Analiza situacijske efikasnosti (Kontrola kondicijske pripremljenosti)

dr.sc. Vlatko Vučetić, viši predavač

izv.prof.dr.sc. Goran Sporiš

Činjenice Nogometna igra je od svog postanka pa do danas

neprestano podvrgnuta razvoju, kako u pogledu sustava nogometne igre tako i u transformaciji pojedinaca kao sastavnih i nedjeljivih elemenata nogometne igre.

Napredak nogometne igre, kao i nove metode rada u načinu treninga pridonijele su svestranom razvoju organizma nogometaša, koji danas poprimaju karakteristike univerzalnih sportaša.

Činjenice Paralelno s razvojem nogometa, što se odnosi

na tempo, brzinu i dinamičnost nogometne igre, te tehničko-taktičke zahtjeve, rasla je i važnost kondicijskog treninga.

Fizička priprema u današnjem nogometu je izrazito naglašena, pogotovo na elitnoj razini.

Činjenice dobra kondicijska priprema nije zastupljena

samo u pravilnom izboru sadržaja, opterećenja i metoda već i u preventivnim tj. zaštitnim elementima kondicijske pripreme.

važno je spomenuti ukupno trajanje igre, koje od igrača iziskuje određenu razinu aerobnih i anaerobnih kapaciteta.

Činjenice Trening kao sredstvo razvoja i održavanja

spomenutih svojstava je precizno balansiranje između trenažnih opterećenja i kapaciteta sportaša za podnošenje opterećenja.

znanost u nogometu je uvelike pomogla u razumijevanju osnovnih adaptacijskih mehanizama zaslužnih za unaprjeđenje nogometne igre.

Činjenice

Da bi se izradio i uspješno proveo kvalitetan plan i program treninga u vrhunskom sportu nužno je imati uvid u specifične zahtjeve pojedinoga sporta ili sportske discipline te uvid u aktualno stanje relevantnih sposobnosti, osobina i znanja sportaša i sportske skupine.

Činjenice

utvrđivati i pratiti one morfološke, funkcionalne,biokemijske, biomehaničke, bazične i specifične motoričke te psiho-sociološke pokazatelje koji će omogućiti uspješnu dijagnostiku inicijalnih, tranzitivnih i finalnih stanja treniranosti u funkciji postizanja i očuvanja vrhunskih sportskih rezultata.

Činjenice Efekti treninga mogu se utvrditi jedino

mjerenjem i vrednovanjem onih komponenata ili dimenzija treniranosti na koje se treningom željelo utjecati

primjenom objektivnih postupaka

dijagnosticiranja

(testiranje, mjerenje i vrednovanje), kao i

subjektivnim procjenama nastoji utvrditi

efikasnost prethodno provedenoga trenažnoga postupka.

Činjenice U tako definiranom trenažnom postupku

presudno je da se rezultati vrednovanja stanja

treniranosti što kvalitetnije interpretiraju i

koriste u svim fazama trenažnog procesa:

a) tijekom provođenja pojedinačnog treninga,

b) tijekom planiranja treninga– određivanje

ciljeva, zadaća i uvjeta trenažnog procesa i

c) tijekom programiranja trenažnog rada –

izbor, doziranje i distribucija operatora treninga.

Činjenice Vrhunske sportske rezultate danas postižu

samo pravovremeno selekcionirani, iznimno

daroviti i optimalno praćeni i pripremljeni mladi sportaši.

Da bi natjecateljski rezultat djeteta sportaša bio

odraz njegovih stvarnih potencijala, potrebno je

tijekom višegodišnjeg procesa sportske

pripreme na svakom stupnju njegove sportske

specijalizacije planski utjecati na razvoj

njegovih sposobnosti i osobina te ga poučavati specifičnim motoričkim znanjima.

Činjenice Dijagnostika sposobnosti, osobina i znanja,

uz planski provođenu sportsku pripremu i

kontrolu efekata trenažnog rada, smanjuje

mogućnost ozljeda i preduvjet je optimalnog sportskog razvoja djeteta sportaša.

Ciljevi i zadaće kontrole treniranosti

jedna od najvažnijih zadaća vrhunskog sporta je postizanje visokih i stabilnih natjecateljskih rezultata

proces sportskog treninga mora u godišnjem ciklusu osigurati pretpostavke za visoke rezultatske domete u određenoj sportskoj disciplini na najvažnijim natjecanjima tijekom natjecateljskog perioda

primjerenost procesa sportskog treninga procjenjuje se prema tome je li sportaš svoje najbolje natjecateljske rezultate postigao na najvažnijim natjecanjima

Npr, ako želimo dozirati trening za razvoj npr. razine anaerobnog praga kod sportaša xy definitivno je potrebno poznavati parametre …

... pri aerobnom pragu (vAeP =8,0 km/h, SOOAeP i FSAeP =127 o/min)!

Npr. trening: 3x(2’:2’) + 6x(1’:1’) + 10x(30”:30”)

... pri vršnim vrijednostima (vmax =17,5 km/h, SOOmax i FSmax =181 o/min) !

Parametri...

... pri anaerobnom pragu (vAnP =14,0 km/h, SOOAnP i FSAnP =162 o/min)!

Intenzitet: (13,:8,0 km/h; 14,0:8,0 km/h; 14-17:8,0 km/h)

Zone treniranosti FS (o/min) %FSanp (%) %FSpeak (%) v (km/h)

Zona oporavka <121 <67 < 60 < 8.0

Ek. aero. zona 1 i 2 121 – 141 67 – 78 60 – 78 8.0 – 10.5

In. aero. zona 1 141 – 161 78 - 89 78 - 80 10.5 – 13.0

In. aero. zona 2 161 - 181 89 - 100 80 - 90 13.0 – 14.5

VO2max zona > 181 > 100 > 90 > 14.5

Temeljem tako planiranog treninga moguće je analizirati akutne i dugoročne trenažne efekte …

Zone treniranosti FS (o/min) %FSanp (%) %FSpeak (%) v (km/h)

Zona oporavka <127 <75 < 70 < 8.0

Ek. aero. zona 1 i 2 127 – 145 75 – 90 70 – 80 8.0 – 11.0

In. aero. zona 1 145 – 152 90 - 95 80 - 85 11.0 – 13.0

In. aero. zona 2 152 - 162 95 - 100 85 - 90 13.0 – 14.0

VO2max zona > 162 > 100 > 90 > 14.0

100%

90%

50%

Jutarnja aktivnost (aerobna intenzivna zona)

60%

Večernja aktivnost (aerobna ekstenzivna zona)