analiza finansijskog rezultata

5/26/2018 analiza finansijskog rezultata

1/13

SADRAJ

UVOD

1. BILANS USPJEHA......................................................................................................2.2. PRIHODI .....................................................................................................................3.

3. RASHODI ..................................................................................................................4.

4. PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA................................................................6.

5. ANALIZA DOBITI I GUBITKA...............................................................................7.

5.1. ANALIZA

DOBITI.........................................................................................8.

5.2. ANALIZAGUBITKA.....................................................................................9.

6. KNJIENJE INANSIJKOG REZULTATA.........................................................11.

7. U!JESTO ZAKLJU"KA........................................................................................12.

8. LITEARATURA........................................................................................................13.

TE!A#ANALIZA INANSIJSKOG REZULTATA


2/13

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

Uspjenost poslovanja uobiajeno se definira kao sposobnost ostvarivanja odreenihciljeva. Ciljevi mogu biti raliiti!a to nai da i uspjenost poslovanja avisi od postavljenihkriterija! tj. od definiranih ciljeva. "aje#i cilj je profitabilnost poslovanja. $e li to ostvareno iu kojoj mjeri vidi se i ivjetaja koji se ove raun dobiti i gubitka % &rofit and 'oss (ccountili &)' *tatement +. ,a raliku od bilansa koji pokauje finansijski polo-aj u odreenomvremenskom trenutku! raun dobiti i gubitka prikauje aktivnosti predue#a u odreenomradoblju. snovni kategorijalni elementi ovog ivjetaja jesu prihodi! rashodi i njihovaralika dobit ili gubitak.

*astavljanje ivjetaja koji govori o uspjenosti poslovanja avisi od odredbi postoje#eraunovodstvene regulative. blik! odnosno ema bilabsa uspjeha! isto kao i bilansa stanja !mo-e biti:

a+ propisana akonom ib+ predlo-ena u natnu slobodu u kreiranju forme rauna dobiti i gubitka.

U posljednjem sluaju predue#a potrebnu informativnu snagu ivjetaja ostvarujustrukturiranjem prihoda i rashoda! avisno od svojih potreba i jasno uva-avaju#i ahtjeveva-e#ih raunovodstvenih standarda. U navedenim mogu#nostima vode#i rauna prije svega o

formalnom igledu i stukturi prihoda i rashoda.

sto kao i bilans stanja! i bilans uspjeha mo-e se prikaati u obliku jednostranog ilidvostranog rauna. ,bog ve#e iskaane mo#i uobiajeno se u svijetu koristi jednostrani raun.0akav stepenit oblik omogu#uje segmentiranje prihoda i rashoda! odnosno iskaivanjereultata prema vrstama aktivnosti. 0ako se uobiajeno dobit % gubitak + iskauje posebnokao:

dobit i redovnog poslovanja dobit od finansiranja i dobit i vanrednih aktivnosti1

1(nalia finansijskih ivjetaja!2. 3ager i '.3ager str.45.

6

U$%&

1. B'()*+ ,+-/0)
http://www.besplatniseminarskiradovi.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/


3/13

&rihodi nastaju kao posljedica pove#anja imovine ili smanjenja obavea i to onog dijelakoji #e kasnije imati uticaja na promjene u visini %pove#anju+ kapitala. 67o pove#anja imovineili smanjenja obavea dolai i ranih raloga. "eki se!pritom!pojavljuju e#e!redovito! anekisporadino. "aje#i prihodi veani su u realiaciju poslovnih uinaka! tj. proivoda iusluga. 8o-emo re#i da su prihodi prodajne vrijednosti poslovnih uinaka kao i svi drugioblici dobivenih naknada te drugi oblici pove#anja imovine ili smanjenja obavea koji kaokrajni efekat donose pove#anje finansijkog reultata. visno o tome nastaju li redovito u

poslovanju ili se javljaju samo povremeno! prihodi se djela na redovne i vanredne.

9edovni prihodi se ostvaruju prodajom proivoda! odnosno njihovom realiacijom natr-itu. 9edovni prihodi mogu nastati i prodajom trgovake robe ili pru-anjem usluga! avisno

6(nalia finansijskih ivjetaja!2. 3ager i '.3ager str.;.

K%*/') B%) D.O.O. T)$*'B'()*+ ,+-/0)

7"

2. P'0%&'


4/13

od toga koja je priroda poslovanja nekog poslovnog subjekta. 0o su apravo poslovni prihodikoji se naje#e pojavljuju! gotovo svakodnevno i u strukturi prihoda ine najve#i dio. *aminos prihoda jednak je prodajnoj vrijednosti realiiranih proivoda! robe ili pru-enih usluga.

Ginansijski prihodi reultat su plasiranja vika slobodno raspolo-iva novca. iak novcapredue#e mo-e ulo-iti u dionice! obvenice itd. ili ga mo-e jednostavno posuditi onom kome

je trenutno potreban. U svakom sluaju stie se pravo na odrenu naknadu kao to jedividenda ili kamata koja predstavlj finansijski prihod. &ored tih naknada u finansijke prihodeulae i poitivne kursne ralike koje su reultat promjene vrijednosti novca u odnosu na nekustranu valutu.

anredni prihodi su oni prihodi koji se ne pojavljuju redovito! pa se stoga ne mogu niplanirati ni predvidjeti. "aje#i vnredni prihodi javljaju se prilikom prodaje dugotrajneimovine! prodaje sirovina!inventurnih vikova! otpisa obavea kao i kod svih drugihvanrednih oblika pove#anja imovine ili smanjenja obavea.

65!@:A!=@;

1B!=6@!B;1

:!A:5

6:!A@;

5 5

=!:5B!A:1

1!=66!14:

5

4!555!555

15!555!555

14!555!555

65!555!555

64!555!555

poslovni

prihodi

finansijski vanredni ostali prihodi

=1.16.6556 =1.16.655=.

Grafiki prikaz prihoda "Konfekcije Borac" D.O.O. Travnik3

9ashodi ine negativnu komponentu finansijskog reultata. "astaju kao posljedicatroenja ! odnosno smanjenja imovine ili pove#anja obavea. "asuprot prihodima imajuuticaja na smanjenje glavnice ili kapitala predue#a.rijednost rashoda ine vrijednosti kojesu morale biti utroene u poslovnom procesu %sirovine! materijali! maine! energija! ljudskirad td.+ koje su neophodne u stvaranju poslovnih uinaka. rijednost poslovnih uinaka!

proivoda i usluga! ira-ena je u inosu trokova koji su nastali u vei sa stvaranjem tihuunaka. nos tih trokova ini imovinsku poiciju jer pokauje vrijednost poslovnog uinka:

=

vedeno i bilansa uspjeha H2onfekcije EoracI 0ravnik.(nalia finansijskih ivjetaja!2. 3ager i '.3ager str.A.

3. R)+0%&'


5/13

gotovog proivoda ili kupljene robe i iskaana je u poiciji aliha koje susadr-ane u bilansu."aime! tek kada doe do prodaje proivoda %robe+! inos trokova koji su bili neophodni asticanje tog proivoda postaje rashod radoblja. 0o je ulog u proces prodaje! odnosno rashod

je ona vrijednost koju i tog procesa ostvarujemo. Ukoliko su prihodi ve#i od rashoda !iskaujemo dobit!i obrnuto! ukoliko su prihodi manji od rashoda! iskaujemo gubitak. &red

tih! naje#ih rashoda ! u poslovanju predue#a pojavljuju se i neki drugi neredoviti rashodi pase analogno prihodima ukupni rashodi ralanjuju i u ivjetajima prikauju kao redovni ivanredni.

&oslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti predue#a. (nlognoposlovnim prihodima redovito se pojavljuju ! a ine ih trokovi sadr-ani u prodanimproivodima te ostali trokovi radoblja! nabavna vrijednost prodane robe i sl. *trukturaposlovnih rashoda avisi od vrste djelatnosti kojom se predue#e bavi i metode obraunatrokova.

Ginansijki rashodi ili rashodi finansiranja nastaju uglavnom posljedica koritenja tuegnovca. nos tih rashoda odra-ava uspjenost voenja finansijske politike predue#a! a kaonaje#i rashodi pojavljuju se kamate koje predue#e mora platiti kao naknadu a koritenjetuih sredstava! negativne kursne ralike! korekcije vridnosti %smanjenje+ finansijskih

plasmana i tome slino.U vanredne rashode ubrajaju se rashodi koji ne nastaju redovito u poslovanju! teko se

predviaju! ali ipak kao posljedicu imaju smanjenje vrijednosti imovine a pove#anje obavea."aje#i vanredni rashodi veani su a rane vidove otuenja imovine! kane! tete! korekcijerashoda i prethodnih godina itd.

4

9(*D7

("9>7"

G"("*$*2&*'"

9>7"


6/13

64!14A!A5A

61!A@@!@::

5 @5

1!5;@!5=6

B41!A=1

1!:45!A1A

=@;!B:4 5 5

5

4!555!555

15!555!555

14!555!555

65!555!555

64!555!555

=5!555!555

polovni

rashodi

rashodi od

finansiranja

vanredni

rashodi

=1.16.6556.

=1.16.655=.

Grafiki prikaz rashoda"Konfekcije Borac" D.O.O. Travnik5

&rihodi rashodi su obraunske kategorije i ralikuju se od priliva i odliva novca. ,ato jeto tako odgovor treba potra-iti u temeljnim raunovodstvenim pretpostavkama i naelima naosnovu kojih je neki obraunski sistem postavljen. 0aj obraunski sistem poiva na8eunarodnim raunovodstvenim standardima koji imeu nekoliko temeljnih pretpostavki

posebno istiu pretpostavku nastanka dogaaja. &rema toj pretpostavci Jprihodi i rashodi se

utvruju prema nastanku dogaaja!tj. prinaju se onda kad su araeni ! kad su nastali % a nekad je novac stvarno primljen ili ispla#en+ i unose se u finansijske ivjetaje radoblja na kojese odnose.J 0o nai da se prihodi prinaju i u poslovnim knjigama evidentiraju onda kad sustvarno nastali tj. kad je roba prodana ili usluga ivrena i kad su adovoljeni jo nekiminimalni uslovi. &rihodi se ! dakle! prinaju samo onda kad su stvarno ivjesni! sigurni! arashodi se prinaju i kad su mogu#i %naelo oprenosti+.

&otrebno je napomenuti da se u prihode i rashode esto veuju i neki drugi termini kojisu slini! iako nemaju isto naenje. 0o su prilivi i odlivi. &ojam priliva vean je u prilivenovca. "aime! primitak novca mo-e uslijediti i ranih raloga npr. vlasnik je ulo-io dodatnanovana sredstva! du-nik nam je vratio ranije mu datu poajmicu! primljen je novac od bankena ime odobrenog nam kredita! ili po povratku sa slu-benog puta direktor je vratio vie

primljeni inos novca itd. *ve su to pilivi nivca ali nisu prihod. 0emeljna odrednica prihodajeste pove#anje imovine i smanjenje obavea!ali u onom dijelu koji ima utjecaja na pove#anjereultata i glavnice predue#a. U naim sluajevima radi se o transakcijama na relacijiimovinaFimovina i imovinaFobavee gdje dolai samo do promjene vrijednosti istruktureimovinskih kategorija a da se pritom kapital ne mijenja. "aje#i i najva-niji uslova nastanak prihoda jest stvarna prodaja proivoda! robe ili usluga. "a temelju te prodajeslijedi novana naknada i ega proiilai da prvo nastje prihod i tek nakon toga priliv novca.8o-emo akljuiti da svakako postoji ralika prihoda i priliva koja se oituje u:

a+ vremenskoj nepodudarnosti prihoda i prilivab+ riiku transformacije prihoda u primitke.

4vedeno i bilansa uspjeha H2onfekcije EoracI 0ravnik.

@

4. P'*)$)*/ -'0%&) ' )+0%&)


7/13

sto vrijedi i a suprotnu stranu! tj. rashode ! odnosno odlive. dlivi se prije svega odnosena raliite idatke! odnosno isplate novca. 2ao posljedica tih isplata javlja se smanjenjenovanih sredstava! to ne mora nu-no dovesti do nastanka rashoda. &ostoje odlivi novca kojnemaju a posjedicu nastanak rashoda! kao to je npr. posudba novca ili kupovina dionicanekog dgugog preduea#a. &ostoji vremenska nepodudarnost i sam riik transformacije jednih

u druge. U stvarnosti postoje sljede#i sluajevi:1. idatak prethodi rashodu i6. rashod prethodi idatku.@

U sluaju kada predue#e nabavlja nove sirovine javlja se odliv novca! to se bilje-i kaosmanjenje novca i pove#anje aliha sirovina . pritom dolai samo do transformacije jednogoblika imovine % novanog + u drugi % materijalni oblik + . rashod #e nastati tek onda kad sesirovine utroe u proivodnom procesu! i kad postanu sastavni dio gotova proivoda!odnosno! tanije reeno ! rashod nastaje tek onda kad se proivodi prodaju kupcu. Uobraunskom smislu ! dakle ! rashodi se utvruju prilikom prodaje gotovih proivoda ! dok jeodliv novca nastao ranije! prilikom kupovine sirovina. U ovom sluaju odliv prethodirashodu. &onekad je opravdano da predue#a sama i unaprijed obraunavaju neke trokove

koji su veani u teku#e poslovanje kao to su npr. trokovi garancija a prodane proivode.U tom smislu jo nema odliva novca! dok je troak ! odnosno rashod u obraunskom smislunastao.

&otrebno je napomenuti da je karakter i raunovodstveni tretman priliva i odliva novcaimeu ostalog odreen i obraunskim sistemom emlje te usvojenim raunovodstvenim

politikama predue#a. tih raloga uspjenost poslovanja i cjelokupno Jdravstveno stanjeJnekog predue#a ne promatra se samo kro prihode i rashode ve# u meusobnoj interakciji sostalim kategorijama: s prilivima i odlivima novca i posebno u relaciji s imovinom !obaveama i kapitalom nekog predue#a.

Ginansijski reultat predue#a analiira se u avisnosti od sistema obrauna trokova iliprihoda koji se primjenjuju u posmatranom predue#u. "aje#i sistemi obrauna trokovakoji se primjenjuju su sistemi stvarnih ! standardnih i varijabilnih trokova! u avisnosti kakose obraunava cijena kotanja.;

) )*)(') ,')) %:);,*) -% +$)*'< %=%$' K O V I D O B I T A K

: )*)(') ,')) %:);,*) -% +)*&)&*'< %=%$'


8/13

)*)(') ,')) %:);,*) -% $)'):'(*'< %=%$' K O V I !ARGINALNI DOBITAK

IKSNI TRO>KOVI DOBITAK

A

5.1. A*)(') &%:')

5.2. A*)(') ,:')


9/13

U sluajevima kad je ostvareni prihod manji od rashoda %npr."Konfekcije Borac" D.O.O.Travnik) predue#e posluje sa gubitkom. &ojava gubitka mo-e biti urokovana internim eksternim faktorima.

nterni faktori su ira poreme#aja u tokovima reprodukcije predue#a. nterni uroci koji

dovode do pojave gubitka! imeu ostalih su sljede#i: neiskoritenost kapaciteta! pogreanibor tehnologije i sredstava rada! neorganiovanost procesa rada i tehnoloka nedisciplina!nedostatak kreativno sposobnih kadrova! slab sistem upravljanja i rukovoenjaF niska

produktivnost rada.>ksterni faktori koji urokuju pojavu gubitka koji JasimilirajuJ negativan uticaj okru-enja

na poslovanje predue#a su: inflacija! pove#anje kursa stranih valuta! carinske stope!revaloriacija sredstavaN

(nliom treba istra-iti uticaj gore navedenih faktora na veliinu gubitka i predvidjetimjere a njihovo otklanjanje. 97 &>9751.51.F=1.16.6556.g 51.51.F=1.16.655=.g

&roivodnja komada A15.=;1 @@;.@;Eroj aposlenih 6.=5= 664Ukupan rashod 6;.@A4.@4A [email protected]


10/13

a) Uee !#i$ka kpno% rashod&

*topa gubitka Krashodukupan

gubitakM 155

,a prvi period K@[email protected];

@15.@66.= M 155 K 1=!5A O

,a drugi period K:[email protected]=

:AA.416.6M 155 K 15!A O

#) G#i$ak po zapos'eno%&


11/13

Ginansijski reultat koji predstavlja mjerilo uspjenosti! odnosno neuspjenosti poslovanjapravnog lica mo-e biti dobitak ili gubitak. Utvruje se sueljavanjem prihoda i rashoda.

"a kraju obraunskog perioda potra-na stanja klase @F prihodi i rashodi adu-uju se! a

dugovna odobravaju u adu-enja i odobrenja konta ;5F obraun reultata. *aldo na kontu ;5P obraun reultata! predstavlja dobit ili gubitak i prenosi se na konto ;1F raspored reultata.2nji-enja na kontu ;1Fraspored reultata vre se sljede#im stavovima:;5/;1F prenos dobiti;1/;5 P prenos gubitka;1/@ P prenos dobiti i ;1/44!4@ i 4;! ostatak @/@/;1F prenos gubitka i 4/@.

&o godinjem obraunu gubitak inad visine kapitala knji-i se stavom: ;6/;1! odnosno;6/@.

7obit se rasporeuje kada odlui nadle-ni organ drutva! a pokri#e gubitka vri se

najkasnije po proteku jedne godine i raspolo-ivih sredstava % kapital! donacije! otpispotra-ivanja i sl. +.B

B&olugodinji obraun u 6556.g. i novo u porenom sistemu! Q. Dafiovi# i dr. autori!str B=.

11

7. U


12/13

*vakako da ova tema asliu-uje dublje ramatranje! mi smo joj prili sa aspekta da jeuradimo u vidu seminarskog rada! to smo nadamo se i uspjeli. svega prethodno inesenogmo-e se akljuiti da je analia finansijskog reultata! kao tema veoma iroka i duboka aelaboraciju. ,a analiu finansijskog reultata najpogodnije sredstvo je bilans uspjeha bog

vrlo konkretnog veivanja prihoda i rashoda samo a onu koliinu koja je nala potroaa! ne ia koliinu u skladitu.

vaj seminarski rad pored teoretskih injenica o bilansu uspjeha!prihodima i rashodima!te finansijskom reultatu potkrijepljen je i primjerom i prakse. 0anije kao primjer jekoriteno predue#e J2onfekcija EoracJ 7... 0ravnik.2ao i veliki broj predue#a u EiD!iovo JnaeJ predue#e karakterie finansijski reultatF


13/13

6. &opi# mr. bro! ,birka adataka i analie poslovanja predue#a! =.idanje! 8ostar 6555.g.

=. Dafiovi# Qefika i drugi autori! &olugodinji obraun u 6556.g. i novou porenom sistemu! *arajevo.juni 6556.g.

. Ginansijski ivjetaji a 6556. i 655=.god.!J2onfekcija EoracJ7...0ravnik.

4. 3ager 2aterina i 3ager 'ajo! (nalia finansijskih ivjetaja! ,agreb6555.g.

@. www.kboract.com

http://www.besplatniseminarskiradovi.com

1=
http://www.kboract.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/http://www.kboract.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/

Documents

analiza finansijskog rezultata