, a koji su u skladu s europskim, nacionalnim i sektorskim strateškim razvojnim

dokumentima. Nova godina sa sobom zasigurno donosi velika očekivanja turističkog

sektora, posebice iz perspektive novih projekata u najavi. Privatni je sektor otvaranjem

novih hotela te obnovom postojećih jasno postavio razinu ambicija vrlo visoko.

Poticanje investicija Hotelski smještaj, unatoć svim problemima, i dalje je glavni nositelj investicijskog ciklusa

u turizmu, što je potvrđeno tijekom 2017. godine uz najavljeni nastavak investicijskog vala

i u 2018. godini. Ministarstvo turizma pripremilo je anketu investicija u turistički sektor za

narednu godinu. Prema najavama, planiraju se u 2018. godini investicije oko 930 milijuna

eura. To je 15-tak posto više nego u 2017. godini i skoro 40 posto više nego u 2015. godini,

što je dokaz da je Hrvatska prepoznatljiva ne samo kao zemlja za dolazak turista već i kao

zemlja za dobre i kvalitetne investicije. Ono što je zasad sigurno jest da će hrvatski turizam

u 2018. godinu ući s priličnim brojem obnovljenih, nadograđenih, rekonstruiranih, ali i

posve novih hotelskih kompleksa. Također, najavljeno je i aktiviranje nekorištene državne

imovine, ali i smanjivanje administrativnih barijera i parafiskalnih nameta. Poticanje

investicija u turističkom sektoru jedan je od prioritetnih ciljeva za jačanje ukupne

konkurentnosti hrvatskog turizma, zbog čega struka kontinuirano traži smanjivanje PDV-

a u turizmu. Ulaganja u turizmu zadnjih godina rastu, ali dinamika još zaostaje za oko 7

milijardi eura predviđenih ulaganja Strategijom razvoja turizma do 2020. godine.

71

Ipak, ohrabruje što ulagači bez obzira na ograničenja i zapreke, pozitivnije gledaju

na hrvatski turizam te razvoj objekata i destinacija više kvalitete. Prema procjenama, od

2016. do 2018. u izgradnju novih i obnovu postojećih objekata turističke tvrtke i drugi u

turizmu uložit će oko 1,6 milijardi eura, čime se ne može pohvaliti nijedan drugi sektor u

Hrvatskoj. Da bi to bilo ostvarivo UPUHH smatra da je potrebno smanjiti porezne i druge

namete na troškove poslovanja, riješiti urbanističke preduvjete, problematiku turističkog

zemljišta i pomorskog dobra i utjecati na strategije popratnih djelatnosti, poput građevine,

te razvoja ljudskih resursa u turizmu. Dobre okolnosti odrazile su se i na rezultate

turističke godine na izmaku, no hotelijeri otvoreno izražavaju negodovanje zbog podizanja

PDV-a na ugostiteljske usluge, zbog čega očekuju pad konkurentnosti u odnosu na druge

zemlje Mediterana, uključujući one koje su do sada imale problem sigurnosti, te već

marljivo rade na svom povratku na tržište. Vjeruje se da će i obiteljski smještaj znatno

investirati u narednoj 2018., kao što to čini gotovo svake godine, a iduće će pogotovo

slijedom nove rekategorizacije tog smještaja. Ministarstvo turizma za to priprema više

prijedloga, koje će predstaviti do kraja 2017. godine, s osnovnim ciljem znatnog povećanja

njegove kvalitete i standarda bez da se izgubi, kako je istaknuo, ono što je u toj vrsti

smještaja iznimna prednost u hrvatskom turizmu, a to su autentičnost, bliskost domaćina i

turista i posebnost doživljaja destinacija (gradova i mjesta) koju koncept takvog smještaja

za turiste podrazumijeva. Mali i obiteljski hoteli su u 2017. godini ostvarili dobre rezultate,

no poslovanje im i dalje otežavaju visoki troškovi i skupi krediti koje teško vraćaju te stoga

iduće godine očekuju nove izvore financiranja. Problematika malog i obiteljskog

hotelijerstva i njegovog financiranja spominje se već nekoliko godina, a kako se radi o

većinom obiteljskom i malom i srednjem poduzetništvu u turizmu, i investicije u taj

segment najviše ovise o samim obiteljima i kreditnim linijama koje uspiju dogovoriti s

bankama. Znatne investicije očekuju se u i u segmentu zdravstvenog turizma, nakon što

Ministarstvo zdravstva donese novu zakonsku podlogu, što se također očekuje do kraja

2017. godine. Posebice bi velik utjecaj na razvoj same destinacije mogla imati i sredstva iz

EU fondova koja su dostupna u sljedećem razdoblju, posebice ona vezana uz malo i srednje

poduzetništvo, ali i jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija. Sredstva iz EU

fondova moći će se koristiti i za uvođenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u

marketing i promociju hrvatskog turizma, za obnovljive izvore energije i energetsku

efikasnost, te razvoj obrazovanja kroz nacionalni projekt centara kompetencija u turizmu.

Turizam je za hrvatsku ekonomiju od izrazito velikog i rastućeg značaja, neposredno i

posredno generira više od 17% bruto domaćeg proizvoda i zbog visoke razine radne

intenzivnosti značajno utječe na zaposlenost. Kao gospodarski sustav koji u širem smislu

ne obuhvaća samo sektor hotelijerstva, ugostiteljstva i turističkog posredovanja, nego i

trgovinu, promet, poljoprivredu i prehrambenu industriju, turizam snažno posredno

utječe na sve gospodarske grane u Hrvatskoj. Dok se polako zbrajaju ukupni učinci

glavnog dijela sezone koja je u Splitsko – dalmatinskoj županiji i 2017. godine donijela

nove rekorde posjećenosti, pozitivne su najave investitora u turističkom poslu za nove

iskorake prema većoj kvaliteti i raznovrsnosti ponude koja se već počinje pripremati za

2018. godinu. Tako su intenzivna ulaganja najavljena na području grada Splita.

72

Za sezonu 2018. otvoren je na području Dalmacije u Splitu prvi specijalizirani

'health&wellness' hotel, odnosno hotel za zdravstveni turizam, smješten u splitskoj četvrti

Zenta, neposredno uz bolnicu i u blizini svih gradskih plaža. Hotel Marvie prostire se na

desetak tisuća četvornih metara, s tri podzemne i sedam nadzemnih etaža, a gostima će

osim 74 sobe i dva luksuzna apartmana biti na raspolaganju niz specijaliziranih usluga

medicinskog wellnessa na prostoru od čak 1.200 četvornih metara, s odlično opremljenim

spa i fitness prostorom. U 2018. godini trebala bi biti realizirana izgradnja hotela s četiri

zvjezdice prema projektu arhitekata Damira Rake i Maje Tedeschi, smještenom na

Bačvicama u Splitu. Investitor je tvrtka VeneficusRomana d.o.o., a riječ je o investiciji

vrijednoj 15 milijuna eura. Budući hotel imati će četiri zvjezdice, obuhvaća parcelu

površine 2619 metara četvornih. Ukupna površina podruma, prizemlja, četiri kata i

nadgrađa bit će 785 kvadrata, imat će 63 sobe ili apartmana, 45 parkirališnih mjesta, a

prostor oko objekta krasit će više od 900 kvadrata zelenila. Na atraktivnoj lokaciji Bačvica

slijedi gradnja novih smještajnih kapaciteta pa je tako tvrtka "Špinut" dobila građevinsku

dozvolu za hotel "Vila Harmony Bačvice", sa šest nadzemnih etaža na parceli smještenoj

istočno od cestovno-pješačkog mosta. Tvrtka "Tommy" planira rekonstrukciju nekadašnje

Vile Rosine i gradnju hotela sa 80 soba. Pri dovršetku je veliki aneks hotela Radisson, u

gradnji je toranj 'Westgate B' u kojemu će se smjestiti jedan veliki međunarodni hotelski

lanac. Split će u proljeće 2019. godine dobiti i trenutno najveći hotel u gradu u kojemu će

se moći smjestiti više od 500 gostiju i to na Žnjanu gdje tvrtka „Plavi safir“ gradi hotel

„Amfora Resort“**** sa 207 soba i rezidencijalne apartmane, ukupne vrijednosti oko 27

milijuna eura. Bit će to nakon cijelog desetljeća koje je prošlo u znaku gradnje manjih

gradskih hotela u Splitu prvi veliki turistički smještajni objekt koji će značajno obogatiti

ukupne hotelske kapacitete u gradu. Za manje od dvije godine niče i hotel na izuzetno

frekventnoj lokaciji između Matejuške i Zapadne obale na kojoj će se umjesto starog hotela

Ambasador izgraditi boutique hotel. Novi hotel s “četiri plus” zvjezdice imat će 101

smještajnu jedinicu (sobe i apartmani), bazen s prekrasnim pogledom na gradsku luku,

dvoranu za sastanke, spa, teretanu i 59 garažnih mjesta. Njemački biznismen Klaus Alex

Birkenstock nasljednik obiteljskog obućarskog carstva "Birkenstock" novi je vlasnik hotela

u kojeg će uložiti 17 milijuna eura.

Tvrtka Romana kao investitor i Grupa DER Touristik Hotels (DTH) potpisali su ugovor o

upravljanju kojim je dogovoren i početak gradnje hotela lti Romana Makarska, prvog

hotela brenda lti u Hrvatskoj. Investicija Romane u izgradnju hotela koji će imati četiri

zvjezdice vrijedna je 50 milijuna eura, a upravljanje hotelom preuzet će DTH. Početak

rada objekta s 267 soba planiran je za lipanj 2018. godine. Nakon adaptacije hotela Medora

Auri Family Beach Resort, u koji su uložili više od 15 milijuna eura, Medora Hoteli u

Podgori nastavit će investicijski ciklus ulaganjem u dva preostala hotela te kampa. Bivša

hotelska kuća Podgora, koja je nakon predstečajne nagodbe i naknadnog preslagivanja od

2016. u većinskom vlasništvu Agram Investa, u novi investicijski ciklus kreće 2018.

godine. Nastavljaju se radovi na izgradnji novog putničkog terminala Zračne luke Split,

hotel "Medena" je konačno zakoračio prema sanaciji sa novim strateškim partnerom, a

brojne su i najave drugih investicija u objekte, usluge i sadržaje kojima će Srednja

Dalmacija još bogatija sadržajima dočekati goste u idućoj godini.

73

Tu su još i projekti izgradnje naselja Livka na Šolti i turističkog resorta na Hvaru uvršteni

na popis strateških investicija Ministarstva turizma kao projekti od izuzetnog značaja za

razvoj turizma Splitsko – dalmatinske županije. Projektom Livka predviđeno je na

području te uvale na Šolti izgraditi turističko naselje vrijedno 180 milijuna eura, u kojem

bi se, između ostalog, nalazili i ribarsko naselje s vilama i bungalovima te hotel s pet

zvjezdica, marina sa 160 vezova kao i plažni objekti. Projekt turistički resort na Hvaru

investicija je vrijedna oko 100 milijuna eura, kojom bi se izgradilo luksuzno turističko

odmaralište u uvali pokraj Starog Grada. Najavljeno je da bi se u sklopu hvarskog resorta

gradio i luksuzni hotel najviše kategorije kao i 60-ak vila.

Zbog niza okolnosti, od geopolitičke situacije do olakšanog pristupa izvorima financiranja,

Hrvatska je trenutno u sve snažnijem fokusu investitora, ne samo iz Europe, već sve više s

Bliskog i Dalekog istoka. Potražnja je trenutno međutim znatno veća od ponude, u

Hrvatskoj je još uvijek malo dobrih projekata, i zato se oni dobri mogu prodati bolje nego

ikad. Kad je u pitanju hotelski biznis, ulagače zanimaju u prvom redu gradovi, Zagreb i

Split, Jadran nešto manje zbog sezonalnosti i još uvijek kompliciranih procedura u

mnogim destinacijama, uz iznimku otoka kojima pak fali infrastruktura. Među top 20

zemalja po potencijalu investiranja u turizmu koji imaju, Hrvatska je sedma zemlja u

svijetu. To je podatak koji će biti objavljen u londonskom Financial Timesu u prosincu, s

posebnim prilogom na dvije stranice o Hrvatskoj. To je prvi put da taj ugledni poslovni list

donosi priču o mogućnostima investiranja u hrvatski turizam. Jako je bitno da Hrvatska

kroz idućih par godina maksimalno iskoristi povoljan trenutak, kroz ulaganje u kvalitetu,

infrastrukturu i promociju. Da bi to postigli ključno je osigurati stabilno okruženje za

ulagače. Hrvatska sada ima jedinstvenu priliku da iskoristi trenutno stanje niskih

kamatnih stopa, sklonosti emitivnih tržišta radi sigurnosnog stanja i izlaza iz recesije u EU

kako bi ozbiljno razvila svoj turizam, podigla konkurentnost i zauzela visoku poziciju koja

joj pripada s obzirom na prekrasnu obalu, prirodne resurse i zemljopisnu poziciju koju ima

u Europi. Bitno je razumjeti da strani investitori traže sigurne i stabilne pravne okvire u

državama u kojima ulažu te su jako osjetljivi na promjene. Vlasnici hotela istaknuli su tako

da se dnevno u svijetu otvara 10 novih hotela, odnosno njih 3,6 tisuća godišnje i Hrvatska

u tom procesu bitno zaostaje. Dok je rast turističkog prometa u Hrvatskoj veći nego onaj u

svijetu, u hotelskim investicijama smo među najlošijima, s rastom od tek 2,5 posto u

posljednje tri godine. Razlog tome su, među ostalim, visoka porezna i druga davanja koja

povrat hotelskih investicija u Hrvatskoj čine znatno dužim nego drugdje u svijetu. Da bi

hotelijerstvo postalo konkurentnije potrebno je, fiskalno rasterećenje, poboljšavanje

zakonodavnog okvira o radu te rješavanje pitanja turističkog zemljišta, što je važno i za

cijeli turizam, kao i adekvatna i konkurentnija stopa PDV-a.

Strategija razvoja hrvatskog turizma Donesena Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020., koja je 2013. godine usvojena u

Hrvatskom saboru s ciljem pozicioniranja Hrvatske među 20 najkonkurentnijih zemalja

svijeta, ujedno je i putokaz investitorima u kojem smjeru ići, u što ulagati te što će

ministarstvo podupirati.

74

U skladu s time, glavni cilj razvoja hrvatskog turizma je povećanje njegove atraktivnosti i

konkurentnosti, što će u konačnici rezultirati ulaskom u 20 vodećih turističkih destinacija

u svijetu po kriterijima konkurentnosti. Ako se u budućim planovima učinkovito budu

provodile mjere zacrtane strategijom, stvorit će se preduvjeti za daljnji rast i razvoj

hrvatskog turizma. Strategija razvoja hrvatskog turizma za razdoblje do 2020. godine uz

postavljanje glavnih smjernica i strateškog okvira održivog razvoja hrvatskog turizma,

trebala bi omogućiti ključne projekte kroz prostornu i vremensku dimenziju cjelovitog

razvoja hrvatskog turističkog sektora: Hrvatske kao zemlje doživljaja za različite turističke

segmente sukladno njenim komparativnim prednostima i snažnije generiranje pozitivnih

ukupnih društvenih učinaka na principima održivosti. Takav koncept razvoja turizma

postavlja se u razvojni kontekst ukupnog nacionalnog gospodarstva i društva u cjelini, a

prate ga akcijski planovi i nacionalni programi generirani iz nacionalnih i EU strategija.

Uspješno pozicioniranje Hrvatske na turističkom tržištu u velikoj mjeri ovisi i o

učinkovitoj promociji turističkog proizvoda i usluga, pri čemu je temeljni cilj zadržati i

osnažiti imidž sigurnog i privlačnog turističkog odredišta. To se postiglo uz novo tržišno i

marketinško repozicioniranje branda Hrvatska na globalnom tržištu sukladno Strateškom

marketinškom planu hrvatskog turizma. S obzirom da privatni smještaj čini gotovo

polovicu ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske, on je kao takav i predmet posebne

pozornosti Ministarstva turizma koje je u sklopu Strategije razvoja hrvatskog turizma do

2020. godine izradilo Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja. Taj

dokument daje jasne odrednice za budući razvoj, odnosno predviđa zadržavanje postojećeg

udjela privatnog smještaja, uz podizanje profesionalizacije i ukupne razine kvalitete

između ostaloga pretvaranjem dijela kapaciteta u obiteljske male hotele ili udruživanjem u

difuzne i integralne hotele te povećanje prodaje smještajnih kapaciteta u pred i posezoni.

Stvaranje raznovrsnije ponude i produljenje sezone s naglaskom na aktiviranje domaćeg

tržišta kroz projekt 'Cro kartice' i jači razvoj turizma na kontinentu, planovi su na

nacionalnoj razini i u predstojećm razdoblju. Kao primjer turističkih proizvoda na koje će

se stavljati naglasak, je zdravstveni, nautički, kulturni te kongresni, odnosno poslovni

turizam. Poticanjem domaćeg turističkog prometa omogućilo bi se hrvatskim građanima

češći odlazak na odmor te osigurala posjećenost kontinentalnog dijela Hrvatske, kao i

obale izvan glavne turističke sezone..

Strateški marketinški plan, kao jedan od ključnih dokumenata kojim je definiran

nacionalni turistički marketing Hrvatske, temelji se na Strategiji razvoja turizma Hrvatske

do 2020. godine te predstavlja okvir i temelj za sve nadolazeće operativne planove u

godinama koje slijede. SMPHT-om su predložene strategije i inicijative stvaranja dodane

vrijednosti za tržišta, strategije osvajanja gostiju s tradicionalnih i novih tržišta te boljeg

upravljanja zadovoljstvom gostiju na destinacijama. Kako bi Hrvatska postala globalno

prepoznatljivom turističkom destinacijom, visoko konkurentnom i otvorenom za

investicije, nužno je ojačati snagu brenda i povećati konkurentnost, čime će se stvarati i

dodatna radna mjesta, uz održivo upravljanje rastom i povećanje prihoda od turizma.

Ciljevi SMPHT-a su jačanje nacionalnog turističkog brenda, povećanje turističkog prometa

u razdoblju pred i posezone te povećanje prosječne potrošnje turista. provodi se projekt

rebrandiranja hrvatskog turizma.

75

Marketinške aktivnosti usmjerit će se na percepciju Hrvatske kao destinacije koja nudi

više od proizvoda “sunca i mora”, pri čemu će se naglasak staviti na strategije ciljanih

tržišta te strategiju proizvoda, iz kojih bi za svaku regiju proizašla odgovarajuća promocija.

Novi kreativni koncept hrvatskog turizma pod sloganom "Croatia, full of life" - Hrvatska,

puna života nastavlja s punom primjenom u promociji za strana tržišta te uz raznolike

prateće aktivnosti poručuje da je Hrvatska energična mediteranska destinacija koja nudi

izniman broj različitih životnih stilova. Na taj način se glavna komunikacija prema

tržištima usmjerava na emocije i iskustvo potencijalnih turista. U skladu s predstavljenim

komunikacijskim konceptom „Full of life“, hrvatski štand je redizajniran, a promijenjen je

i koncept cjelokupnog štanda koji je sada vizualno moderniji i čišći, a sadržava i više

fotografija destinacija te emocija. Zastupljen je i „Full of life“ slogan, te „Full of…“ inačice

po turističkim proizvodima.

Kako bi se i dalje uspješno nosila s konkurentima i razvijala svoje potencijale kao privlačna

i poželjna turistička destinacija, Hrvatska je Strateškim marketinškim planom hrvatskog

turizma za razdoblje 2014. - 2020., usvojenim 2014., u kojem su uvažene ključne smjernice

Strategije razvoja turizma Hrvatske do 2020., definirala temeljne marketinške ciljeve:

jačanje snage nacionalnog turističkog brenda Hrvatske, povećanje turističkog prometa u

razdoblju pred i posezone, povećanje prosječne dnevne potrošnje turista i snažnija podrška

„turističkoj industriji“. Tijekom 2018. godine u fokusu aktivnosti Hrvatske turističke

zajednice i sustava turističkih zajednica bit će, između ostaloga i jačanje turističkog

prometa u razdobljima pred i posezone. Naime, analize čiju izradu omogućava novi sustav

evidencije turističkog prometa eVisitor, pokazuju kako je tijekom glavnih ljetnih mjeseci

popunjenost hotelskih kapaciteta vrlo visoka te ona u mjesecu srpnju iznosi 93 posto, a u

mjesecu kolovozu čak 98 posto. Dakle, prostor za značajnije povećanje turističkog prometa

u samoj špici sezone, obzirom na postojeće hotelske kapacitete, gotovo i ne postoji. Realan

prostor postoji u mjesecu svibnju tijekom kojega je popunjenost hotelskih kapaciteta

iznosila 43 posto, odnosno u mjesecu lipnju tijekom kojega je popunjenost hotelskih

kapaciteta iznosila 64 posto te u mjesecu rujnu tijekom kojega je popunjenost hotelskih

kapaciteta iznosila 70 posto. U skladu s navedenim, u narednoj godini će se nastaviti s

provedbom kontinuirane integrirane komunikacije (oglašavanje i PR), s jačim naglaskom

na razdobljima pred i post sezone te na tržištima sa značajnim potencijalom rasta.

Intenzivno se komunicira s avioprijevoznicima i turoperatorima u cilju boljeg povezivanja

i povoljnijih uvjeta letova, ali isto tako ulaže u marketing. Hrvatska bi od idućeg proljeća

trebala biti znatno bolje i dulje povezana s europskim zračnim lukama, pri čemu će se kroz

mjere udruženog oglašavanja avioprijevoznicima i turoperatorima dati financijska injekcija

u iznosu od najmanje 30 milijuna kuna. Tako bi avioprijevoznici koji imaju najveći broj

letova prema Hrvatskoj u turističkoj sezoni 2018. godine trebali već od Uskrsa održavati

letove prema zračnim lukama na Jadranu, čime bi se stvorile pretpostavke za produljenje

sezone i povećanje predsezonskog turističkog prometa. Kako je Uskrs iduće godine već

prvog dana travnja, to će avioveze u tom dijelu godine značajno utjecati na otvaranje

hotela i prodaju turističkih aranžmana u tom dijelu godine, kad većina gostiju avionima

kreće na proljetni odmor, a Hrvatska je godinama u tom dijelu godine poslovno

hendikepirana lošim aviovezama sa svijetom.

76

Jedan od ključnih strateških ciljeva jest pozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje

turističke destinacije, odnosno Hrvatske kao aviodestinacije koja je u svim dijelovima

godine dobro povezana sa svijetom. Zbog toga vesele planovi i poslovne projekcije

avioprijevoznika za 2018. godinu u kojima planiraju imati znatno veći broj putnika za sve

hrvatske aviodestinacije, i to Splita, Dubrovnika, Rijeke, Pule i Zadra.

Upravljanje turističkom destinacijom Prateći aktualne trendove na međunarodnom turističkom tržištu koji su usko povezani s

razvojem destinacijskog menadžmenta, naznakama novog Zakona o turističkim

zajednicama i promicanju hrvatskog turizma daje se naglasak na potrebu upravljanja

turističkom destinacijom. Turistički potrošač danas ima nebrojene mogućnosti

informiranja i izbora destinacije koju želi posjetiti. Napredak hrvatskog turizma u

posljednjih nekoliko godina je impresivan, ali ne događa se na svim onim područjima koji

mu mogu osigurati dugoročan održiv razvoj. Za doživljaje koji se trebaju kreirati u turizmu

pravo je mjesto upravo turistička destinacija i upravo je kvalitetno upravljanje turističkom

destinacijom od prvorazredne važnosti za kvalitativni iskorak hrvatskog turizma. Za

kvalitetno upravljanje potrebno je i kadrovsko osnaživanje cjelokupnog sustava turističkih

zajednica. Ujedno, uspostavljanje hijerarhijskog sustava u donošenju planskih dokumenata

razvoja turizma i kontinuirano praćenje implementacije planova znatno bi pomoglo u

boljem tržišnom pozicioniranju hrvatskih destinacija i osnaživanju njihovih brendova. Na

nacionalnoj razini neophodna je međuresorna suradnja jer turistički sektor ne može sam

rješiti otvorena pitanja vezana uz okoliš, promet, pomorstvo, kulturu i sl., a sve su to

turistički resursi nužni za stvaranje kvalitetnog turističkog proizvoda.

Pored sustava turističkih zajednica veliku ulogu u primjeni imati će i ostali nositelji

turističke ponude u destinaciji, jer se razvoj destinacijskog menadžmenta temelji na

partnerskim odnosima, poglavito javnog i privatnog sektora. Razvoj destinacijskog

marketinga i strategija pozicioniranja, izgradnja jake online prisutnosti na tržištu i razvoj

sustava informiranja i upravljanja iskustvom posjetitelja su uvjeti bez kojih se niti jedna

destinacija ne može održati na tržištu. Stoga posao upravljanja turističkim destinacijama,

danas postaje važnim poslom i pretpostavkom za konkurentski i održivi rast turizma. To

pokazuju primjeri najuspješnijih turističkih destinacija svijeta koje su postavile uzorne

standarde koje drugi s više ili manje uspjeha nastoje slijediti. Temeljem aktualnih

globalnih procesa u destinacijskom menadžmentu i u Hrvatskoj se planira proces

promjena sustava turističkih zajednica prema DMO konceptu zbog strateškog interesa

stvaranja veće dodane vrijednosti u turizmu. Prema najavama, u planu je da se u 2018.

intenzivnije nastave procesi reorganizacije sustava turističkih zajednica u smjeru njihovog

prerastanja u destinacijske menadžment organizacije i općenito veće učinkovitosti tog

sustava koji je bitan za hrvatski turizam, ali mu treba promjena i usklađivanje, prije svega s

trendovima na tržištu. Potrebno je intezivnije razvijati turistički proizvod – otvoriti

prostor lokalnim i regionalnim turističkim zajednicama da se ozbiljnije pozabave

stvaranjem novih turističkih proizvoda i iskustava.

77

Radna snaga u turizmu Turističke investicije, proširenje ponude i produljenje sezone, odnosno nastavak

turističkog razvoja nemoguć je ako na tržištu nije raspoloživa adekvatna radna snaga. Taj

se problem ne može riješiti kratkoročnim i isključivo mjerama koje su u dosegu hotelijera i

poslodavaca, već je potreban paket dugoročnih mjera koje će osigurati gospodarski rast u

zemlji i zaustaviti migracijski proces iz Hrvatske. Naime, dok brojne investicije u

poboljšanje ponude predstavljaju razlog za veselje, povećanje smještajnih kapaciteta još

jednom će aktivirati problematiku nedostatka radne snage u turizmu, što je bilo prisutno

zadnje dvije godine. Sektor je funkcionirao, ali je u nekim segmentima kvaliteta usluge

pala zbog nedovoljno radnika. Ugostiteljski objekti trpjeli su minuse i to je bilo vidljivo,

dok su se veliki hotelski sustavi još nekako i snašli. Ulaskom u EU hrvatskim se radnicima

otvorilo veliko tržište i sada se puno lakše odlazi raditi u Europu. Problem predstavlja i

velika sezonalnost hrvatskog turizma, kao i velik broj nezaposlenih koji nemaju određene

kvalifikacije za rad u turizmu. Neophodno je izvršiti reformu obrazovnog sustava glede

obrazovanja kadrova u turizmu te ga je nužno uskladiti s potrebama turističkog

gospodarstva. Osim revidiranja obrazovnog sustava uvažavajući mišljenje struke, potrebno

je djelovati i u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

Jedan od preduvjeta za nastavak razvoja hrvatskog turizma je osiguravanje kvalitetne

radne snage, iz čega proizlazi potreba za osmišljavanjem programa koji će omogućiti

povećanje konkurentnosti ljudskih potencijala u turizmu. Trendovi u turizmu se stalno

mijenjaju i kada se govori o obrazovanju u turizmu, potrebno je naglasiti važnost

cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Upravo iz toga razloga, na razini nadležnog

ministarstva u planu je pokrenuti i uspostaviti centre kompetencije čiji bi cilj bio

modernizacija strukovnog obrazovanja za turizam i ugostiteljstvo u skladu s potrebama

tržišta rada. Na taj način će se omogućiti podizanje kvalitete obrazovanja u svrhu

povećanja zaposlenosti učenika kao i mogućnosti za daljnje obrazovanje. Isto tako, kroz

centre će se omogućiti bliska suradnja s poslodavcima u turizmu kako bi se uspostavio

kvalitetan sustav provođenja prakse na radnom mjestu. U planu je uspostavljanje pet do

sedam centara kompetetnosti raspoređenih po cijeloj zemlji i na taj način će se postaviti

temelji za nastavak kvalitetnog rasta i razvoja turizma. Međutim to je dugoročno rješenje

koje će dati rezultate u roku od nekoliko godina, a treba se adekvatno pripremiti za 2018.

godinu. Činjenica je da se sezona produžila, ona traje mjesecima, mjesec lipanj praktički

postaje špica sezone i potrebno je više radnika. Da bi se riješio taj problem, jer se ne smije

dovesti u pitanje sezona 2018. godine, zajedno s Ministarstvom rada i Ministarstvom

vanjskih poslova, nadležno ministarstvo priprema bilateralni sporazum s jednom ili dvije

zemlje iz okruženja o dovođenju radne snage za turizam. Time dobivaju svojevrsnu

sigurnost, da će sei eventualni manjak radnika nadomjestiti stranim radnicima. Naime,

procjenjuje se da će za 2018. godinu trebati 10 do 12 tisuća radnika više nego u 2017.

godini. To je zbog svega što se već gradi i bit će završeno dogodine, ali i onoga što se tek

najavljuje, a to je podizanje kategorije hotela s tri na četiri i pet zvjezdica i slično.

Međutim, podizanje kategorije hotela traži i više zaposlenih, jer kategorija jamči kvalitetu

usluge, a to je bez ljudi nemoguće.

78

To znači da bi u odnosu na 35 tisuća sezonaca u turizmu, koliko ih je bilo potrebno u

2017., dogodine Hrvatskoj trebalo oko 50 tisuća sezonaca. Kada se tome doda stotinjak

tisuća stalno zaposlenih, to je ukupno oko 150 tisuća izravno zaposlenih u turizmu, dok je

onih indirektno vezanih uz turizam ogroman broj i teško gaje uopće procijeniti.

Turizam u Hrvatskoj je jedna od vodećih i najperspektivnijih djelatnosti. Sveobuhvatno

vrlo važan generator radnih mjesta različitih profila od ugostiteljstva i hotelijerstva do

zabave i animacije. Sezonska radna snaga čini udio i do 40% zaposlenih u turizmu, dok je

udio visokoobrazovanih kadrova takozvanih viših menadžera nedovoljan s obzirom na

suvremene potrebe turizma 21. stoljeća. Sustav školovanja za potrebe turizma ne provodi

se kvalitetno na svim razinama obrazovanja, a posljedica toga je neadekvatna

kvalificiranost. S druge strane, primanja zaposlenih u turizmu, pogotovo u hotelijerstvu i

ugostiteljstvu, među najnižima su u Hrvatskoj. Sagledavajući cjelokupnu poblematiku

zapošljavanja u području turizma i ugostiteljstva, može se zaključiti, da to područje

neophodno traži analizu novih zakonskih rješenja na svim razinama.

6.3. POBOLJŠANJE UKUPNE TURISTIČKE PONUDE

Pozitivni rezultati ovogodišnje turističke sezone ukazuju na još veće obveze i poboljšanje

rada svih sudionika turističkog prometa u prilagođavanju ponude i povećanju kvalitete

turističkog proizvoda s ciljem rasta turističkog prometa i financijskih učinaka od turizma

na prostoru Splitsko-dalmatinske županije. Kako će poboljšanje cjelokupne turističke

ponude (kvalitetno i po vrstama) biti odlučujući čimbenik postizanja planiranih ciljeva,

aktivnosti se trebaju odvijati u dva smjera:

na unapređenje postojeće ponude tako da dostigne međunarodno prihvaćene

standarde;

na stvaranje što veće raznovrsnosti ponude, obogačivajući za sada prevladavajuću

ponudu «sunca i mora» novim proizvodima, sadržajima i iskustvima.

Današnje turističko tržište obilježava nestalnost i nepredvidljivost. Željeni razvoj zahtjeva

stalne strukturalne promjene koje su odgovor na nove rastuće potrebe turista. Sadašnji

trenutak i položaj hrvatskog turizma na svjetskom tržištu traži nove kvalitativne promjene

u ponudi koje će stvoriti dugoročne i strateške prednosti na turističkom tržištu, a i zbog

sljedećih razloga:

- mnogi konkurenti postaju u svojim promotivnim naporima sve jači,

- ne pita se više kakav se proizvod nudi, već da li je on dobar, jeftiniji i moderan,

- pojam kvalitete dobiva sve više na značenju,

- planiranje i upravljanje razvojem proizvoda i turističke destinacije sve više

dobiva na važnosti.

Sve to stvara dodatne obaveze i povećane napore od svih sudionika na turističkom tržištu.

6.4. ZAŠTITA OKOLIŠA I TURISTIČKOG PROSTORA

Čisti prirodni okoliš i more glavni su motivi dolaska turista u Hrvatsku, a time i Splitsko-

dalmatinsku županiju.

79

Ljepota prirode, čisti okoliš i more najvrijedniji su prirodni i turistički potencijali

Hrvatske. U tim elementima hrvatski turizam ima najveće prednosti u odnosu na

konkurenciju. Upravo u očuvanju tih elemenata turističke ponude nalaze se glavni

preduvjeti za daljnji rast turističkog prmeta Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije.

Stalni rast turističkog prometa ima za posljedicu povećanje pomorskog i cestovnog

prometa, povećani pritisak na komunalnu infrastrukturu (otpadne vode, krupni otpad) i

opterećenost plažnog prostora. Sve je to preduvjet pogoršanja stanja u prirodnom okolišu i

narušavanje sklada između čovjeka – tursta i njegovog turističkog ambijenat i konfora. U

cilju zaštite prostora i uređenje okoliša potrebno je:

- pojačati nadzor zbog održanja usklađenosti u prostoru i turističkom ambijentu,

- zbrinjavanje otpada uz sve turističke prometnice i na turističkim područjima te u

zaštićenim područjim (parkovi prirode).

Navedeno ukazuje na važnost u promišljanju vizije razvoja turističke destinacije koja se

isključivo temelji na načelima održivog razvoja. U protivnom razvoj turizma može izazvati

neogledive posljedice na cjelokupni prostor i njegovo stanovništvo.

6.5. SIGURNOST TURISTA

Sigurnost turista na turističkom odredištu jedan je od najvažnijih elemenata u donošenju

odluke turista u odabiru upravo tog turističkog odredišta za korištenje svojeg odmora.

Ugroženost turista na javnom mjestu u prometu, opasnost od kriminalnih i terorističkih

napada, opasnost od požara, trovanja hranom, zaraza i svi drugi slučajevi opasnosti,

elementi su koji utječu na konačni izbor turista u njegovom odabiru turističkog odredišta,

duljinu njegovog boravka, njegov ponovni dolazak u turističko odredište i preporuku

turističkog odredišta drugima. Prema svim trenutačnim istraživanjima, upravo se sigurnost

ističe kao jedna od najvažnijih činjenica za odabir odmora i putovanja i u idućoj godini, a

tek potom ostali motivi, poput prirodnih ljepota, kulture, zabave i drugog. Svi koji ozbiljno

računaju na turizam kao gospodarsku djelatnost trebaju stvarati najbolje moguće uvjete za

sigurnost turista i sve šta je vezano uz njih. Bez obzira dali turisti dolaze individualno ili

organizirano svaka im država mora jamčiti potpunu sigurnost, mora predvidjeti moguće

rizike, odrediti odgovornost organizatora, posrednika i dobaljača te usvojiti sve sigurnosne

standarde o zaštiti gostiju na svom području.

6.6. RAD TURIZMU PRATEĆIH DJELATNOSTI

U sklopu aktivnosti u podizanju kvalitete turističke ponude, očituje se velika uloga

državnih tijela i službi, javnih poduzeća, banaka, trgovina i obrta, pošta i službe

telekomunikacija, pojedinih komunalnih službi i ostalih službi koje svojom funkcijom

kompletiraju cjelokupnu turističku uslugu i stvaraju dodatne ekonomske efekte. Stoga je

ovaj oblik ponude potrebno stalno prilagođavati potrebama turista jer osim općih uvjeta

ovaj dio ponude jedan je od najznačajnijih segmenata za povećanje ekonomskih učinaka

od turizma. U tom smislu potrebno je:

80

o osigurati opskrbu turističkih područja i tvrtki poljoprivrednim, prehrambenim i dr.

proizvodima, u što većoj mjeri iz domaćih izvora,

o radno vrijeme svih pratećih uslužnih i dr. djelatnosti, posebno u javnim

poduzećima prilagoditi potrebama turizma (radno vrijeme pošta, banaka,

mjenjačnica, trgovina, benzinskih postaja i dr.), kao i brojnost i efikasnost njihovih

službi te asortimana proizvoda zbog obima usluga koje je potrebno pružiti tijekom

turističke sezone,

o izvršiti infrastrukturno i komunalno opremanje turističkog mjesta.

Ponašanje i sistematičan rad navedenih, ali i drugih pratećih službi i djelatnosti koje

poslovno slijede turizam, nužno je u kontinuitetu usavršavati da bi što bolje obavljali svoju

zadaću tijekom sezone.

VII ZAKLJUČAK

Fizički i financijski pokazatelji turističke sezone 2017. godine ukazuju na nastavak

snažnog rasta turističkog sektora Republike Hrvatske. N aruku Hrvatske išla je i činjenica

da je kriza povezana sa sigurnošću destinacije prisutna u konkurentnim mediteranskim

zemljama stvorila dodatni poticaj na povećanje turističke potražnje za Hrvatskom kao

destinacijom. U takvim je okolnostima hrvatski turizam posljednjih godina ostvarivao

rekordne fizičke pokazatelje, dok je financijski dio (devizni prihod) bio umjerenijeg rasta,

te je tek 2015. godine ostvaren na višoj nominalnoj vrijednosti nego do tada najbolje 2008.

godine, nakon čega se svaka sljedeća godina može nazvati rekordnom, a takva će biti i

2017. godina. Hrvatski turistički sektor pratio je i u 2017. godini globalne trendove porasta

fizičkih i financijskih pokazatelja te je pokazao sposobnost bržeg oporavka u usporedbi s

ostatkom gospodarstva. Istra je i u 2017. godini ostala vodeća hrvatska regija po pitanju

turističkog prometa, iako je Dalmacija, posebice regija Srednja Dalmacija, ostvarila velike

poraste broja gostiju i njihovih noćenja te nove turističke rekorde. Najvažniji faktor

zaslužan za ovogodišnje dobre rezultate je kvalitetna priprema sezone u privatnom i

javnom sektoru. Upravo zbog te izvrsne pripremljenosti povećan je promet u zračnim i

morskim lukama diljem cijele hrvatske obale te je većina objekata bila popunjena tijekom

cijele sezone i bilježila odlične rezultate. Cijela Hrvatska ove godine bilježila je znatno

bolje turističke rezultate nego protekle godine, a turiste su pri tome dočekali brojni novi

sadržaji jer su ulaganja u turizam na cijeloj obali bila značajna - od podizanja kvalitete i

kategorije hotela, izgradnje novih hotela, do uređenja plaža i kampova. A i zračni promet

dao je svoj obol boljoj turističkoj sezoni. Razvijaju se destinacije i turistima privlačni

događaji kojih je svake godine sve više. U konačnici se i 2017. godine pokazalo da je

turizam jedna od rijetkih grana gospodarstva koja daje pozitivne rezultate i postaje vodeća

hrvatska gospodarska grana. S obzirom na interes turističke potražnje u Europi i svijetu,

koji je zadnjih godina stalan, vjeruje se da budućnost hrvatskog turizma nije upitna, ali je

ipak teško predvidjeti kojom će se brzinom razvijati u fizičkom obujmu i u kvaliteti

proizvoda. Za postizanje strateških ciljeva izuzetno važnim smatra se suradnja privatnog i

javnog sektora u turizmu, kao i politike i samog sektora.

81

Hrvatska može jako puno toga ponuditi na svom relativno malom prostoru, čime se treba

u budućnosti voditi u kreiranju turističke politike, a u čemu važnu ulogu ima uspostava i

primjena destinacijskog menadžmenta u sklopu čega svi u destinaciji rade zajedno na

kreiranju turističkog proizvoda, uklanjanju nedostataka i povećanju konkurentnosti.

Godina 2017., bila je zuzetno značajna za turizam kako na nacionalnoj, tako i na globalnoj

razini. Ujedinjeni narodi proglasili su je međunarodnom godinom održivog turizma za

razvoj, jer upravo je turizam instrument i pokretač razvoja mnogih inovativnih i razvojnih

procesa, kreator novih radnih mjesta i glavni zaštitnik prirodne i kulturne baštine, kao

glavne osnove za razvoj atraktivnih proizvoda i usluga.