UUddrruužžeennjjee CCeennttaarr zzaa iissttrraažžiivvaannjjee ppoolliittiikkee

ssuupprroottssttaavvlljjaannjjaa kkrriimmiinnaalliitteettuu ((CCPPRRCC))

22001111.. ggooddiinnaa

AANNAALLIIZZAA KKRRIIMMIINNAALLIITTEETTAA NNAA PPOODDRRUUČČJJUU OOPPĆĆIINNEE NNOOVVII GGRRAADD SSAARRAAJJEEVVOO

Naziv projekta: ANALIZA KRIMINALITETA NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO

Naručilac: OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO

Nosilac izrade: Udruženje Centar za istraživanje politike suprotstavljanja

kriminalitetu (CPRC)

OPIS PROJEKTA

Jedna od osnovnih potreba koja se početkom 21. vijeka postavlja na sam vrh liste

prioriteta većine građana i njihovih lokalnih zajednica savremenih evropskih, ali i ostalih

zemalja, jeste zadovoljenje osjećaja individualne i kolektivne sigurnosti. Brojni su faktori

globalnog, regionalnog i lokalnog nivoa koji utiču na izazivanje ili intenziviranje straha kod

građana da će postati žrtvom nekog od oblika kriminalnog ponašanja. Na skali dobara za koja su

građani u najvećoj mjeri zabrinuti svakako se nalaze život i tjelesni integritet, zdravlje, u

posljenje vrijeme naročito se ističe potreba očuvanja lične imovine. Ovaj strah naročito je

intenzivan kod građana tzv. tranzicijskih zemalja, koje su suočene sa brojnim društvenim,

ekonomskim i političkim promjenama, čije se negativne posljedice u najvećoj mjeri reflektuju na

tešku materijalnu situaciju većine stanovnika. Poseban negativan uticaj na ovom polju izaziva

nedostatak stvarne solidarnosti među građanima, uglavnom urbanih dijelova zemlje, kod kojih je

strah od kriminaliteta prisutan u većoj mjeri, između ostalog, i zbog slabih rezultata procesa

društvene integracije.

Napori koje država poduzima kroz instrumente formalne socijalne kontrole u cilju

očuvanja pravnog poretka često nisu dovoljni da bi osigurali adekvatan nivo ravnomjerne zaštite

svih prava i interesa svojih građana. U uslovima kada se registruje visoka stopa većine oblika

kriminaliteta, potreba da se u prvom redu reaguje na najteže oblike protivpravnih ponašanja, s

jedne strane, te princip korištenja represivnog aparata kao ultima ratio sredstva, s druge strane,

dovode pravosudne i policijske organe u poziciju da bez realne i svestrano analizirane slike o

kriminalitetu ne mogu postići značajnije rezultate na planu suprotstavljanja kriminalitetu. Jedna

od aktivnosti u pravcu izrade cjelovite slike kriminaliteta je neovisna i objektivna analiza stanja

i kretanja kriminaliteta, raščlamba po pojedinim kategorijama (težini krivičnih djela,

demografskim karakteristikama počinitelja, njihovom povratništvu, naravi ugroženih ili

povrijeđenih dobara, i sl.), te pogotovo interpretacija dobivenih rezultata na način da se dobije

slika usporediva sa nacionalnim, regionalnim i svjetskim podacima. Dodatnu vrijednost

istraživanje ima time što smjera analizi i interpretaciji alternativnih podataka o stavovima

građana o njihovoj percepciji stanja sigurnosti, kako bi se dobila slika koja ne potiče ili nije

producirana od strane državnih organa. Poseban aspekt predstavljaju i preporuke kako

unaprijediti stanje sigurnosti, a na temelju provedenih analiza.

U vezi s navedenim treba istaći da se bez adekvatnih i pouzdanih podataka ne može steći

prava slika o stanju i trendovima kriminaliteta, a bez koje je koncipiranje pravednog, efikasnog i

humanog sistema krivičnog pravosuđa i politike suzbijanja kriminaliteta nezamislivo. Isto tako, i

poređenje stanja, stukture i dinamike kriminaliteta naše i drugih zemalja, te u tom smislu

ustanovljavanje mogućih prednosti, nedostataka i preporučivanje mogućih poboljšanja strategije

suprotstavljanju kriminalitetu bez objektivnih statističkih pokazatelja kao neprocjenjivo važne

faktografske podloge, je ultima linea nekvalitetno, neozbiljno i nije sigurno da će polučiti uspjeh.

U tom smislu treba istaknuti da se čak i u zemljama Evopske Unije smatra da postoje određeni

nedostaci u vođenju statistike kriminaliteta, što ukazuje da je prikupljanje podataka kontinuiran

proces, koji uvijek iznova zahtijeva unaprjeđenja.

Zvanični izvori podataka o kriminalitetu imaju svoju vrijednost. No, iako se oni smatraju

najpouzdanijim sredstvima saznanja o kriminalitetu, iz mnogih se razloga zvanična statistika ne

može smatrati savršenom (ova statistika može npr. biti pod utjecajem političkih faktora; način

prikupljanja i obrade podataka i ustroj policije također mogu utjecati na prezentirane brojeve;

građani iz različitih razloga ne prijavljuju sva krivična djela [nisu svjesni viktimizacije, smatraju

ih trivijalnim, ne vjeruju policiji, stide se]; itd.). Stoga se posljednjih decenija u svijetu provode

tzv. studije samoprijavljivanja i viktimizacijske studije kao tipični izvori podataka o kriminalitetu

prikupljeni na alternativan način, tj. koji ne potiču od državnih organa i iz njihovih statistika. Na

ovaj se način dobija slika o kriminalitetu koji bi inače ostao u tamnoj brojci, tj. neregistriran.

Sarajevo se nalazi pri vrhu liste gradova u Bosni i Hercegovini sa najvećim brojem

registrovanih krivičnih djela. Informacije o izvršenim ili pokušanim ubistvima, nanošenju

tjelesnih povreda, teškim krađama, razbojništvima kao i razbojničkim krađama, kriminalitetetu

iz oblasti javnog saobraćaja, itd., postaju dio svakodnevnice građana Sarajeva, a nerijetko

naročito općine Novi Grad Sarajevo. Ova se općina ističe primarno kao općina sa najvećom

gustinom naseljenosti, velikim teritorijem i blizinom administrativnih granica entiteta BiH koji

se, obzirom na složenu organizaciju i nadležnosti agencija za provedbu zakona u BiH, neminovno

javljaju kao kriminogeni faktor. Obzirom da se preventivna aktivnost već odavno naglašava kao

najefektivniji oblik suprotstavljanju svim oblicima kriminaliteta, a naročito imovinskom,

smatramo da bi pored svih do sada pokrenutih socijalno-razvojnih projekata u Općini Novi Grad

Sarajevo cjelovita analiza stanja kriminaliteta na području Općine Novi Grad omogućila

uspostavljanje procjene slabosti, čije bi otklanjanje moglo doprinijeti stvaranju sigurnijeg

okruženja i poboljšanju uslova života na ovom prostoru.

U ovom istraživačkom projektu, sa referentnom teorijskom podlogom i verificiranom

metodologijom, namjerava se prikupiti i analizirati dostupne statističke izvještaje i pokazatelje,

koji prezentuju stanje kriminaliteta na području Općine Novi Grad, kao i analizirati postojeće

alternativne podatke o kriminalitetu i stanju sigurnosti i time pružiti osnovu za adekvatnije

planiranje prevencije različitih oblika kriminaliteta, kao jednom od bitnih preduslova sigurnijeg

života na ovom prostoru.

CILJEVI PROJEKTA

Temeljna je zadaća projekta prikupiti i prezentirati usporedive podatke o kriminalitetu.

Podaci o kriminalitetu, sistematizovani u odabrane varijable, prikupljali su se od policijskih

organa. U projektu se išlo i dalje, pa bi se također analizirali podaci o onome što se naziva

alternativna slika o kriminalitetu (podaci prikupljeni iz izvora drugačijih od zvaničnih). Cilj

projekta je, dakle, prikupljanje, analiziranje, interpretiranje i predstavljanje zvaničnih i

alternativnih podataka o kriminalitetu, te davanje preporuka za uspješnije suprotstavljanje

kriminalitetu na području Općine Novi Grad Sarajevo.

Na temelju izloženog, naučni ciljevi istraživanja ogledali bi se u naučnoj deskripciji

kriminalnih pojava, te klasifikaciji i tipologizaciji kriminalnih ponašanja i njihovih učinilaca. No,

iako krivičnopravne i statistike kriminaliteta pomenutih organa formalne socijalne kontrole ne

pružaju podatke o svim izvršenim krivičnim djelima i njihovim počiniocima, one se tradicionalno

smatraju značajnim izvorom podataka o kriminalitetu, pogotovo ako se ima u vidu da se

zaključci o statistici (izražava se kroz strukturu ponašanja koja se zajedničkim imenom

označavaju kao kriminalitet) i dinamici (bavi se promjenama kriminaliteta u njegovom obimu i

distribuciji) kriminaliteta uglavnom izvode koristeći podatke iz zvaničnih statističkih evidencija.

Na taj način statistika kriminaliteta ultima linea služi preglednijoj opservaciji kriminaliteta

(stanja i dinamike), te doprinosi objektivizaciji osjećanja sigurnosti u društvu.

Društveni ciljevi istraživanja bi bili:

1. Na jednom mjestu prikupiti podatke iz različitih segmenata formalne socijalne

kontrole koje se tiču različitih aspekata izvršenih krivičnih djela na području Općine

Novi Grad Sarajevo;

2. Sačiniti prikaz stanja i kretanja pojavnih oblika kriminaliteta i o tome informirati

javnost;

3. Predložiti mjere prevencije za pojedine oblike kriminaliteta.

Donosiocima odluka u općini se prezentiranjem realne i cjelovite slike o kriminalitetu

omogućava da pravilnije koncipiraju svoje djelatnosti koje mogu imati kriminalnopolitički

karakter. Tako je moguće da se analizom koja bi proistekla iz ovog istraživanja ukaže na

socijalne uslove koji su usko povezani sa krivičnim djelima, ali i na situacije u kojima je

vjerovatnije da će ona biti izvršena; ova saznanja mogu poslužiti adekvatnijem tretiranju

pojedinih kategorija osoba potencijalnih počinitelja krivičnih djela, te eliminiranju ili reduciranju

situacija kriminogenog karaktera. Nadležnim kantonalnim ministarstvima bi se pružila osnova

za strateško donošenje odluka (npr. kojim oblicima kriminaliteta posvetiti više pažnje u

budućem radu, na koje kategorije počinitelja krivičnih djela treba usmjeriti sekundarnu

prevenciju, koja privatna i javna dobra treba adekvatnije zaštititi, itd.). Organima općine bi se,

pored navedenog, predložilo da putem multimedijalne prezentacije u sredstvima informisanja,

izrade postera i pamfleta, itd., utiče na podizanje svijesti i edukaciju građana o ulozi, značaju i

modelima prevencije, naročito imovinskog kriminaliteta. Ovim aktivnostima građani bi se

poticali i animirali na aktivno uključivanje u ovakve aktivnosti, čime se u krajnjoj liniji doprinosi

podizanju nivoa individualne i kolektivne sigurnosti.

AKTIVNOSTI ZA POSTIZANJE CILJEVA PROJEKTA

Ostvarivanje ciljeva projekta planira se izvesti u tri faze:

1. Prva faza aktivnosti podrazumijeva izradu instrumenata za istraživanje, i: a)

prikupljanje podatataka o stanju kriminaliteta putem zvaničnih (službenih)

evidencija policije i pravosuđa koji se odnose na Općinu Novi Grad Sarajevo u 2006.,

2007., 2008., 2009. i 2010. godini; te, b) konsultacija dostupnih podataka o

iskustvima i stavovima građana na području Općine Novi Grad Sarajevo o različitim

oblicima delinkvencije.

2. Druga faza podrazumijeva analizu i interpretaciju prikupljenih podataka. U

interpretaciji će se posebna pažnja posvetiti podacima o kriminalitetu u drugim

regionima i zemljama.

3. Konačno, posljednja faza predviđa prezentaciju rezultata projekta kroz izvještaj

koji će biti javno objavljen i popraćen prezentacijom posebno kreiranih pamfleta i

postera.

METODE RADA I OČEKIVANI REZULTATI

U izradi projekta će se od metoda prikupljanja podataka koristiti metoda analize

sadržaja, a za analizu metode i tehnike deskriptivne i inferencijalne statistike, klasifikacije i

eksplanacijske analize.

Rezultati projekta trebaju dati teorijsku i praktičnu utemeljenost za adekvatnije

kriminalnopolitičke napore na području Općine Novi Grad Sarajevo, te iniciranje aktivnijeg

učešća lokalne zajednice u prevenciji imovinskog kriminaliteta. Notorno je da su mjere socijalne

prevencije do kraja uspješne samo ako su primjenjene u sredini u kojoj djeluju negativni

sociogeni i drugi uticaji, a što se postiže na osnovu rezultata istraživačke prakse i analize. Budući

da je zainteresiranost građana za rješavanje društvenih problema utoliko veća ukoliko su o

njima bliže i tačnije upoznati, u krajnjoj instanci na ovaj način bi se moglo i animirati građane da

se aktivnije uključe u donošenje i provođenje odluka o mjerama za suzbijanje kriminaliteta na

području Općine Novi Grad Sarajevo.

CILJNE GRUPE- Korisnici projekta

Općina Novi Grad Sarajevo (općinske službe [npr. za privredu, obrazovanje, kulturu,

sport i informisanje, za rad, socijalna pitanja, zdravstvo, raseljena i izbjegla lica], općinski

vijećnici, načelnik općine, itd.)

Nadležna kantonalna ministarstva (unutrašnjih poslova, pravde, itd.)

Građani nastanjeni na području Općine Novi Grad Sarajevo (uključujući i mjesne

zajednice, nevladine organizacije, itd.)

Škole

ANALIZA KRIMINALITETA NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD SARAJEVO

Krivična djela protiv života i tijela

Život i tjelesni integritet predstavljaju osnovne ljudske i najvažnije društvene vrijednosti. Te

vrijednosti su osnovni objekti krivičnopravne zaštite. Napadi na život i tijelo u svim oblicima

društvenog razvoja predstavljali su društveno opasna djela na koja se reagovalo oštrim

krivičnopravnim sankcijama. Reagovanje javnosti na krivična djela protiv života i tijela je dosta

specifično. Ono se može ogledati u dvojakoj reakciji:

a) s obzirom da se radi o najtežim deliktima čije su posljedice nepopravljive, ili teško

popravljive, javnost uporno i odlučno zahtijeva razjašnjavanje takvih djela, i

b) pravna sigurnost građana i efikasnost sudskih, policijskih i drugih nadležnih organa

prosuđuje se, između ostalog, na temelju činjenice da li su izvršena krivična djela protiv života i

tijela razjašnjena, a počiniocima izrečena odgovarajuća sankcija.

Kada se govori o krivičnim djelima protiv života i tijela, pojam se može posmatrati sa

užeg i šireg gledišta. U širem smislu riječ je o krivičnim djelima koja se označavaju kao djela čija

je posljedica lišavanje života nekog lica ili nastupanje tjelesnih povreda. Dakle, riječ je o

deliktima koji za posljedicu imaju nastupanje smrti jednog ili više lica, i nanošenje tjelesnih

povreda kod jednog ili više lica. U vezi sa rečenim, krivična djela protiv života i tijela u širem

smislu obuhvataju sva krivična djela kojima se ugrožava život i tijelo, te se kao posljedica

neminovno javlja smrt ili tjelesna povreda lica. U užem smislu, krvni delikti mogli bi se odrediti

kao krivična djela protiv života i tijela koja su navedena u u glavi XVI Krivičnog Zakona

Federacije BiH. Grupni zaštitni objekat ovih delikata je isključivo i samo ljudski život i tijelo.

Dakle, život i tijelo čovjeka su vrijednosti zaštićene zakonom koji utvrđuje najrazličitije grupe

krivičnih djela, a ne samo one koje te vrijednosti spominju u samom svom nazivu.1

Krivično djelo ubistva kao i sva krivična djela protiv života i tijela zajedno ne zauzimaju

značajno mjesto u statistici kriminaliteta, ali zbog svoje društvene opasnosti, štetnosti i

posljedica privlače pažnju, kako naučne i stručne, tako i šire javnosti. Pored teških posljedica,

veliki broj krivičnih djela protiv života i tijela karakterišu druge okolnosti, vezane za motive i

način izvršenja, kao što su niske pobude, svirep i podmukao način izvršenja, manja ili veća

masovnost, što ih čini još opasnijim. Dakle, ubistvu se poklanja veća pažnja među deliktima

nasilja, nerazmjerno veća nego što je njihovo sudjelovanje u ukupnoj masi tih delikata. Osnovni

razlog za to, jeste, da se njima vrijeđa najvrjednije ljudsko dobro, a to je ljudski život. Uvijek

1 Primjera radi, treba navesti da je ubistvo predstavnika vlasti krivično djelo protiv života i tijela u širem

smislu, dok je u užem smislu to krivično djelo protiv Bosne i Hercegovine i njenog ustavnog poretka.

treba poći od temeljnog ljudskog prava da svaki čovjek ima pravo na život. Osim napada na život,

ugrožen je i cjelokupni tjelesni integritet vršenjem napada na njega u obliku nanošenja tjelesnih

povreda.

Glavna i tipična krivična djela protiv života i tijela su ubistvo sa svim svojim

kvalifikovanim i privilegovanim oblicima, te tjelesne povrede, kao i neke druge, rjeđe

inkriminacije. Prema dostupnim evidencijama Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, nije

moguće u potpunosti prikazati stanje sa krivičnim djelima protiv života i tijela na području

Općine Novi Grad Sarajevo. Podaci za cijeli Kanton izgledaju sljedeće (v. tabelu).

Krivična djela protiv života i tijela na području Kantona Sarajevo

Prijavljeno

Rasvijetljeno od

strane policije Lišeno slobode Osumnjičeno

2006 476 427 103 520

2007 434 397 117 436

2008 345 313 120 401

2009 259 251 116 320

2010 174 165 71 207

Ukupno: 1688 1553 527 1884

Prosječna stopa krivičnih djela protiv života i tijela na 100. 000 stanovnika

Prijavljeno Rasvijetljeno od strane policije Lišeno slobode Osumnjičeno

2006 109,2 97,9 23,6 119,3

2007 99,5 91,1 26,8 100,0

2008 79,1 71,8 27,5 92,0

2009 59,4 57,6 26,6 73,4

2010 39,9 37,8 16,3 47,5

U posmatranom periodu u Kantonu Sarajevo, kako prikazuje tabela (Krivična djela protiv

života i tijela na području Kantona Sarajevo), ukupno je prijavljeno 1.688 krivičnih djela protiv

života i tijela, od čega je rasvijetljeno od strane policije 1.553 krivična djela, ili oko 92%. Lišeno

je slobode ukupno 527 osoba, a protiv njih 1.884 podnesen je službeni izvještaj nadležnom

tužilaštvu. Posmatrajući kroz tabelu (Prosječna stopa krivičnih djela protiv života i tijela na

100.000 stanovnika), vidi se da prosječna stopa prijavljenih krivičnih djela protiv života i tijela u

posmatranom periodu (2006-2010) iznosi 77. U istom periodu, prosječno je rasvijetljeno 71,

lišeno slobode 24, a osumnjičeno, odnosno broj lica protiv kojih je podnesen izvještaj nadležnom

tužilaštvu, je 86.

Uzimajući u obzir prosječnu stopu prijavljenih krivičnih djela,2 njihove rasvijetljenosti, te

broj osoba lišenih slobode i osoba protiv kojih je za počinjena krivična djela podnesen službeni

izvještaj nadležnom tužilaštvu, može se vidjeti da se u posmatranom periodu (2006-2010) broj

prijavljenih krivičnih djela protiv života i tijela smanjio za 22,24%. Prema koeficijentu korelacije

između broja prijavljenih i rasvijetljenih krivičnih djela koji iznosi C=0,6, može se reći da postoji

jaka korelacija, odnosno povezanost ili uslovljenost pada rasvjeljenosti u odnosu na broj

prijavljenih krivičnih djela.

Opšta je konstatacija da je prema policijskim izvještajima broj krivičnih djela protiv

života i tijela na području Kantona Sarajevo u padu.

Svršena krivična djela svih oblika ubistava prema općinama

Stari

Grad Centar

Novo

Sarajev

o

Novi

Grad Ilidža Hadžići Trnovo Vogošća Ilijaš

2006 NP NP NP NP NP NP NP NP NP

2007 1 3 2 1 1 0 0 0 0

2008 2 1 2 0 1 0 0 0 0

2009 0 0 3 2 3 0 0 0 1

2010 0 1 0 2 0 0 0 0 0

Ukupno 3 5 7 5 5 0 0 0 1

napomena: oznaka NP znači „nije poznato“

2 Podaci relativizirani ukupnim brojem stanovnika na području svake od općina. Podatak o broju

stanovnika je preuzet iz publikacije Federalnog zavoda za statistiku Kanton Sarajevo u brojkama 2011.

Prosječna stopa ubistava na 100. 000 stanovnika i rang općine

Ubistva

Prosječna stopa ubistava na 100. 000 stanovnika

Rang općine

Stari Grad 3 1 3

Centar 5 2 2

Novo Sarajevo 7 2 1

Novi Grad 5 2 2

Ilidža 5 2 2

Ilijaš 1 0,2 4

Ako se posmatraju svršena krivična djela ubistva prema tabeli i grafikonu, moguće je

izvršiti rangiranje i vidjeti da se najviše krivičnih djela ubistava dogodilo na području Općine

Novo Sarajevo, dok je Općina Novi Grad, zajedno sa općinama Centar i Ilidža, na drugom mjestu

sa svega pet izvršenih svršenih krivičnih djela ubistava u posmatranom periodu (2007-20103).

Izvršenim rangiranjem vidimo da se prosječno na 100. 000 stanovnika (tabela iznad) na

području Općine Novi Grad događaju 2 svršena oblika ubistva.

3 Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nije dostavila podatke za 2006.

godinu, pa se navedeni podaci iz tabele odnose na period 2007. – 2010. godina.

Stopa krivičnih djela ubistava na 100. 000 stanovnika za Grad Zagreb

Svršeni oblici krivičnih djela ubistva

Stopa svršenih oblika ubistava na 100 000

stanovnika

Krivična djela ubistava u pokušaju

Stopa krivičnih djela ubistava u pokušaju ubistava na 100 000

stanovnika

2006 15 2 57 7

2007 10 1 61 8

2008 15 2 50 6

2009 8 1 46 6

2010 12 2 30 4

Stopa krivičnih djela ubistava na 100. 000 stanovnika za Kanton Sarajevo

Svršeni oblici krivičnih djela ubistva

Stopa svršenih oblika ubistava na 100 000

stanovnika

Krivična djela ubistava u pokušaju

Stopa krivičnih djela ubistava u pokušaju ubistava na 100 000

stanovnika

2006 10 2 24 6

2007 8 2 20 5

2008 6 1 15 3

2009 9 2 18 4

2010 3 1 16 4

Na kraju treba reći da smo radi određene komparacije uporedili podatke za grad Zagreb i

Kanton Sarajevo, koji su ujedno i glavni i demografski najveći regioni dvaju susjednih država, te

smo iste prezentirali u tabelama iznad. Iz navedenih podataka prikazanih u tabelama dâ se

primijetiti da je prosječna stopa svršenih oblika krivičnih djela ubistava i u Kantonu Sarajevo i u

gradu Zagrebu na 100. 000 stanovnika iznosi 8. Takođe, kada su u pitanju krivična djela ubistva

u pokušaju, u Kantonu Sarajevo imamo za 10 manje pokušaja na 100. 000 stanovnika nego u

Zagrebu.

Imovinski kriminalitet

Imovina je oduvijek bila predmetom zaštite. U uslovima neorganiziranog društva tu su

zaštitu osiguravali pripadnici zajednice sami, a sa nastankom i razvojem organiziranih ljudskih

društava tu je ulogu preuzimao kolektiv. Dakako da su se sa razvojem društva mijenjali i oblici

protuzakonitih ponašanja protiv imovine, tako da danas značajan segment imovinskog

kriminaliteta čine krađe motornih vozila, kojim se u statistikama organa formalne socijalne

kontrole posvećuje posebna pozornost. Neka bitna opšta obilježja imovinskog kriminaliteta

danas su: masovnost (u ukupnom kriminalitetu imovinski sudjeluje u velikom procentu);

recidivizam i profesionalizam (ni kod jedne druge vrste kriminaliteta su specijalizacija i povrat

toliko prezentni kao kod imovinskog); organiziranost (vrlo često-ipak ne u pravilu- su počinitelji

krivičnih djela imovinskog kriminaliteta organizirani u slabije ili čvršće vezane zločinačke

skupine); i, velika tamna brojka (počinjena, a neopažena ili neprijavljena krivična djela). Sem

toga, oblast maloljetničke delinkvencije koja najčešće vodi u tzv. kriminalne karijere (zbog

visokog stepena povratništva) u najvećem broju slučajeva utilitaristički je motivirana i

usmjerena protiv imovine (Singer, 1994).

Učešće imovinskog kriminaliteta u ukupno registriranom kriminalitetu je izuzetno

visoko, i zapravo predstavlja osnovu svakodnevnog istražiteljskog rada policije. Na području

Kantona Sarajevo u periodu 2006- 2010 godina imovinski kriminalitet je u prosjeku činio 73 %

ukupno registriranog kriminaliteta. U strukturi prijavljenih krivičnih djela dominiraju krivična

djela teške krađe, krađe, razbojništva, oštećenja tuđe stvari, itd. Objekti napada pri vršenju

krivičnih djela protiv imovine najčešće su bili automobili, zatim stambeni objekti, te prodavnice i

poslovni objekti, pri čemu su otuđivana motorna vozila, novac, zlatni nakit, tehnička roba,

cigarete, auto-dijelovi, itd. Nema egzaktnih pokazatelja za Općinu Novi Grad za sva krivična djela

iz oblasti imovinskog kriminaliteta, nego samo za razbojništva. U grafikonu (Razbojništva) su

prikazani odgovarajući podaci.

Iz grafa i pratećih podataka je razvidno da je u prosjeku u Općini Novi Grad prijavljeno

96 razbojništava godišnje, sa prosječnim godišnjim porastom od 12%. Većina izvršilaca

pomenutih krivičnih djela su povratnici (u pravilu preko 50%). Krivična djela razbojništva

najčešće su činjena prema maloljetnim licima i ženama. Prema policijskim izvještajima,

razbojništva i razbojničke krađe su najčešće činjena u prodavnicama i na ulici, a predmeti

otuđenja su uglavnom bili mobiteli, novac i tašne. Prema načinu izvršenja, najveći broj

razbojništava i razbojničkih krađa izvršen je prijetnjom nožem i pištoljem, te upotrebom fizičke

snage.

Promatraju li se podaci prosječno za sve godine u analizi i dodijele li im se na temelju tih

prosječnih vrijednosti rangovi (razredi), dobije se sljedeća tabela:

Prosjek broja razbojništava

za period 2007-2010

Rang općine (period 2007-

2010)

Centar 98 2

Novo Sarajevo 108 1

Novi Grad 96 3

Ilidža 44 4

Stari Grad 28 5

Ukoliko se, pak, podaci relativiziraju brojem stanovnika i iskažu tako dobivenim stopama

razbojništava, dobije se sljedeća tabela:

Prosjek broja razbojništava na 100.000 stanovnika za

period 2007-2010

Rang općine (period 2007-2010)

Centar 140 2

Novo Sarajevo 147 1

Novi Grad 78 4

Ilidža 83 3

Stari Grad 74 5

Tabele sugeriraju da je situacija sa krivičnim djelima razbojništava u Općini Novi Grad,

brojčano promatrano, bolja nego u većini ostalih sarajevskih općina; i po apsolutnim brojkama, i

po relativiziranim, ova je najmnogoljudnija općina daleko manje opterećena ovim oblikom

imovinskog kriminaliteta nego ostale u usporedbi. Kompariraju li se podaci sa onima iz Evrope i

njihovog Pregleda kriminaliteta i pravosudnih statistika u kojima stoji da prosječna stopa

razbojništava na 100. 000 stanovnika za period 2003- 2007 iznosi 71,2 (Aebi et al., 2010), može

se zaključiti da je općina Novi Grad mnogo bliža evropskom prosjeku nego neke druge, poput

Centra ili Novog Sarajeva, u kojima je ta brojka gotovo dvostruko veća. Sa druge strane, prema

nalazima Međunarodne statistike kriminaliteta i kaznenog pravosuđa Ujedinjenih Nacija

(Heiskanen, 2010) navodi se da je prosječna stopa razbojništava u Bosni i Hercegovini oko 20,

što situaciju u Općini Novi Grad čini tri puta lošijom od državnoga prosjeka.

Prema dostupnim podacima, Općina Novi Grad je relativno opterećena teškim krađama,

naročito motornih vozila. U zadnje dvije godine (2009. i 2010.) u Općini Novi Grad je prijavljeno

208, odnosno 177 krađa motornih vozila, što je svrstava na treće mjesto po broju otuđenih

vozila. Prosječna stopa krađa motornih vozila u Općini Novi Grad za pomenute godine je 156

djela na 100.000 stanovnika, što je, imajući u vidu da je svjetski prosjek 118 djela (Heiskanen,

2010), a evropski 144 (Aebi et al., 2010), svrstava u geografske cjeline uobičajeno opterećene

ovim oblikom kriminaliteta.

Krivična djela protiv spolne slobode i morala

Po prirodi i nekim svojim obilježjima, krivičnim djelima protiv života i tijela veoma su

bliska krivična djela protiv spolne slobode i morala, u praksi poznati kao seksualni delikti. Kod

ove grupe delikata nerijetko dolazi do posljedice povrjeđivanja kao i kod krvnih delikata.

Statistički, seksualni delikti ne zauzimaju značajnije mjesto u statistici kriminaliteta, međutim,

ono što je opasno, je visoka tamna brojka seksualnih delikata.4 Nasilje kod krivičnih djela protiv

spolne slobode i morala ispoljava se višedimenzionalno: zloupotreba djece i nezaštićenih mlađih

lica, traumatska primjena sile, zloupotreba nadmoći, položaja i zavisnosti, zatim, primjeni nasilja

u grupi uz tjelesna oštećenja ili lišavanja života oštećenog. Prema kriminalističkoj teoriji,

najčešći kriminalni akti koji se vrše primjenom nasilja su silovanja, obljube nad nemoćnim i

maloljetnim licima i razni oblici bludnih radnji. U užem smislu se seksualnim deliktima smatraju

krivična djela protiv polne slobode i morala iz glave XX Krivičnog zakona Federacije BiH. U

prvom redu, ova krivična djela pojavljuju se kao napadi na slobodu polnog opštenja pojedinaca i

polnog morala, što je zakonodavac u Krivičnom zakonu imao u vidu. Zaštitnim objektom kod ove

grupe djela mogu se smatrati sloboda i dostojanstvo pojedinca, ličnosti, u odnosu na svoj polni

život i moralna osjećanja ljudi u pogledu polnih odnosa. Dakle, uže posmatranao, upravo sloboda

odlučivanja čovjeka u njegovim seksualnim odnosima štiti se krivičnim zakonom. Sva ova djela

vezana su za sferu seksualnih odnosa, pa se tako u teoriji kriminalističke nauke često označavaju

kao seksualni delikti.

4 Prema FBI studijama, smatra se da je tamna brojka 90%, tj. da se od deset izvršenih silovanja, prijavi

samo jedno.

Krivična djela protiv spolne slobode i morala su klasični kontaktni delikti nasilja. Imajući

to u vidu treba reći da, i ako nema kontakta i nasilja nad žrtvom, u seksualne delikte se

svrstavaju i zadovoljavanje pohote pred djetetom, podvođenje i posredovanje u prostituciji (riječ

je o tzv. vizuelnom kontaktu).

Za posmatrani period, prema dostupnim podacima iz izvještaja Uprave policije MUP-a

Kantona Sarajevo nije moguće utvrditi stvarno stanje na području Općine Novi Grad Sarajevo,

već samo na području cijelog Kantona. U posmatranom periodu (2006. – 2010. godina) u

Kantonu Sarajevo ukupno je prijavljeno 127 krivičnih djela protiv spolne slobode i morala. U

odnosu na ukupan broj registrovanih krivičnih djela u posmatranom periodu, učešće krivičnih

djela protiv spolne slobode i morala iznosi 0, 28%.

Pregled izvršenih krivičnih djela protiv spolne slobode i morala

Svršena KD Pokušaji Ukupno

2006 29 4 33

2007 22 2 24

2008 25 2 27

2009 20 0 20

2010 20 3 23

Ukupno 116 11 127

U posmatranom periodu prosječna stopa smanjenja ove vrste kriminaliteta na području

Kantona Sarajevo je 8,63%. Najčešće vršena krivična djela iz oblasti seksualnog kriminaliteta,

odnosno iz grupe krivičnih djela protiv spolne slobode i morala, su krivična djela bludnih radnji i

krivična djela silovanja, s tim što su krivična djela bludnih radnji znatno više zastupljena nego

krivična djela silovanja, dok se u 2010. godini primjećuje pad prijavljenih krivičnih djela bludnih

radnji.

Apsolutne brojke

Stopa prijavljenih krivičnih djela na 100. 000 stanovnika

2006 29 6,7

2007 22 5,0

2008 25 5,7

2009 20 4,6

2010 20 4,6

U tabeli iznad je prikazana je stopa seksualnog kriminaliteta u Kantonu Sarajevo na 100.

000 stanovnika. Ako se uzme ukupno posmatrani period (2006-2010), vidi se da je ukupno

prijavljeno 116 svršenih krivičnih djela protiv spolne slobode i morala, ili u prosjeku 5 djela na

100. 000 stanovnika.

Kriminalitet maloljetnika

Nerijetko javnost bude „zasuta“ informacijama o krivičnim djelima, pokatkad osobito

gnusnim: „ubistvo djeteta“, ili trocifren broj krivičnih djela počinjen od strane mladih

adolescenata- do četrnaest godina starosti! Iskazi o maloljetničkoj delinkvenciji predmetom su

osobito žestokih i emocijama nabijenih političkih, publicističkih i znanstvenih kontroverzi. Ovo

nerijetko povlači zahtjeve za efikasnijem postupanjem organa formalne socijalne kontrole, koji

su katkad opravdani, ali, ponekad i neopravdani. Stoga je efikasno postupanje nadležnih organa

moguće utemeljiti samo na pouzdanim podacima o maloljetničkoj delinkvenciji.

Učešće kriminaliteta počinjenog od strane maloljetnih osoba u ukupno registriranom

kriminalitetu u Kantonu Sarajevo iznosi za period 2008- 2010 godina 5,8 %. Što se tiče Općine

Novi Grad, situacija sa učešćem delinkvencije mladih u ukupno registriranom kriminalitetu na

području ove općine iznosi u prosjeku 4,8 %, i time je nešto povoljnija nego za kantonalni

prosjek. Graf sa detaljnim podacima nalazi se niže.

Usporede li se brojke, dobije se zaključak da je najviše maloljetnih počinitelja krivičnih

djela registrirano na području I Policijske uprave (općine Stari Grad i Centar) i IV Policijske

uprave (Ilidža, Hadžići i Trnovo), te da je Općina Novi Grad na trećem mjestu (III Policijska

uprava), sa dosta sličnim brojkama kao i Općina Novo Sarajevo (II Policijska uprava). Promatrani

prosječno i poredani po rangovima, podaci izgledaju sljedeće:

Prosjek broja k. d. maloljetnika za period

2008-2010

Rang općine, tj. PU (period 2008-2010)

I PU 162 1

II PU 80,7 4

III PU 84 3

IV PU 115,7 2

V PU 31 5

Relativiziraju li se podaci brojem stanovnika, dobije se sljedeća tabela o stopama

maloljetničke delinkvencije po općinama Kantona Sarajevo, kao i odgovarajući rangovi.

Prosječna stopa k. d. maloljetnika na 100.000

stanovnika (period 2008-2010)

Rang općine, tj. PU (period 2008-2010)

I PU 450 1

II PU 330 3

III PU 205 5

IV PU 446 2

V PU 240 4

Iz tabela proizlazi da maloljetnička delinkvencija na području Općine Novi Grad,

komparirana sa ostalim sarajevskim općinama, ne predstavlja toliko ozbiljan problem kako se

možda čini na temelju medijskih napisa i općenito atmosfere u javnosti.5 Kriminalitet

maloljetnika uglavnom je kriminalitet koji se počinja iz razloga nedovoljne psihosocijalne

zrelosti malodobnih osoba, pod uticajem vršnjaka, ali i iz egzistencijanih razloga, tako da ga

5 V. npr. napise u Dnevnom Avazu „Određen pritvor Hrustiću i Bislimiju“ od 16.08. 2008.; „Nečujni vapaj za

pomoć“ u Oslobođenju od 15.03. 2008., ili „Gađaju se bombama, pljačkaju i siluju“ u Nezavisnim novinama

od 03.01. 2010.

uglavnom čine imovinski (u Sarajevu, preko 80 % ukupno registriranog kriminaliteta mladih), te

krvni i nasilnički delikti (krivična djela protiv života i tijela, nasilničko ponašanje, i sl., ali koji su

daleko rjeđi i rezultat su stihijnih i situacijskih okolnosti). Ohrabruje činjenica da je na području

svih općina, uključujući i Novi Grad, primjetan silazni trend, tako da je primjerice u Novom

Gradu brojka prijavljenih krivičnih djela čiji je vinovnik malodobna osoba dvostruko manja u

2010. godini, nego u 2008.; no, i dalje je prosječna stopa rasta za period 2008-2010. godina čak

60 %, i slijedi stopu rasta za ukupni kriminalitet na području Općine Novi Grad (koja, uzgred,

iznosi 49 %).

Na razini Vijeća Evrope, Evropski pregled statistika o kriminalitetu i krivičnom

pravosuđu (engl. European Sourcebook of Crime and Criminal Justice Statistics) je vodeći projekt

o statistici kriminaliteta. Njegova metodologija, koja smjera standardizaciji i većoj

komparabilnosti podataka o kriminalitetu i koja korespondira sa metodologijom UN Globalnog

izvješća o kriminalitetu i sistemu krivičnog pravosuđa, ali i UCR-om Saveznog istražnog biroa

SAD-a, čini ga nezamjenjivim izvorom oficijelnih statističkih pokazatelja o kriminalitetu. Novija

istraživanja (2010. godina) u okviru ovog projekta Vijeća Evrope ukazuju da maloljetnička

delinkvencija predstavlja značajan procenat ukupno registriranog kriminaliteta. U prosjeku

svako osmo krivično djelo u Evropi bude počinjeno od strane maloljetnika: najmanje u Grčkoj (2

%), a najviše u Latviji (48 %) (Aebi et al., 2010). Najviše u strukturi pojedinih oblika

kriminaliteta mladi participiraju u razbojništvima (oko četvrtine svih prijavljenih djela), te

imovinskom (u prosjeku 19 %). Poprilično visoke procente učešća u ukupnoj masi prijavljenih

krivičnih djela mladi ostvaruju i u drugim oblicima kriminaliteta sa elementima nasilja, tako da

za ubistva, silovanja i napade prosječno desetina prijavljenih slučajeva referira na maloljetnike. I

u kriminalitetu vezanom za zloporabu droga gotovo je ista situacija (svako deseto prijavljeno

djelo odnosi se na maloljetnike), a u prometnim deliktima mladi najmanje učestvuju: manje od 4

%. Ovakva slika slična je i za Kanton Sarajevo, no radi nedostatka detaljnih podataka, nije

moguće izvući zaključke kakva je situacija u Novom Gradu. No, ipak se može konstatirati da su

stope delinkvencije mladih u Općini Novi Grad gotovo dvostruko manje nego što je to evropski

prosjek.

Iz svega izrečenog slijedi da promatrano sumarno, situacija sa delinkvencijom mladih u

Općini Novi Grad nije toliko zabrinjavajuća. No, pored toga što same brojke ne znače da se

problem može „staviti pod tepih“, ono što naročito ukazuje na ozbiljnost problema jest visok

udio povratništva (u 2010. godini čak 44 % maloljetnika -počinitelja krivičnih djela su povratnici

u kriminalnom ponašanju), te često činjenje krivičnih djela od strane grupe maloljetnika. Brojna

istraživanja i iskustva iz prakse pokazala su da lokalna zajednica objedinjuje kako potencijalno

rizične faktore, tako i niz zaštitnih faktora, čiji je rezultat uspješna prevencija i suzbijanje širenja

poremećaja u ponašanju. Ono što lokalna, općinska zajednica može uraditi jest da nastavi

promovisanje pozitivnih veza, prilika za prosocijalna uključivanja, kvalitetnu organizaciju

slobodnog vremena, itd., ali i daljnje podupiranje rada specijaliziranih organa (socijalnog

starateljstva, škola, centara za mlade, i sl.), koji imaju nezamjenjivu pozitivnu socijalizacijsku

ulogu u životu svih, a pogotovo mladih ljudi.

Aktiviranje minsko-eksplozivnih sredstava

Ukupnost problematike nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari sastoji se

od širokog spektra različitih protupravnih radnji koje se javljaju u svim segmentima ljudskog

djelovanja koje je u vezi s oružjem i eksplozivnim tvarima. Ovo je iznimno važna oblast

sigurnosti, jer se nezakonitom upotrebom minsko-eksplozivnih sredstava najizravnije, brutalno

napada na fizički integritet ugroženih ili povrijeđenih osoba, ali postiže i snažan negativan na

osjećaj sigurnosti onih osoba koje nisu direktni akteri, odnosno žrtve ovakvih događaja.

U sljedećem grafu su prikazani apsolutni podaci po policijskim upravama u Kantonu

Sarajevo po ovoj problematici.

Na temelju prezentiranog, (statistički promatrano) najlošija je situacija upravo sa

Općinom Novi Grad, a najbolja sa općinama Ilijaš i Vogošća. Osim nekoliko samoubistava,

uglavnom se radilo o namjernom izazivanju eksplozija sa materijalnim štetama, mada je bilo i

povrijeđenih osoba; djela su uglavnom kvalificirana kao izazivanje opće opasnosti. Eksplozije su

se u najvećem broju slučajeva dogodile na otvorenom prostoru, uglavnom ispred stambenih i

ugostiteljskih objekata i na ulici.6 Detaljniji podaci za promatrani period nisu dostupni.

Čak i na temelju ovako šturih pokazatelja moguće je zaključiti da je upotreba

eksplozivnih tvari na području Općine Novi Grad, kao, uostalom, i u ostalim sarajevskim

općinama, incidentna. No, pomenuto, a posebice činjenica da Općina Novi Grad „prednjači“ sa

registriranim brojkama upotrebe minsko-eksplozivnih sredstava, ne treba spriječiti nadležne

organe (ne samo djelatnike ministarstva unutarnjih poslova) da razmisle o provođenju

aktivnosti na planu smanjenja količine oružja i eksplozivnih tvari u ilegalnom posjedu, te

smanjenju broja incidenata u vezi s oružjem i eksplozivnim tvarima. To bi bilo moguće učiniti

putem javnih kampanja podizanja svijesti javnosti o problemima u vezi s oružjem i eksplozivnim

tvarima, provođenjem edukacije u vezi sa sigurnim rukovanjem oružjem i eksplozivnim tvarima,

uspostavljanjem efikasnog sistema upravnog i inspekcijskog nadzora oružja i eksplozivnih tvari,

nadzora uvoza i izvoza oružja i eksplozivnih tvari, skladištenja i čuvanja oružja i eksplozivnih

tvari, itd.

Bezbjednost saobraćaja

Pored protivpravne djelatnosti protiv javnog reda i mira i imovinskog kriminaliteta, oblast

bezbjednosti saobraćaja zauzima zapaženo poglavlje u analizi sigurnosti. S obzirom na to da je

riječ o dinamičkom sistemu, neizbježne su u njegovom pravilnom funkcionisanju i određene

devijacije koje se ispoljavaju u saobraćajnim nesrećama, čije posljedice mogu biti teže i lakše.

Prema zvaničnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2009. godine u saobraćajnim

nesrećama u svijetu smrtno strada oko 1,2 miliona ljudi, a 20 do 50 miliona ljudi je na ovaj ili

onaj način povrijeđeno u saobraćajnim nesrećama. Od svih uzroka smrti, smrt od posljedica

saobraćajnog traumatizma je 2004. godine bio na 9. mjestu ukupne smrtnosti u svijetu, sa

udjelom od 2.2% smrti, predviđa se da će do 2030 godine biti na 5. mjestu, sa učešćem od 3,6%

(WHO, 2009). Treba reći i da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu

dnevno umire od posljedica saobraćajnih nesreća 3. 500 ljudi (WHO, 2011.). Može se slobodno

reći da su saobraćajne nesreće vodeći uzrok nasilne smrtnosti u svijetu u mirnodopskim

uslovima života. Također, prema određenim pokazateljima iz susjedne Republike Hrvatske,

smrtnost uzrokovana saobraćajnim nesrećama i saobraćajni traumatizmi najčešći su i najvažniji

uzroci nasilnog oštećenja zdravlja (Zečević, et al., 2004, str. 265). Osim stradanja sa smrtnim

6 U jednom slučaju, početkom 2008. godine, dva su lica čak povrijeđena na autobusnom stajalištu na

Lukavičkoj cesti.

posljedicama, saobraćajne nesreće uzrokuju velike ekonomske gubitke koji se oslikavaju u:

naknadi štete od strane osiguravajućih društava, naknade za liječenje teže i lakše povrijeđenih,

privremena ili trajna radna nesposobnost, isplata invalidnina, prijevremeno penzionisanje, itd. S

finansijskog aspekta, procjenjuje se da se godišnje u svijetu potroši 518 milijardi dolara na

saniranje posljedica saobraćajnih nesreća, kako direktne, tako i indirektne štete (Tasić et al.,

2007., str. 232). Na kraju, treba istaći da je riječ o specifičnim deliktima kod kojih namjera,

odnosno umišljaj za njihovo činjenje ne dolazi do izražaja. Po porijeklu, ovu delikti su najčešće

akcidentalnog karaktera, a rezultat su nepažnje (nehata) učesnika u saobraćaju.

Prikaz broja saobraćajnih nesreća po općinama

Stari grad

Centar N.

Sarajevo

N. Grad Ilidža Hadžići Trnov

o Vogošć

a Ilijaš

UKUPNO

2006 409 1699 1583 1604 1150 238 29 322 228 7262

2007 499 1934 1743 1834 1366 278 42 362 223 8281

2008 779 2092 1891 2019 1515 326 46 416 237 9321

2009 860 2259 2018 2117 1457 323 50 470 253 9807

2010 827 2256 2015 2058 1384 284 61 458 256 9599

Ukupno: 3374 10240 9250 9632 6872 1449 228 2028 1197 44270

Pregled saobraćajnih nesreća u Kantonu Sarajevo za period 2006 – 2010. godina.

Tabela i grafikon prikazuju ukupan broj saobraćajnih nesreća koje su se dogodile na

području Kantona Sarajevo u posmatranom periodu od 2006. do 2010. godine. Iako se

primjećuje pad saobraćajnih nesreća u 2010. u odnosu na 2009. godinu, izračunom prosječne

stope rasta može se konstatovati da su se saobraćajne nesreće u Kantonu Sarajevo u

posmatranom periodu povećale u prosjeku za 7,22%. Uzevši u obzir Općinu Novi Grad Sarajevo,

prosječna stopa povećanja saobraćajnih nesreća u posmatranom periodu iznosi 6,43%, što je

oko 0,8% manje u odnosu na cijeli Kanton. Izračunavanjem prosječne stope na ukupan broj

saobraćajnih nesreća u Kantonu Sarajevo na 100.000 stanovnika za posmatrani period, i

poređenjem istog proračuna sa, primjerice, glavnim gradom susjedne Hrvatske, dolazimo do

spoznaje da se u prosjeku za posmatrani period u odnosu na 100. 000 stanovnika u Kantonu

Sarajevo dogodilo 170,21 saobraćajna nesreća manje nego u gradu Zagrebu.

Prikaz saobraćajnih nesreća na 100. 000 stanovnika i rang općine

Apsolutne brojke Broj saobraćajnih nesreća na 100. 000

stanovnika

Rang općine

Stari Grad 3374 773,9 5

Centar 10240 2348,6 1

N.Sarajevo 9250 2121,6 3

N.Grad 9632 2209,2 2

Ilidža 6972 1599,1 4

Hadžići 1449 332,3 7

Trnovo 228 52,3 9

Vogošća 2028 465,1 6

Ilijaš 1197 274,5 8

Dalje, kroz tabelu iznad prikazana je prosječna stopa saobraćajnih nesreća u Kantonu

Sarajevo i rangirane su općine prema broju saobraćajnih nesreća. Analizom apsolutnih i

relativnih pokazatelja vidi se da se Općina Novi Grad nalazi u vrhu stope izvršenja saobraćajnih

nesreća. Statistički posmatrano, nepovoljnija je situacija u Općini Centar, dok ni Općina Novo

Sarajevo ne zaostaje mnogo za općinama Centar i Novi Grad. U odnosu na stopu od 100. 000

stanovnika, posmatranu prema pokazateljima za, primjerice, grad Zagreb, vidi se da je ipak

Općina Novi Grad u mnogo povoljnijem položaju sa svega 2.209 saobraćajne nesreće.

Saobraćajne nesreće sa stradalim licima

Stari

grad

Centar N.

Saraje

vo

N.

Grad

Ilidža Hadžić

i

Trnov

o

Vogoš

ća

Ilijaš UKUP

NO

2006 35 142 171 176 152 57 5 57 42 837

2007 38 140 190 187 191 81 9 56 39 931

2008 45 175 188 152 171 81 11 52 50 925

2009 66 166 182 161 166 56 9 46 46 898

2010 42 147 133 163 141 66 13 40 43 788

Ukupno 226 770 864 839 821 341 47 251 220 4379

Pod pojmom stradala lica u policijskoj praksi podrazumijevaju se lica koja su lakše

povrijeđena, teže povrijeđena i koja su izgubila život.

Stopa saobraćajnih nesreća sa stradalim licima na 100. 000 stanovnika

Apsolutne brojke Broj saobraćajnih nesreća sa stradalim

licima na 100. 000 stanovnika

Rang

Stari Grad 226 51,8 7

Centar 770 176,6 4

N.Sarajevo 864 198,2 1

N.Grad 839 192,4 2

Ilidža 821 188,3 3

Hadžići 341 78,2 5

Trnovo 47 10,8 9

Vogošća 251 57,6 6

Ilijaš 220 50,5 8

Posmatrajući pokazatelje iz tabela, dolazi se do spoznaje da Općina Novi Grad i u ovom

segmentu visoko kotira u Kantonu Sarajevo. Dakle, prema navedenim pokazateljima, Općina

Novi Grad nalazi se na drugom mjestu, iza Općine Novo Sarajevo. Vrlo je interesantno istaći da se

Općina Centar koja ima najveću stopu saobraćajnih nesreća u Kantonu Sarajevo nalazi prema

broju stradalih lica tek na četvrtom mjestu. Poredeći situaciju sa gradom Zagrebom u susjednoj

Republici Hrvatskoj, može se reći da se na području Općine Novi Grad znatno manje

saobraćajnih nesreća događa sa stradalim licima nego u gradu Zagrebu.

Stopa smrtno stradalih lica u saobraćajnim nesrećama na 100. 000 stanovnika

Ukupno Broj smrtno stradalih lica na 100. 000

stanovnika

Rang

Stari grad 6 1,4 8

Centar 12 2,8 5

N.Sarajevo 19 4,4 3

N.Grad 18 4,1 4

Ilidža 31 7,1 1

Hadžići 21 4,8 2

Trnovo 3 0,7 9

Vogošća 11 2,5 6

Ilijaš 10 2,3 7

U Kantonu Sarajevo u posmatranom periodu od 2006. do 2010. godine, ukupno je u

saobraćajnim nesrećam smrtno stradalo 131 lice. Na području Općine Novi Grad, u istom

periodu, smrtno je stradalo 18 lica. Posmatrajući relativne i apsolutne pokazatelje dolazi se do

spoznaje da se po smrtnosti u saobraćajnim nesrećama u Kantonu Sarajevo Općina Novi Grad

nalazi na četvrtom mjestu, iza Ilidže, Hadžića i Novog Sarajeva. Stopa smrtnosti u saobraćaju na

području Općine Novi Grad mnogo je manja u odnosu na iste pokazatelje u Zagrebu, gdje se

bilježi da je na 100. 000 stanovnika smrtno stradalo 66 osoba.

Stopa teže povrijeđenih lica na 100. 000 stanovnika

Ukupno Broj teže povrijeđenih lica na 100 000

stanovnika

Rang

Stari grad 68 15,6 7

Centar 165 37,8 4

N.Sarajevo 176 40,4 2

N.Grad 172 39,4 3

Ilidža 201 46,1 1

Hadžići 130 29,8 5

Trnovo 19 4,4 9

Vogošća 81 18,6 6

Ilijaš 59 13,5 8

U tabeli iznad izražena je stopa teže povrijeđenih lica u saobraćajnim nesrećama u Kantonu

Sarajevo. Analizom apsolutnih i relativnih pokazatelja, dolazi se do spoznaje da je Općina Novi

Grad na trećem mjestu po broju teže povrijeđenih 39,4 teže povrijeđena lica u odnosu na ostale

općine, ali isto tako da je to neznatan broj u odnosu na Novo Sarajevo i Centar, ali nešto

značajnije manje u odnosu na Ilidžu.

Stopa lakše povrijeđenih lica na 100. 000 stanovnika

Ukupno Broj lakše povrijeđenih lica na 100. 000

stanovnika

Rang

Stari grad 196 45,0 8

Centar 790 181,2 4

N.Sarajevo 908 208,3 1

N.Grad 881 202,1 3

Ilidža 894 205,0 2

Hadžići 408 93,6 5

Trnovo 56 12,8 9

Vogošća 294 67,4 6

Ilijaš 263 60,3 7

I na kraju treba reći da analizom apsolutnih i relativnih pokazatelja u vezi lakše stradalih

lica, Općina Novi Grad u Kantonu Sarajevo zauzima isto treće mjesto, kao i u prethodnom slučaju

kada su u pitanju teže povrijeđene osobe, takođe iza Novog Sarajeva i Ilidže.

Javni red i mir

Javni red predstavlja osnovu mira, stabilnosti i sigurnosti svake države. Narušavanje

javnog reda predstavljaju ponašanja kojima se na nedopušten - nezakonit način narušava mir,

red, sloboda kretanja, mogućnost ostvarivanja prava građana, pravo na normalan život i druga.

Održavanje javnog reda je posebno važno, jer se napada na jedno od najvažnijih građanskih

prava i njegovim se (ne)održavanjem (ne) pokazuje sposobnost vlasti da pruže siguran ambijent

za članove društva. Na ovom se području istovremeno susreće i ostvaruje ili ne ostvaruje više

temeljnih prava građana, a u svakodnevnom ponašanju u pravilu se konzumiraju istodobno

(MUP RH, 2005).

U grafu niže prikazani su podaci za prekršaje po osnovu javnog reda i mira u općinama

Kantona Sarajevo, i to po godinama 2006-2010.

U Kantonu Sarajevo je u petogodišnjem promatranom periodu registrirano 27.258

prekršaja, odnosno u prosjeku 5.451 prekršaj godišnje. Općina Novi Grad participira u ukupno

prijavljenoj prekršajnoj delinkvenciji u Kantonu Sarajevo sa 11.3 %, sa prosječnim godišnjim

povećanjem broja prekršaja od 57 %.

Promatraju li se podaci prosječno za svih pet godina u analizi i dodijele li im se na temelju tih prosječnih vrijednosti rangovi (razredi), dobije se sljedeća tabela:

Prosjek broja prekršaja po javnom redu i miru za

period 2006-10

Rang općine, tj. PU (period 2006-10)

I PU 2403 1

II PU 1204 2

III PU 619 4

IV PU 645 3

V PU 307 5

Ukoliko se, pak, podaci relativiziraju brojem stanovnika i iskažu tako dobivenim stopama

prekršaja, dobije se sljedeća tabela, uključujući i na temelju dobivenih podataka razrede:

Prosječna stopa prekršaja po javnom redu i miru na

100.000 stanovnika (period 2006-10)

Rang općine, tj. PU (period 2006-10)

I PU 2224 1

II PU 1641 2

III PU 665 5

IV PU 829 3

V PU 790 4

Apsolutne i relativizirane brojke za prekršaje ukazuju da Općina Novi Grad nije toliko

opterećena prekršajnom delinkvencijom. Statistički promatrano, situacija je mnogo bolja nego u

ostalim općinama, tako da je zabilježena brojka dva i pol puta manja nego na području Novog

Sarajeva, ili više od tri puta manja nego na području općina Starog Grada i Centra. Situacija je,

međutim, lošija poredeći Općinu Novi Grad s, recimo, Zagrebom, u kojemu je za isti promatrani

period prosječno godišnje zabilježeno 6.269 prekršaja iz ove oblasti, sa prosječnom stopom od

576 prekršaja po javnom redu i miru na 100.000 stanovnika.

Prekršaji po javnom redu i miru su, pored sigurnosti prometa na cestama, jedno od

najbrojnijih prekršajnopravnih područja. Temeljeći iskaz na policijskim izvještajima, treba

napomenuti da su u Sarajevu počinitelji ovih oblika protupravnih ponašanja uglavnom primarni

(ranije nekažnjavani) delinkventi, srednje životne dobi (preko 36 godina života), te da su među

prekršiteljima najbrojniji oni koji su ušli u kažnjivu zonu prosjačenjem, tučama ili fizičkim

napadima i naročito drskim ponašanjem. Ovi podaci čine preventivne aktivnosti složenim, jer se

u pravilu7 radi o stihijnom ponašanju koje je teško predvidjeti i smisleno i sistematski

preduprjeđivati. Čini se da bi za suprotstavljanje ovim oblicima delinkvencije, unatoč relativno

povoljnoj slici poredeći je sa drugim sarajevskim ili općinama susjednih država, potrebno daljnje

poduzimanje kontinuiranih općih preventivnih akcija, naročito putem prisustva pozornika na

ulicama, kontrole ugostiteljskih objekata za koje se zna da su mjesta okupljanja kriminogenih

osoba ili grupa, promocije zdravog života i etičkih vrijednosti, osiguranja kvalitetnog slobodnog

vremena za mlade, i sl.

7 Izuzme li se, naravno, prosjačenje, ali kojega po policijskim izvještajima nema previše na području Novog

Grada, nego je više karakteristično za područje Starog Grada i Centra, i to u ljetnjim mjesecima i za vrijeme

praznika.

ALTERNATIVNI PODACI O STANJU SIGURNOSTI NA PODRUČJU OPĆINE NOVI GRAD

Uopšte o istraživanju osjećaja sigurnosti građana Općine Novi Grad

Prema posljednim statističkim podacima Općinske službe za opću upravu na lokalitetu

Općine Novi Grad trenutno živi cca. 140.000 stanovnika. Pretpostavlja se da je broj stanovnika

znatno veći s obzirom da je prethodna evidencija izvršena isključivo prema popisu mjesnih

zajednica, na što ukazuje i popis biračkog tijela u toku posljednjih parlamentarnih izbora u BIH

prema kojima je u Općini Novi Grad prijavljeno 106.321 punoljetnih građana (iz 2010. godine).

Ovaj podatak nam svakako govori da stanosvništvo ove općine čini oko 30% ukupnog

stanovništva Kantona Sarajevo, odnosno 35% ukupne populacije gradskih općina grada

Sarajeva.

U nastavku su prikazani podaci o ispitivanju osjećaja sigurnosti stanovnika Općine Novi

Grad. Podaci su prikupljeni anketiranjem 260 slučajno odabranih punoljetnih stanovnika ove

općine u februaru 2010. godine. Primijenjeni metod anketiranja je intervjuisanje (tzv. licem-u-

lice8) na osnovu posjete odabranom domaćinstvu. Anketiranje su obavili istraživači CPRC

Sarajevo, na način da se upitnici nisu davali ili ostavljali ispitanicima da ih sami popune, već je

anketar intervjuirao respondenta lično u njegovom domu. Anketar je vršio lični nadzor upitnika i

drugog materijala, i onda popunjene upitnike i sve ostale zahtjevane materijale predao

supervizoru iz reda autora ove studije.

Prvenstveni cilj ove ankete bio je prikupljanje pouzdane informacije za ukupno odraslo

stanovništvo Općine Novi Grad. Ovaj cilj je bilo naravno nemoguće postići kroz intervjuiranje

svih stanovnika općine, nego tek na jednom manjem broju stanovnika. Taj dio stanovnika

predstavlja „uzorak“, a postupak odabira stanovnika koji uzlaze u uzorak „uzorkovanje“. Naime,

uzorkovanje, izbor ispitanika, veoma je složen proces, u kojem učestvuju stručnjaci-učesnici,

supervizori i anketari. Ako ijedan od učesnika u postupku uzorkovanja načini grešku, valjanost

administracije i najbolje sastavljenog upitnika, i na osnovu njega prikupljenih podataka, je „pod

znakom je pitanja“. Stoga je postupak odabira ispitanika u Općini Novi Grad urađen po

najrigoroznijim kriterijima. U ovom postupku određenaje veličina uzorka od 260 ispitanika,

izabranih u sedam ravnomjerno raspoređenih jezgara u urbanim dijelovima općine. Pod

8 Šta znači intervjuisanje licem-u-lice? To, u principu, znači da anketar čita pitanja osobi izabranoj za

intervju i biljeleži njegove/njene odgovore prema kategorijama odgovora datim u upitniku (uglavnom

zaokružujući šifru odgovarajućeg odgovora). U nekim pitanjima je moguće napisati potpuni odgovor

ispitanika.

„jezgrom“ se podrazumijeva polazište i precizno definisana putanja kojom se kretao anketar i

koje nije izabrano nasumično. Ono ima svoje sopstveno značenje u sistemu uzorkovanja.

Polazišta moraju zadovoljiti prostorne dimenzije stratifikacije i omeđiti odgovarajuću „zonu

odgovornosti“. Polazište je prvi segment u dijelu sistema stratifikacije. Svaki anketar je precizno

dobio tačno preciziranu putanju svog kretanja, prema upustvu koje je dato u tabeli „Jezgra“.

Grafički prikaz kretanja anketara također je dat u nastavku.

Tabela „Jezgra“

Općina KRAJ Početna tačka i pravac

Novi grad ALIPAŠINO B-faza Iz ulice Ante Babića (benzinska pumpa Brkić Petrol) ući u

ulicu Semira Frašte sve do ulice Nerkeza Smailagića, zatim na

istom mjestu gdje je započet ulazak u Semira Frašte ući na Trg

ZAVNOBIH-a.

Novi grad ALIPAŠINO C-faza Sa raskršća ulice Ive Andrića i ulaza u C-fazu Alipašina polja,

ući u u ulicu Bosanska sve do Geteove, zatim Geteovom ući na

Trg Nezavisnosti.

Novi grad ALIPAŠINO A-faza Od tramvajske stanice RTV dom, krenuti Trgom Solidarnosti,

zatim preći na Trg Međunarodnog prijateljstva do kraja.

Novi grad SARAJ POLJE i

AERODROMSKO

Adija Mulabegovića do Lukavičke ceste, zatim Lukavičkom ući

na Teheranski trg...... Preći Nedžariće do Aerodromskog

naselja, nastaviti u Aerodromskom: Početak ulice Braće

Mulića, prema ulici Štefka Dorića, ući u ulicu Andreja

Andrejevića, zatim u ulicu Akifa Šeremeta i na kraju anketirati

u ulici Franca Prešerna.

Novi grad DOBRINJA 1 Krenuti sa Trga Sarajevske olimpijade (obići zgrade na Trgu),

ući u ulici Salke Nezečića. Zatim preći u ulicu Grada Bakua i

njome ići do Trga djece Dobrinje (obići zgrade na Trgu).

Novi grad DOBRINJA 2 Bulevar branilaca Dobrinje (od početka naselja Dobrinja)

zatim ulica Emila Zole, te zatim ulica Ilhamia.

Novi grad OTOKA i naselje

PAVLA GORANINA

Iz pravca pijace Merkur ući u ulicu Brčanska (lijevo) i slijediti

«prsten» te ulice do tačke polazišta odakle se krenulo.... zatim

preći u naselje Pavla Goranina i to od ulice Adil Bega Firdusa,

ući u ulicu Kodžina, zatim u ulicu Bosanskih kraljeva, te Atife

Karajlić, zatim Avde Hodžića, te na kraju u ulici Novopazarska

završiti.

Izbor domaćinstva

Drugi zadatak u sistemu stratifikacije bio je sam izbor domaćinstva. Naime, pravilo je da

se za svaku anketu utvrđuju posebna pravila izbora domaćinstva. Za potrebe ove studije

anketari su dobili precizna upustva o tome: u koju oblast (ulice) će ući, šta je polazište od kojeg

će brojati svaku predviđenu adresu (svaka treća privatna kuća, ili svaki šesti stan u haustorima,

šta je model za izbor ispitanika u domaćinstvu (princip „najbližeg datuma rođenja“ od dana

ankteriranja), šta rade anketari ako ispitanik odbija da učestvuje u anketiranju, koliko

domaćinstava minimalno moraju posjetiti, plan rokova za izvođenje terenskog rada (za ankete

ovog tipa veoma je važno da nemaju dug period terenskog rada) i, na kraju, koju dokumentaciju

moraju imati i popuniti za potrebe ovog istraživanja.

Izbor ispitanika

Treći i vrlo težak zadatak intervjuera u procesu stratifikacije jeste definisanje koga u

domaćinstvu intervjuirati. Ispitanika unutar domaćinstva odabira se prema unaprijed

definiranom postupku. U

ovom istraživačkom

projektu ispitanici moraju

biti punoljetni. A od svih

punoljetnih ukućana

ispravno odabranog

domaćinstva bira se samo

jednog. Princip za izbor

ispitanika u ovom

istraživanju jeste „najbliži

datum rođenja“, i

ispitanici su morali taj

princip da predstave svim

prisutnim osobama u

domaćinstvu. Na prvoj stranici upitnika nalazi se tekst za započinjanje intervjua sa ispitanikom,

gde je opisan postupak za izbor ispitanika. Zato anketari u pravilu slijede tekst i sva precizna

uputstva u njemu. Anketari su animirani da učine svaki mogući pokušaj da intervju vode s

odabranom osobom. Ovo podrazumijeva do tri različite posjete (kontakta) izabranom

domaćinstvu ako ta osoba nije kod kuće u tom trenutku ili nije dostupna za intervju iz bilo kojeg

drugog razloga. Precizno je naglašeno da niti jednog drugog člana domaćinstva ne smiju

intervjuisati umjesto onog koji zadovoljava kriterijum „najbliži datum rođenja“. U slučaju ako ni

poslije tri pokušaja/kontakta nije načinjen intervju s odabranom osobom, onda je sugerisano

anketarima da idu do prvog narednog domaćinstva i tako nastave anketiranje. Na opisan način,

odabrano je 260 ispitanika, čija je prosječna starost 42 godine, a spolna zastupljenost

raspoređena u omjeru 52% osoba muškog i 48% osoba ženskog spola.9

Kvalitet života i osjećaj socijalne sigurnosti

Kvalitet života u modernim urbanim sredina ma je određen i predodređen mnogim

determinantama, koje prosječan stanovnik vidi kao mogućnost artikulacije što više interesa u

neposrednoj blizini stanovanja. Gustina naseljenosti, blizina i brojnost trgovačkih, kulturnih i

drugih centara je zasigurno parametar koji jednu zajednicu određuje s aspekta kvaliteta

življenja. S tim u vezi broj stanovnika na područjima mjesnih zajednica Općine Novi Grad varira

od 2.000 do 9.000, dok je broj domaćinstava u 2010. godini iznosio 41.562. Sama struktura

porodice i njena brojnost je u okvirima prosjeka EU (2,5), jer prosječna porodica u Novom Gradu

ima 2,88 članova.

Gustina naseljenosti kao determinanta kvaliteta življenja je posljednja u nizu nabrojanih,

aprema posljednjim zvaničnim podacima iz 2005. godine, prosječna gustina naseljenosti na

području Općine Novi Grad iznosla je 2.540 stanovnika po km2. Komparacije radi, i zbog boljeg

razumjevanja rezultata ove studije, treba konstatirati da je, u istom periodu, prosječna gustina

naseljenosti na području Kantona Sarajevo iznosila 321 stanovnik po 1 km2, što definitivno

Općinu Novi Grad čini jednom od najgušće naseljenih općina, ne samo u Kantonu Sarajevo, nego i

u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ovaj podatak je lako interpretirati jer gustina naseljenosti na

području Općine Novi Grad je 8 puta veća nego gustina naseljenosti u ostalim gradskim

općinama grada Sarajeva.

Već je rečeno da je prosječna starost ispitanika u uzorku 42 godine. Međutim, ovaj

podatak je jako bitan u smislu komparacije sa zvaničnom statistikom prema kojoj na području

općine živi 19,7 % stanovništva mlađeg od 15 godina, 69,4 % stanovništva između 15 - 64 godine

starosti (radni kontigent) i 10,9 % stanovništva starijeg od 65 godina. Iz ovoga proizilazi da je

upravo prosječna starost uzorka iz naše studije u neku ruku aritmetička sredina „radnog

9 Spolna struktura stanovništva u Opštini Novi Grad u 2010. godini činilo je 46,7 % muškaraca i 53,3 %

žena.

kontingenta“ stanovništva Općine Novi Grad,10 ali i cijelog Kantona Sarajevo u kojem također

70% stanovništva pripada tzv. „radnom kontingentu“.

U nastavku su prezentirani rezultati istraživanja u pogledu toga na koji način građani

Općine Novi Grad percipiraju: probleme s kojim se susreću u susjedstvu, situacije koje ih

uznemiravaju, koje dijelove grada vide kao problematične, kako ocjenjuju svoju sigurnost u

naselju u kojem žive i kakve su im socijalne relacije i socijalna sigurnost.

Problemi s kojim se susrećete u susjedstvu

Prema podacima iz ovog istraživanja prosječna dužina boravka ispitanika na posljednjoj

adresi u Općini Novi Grad je oko 25 godina, što prezumira maksimalnu povezanost sa

susjedstvom. Stoga ne iznenađuje podatak da se oko 64% ispitanika slaže sa tvrdnjom da u

okruženju u kojem žive imaju mnogo prijatelja (vidi grafik niže). S druge strane, oko trećina

ispitanika (oko 35%) izražava slabu povezanost sa susjedima. Ako se pogleda truktura ispitanika

koji daju ovakva dva suprostavljena stava, i ako se isti koreliraju iste sa podacima o dužini

boravka na posljednjoj adresi, može se zaključiti da je prosječna dužina boravka ispitanika koji

„nemaju mnogo prijatelja u susjedstvu“ znatno manja (do 10 godina) od prosječne dužine

boravka ispitanika koji izražavaju veliko povjerenje u svoje susjedstvo. Ovakav podatak je, na

određeni način, logičan i očekivan.

10 Na području kantona Sarajevo (prema podacima iz 2010.godine) živi 16,4 % stanovništva mlađeg od 15

godina, 70,1 %stanovništva između 15 – 64 godine starosti i 13,5 % stanovništva starijeg od 65 godina, što

upućuje na zaključak da je povoljnija starosna struktura stanovništva na području opštine u odnosu na

prosjek kantona.

Pored interpersonalnih odnosa sa susjedima, građani svakako svoj dojam o mjestu

stanovanja stvaraju i na osnovu higijene koja vlada u naselju. Ovdje se najčešće misli na kvalitet

usluga kao što su: sakupljanje, odvoženje i odlaganje kućnog smeća i drugih prirodnih i

vještačkih otpadaka iz stambenih, poslovnih i drugih objekata, čišćenje i pranje javnih površina,

uklanjanje, odvoženje i odlaganje otpada iz korpi za otpatke na javnim mjestima, kao i smeća i

drugog otpada, odnosno padavina (snijeg i led) sa javnih površina i pranje tih površina. Iz

podataka ove studije vidljivo je da čak 67% stanovništva Općine Novi Grad nije zadovoljno

čistoćom javnih površina, odnosno uslugama koje su im pružene iz tog domena. Zabrinjavajući

podatak je i taj da čak skoro dvije petine (oko 40%) stanovnika ovo smatra „vrlo velikim

problemom“ (vidi grafik).

Svakodnevno svjedočimo činjenici da „globalna ekonomska kriza“ nagriza i sve segmente

bosanskohercegovačkog društva. Stoga, nije rijetkost čuti da stopa nezaposlenosti raste iz dana u

dan, a da programi zapošljavanja mladih postaju skoro pa „incident“. No, problem koji navodimo

sve više postaje svjetski problem. Uzmu li se u obzir statistički podaci različitih UN agencija,

može se konstatovati da su mladi, kao populacijska skupina, u stalnom porastu u svijetu; da sa

povećanjem njihovog broja, rapidno raste i broj nezaposlenih, što, nažalost, prati i stopa

njihovog prestupničkog ponašanja. Ovaj porast generiran je mnoštvom uslova od kojih treba

navesti one najznačajnije kao što su: siromaštvo, nagli porast stanovništva, neadekvatan

standard domaćinstva, urbanizacija i industrijalizacija te migracijska kretanja.

Besperspektivnost, kao ključna riječ opisa budućnosti mladih u BiH ne daje veliku nadu i u

interpretaciji rezultata ove studije. Naime, čak 80% stanovnika Općine Novi Grad smatra da

grupe besposličarske omladine predstavljaju veliki problem u njihovim lokalnim zajednicama

(vidi naredni grafikon).

Danas u zemljama EU nisu rijetka istraživanja u kome se analiziraju različite socio-

patološke pošasti. U ovim istraživanjima preovladavaju alkoholizam i narkomanija kao najčešće.

Posljednji podaci iz nekih razvijenih zemalja EU (npr. Finska11) pokazuju da je u vremenu

globalne ekonomske krize utvrđeno da je dvije trećine smrtnih slučajeva povezano sa

uzimanjem alkohola i da su žrtve većinom bili usamljeni ljudi. Ovakav podatak ne iznenađuje jer

prema psiholozima, usamljenost je faktor rizika za ovisnost o alkoholu, jer takvi ljudi pokušavaju

ublažiti usamljenost alkoholom i niko ih ne kontroliše. Upravo stručnjaci vjeruju da jače

društvene veze među ljudima mogu smanjiti rizik vezan za alkohol. Nažalost, prema rezultatima

anketa, u današnjem modernom društvu, društvene veze sve više slabe, a ljudi su sve više i više

sami. Međutim, podaci iz istraživanja provedeni u Općini Novi Grad nisu toliko beznadežni.

Naime, polovina ispitanika (oko 50% njih) prijavljuje „pijance na ulici“ kao problem u njihovim

lokalnim zajednicama Općine Novi Grad. Veliku zabrinutost u pogledu većinom izražavaju

stanovnici „Saraj polja“ i „Otoke“.

11 Izvor vijesti: http://www.24sata.info/lifestyle/nauka/73716-Oprez-Usamljenost-dovodi-

pijanstva.html#ixzz1gsAZquGT

Zaštita imovine, kako obe privatne, tako i one javne – društvene, zasigurno je jedan od

preciznijih pokazatelja brige vlasti za kvalitet života neke lokalne zajednice. Nerijetko se

primjećuje da su pojedini objekti bespotrebno i nasilno oštećeni ili uništeni. , da su parkovi za

djecu destruirani više puta u godini i slične pojave. Upravo ovakva ponašanja pojedinaca i grupa,

praćena neobjašnjivim „hard nasiljem“, kojim se uništava društvena imovina, naziva se

vandalizam. Vandalizam ustvari označava namjerni čin koji uzrokuje oštećenje ili uništavanje

javne ili privatne imovine. Upravo ova problematika je tretirana i u ovoj studiji. Prema mišljenju

stanovnika Općine Novi Grad, čak 60% njih smatra da je vandalizam veliki problem, dok njih oko

30% smatra da je problem izražen, ali ne u velikoj mjeri. Tek svaki deseti stanovnik općine

smatra da vandalizam nije problem izražen u lokalnim zajednicama Općine Novi Grad (vidi

grafikon).

Veoma često ljudi u lokalnim zajednicama primjećuju i crteže na zgradama, na zidovima,

garažama i uopšteno na glatkim plohama. Najčešće se radi o grafitima koji su posljenjih 30-tak

godina postali neformalni simbol urbanog življenja. Pitanje koje si nekad postavljaju i lokalne

vlasti jest jesu li grafiti umjetnost ili vandalizam. To se postavlja već dugo vremena i često se

zbog toga diže puno prašine, naročito u tumačenju starijih i srednjih generacija. Naime, većina

starijih aktivista u mjesnim zajednicama se bori protiv "problema" grafita smatrajući “writere”

delikventima. S druge strane, mlađi u svemu tome prepoznaju i neku vrijednost putem koje

mladi umjetnici stvaraju prava umjetnička djela koja niko ne može osporavati. Između ta dva

mišljenja nerijetko nastaje problem. Grafiti su definitivno predivna grana umjetnosti koja

privlači mlade i koja kao dio hip hop kulture potiče mlade da razvijaju svoju kreativnost i talent.

Slobodna umjetnost koja dopušta i “uličaru” da se izrazi, iza koje se ne krije želja za novcem i

slavom, u današnjem je svijetu jako rijetko. Naravno, s druge strane postoje i oni koji svoj „tag“

(potpis) ostavljaju diljem grada, čak po spomenicima kulture, zgradama i za njih se može

zasigurno reći da ne predstavljaju umjetnost. Potpisi, ili kako ih danas žargonski zovu “tagovi”,

su najčešće jako neuredni i nastaju u nedostatku talenta, sa ciljem da što više ljudi pročita nihovo

ime. Upravo stanovnici Općine Novi Grad različito reaguju. Četvrtina je mišljenja da je problem

dosta izražen (najčešće se radi o starijim osobama preko 50 godina starosti), dok polovina misli

da problem nije tako veliki.

U svakodnevnici lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini ljudi su često i sami bili u

nedoumici da li oskudno obučenoj djeci u pruženu ruku spustiti novčić. Ovakav modus nije

uasmljen, on se proteže do situacija i dilema u kojima razmišljamo da li osobi koja nosi pregršt

ljekarskih nalaza dati prilog za operaciju, da li djevojčici povjerovati da je ratno siroče koje živi

sa nemoćnom nanom, tetkom ili slično. Zasigurno se svaki stanovnik Sarajeva često zapita da li

treba proći pored majke na trotoaru u čijem naručju je petomjesečna beba. Ovo su samo neki

klišei za ponašanja koja se često viđaju na ulici i koja se smatraju prosjačenjem. Prosjačenje je

kroz historiju predstavljalo izraz ljudske samilosti prema nemoćnim, siromašnim, bolesnim, koji

bez tuđe pomoći ne mogu ništa zaraditi. Međutim, prosjačenje danas dobija različite forme i

postaje dio djelatnosti organiziranih kriminalnih grupa. Imajući u vidu izrečeno, interesantno je

vidjeti kako stanovnici Novog Grada vide prosjake na ulici, odnosno da li ih smatraju velikim

problemom. Trećina ispitivanih je mišljenja da je prosjačenje vrlo veliki problem, dok dvije

trećine (oko 66%) ispitivanih izražava zabrinutost u pogledu ove pojave. Tek svaki deseti

stanovnik smatra da prosjačenje nije problem Novog Grada (vidi grafikon).

Nerijetko stanovnike lokalnih zajednica grada Sarajeva uznemiravaju i beskućnici koje

svakodnevno viđaju u parkovima ili čak u haustorima, gdje „logoruju“ i spavaju. Populaciju

beskućnika u Bosni i Hercegovini najvećim dijelom čine odrasli muškarci.

Pretpostavlja se da je velika većina beskućnika ekstremno siromašna i odvojena od svojih

porodica i socijalnih institucija uopšte. Istraživanja u EU12 pokazuju da je oko jedne trećine

odraslih beskućnika mentalno bolesno, a oko pola ukupnog broja beskućnika su ovisnici o

alkoholu ili drogama. Do 50-ih godina 20. stoljeća najveći broj beskućnika su bili alkoholičari i

ljudi starije dobi, dok su današnji beskućnici relativno mladi, što zabrinjava ne samo vlasti već i

stanovnike savremenih metropolisa kakav je i grad Sarajevo. U većini zemalja Evropske Unije

pomoć za beskućnike dolazi iz privatnog sektora, od vjerskih institucija, organizovanih skloništa

i hostela. Pomoć također osiguravaju i NVO pružanjem različitih usluga (smještaj, hrana, odjeća,

medicinska i pravna pomoć), čime život mnogih beskućnika čine podnošljivijim. Ipak, navedene

organizacije nemaju mogućnosti i ne djeluju u smjeru rješavanja jeftinijeg stanovanja. Mnogi

vide rješenje problema beskućništva u postavljanju posebnih odjela u sklopu vlada na svim

nivoima vlasti u BIH kako bi omogućili jeftinije stanovanje i stvorili bolji okvir za zapošljavanje,

ovog, zasigurno najsiromašnijeg dijela stanovništva. Rezultati ove studije pokazuju da svaki peti

12 Vidi više na: http://www.beskucnici.info/messages/cat/bitibeskucnik/46

stanovnik misli da su beskućnici veliki problem, dok četvrtina ispitanika to ne smatra izraženim

problemom (vidi grafikon).

Situacije koje uznemiravaju stanovnike Općine Novi Grad

Crne hronike u dnevnim novinama posljednjih godina obiluju slučajevima uličnih

pljački.13 Doba dana sve manje postaje bitno za izvršioce ovakvih krivičnih djela. Naime, dnevni

napadi su sve češći što nam daje za pravo da zaključimo da je surovost napadača jako porasla. S

druge strane, njihov strah od svjedoka očevidaca se praktično gubi u eri življenja u kojoj ljudi sve

neradije žele biti svjedoci čak i najtežih krivičnih djela o kojima bi mogli dati informacije kao

svjedoci. Lokalne zajednice u Sarajevu posljednjih desetak godina u viktimizacijskim studijama

potenciraju problem narkomana na ulicama i njihovog bezobzirnog ponašanja u ostvarenju

nagona za nabavkom dnevne doze droge. U takvim stanjima ovi nerijetko napadaju stanovnike

naselja, obijaju automobile i stanove i najčešće se pojavljuju kao izvršioci imovinskih delikata u

13 Sa stanovišta krivičnog prava, adekvatniji i stručniji termin bi bio „ulična razbojništva, razbojničke

krađe, i teške krađe uz upotrebu oružja ili oruđa“. Međutim, imajući u vidu pretpostavku da većina

građana, koji su uzorkovanjem odabrani za istraživanje, ne posjeduje potrebna stručna znanja za

razlikovanje navedenih krivičnih djela, stalo se na stanovište da je, zbog razumijevanja pitanja, oportunije

upotrijebiti kolokvijalni (iako nestručni) termin „ulična pljačka“.

statistici kriminaliteta u Sarajevu. Upravo stoga, veoma je značajan podatak da je čak 90%

stanovnika Općine Novi Grad uznemireno zbog problema „uličnih pljački“. Ovaj podatak se mora

ozbiljno shvatiti jer se očigledno radi o velikom problemu većine urbanih naselja u ovoj općini.

Nisu samo nasilništvo i imovinski delikti problematika koja uznemirava stanovnike

urbanih regija zemalja u tranziciji. Naime, veoma često, u ambijentu skupog življenja, ekonomske

krize i pada kupovne moći uopšte, ljudi su prinuđeni ili se bar tako čini, tražiti alternativni način

nabavke pojedinih usluga jeftinije. Naime, obično se radi o nabavci neke robe ili usluge kojom se

izbjegava plaćanje poreza ili se lakše dolazi do neke usluge. Ovakav postupak u startu bude

osuđen da ostane tajna jer i naručilac i „isporučilac“ usluge znaju da su u kažnjivoj zoni. No,

postoje i slučajevi kada se u svakodnevnoj interakciji građanin može naći u situaciji da bude

prevaren, a da ne ulazi u nabrojane situacije. Čak 95% ispitanika iz Općine Novi Grad smatra da

su uznemireni u pogledu mogućnosti da budu prevareni na različite načine u svakodnevnom

životu u lokalnoj zajednici u kojoj žive (vidi grafikon).

Nakon prevare, valja razmotriti i problematiku fizičkog obračuna u naseljima i uopšteno

fizičkih napada koji za posljedicu mogu imati viktimizaciju građana općine. Čak 63% ispitanika je

veoma uznemireno ovim pitanjem i smatra da su tuče skoro pa svakodnevnica, dok njih 35% ovo

smtra problemom ali i ne toliko izraženim. Interesantno je da samo 4% smatra da fizički napad

ili tuča nije problem zajednice u kojoj žive. Kuriozitet je da u ovoj grupi preovladavaju starije

osobe (iznad 55 godina), što bi se moglo protumačiti njihovom manjom kretnjom, odnosno

slabijom informiranosti u odnosu na ispitanike sa suprotnim stavovima (vidi grafikon).

Osim tuče i svakodnevnog narušavanja javnog reda i mira, statistika imovinskog

kriminaliteta na području Općine Novi Grad bilježi i česte slučajeve krađa u vidu provale u

stanove ili poslovne objekte, krađa iz stanova, razbojničkih krađa i drugih oblika otuđivanja

imovine građana. Ovakva praksa je dosta česta i ostavlja veliki trag na svakodnevni život,

opterećujući obične građane sa traženjem adekvatnih načina zaštite svoje pokretne i nepokretne

imovine.

Odgovor na pitanje „da li se građani štite?“ se može dobiti na jednostavan način. Dovoljno

je samo prebrojati automobile sa ugrađenim alarmima i mehaničkim zaštitama, ili prebrojati

„blindirana“ vrata u stambenim zgradama. Porast broja ugrađenih alarmnih sistema,

zamjenjenih ulaznih vrata u stanove upućuje na zaključak da su ljudi primili poruku „tranzicije“,

tj. da ih vlasti neće moći štititi kao u vrijeme „željezne zavjese“. Stoga je interesantno osvrnuti se

na podatak o mišljenju građana o problemu krađe u Općini Novi Grad. Čak 98% ispitanika je

zabrinuto zbog problema „krađe“ u njihovim naseljima. Od toga je 56% njih veoma zabrinuto i

smatra krađu veoma velikim problemom, dok samo 2% ispitanika ovo ne smatra problemom

Novog Grada.

Uzme li se u obzir vrsta krađa koje najviše uznemiravaju stanovništvo Općine Novi Grad,

ispitanici u velikoj mjeri imaju bojazan od „provala u stanove“. Inače, provale u stan i krađe iz

stanova i kuća najčešća su krivična djela koja se dešavaju u konceptima urbanog življenja u

zemljama u tranziciji. Žrtva ovih krivičnih djela može biti bilo koja osoba, bez obzira na

društveno-ekonomski, obrazovni status, uzrast ili pol. Nije nepoznanica da na osnovu

dosadašnjih iskustava i poznavajući stil i navike kradljivaca, policija savjetuje građanima da i

sami poduzmu određene samozaštitne mjere i radnje kako ne bi postali žrtve ovakvih pojava.

Interesantno je da su skoro svi ispitanici zabrinuti zbog ustaljene prakse provale u

stanove na području Novog Grada. Procenat od 99% mora biti alarm da se nešto učini u pogledu

prevencije ovakvih slučajeva. Dodatna otežavajuća okolnost je to da je čak 75% ispitivanih

veoma zabrinuto zbog mogućnosti da im neko provali u stan, jer imaju negativna iskustva iz

susjedstva i misle da je to veoma moguće.

Postoje mnogobrojni kriminogeni faktori, odnosno uslovi, koji pogoduju pljački stanova,

ali i nastanku drugih štetnih događaja koji proizlaze iz nemarnosti, nepažnje, površnosti,

lakomislenosti, nemarnog odnosa prema privatnoj i društvenoj imovini, nedovoljne fizičke i

tehničke zaštite i drugih propusta potencijalnih žrtava. Jedna od preventivnih mjera u

sprječavanju ovih krivičnih djela je između ostalog i susjedski ili komšijski nadzor tj. aktivnosti u

okviru primarnog suzbijanja kriminaliteta koje su usmjerene na fizičku i socijalnu okolinu.

Suština susjedskog nadzora leži u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima i da

uz policiju budu čuvari sopstvene i susjedne imovine, putem zapažanja i izvještavanja o

sumnjivim pojavama u svojim naseljima. Ideja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda,

potrebi da zaštite jedni druge, intervenisanju u ime drugih i ako se primijeti nešto sumnjivo,

obavezne beskompromisne dojave policiji. Upravo u pogledu navedenog problema, postavljeno

je pitanje stanovnicima Općine Novi Grad, „da li imaju susjeda kome mogu ostaviti ključeve od

svog stana u slučaju njihovog odsustva“? Više od dvije trećine ispitanika ima „apsolutno

povjerljivog susjeda“ (70%), dok svaki peti ispitanik misli da ima takve susjede, ali nema

apsolutno povjerenje spram njih, mada im donekle vjeruje (20%). Na kraju svaki deseti ispitanik

nema takve susjede.

Danas mnogi ljudi postaju žrtve različitih

krivičnih djela. Njihov život postaje

indirektno podređen uticaju tzv.

sekundarne viktimizacije, jer sporost i

nesenzibilnost institucija formalne

socijalne kontrole prema žrtvama, naročito

svojim rigidnim i materijalističkim

pristupom, dovodi do sve većeg broja

neprijavljivanja krivičnih djela. Pojam

žrtve je višeznačan i kompleksan, a u

okviru njega se najčešće govori o žrtvama

kriminala, rata, zlih navika, saobraćajnih

nesreća i drugih događaja. Žrtva je osoba

koja trpi od nekog zla, ili neke sile. Ona može biti povrijeđena životno, tjelesno, moralno, ili

imovinski oštećena. Ono što je najinteresantnije je to da je ona u svemu tome pasivni subjekt.

U krivičnom zakonodavstvu BiH ne spominje se pojam „žrtve“, već samo pojam

„oštećenog“. Žrtva krivičnog djela, sa viktimološkog aspekta, može se odrediti u užem i širem

smislu. Žrtva krivičnog djela u širem smislu je „svaka ona osoba, pravna ili fizička, kojoj je

neposredno ili posredno neko dobro ili pravo krivičnim djelom ugroženo, povrijeđeno ili

uništeno“. Žrtva krivičnog djela u užem (pravnom) smislu jest „svaka ona fizička osoba, kojoj je

neko dobro ili pravo krivičnim djelom izravno ugroženo, povrijeđeno ili uništeno.“

Prema rezultatima ove studije, samo 23% ispitanika je bilo žrtva nekog krivičnog djela,

od čega je najčešće to bio neki od imovinskih delikata. Najčešće je to krađa.

Imajući u vidu da se žrtva može postati u bilo koje doba dana i na bilo kom mjestu,

stanovnici Novog Grada su pitani da li postoje dijelovi grada koje smatraju najproblematičnijim,

odnosno u koje dijelove grada nikada ne bi išli noću. Iz tabele se vidi da 150 ispitanika, odnosno

ca. 58% njih, smatra da postoje takvi dijelovi grada.

Postoji li neki dio grada u koji noću nikako ne biste otišli sami?

Apsolutne brojke %

ne 110 42.3

da 150 57.7

Ukupno 260 100.0

Na pitanje da preciziraju tačno koji su to dijelovi, tih 150 stanovnika je svoje odgovore

distribuiralo na način prikazan u narednoj tabeli (vidi tabelu).

Dio grada u koji nerado odlazite Apsolutne

brojke (N=150)

%

Alipašino polje 57 38.0

Dobrinja 24 16.0

Bistrik 18 12.0

Ilidža 34 22.6

Cijeli grad 16 10.6

Dakle, skoro 40% ispitanika podcrtava „Alipašino polje“ kao problematičnu zonu,

odnosno „Ilidžu“ koja je za 22% ispitanika najproblematičniji dio općine. Interesantan podatak je

i taj da „samo“ 16% ispitanika prijavljuje „Dobrinju“ kao problematično naselje (vidi naredni

grafikon).

PREPORUKE

Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja još uvijek liječi rane rata i u kojoj je proces

institucionalne izgradnje još u toku, posebno je pogodno tlo za razvoj svih vrsta kriminaliteta, a

pogotovo imovinskog. Iako se stanje sa tradicionalnim oblicima kriminaliteta smatra

„prihvatljivim“ i u granicama evropskih indikatora, složenijim se oblicima kriminaliteta

(organizirani, pranje novca, maloljetnička delinkvencija, i sl.) institucije nisu u stanju adekvatno

suprotstaviti. Poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu karakterizira i rascjepkan pravosudni, pravni i

ekonomski prostor, a „regionalne veze uspostavljene u ratnoj privredi pružili su jedinstven niz

mogućnosti za organizirani kriminal. Faktori vezani za period poslije rata i tranziciju, kao što je

promjena imovinskih prava, ekonomski pad i oslanjanje na trgovinu omogućili su drugu vrstu

prilika. Teži oblici kriminala su tako stekli prednost, koju organi vlasti u BiH pokušavaju da

sustignu pomoću mnogih institucionalnih i pravnih reformi provedenih u nekoliko zadnjih

godina“ (CARPO, 2005, str. 58).

Ovome posebice doprinosi činjenica da je sistem društvenih vrijednosti poremećen i da

je socijalna kohezija, koja je dobrim dijelom ostala očuvana i u ratu, danas u značajnoj mjeri

narušena, produbljujući već prisutne velike društvene razlike. Migracijska iskustva, kao i

disfunkcionalne porodice pogodno dispozicijski djeluju na preddelinkventno i delinkventno

ponašanje (Obradović, 2005; 2008). Kako je uz to i stupanj ekonomske razvijenosti BiH daleko

od prijeratnog i kako je procenat nezaposlenih u Bosni i Hercegovini najveći u Evropi (oko 40%),

to su ovo „dobre“ predispozicije naše zemlje da se plasira u sam vrh kriminalnih statistika. To,

naravno, povlači negativan imidž koji Bosna i Hercegovina, odnosno Sarajevo kao njezin glavni

grad, ali i administrativno, privredno, političko, univerzitetsko i ino središte Federacije Bosne i

Hercegovine i Kantona Sarajevo, dobija u regionu i svijetu, direktno se odražavajući na

sigurnosnu i ekonomsku situaciju.

Na osnovu provedenog istraživanja o stanju kriminaliteta i osjećaju sigurnosti građana u

Općini Novi Grad, dâ se zaključiti da postoje vrlo konkretni problemi koji opterećavaju građane,

a za čije rješavanje je potrebno poduzeti određene aktivnosti. Iz analize prikupljenih podataka

proizlazi da određeni broj problema građana u općini mogu riješiti i nadležne općinske službe i

druge javne institucije, kao i nevladine organizacije. Kada su u pitanju konkretni prijedlozi, u

nastavku će se, a na osnovu evidentiranog stanja, izložiti najvažniji.

Preporuka 1: Situacija sa javnim redom, promatrana kroz prizmu prijavljenih prekršaja iz ove

oblasti, je u Novom Gradu povoljna: i apsolutne i relativizirane brojke ukazuju da je

stanje bolje nego u ostalim sarajevskim općinama, pa čak i nego u nekim gradovima u

regionu (npr. Zagreb). No, unatoč zvaničnoj statistici, građani u anketiranju prijavljuju

bojazan od tuča, vandalizama, prisustva beskućnika, nezadovoljni su stanjem fizičke

uređenosti prostora u kome žive i komunalnim uslugama, svjesni su i smetaju im pojave

prosjačenja, pisanja grafita, itd. Čini se da bi za suprotstavljanje ovim oblicima

delinkvencije i devijantnog ponašanja, ponajprije zbog osjećaja sigurnosti, bilo potrebno

daljnje poduzimanje kontinuiranih općih preventivnih akcija, naročito putem prisustva

pozornika na ulicama, kontrole ugostiteljskih objekata za koje se zna da su mjesta

okupljanja kriminogenih osoba ili grupa (naročito gdje je primijećen veći broj vandalskog

ponašanja), promocije zdravog života i etičkih vrijednosti, osiguranja kvalitetnog

slobodnog vremena za mlade, i sl. U tom smislu naročito ima potrebe od PU Novi Grad

zahtijevati da se više pažnje posveti patroliranju u Općini Novi Grad, te da se aktivnosti

patrolnih jedinica, u određenom obimu, fokusiraju i na intenzivirane kontakte sa

besposličarskom omladinom na javnim mjestima u općini, sa osobama koje konzumiraju

alkohol na javnim mjestima u općini, na pojačanu kontrolu osoba koje se bave

prosjačenjem, itd. Na temelju iskaza građana, naročitu pažnju treba posvetiti naseljima

Alipašino polje i Dobrinja.

Preporuka 2: Promatrano sumarno i na osnovu podataka dobivenih od državnih organa,

situacija sa delinkvencijom mladih u Općini Novi Grad nije toliko zabrinjavajuća. No, ono

što ipak ukazuje na ozbiljnost problema jest visok udio povratništva i često činjenje

krivičnih djela od strane grupe maloljetnika. Brojna istraživanja i iskustva iz prakse

pokazala su da lokalna zajednica objedinjuje kako potencijalno rizične faktore, tako i niz

zaštitnih faktora, čiji je rezultat uspješna prevencija i suzbijanje širenja poremećaja u

ponašanju. Općini Novi Grad se stoga sugeriše da nastavi razvijati i podržavati različite

programe za mlade, kako bi se mladima pružilo više prilika da budu angažovani u

različitim oblastima društvenog života u općini, a time i umanjila vjerovatnoća da će

slobodno vrijeme provoditi besposličareći na javnim mjestima. Pomenuto, između

ostalog, znači i da bi imalo smisla razmotriti mogućnost određivanja lokacija (npr.

potpornih zidova) na kojima je dozvoljeno (zašto ne i poželjno), kreiranje grafita. Na taj

bi način „writeri“ dobili mogućnost da, s vremena na vrijeme, „ostave svoj potpis“, a da

pri tome ne moraju vandalizirati objekte od značaja za građane i općinu. Najzad,

smisleno je i daljnje podupiranje rada specijaliziranih organa (socijalnog starateljstva,

škola, centara za mlade, i sl.), koji imaju nezamjenjivu pozitivnu socijalizacijsku ulogu u

životu svih, a pogotovo mladih ljudi.

Preporuka 3: Općini Novi Grad se sugeriše da, prilikom odlučivanja o davanju grantova

predstavnicima NVO sektora, određeni stepen prioriteta daje onim organizacijama koje

kreiraju i implementiraju programe fokusirane na beskućnike.

Preporuka 4: Podaci za Kanton Sarajevo sugeriraju da su krvni i seksualni delikti relativno

prisutna pojava. U analizama se nije raspolagalo konkretnim podacima za Novi Grad. Od

PU Novi Grad stoga ima smisla zahtijevati dodatnu analizu fenomenologije nasilnih

imovinskih delikata (sa elementima napada na život i tijelo građana općine) u općini, te

na osnovu rezultata, fokusiranje patrolnih djelatnosti u onim dijelovima općine u kojima

su incidenti nasilnih imovinskih delikata (sa elementima napada na život i tijelo građana

općine) učestaliji.

Preporuka 5: Analizom pokazatelja kriminaliteta koji potiču iz zvanične statistike može se

zaključiti da je situacija sa imovinskim kriminalitetom u Općini Novi Grad u evropskom

prosjeku, a poredeći ju sa drugim sarajevskim općinama, Novi Grad se nalazi na dnu

ljestvice zajednica opterećenih ovim oblikom kriminaliteta. No, iskazi ispitanika dobiveni

primarnim istraživanjem ukazuju da se stanovnici Općine Novi Grad osjećaju ugroženim

raznim vidovima imovinskog kriminaliteta, pogotovo krađa i provala, s čim u vezi

poduzimaju i različite mjere zaštite. Razvijene zapadne zemlje imaju razrađene

nacionalne programe prevencije kriminaliteta koji su strateški okvir za aktivnosti koje

realiziraju relevantni društveni subjekti. Pooštrenje kažnjavanja rijetko se navodi kao cilj

ili preporuka u takvim strateškim dokumentima, jer je svima koji se bave devijantnošću i

kriminalitetom jasna njegova slaba učinkovitost. Puno veći naglasak stavlja se na

alternativne sankcije, mjere ublaživanja štete nastale kaznenim djelom, te preventivne

aktivnosti. Stoga ima smisla od PU Novi Grad zahtijevati dodatnu analizu fenomenologije

nasilnih imovinskih delikata na imovinu građana (sa fokusom na teške krađe obijanjem i

provaljivanjem) u općini, te na osnovu rezultata, intenziviranje patrolnih djelatnosti u

onim dijelovima općine u kojima su incidenti nasilnih imovinskih delikata (sa fokusom

na teške krađe obijanjem i provaljivanjem) učestaliji.

Preporuka 6: Na temelju pokazatelja o upotrebi minsko-eksplozivnih tvari moguće je zaključiti

da je upotreba eksplozivnih tvari na području Općine Novi Grad, kao, uostalom, i u

ostalim sarajevskim općinama, incidentna. No, činjenica da Općina Novi Grad „prednjači“

sa registriranim brojkama upotrebe minsko-eksplozivnih sredstava, ne treba spriječiti

nadležne organe (ne samo djelatnike ministarstva unutarnjih poslova) da razmisle o

provođenju aktivnosti na planu smanjenja količine oružja i eksplozivnih tvari u

ilegalnom posjedu, te smanjenju broja incidenata u vezi s oružjem i eksplozivnim

tvarima. To bi bilo moguće učiniti putem javnih kampanja podizanja svijesti javnosti o

problemima u vezi s oružjem i eksplozivnim tvarima, provođenjem edukacije u vezi sa

sigurnim rukovanjem oružjem i eksplozivnim tvarima, uspostavljanjem efikasnog

sistema upravnog i inspekcijskog nadzora oružja i eksplozivnih tvari, skladištenja i

čuvanja oružja i eksplozivnih tvari, itd.

Preporuka 7: Analizom odgovarajućih apsolutnih i relativnih pokazatelja dâ se zaključiti da se

Općina Novi Grad nalazi u vrhu incidencije saobraćajnih nesreća. Stoga ima smisla da se

kroz nastavne i obrazovne procese i medijske istupe pokuša povećati nivo saobraćajne

kulture, te da se poveća preventivno prisustvo uniformisanih policajaca na kritičnim

mjestima (tačkama) i pokušaju stvoriti optimalniji uslovi za odvijanje saobraćaja preko

pružnih prijelaza i na lokacijama gdje je primjetna saobraćajna i pješačka gužva. Kako bi

planiranje i provođenje ovih složenih, ali vrlo važnih, preventivnih aktivnosti bilo

moguće, potrebno je provesti sveobuhvatnu analizu etiologije i fenomenologije

saobraćajnih nesreća na području Općine Novi Grad.