Debatni klub Agora

Amerika parlamentarna debata

Prirunik za sudije

Autori:Andrej epeljJasmin irlija

Sadraj:

1. Format1.1. Oblici debate vrijednosna i planska debata2. Bodovanje i rangiranje3. Pozicija predsjedavajueg i ostalih lanova sudijskog vijea3.1. Diskvalifikacija ekipe - Equity4. Praenje debate Flow5. Debatni sluajevi5.1. Definicije5.2. Kriterijum-cilj-filozofija5.3. Argumenti6. Pregled debatnih uloga iz sudijskog ugla6.1. Predsjednik Vlade6.1.1. Ograniavanje teme6.2. Lider opozicije6.3. Clan Vlade6.4. Clan opozicije6.5. Rekonstruktivni govori7. Ocjenjivanje timskog rada8. Uloga i ocjenjivanje postavljenih pitanja (Point of information)8.1. Prigovori8.2. Point of Clarification9. Presudjivanje9.1. Low point win9.2. Rangiranje govora9.3. Bodovanje govora Sadraj, stil, struktura9.3.1. Oduzimanje bodova9.3.2. Ocjenjivanje govora koji nisu ispunili zadato vrijeme

1. Format

Amerika parlamentarna debata (AP) nastala je modifikacijom Britanske parlamentarne debata koja se koristi na Oxfordu jo od 1812. godine. Kako Britanska parlamentarna debata nije praktina za organizovanje javnih debata na Harvardu su se odluili da je modifikuju tako sto je umanjen broj ucesnika sa 8 na 4, a broj govora sa 8 na 6. Dva tima su nazvana Vlada i Opozicija, i ekipe dobijaju teme 15-30 minuta prije debate. Parlamentarne debate od ekipa potrauju da igraju zaista ulogu parlamentaraca, i da prema temi prilaze kao premijeri, lideri opozicije, lanovi vlade i tome slino. Teme zaista mogu da budu razliite i obino se u zavisnosti od turnira do turnira smjenjuju po ablonu da postoje politike, pravne, ekonomske, drutvene, hipotetike, aljive kao i mnoge druge.Primjeri tema: Ovaj dom smatra da je autokratija bolja od demokratije Ovaj dom bi na pregovore sa vanzemaljcima poslao enu Ovaj dom vjeruje da u sukobu izmedju morala i zakona moral ima prednost Ovaj dom vjeruje da je Robin Hood lopov

Razlikujemo dvije vrste govora konstruktivne i rekonstruktivneKonstruktivne govore rade svi uesnici debate, i oni traju 8 minuta osim u sluaju prvog govora premijera koji traje 7 minuta. U konstruktivnim govorima shodno pravilima kroz koje emo proi kasnije kroz poglavlje 6, proimaju se osnovi sluaja u vidu definicija i argumenata kao i razliite vrste primjera. Debateri takodje u konstruktivnim govorima koriste priliku da napadaju sluajeve svojih protivnika kako debata ne bi bila paralelna, odnosno kako bi zaista dolo do sukoba argumenata.[footnoteRef:1] [1: Za razliku od nekih drugih formata, u Americkoj aprlamentarnoj debati nema pauza izmedju govora]

Rekonstruktivne govore dre premijer i lider opozicije i oni traju 4 i 5 minuta i imaju za cilj da sumiraju debatu i da prikau take sukoba i time imaju prrliku da sudije detaljnije ubijede u svoju pobijedu.

1.1. Oblici debate vrijednosna i planska debata

Sam naziv teme nekada diktira nain pravljenja sluajeva. Svaka tema se moe obraditi u vrijednosnom obliku (value debate), ali i neke teme se mogu obraditi planski (policy debate).Oblik debate diktira Vlada tako da Opozicija mora biti spremna da parira odlukama prezentovanim od strane prvog govornika. U sluaju da se Vlada odluuje za plansku debatu to mora najaviti na samom poetku govora. Vrijednosna debata je debata u kojoj ekipa svoje stavove prikazuje kroz argumente kojih obino ima 2, a po elji ekipe moe ih biti i vise. U sluaju da se Vlada odlui za samo 1 argument, sudijski zadatak je da procjeni da li je taj argument obuhvatio dovoljno i ostavio fer prostor za napad opozicije, kao i da li se osvrnuo na sve aspekte koje tema od debatera trai. Argumenti mogu imati i podargumente takozvane podtake koje u nekim sluajevima imaju i snagu argumenata. Kada je rije o planskoj debati Vlada se odluuje da svoju argumentaciju formira u vidu plana. Na engleskom jeziku ove debate su poznate kao should debates jer teme se sastavljaju na sljedei nain- This house should ban homeworks, ili This house should give more power to women. Na naem jeziku ove teme bi glasile Ovaj dom bi zabranio domae zadatke ili Ovaj dom bi dao vie moi enama. U ovom sluaju debateri moraju da odgovore na neka pitanja : Ko? Kako? Zato? Koliko kota? Koji su benefiti?

Primjer- Ovaj dom bi zabranio domae zadatkeDebateri bi prije svega imali zadatak da definisu pojmove iz teme, a nakon toga odgovore na gore postavljena pitanja...Ko? Ministarstvo prosvjete, je tijelo koje definise naine obrazovanja i trebalo bi da prepozna djeije probleme sa prihvatanjem domaih zadatakaKako? Prije svega treba donijeti zakon koji e definisati da djeca provode vie vremena u koli, i da zadatke koje bi radili kod kue rade u tom periodu u koliZato? Potrebno je razvijati vie aktivnosti koje se tiu slobodnog vremena. Danas se djeca sve manje bave sportom, igralita su zaboravljena, a ak i domai zadaci kod kue se svode na vrijeme provedeno za kompjuteromKoliko kota?- Plata za nekoliko prosvjetnih radnika koji bi bili od pomoi djeci pri rjeavanju zadataka, a samim tim bismo rasteretili i roditelje. Uz ove prosvjetne radnike potrebna nam je i adaptacija prostorija u koli.Benefiti? Dugoroni i kratkoroni- u ovom djelu debateri praktino postavljaju vrijednosti na isti nain kako bi prezentovali i argumente samo bez formalnog nazivanja istih.

2. Bodovanje i rangiranje

U Amerikoj parlamentarnoj debati je za bodovanje preuzeta ljestvica iz Karl Popper formata, i debateri se ocjenjuju skalom od 20 do 30 poena. Ista se skala koristi i za rekonstruktivne govore.[footnoteRef:2] Skala koja se koristi u Crnoj Gori preuzeta je i prevedena sa Univerziteta iz Masausetsa: [2: Na nekim turnirima u slucaju da sudijsko vijece donese takvu odluku moze se koristiti skala na kojoj se debateri ocjenjuju izmedju 60 i 80 poena i tada se debater ocjenjuje po razlicitim kategorijama (stil, sadrzaj, struktura i ostalo)]

20- Neprihvatljivo, 21,22- Loe, 23,34-ispunio formu, 25- dobar, 26-vrlo dobar, 27-odlian, 28- perfektan govor, 29- najbolji govor na turniru, 30- ovo se moe uti samo jednom u ivotu!Treba napomenuti da u sluaju da sudija zeli da detaljnije rasporedi bodove moze dodati 0.5 poena na originalni skor.Kada je rangiranje u pitanju, rangiraju se samo konstruktivni govori, i rangovi imaju najveu svrhu kada ekipe imaju izjednaen broj poena bilo na kraju debate bilo na kraju turnira. Rangovi se klasino daju po vrijednosti govora I, II, III i IV. Sudijski listi izgleda ovako:

Ime Govornika: Konstruktivni govor premijera VladeKomentar

Broj Poena:Rang Govornika:

Ime Govrnika:Konstruktivni govor Lidera OpozicijeKomentar:

Broj Poena:Rang Govornika:

Ime Govornika:Konstruktivni govor Clana VladeKomentar:

Broj Poena:Rang Govornika:

Ime Govornika:Konstruktivni govor Clana OpozicijKomentar:

Broj Poena:Rang Govornika:

Rekonstruktivni govor VladeMisljenja i Komenatri:

Broj poena:

Rekonstruktivni govor OpozicijeMisljenja i Komentari:

Broj Poena:

Runda _______Pobijedio je tim ___________________(Vlada ili Opozicija)Datum: __________________Sudija _______________________Potpis Sudije_______________

3. Pozicija predsjedavajueg i ostalih lanova sudijskog vijea

Sudijsko vijee je sainjeno od predsjedavajueg i pomonih sudija koji se u debatnom svijetu zovu wing-ovi. Poeljno je da sudijsko vijee bude sainjeno od neparnog broja sudija, ali postoje i sluajevi kada se ak i na velikim takmienjima dozvoljava paran broj sudija kada u tom sluaju Predsjedavajui ima dva glasa. Predsjedavajui prije svega ima zadatak da tehniki provjeri prostoriju u kojoj se debatuje, da rasporedi timove pravilno (vlada sjedi sa sudijske lijeve strane a opozicija sa desne), da popie imena debatera, i da se debaterima dogovori na koji nain e funkcionisati pokazivanje vremena.U sluaju da za debatu nije dodijeljena pozicija uvodniara[footnoteRef:3] Predsjedavajui je u obavezi da najavi debatu, publici predstavi koja je tema, kao i da pred govore najavljuje debatere. Neke od standardizovanih verzija najavljivanja debatera glase: Pozivamo lana opozicije da odri govor ne dui od 8 minuta, Pozivamo lana opozicije da nastavi argumentacijsku liniju svog tima u trajanju ne due od 8 minuta. [3: Osoba koja najavljuje samu debatu i debatere ponaosob kako bi publika lakse pratila]

Predsjedavajui takodje ima zadatak da upozorava debatere i publiku u sluaju da su preglasni dok traju govori, kao i da procjenjuje i odluuje o validnosti prigovora. Po zavretku debate Predsjedavajui poziva sudijsko vijee da se povuku na vijeanje. Tokom ovog perioda poeljno je da sudije primarno odvojeno donesu odluku, a nakon toga o njoj raspravljaju kako ne bi dolo do, debate nakon debate, izmedju sudija. Predsjedavajui je taj koji saoptava odluku. U sluaju da ona nije jednoglasna sudije koje su glasale protiv imaju pravo takodje da u feedback periodu ukau i na svoje vidjenje debate kako bi se debaterima jasno ukazalo na sve prednosti i nedostatke. Predsjedavajui prilikom feedback-a treba da uzme u obzir iskustvo debatera, i da u nekim sluajevima prilikom saopstenja odluke bude vie nastrojen ka motivisanju i ukazivanju na dobre strane govora nego na ukazivanje mana koje e se svakako iskustvom prorijediti.

3.1. Diskvalifikacija ekipe - Equity

Diskvalifikacija ekipe odnosno Equity predstavlja najteu disciplinsku mjeru tokom jedne debate i o njoj odluuje cijelo sudijsko vijee. Equity pokreu debateri ili lanovi sudijskog vijea u sluaju kada neki od debatera upotrijebljava rasistiki, fiziki ili neki drugi vid napada na neku od linosti u sali U sluaju da sudijsko vijece izglasa Equity debata se automatski zavrava i presudjuje u korist oponenata, a ekipa koja je uinila prestup gubi debatu i biva pozivana na sastanak sa vrhovnim sudijskim timom turnira koji ce dalje odluivati o eventualnoj diskvalifikaciji ekipe sa turnira.

4. Praenje debate Flow

Flow predstavlja sudijske biljeke tokom debate. Postoji mnogo naina po kojima sudije prate i zapisuju debatu, a u ovom priruniku emo vam predstaviti dva najklasinija modela horizontalni i vertikalni. U svakom sluaju preporuka autora je da sudije, zarad lakseg praenja debate, bi trebale da argumente ili timske argumentacijske linije zapisuju razliitim bojama. Takodje poeljno je da sudije i nakon zavrene debate sauvaju svoje flow-ove do zavretka turnira kako bi u sluaju nekih albi na odluke imali priliku da precizno predstave svoju sudijsku odluku pred velikim sudijskim vijeem ali i pred debaterima.

Model A: Vlada 1Def- -KriterijumArg1

PrimjeriOpozicija 1Def- Napad

Arg1PrimjeriVlada 2 Odbrana Arg1Napad

Arg 2

PrimjeriOpozicija 2 Odbrana slucaja opozicije

Napad

PrimjeriReply O.Tacke sukoba1.2.3.Reply V.Tacke sukoba1.2.3.

Model B

Vlada 1Opozicija 1

Vlada 2Opozicija 2

Prilikom koritenja modela B, sudije zapisuju debatu hronoloki i tokom debate ne biraju take sukoba. Najee reply govori se u tom sluaju zapisuju na odvojenom papiru, a njihova tanost se kontrolise pomou ove tabele.

5. Debatni sluajevi

U pripremnom periodu timovi organizuju svoje sluajeve. Kvalitetan debatni slucaj Vlade sadri: definicije, argumente, primjere i pozeljno je kriterijum (jos se naziva filozofija ili cilj)[footnoteRef:4] Cilj, argumenti i primjeri zajedno ine argumentacijsku liniju ekipe. Kljuno je da sudija isprati da li su se oba lana tima u svojim govorima drali argumentacijske linije. [4: Kod opozicije slucaj ne mora imati sve ove segmente, jer podrazumijeva se da je cilj opozicije da opovrgne slucaj Vlade, a kada je rijec o definicijama opozicija moze, a i ne mora, prihvatiti definicije Vlade.]

5.1. Definicije

Definicijama zapoinje debatni sluaj i one se poeljno iznose na samom poetku debate. Debater moe po slobodnom izboru prvo da najavi temu i eventualno cilj pa onda da iznese definicije, ali ako definicije iznosi nakon to je ve poeo izlaganje argumenata to se ne moe smatrati strukturalno dobrim govorom. U sluaju da Vlada ne iznese definicije, opozicija ih moze iznjeti na samom poetku svog govora i onda se te definicije smatraju vazeim.

Definicije imaju za cilj da nam daju predstavu o sluaju kao i da nam rastumae pojmove pomenute u samoj rezoluciji. Primjer: Tema- Ovaj dom vjeruje da su ekoloki problemi znaajniji od ekonomskih problemaDefinicije bi bile Ekonomija- nauka o razvoju drutvenih odnosa izmedju ljudi. Ekonomija objanjava zakone i vrijednosti koje su neophodne u interakciji proizvodnja, prodaja i kupovina.Ekologija je nauka o odnosima izmedju prirode i ivih bia, koja obuhvata i zatitu okolineProblem je praktino pitanje za koje je neophodan odgovor, moe se dati u ovom sluaju iz naunog ili politikog stanovista

Definicija mora biti: Adekvatna, Precizna, Ne cirkularna, Nenegativna, Neslikovita i JasnaAdekvatna Znai da definicija ne treba biti ni previe iroka ni previe uska. Primjer Debata je retorika igra ili Debata je vjetina koja podrava logike zakljuke. Prva definicija je previe iroka, a druga previe uska. Definicija bi trebala glasiti: Debata je formalan vid takmienja u retorikoj igri, gdje su osobe podijeljene u razliite timove i koriste kombinaciju svojih logikih i retorikih vjetina sa znanjem.Precizna- Da bismo govorili o preciznoj definiciji ona mora sadrati objanjenja koja su nam vana za zadatu temu. Primjer: Ovaj dom smatra da su ljudi najvee zvjeri na planeti zemlji. Planeta zemlja je planeta u sunevom sistemu koja ima sjeverni i juni pol, sedam kontinenata, pet okeana, najvii vrh je Mont Everest....- ovakva definicija nam nije dala nikakvu potrebnu informaciju vezanu za konekciju izmedju planete Zemlje i zadatog u temi.Necirkularna- Primjer Ovaj dom vjeruje da je debata dobra Debata je neto to debateri radeNe negativna Kada pravimo definicije nije dozvoljeno da nam negacija bude metod objanjavanja. Primjer-Debata je retorika igra koja nije monologNeslikovita- Da bismo sastavili definiciju ne treba da koristimo neke izraze samo zato to zvue dobro. Primjer- Ovaj dom smatra da se istorija uvijek ponavlja. Definicija- Istorija je uiteljica zivotaJasna- Definicija nam mora pruiti termine koji e nam biti jasniji nego oni koje imamo u samoj rezoluciji. Primjer- Ovaj dom vjeruje da je znanje vanije od iskustva. Definicija- Znanje je vatra koja se rasplamsava tokom naeg ivota.Treba napomenuti da iako su definicije zaista znaajne, u sluaju da se rasprava vodi iskljuivo oko definicija, opozicija nije izvrila svoj posao i na neki nain je upropastila debatu.

5.2. Kriterijum, cilj, filozofija

Kriterijum, cilj ili filozofija[footnoteRef:5] ekipe je dio debatnog sluaja koji nije obavezan u Amerikoj parlamentarnoj debati ve postoji kako bi olakao samim debaterima i usmjerio tok debate. Sama tema najee postavlja odredjeni teret dokaza koji debateri moraju prevazii kako bi doli do uspjeha i pobijedili u debati. Primjer: Tema- Ovaj dom smatra da je ekologija vanija od ekonomije Teret dokaza na strani Vlade je da dokae ovu tezu i da potvrdi znaaj ekonomije. Cilj Vlade u ovom sluaju bi mogao biti- Odrivi razvoj. Premijer u debati bi imao zadatak da predstavi kako ekonomija nudi principe odrivog razvoja po kojima koncept odrivog razvoja predstavlja novu razvojnu paradigmu, novu strategiju i filozofiju drutvenog i ekonomskog razvoja. Odrivi razvoj predstavlja integralni ekonomski, socijalni i kulturni razvoj uskladjen sa potrebama zatite i unaprijedenja ivotne sredine. Tako da na ovaj nain spajamo ujedno brigu za ivi svijet na planeti Zemlji i ouvanje kapaciteta prirodnih resursa. Primjer 2: Tema- Ovaj dom bi zabranio puenje u javnosti. Kriterijum- Ouvanje zdravlja [5: Jednako su prihvacena sva tri naziva za ovu funkciju mada se kriterijum vise korisi u srednjim skolama dok su cilj i filozofija karakteristicniji za studentsku debatu]

U svakom sluaju kada timovi biraju svoje ciljeve trebaju da obrate panju da taj cilj bude poeljan svima koji sluaju debatu. U primjeru koji smo naveli nije zadovoljavajue da cilj bude- : Zatvorimo sve fabrike i spasimo planetu Zemlju. Cilj pritom ne bi trebao biti negativno formulisan mada postoje i primjeri kada je to neophodno. I u svojoj osnovi cilj mora da bude relevantan i da predstavlja pravu sponu izmedju argumenata i teze. U sluaju da protivnika ekipa dokae sudaranje cilja i argumenata njihovih oponenata u najveem broju sluajeva dobijaju debatu.Iz perspektive sudije cilj takodje predstavlja jasnije uvidjanje tereta dokaza u debati, i olakava sudiji uvidjanje glavnih taaka sukoba koje bi trebalo da debateri razrade u samom rekonstruktivnom govoru.5.3. Argumenti

Argumenti su iskazi koji e potkrijepljeni injenicama, odnosno primjerima dokazati sluaj koji predstavlja ekipa koja ih iznosi. Broj argumenata nije ogranien ali neka standardizovana strategija je da Vlada ima dva argumenta a Opozicija jedan.[footnoteRef:6] Argumenti su premise koje zahtjevaju da budu objanjene tako da je velika greska debatera u sluaju kada samo navede argument, a izostavi detaljnu analizu. [6: Vlada ima obavezu da iznese makar jedan argument dok opozicija se moze odluciti za strategiju po kojoj ce svoju pobjedu traziti bez uspostavljanja svojih argumenata vec samo napadanjem iskaza svojih oponenata.]

Primjer: Tema- Ovaj dom smatra da treba legalizovati eutanaziju. Cilj u debati bi mogao biti Ljudsko dostojanstvo a Argument: Prekoraenje praga bola kod ovjeka. Objanjenje argumenta bi se moglo sastaviti na sljedei nain: Prag bola postoji kod svakog ljudskog bia. Kod nekih bolesti kao to su rak, HIV ili multiplaskleroza ljudsko dostojanstvo e biti izgubljeno, u trenucima kada e porodici i prijateljima ostati sjeanje na sve one neprijatne situacije u kojima se bolesnik muio, a ljudi oko njega su bili bespomoni. Naravno uz ovo objanjenje potrebno je iznijeti i detaljniju analizu koju neemo navoditi u ovom priruniku npr. o procentima izlijeenja od ovakvih bolesti, moda prikazati i kako sve moe da bude uniteno tijelo ovjeka koji prolazi kroz sve ove tegobe i kako upravo taj prelazak praga bola e od ovjeka stvoriti nedostojanstveno bie. Na taj nain pravimo konekciju izmedju argumenata i cilja koji je u ovom sluaju bio upravo ljudsko dostojanstvo, i tako se i kompletira argumentacijska linija.Vano je napomenuti da postoji mogunost da jedna ekipa i obori neki od argumenata svojih protivnika, a da i dalje izgubi debatu.

6. Pregled debatnih uloga iz sudijskog ugla

6.1. Predsjednik Vlade

Premijer odnosno predsjednik Vlade je uloga u debati koja na neki nain najvise iziskuje stilsku i strukturalnu pripremljenost debatera. Kako je ovo govor koji zapoinje debatu postoje odredjeni standardi koje govornik mora ispuniti, a da pritom manje improvizuje nego na ostalim govornickim pozicijama. Govor predsjednika Vlade traje 7 minuta, i trebao bi biti struturisan na dvije cjeline. U prvoj cjelini nekih 2 do 3 minuta, govornik bi trebao predstaviti definicije, onda jednu kratku analizu zato uopte danas debatujemo na ovu temu, a nakon toga nam iznijeti i cilj vlade u ovoj debati. U ostalih 4-5 minuta se od debatera oekuje da iznese jedan ili dva argumenta u zavisnosti od strategije koju je vlada odabrala. [footnoteRef:7] Predsjednik Vlade kao prvi govornik u debati ne bi trebao da brza u svom govoru ako uzmemo u obzir da on postavlja temelje debate i da bi bilo poeljno da sudija zapie sve najvaznije stavke koje debater iznosi. Korektno je da govornik primi dva pitanja od strane svojih oponenata kako bi na neki nain debata se pokrenula sa mrtve take i kako bismo imali uvid u one take koje e opozicija napdati. [7: Naravno postoji i vjerovatnoca da je planska debata u pitanju onda se ova minutaza koristi za predstavljanje plana]

Kada je rije o primjerima nije obavezujue da ovaj govor bude prenatrpan primjerima, vie treba da bude u svojstvu promovisanja argumentacijske linije, ali naravno svaki argument ili podargument treba biti povezan sa nekim primjerom koji e moda biti detaljnije razradjen od strane lana vlade. Iako nije maksimalno obavezujuce mnoge sudije smatraju da prvi govornik mora najaviti o emu e govoriti i njegov kolega kako bi oponenti imali uvid koliko e vlada iznijeti argumenata i kako bi na taj nain mogli ve tokom njegovo govora da pripremaju svoju strategiju napada.

6.1.1. Ograniavanje teme

Premijer ima priliku da na samom poetku debate ogranii temu. Na sudiji je ali i na umijeu opozicije da procijeni da li je ogranienje bilo fer. U sluaju da opozicija ne pomene ograniavanje, sudija bi trebao da prihvati ponudjenu novu rezoluciju. Ogranienje se najee odnosi na teritorijalnu podijelu. Primjer: Ovaj dom bi uveo uniforme u srednjim kolama. Premijer ima priliku da na samom poetku prije iznoenja definicija izjavi kako vjeruje da ova tema je znaajna iz ugla crnogorskih srednjokolaca i da bi temu ograniio na Crnu Goru te nova rezolucija bi glasila Ovaj dom bi uveo uniforme u srednjim kolama u Crnoj Gori. U ovakvom sluaju nefer bi bilo ograniiti se Ovaj dom bi uveo uniforme u srednjim kolama u Africi.

6.2. Lider opozicije

Lider opozicije je na neki nain najzahtjevnija pozicija u debati. U sluaju da lider opozicije dobar dio vremena, od svojih 8 minuta, ne posveti napadu na sluaj vlade, debata najee odlazi u paralelnom smjeru i tada nema taki sukoba, a u takvoj debati automatski pobjedjuje Vlada. U idealnom omjeru govor bi trebao imati 5-6 minuta napada i 2-3 minuta iznoenja sluaja opozicije. Postoje razliite strategije kako postaviti ovaj govor da on ne bude podijeljen ovako direktno na napad i odbranu. Mnogi debateri koriste priliku da tokom napada iznose svoj sluaj kako bi utedjeli na vremenu i izbacili klasicno najavljivanje argumenata i podjele govora. Lider opozicije je moda jedina pozicija kojoj se ne treba zamjeriti u sluaju da ne prihvati nijedno pitanje[footnoteRef:8]. Na poetku govora lider opozicije bi trebao najaviti da li prihvata ili odbracuje definicije koje je predstavila vlada. U sluaju da odbacuje njihove definicije, trebao bi da prezentuje nove, ukoliko to ne uini debata se vodi po definicijama koje su prve iznesene. [8: Iako je standard da se prihvati jedno do dva pitanja]

6.3. lan Vlade

lan Vlade ima zadatak da nastavi sa argumentacijskom linijom vlade, produbi je i odbrani sve one take koje je napala opozicija. Govor traje takodje 8 minuta, a od vjetine debatera zavisi za koju e se strategiju odluiti tj. Da li e prvo braniti svoj sluaj pa onda napadati ili e se stvari odvijati uporedo. Za sudiju je kljuno da se stvari ne deavaju haotino, da debater jasno pravi linkove izmedju toga ta napada i ta brani, i za to je debateru najlake da koristi jasne nazive cilja i argumenata i slino. Nije poeljno da ovaj govornik iznosi vie od jednog argumenta jer se smatra da u tom sluaju opoziciji nije ostavljeno dovoljno prostora da se osvrne na sve te argumente.

6.4. lan Opozicije

lan opozicije je pozicija u debati koja bi 6 minuta od 8 predvidjenih trebala da posveti fazi napada. Nije dozvoljeno da ovaj govornik pokree neki apsolutno novi argument koji dosad nismo uli jer je ovo posljednji konstruktivni govor, tako da je vano da lider opozicije zapone argument ili argumente i objasni ih, a da lan opozicije samo produbljuje pricu adekvatnim primjerima. Cilj ove pozicije je praktino da prikaze u praksi zato ideje vlade nisu kvalitetne i da na taj nain obori sluaj Vlade i priblizi opoziciji pobjedu. Kada je rije o strukturi govora opozicije najstandardniji model je da prvih 5-6 minuta bude posveeno sluaju vlade a posljednja 2 minuta da poslue da se rekapitulira argumentacijska linija opozicije mada ta rekapitulacija moe doi i u zavrnom zastienom minutu.

6.5. Rekonstruktivni govori

Rekonstruktivni govori traju 4 minuta u sluaju opozicije i 5 minuta u sluaju vlade. Praksa je da ove govore rade premijer i lider opozicije ali na nekim turnirima u sluaju dogovora sudijskog panela lan opozicije moe da dri govor od 12 minuta koji e biti i konstruktivni i rekonstruktivni. Tokom ovih govora iskljuivo je zabranjeno uvoditi nove argumente. Govornici imaju mogunost da uvedu jedan novi primjer u debatu koji moraju naglasiti prije nego ga iznesu i moraju imati na umu da taj primjer ne moe biti kljuan za sudijsku presudu tako da nikako najbolji primjer ekipe ne treba ostaviti za ovaj trenutak. Postoje dva uobiajena modela po kojima se rade rekonstruktivni govori:1. Reply speech po takama sukoba- ovo je najuestaliji nain koji objektivno najvie odgovara sudiji, jer debater kroz svoj govor prolazi kroz najvanije take sukoba, prezentuje razloge zbog kojih su te take otile ba u korist njegove ekipe i na koji nain su oboreni argumenti oponenata i u kom trenutku i sa druge strane kako su opstali argumenti ekipe iji je govornik trenutno za govornicom. Strategiju, u vidu izbora taaka sukoba, bira sam govornik i moe je raditi hronoloski, ili po znaajnosti za ovu debatu2. Reply speech iz pticije perspektive- Ovo je rekonstruktivni govor u kojem debater dri govor kao da nije dosad uestvovao u debati ve da je bio dio publike. Debatu posmatra najee hronoloski i iznosi nam sve sukobe ali tako da ih ne sjedinjuje po takama sukoba ve ih navodi onako kako ih je on zapazio i daje nam obrazloenja zato ba zbog tih argumenata, primjera i komentara njegov tim odnosi pobjedu. Ovo se smatra teim nainom konstrukcije rekonstruktivnog govora i zbog toga se ne preporuuje mladjim debaterima.

7. Ocjenjivanje timskog rada

Kao to smo i u dosadanjem dijelu prirunika mogli da primjetimo, debata nije samo ``istai sebe`` i ``neka moj govor bude najbolji``. Koliko debater mora individualno da se potrudi isto toliko, ako ne i vie mora uloiti trud u timskom radu. ta je potrebno da ocjenimo i primjetimo? Prije poetka same debate moemo primjetiti sinergiju lanova odreenog tima kroz govor tijela ili razgovor. Pokusaemo da vam predstavimo najuobiajnije segmente koji se mogu ocjenjivati. Dakle pozitivno gledamo na sledee stavke po ovom pitanju : sinhronizovano postavljanje pitanja, tihe konsultacije ili konsultovanje putem papiria to je dosta uinkovitije, kolegijalnost prema drugom timu pri emu ne bi trebalo da bude ometanja prilikom govora, praenje i zapisivanje govora te pracenje argumentacijske linije koju iznosi premijer ili lider opozicije. Negativno moramo gledati na ometanje drugog time to se ogleda u glasnom dogovaranju, smijanju , neumjesnom dobacivanju pa ak sudija moze da procjeni po gestovima da li se to moe tretirati kao ometanje ili omalovazavanje protivnika. Negativno tretiramo i ako lanovi tima odskau od ideja koje su predstavili i samim tim pobija sam sebe, jer kao to je navedeno u pitanju sudija mora osjetiti kompletnost svega navedenog sa odsustvom negativih konotacija da bi mogao da ocjeni timski rad pozitivno. Kada govorimo o bodovima, bodovanje timskog rade ide u rasponu od 0.5 do 1 u pozitivnoj skali, naravno moramo imati u vidu i negativnu skalu kod gore navedenih sluajeva koja ide u rasponu od -0.5 do -1.

8. Uloga i ocjenjivanje postavljenih pitanja ( point of information)

Pitanja su jako bitan segment debate. Ako sudija primjeti da nema previe sukobljavanja u toku debate ili postavljanja pitanja ve mu moze biti jasno da ce sluati poprilicno oskudne zavrne govore jer iskusni debateri i oni koji znaju debatovati koriste pitanja kao takozvane ``clasheve`` u svoj zavrnim govorima. Potrebno je primiti optimalno 2 pitanja po govoru to ne znai da treba smanjivati drastino poene za samo jedno primljeno pitanje ali to se tie niti jednog pimljenog pitanja morate bodovni saldo smanjiti za 0.5 bodova. Obino se taj bodovni saldo o kome priamo trenutno popunjava ovim polovicama poena koje dajete za aktivnost u pitanjima i naravno prije svega smislenim pitanjima, jer nije potrebno samo postaviti pitanje ve je jako bitno da pitanje bude smisleno i da se odgovor na njega provuce kroz dalje govore jer u suprotnom validnost pitanja moete da dovedete u pitanje. Sutina pitanja je da stvorite sebi odgovararajucu atmosferu za dalji tok debate i moete uz pomo pitanja okrenuti tok u zavisnosti koja ste strana i koje teze branite, zato pitanja svrstavamo u jako bitan segment debate i na njih sudija treba da obrati pomno panju.

8.1 . Prigovori

Debatne sudije u svakom momentu u debati osim u vremenu za zavrne govore moraju biti svjesni da debateri imaju pravo na prigovor. Prigovori se mogu odnositi na ne-fer suavanje teme, drsko i nedolino ponasanje, spoitavanje, koritenje zabranjenih i nedolinih rijei i mnoge druge stvari koje se u momentu odreenoj strani mogu uniti kao materijal za prigovor. U momentu kada jedna strana trai prigovor time keeper zaustavlja vrijeme i iznosi se prigovor, predsjedavajui ima pravo da prihvati ili odbije prigovor, s tim to prigovor u velikom broju sluajeva ne bi smiio da ima presudnu mo osim u izuzetcima i primjeru koji je objanjen u ranijem tekstu (Eqity).

8.2 . Point of clarification

Kao i point of information, debatne strane imaju pravo da trae point of clarification na ta se mora odgovoriti. Clarification ili pojanjenje se mora dati ukoliko to jedna od strana trai. Pojanjenje se moe traiti u sluaju nedovoljne objanjenosti odreenog pojma ili uslijed strunosti primjera sa kojim druga strana nije upoznata.

9. Presudjivanje

Nakon debate i svega to sudije zapiu sudijsko vijee zahtjeva odsustvo debatera kako bi se donijela konana odluka o debati. Obino se preporuuje da prvo svaki sudija donese odluku i potpie sudijski listi nakon ega sledi rasprava zato je neko presudio u korist vlade ili opozicije. Sudije mogu biti jednoglasne ili moe doi do preglasavanja. to se tie zavrne rijeci predsjedavajueg u internom dogovoru sa ostatkom vijea, dozvoljeno je da zavrnu sudijsku rije preuzme neko iz sudijskog vijea ko nije imao ulogu predsjedavajueg.

9.1 Low point win Ili najbolje reeno, pobjeda sa manje bodova.

Primjer: Vlada: 75 poena Opozicija 71 poen Pobjedio je tim : Opozicije Kako ?

Pokuaemo sad da vam damo odgovor na ovo pitanje. U ovom konkretnom sluaju koji smo imali kao primjer imali smo situaciju pobjede sa manje bodova. Vlada je u ovom sluaju odlino uradila posao i bila bolja govorniki. Zavrsni govor je bio dosta kvalitetniji od opozicije govorniki takodje ali opozicija je pobila slucaj vlade njihove definicije i cilj to se provlailo sve do zavrnih govora to ih automatski stavlja u svojstvo primata i pobjednika. Dakle da sublimiramo nije samo bitno imati vie poena, bitno je oboriti ili osnaiti sluaj, ovakve odluke se donese rijetko ali se donose zato treba biti spreman na njih.

9.2 . Rangiranje govora

Rangiranje govora slui kako bismo kasnije mogli da odredimo ko je bio najbolji govornik debate. Obino se ide matematiki tako to onaj govornik kome ste dali najvei broj bodova zaista jeste prvi govornik debate. Naravno ima sluajeva gdje su debate jako tijesne i gdje 2 govornika imaju isti broj poena, tada morate pristupiti opet flow-u i vidjeti koji govornik je imao vie poenti koje su vodile tok debate i koji je govornik jednostavno ostavio bolji utisak na vas svojom visprenou, elokvencijom i vjetinom slaganja rijeci. Rangiranje je bitno jer se na velikim takmienjima deava esto da po nekoliko uesnika imaju isti broj poena te se pristupa raunanju mjesta po rangovima.

9.3 . Bodovanje govora, stil struktura.

Za razliku od drugih formata gdje se posebno ocjenjuju odreeni segmenti debate, u ovom sluaju stil i struktura, ovdje sudija ima dosta tei zadatak gdje u 30 bodova bez odreene podjele mora da urauna i stil i strukturu. Ovo je format u kom se dosta vie vrijednuje logika i struktura od samog stila mada ako uvodni govornici tj. premijer i vodja opozicije imaju previe stilski karakterisane govore to im se ne moze uzeti kao negativno jer oni prije svega imaju dosta nezahvalnu ulogu jer je obino ono to oni govore je turo i ``suvo`` pa moraju na neki nain da zainteresuju auditorijum i prije svega sudijsko vijee. Ovdje sudija mora da bude malo i matematiar jer mora nai nain kojim dabere treba ocijeniti a da to ne ugrozi njegovu konanu odluku. Previe stilski govori mogu da budu ma sa dvije otrice jer se veina debatera u takozvanom poetskom govoru zanesu i izmakne im struktura ali imaete priliku i da sluate debatere koji sjajno uklapaju ova dva elementa ime dobijamo odlian govor koji ostavlja utsak stilskog govora a i samim tim odie strukturalnou koja je ponavljamo pored logike jedan od cjenjenih segmenta kad je u pitanju bodovanje govora.

9.4 . Oduzimanje bodova O oduzimanju bodova smo imali priliku do sada nekoliko puta da govorimo. Sada emo govoriti o direktnom oduzimanju bodova. Ovo se moe desiti uslijed nedolinog ponaanja u toku govora, smijanja u toku govora neumjesne ale ili korisenja previe licnih primjera u smislu objaanjvanja teze koja se iznosi. Obino se ovo oduzimanje bodova takoe odnosi na nedolino ponasanje dok druga strana govori ili ometanje postavljanjem previse pitanja za kratko vrijeme. Primjer:

Opozicija je u poslednjih 3 minuta govora na svakim 15 sekundi traila pitanje i samim tim ometala tok misli vodji vlade te se ovo moe tretirati kao razlog za oduzimanje poena na osnovu govora.

9.5 . Ocjenjivanje govora koji nisu ispunili zadato vrijeme

Ovakvi govori obino imaju mali opseg poena jer se radi o poetnickim govorima koji imaju bodovnu mo od nekih 22 boda u prosjeku. Mada se moe desiti da i iskunisji debateri zavre svoje govore na 7-om minutu od zadatih 8 ime im se odmah po automatizmu i nekom dogovoru mora uzeti 1 poen. Prije svakog takmienja odrava se sudijski panel gdje glavni sudija iznosi osnovne postulate bodovanja, ocjenjivanje kraih govora je jedan od njih gdje se moe desiti da se vri tolerisanje govora koji se zavrse na 7:30 od zadatih 8 minuta, mada takoe se moe desiti da se sudije dogovore da nema ovakvog vida tolerancije te da se za ovaj propust oduzima 0.5 poena. U biti vrijeme je bitna stavka i mora se potovati, rijetko se moe desiti da govor od 6 minuta dobije 27 poena ili da govor od 4 minuta dobije 25 poena, dogovorena vremenska kasnjenja i odbijanje bodova za iste se mora strogo potovati u dogovoru sa glavnim sudijom na sudijskom panelu.