IHS14. II. 2002.

BROJ

323

2

SADRÆAJUVODNIK UREDNIKA

”©aljivËine” sa zastra-πujuÊim dojavama

NNeeddaavvnnoo ssuu ddnneevvnnee nnoovviinnee ddoonniijjeellee vviijjeesstt kkaakkoo ssuu uu jjeeddnnoomm nnaaππeemm mmjjeessttuuiisspprraaæænnjjeennee ii tteemmeelljjiittoo pprreegglleeddaannee ËËeettiirrii ππkkoollee jjeerr jjee ””ππaalljjiivvËËiinnaa”” ddoojjaavviioo ssaammooddaa jjee bboommbbaa uu ππkkoollii -- sslluuËËaajjnnoo iillii nnaammjjeerrnnoo -- nnee nnaazznnaaËËiivvππii nnii jjeeddnnuu oodd ËËeettiirriippoossttoojjeeÊÊee..

AA nnaa mmeettii ””ππaalljjiivvËËiinnaa”” nniissuu bbiillee ssaammoo ππkkoollee ((ddaa jjeessuu,, bbiilloo bbii llaakkππee sshhvvaattlljjiivvoo;;zzaakklljjuuËËiillii bbiissmmoo ddaa ssee uuËËeenniiccii ddoovviijjaajjuu ddaa ooddggooddee nneekkii tteesstt zzaa kkoojjii nniissuusspprreemmnnii,, kkaaoo ππttoo ssuu ttoo oodduuvviijjeekk ËËiinniillii,, ssaammoo nnaa mmaannjjee ggrruubbee nnaaËËiinnee)).. BBiillee ssuuttoo rraazzlliiËËiittee iinnssttiittuucciijjee ppaa ii ssuuddoovvii,, ii HHrrvvaattsskkii ssaabboorr uu vviiππee nnaavvrraattaa..

SSvvee ssuu ssee ddoojjaavvee,, ssrreeÊÊoomm,, ppookkaazzaallee llaaæænniimmaa,, kkaaoo ii bbeezzooppaassnnee ppooππiilljjkkee ssbbiijjeelliimm pprraahhoomm.. IIppaakk,, nnaakkoonn ππttoo ssmmoo ooddaahhnnuullii ss oollaakkππaannjjeemm jjeerr jjee ssvvee bbiillaanneessllaannaa ππaallaa,, mmoorraallii bbiissmmoo ssee ππttooππttaa uuppiittaattii -- nnaajjpprriijjee ssvvii mmii ggrraaaannii,, aallii iissttrruuËËnnjjaaccii.. PPiittaannjjee jjee zzaa ssoocciioollooggee jjee llii ttoo zznnaakk ddaa,, zzbboogg ookkoollnnoossttii uu kkoojjiimmaaææiivviimmoo,, ppoossttaajjeemmoo oobbiijjeessnnii iillii ooËËaajjnnii.. II ppssiihhoolloozzii bbii iimmaallii ππttoo rreeÊÊii oo ttoommee kkoojjii jjeettoo ((ii ËËiimmee ooddrreeeenn)) mmeennttaallnnii sskklloopp lljjuuddii kkoojjii ssee zzaabbaavvlljjaajjuu ssttrraahhoomm nneedduuæænniihhii jjeessuu llii uu ssttaannjjuu sshhvvaattiittii ddaa ssvvaakkoo pprreettrraaææiivvaannjjee zzggrraaddee iillii ddrruuggoogg pprroossttoorraa,,pprroovvjjeerraa bbiijjeelloogg pprraahhaa,, pprreekkiidd rraaddaa ii ssll..,, nneekkooggaa kkooππttaajjuu;; uu kkrraajjnnjjeemm nnaassggrraaaannee.. IIppaakk,, zzaa ””ππaalljjiivvËËiinnee”” bbii mmoorraallaa bbiittii zzaaiinntteerreessiirraannaa ppoolliicciijjaa.. MMooææddaa nneebbii oossoobbiittoo bbiilloo nnaaooddmmeett oobbzznnaanniittii ππttoo ppoodduuzziimmaa ddaa iihh oottkkrriijjee.. PPrriimmjjeerriiccee,, kkaaddbbii nneekkii ppootteenncciijjaallnnii ddoojjaavvlljjiivvaaËË zznnaaoo ddaa jjaavvnnee ggoovvoorrnniiccee nnaaddzziirruunneeuunniiffoorrmmiirraannii ppoolliiccaajjccii,, mmooææddaa bbii ssee pprreeddoommiisslliioo..

MM..KK..

- Uvodnik urednika- Prijedlog zakona o bankama- Prijedlog zakona o træiπtu

vrijednosnih papira; Prijedlogzakona o preuzimanjudioniËkih druπtava

- KonaËni prijedlog mjerila iuvjeta za provedbuprivatizacije poljoprivrednogzemljiπta

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o sudovima za mladeæ

- KonaËni prijedlog zakona oizmjenama i dopunamaZakona o zadrugama (treÊeËitanje)

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama idopunama Zakona oautorskom pravu

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o izmjenama idopunama Zakona o Uredu zasuzbijanje korupcije iorganiziranoga kriminaliteta

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanjuUgovora o finaciranju izmeuEuropske investicijske bankei Republike Hrvatske i HÆ ‡hrvatskih æeljeznica d.o.o. zaobnovu æeljezniËke pruge naV.C. koridoru

- Prijedlog i KonaËni prijedlogzakona o potvrivanjuSporazuma izmeu VladeRepublike Hrvatske i VladeRuske Federacije o vojno-tehniËkoj suradnji

- Prijedlog strategije ”Kulturnirazvitak - Hrvatska u 21.stoljeÊu”

- Prijedlog strategije“Informacijska ikomunikacijska tehnologija -Hrvatska u 21. stoljeÊu”

- IzvjeπÊe o provedbi Zakona opravima hrvatskih braniteljaiz Domovinskog rata iËlanova njihovih obitelji, zarazdoblje od 1. sijeËnja do 30.lipnja 2001. godine

- IzvjeπÊe o radu Komisije zavrijednosne papire RepublikeHrvatske za 2000. godinu iprvih πest mjeseci 2001.godine

- IzvjeπÊe o obavljenoj revizijiKonvencije o suradnji nazaπtiti i odræivoj uporabirijeke Dunav

- Izbori-imenovanja-razrjeπenja- Odgovori na zastupniËka

pitanja

strana2

12

17

22

26

30

35

36

37

38

44

47

52

5354

55

IHS14. II. 2002.

BANKE

BROJ

323

3

PRIKAZ RADA:

- 19. SJEDNICE HRVATSKOG SABORA ODRÆANE 16, 17, 18, 22, 23, 24, 25, 29, 30. I 31.

SIJE»NJA 2002. GODINE

Bankarsko poslovanje prema

standardima EU

PRIJEDLOG ZAKONA O BANKAMA

NNaa ssiijjeeËËaannjjsskkoojj ssjjeeddnniiccii HHrrvvaattsskkooggssaabboorraa zzaassttuuppnniiccii ssuu ppoottrrooππiillii ddoossttaavvrreemmeennaa nnaa uusskkllaaiivvaannjjee ffiinnaanncciijjsskkeerreegguullaattiivvee ss eeuurrooppsskkiimm zzaakkoonnoo--ddaavvssttvvoomm.. UU ssrreeddiiππttuu nnjjiihhoovvee ppoozzoorr--nnoossttii bbiioo jjee PPrriijjeeddlloogg nnoovvoogg ZZaakkoonnaa oobbaannkkaammaa kkoojjiimm ssee nnaa ssvveeoobbuuhhvvaattaannnnaaËËiinn rreegguulliirraa ppoosslloovvaannjjee bbaannaakkaa,,ssuukkllaaddnnoo ttrrææiiππnniimm uuvvjjeettiimmaa ii pprraa--vviilliimmaa bbaannkkaarrsskkee ssttrruukkee ((ppoossttoojjeeÊÊiiZZaakkoonn jjee nneeddoorreeËËeenn ppaa kkooËËii ddaalljjnnjjiirraazzvvoojj ffiinnaanncciijjsskkoogg ssuussttaavvaa)).. UUzzuurreeiivvaannjjee ppiittaannjjaa oossnniivvaannjjaa,, ppoosslloo--vvaannjjaa ii pprreessttaannkkaa rraaddaa bbaannaakkaa,, kkaaoo ii

nnaaddzzoorraa nnaadd nnjjiihhoovviimm ppoosslloovvaannjjeemm,, uubbaannkkoovvnnuu rreegguullaattiivvuu uuvveeddeennii ssuu iinneekkii nnoovvii iinnssttiittuuttii.. PPrriimmjjeerriiccee,, ddeettaalljj--nnoo ssee rraazzrraauujjuu ooddrreeddbbee oo nnaaddzzoorruunnaadd bbaannkkaammaa nnaa tteemmeelljjuu kkoonnssoo--lliiddiirraanniihh ffiinnaanncciijjsskkiihh iizzvvjjeeππÊÊaa,, zzaattiimmssuurraaddnnjjaa ss oossttaalliimm nnaaddzzoorrnniimm ttiijjee--lliimmaa,, ppoosseebbnnoo oonniimmaa iizz zzeemmaalljjaaËËllaanniiccaa EEUU,, ttee ppiittaannjjaa vveezzaannaa uuzzzzaaππttiittuu ppoottrrooππaaËËaa,, aa uuvvooddii ssee ii iinnssttiittuuttppoosseebbnnee uupprraavvee.. NNoovviinnaa kkoojjaa jjeeiizzaazzvvaallaa nnaajjvviiππee ppoolleemmiikkaa uu rraasspprraavviijjee uujjeeddnnaaËËaavvaannjjee tteemmeelljjnnoogg kkaappiittaallaappoottrreebbnnoogg zzaa oossnniivvaannjjee bbaannaakkaa iiππtteeddiioonniiccaa nnaa 4400 mmllnn.. kkuunnaa..

ZZaa rraazzlliikkuu oodd zzaassttuuppnniikkaa kkooaalliicciijjee,,kkoojjii ssmmaattrraajjuu ddaa jjee oovvaakkoo kkoonncciippiirraannzzaakkoonnsskkii ookkvviirr tteemmeelljjnnaa pprreettppoossttaavvkkaazzaa ttrrææiiππnnoo ppoosslloovvaannjjee bbaannaakkaa,, ooppoorr--

bbeennii zzaassttuuppnniiccii uuppoozzoorraavvaajjuu nnaa ttoo ddaapprreeddllooææeennaa rrjjeeππeennjjaa uu nneekkiimm sseeggmmeenn--ttiimmaa nnee ooddggoovvaarraajjuu ssttuuppnnjjuu rraazzvvoojjaahhrrvvaattsskkoogg ffiinnaanncciijjsskkoogg ttrrææiiππttaa,, ppaa iibbaannkkaarrssttvvaa.. OOssiimm ttooggaa,, zzaammjjeerraajjuuVVllaaddii ddaa jjee zzaakkoonnsskkee ooddrreeddbbee ssrrooËËiillaappoo ddiikkttaattuu ii uuppuuttaammaa MMMMFF--aa iiSSvvjjeettsskkee bbaannkkee..

UUzz oovvee nnaaËËeellnnee rraazzlliikkee ssuuddiioonniiccii uurraasspprraavvii uuppuuttiillii ssuu pprreeddllaaggaatteelljjuubbrroojjnnee pprriimmjjeeddbbee ii pprriijjeeddllooggee zzaaddoorraadduu ppoojjeeddiinniihh rrjjeeππeennjjaa ddoo ddrruuggooggËËiittaannjjaa,, kkoojjee ssee,, ddoobbrriimm ddiijjeelloomm,,ppookkllaappaajjuu.. NNaaiimmee,, vveeÊÊiinnaa iihh ssee uusspprroo--ttiivviillaa ppoovveeÊÊaannjjuu tteemmeelljjnnoogg kkaappiittaallaa zzaaππtteeddiioonniiccee,, ππttoo bbii ddoovveelloo ddoo nnjjiihhoovvaauukkiiddaannjjaa,, ii ttoo uu uuvvjjeettiimmaa kkaadd jjee vveeÊÊiinnaannaaππiihh bbaannaakkaa uu ssttrraannoomm vvllaassnniiππttvvuu..KKaaoo pprroottuuaarrgguummeennttee VVllaaddiinnoommpprriijjeeddlloogguu nnaavvooddee ddaa jjee rriijjeeËË ooiinnssttiittuucciijjaammaa ss dduuggoomm ttrraaddiicciijjoomm kkoojjeessuu oossnnoovvaannee iisskklljjuuËËiivvoo ggoottoovviimmnnoovvcceemm iizz ddoommaaÊÊiihh iizzvvoorraa ii iizznniimmnnoossuu vvaaæænnee bbrroojjnniimm oobbrrttnniicciimmaa ii mmaalliimmppoodduuzzeettnniicciimmaa.. PPoosseebbnnoo nnaappoommiinnjjuuddaa tteemmeelljjnnii kkaappiittaall ssttaammbbeenniimm ππttee--

ddiioonniiccaammaa nnee bbii ttrreebbaalloo ppoovviissiivvaattiiiizznnaadd 2200 mmllnn.. kkuunnaa,, jjeerr jjee ii rriizziikknnjjiihhoovvaa ppoosslloovvaannjjaa vvrrlloo mmaallii.. ZZaahhttiijjee--vvaajjuu,, nnaaddaalljjee,, ddaa ssee pprreeiissppiittaa rreeddoo--sslliijjeedd ttrraaææbbiinnaa uu sslluuËËaajjuu sstteeËËaajjaabbaannkkee,, nnaa nnaaËËiinn ddaa ππtteeddiiππee ssaa ssvvoojjiimm

ppoojjeeddiinnaaËËnniimm uulloozziimmaa uu iissppllaattii iizzsstteeËËaajjnnee mmaassee bbuudduu iizzjjeeddnnaaËËeennii ssaazzaappoosslleenniicciimmaa,, ddaakkllee uu pprrvvoommiissppllaattnnoomm rreedduu.. SSmmaattrraajjuu,, ttaakkooeerr,, ddaabbii uu ddaannaaππnnjjiimm uuvvjjeettiimmaa ttrrææiiππnnooggppoosslloovvaannjjaa HHNNBB mmoorraallaa bbrrææee rreeaaggiirraattiinnaa zzaahhttjjeevvee bbaannaakkaa zzaa iizzddaavvaannjjeeooddoobbrreennjjaa zzaa rraadd.. SS ddrruuggee ssttrraannee,,ttrreebbaalloo bbii pprrooppiissaattii ddaa ssee ooddlluukkaa oooodduuzziimmaannjjuu ttoogg ooddoobbrreennjjaa jjaavvnnoooobbzznnaannii tteekk nnaakkoonn pprraavvoommooÊÊnnoossttiirrjjeeππeennjjaa uu uupprraavvnnoomm ssppoorruu.. IIzzrraazziivvππiizzaaddoovvoolljjssttvvoo ππttoo ssuu nnoovviimm zzaakkoonnoommbboolljjee rraazzrraaeennee ooddrreeddbbee oo zzaaππttiittiippoottrrooππaaËËaa ttee mmjjeerree aannttiimmoonnooppoollsskkeezzaaππttiittee,, zzaassttuuppnniiccii ssuu ssee zzaallooææiillii ii zzaaoossnniivvaannjjee ppoosseebbnnee aaggeenncciijjee zzaa aannttii--mmoonnooppoollsskkuu zzaaππttiittuu bbaannaakkaa..

O PRIJEDLOGU

O osnovnim znaËajkama novogzakona zastupnicima je uvodno govo-rio mmrr.. sscc.. DDaammiirr KKuuππttrraakk, zamjenikministra financija. Napomenuo je daje uloga banaka kao depozitnihfinancijskih institucija od iznimnevaænosti za sveukupni ekonomski ifinancijski sustav svake zemlje, patako i Republike Hrvatske. Zbog togabankarsko poslovanje u Hrvatskojtreba urediti prema suvremenimstandarima bankarstva. a za to jepotreban i odgovarajuÊi regulatorniokvir. Njegovo stvaranje zapoËelo jejoπ donoπenjem Zakona o bankama iπtedionicama iz 1993., a nastavljenousvajanjem Zakona o bankama iz1998. godine. Ulaskom u Hrvatskustranih komercijalnih banaka,preteæito iz zemalja Ëlanica EU, kao izapoËetom konsolidacijom domaÊeg

PostojeÊi zakonodavni okvirtreba prilagoditi standardima idirektivama EU kojereguliraju poslovanjefinancijskih institucija,poglavito banaka.

Predloæenim su na sustavan icjelovit naËin reguliranapitanja osnivanja, poslovanja iprestanka rada banaka, kao inadzor nad njihovimposlovanjem, a u bankovnuregulativu uvedeni su i nekinovi instituti.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

bankovnog sustava u uvjetimaprimjene postojeÊeg Zakona obankama, stvorene su nuæne pretpo-stavke za daljnju transformaciju togsustava, sukladno standardima EU.BuduÊi da je Republika Hrvatska u

listopadu 2001. potpisala Sporazum ostabilizaciji i pridruæivanju s EU,postojeÊi zakonodavni okvir trebaprilagoditi standardima i direktivamaEU koje reguliraju poslovanje finan-cijskih institucija, poglavito banaka,naglaπava mr. Kuπtrak. VodeÊiraËuna o tome da je ispunjenje iformalnih pretpostavki jedan oduvjeta potrebnih za ulazak u EU, tepolazeÊi od odreenih nedoreËenosti iu praksi uoËenih manjkavosti kodprimjene pojedinih instituta posto-jeÊeg Zakona, Vlada se - kaæe -umjesto njegova noveliranja odluËilaza izradu novog Zakona o bankama.

Njime su na sustavan i cjelovitnaËin regulirana pitanja osnivanja,poslovanja i prestanka rada banaka,kao i nadzor nad njihovim poslo-vanjem, a u bankovnu regulativuuvedeni su i neki novi instituti.Primjerice, detaljno se ureujesuradnja s nadzornim tijelima bana-ka, s posebnim naglaskom na oen izzemalja Ëlanica EU, πto je bitnipreduvjet kvalitetnog nadzora, s timda Êe se odredbe koje se odnose naobradu podataka, obavjeπtavanjeEuropske komisije i dr. poËeti primje-njivati od dana stupanja Hrvatske upunopravno Ëlanstvo EU. Nadalje,ugraene su odredbe o nadzoru nadbankama na temelju konsolidiranihfinancijskih izvjeπÊa, detaljnije razra-ena pitanja vezana uz zaπtitupotroπaËa te uveden institut posebneuprave. Naime, u naπoj bankarskojpovijesti bilo je vrlo loπih iskustava stzv. privremenim upraviteljima kojisu u pravilu dolazili kad je veÊ biloprekasno. Prema novom zakonu HNBbi mogla imenovati posebnu upravuako stopa adekvatnosti kapitala padneispod Ëetvrtine minimalne stope,odnosno prije nego πto se banka naeu prevelikim teπkoÊama.

Predlaæe se, nadalje, da najmanjiiznos temeljnog kapitala potrebnog zaosnivanje banke iznosi 40 mln., πtoznaËi da viπe neÊe biti potrebe zainstitutima malog, odnosno velikogovlaπtenja.

Po rijeËima doministra Kuπtrakazakonom se vrlo detaljno opisujurazlike izmeu bankovnih usluga(primanja novËanih depozita, odobra-vanja kredita i dr.) te ostalihfinancijskih usluga. Regulirano je ina koji naËin banka moæe dobitisuglasnost za bavljenje odreenimfinancijskim uslugama. Ureuje se,nadalje, stjecanje kvalificiranogudjela u banci, pruæanje bankovnih iostalih financijskih usluga izvanpodruËja Hrvatske, detaljnije serazrauje podruËje upravljanja rizici-ma, itd. Meu ostalim, razdvajaju sepostupci vezani uz likvidaciju banke(u sluËaju redovne likvidacije odlukuo prestanku rada banke donosiskupπtina dioniËara) poneπto jeizmijenjen postupak steËaja, propisujese dinamika kojom πtedionice morajupoveÊavati svoj temeljni kapital (do31. prosinca 2006. trebao bi doseÊi 40mln. kuna) te omoguÊuje udruæivanjebanaka. Jednom rijeËju, osnovni je ciljovog Zakona da na sveobuhvatannaËin, usuglaπen s direktivama ismjernicama EU, regulira poslovanjebanaka, uz πto manji utjecaj Hrvatskenarodne banke. Naime, bankama seprepuπta da posluju slobodno,sukladno træiπnim uvjetima ipravilima bankarske struke, πto bitrebalo svesti na najmanju moguÊumjeru eventualnu pravnu nesigur-nost u njihovu poslovanju. Kroz viso-ki stupanj prevencije, koji prven-stveno trebaju osigurati same banke,kao i kroz zakonske mehanizme kojistoje na raspolaganju HNB-u inadzornim tijelima drugih banaka terevizorima, stvaraju se pretpostavkeza uredno træiπno poslovanje banaka.

Po rijeËima gospodina Kuπtrakaovaj zakon dolazi u pravo vrijeme,buduÊi da su nakon konverzije valuteu euro izrazito narasli bankovni depo-ziti graana. To je - kaæe - takoerdokaz odreenog povjerenja ubankarski sustav, koji je potpunostabiliziran

RADNA TIJELA

Po miπljenju matiËnog OOddbboorraa zzaaffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn preu-zimanje zakonskih obveza iz podruËja

bankarstva koje vrijede za zemljeËlanice EU u ovom trenutnu je zaHrvatsku upitno, buduÊi da Êe se tezakonske odredbe u naπem ban-karstvu poËeti primjenjivati tek ondakad Hrvatska postane Ëlanica EU. Umeuvremenu Êe vjerojatno doÊi doodreenih promjena u zakonodavstvuEU, itd. Zbog toga ne treba æuriti sdonoπenjem ovog Zakona, veÊ valjadobro procijeniti politiËku i ekonom-sku opravdanost unoπenja spome-

nutih odredaba u ovaj Zakon, upozo-rava Odbor.

U IzvjeπÊu tog radnog tijela navodise da je hrvatski bankarski sustavrelativno stabilan, u odnosu na one udrugim tranzicijskim zemljama.Meutim, postavlja se pitanje je lidoπlo vrijeme da se u nj uvode i drugitipovi bankarske organizacije, osimkoncepta univerzalne banke, πto bidoprinijelo poveÊanju kvalitete uku-pnog bankarskog sustava.

U raspravi na sjednici Odboraizraæeno je miπljenje da se predlo-æenim Zakonom kvalitetno ureujuodnosi na financijskom træiπtu uRepublici Hrvatskoj. Naglaπeno je daje to prvi zakonski propis koji gotovou potpunosti zadovoljava sve kriterijei obveze koje proizlaze iz Ugovora opridruæivanju i stabilizaciji koji jeRepublika Hrvatska potpisala.NajveÊa je novost uvoenje mogu-Ênosti pruæanja bankovnih i ostalihfinancijskih usluga izvan podruËjaRepublike Hrvatske (te Êe se odredbepoËeti primjenjivati tek po prijemuHrvatske u punopravno Ëlanstvo EU).»lanovi Odbora podræali su prijedlogda Hrvatska narodna banka svakegodine objavljuje popis dioniËarabanaka koji imaju viπe od 5 postoudjela. Smatraju, meutim, da totreba proπiriti i na sve Ëlanove upravebanke koji imaju bilo kakav udio u tojbanci. Naime, oni koji vode bankuimaju privilegirane informacije i zatonije nevaæno da se zna koje udjeleimaju u toj banci, napominje se uIzvjeπÊu Odbora.

Po miπljenju Ëlanova tog radnogtijela πto prije treba osmisliti koncep-ciju cijelog financijskog sustava iregulacije træiπta u RepubliciHrvatskoj (joπ uvijek ne postoji

BROJ

323

4

Detaljno se ureuje suradnja sostalim nadzornim tijelimabanaka, posebno onima izzemalja EU, nadzor nadbankama, zaπtita potroπaËa, auvodi se i institut posebneuprave.

Temeljni kapital za stambeneπtedionice ne bi trebalopoveÊavati iznad 20 mln.kuna, jer ionako imaju vrlomali rizik poslovanja.

IHS14. II. 2002.

BANKE

krovna institucija). Odbor, meuostalim, upozorava na to da Êe upraksi doÊi do kolizije i preklapanjanadleænosti izmeu Hrvatske narodnebanke i Komisije za vrijednosnepapire. Miπljenja je, takoer, da nemapotrebe u predloæenom zakonu pona-vljati pojedine odredbe drugih zakona(npr. Zakona o trgovaËkim dru-πtvima). Dræi, nadalje, da trebaotvoriti argumentiranu raspravu orazlozima ukidanja πtedionica koje,prema nekim miπljenjima, ipak imajuodreenu perspektivu. Problem njiho-va opstanka postaje posebno aktualans obzirom na Ëinjenicu da je 85 postonaπih banaka u stranom vlasniπtvu ida su smanjene kompetencije πtedno-kreditnim zadrugama. ©tedionice bivjerojatno uspjele opstati da imzakonom nije propisan tako visoki

temeljni kapital (20 mln. kuna) dok jeistovremeno u Sloveniji taj limitutvren u iznosu od 6,25 mln. kuna.Po ocjeni Ëlanova Odbora temeljnikapital za πtedionice trebao bi biti narazini razmjernoj ostvarenom brutodomaÊem proizvodu. Ako je u EU na20 tisuÊa dolara po stanovniku donjagranica ulaska u bankarski posao 5mln. eura, onda bi u Hrvatskoj toiznosilo 1,25 mln. eura, tj. oko 8 mln.kuna, procjenjuje Odbor. Po njegovojocjeni Ëeste izmjene zakonskihpropisa u tom segmentu doprinijelesu daljnjoj nesigurnosti poslovanjaπtedionica na hrvatskom finan-cijskom træiπtu. »injenica je, naime,da one nisu bile tretirane kao banke,a to znaËi ni prodavane niti saniranepoput banaka, zbog Ëega su ostale naoko 1,5 posto ukupne aktive. ZbograzliËitog tretmana u odnosu nabanke one su, zapravo, osuene nagaπenje ili pretvaranje u banke. Temale banke, uspiju li se odræati, ostalebi jedine domaÊe financijske institu-cije koje bi konkurirale velikimstranim bankama na domaÊem træiπtukapitala.

Odbor, nadalje, upozorava na to datemeljni kapital za stambeneπtedionice (Prijedlogom zakona nijedefiniran) ne bi trebalo poveÊavatiiznad 20 mln. kuna, jer ionako imajuvrlo mali rizik poslovanja. Naime,uglavnom odobravaju stambene kre-

dite fiziËkim osobama (iznimno opÊi-nama i gradovima), ne bave se platnimprometom u zemlji i ne obavljajuposlove sa stranim sredstvima plaÊa-nja, ne daju jamstva i garancije i dr.

Spomenimo i sugestiju tog radnogtijela za izmjenu formulacije u Ëlanku6.stavku 2. toËka 13., buduÊi dabanka upravlja i mirovinskim iinvesticijskim fondovima. Osim toga,valja utvrditi moguÊnost da Hrvatskanarodna banka daje jedno odobrenjeza pruæanje bankarskih i ostalihfinancijskih usluga a ne za svaki odtih poslova posebno. Tu je i zahtjev dase u stavku 3. Ëlanka 23. Prijedlogazakona precizira u koji to drugiregistar banka moæe biti upisana,osim u sudski. Po miπljenju ËlanovaOdbora u Ëlanku 25. trebalo biutvrditi vremensko razdoblje u kojemosoba koja je bila na rukovodeÊimpoloæajima u banci odnosno trgo-vaËkom druπtvu nad kojim je otvorensteËajni postupak ne bi mogla biti Ëlanuprave banke (a ne da se to odnosi naËitav æivotni vijek). Zatraæili su i da sepreispitaju odredbe stavaka 7. i 8. uËlanku 26. koje propisuju da osobakoja je veÊ dobila suglasnost za Ëlanauprave banke prije imenovanja na tufunkciju u drugoj banci mora pono-vno traæiti suglasnost HNB-a. Istovrijedi i za Ëlana uprave kojegnadzorni odbor æeli ponovnoimenovati (prema Prijedlogu zakonamorao bi ponovno proÊi postupakpropisan ovim Zakonom).

Po miπljenju Ëlanova Odbora nemaopravdanih razloga da rok zadobivanje odobrenja za rad bankebude tako dug (umjesto 6 mjeseci oddana primitka zahtjeva, HNB bitrebala donijeti odluku u roku odmjesec ili dva dana). Zahtijevaju i dase precizira odredba Ëlanka 37. stavak1. podstavak 5. u kojoj stoji da Êe HNBodbiti zahtjev za izdavanje odobrenjaza pruæanje bankovnih i/ili ostalihfinancijskih usluga ako iz doku-mentacije i ”drugih poznatih Ëinje-nica” proizlazi da banka nije sposobnapruæati usluge iz njenog poslovnogplana. U Ëlanku 84. stavku 1.Prijedloga zakona treba pojasniti πtoznaËi jamstveni kapital u nefinan-cijskoj instituciji, a u Ëlanku 99.taksativno navesti da se obvezaËuvanja bankovne tajne ne odnosi naDræavni ured za reviziju, daljnje susugestije Odbora.

Spomenimo i njegov prijedlog zaizmjenu odredbe stavka 2. u Ëlanku112., buduÊi da reviziju ne obavljajufiziËke veÊ pravne osobe, odnosno

revizorske tvrtke, te upozorenje da suËlancima 113. i 114. Prijedloga zako-na predviene neke obveze revizorakoje ne spadaju u standardni diorevizorskih poslova.

Po miπljenju Ëlanova Odbora uËlanku 129. Prijedloga zakona trebalobi propisati da se rjeπenje ooduzimanju odobrenja za rad banciobjavljuje u ”Narodnim novinama”tek nakon pravomoÊnosti i konaËnostirjeπenja u upravnom sporu. Zaloæilisu se i za preispitivanje odredbe uËlanku 131. jer se njome joπ viπesmanjuje odgovornost Hrvatskenarodne banke, odnosno njenihzaposlenika, Ëlanova Savjeta iliovlaπtenih osoba, za eventualne πtetekoje nastanu prilikom obavljanjaduænosti u okviru ovog zakona.

Na inicijativu Odbora πtediπaGlumina banke predloæena je izmjenaodredbe Ëlanka 169. stavka 1.Prijedloga zakona, kojom je propisanredoslijed traæbina viπih isplatnihredova u sluËaju steËaja banke, nanaËin da πtediπe svojim pojedinaËnimulozima u isplati iz steËajne masebudu izjednaËeni sa zaposlenicima,dakle u prvom isplatnom redu, prijeDAB-a i HNB-a. Na spomenutu odre-dbu iznijeta je i primjedba da sutraæbine HNB-a neopravdano vrlovisoko pozicionirane u drugi isplatnired, kao i traæbine Dræavne agencijeza osiguranje uloga koje suneopravdano u treÊem isplatnomredu.

»lanovi Odbora zatraæili su i da seizmjenom stavka 2. u Ëlanku 194.propiπe obveza da se svi podzakonskiakti donesu istovremeno s ovimzakonom.

Odbor je jednoglasno predloæiozastupnicima da prihvate Prijedlogzakona o bankama a primjedbe izrasprave proslijede predlagatelju.

OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj iioobbnnoovvuu raspravljao je o Prijedloguzakona u svojstvu zainteresiranogradnog tijela (pritom je raspolagaomiπljenjem Hrvatske gospodarskekomore i Hrvatska udruge banaka).»lanovi tog radnog tijela podræali sudonoπenje novog Zakona o bankama,prilagoenog standardima EU, kojimse poslovanje banaka regulirasukladno træiπnim uvjetima i pravi-lima bankarske struke. U raspravi jeupozoreno na potrebu da se izzakonskog teksta iskljuËe odredbekoje ureuju pitanja regulirana (ilikoja bi trebalo regulirati) drugimzakonima. Izraæena je i sugestija dase ovim Zakonom propiπe obveza

BROJ

323

5

Odluku o oduzimanjuodobrenja za rad banciobznaniti tek nakonpravomoÊnosti rjeπenja uupravnom sporu.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

bankama da jednom godiπnje objave:popis dioniËara s postotkom udjeladionica u temeljnom kapitalu banke,popis dioniËara koji su Ëlanovi upravebanke i podatke o poslovanju.

Spomenimo i konkretne primjedbe iprijedloge Odbora na pojedine Ëlankepredloæenog Zakona. Poimo odsugestije da se Ëlankom 2. propiπeizuzetak za Hrvatsku banku zaobnovu i razvitak, jer Êe, u protivnom,trebati mijenjati Zakon o HBOR-u. Pomiπljenju tog radnog tijela valjalo bipreispitati opravdanost davanja kre-dita ili jamstava na kredite zapo-slenicima banke i njezinih ovisnihdruπtava za kupnju vlastitih dionicabanke (Ëlanak 17. st. 3) te razmotritimoguÊnost smanjenja omjera povla-πtenih dionica u temeljnom kapitalubanke (Ël. 18). Prema njegovuprijedlogu izmjenom stavka 2. uËlanku 20. trebalo bi propisati obvezupribavljanja prethodne suglasnostiHNB-a za stjecanje dionica s pravomglasa Ëiji ukupni nominalni iznosiËine 25 posto i 100 posto temeljnogkapitala banke.

Utvrditi neparan broj Ëlanovauprave banke te propisati fleksibilnijeuvjete koje moraju ispunjavati,daljnje su primjedbe Odbora (Ëlanci23. i 25.). To radno tijelo zalaæe se i zaograniËenje ulaganja banaka u svevrste vrijednosnih papira do 10 postovrijednosti jamstvenog kapitala banke(Ël. 82.). Smatra, nadalje, da dopunomËlanka 99. valja omoguÊiti Agenciji zazaπtitu træiπnog natjecanja i Dræav-nom uredu za reviziju da u odreenimsluËajevima mogu doÊi do podatakaobuhvaÊenih bankovnom tajnom,putem Hrvatske narodne banke. Pomiπljenju Odbora u stavku 4. Ëlanka108. trebalo bi definirati veliËinubanke koja, uz prethodnu suglasnostHNB-a, obavljanje unutarnje revizijemoæe povjeriti osobi koja ispunjavauvjete iz stavka 1. ovog Ëlanka, a kojanije u radnom odnosu s tom bankom.

Spomenimo i njegove sugestije dase preispita redoslijed traæbina uËlanku 169. te opravdanost rjeπenja uËlanku 110. prema kojem se ovimZakonom propisuje sadræaj izvjeπÊa oradu unutarnje revizije. Po miπljenjuOdbora trebalo bi definirati i obavljali banka usluge iz Ëlanka 174.besplatno, ili uz naknadu (rijeË je oobavjeπtavanju potroπaËa o stanju nanjihovim raËunima te o promjenikamatnih stopa).

Donoπenje ovog zakona podupro je,bez primjedbi, i OOddbboorr zzaa zzaakkoonnoo--ddaavvssttvvoo..

RASPRAVA

Nakon uvodnog izlaganja predstav-nika predlagatelja DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecciznijela je stavove Odbora za gospo-darstvo, razvoj i obnovu, a JJaaddrraannkkooMMiijjaalliiÊÊ, primjedbe i prijedloge Odboraza financije i dræavni proraËun.

PotiËe se træiπna utakmica

banaka

JJoossiipp LLeekkoo, glasnogovornik Klubazastupnika SDP-a, najavio je da Êenjegovi stranaËki kolege podræatidonoπenje ovog zakona jer je to bitankorak u prihvaÊanju bankovne ifinancijske prakse i regulative EU ina sektoru bankovnog i financijskog

poslovanja. Po rijeËima zastupnikapredlagatelj u potpunosti uvaæavadirektive VijeÊa EU u svezi sosnivanjem i poslovanjem banaka ipodruænica stranih banaka u Hrvat-skoj. Predloæenim rjeπenjima bitno semijenja bankovni sustav i bankovnoposlovanje u Republici Hrvatskoj.Naime, uz uobiËajene poslove bankemoraju pruæati i ostale financijskeusluge (poslovi platnog prometa,posredovanje pri sklapanju finan-cijskih poslova, upravljanje mirovin-skim ili investicijskim fondovima,itd.) ako od Hrvatske narodne bankedobiju odobrenje za to. Posebna jenovost, kaæe zastupnik, da Êe stranebanke iz dræava Ëlanica EU uHrvatskoj moÊi osnivati podruænice,dakako, temeljem odobrenja HNB-a(time se raltivizira sadaπnje stanje uhrvatskom bankarstvu u pogleduvlasniπtva). Za osnivanje podruænicastranih banaka u Hrvatskoj propisanje i poseban uvjet - da najmanje jedanËlan uprave mora poznavati hrvatskijezik te da jedan od njih mora imatiprebivaliπte u Republici Hrvatskoj.

Po ocjeni zastupnika SDP-a kvali-teta ovog zakonskog prijedloga je utome πto podræava i potiËe træiπnuutakmicu banaka i kad je rijeË obankovnim uslugama i financijskomposlovanju banaka. Klub zastupnikaSDP-a podræava intenciju predla-gatelja da se πto preciznije utvrdiodgovornost Ëlanova uprave i

nadzornog odbora banke. Predvienaje, Ëak, i solidarna odgovornost Ëlano-va nadzornog odbora za πtetu kojanastane kao posljedica njihovogpropusta u radu. Meutim, zakonpredvia da oni sami dokazuju svojuispravnost, umjesto onih koji tvrde dasu neispravno i nesavjesno poslovali(to treba promijeniti). Pozitivno je toπto se predloæenim pojaËava odgo-vornost HNB-a kod davanja odobrenja

za rad banaka, posebno podruænicastranih banaka, kod praÊenja stanjana træiπtu bankovnih usluga, itd.Jednom rijeËju, esdepeovci su uvje-reni da Êe donoπenje ovog Zakonaubrzati standardizaciju hrvatskihprivrednih grana sukladno standar-dima Ëlanica EU, ali upozoravaju nato da Hrvatska joπ uvijek nemasreene evidencije koje bitno utjeËuna gospodarski i pravni okvir u kojemÊe se primjenjivati (npr. evidencijuvlasniπtva u zemljiπnim knjigama,evidenciju dioniËara i dionica, itd.)

Podrπka mjerama

antimonopolske zaπtite

U uvodnom dijelu izlaganja LLuukkaaRRooiiÊÊ, glasnogovornik Kluba zastu-pnika HSS-a, podsjetio je na brojnenedoreËenosti i manjkavosti uoËene upraktiËnoj primjeni postojeÊeg Zako-na o bankama iz 1998. godine. Nakondviju bankarskih kriza - kaæe - trebase odrediti ka financijskom træiπtu,institucijama i regulativi. U prvomredu valja okonËati proces priva-tizacije i time okrupniti banke. Naime,kod nas je jedno vrijeme vladalapoplava osnivanja banaka i πtedionica(mogle su se osnovati i posredstvompolitike) a na kraju su mnogi graaniostali bez svojih uπteevina. Razlog -te naπe banke nisu ulagale povjerenim novac u gospodarstvo nego su seorijentirale na kreditiranje graanauz zelenaπke kamate. Nedugo zatimdolazi do zaokreta i reduciranja brojabanaka (sada ih je manje od 40) i toopet na teret poreznih obveznika.Banke se saniranju po politiËkojpodobnosti, proraËunskim sredstvi-

BROJ

323

6

PojaËava se odgovornostHNB-a kod davanja odobrenjaza rad bankama, posebnopodruænicama stranih banaka,u praÊenju stanja na træiπtubankovnih usluga, itd.

Uz uobiËajene poslove bankeÊe ubuduÊe pruæati i ostalefinancijske usluge, dobiju liodobrenje od HNB-a.

IHS14. II. 2002.

BANKE

ma, i onda rasprodaju strancima, amenadæment se za to, u pravilu,nagrauje. Interesantno je da te istebanke sada posluju pozitivno (iako ihvodi isti menadæment), konsolidirajuse bilance, razdvaja se vlasniπtvo odmenadæmenta i dr., a svega toga nijebilo dok su bile u veÊinskomvlasniπtvu Republike Hvatske.

Ulazak stranih banaka u RepublikuHrvatsku doveo je - kaæe - domonopola u stranom vlasniπtvu, (87posto hrvatskog bankarskog sustavaje u vlasniπtvu stranih banaka anakon privatizacije Croatia banke iDubrovaËke banke taj omjer bi bio 91posto). Zbog toga se novim zakonomæeli regulirati podruËje konso-lidiranog nadzora nad svim bankov-nim skupinama. Za razliku od dosa-daπnjeg Zakona o bankama u kojemnije postojala zaπtita od monopola ibankovne koncentracije, novimzakonom predvia se da je zapreuzimanje udjela veÊeg od 10 postopotrebna suglasnost savjeta centralnebanke.

Zastupnici HSS-a podræavajupredviene mjere antimonopolskezaπtite (to nije novost u Europi isvijetu). U tu svrhu zalaæu se i zaosnivanje pandana Agenciji za zaπtitutræiπnog natjecanja, u vidu agencijeza antimonopolsku zaπtitu banaka.

Nitko ne moæe biti osloboen

odgovornosti za propuste

Zastupnik se osvrnuo i na Ëlanak131. kojim je regulirana zaπtitazaposlenika, Ëlanova Savjeta Hrvatskenarodne banke i drugih osobaukljuËenih u nadzor nad poslovanjembanaka. Prema predloæenom, oni ne biodgovarali za πtetu koja nastaneprilikom obavljanja duænosti u okviruovog zakona, osim ako se dokaæe da

su propust uËinili namjerno iligrubom nepaænjom. Po miπljenjuhaesesovaca svatko mora snositiposljedice za svoj rad i ne moæe bitiliπen odgovornosti za poËinjenepropuste, bili oni namjerni ilisluËajni. Zbog toga valja razmiπljati io nekakvoj krovnoj agenciji koja biobavljala nadzor banaka i za svoj radodgovarala Vladi i Hrvatskom saboru.Njihov je prijedlog da Agencija za

osiguranje πtednih uloga i sanacijubanaka preuzme aktivnu ulogu unadzoru poslovanja banaka, usuradnji s HNB-om, na naËin koji bijoj omoguÊavao skrbniπtvo nadbankama Ëije poslovanje HNB tijekomobavljanja redovnog nadzora ocijeniproblematiËnim ili riziËnim. Agencijabi trebala biti mjesto koncentracijestruËnih ljudi koji su u svakomtrenutku spremni uÊi u bilo kojubanku s poteπkoÊama i pomoÊirjeπavati probleme, kaæe zastupnik. Zarazliku od steËajnih upravitelja Agen-cija bi bræe vodila steËajni postupak, atrebala bi imati i samostalni nadzor usegmentu osiguranja πtednih ulogagraana. Uostalom, prilikom usva-janja Zakona o HNB-u u Hrvatskomsaboru je istovremeno donesen izakljuËak da se i drugim, zakonomovlaπtenim institucijama, omoguÊi daobavljaju nadzor nad poslovanjembanaka (taj je zakljuËak ovimzakonom donekle ispoπtovan).

Prema predloæenim rjeπenjimabanka je duæna detaljno razraditiuvjete i cijene usluga koje pruæa”potroπaËima”, kaæe zastupnik. Zahva-ljujuÊi tome cijene kredita Êe seubuduÊe izraæavati u efektivnim, a nenominalnim stopama, u koje Êe bitiukljuËene i naknade i provizije zarazliËite usluge. Pozitivno je i to da Êepo novom naËinu otplate kreditapotroπaËi mjeseËno vraÊati i dioglavnice i dio kamate, dok su dosad unekim bankama prvo otplaÊivalikamatu. U sluËaju da se banka nepridræava uvjeta iz ugovora o pru-æanju bankarskih i ostalih finan-cijskih usluga potroπaË moæe uputitiprigovor odgovarajuÊim organi-zacijskim jedinicama banaka, unutar-njoj reviziji i druπtvima za zaπtitupotroπaËa, Dræavnom inspektoratu idrugim nadleænim tijelima dok HNBnije nadleæna za rjeπavanje takvihproblema. Haesesovci su miπljenja dai te probleme treba rjeπavati centralnabanka ili neka druga krovna orga-nizacija. Jer, prepuste li se ovakvisluËajevi samim bankama koje su iodgovorne za njihovo nastajanje,moglo bi biti po onome ”kadija te tuæi,kadija ti sudi”.

Po rijeËima zastupnika RoiÊanjegovi stranaËki kolege se prikla-njaju ideji da se poveÊanje temeljnogkapitala πtedionica veæe uz rastdruπtvenog bruto proizvoda, odnosnouskladi s gospodarskom snagom naπedræave. Miπljenja su i da trebaproduæiti rok od 2 godine u kojem sebanke moraju rijeπiti vlasniπtva,

odnosno udjela, naroËito u tvrtkamaturistiËke djelatnosti, kako ne biprevladali spekulantski razlozi zaprodaju takvih portfelja. JednomrijeËju, pridruæuju se onima koji sezalaæu za doradu ovog propisa, nanaËin da odgovara i naπim potrebamai æeljama a i potrebama Europskezajednice.

Za ispravak netoËnog navoda javiose DDaarriioo VVuukkiiÊÊ.. Opovrgnuo je navodprethodnika da je do 1999. godineizvrπena privatizacija banaka. Poja-snio je da su do 3. sijeËnja 2000.privatizirane samo Slavonska iPrivredna banka, s tim da je zadræankontrolni paket od 25 posto plus dvijedionice (svi novci od prodajePrivredne banke doËekali su novuvlast na raËunu ProraËuna, odnosnodræavne riznice).

LLuukkaa RRooiiÊÊ je na to primijetio da jegovorio samo o financijskom stanju uodreenim godinama ne usporeujuÊiga s prethodnim ni s iduÊim razdo-bljem.

Skratiti rok za izdavanje

odobrenja za rad

GovoreÊi u ime Kluba zastupnikaHDZ-a, mmrr.. sscc.. ZZllaattkkoo MMaatteeππaa jekonstatirao da je ovaj Zakon podobanza prvo Ëitanje, ali je izrazio bojazanda predloæena rjeπenja u nekimsegmentima ne odgovaraju stupnjurazvoja hrvatskog financijskog træi-πta, pa i bankarstva (moæda Êe situ-acija biti drugaËija kad budemoprimani u Ëanstvo EU).

Kako reËe, njegovi stranaËki kolegesmatraju da u Ëlanku 2., kojim sudefinirane banke, treba napravitiizuzetak u pogledu Hrvatske banke zaobnovu i razvitak. Naime, rijeË je oinstituciji sui generis osnovanojtemeljem posebnog zakona, a ne obanci u klasiËnom smislu. Po njihovumiπljenju nema nikakve potrebezakonom regulirati da banke mogukreditirati uposlene kada kupujuvlastite dionice banke, jer se timegraane stavlja u neravnopravnipoloæaj. Dræe da treba smanjitipostotak povlaπtenih dionica kojebanke smiju imati u svom temeljnom

BROJ

323

7

PoveÊanje temeljnog kapitalaπtedionica vezati uz rast brutodruπtvenog proizvoda.

Traæbine graananeopravdano su svrstane uËetvrti isplatni red, izatraæbina HNB-a i Dræavneagencije za osiguranje uloga.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

kapitalu (manje od treÊine svihizdanih dionica).

Rok u kojem HNB mora izdatiodobrenje za rad bankama kojeispunjavaju uvjete ne bi smio biti duæiod tri mjeseca, napominju zastupniciHDZ-a (duæi rok omoguÊio biraznorazne πpekulacije). Priklanjajuse i miπljenju matiËnog Odbora da biHNB trebalo obvezati da objavljuje ipopis svih onih dioniËara koji suistovremeno Ëlanovi uprave banke, aimaju manje od 5 posto dionica.Smatraju da je i javno objavljivanjepodataka o poslovanju, makar jednomgodiπnje, takoer dokaz o stanjubankarskog sustava. Po njima nemanikakvog razloga iÊi na poveÊanjepotrebnog kapitala za stambeneπtedionice, ali bi zato zakonom trebalopredvidjeti da banka mora svake 4godine mijenjati revizorsku kuÊu.Zalaæu se i za to da dræava joπ nekovrijeme zadræi kontrolni paket od 25posto plus 2 dionice u onim bankamakoje su privatizirane, kako bi moglakontrolirati, makar u ograniËenomdijelu, bitne segmente njihovaposlovanja.

Poboljπava se sustav nadzora

Predloæenim rjeπenjima otklanja seniz uoËenih manjkavosti i nedo-reËenosti postojeÊe zakonske regu-lative u oblasti bankarstva, ocjenjujeKlub zastupnika HSLS-a (njihovastajaliπta prenio je JJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ..Smatraju da je ovako koncipiranzakonodavni okvir temeljna pretpo-stavka za træiπno poslovanje banaka,sukladno standardima i regulativiEU. Nizom novina osjetno sepoboljπava sustav nadzora nad banka-ma, unutarnje i eksterne revizije,upravljanje i mjerenje rizika, regu-lacija steËaja banke i sl. Primjerice,uvoenje instituta posebne upravebanke (imenuje je HNB utvrdi li da suu poslovanju banke nastupili ozbiljniporemeÊaji) znatno je kvalitetnijerjeπenje u odnosu na postojeÊi institutprivremenog upravitelja.

Za razliku od dosadaπnjih zakona obankama predloæeni razrauje iproblematiku zaπtite potroπaËa tj.fiziËkih osoba, korisnika bankovnih iostalih financijskih usluga(pod timpojmom trebalo bi obuhvatiti i pravneosobe). Meutim, postavlja se pitanjeopravdanosti uvrπtavanja i detaljnerazrade ove problematike u okviruovog zakona.

Zastupnik se u nastavku osvrnuona zakonske odredbe kojima se

πtedionice obvezuju da zakljuËno do31. prosinca 2006. poveÊaju temeljnikapital sa 20 na 40 mln. kuna(ta seobveza odnosi i na one koje su do 31.prosinca 2001. dobile odobrenje za radkao banke). Predvieno je, naime, daÊe HNB oduzeti odobrenje za rad onimπtedionicama koje utvrenomdinamikom ne uspiju poveÊati temelj-ni kapital. AnalizirajuÊi ulogu iznaËaj πtedionica na hrvatskomfinancijskom træiπtu, podsjetio je naËinjenicu da je postojeÊim Zakonom obankama tim institucijama veÊ pove-Êan minimalni kapital sa 3,6 na 20mln. kuna. Stoga se postavlja pitanjene samo visine, veÊ i opravdanostiovakvog Ëestog mijenjanja zakonskihpropisa koje uvodi faktor nesi-gurnosti poslovanja. MijaliÊ je unastavku ponovio argumente mati-Ënog Odbora protiv uklanjanja πtedi-onica kao samostalnih institucija shrvatskog financijskog træiπta i to uuvjetima kad je veÊina hrvatskihbanaka u stranom vlasniπtvu. Pose-bno je naglasio da je rijeË oinstitucijama koje su zbog svojeflaksibilnosti vaæne za manjepoduzetnike, obrtnike, poljoprivred-nike i sliËne klijente. Napomenuo je ito da su osnivane iskljuËivo gotovimnovcem iz domaÊih izvora, te da nijednu od njih nije sanirana dræava.

Haeselesovci takoer smatraju dapredvieni iznos temeljnog kapitalapotreban za osnivanje stambenihπtedionica treba smanjiti, propor-cionalno razini rizika njihovaposlovanja (na 20 mln. kuna).Miπljenja su i da u danaπnjimuvjetima træiπnog poslovanja banakaHNB treba bræe reagirati na podne-sene zahtjeve banaka za izdavanjeodobrenja za rad. Predlaæu i da sepreispita opravdanost zakonskeodredbe kojom je regulirano da osobakoju nadzorni odbor æeli ponovnoimenovati za Ëlana uprave moraponovo traæiti suglasnost HNB-a.

Traæbine graana moraju imati

prioritet

Pri definiranju odgovornosti nadre-ene banke za zakonitost radapodreenih banaka valja cjelovitije ipotpunije razraditi instrumentarijnadzora i provoenja zakonskihmjera koje stoje na raspolaganjunadreenoj banci, daljnja je sugestijazastupnika HSLS-a. Po njihovumiπljenju jaËanju povjerenja klijenatau banke znaËajno Êe pridonijeti i

zakonske odredbe kojima je defi-nirana obveza Ëuvanja bankarsketajne, te sluËajevi na koje se navedeneobveze ne odnose (uz spomenutadræavna tijela kojima su banke duæne

dostaviti povjerljive podatke trebalo binavesti i Dræavni ured za reviziju).

Po njihovoj ocjeni predloæenimzakonom je preciznije reguliran steËajbanke a utvren je i krajnji rok od 2,5godine za zavrπetak tog postupka.Meutim, traæbine graana doukupnog iznosa po osnovi uloga,tekuÊih i æiro raËuna, depozita nadeviznim raËunima i dr. neopravdanosu svrstane u Ëetvrti isplatni red, izatraæbina HNB-a i Dræavne agencije zaosiguranje uloga (trebalo bi ihprebaciti u prvi isplatni red).

Upozoravaju i na Ëinjenicu da seovim zakonom regulira niz pitanjakoja su ureena, ili bi to trebala biti,Zakonom o trgovaËkim druπtvima,Zakonom o HNB-u, Zakonom o radu,Zakonom o reviziji, Zakonom o zaπtitipotroπaËa i sl. U tom smislu Prijedlogzakona treba doraditi, te obvezatiHNB da potrebne podzakonske aktedonese istodobno s njegovimdonoπenjem, zakljuËio je MijaliÊ.

Zakon raen po naredbi

MMF-a

Po rijeËima ddrr.. sscc.. AAnnttee KKoovvaaËËeevviiÊÊaa,,ggllaassnnooggoovvoorrnniikkaa KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaaHHSSPP--HHKKDDUU--aa,, predloæeni Zakon jezapravo plagijat, odnosno prijepiszakonskih odredbi Ëije je donoπenjehrvatskoj Vladi naredio Meunarodnimonetarni fond i Svjetska banka. Otome - kaæe - najbolje svjedoËi doku-ment iz lipnja 2000. godine koji suVlada i HNB primili od radne skupineMMF-a, pod nazivom: ”Hrvatska,uloga Hrvatske narodne banke, Zakono HNB-u, Zakon o bankama, instru-menti monetarne politike, upravljanjepriËuvama, upravljanje dugom itræiπte novca”. Iz priloga ovogdokumenta vidljivo je da je ista radnaskupina hrvatskoj Vladi pisala iPrijedlog zakona o HNB-u i izmjene idopune Zakona o bankama. Ne samoda nam je Vlada predlagala zakone ponaredbama MMF-a, nego je, na njegovzahtjev, to tajila pred Hrvatskimsaborom (zastupnici nikada do sada

BROJ

323

8

Predloæeni zakon raen ponaredbi i uputama MMF-a iSvjetske banke.

IHS14. II. 2002.

BANKE

nisu imali prilike raspravljati ospomenutom dokumentu) negodovaoje KovaËeviÊ. ZahvaljujuÊi takvojpolitici Vlade koja bezrezervnoprihvaÊa naredbe MMF-a i Svjetskebanke, te meunarodne monetarno -financijske institucije mogu zadræatidaljnju kontrolu nad gospodarskimrastom u Hrvatskoj, jer u svakomtrenutku mogu ucjenjivati Vladuvanjskim dugom ili politiËki.Postojanje ovakvih dokumenata moæepokrenuti postupak ocjene ustavnostidonoπenja cijelog niza zakonskih ipodzakonskih dokumenata, kao iproces ispitivanja odgovornosti Vladezbog ozbiljnog naruπavanja ekonom-skog suvereniteta zemlje, kaæeKovaËeviÊ. Iz tih razloga Klubzastupnika HSP-HKDU-a zahtijeva daVlada hitno dostavi zastupnicimaspomenutu dokumentaciju razmije-njenu s MMF-om, kao i ostale doku-mente i naputke koje su joj MMF iSvjetska banka uputili u svezi s ovimzakonom.

Pojedine odredbe neustavne

Posebno je zanimljivo, kaæe, dapredlagatelj, po naredbi MMF-a, æeliizbjeÊi primjenu steËajnog zakona usluËaju banaka. Naime, premapredloæenom, steËajni zakon ne bi seprimjenjivao, a uloga suda bila biograniËena na jedno prizivno roËiπtenakon pokretanja administrativnogpostupka za sluËaj nelikvidnostibanke (HNB bi imao iskljuËivu ovlastu odreivanju insolventnosti banke).U tom sluËaju Fond za osiguranjeπtednih uloga bi imenovao steËajnogupravitelja koji bi sastavio novubilancu na osnovi revidiranih vrijed-nosti banËine imovine, mogao bismanjiti kamatne stope na njene

obveze, itd. BuduÊi da u takvimokolnostima graani (dioniËari, πtedi-πe i dr.) ne bi mogli ostvarivati svojaprava pred sudom, postavlja se ipitanje ustavnosti ovakvih zakonskihodredbi, upozorava KovaËeviÊ. Ujednose poveÊava moguÊnost nepravilnostii dovodi u pitanje zakonitost cjelo-

kupnog gospodarskog sustava. PorijeËima zastupnika MMF i Svjetskabanka imaju izravan interes zaprovedbu ovakve reforme, jer se unerazjaπnjenim odnosima i uizravnom dogovoru s HNB-om kaokupci propalih banaka mogu javitistrane novËarske kuÊe i ulagaËi. MMFje naredio Vladi i drugaËiji odnosprema podruænicama stranih banaka(dosad su odgovarale institucijamanadzora u Hrvatskoj a sada im se æeliomoguÊiti poslovanje djelomiËno uskladu s pravilima matiËne dræave).To izravno zadire u samu strukturuhrvatskog monetarno-financijskogsustava jer dovodi do neravno-pravnosti hrvatskih banaka i podru-ænica stranih banaka. Na taj naËinMMF osigurava moguÊnost iska-zivanja planiranog bankarskogsloma, u trenutku kad ocijeni da muje to u interesu, te odljeva hrvatskogkapitala u inozemne financijskeinvesticijske tokove, zakljuËuje

zastupnik (takvi su primjeri brojni, odMeksika, do Malezije i Argentine).

DDrr.. sscc.. ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ ((SSDDPP))ispravio je tvrdnju zastupnika Kova-ËeviÊa kako je ovim dokumentomugroæen monetarni suverenitet naπezemlje. U prilog svom stajaliπtupodsjetio je na Ëinjenicu da za vrijememandata ove Vlade niti jedna bankanije pala u steËaj, za razliku odprethodnog razdoblja kad ih je pro-palo 40-ak.

Odobrenje za rad mora biti

univerzalno

Iako se u obrazloæenju predlagateljatvrdi da je cilj ovog zakona reguliratiposlovanje banaka uz πto manjiutjecaj centralne banke i osigurati imda posluju slobodno, sukladno træi-πnim uvjetima i pravilima bankarskestruke, pojedinim rjeπenjima HNB-use daje diskreciono pravo u veÊojmjeri nego πto je to prihvatljivo,konstatirao je TTiibboorr SSaannttoo,, ddrr.. mmeedd..,,u ime Kluba zastupnika LS-a.NavodeÊi konkretne primjedbe svojihstranaËkih kolega upozorio je, naj-prije, da u Ëlanku 4. Prijedlogazakona nije izrijekom navedeno dabanke dræava Ëlanica EU, koje uskladu s ovim zakonom osnujupodruænicu na podruËju Hrvatske ili

koje neposrednim ovlaπtenjem poslu-ju u Hrvatskoj, trebaju odobrenjeHNB-a. BuduÊi da je viπe od 85 postonaπih banaka u vlasniπtvu onih izzemalja EU proizlazi da se ta vaænaingerencija HNB-a ne odnosi naveÊinu bankarskog sektora. Ne bi libilo jednostavnije da se odobrenje zarad bankama odnosi i na bankovne iostale financijske usluge, a ne da zasvaku vrstu usluge moraju posebnotraæiti privolu HNB-a, pita zastupnik(to viπe πto se na banke primjenjuju iodredbe Zakona o trgovaËkim dru-πtvima). Osvrnuo se i na Ëlanak 26.Prijedloga zakona kojim je propisanoda za Ëlana uprave banke moæe bitiimenovana samo ona osoba koja jedobila prethodnu suglasnost HNB-a.Dvojbeno je, kaæe, je li u zemljama EUpropisana baπ takva specijalnaposlovna sposobnost kao uvjet.Neshvatljivo je, takoer, da osoba kojaje jednom veÊ dobila suglasnost HNB-a za Ëlana uprave banke, prije negoπto bude imenovana na tu funkciju udrugoj banci ponovo mora proÊi istuproceduru. Prema prijedlogu predla-gatelja to bi se odnosilo i na osobukoju nadzorni odbor æeli ponovnoimenovati.

U nastavku je upozorio na to da jeËlankom 129. Zakona o bankama,meu ostalim, propisano da se odo-brenje za pruæanje bankovnihfinancijskih usluga moæe oduzeti akobanka ne izvrπava naloge zadanerjeπenjem o kontroli. To je, naizgled,posve logiËno, ali πto ako HNB propiπebanci obvezu koja nije provediva(primjerice, da mimo volje ulagaËaizmijeni ugovor o depozitu). U tomsluËaju banci niπta neÊe pomoÊi obratili se Upravnom sudu RH i dobije lispor u svoju korist, ako je HNB veÊobjavila rjeπenje o oduzimanju odo-brenja za rad i time izazvala lavinupovlaËenja πtednih uloga, napominjezastupnik (”naæalost, bili smo svjedocii takvih izjava koje su, zapravo,sruπile cijeli niz banaka a pitanje jesuli odgovarale Ëinjenicama). To jeposebno vaæno pitanje i stoga πtoprema Ëlanku 131. nitko ne odgovaraza nastalu πtetu, pa i za propast nekihbanaka, veÊ to i dan-danas plaÊajuporezni obveznici. Pored toga predlo-æenim se nastoji izbjeÊi i moguÊnostsudske zaπtite od eventualnog πtetnogdjelovanja djelatnika ili vice-guvernera HNB-a. Zbog navedenihrazloga zakonom valja predvidjeti dase rjeπenje o ukidanju odobrenja zarad banke ne moæe objaviti prijeprovedenog upravnog postupka i

BROJ

323

9

Meunarodne monetarno-financijske institucije izravnosu zainteresirane za provedbuovakve reforme jer se kaokupci propalih banka mogujaviti strane novËarske kuÊe iulagaËi.

Prilagodba zakonodavstvu EUtreba teÊi sukladnonacionalnim interesima.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

pravomoÊnosti rjeπenja u tompostupku.

Zastupnici LS-a se, inaËe, slaæu sprijedlozima da se u Ëlanku 169.preispita redoslijed traæbina. Zado-voljni su Ëinjenicom da je ponuenimpropisom bolje razraena zaπtitapotroπaËa, ali sugeriraju da sedetaljnije definira i pojam grupebanaka i konzorcija banaka.

Neprolazna ocjena zakonu i

bankarskom sistemu

GovoreÊi u ime Kluba zastupnikaDC-a, VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt konstatiralaje da su viπekratne izmjene Zakona obankama u proteklih desetak godinastvorile ozbiljne probleme koji surezultirali i znaËajnim druπtvenimtroπkovima (to je koπtalo porezneobveznike viπe od 50 mlrd. kuna.

I ne samo to. Hrvatska je u potpu-nosti prepustila bankarski sustavstranim bankama, tako da danasnema nacionalne poslovne banke.Iako ranije spomenuti razlozi govoreda gubitak samostalnosti dræave napodruËju financijskog træiπta moæeimati nesagledive posljedice, teπko jepretpostaviti da ovaj zakon neÊe bitidonesen, buduÊi da je to joπ jedna od

zaostalih obveza koje je Vladapreuzela prema sporazumu s MMF-om, kaæe zastupnica.

Ocjenu bankarskog sistema, paprema tome i centralne banke, valjadati temeljem stanja u druπtvu ucjelini, a to sugerira neprolaznuocjenu, naglaπava dalje. U prilog tomepodsjeÊa na Ëinjenicu da su uHrvatskoj stranci najprije preuzeli dioprivredne strukture, a potom sekrenulo u preuzimanje financijskeinfrastrukture (taj proces upravozavrπava). Kad je dominacija stranihbanaka postala relevantna, uslijediloje preuzimanje trgovaËkih kanala isve je to aranæirano destrukcijomnacionalnog bogatstva i teπkoodræivim zaduæenjem prema inozem-stvu. Istodobno su i javna i zajedniËkapotroπnja na zabrinjavajuÊem nivou,a institucije koje pruæaju te usluge ujoπ gorem stanju.

Po miπljenju zastupnika DC-a ovajzakon ne vodi raËuna o æeljenomuËlanjenju Hrvatske u europske inte-gracije, tako da ona ulazi uglobalizaciju kao objekt (za razliku odSlovenije koja to Ëini kao subjekt).Prilagodba zakonodavstvu EU trebateÊi sukladno nacionalnim interesima,naglaπava zastupnica. To znaËi datreba odrediti strategiju, taktiku ioperativne politike institucionalnogprilagoavanja (u protivnom Êe secijena integracije iz dana u danpoveÊavati). Po ocjeni njenih strana-Ëkih kolega predloæeni zakon je uduhu dosadaπnjih rjeπenja u kojimakoncepcija i strategija razvoja nemajumjesta (uglavnom je u funkcijicentralne banke i poveÊanja njezinihovlaπtenja). Zbog toga ga Klubzastupnika DC-a ne moæe podræati.

Pretrpan tekst, prekratki rokovi

Teænja predlagatelja za sveobu-hvatnim rjeπenjima u podruËjuposlovnog bankarstva dovela je dopreopπirnog zakonskog teksta kojizadire i u podruËje Zakona o trgo-vaËkim druπtvima, SteËajnog zakonate Zakona o HNB-u, prepisivanja nizasmjernica i direktiva EU te regu-liranja detalja koji su dosad biliureeni odlukama centralne banke(npr. o riziËnim plasmanima bana-ka),konstatirao je ddrr.. sscc.. VViilliimmHHeerrmmaann ((HHSSLLSS))..

U nastavku se osvrnuo na zakonskeodredbe kojima se regulira steËajbanke. Primijetio je, meu ostalim, daDræavna agencija za osiguranjeπtednih uloga i sanaciju banaka imapreveliku ovlast u odnosu na steËajnesuce i ostale vjerovnike. Nadalje,rokovi za prijavu traæbina odreenirjeπenjem o otvaranju steËajnogpostupka te za odræavanje ispitnogroËiπta su prekratka (za prijavutraæbina trebalo bi predvidjeti 60 danaa za odræavanje ispitnog roËiπta joπbarem 90 dana). Dosadaπnja iskustvapotvruju da je prekratak i rok zapojedinaËne te prodaju cjelokupneimovine banke u steËaju (2,5 godineod poËetka steËaja).

Uskladiti isplatne redove

Miπljenje je zastupnika da bi trebalouskladiti isplatne redove traæbinasteËajnih vjerovnika iz SteËajnogzakona i Zakona o bankama. Njegovaje sugestija da se treÊi isplatni red -traæbine Dræavne agencije za osigu-ranje uloga po osnovi osiguranih

uloga sukladno posebnom zakonuprebace na peto mjesto, tako da svigraani odnosno πtediπe buduizjednaËeni u pravima naplate svojihuloga. Naime, na taj bi se naËinizbjegle neugodne posljedice zbogneisplaÊenih malih pologa graana,npr. mirovina na tekuÊim i æiro-raËunima, koji nisu obuhvaÊeniosiguranjem πtednih uloga. Po miπlje-nju zastupnika trebalo bi regulirati istatus banaka koje bi nakon sanacije,odnosno otklanjanja nepravilnosti iteπkoÊa u poslovanju, ili uspjeπnimpreustrojem nakon provedenogsteËajnog postupka mogle nastavitinormalno poslovanje, tako da im seobnovi ili vrati oduzeto odobrenje zarad. To se predloæenim zakonomuopÊe ne predvia, iako je evidentnoda su sanacijom velikih banaka zna-

tno umanjene moguÊe πtete. Da je touËinjeno u veÊem broju banakaumanjila bi se ukupna πteta koju, nakraju, plaÊaju porezni obveznici.Ilustracije radi spomenuo je primjerGradske banke u Osijeku koje je veÊnekoliko godina u steËaju, a raspolaæeznaËajnim kapitalom (s oko 250 mln.kuna). Zbog nemoguÊnosti da banka”preustrojem” izae iz steËaja tajznaËajni financijski potencijal se nekoristi, negodovao je zastupnik. Nakraju je izrazio miπljenje da Slavonijai Baranja, odnosno Hrvatska, trebajednu snaænu investicijsku bankukoja bi tom podruËju, kao agrobanka,mogla pomoÊi i potaknuti jedan novirazvojni ciklus.

HNB odgovara za stabilnost

bankarskog sustava

Po rijeËima TToonnËËiijjaa ÆÆuuvveellee ((SSDDPP))jedan od osnovnih razloga zbog kojihse ide na donoπenje novog zakona jeËinjenica da postojeÊi predstavljakoËnicu daljnjeg razvoja financijskogsustava, a posebno bankarskog. Dak-ako, prihvaÊanje i potpisivanje Spora-zuma o stabilizaciji i pridruæivanju sEU dodatno nam nameÊe potrebu dase preispitaju mnoge odredbe togzakona koje se odnose na ukupnoposlovanje komercijalnih banaka i

BROJ

323

10

Napuπtanjem institutaprivremenog upravitelja iuvoenjem posebne upravenapravljen je kvalitetanpomak.

Predvidjeti moguÊnost da sebankama koje uspjeπnimpreustrojem izau iz steËajaobnovi ili vrati oduzetoodobrenje za rad.

IHS14. II. 2002.

BANKE

njihovo usklaivanje sa standardimai direktivama EU. Kvaliteti predlo-æenih rjeπenja zacijelo je pridonijela iËinjenica da je u njihovoj izradisudjelovao πirok krug zainte-resiranih, izmeu ostalog ipredstavnici komercijalnog bankar-stva. Od znaËajnih novina koje donosipredloæeni zakon, spomenuo jeuvoenje termina bankarskih ifinancijskih usluga te napuπtanjeinstituta valikog i malog ovlaπtenja.Time se sve banke stavljaju uravnopravni poloæaj u odnosu na izborposlova koje Êe obavljati. Za razliku odprethodnika Æuvela smatra da jepropisani iznos temeljnog kapitala zaosnivanje banaka prava mjera, buduÊida je sliËna svota (5 mln. eura)predviena i direktivama EU. Pozitiv-no je, kaæe, πto je nadzoru nadbankama u zakonu posveÊeno dostaprostora, buduÊi da sve pojave koje suranije bile prisutne na hrvatskomfinancijskom træiπtu iziskuju iprovoenje nadzora nad grupamabanaka. I on smatra da je napu-πtanjem instituta privremenog upra-vitelja i uvoenjem posebne upravenapravljen kvalitetan pomak. Pozdra-vlja i rjeπenje da se za banke u steËajuimenuje steËajna uprava (imenovao bije sud na prijedlog institucije nad-leæne za osiguranje πtednih uloga).Dræi da bi kandidati za steËajnogupravitelja, pored ostalih uvjeta,morali zadovoljavati i kriterije zaËlanove uprave banke.

Naglasio je, meu ostalim, da HNBsnosi veliku odgovornost za stabilnostbankarskog sustava. SreÊom, ovajzakon ostavlja dovoljno prostora da se

izlaz iz eventualnih teπkoÊa pronaeu preuzimanju problematiËnih bana-ka od strane zdravih i njihovukasnijem revitaliziranju.

Izrazio je zadovoljstvo i Ëinjenicomda se zakonskim odredbama kojima jeregulirana zaπtita potroπaËa nastojiograniËiti banke u njihovoj moguÊojsamovolji prema klijentima inepoπtivanju njihovih osnovnihprava. Meu ostalim, banke su seduæne pridræavati propisanog iska-zivanja efektivne kamatne stope, πtobi klijentima trebalo omoguÊiti bolji

pregled nad uvjetima poslovanjapojedinih banaka.

NajveÊa je novost, kaæe, da se ovimpropisom bankama omoguÊava pru-æanje bankovnih i ostalih financijskihusluga i izvan podruËja RepublikeHrvatske, a regulirana je i suradnja snadzornim tijelima banaka i tijelimaEU. Iako Êe se spomenute odredbeprimjenjivati tek od dana stjecanjapunopravnog Ëlanstva Hrvatske u EU,zastupnik stoji na stajaliπtu da veÊsada treba regulirati ta pitanja jer nataj naËin pokazujemo naπu æelju da sehrvatsko financijsko træiπte ukljuËi umeunarodno træiπte. Na kraju jesugerirao da Ministarstvo financija iHNB do drugog Ëitanja ovog zakonapripreme se potrebne podzakonskeakte, kako bi se zaokruæio zako-nodavni okvir za poslovanje banaka.

Prisustvo stranih banaka ne

umanjuje odgovornost Vlade i

HNB-a

Ovaj zakon, koji ide ka stan-dardizaciji hrvatskog bankarskogzakonodavstva sukladno smjernicamaEU, uvelike je sliËan zakonu obankama koji ima Republika Slove-nija, konstatirao je ddrr.. sscc.. ––uurrooNNjjaavvrroo ((nneezzaavviissnnii)).. Po njegovoj ocjeniHrvatska danas ima najsolidnijibankarski sustav u posljednjem deset-ljeÊu. Smatra da je dolaskom stranihbanaka ostvareno puno viπepozitivnih pomaka, nego li negativnihefekata (primjerice, graani susigurniji za svoje πtedne uloge, azdraviji dio gospodarstva doËekao jepad kamatnih stopa). Naime, 1996. jekamatna stopa u Hrvatskoj bila 18,5posto a u listopadu proπle godine 8,5posto. Dakako, iluzorno je oËekivatida se problemi hrvatskog gospo-darstva mogu rijeπiti kroz bankarskisustav, ali nema sumnje da sehrvatske banke ponaπaju ispravno,kaæe zastupnik. O tome najboljesvjedoËi porast kreditnih plasmanagraanima, koji su najurednijiplatiπe, najave kredita na 25 godinauz kamate od 7 do 8 posto, itd. Pomiπljenju zastupnika kod kreditnihulaganja u pojedine sektore (npr. uagrar, stambeno kreditiranje) dræavabi trebala suraivati i s privatnimbankama. To πto u Hrvatskoj poslujustrane banke ne umanjuje odgo-vornost hrvatske Vlade i HNB zastabilnost financijskog sustava,napominje Njavro. Meutim, budu liproraËun i monetarna politika uredno

i odgovorno voeni, mala je vjero-jatnost da bi nam se u buduÊnostiponavljale bankarske krize. U tomsmislu je ovaj zakon dobar, iako upojedinim segmentima i malo previπedetaljan. Meutim, nema nikakvihrazloga da njime, podiæuÊi osnivaËkiulog banaka sa 20 na 40 mln. kuna,uguπimo moguÊnost privatnog podu-zetniπtva u πtedno-kreditnoj djelat-nosti. Radije omoguÊimo da seπtedionice, koje u Hrvatskoj imajustoljetno iskustvo, osnivaju veÊ sa 8do 10 mln. kuna (osnivaËki ulog moæese poveÊavati kako Hrvatska budedostizala prosjek EU u BDP-u).Mikrofinanciranje nam je itekakopotrebno jer hrvatsko gospodarstvone Ëine nikakve multinacionalnekompanije, nego brojni obrtnici i malipoduzetnici, zakljuËio je Njavro.

IIvvaann MMiillaass je primijetio da se neisplati raspravljati o ponuenimrjeπenjima, koja je Vlada, veÊ gotova,preuzela od meunarodnih finan-cijskih institucija, jer ”ionako nemoæemo promijeniti ni jedan zarezkao πto nismo mogli promijeniti nitiZakon o HNB-u”. Dakako, Vladinipredstavnici o tome moraju πutjetipred Parlamentom, buduÊi da viπe nio Ëemu ne moæemo odluËivati jer viπeniπta nije u naπim rukama. S obziromna veliku zaduæenost u inozemstvu,nesuvereni smo u svakom pogledu,negoduje zastupnik. Naime, od onogadana kad je ministar Prka uveoHrvatsku u meunarodne kreditneposlove stalno potpisujemo stand byaranæmane i svaki put smo svesiromaπniji. To je taj oblik globa-lizacije zahvaljujuÊi kojoj svijetpostaje sve siromaπniji πto se reformebolje provode, kaæe Milas. Kako reËe,nastupila je nova faza u razvojuËovjeËanstva koja Êe zavrπitikatastrofom. Naime, rijeË je o novomvalu pravog kapitalizma, buduÊi daviπe nema radniËkih pokreta i svi supodreeni istoj ”palici”. Morajusluπati i diviti se kako Êe se za njihotvoriti radna mjesta ”budu liposluπni i badava radili (to nije niπtanovo, jer su i EgipÊani imali punuzaposlenost uz takve uvjete). Volio bihda je naπa vlast, ona koju narodizabere, suverena, tako da moæe raditipo svome, a ne da se mora odreÊisvoga predizbornog programa, rekaoje na kraju Milas.

JJoossiipp LLeekkoo je napomenuo darazumije strahovanja kolege Milasa,ali da ne bi trebalo poistovjeÊivatipojam globalizacije i puta ka Europi.Naime, u nekim momentima globa-

BROJ

323

11

To πto u Hrvatskoj poslujustrane banke ne umanjujeodgovornost hrvatske Vlade iHNB-a za stabilnostfinancijskog sustava.

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr jjeeddnnooggllaassnnoo jjee,,nnaakkoonn oobbjjeeddiinnjjeennee rraasspprraavvee,, pprriihhvvaattiioooobbaa pprreeddllooææeennaa zzaakkoonnaa,, aa ssvvaa iizznneesseennaammiiππlljjeennjjaa ii pprriijjeeddllooggee ddoossttaavviitt ÊÊeepprreeddllaaggaatteelljjuu rraaddii pprriipprreemmee kkoonnaaËËnniihh

pprriijjeeddllooggaa zzaakkoonnaa.. OOssnnoovvnnii cciilljj iissaaddrrææaajj ZZaakkoonnaa oo ttrrææiiππttuu vvrriijjeeddnnoossnniihhppaappiirraa jjee rreegguulliirraannjjee ppoonnuuddee vvrriijjeeddnnoo--ssnniihh ppaappiirraa,, uuvvjjeettaa uusslluuggaa pprrooddaajjee iikkuuppnnjjee vvrriijjeeddnnoossnniihh ppaappiirraa,, ppoosslloo--

vvaannjjaa bbuurrzzii ii uurreeeenniihh jjaavvnniihh ttrrææiiππttaattee ppoosslloovvaannjjaa SSrreeddiiππnnjjee ddeeppoozziittaarrnneeaaggeenncciijjee,, ddookk ssee ZZaakkoonnoomm oo pprreeuu--zziimmaannjjuu ddiioonniiËËkkiihh ddrruuππttaavvaa ddeeffiinniirraajjuuuuvvjjeettii ii ppoossttuuppccii kkoojjiimmaa ssee

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

lizacija se moæe izbjeÊi, a u nekima ne.Jedno je, meutim, sigurno - u nekojbuduÊoj Europi Hrvatska i drugezemlje koje nisu u Eurolandu bit Êebijeli otoci, ne krenu li na vrijeme uEuropu. IIvvaann MMiillaass je pojasnio da sezalaæe za to da se globalizacija odvijau korist malog Ëovjeka, a ne samojednog uskog sloja ljudi.

Na poËetku svog izlaganja IIvvaann©©uukkeerr ((HHDDZZ)) je izrazio nadu da seodreene kritiËke primjedbe oporbena predloæena rjeπenje neÊe shvatitikao antieuropejske. Primijetio je da jesvaki novi zakon o bankama, odnastanaka hrvatske dræave, sveopseæniji i da bi pojedina pitanjamoæda trebalo regulirati podzakon-skim aktima.

NameÊe se pitanje, kaæe, je li namprilikom izrade ovog zakona uzor bilaEU ili je on ipak raen po direktiviMMF-a i treba li sva rjeπenja iz EUnekritiËki primijeniti kod nas. Ponjegovim rijeËima ovaj propis izgledakao malo deblja skripta jer u njemuima dosta nejasnoÊa (nisu iskri-stalizirana naËela). Ne samo da jepretrpan odredbama koje su moglebiti svrstane u opÊe uvjete poslovanja,nego je previπe optereÊen kontrolnimi nadzornim mehanizmima, te zabra-nama i ograniËenjima koje su moglebiti sadræane u odlukama HNB-a.

Po miπljenju zastupnika u Ëlanku 3.trebalo je preciznije definiratibankarske poslove i ostale financijskeusluge. Zanima ga zbog Ëega je uËlanku 6. kao bankovni posaoizostavljeno ”trgovanje u svoje ima iza svoj raËun i u svoje ima za raËunkomitenata”, tim viπe πto je Zakonomo træiπtu vrijednosnim papirima ta

moguÊnost dana tvrtkama koje imajutemeljni kapital 50 tisuÊa eura.Evidentno je, kaæe, da je danaπnjabanka full servis financijskih poslovaali predlagatelj, oËito, skaËe s jednogeuropskog koncepta na ameriËki, kojije u svijetu veÊ prevladan.

Smatra, nadalje, da bi trebalorazmotriti moguÊnost da πtedioniceostanu u konkurenciji, a ne da ih seodredbama o poveÊanju temeljnogkapitala uklanja s financijskogtræiπta. Upozorio je i na Ëinjenicu dazbog straha od propadanja banaka uzadnje Ëetiri godine u Hrvatskoj nijeosnovana niti jedna banka. Smatra danije toliko problem u visini kapitala,nego u sustavu kontrole i nadzorabanaka. Naime, treba na vrijemeupozoravati na odreene nepravilno-sti u bankarskom poslovanju iproblematiËne banke iskljuËiti iztræiπta dok ne pojedu svoj temeljnikapital, πtedne uloge graana i dr.

Osvrnuo se i na Ëlanak 23. kojim je,meu ostalim, propisano da najmanjejedan Ëlan uprave banke morapoznavati hrvatski jezik (zanima ga,tko Êe provjeravati to znanje). Ponjegovoj ocjeni sporan je i Ëlanak 25.kojim se definiraju uvjeti za Ëlanstvou upravi banke. Smatra da bi kaojedan od uvjeta trebalo navesti visokustruËnu spremu srodnu bankarskojdjelatnosti (ekonomski ili pravnismjer) te svakako predvidjeti odgo-varajuÊe radno iskustvo nabankarskim poslovima. S obzirom naËinjenicu da je viπe od 90 posto naπihbanaka u vlasniπtvu stranaca,miπljenja je, da bi u Ëlanku 30. valjalopropisati da barem jedan Ëlannadzornog odbora banke bude

hrvatski dræavljanin. Izrazivπiæaljenje πto Ëlanci 177. i 181. ovogzakona, naæalost, predstavljajurekvijem hrvatskim πtedionicama,upitao je kada Êe biti ustrojenhrvatski registar obveza po kreditima,i gdje su odredbe o tzv. milijunskimkreditima.

ISHOD RASPRAVE

Nakon πto je potpredsjednikHrvatskog sabora BBaallttaazzaarr JJaallππoovveecczakljuËio raspravu, uslijedilo jeizjaπnjavanje o Prijedlogu zakona.Zastupnici su ga jednoglasnoprihvatili a primjedbe i prijedloge izrasprave proslijedili predlagatelju,radi pripreme KonaËnog prijedlogazakona.

PPoottoomm ssee ggllaassoovvaalloo oo pprriijjeeddlloogguuKKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa,, ddaa sseeoobbvveeææee VVllaadduu ddaa uu rrookkuu oodd 1100 ddaannaaddoossttaavvii HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu ddookkuu--mmeennttaacciijjuu sskkuuppiinnee aauuttoorraa iizz MMMMFF--aa,,oodd 88.. lliippnnjjaa 22000000..,, ppoodd nnaazziivvoomm:: ......””HHrrvvaattsskkaa,, uullooggaa HHNNBB--aa,, ZZaakkoonn ooHHNNBB--uu,, ZZaakkoonn oo bbaannkkaammaa,, IInnssttrruu--mmeennttii mmoonneettaarrnnee ppoolliittiikkee uupprraavvlljjaannjjEEpprriiËËuuvvaammaa,, uupprraavvlljjaannjjee dduuggoomm iittrrææiiππttEE nnoovvccaa”” ttee oossttaalluu ddookkuu--mmeennttaacciijjuu ii nnaappuuttkkee kkoojjii ssuu MMMMFF iiSSvvjjeettsskkaa bbaannkkaa iillii eeuurrooppsskkee iinnssttiittuucciijjeeuuppuuttiillee VVllaaddii RRHH uu ssmmiisslluu oovvooggzzaakkoonnaa.. MMeeuuttiimm,, vveeÊÊiinnaa zzaassttuuppnniikkaanniijjee bbiillaa zzaa ddoonnooππeennjjee ttaakkvvooggzzaakklljjuuËËkkaa ((2222 ggllaassaa ””zzaa””,, 6655 ””pprroottiivv”” ii44 ssuuzzddrrææaannaa))..

MM..KKoo..

BROJ

323

12

PRIJEDLOG ZAKONA O TRÆI©TU VRIJEDNOSNIH PAPIRA; PRIJEDLOG ZAKONA O

PREUZIMANJU DIONI»KIH DRU©TAVA

Zakonodavna osnova za razvitak

træiπta kapitala

IHS14. II. 2002.

TRÆI©TE VRIJEDONOSNIH PAPIRA

ssttjjeeccaatteelljjiimmaa ddiioonniiccaa iizznnaadd pprrooppii--ssaannoogg pprraaggaa nnaallaaææee oobbvveezzaaoobbjjaavvlljjiivvaannjjaa ppoonnuuddee zzaa pprreeuuzziimmaannjjee..PPrreeddllaaggaatteelljj jjee VVllaaddaa RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee..

O PRIJEDLOZIMA

... ZAKONA O TRÆI©TU

VRIJEDNOSNIH PAPIRA …

Osnovni cilj i sadræaj predloæenogZakona je reguliranje ponude vrijed-nosnih papira, uvjeta usluga prodajei kupnje vrijednosnih papira, poslo-vanja burzi i ureenih javnih træiπtate poslovanja Srediπnje depozitarneagencije. Zakon takoer reguliraprava, obveze i odgovornosti izda-vatelja i investitora, pravnih osoba ipodruænica stranih pravnih osobakoje obavljaju investicijske usluge ikomplementarne investicijske uslugeu Republici Hrvatskoj te zadatke,raspon znaËenja i postupke Komisijeza vrijednosne papire. Odreuje sepojam vrijednosnih papira koji seprimjenjuju u sklopu ovog Zakona.Odredbe ovog Zakona otklanjajunejasnoÊe koje su bile izraæene udijelu koji se odnosio na definiranjeprivatnog izdanja i uvjeta za izdavanjeskraÊenog prospekta, temeljnogdokumenta koji sadræi podatke oizdavatelju vrijednosnih papira, tepotrebnih radnji koje su izdavateljiduæni ispuniti kada izdaju vrijed-nosne papire na taj naËin. Poje-dnostavljena je procedura izdavanjakratkoroËnih vrijednosnih papira tzv.institucionalnim ulagateljima. Napu-πta se tzv. Glass-Steagall modelovlaπtenja za vrijednosne papire te seuvodi model prema kojem Êe bankemoÊi raditi dio poslova s vrijednosnimpapirima s odvojenim raËunovod-stvom za taj dio posla. Zatim sereguliraju uvjeti poslovanja domaÊihovlaπtenih tvrtki za poslovanjevrijednosnim papirima na podruËjudræava Ëlanica Europske unije teuvjeti za poslovanje u Hrvatskojtvrtkama koje su registrirane uEuropskoj uniji. Regulirano je skrb-niπtvo nad vrijednosnim papirima tese posebno definira vlasniπtvo nadvrijednosnim papirima kao i zaπtitavrijednosnih papira koji su predmetskrbniπtva. Namjera je Zakonapoticanje transakcija na orga-niziranom træiπtu odnosno sprje-Ëavanje tzv. sivog træiπta. Kaonajvaæniju odredbu ovog Zakona

predlagatelj je naglasio uvoenjepojma javna dioniËka druπtva. Oko400 takvih druπtava morat Êe svojedionice uvrstiti na posebnu kotacijuna ZagrebaËkoj ili Varaædinskoj burziu roku od jedne godine, a morat Êe ipodnositi tromjeseËna poslovna ifinancijska izvjeπÊa Komisiji za vrijed-nosne papire u depozitorij Srediπnjedepozitarne agencije. Zakonom setakoer precizno odreuje pojamvlasniπtva nematerijaliziranih vrijed-nosnih papira te ostala prava ispecifiËnosti koja proizlaze iz nave-denog pojma. Nematerijaliziranivrijednosni papiri deponiraju se uSrediπnjoj depozitarnoj agenciji.Srediπnja depozitarna agencija imaobvezu jednako se odnositi premasvim svojim korisnicima, a Komisijaza vrijednosne papire i Agencija zazaπtitu træiπnog natjecanja tu su daobavljaju kontinuirani nadzor.

… TE ZAKONA O

PREUZIMANJU DIONI»KIH

DRU©TAVA

Zakonom se definiraju uvjeti ipostupci kojima se stjecateljimadionica iznad propisanog praganalaæe obveza objavljivanja ponude zapreuzimanje. Navedeni prag stjecanjaje 25 posto dionica s pravom glasajednog izdavatelja. Razlog takvogpostotka je u tome πto prema odre-dbama Zakona o trgovaËkimdruπtvima onaj tko ima viπe od 25glasova u glavnoj skupπtini, moæeblokirati donoπenje nekih strateπkihodluka glavne skupπtine. Zakon seodnosi samo na javna dioniËkadruπtva u smislu odredbi Zakona ovrijednosnim papirima, a njime nisuobuhvaÊena dioniËka druπtvazatvorenog tipa jer su interesidioniËara u tim druπtvima zaπtiÊeniZakonom o trgovaËkim druπtvima.Zakonom se definira pojam zaje-dniËkog djelovanja pravnih i fiziËkihosoba kako bi se zaπtitio interesdioniËara koji zajedno imaju viπe od25 posto dionica s pravom glasa isporazumjeli su se da djeluju zaje-dniËki prema izdavatelju. Ovlastimadanim Komisiji za vrijednosne papirenastoji se otkriti to prikrivenozajedniËko djelovanje. Ako stjecateljili osobe koje s njim zajedniËki djelujune objave ponudu za preuzimanje, ana to ih obvezuju odredbe Zakonapredvien je Ëitav niz sankcija.Stjecatelj i osobe s kojima zajedniËkidjeluje nemaju pravo glasa temeljem

dionica izdavatelja koje imaju sve dokne objave ponudu za preuzimanje uskladu sa Zakonom. Izrijekom seuvodi pojam konkurentske ponude, akako bi se omoguÊilo postojeÊimdioniËarima ostvarenje πto bolje cijenedaje se moguÊnost da svaka pravna ilifiziËka osoba u vrijeme trajanjaosnovne ponude za preuzimanjepodnese konkurentsku ponudu zapreuzimanje. Zakon dalje predvia ivisoke novËane kazne za njegovokrπenje, a Komisiji za vrijednosnepapire precizno se daju ovlasti zapraÊenje provoenja odredbi Zakona ipostupka nadzora. Posebno se navodeovlasti Komisije glede stjecatelja kojinisu preπli prag od 25 posto.

RADNA TIJELA

OOddbboorrii zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo,, zzaaffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn te zzaaggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuupodræali su, bez primjedbi, Prijedlogzakona o træiπtu vrijednosnih papira.

OOddbboorrii zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo,, zzaaffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn te zzaaggoossppooddaarrssttvvoo,, rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu pred-loæili su prihvaÊanje Prijedloga zako-na o preuzimanju dioniËkih druπtava.Sve primjedbe i prijedlozi proizaπli izrasprave o ova dva zakonska prijed-loga, da se upute predlagatelju radiizrade konaËnih prijedloga zakona.

RASPRAVA

Redovna procedura omoguÊit Êe

razmatranje svih primjedbi

S obzirom na to da je provedenaobjedinjena rasprava zamjenik mini-stra financija mmrr.. sscc.. DDaammiirr KKuuππttrraakkpojasnio je oba zakonska prijedloga.Iznio je njihove temeljne odrednice,dodavπi kako Êe zakoni bitiraspravljani u redovnoj proceduri πtoÊe dati moguÊnost i vremena da seuzmu u obzir svi prijedlozi iprimjedbe.

U ime Odbora za financije i dræavniproraËun govorio je njegov pred-sjednik JJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ.. Osvrnuo seprvo na Prijedlog zakona o træiπtuvrijednosnih papira. Od primjedbiistaknuo je nuænost dopune Ëlanka 2stavka 1. toËke 11., koja odreuje πtose smatra izdavanjem vrijednosnihpapira, na naËin da se omoguÊi upis iuplata vrijednosnih papira i stranim

BROJ

323

13

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

fiziËkim i pravnim osobama. Dræidalje da je prekruto utvren postupakod 80 posto kao prag uspjeπnostiupisa i uplate javnog izdanja vrijed-nosnih papira te predlaæe da on bude60 ili 70 posto. Takoer je miπljenjada treba preciznije utvrditi obvezuizdavatelja da kroz godinu danauvrsti vrijednosne papire na træiπte.Nadalje bi trebalo utvrditi obvezu dase podaci o transakcijama izmeuinstitucionalnih ulagatelja takoeruËine dostupnim javnosti. Kao nuænoistaknuo je i definiranje pojma dnevnidohodak. Dodao je i kako bi trebalo iÊiu pravcu dematerijaliziranih vrijed-nosnih papira kao πto je to u cijelomsvijetu. Stavove Odbora tada je iznioglede Prijedloga zakona o preu-zimanju dioniËkih druπtava. Naglasioje kako bi u Ëlanak 28. trebalougraditi odredbu temeljem koje seodreuje da ponuditelj od objaveponude do isteka roka vaæenja nesmije otuivati dionice koje dajupravo glasa u glavnoj skupπtiniizdavatelja. Iskazao je i miπljenje da bitrebalo izuzeti Hrvatski fond zaprivatizaciju, a moæda i RepublikuHrvatsku od objave ponuda zapreuzimanje dionica. Zaloæio se zapreispitivanje opravdanosti izuzeÊa odobveze objavljivanja ponude zapreuzimanje za sve predvienesluËajeve buduÊi da su posljedice zaostale manjinske dioniËare istovjetnebez obzira na naËin stjecanja dionica.Smatra kako bi trebalo preispitati iodredbe Ëlanka 14. kojima se definiraocjena po kojoj ponuditelj objavljujeponudu za preuzimanje. ZakljuËio jeda Odbor za financije i dræavniproraËun podræava prihvaÊanje obazakonska prijedloga, a sve primjedbe,prijedlozi i miπljenja uputit Êe sepredlagatelju kako bi ih razmotrioprilikom izrade konaËnih prijedloga.

Predlagatelj se morao dræati

direktiva Europske unije

U ime Kluba zastupnika HDZ-agovorio je DDaarriioo VVuukkiiÊÊ ((HHDDZZ)).. UpoËetku se osvrnuo na Prijedlogzakona o træiπtu vrijednosnih papira.Rekao je da dobrim dræi uvoenjenovog pojma - javno dioniËko dru-πtvo. Pohvalio je i to πto ta druπtvamoraju svoje dionice uvrstiti naposebnu kotaciju na ZagrebaËkoj iliVaraædinskoj burzi u roku od jednegodine jer Êe to, kaæe, znatno poveÊatibroj dioniËkih druπtava kojima Êe setrgovati. Smatra da Êe to znaËajno

pomoÊi jaËanju træiπta kapitala uHrvatskoj. Predloæio je i da se spustigranica temeljnog kapitala ispod 30milijuna kuna πto bi omoguÊilo veÊembroju trgovaËkih druπtava izlazak natræiπte kapitala. Dobrim je ocijenio iodredbu da banka moæe imati dioniceili posebne udjele samo u jednombrokerskom druπtvu, ali je izrazio ibojazan ukoliko Êe banka obavljatiposlove koje inaËe obavljaju bro-kerska druπtva. Dræi dalje kako jeodredba o izdavanju vrijednosnihpapira u Republici Hrvatskoj uproturjeËju s potpisanim sporazu-mima s Europskom unijom. Miπljenjaje da se predlagatelj morao dræatidirektiva Europske unije πto Êe samoojaËati træiπte kapitala u Hrvatskoj.Zaloæio se potom i za viπe ovlastiKomisije za vrijednosne papire.Takoer je miπljenja da bi predlagateljtrebao voditi raËuna o tome tko Êekontrolirati provedbu ova oba zakona.©to se tiËe drugog predloæenog Zako-na rekao je kako u Ëlanku 3. stavku1. piπe kako fiziËka ili pravna osobakoja stekne dionice izdavatelja a timstjecanjem broj dionica s pravomglasa prijee 25 posto od ukupnogbroja dionica s pravom glasa obveznaje bez odgode o stjecanju obavijestitikomisije za vrijednosne papireRepublike Hrvatske i izdavatelja te uroku od najviπe 30 dana objavitiponudu za preuzimanje. Tu je zamolioda predlagatelj razmisli o tome zaπtoje odreen najmanji rok kadaEuropska unija odreuje da taj rokmoæe biti 4 do 10 tjedana. Ukazao jepotom na Ëlanak 6. U tom Ëlanku piπeda stjecatelj nije obvezan objavitiponudu za preuzimanje ako jesukladno odredbama ovog Zakonaobjavio javnu ponudu a nakonokonËanja javne ponude raspolaæe sviπe od 50 posto dionica s pravomglasa i svakih πest mjeseci od danaokonËanja javne ponude istjeËe joπ do3 posto dionica s pravom glasa. Dræida je to suprotno odredbi koja sepojavljuje u dosta stavaka o tomekako se mora iÊi na preuzimanje akose stekne 25 posto plus jedan glas.Iznio je i odredbu temeljem kojeponuditelj moæe u ponudi navesti daneÊe kupiti dionice zbog prihvataponuda za preuzimanje ako ukupanbroj glasova koje daju pohranjenedionice zajedno s ukupnim brojemglasova s kojima ponuditelj veÊraspolaæe ne premaπuje 50 postodionica s pravom glasa. Dræi da je torizik te moli predlagatelja zaπto se tonalazi u zakonu. Konstatirao je potom

da je Ëlanak 14., koji kaæe da akoponuditelj ne plati dionice u roku zaplaÊanje dioniËar moæe povuÊi dioniceiz pohrane, u suprotnosti sa Ëlankom9. koji pak definira da prije obja-vljivanja ponude za preuzimanjeponuditelj mora na poseban raËunizdvojiti novËana sredstva potrebna zaplaÊanje svih dionica. Pozdravio jetada uvoenje konkurentske ponude,ali predlaæe da se u Ëlanku 15. tododatno razradi kako bi odredilo tkomoæe ponuditi konkurentsku ponudu.Smatra dalje da postoji odreeniproblem jer je ovaj Zakon u Ëlanku 20.u koliziji sa Zakonom o pretvorbi iprivatizaciji. Taj Ëlanak treba potpunopreraditi jer ne prepoznaje popusne inepopusne dionice te nije jasno πto jepredmet trgovine. Na kraju seosvrnuo i na kazne u Zakonu rekavπida bi trebalo napraviti njihov veÊiraspon od 5 tisuÊa do 5 milijunakuna. ZakljuËio je da ukoliko seiznesene primjedbe prihvate ovi Êezakoni pridonijeti razvoju kapitala uHrvatskoj.

Stavove Kluba zastupnika SDP-aglede Prijedloga zakona o preu-zimanju dioniËkih druπtava iznijela jeDDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc ((SSDDPP)).. Rekla je da tajZakon rjeπava neke od uoËenihnejasnoÊa i uvodi nove odredbe. Defi-nira se, kaæe, obveza objave preu-zimanja u trenutku kada se stekneviπe od 25 posto ukupnog brojadionica s pravom glasa, precizira sezajedniËko djelovanje, jasnije sudefinirane odredbe o pohrani dionica,pojmovi kao πto su dionice s pravomglasa, izdavatelj dionice, dan stjecanjadionica i skrbniπtvo. Kao zadnje πtoZakon donosi istaknula je jasnijeutvrivanje ovlasti Komisije za vrije-dnosne papire u provoenju postupkapreuzimanja. Iznijela je tadaprimjedbe i prijedloge. Predloæila je dase razmotri moguÊnost duljeg roka zaobjavu ponude. Smatra da jenepotreban stavak 6. Ëlanka 3. jer seobavjeπtavanje Komisije regulira veÊu stavcima 1, 4. i 5. tog Ëlanka. Dræinepotrebnim da se rade razlikeizmeu fiziËkih i pravnih osoba okopojma dioniËar. Predloæila je da seutvrdi rok u kojem Êe Komisijaizvrπiti kontrolu ponude za preu-zimanje dionica. Zatim da se preispitaobveza dostave potvrde o vlasniπtvu idokumentacija o stjecanju dionicagodinu dana prije objave ponude.Potom, razmatranje moguÊnosti bezu-vjetnog otkupa dionica u sluËaju kadaimatelj veÊ posjeduje 95 i viπe postoukupnog temeljnog kapitala. Takoer

BROJ

323

14

IHS14. II. 2002.

TRÆI©TE VRIJEDONOSNIH PAPIRA

je miπljenja da bi poslove depozitaratrebala preuzeti Srediπnja depozitarnaagencija. Predloæila je i pojaπnjenjenastaje li uspostavom odnosa zaje-dniËkog djelovanja izmeu dva ili viπedioniËara obveza objave ponude zapreuzimanje. Isto tako zaloæila se zareguliranje situacije u kojoj prestajeodnos zajedniËkog djelovanja. Kaozadnje je konstatirala da ukoliko jeosnovni motiv ovog Zakona zaπtitamanjinskih dioniËara, on bi se trebaoprimjenjivati na sve, bez obzira nanaËin stjecanja viπe od 25 postodionica.

Okvir za kvalitetno reguliranje

træiπta vrijednosnica

U ime Kluba zastupnika SDP-a, alio Prijedlogu zakona o træiπtu vrije-dnosnih papira govorio je mmrr.. sscc..ZZoorrkkoo VViiddiiËËeekk ((SSDDPP)).. Dræi da je to vrlokvalitetan zakonski prijedlog koji jena tragu modernih zakonskih rjeπe-

nja razvijenih zemalja i moæe bitiizvanredan okvir za kvalitetno regu-liranje træiπta vrijednosnica. Dodao jekako je Zakon u skladu s direktivamaEuropske unije i meunarodne zaje-dnice, a prilagoen je i naπimkonkretnim uvjetima, naπem nivougospodarskog razvoja i naπoj potrebida potakne i ojaËa ponudu na træiπtudionica. Kao najvaæniju novinu naveoje obvezu da javna dioniËka druπtvaprema propisanim kriterijima mogusvoje dionice uvrstiti na posebnukotaciju ZagrebaËke i Varaædinskeburze u roku od jedne godine.Istaknuo je i formiranje jamstvenogfonda u Srediπnjoj depozitarnoj agen-ciji koji se aktivira u sluËajunepodmirenja novËanih obveza ilinamira dionica. UzimajuÊi u obzir svapoboljπanja i sve dobrodoπle novineKlub zastupnika SDP-a Êe sazadovoljstvom podræati Zakon o træi-πtu vrijednosnim papirima.

Jasno razgraniËiti ovlasti

Komisije za vrijednosne papire

O predloæenim zakonima u ime Klu-ba zastupnika HSS-a govorio je AAnntteeMMaarrkkoovv ((HHSSSS)).. Prvo se osvrnuo naZakon o træiπtu vrijednosnih papira.Rekao je da imperativ razvoja finan-cijskog træiπta nije prisutan iskljuËivou zemljama tranzicijske sfere, nego iu svim razvijenim zemljama. Kaoprvu primjedbu predloæenom Zakonuiznio je to πto nije dovoljno usklaensa smjernicama i naËelima meu-narodne organizacije. Smatra potomda bi trebalo jasno razgraniËiti ovlastiKomisije za vrijednosne papire koje setiËu kontrole ispitivanja i nadgledanjatræiπno vrijednosnih papira. Takoerdræi kako treba detaljno razraditisuradnju Komisije sa srodnim ino-zemnim tijelima i domaÊim institu-cijama. Miπljenja je da bi trebaloprecizirati aktivnosti i mjere koje ÊeKomisija poduzimati radi sprje-Ëavanja i sankcioniranja manipulacijecijenama i davanja povlaπtenihinformacija. Predloæio je tada brisanjetoËke 1. u Ëlanku 35. koja se odnosina kupnju i prodaju duæniËkih vrijed-nosnih papira u svoje ime i za svojraËun. Potrebnim dræi i jasnodefiniranje odredbi koje se odnose naoduzimanje dozvola za rad brokerima,kao i odredbe koje se odnose na nema-terijalizirane vrijednosne papire iSrediπnju depozitarnu agenciju. Pose-bno je naglasio preispitivanje dioni-Ëke strukture Srediπnje depozitarneagencije te pojaËavanje prisilne odre-dbe zbog efikasnog provoenja mate-rijalnih odredbi Zakona i jaËanjadiscipline Ëlanova Agencije. Dodao jekako nakon usklaenja materijalnihodredbi ovog zakona treba izraditiprekrπajne i kaznene odredbe s viπimnovËanim i duljim zatvorskim kazna-ma. Govorio je potom o Prijedloguzakona o preuzimanju dioniËkih dru-

πtava. Rekao je da bi objavljivanjeponude dionica od dana stjecanjatrebalo sa 30 produljiti na 60 do 90dana. Smatra dalje da je u Ëlanku 7.nepotrebno opisan odnos ovisnostitrgovaËkog druπtva. Nepotrebno je,kaæe, praviti razliku izmeu fiziËkih i

pravnih osoba jer je izraz dioniËariobuhvatio sve imatelje dionica. Dræipotom da sama Ëinjenica srodniËke ilibraËne veze ne moæe pretpostavljatizajedniËko djelovanje. Nepotrebnim jeocijenio i navoenje obveze dostavepotvrde o vlasniπtvu dionica stjeca-telja i dokumentacije o stjecanjudionica Komisiji. Ali, miπljenja je dabi u Zakon trebalo uvrstiti moguÊnostbezuvjetnog otkupa ostatka dionica usluËaju kada stjecatelj stekne viπe od95 posto ukupnog temeljnog kapitala.Dodao je kako bi bilo dobro ureditisituaciju kada stjecatelj ima obvezudavanja ponude izuzetno malom brojudioniËara jer je potpuno neprimjerenoobvezivati stjecatelja na javnu objavuponude koja predstavlja velik troπak.Stoga bi, kaæe, trebalo predvidjetimoguÊnost da se javna ponuda uputii ostalim dioniËarima preporuËenopoπtom. Loπim je ocijenio rjeπenje daSrediπnja depozitarna agencija jedinapreuzima poslove depozitara. »ini muse kako i dalje nije jasno reguliranonastaje li uspostavom odnosa zaje-dniËkog djelovanja izmeu dvije i viπeosoba dioniËara obveza objave ponudena preuzimanje. Isto tako ocijenio je isituaciju u kojoj prestaje odnos zaje-dniËkog djelovanja izmeu dva ili viπedioniËara. ZakljuËio je da se nadakako Êe predlagatelj do drugogËitanja uzeti u obzir sve izneseneprimjedbe Ëime Êe predloæeni zakonibiti kvalitetniji, bolji i prihvatljiviji.

U ime Kluba zastupnika HSLS-aJJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ ((HHSSLLSS)) osvrnuo sesamo na Prijedlog zakona o træiπtuvrijednosnih papira. Rekao je da KlubprihvaÊa taj Zakon jer dræi da se njimecjelovito rjeπavaju uoËeni nedostacivaæeÊeg Zakona te se stvara poticajnizakonodavni okvir za razvitak træiπtakapitala. Dodao je da posebno podræa-va redefiniranje poloæaja Komisije zavrijednosne papire. ZnaËajnim jeocijenio odredbe Ëlanka 11. kojim jepropisano da Komisija moæe odu-zimati dozvole, odobrenja i sugla-snosti dane sudionicima træiπtakapitala. Podræao je i odredbu kojomse predlaæe da predsjednika Komisijeza vrijednosne papire imenuje Hrvat-

BROJ

323

15

Zakon je u skladu sdirektivama Europske unije imeunarodne zajednice, aprilagoen je i naπimkonkretnim uvjetima, naπemnivou gospodarskog razvoja inaπoj potrebi da potakne iojaËa ponudu na træiπtudionica.

Imperativ razvoja financijskogtræiπta nije prisutan iskljuËivou zemljama tranzicijske sfere,nego i u svim razvijenimzemljama.

Donoπenjem predloæenihzakona stvorit Êe se cjelovitkvalitetan zakonodavni okvirkao preduvjet razvitka kakotræiπta kapitala tako i naπeggospodarstva.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

ski sabor. Istaknuo je dalje kako suovim Zakonom osnaæene nadzorneovlasti Komisije u odnosu na svesubjekte træiπta kapitala, ali je, smatrapotrebno jasnije definirati te ureditiprimjenjive procedure koje ureujuovlasti nadzornog tijela te naËinprovedbe ispitivanja kontrole i nad-gledanja. Ocijenio je da bi meusobnasuradnja nadzornih tijela osiguralaprovoenje kvalitetnog nadzora testvorila preduvjete za pravovremenouoËavanje nezakonitosti ili pak slabo-sti sustava u cjelini. U tu svrhu, kaæe,trebalo bi razraditi suradnju Komisijesa srodnim inozemnim tijelima idomaÊim institucijama. Predloæio jepoboljπanje u dijelu kojim se ureujepostupanje Komisije i ovlaπtenihdruπtava prema imateljima vrijed-nosnih papira i nalogodavcima.Posebno je podræao odredbu kojom seæeli sprijeËiti koriπtenje nedopuπtenihradnji kojima se pri trgovanjuvrijednosnim papirima utjeËe napromjenu cijena. Dræi dalje da je ucilju sprjeËavanja meusobnog trgo-vanja i izravnog utjecaja na træiπtekapitala potrebno detaljnije regulirativrste poslova koje obavljaju sudioniciovog træiπta toËnije brokerskadruπtva, banke i institucionalniulagaËi. ©to se minimiziranja πtete igubitaka investitora tiËe miπljenja jekako bi Zakon trebao regulirati do-sljednu proceduru postupanja s pro-palim træiπnim posrednicima posebnou dijelu obavljanja poslova upra-vljanja portfeljem i skrbniËkihposlova. Uz to je, kaæe, potrebno jasnodefinirati zajedniËko djelovanjepovezanih osoba te pojaËati prisilneodredbe. Smatra dalje da je potrebnoomoguÊiti upis i uplatu vrijednosnihpapira izdavatelja Ëije je sjediπte uRepublici Hrvatskoj te stranim,pravnim i fiziËkim osobama. Bio je imiπljenja da bi trebalo preispitatiopravdanost fiksnog utvrivanja pra-ga uspjeπnosti pri upisu i uplatijavnog izdavanja vrijednosnih papira.Predloæio je da se definira pojamdnevni dohodak kao mjerilo za

novËanu kaznu ili da se briπe izZakona. Neprihvatljivim je tadaocijenio predvianje moguÊnosti da sedioniËarima predaju isprave umaterijalnom obliku. Dræi dalje kakoÊe uvoenje skrbniπtva nad vrijed-nosnim papirima i uvoenje javnihdioniËkih druπtava znaËajno prido-nijeti razvitku træiπta kapitala, dok jekao najznaËajniju odredbu Zakonaistaknuo uvoenje javnih dioniËkihdruπtava. To Êe znaËajno poveÊati brojdioniËkih druπtava s kojima Êe setransparentno trgovati na træiπtukapitala, a donoπenje predloæenogZakona stvorit Êe se cjelovit kvalitetanzakonodavni okvir kao preduvjetrazvitka kako træiπta kapitala tako inaπeg gospodarstva.

Nadzirati socijalno-ekonomsku

stabilnost zemlje

DDrr.. sscc.. AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ ((HHKKDDUU)) je uime Kluba zastupnika HSP-HKDU-anaglasio da ukoliko predloæeni Zakonibudu doneseni kao rezultat naredbi iprojekata Meunarodnog monetarnogfonda i Svjetske banke te meu-narodne monetarne institucije usvakom trenutku mogu nadziratisocijalno ekonomsku stabilnost naπezemlje i jednom administrativnommjerom mogu otjerati hrvatskogospodarstvo u potpuni kolaps u rokuod nekoliko sati. Ovaj Sabor ne smije

legalizirati Vladine πpekulacije nacio-nalnim financijama, jer predloæeniZakon o træiπtu vrijednosnim papi-rima nije niπta drugo nego lega-lizacija nacionalnog bankrota, zaklju-

Ëio je zastupnik. Predloæio je stoga daSabor usvoji slijedeÊi zakljuËak:”Obvezuje se Vlada RepublikeHrvatske, posebno premijer i ministarfinancija, da se oËituje o naredbamaMeunarodnog monetarnog fonda iSvjetske banke u smislu ovih Prijed-loga zakona te dostave Saboru svudokumentaciju razmijenjenu s Meu-narodnim monetarnim fondom iSvjetskom bankom u smislu ovihprijedloga zakona i to u roku od 8dana”.

Za ispravak netoËnog navoda javiose JJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ.. Smatrao je da jegospodin KovaËeviÊ promaπio izlaga-nje i krivo proËitao svoj tekst.

Koliko sam informiran premanovom Poslovniku onome tko govoriu ime Kluba nema se pravo ispravljatinavode ili replicirati, rekao je ddrr.. sscc..AAnnttoo KKoovvaaËËeevviiÊÊ..

Nisam prekrπio Poslovnik jerzastupnik u ovoj situaciji ima pravona ispravak netoËnog navoda za πto sei javio, odgovorio je predsjedatelj ddrr..sscc.. ZZddrraavvkkoo TToommaacc..

Dogovorite se πto i kako zastupnicimogu reagirati prema novom Poslov-niku jer je gospodin ArloviÊ uraspravi tijekom jutra sprijeËiozastupnika da ispravi netoËni navodna izlaganje u ime Kluba zastupnika,istaknuo je MMiillaann KKoovvaaËË ((HHDDZZ))..

Predlaæem da Odbor za Ustav iPoslovnik to na slijedeÊoj sjedniciobrazloæi, odgovorio je predsjedateljsscc.. ddrr.. ZZddrraavvkkoo TToommaacc..

ZZaassttuuppnniiccii ssuu ttaaddaa jjeeddnnooggllaassnnoo ((9911ggllaass ””zzaa””)) pprriihhvvaattiillii pprreeddllooææeennee zzaakkoo--nnee uu pprrvvoomm ËËiittaannjjuu.. ©©ttoo ssee ttiiËËeepprriijjeeddllooggaa KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa ddaassee oobbvveeææee VVllaadduu ddaa pprrii ssvvaakkoommppooddnnooππeennjjuu zzaakkoonnsskkoogg pprriijjeeddllooggaaHHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu uu kkoojjeemm ssee ppoozziivvaannaa bbiilloo kkoojjii ddiioo pprraavvnnoogg ssuussttaavvaa,,ddiirreekkttiivvaa iillii pprreeppoorruukkaa EEuurrooppsskkeeuunniijjee ddoossttaavvii uuzz pprriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa iihhrrvvaattsskkii pprriijjeeddlloogg aakkttaa iillii mmiiππlljjeennjjeeEEuurrooppsskkee uunniijjee nnaa kkoojjii ssee ppoozziivvaa,,ttaakkaavv zzaakklljjuuËËaakk nniijjee ddoonneesseenn jjeerr nniijjeeddoobbiioo ppoottrreebbnnuu vveeÊÊiinnuu ggllaassoovvaa..

MM..SS..

BROJ

323

16

Ovaj Sabor ne smijelegalizirati Vladine πpekulacijenacionalnim financijama, jerpredloæeni Zakon o træiπtuvrijednosnim papirima nijeniπta drugo nego legalizacijanacionalnog bankrota.

IHS14. II. 2002.

PRIVATIZACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI©TA

NNaakkoonn rraasspprraavvee,, vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa,,zzaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraa ddoonniijjeelliissuu MMjjeerriillaa zzaa pprroovveeddbbuu ii pprriivvaattiizzaacciijjuuppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiππttaa.. NNjjiimmaa ssee,,ppoorreedd oossttaalloogg,, pprreeddvviiaa ddaa ffiizziiËËkkee iipprraavvnnee oossoobbee mmoogguu kkuuppiittii zzeemmlljjiiππttee uuvvllaassnniiππttvvuu ddrrææaavvee.. MMaakkssiimmaallnnaa ppoo--vvrrππiinnaa kkoojjaa ssee uu rraassppiissaannoomm nnaattjjeeËËaajjuummooææee kkuuppiittii oovviissii oo vvrrssttii ppoolljjoo--pprriivvrreeddnnee ii ssttooËËaarrsskkee pprrooiizzvvooddnnjjee,, aazzaa rraattaarrsskkuu pprrooiizzvvooddnnjjuu oovviissii jjooππ ii ooææuuppaanniijjii ggddjjee ssee zzeemmlljjiiππttee nnaallaazzii..

Klubovi zastupnika vladajuÊe koa-licije uz nekoliko su primjedbi iprijedloga podræali Mjerila, dok suzastupnici HDZ-a kritizirali Vladinprijedlog okarakteriziravπi ga povrπ-nim.

O PRIJEDLOGU

»lankom 68. Zakona o poljo-privrednom zemljiπtu precizirano jeda to zemljiπte u vlasniπtvu dræavemoæe iÊi u postupak raspolaganjanakon πto Hrvatski sabor na prijedlogVlade, utvrdi mjerila i kriterijekojima ureuje postupak, sadræaj ikoliËinu privatizacije poljoprivrednogzemljiπta. Prijedlogom je utvreno tkodonosi program raspolaganja poljo-privrednim zemljiπtem u vlasniπtvudræave, i πto treba sadræavati pro-gram, utvruju se oblici raspolaganjatim zemljiπtem i odreuju povrπine zapojedine oblike raspolaganja. Zapoljoprivredno zemljiπte koje je danou zakup i koncesiju ili na kojem jeustanovljena sluænost plodouæivanjamoæe se raspisati natjeËaj za prodajusukladno programu raspolaganja teuvjeti i naËin prodaje takvog poljo-privrednog zemljiπta.

Nadalje, utvrena je i maksimalnapovrπina koju u raspisanom natjeËajuza prodaju moæe kupiti jednoobiteljsko poljoprivredno gospodar-stvo, fiziËka ili pravna osoba ovisno o

vrsti poljoprivredne i stoËarskeproizvodnje, a za ratarsku proizvod-nju ovisno i o æupaniji gdje se ze-mljiπte nalazi. Sudionici natjeËajnogpostupka za kupnju poljoprivrednogzemljiπta moraju u trenutku podno-πenja ponude priloæiti dokaz oispunjenju ugovorne obveze premaRepublici Hrvatskoj kao vlasnikupoljoprivrednog zemljiπta ukoliko subili zakupci ili koncesionari istogzemljiπta. U Prijedlogu se razraujukriteriji prema kojima treba datiprednost pojedinim obiteljskim gospo-darstvima kod prodaje poljopriv-rednog zemljiπta u vlasniπtvu dræave.Potvrdu o ispunjavanju uvjeta utvre-nih ovim Mjerilima izdaje nadleænotijelo jedinica lokalne samouprave zagospodarstvo prema obrascu koji Êeizraditi Hrvatski zavod za poljo-privrednu savjetodavnu sluæbu.Definiran je i postupak ukoliko se udva uzastopna natjeËaja za prodajupoljoprivrednog zemljiπta u vlasni-πtvu dræave ne jave osobe kojeispunjavaju zakonske uvjete.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo te zzaappoolljjoopprriivvrreedduu ii ππuummaarrssttvvoo poduprli sudonoπenje ovih Mjerila buduÊi da suista nuæna kako bi se mogao provoditiZakon o poljoprivrednom zemljiπtu. Uraspravi o KonaËnom prijedlogu ovihmjerila u OOddbboorruu zzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu iiππuummaarrssttvvoo iznesena je dvojba gledeprevelikog odreivanja povrπinapoljoprivrednog zemljiπta u vlasni-πtvu dræave koje se mogu prodatipojedinim æupanijama. Izneseno je imiπljenje kojim se podræava u ovimMjerilima izraæena decentralizacija uraspolaganju poljoprivrednim zemlji-πtem u vlasniπtvu dræave, a neki suËlanovi Odbora primijetili da se timzemljiπtem ne raspolaæe uËinkovito

zbog nedoreËenosti i manjkavostipojedinih odredbi Zakona o poljo-privrednom zemljiπtu. VeÊinom glaso-va Odbor je predloæio Saboru dadonese Mjerila i uvjete za provedbuprivatizacije poljoprivrednog zemlji-πta.

AMANDMANI

KKlluubb zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa podnio je triamandmana. Amandmanska inter-vencija u toËki III. predstavlja tekterminoloπko usklaenje sa Zakonomo poljoprivredi koji definira poljo-privrednika i poljoprivredno gospo-darstvo dok se slijedeÊim aman-dmanom usklauju stavci 1. i 2. utoËki III. Novom toËkom VII. πtiti seponuditelje od damping cijena, a ufunkciji pravilne i pravedne provedbezemljiπne politike. Prema tomamandmanu ako opÊinsko ili gradskovijeÊe utvrdi da se ponuda koja jeocijenjena kao najpovoljnija zasnivana cijeni koja je najmanje 30 postoviπa od prosjeËno ponuene iliuobiËajene cijene iste ili sliËnekvalitete poljoprivrednog zemljiπta napodruËju iste katastarske opÊine,opravdano posumnja da se radi odamping cijeni ili o namjernoponuenoj visokoj cijeni, to Êe odmahunijeti u zapisnik o postupku nadme-tanja i odbiti takvu ponudu, teodabrati slijedeÊu najpovoljniju ponu-du izmeu preostalih ponuda.

I zastupnik ––uurroo DDeeËËaakk ((HHDDZZ))podnio je amandman. Dræi kako jenuæno u Prijedlog ugraditi alineju dase u redoslijed prvenstva kod prodajepoljoprivrednog zemljiπta u vlasniπtvodræave uvrsti i obiteljsko poljopriv-redno gospodarstvo Ëiji je Ëlanhrvatski branitelj iz Domovinskograta. Na taj bi se naËin, kaæe, ne samocijenio doprinos hrvatskih braniteljau stvaranju neovisne i suverene

BROJ

323

17

KONA»NI PRIJEDLOG MJERILA I UVJETA ZA PROVEDBU PRIVATIZACIJE

POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI©TA

Ocjena o ispunjavanju uvjeta - na

razini lokalne samouprave

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Republike Hrvatske veÊ bi seomoguÊilo rjeπavanje danas najaktu-alnijeg i goruÊeg problema naπegdruπtva, a to je zapoπljavanje razvo-jaËenih nezaposlenih hrvatskihbranitelja.

RASPRAVA

U ime predlagatelja uvodno jeizlagao zamjenik ministra poljo-privrede i πumarstva TToommiissllaavv LLeeddiiÊÊ.U kraÊem istupu upozorio je nanovine u KonaËnom prijedlogu ovihMjerila u odnosu na rjeπenja koja subila u Prijedlogu mjerila i kriterijakojima se ureuje postupak, sadræaj ikoliËina privatizacije poljoprivrednogzemljiπta (o Prijedlogu smo pisali ubroju 320 IHS-a, od 29. sijeËnja 2001.na strani 54. pod naslovom: ”Raspo-laganje poljoprivrednim zemljiπtem uvlasniπtvu dræave”). Uvaæen je zahtjevstigao iz LiËko-senjske i Primorsko-goranske æupanije (komora i udruga)da se te dvije æupanije svrstaju u treÊugrupu u toËki III. Prijedloga kojom seutvruje maksimalna povrπina πto uraspisanom natjeËaju za prodajupoljoprivrednog zemljiπta u dræavnomvlasniπtvu moæe kupiti obiteljskopoljoprivredno gospodarstvo, fiziËkaili pravna osoba koja se baviratarstvom ovisno o æupaniji gdje sezemljiπte nalazi. Za ove dvije æupanijemaksimalna povrπina iznosi 50 haoranica. Razlog - rijeË je o æupanijamakoje imaju izuzetno malo takvihpovrπina, ako se pritom iskljuËelivade i paπnjaci koji nisu predmetovoga zakona. Novina je i to dapotvrdu o ispunjavanju uvjeta utvre-nih ovim Mjerilima izdaje nadleænotijelo jedinica lokalne samouprave zagospodarstvo, a ne viπe Hrvatskizavod za poljoprivrednu savjetodavnusluæbu.

Prijedlog ovih Mjerila nuæno jepromatrati u kontekstu Zakona opoljoprivredi i Zakona o poljopriv-rednom zemljiπtu, rekla je LLjjuubbiiccaa

LLaalliiÊÊ istupajuÊi u ime KKlluubbaa zzaassttuu--ppnniikkaa HHSSSS--aa. Nedvojbeno je da se uostvarivanju ciljeva poljoprivrednapolitika oslanja prvenstveno naseljaËka ili obiteljska poljoprivrednagospodarstva. Ima li se na umuËinjenica da je prosjeËna povrπinaobiteljskog gospodarstva 2,8 ha tadaje jasno da je nuæno okrupnjavanjekako bi se njihova proizvodnja uËinilakonkurentnom, nastavlja zastupnica.No, sveukupni proces okrupnjavanjaobiteljskog poljoprivrednog gospodar-stva mora biti protkan naËelomsocijalne pravde kako ne bi doπlo dodruπtvenog raslojavanja, tako da najednoj strani budu malobrojni velepo-sjednici, a na drugoj brojni nadniËari.Upravo u funkciji realizacijeokrupnjavanja obiteljskog poljo-privrednog gospodarstva i zastuplje-nosti naËela socijalne pravdezastupnica promatra ova Mjerila.Samo se povrπnim Ëitanjem Mjerila,kaæe, moæe dobiti dojam da se njimapreuzima materija regulirana Zako-nom o poljoprivrednom zemljiπtu.Paæljivije Ëitanje Mjerila pokazuje,meutim, da se zapravo radi opreciznoj razradi postupka raspo-laganja zemljiπtem, a to i jeste ciljPrijedloga. Tako npr. Ëlanak 23.Zakona o poljoprivrednom zemljiπtuprecizira da se poljoprivredno zemlji-πte u vlasniπtvu dræave prodaje javnimnatjeËajem, a odluku o raspisivanjunatjeËaja i izboru najpovoljnije ponu-de donosi opÊinsko vijeÊe, gradskovijeÊe, odnosno skupπtina GradaZagreba na Ëijem je podruËju preteæitidio povrπina poljoprivrednog zemlji-πta u vlasniπtvu dræave, uz suglasnostresornog ministarstva. Mjeriladopunjuju tu odredbu na naËin danatjeËaju za prodaju poljoprivrednogzemljiπta prethodi Program raspo-laganja poljoprivrednim zemljiπtemkojeg donose jedinice lokalne samo-uprave, uz suglasnost Ministarstvapoljoprivrede i πumarstva. Progra-mom se, uz ostalo, odreuju povrπineza pojedine oblike raspolaganjapoljoprivrednim zemljiπtem u vlasni-πtvu dræave. Postavlja se pitanje zaπtose tako vaæna odluka prepuπtajedinicama lokalne samouprave, i jesuli one dovoljno struËno i kadrovskiopremljene za taj sloæen postupak?Sve poslove u svezi s prikupljanjempotrebne dokumentacije za prodajutog zemljiπta obavljaju æupanijskiuredi za gospodarstvo, koji bi trebalibiti dobro kadrovski ekipirani,naglaπava zastupnica LaliÊ. A odlukuo naËinu raspolaganja, a napose

izboru najpovoljnije ponude sasvimsigurno mogu donijeti vijeÊa jedinicalokalne samouprave koja najboljeznaju kakva je situacija u njihovimsredinama. KonaËno, prenoπenjemnadleænosti na jedinice lokalne samo-uprave smanjuje se vjerojatnostdonoπenja pogreπnih i promaπenihodluka i prosudbi, smatra zastupnica,te to objaπnjava time da su vijeÊniciizloæeni sudu javnosti u kojojsvakodnevno æive pa je za oËekivati daÊe njihova odluka biti u skladu nesamo sa zakonom nego i s temeljnimmoralnim naËelima. No, kako nitkonije imun od Ëinjenja greπke tu jepredvien i mehanizam kontrole, aiπËitava se u obveznoj suglasnostiMinistarstva poljoprivrede i πumar-stva s Programom raspolaganja poljo-privrednim zemljiπtem, i odlukom oizboru najpovoljnijeg ponuaËa.

PropisujuÊi maksimalnu povrπinupoljoprivrednog zemljiπta u vlasni-πtvu dræave koja se u raspisanomnatjeËaju za prodaju moæe kupiti,Vlada je imala u vidu ukupnostobradivih povrπina u pojedinimæupanijama kao i strukturu stanov-niπtva u njima. Za Klub zastupnikaHSS-a prihvatljiv je taj Vladinprijedlog uz promiπljanje kako se takoodreen maksimum moæe pomicati naniæe ovisno o raspoloæivim obradivimpovrπinama i broju zainteresiranih isposobnih obiteljskih poljoprivrednihgospodarstava. Takoer je precizan ijasan kriterij koji se odnosi namaksimum povrπina poljoprivrednogzemljiπta u vlasniπtvu dræave koji semoæe prodati poljoprivrednom gospo-darstvu, fiziËkoj ili pravnoj osobi, kojase bavi stoËarskom proizvodnjom (2ha oranica po jednom uvjetnom grlu i3-4 ha paπnjaka po jednom uvjetnomgrlu).

Zastupnica se prisjetila prvogËitanja ovog dokumenta kada se,kaæe, vodila æestoka rasprava o toËkiV. kriterija i mjerila pa se tako mogloËuti da je ona suprotna Ëlanku 26.Zakona o poljoprivrednom zemljiπtu.Naprotiv, zastupnica u spornoj toËkikriterija i mjerila vidi razradu ipreciziranje Ëlanka 26. Zakona opoljoprivrednom zemljiπtu. Razlog -prema Ëlanku 26. Zakona pravoprvenstva u kupnji imaju fiziËke ipravne osobe koje su sudjelovale unatjeËaju za prodaju pa je tako naprvom mjestu suvlasnik zemljiπta, ana drugom mjestu obiteljsko poljo-privredno gospodarstvo. ToËka V.kriterija i mjerila ne suspendiraprioritet suvlasnika zemljiπta, poja-

BROJ

323

18

Sveukupni procesokrupnjavanja obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstavamora biti protkan naËelomsocijalne pravde kako ne bidoπlo do socijalnograslojavanja.

IHS14. II. 2002.

PRIVATIZACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI©TA

snila je zastupnica LaliÊ, jer to nemoæe uËiniti buduÊi da je dokument okojem se vodi ova rasprava niæegpravnog ranga od zakona. Osim togasuvlasnik zemljiπta ima pravoprvokupa, a to pravo ne ovisi samo oZakonu o poljoprivrednom zemljiπtu.ToËka V. ovih Mjerila prednost dajeobiteljskim gospodarstvima kodkupnje zemljiπta, a pritom se prednostdaje naËelu domicilnosti, struËnosti irazvojnosti, dakako, ne na πtetu pravaprvenstva suvlasnika zemljiπta.

Klub smatra, kaæe, kako nemastraha od prodaje hrvatske zemljestrancima, jer pravna osoba moæepostati vlasnikom zemljiπta samoonda kada za to nema zainteresiranihobiteljskih gospodarstava, poljopriv-rednika ili razvojaËenih hrvatskihbranitelja. Bitno je, meutim, zaπtititidomicilnog sudionika natjeËaja odπpekulantskih i dampinπkih cijena paje u tom smislu upozorila na aman-dman Kluba zastupnika HSS-a.Kazala je kako Klub smatra da supredloæeni kriteriji i mjerila dobri teda Êe ih Klub podræati.

Terminoloπko usklaivanje

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSLLSS--aaistupio je MMaarrkkoo BBaarriiËËeevviiÊÊ. U Zakonuo poljoprivrednom zemljiπtu svagdjese spominje obiteljsko poljoprivrednogospodarstvo, a isto tako i u ovomdokumentu. Temeljni zakon, a to jeZakon o poljoprivredi, meutim, stal-no rabi pojmove seljaËko gospodar-stvo ili obiteljsko poljoprivrednogospodarstvo, pa u koriπtenju poljo-privrednih pojmova valja slijedititemeljni zakon, upozorava BariËeviÊ.

Glede toËke V. Mjerila kojom serazrauju kriteriji glede prednostikod prodaje poljoprivrednog zemljiπtau vlasniπtvu dræave sada se npr.navode obiteljska poljoprivrednagospodarstva s prebivaliπtem napodruËju jedinice lokalne samoupravekoja je raspisala natjeËaj. U Ëlanku26. Zakona o poljoprivrednom zemlji-πtu, meutim, kaæe se da su toobiteljska poljoprivredna gospodar-stva (trebalo bi, kaæe zastupnik, joπdodati i seljaËka gospodarstva) koja Êese baviti ekoloπkom proizvodnjompoljoprivrednih proizvoda, a zakon je”jaËi” od ovih Mjerila, podsjeÊazastupnik BariËeviÊ.

Prema Vladinom prijedlogu kona-Ënih mjerila prednost kod prodajeimala bi i obiteljska poljoprivrednagospodarstva - Ëiji Ëlanovi imajuzavrπenu poljoprivrednu ili drugu

odgovarajuÊu πkolu ili fakultet.Zastupnik misli da je umjestopredloæenog ovdje trebalo slijediti(ostaviti) definiciju iz temeljnogZakona o poljoprivredi po kojem jepoljoprivrednik fiziËka osoba napoljoprivrednom gospodarstvu kojase bavi poljoprivrednom proizvodnjomte posjeduje znanja i vjeπtine opoljoprivredi. Predloæio je Vladi dapredloæeni dokument ugradi aman-dmane koji su usuglaπeni sa Zakonomo poljoprivredi i Zakonom o

poljoprivrednom zemljiπtu, a naposevlastitim amandmanom intervenira utoËki III. tj. onom dijelu koji se odnosina predloæeni maksimum povrπinekoja se moæe kupiti ovisno o vrstistoËarske proizvodnje. Tu zastupnikima u vidu prijedlog po kojem maksi-malna povrπina tog zemljiπta uvlasniπtvu dræave koja se moæeprodati obiteljskom gospodarstvu,fiziËkoj ili pravnoj osobi, a koja se bavistoËarstvo iznosi 3-4 ha paπnjaka pojednom uvjetnom grlu. Tu je trebalouzeti u obzir i livade koje dræava imau svom vlasniπtvu, jer paπnjak i livadanisu iste poljoprivredne kategorije,dodao je zastupnik te najavio da ÊeKlub prihvatiti predloæena mjerila.

DDiinnoo DDeebbeelljjuuhh je u ime KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa IIDDSS--aa izrazio nezado-voljstvo konaËnim tekstom ovihMjerila. U prvom Ëitanju izneseno jedosta kvalitetnih prijedloga alipredlagatelj to naæalost nije uzeo uobzir kod izrade KonaËnog prijedlogaovih Mjerila, pojasnio je Debeljuh.

S obzirom na ozbiljnost materijekoju tretira ovaj je materijal zaraspravu izuzetno povrπan. I dalje sepravi razlika meu æupanijama uodreivanju maksimuma povrπinekoja se moæe kupiti u raspisanomnatjeËaju (toËka III.) pa Klub i dalje nevidi razlog zaπto bi istarski poljo-privrednici u tom smislu bili udrugom poloæaju u odnosu napoljoprivrednike u npr. OsjeËko-baranjskoj æupaniji. Tako graaninekih æupanija imaju pravo na 150ha, a drugih æupanija samo na 50 ha,Ëime ih se dovodi u neravnopravnipoloæaj, a postavlja se i pitanjeustavnosti te toËke.

Prema Vladinom prijedlogu (toËkaIII.) maksimalna povrπina poljopriv-rednog zemljiπta u vlasniπtvu dræave

koja se moæe prodati obiteljskompoljoprivrednom gospodarstvu, fizi-Ëkoj ili pravnoj osobi, koja se bavivinogradarskom proizvodnjom iznosi20 ha vinograda. Takav je prijedlogna rubu smijeha i æalosti za onoga tkoje to napisao, kazao je Debeljuh, tedodao kako IDS neÊe amandmanskiintervenirati da tu greπku ispravi paÊe predloæeno ostati na sramotupredlagatelja. Ovdje se radi o prodajizemljiπta, a ne vinograda, a onaj kojije predloæeno napisao precizirajuÊi 20ha vinograda, a ne 20 ha zemljiπtavjerojatno je imao na umu nekakvevinograde koje Êe netko prodavati,zakljuËio je Debeljuh. Da to nijesluËajno govori i slijedeÊi prijedlog iztoËke III. kojim se utvruje ”maksi-malna povrπina poljoprivrednogzemljiπta - 20 ha voÊnjaka”.

I Debeljuh smatra da toËka V. ovihMjerila nije usklaena sa Zakonom opoljoprivrednom zemljiπtu. Gledeprioriteta kod prodaje poljopriv-rednog zemljiπta trebalo bi moædapredvidjeti i obiteljska gospodarstva sviπe Ëlanova, a osim obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava -dosadaπnjih zakupaca poljopriv-rednog zemljiπta - i one koji su umirnom posjedu zemljiπta. Zastupnikpritom misli na zakupce poljopriv-rednog zemljiπta koji su to veÊ 30-takgodina, ali im sve dosad (unatoËzahtjeva) dræava nije omoguÊila dalegalno uu u posjed tog zemljiπta paslijedom te Ëinjenice prema Kona-Ënom prijedlogu ovih mjerila nemajuprednost pri kupnji poljoprivrednogzemljiπta u vlasniπtvu dræave. Gledeprioriteta ponovio je primjedbu Klubaiz prvog Ëitanja kako Êe prednost prikupnji imati ona poljoprivrednagospodarstva Ëiji Ëlanovi imajuzavrπenu poljoprivrednu ili druguodgovarajuÊu πkolu ili fakultet, anigdje, kaæe, ne piπe da ta osoba trebaraditi na zemlji.

Predlagatelju zamjera πto se nije,kako je to obiËaj, osvrnuo na prim-jedbe i prijedloge iz prvog Ëitanja, anapose obrazloæio zaπto ih nijeprihvatio pripremajuÊi KonaËniprijedlog. Na kraju je izrazio nadu uprihvaÊanje amandmana koji Êe

BROJ

323

19

S obzirom na ozbiljnostmaterije koju tretira, ovaj jedokument izuzetno povrπan.

Na zabrinjavajuÊi se naËinolako postupa s dokumentomna temelju kojeg bi se trebaloraspolagati poljoprivrednimzemljiπtem.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

poboljπati predloæeni tekst ovihMjerila. U protivnom, kaæe, Klub nemoæe podræati ova Mjerila jer smatrada su povrπna i da mogu dovesti uzabunu onoga tko Êe morati provoditiZakon o poljoprivrednom zemljiπtuzajedno s Mjerilima i uvjetima zaprovedbu privatizacije poljopriv-rednog zemljiπta.

LakoÊa postupanja i

zadovoljavanje forme

O stavovima KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaaHHDDZZ--aa govorio je DDrraaggoo KKrrppiinnaa.Rasprava o ovom dokumentu neodo-ljivo ga podsjeÊa na podatak izpovijesti kazaliπta da je najkraÊeodræana kazaliπna predstava trajala 7sekundi, tako πto je jedan glumacsjedio na pozornici i Ëitao novine, aonda je doπao drugi glumac i pitao πtoima novoga na πto mu je ovajodgovorio niπta i zastor se spustio.Rasprava o predloæenom dokumentusasvim sliËi toj kazaliπnoj predstavi,naime, nema niπta novoga, primijetioje Krpina.

Zastupnik misli da se na zabri-njavajuÊi naËin olako postupa sdokumentima na temelju kojih bi setrebalo raspolagati poljoprivrednimzemljiπtem, koje je uz more i πumenaπe najvrednije prirodno bogatstvo.Sve u svemu zabrinjavajuÊa je impro-vizacija kroz koju se odreuje pravniokvir u kojem Êe se raspolagati timnaπim neponovljivim i neusporedivimprirodnim nacionalnim dobrom.»injenica je da su Vlada, odnosnoresorno ministarstvo sasvim formalnoshvatili potrebu donoπenja ovogdokumenta izraæavajuÊi negodovanjeπto je uopÊe u formi amandmana uπaokao obveza u Zakon o poljopriv-rednom zemljiπtu (spomenuti Ëlanak68. Zakona). Stoga mu se Ëini daMinistarstvo nije previπe ozbiljnoshvatilo sadræaj ovog dokumenta, nitiVlada misli da Êe on imati osobitogutjecaja na raspolaganje poljopriv-rednim zemljiπtem, pa onda ukonaËnici nije niti bitno πto Êe udokumentu pisati. Bitno je udovoljitiformi iz Ëlanka 68. Zakona i ovu toËkuskinuti s dnevnoga reda, dodao jezastupnik.

Dræi kako ovakav dokument neÊerijeπiti niti jedan problem koji postojiu svrhovitom raspolaganju poljo-privrednim zemljiπtem u vlasniπtvudræave, jer se ti problemi nalaze uZakonu o poljoprivrednom zemljiπtu.U tom je zakonu, kaæe, Ëitav niz

proturjeËja i blokada koje iskljuËujustvarnu uspostavu takve poljo-privrede Ëiji Êe glavni nositelj bitikonkurentna obiteljska poljopriv-redna gospodarstva bez kojihhrvatska poljoprivreda nema nikakveπanse. Svrhovitoj strategiji raspo-laganja poljoprivrednim zemljiπtemtrebao je prethoditi niz dokumenatakoje predviaju Zakon o poljoprivredii Zakon o poljoprivrednom zemljiπtutj. Nacionalni program poljopriv-rednog razvitka, Odluka o uspostavi(odreivanju) poljoprivrednih regijate pravno definiranje i pozicioniranjeobiteljskog poljoprivrednog gospo-darstva. Cilj privatizacije poljopriv-rednog zemljiπta u dræavnom vlasni-πtvu nikako ne bi smjela biti zaradanego valja omoguÊiti da zemlja doeu ruke hrvatskih seljaka, odnosnoobiteljskih poljoprivrednih gospodar-stava kako bi stekla temeljnupretpostavku za natjecanje s nemi-losrdnom konkurencijom iz zemaljaEU-a, a i drugih, zakljuËio je Krpina.

Uslijedila je pojedinaËna rasprava,a rijeË je dobio JJoossiipp SSeessaarr ((HHDDZZ)).Mjerila i uvjeti za provedbu priva-tizacije poljoprivrednog zemljiπtaproizlaze iz Zakona o poljoprivrednomzemljiπtu koji puno toga odreuje alije u vaænim stvarima proturjeËan, i tunastaju problemi, smatra Sesar.Najvaænije je naÊi odgovor na pitanjekako sprijeËiti da zemlja bude urukama stranaca, kako zaustavitiodlazak mladih sa sela, a napose kakopomoÊi i zaπtititi stare i onemoÊale naselu, kojih je sve viπe. Gotovo viπe odgodine dana liberalizirali smo træiπte,a sada æurimo da toboæe ojaËamoobiteljsko gospodarstvo u situacijikada joπ nemamo njihov popis, nitiutvrenu definiciju πto je to obiteljskogospodarstvo. Uz to, joπ nije prove-dena regionalizacija proizvodnje(misli na kulturu proizvodnje), a koddonoπenja programa raspolaganjapoljoprivrednim zemljiπtem uvlasniπtvu dræave joπ uvijek jepotrebno veÊe jamstvo dræave, kako bise izbjegla svaka moguÊa impro-vizacija ili neæeljena posljedica. To

zahtijeva raspravu kada se zna dajedinice lokalne samouprave morajusagledati stanje u gruntovnici ikatastru ali i stvarno stanje naterenu. Pritom ih Ëeka, kaæe, velikiposao od prikupljanja podataka oraspoloæivim povrπinama, prekoutvrivanja stanja tj. preciziralo sekakvim je oblikom raspolaganja obu-hvaÊeno dræavno zemljiπte, (razgra-niËiti koje je zemljiπte za prodaju, akoje za zakup i denacionalizaciju).Zastupnik smatra da bi trebalosprijeËiti da novoosnovana trgovaËkadruπtva kupuju poljoprivrednozemljiπte, jer se npr. moæe dogoditi dazemljiπte u istoËnoj Hrvatskoj kupeneki trgovci iz Srbije. Stoga jesrediπnje pitanje kako ugraditimehanizam kojim bi se takvakupovina sprijeËila, no zastupnik tone vidu u ovom dokumentu pa Êe zbogtoga, kaæe, biti protiv ovih mjerila ikriterija.

Zastupnik DDrraagguuttiinn VVuukkuuππiiÊÊ ((SSDDPP))dræi da je predloæena maksimalnapovrπina poljoprivrednog zemljiπta uvlasniπtvu dræave koja se moæeprodati obiteljskom poljoprivrednomgospodarstvu vrlo visoka pa postojivelika opasnost da se to zemljiπte naeu vlasniπtvu malog broja poljo-privrednika. Zbog odreenih priori-teta dogodit Êe se da dio sadaπnjihvlasnika lako doe do predloæenih150, 100 ili 50 ha zemljiπta jer ga veÊi koriste, upozorava VukuπiÊ. Velikibroj poljoprivrednika na podruËjuVirovitiËko-podravske æupanije zalaæese da maksimum zemljiπta koje semoæe kupiti iznosi 50 ha, a zastupnikmisli da to nije realno. Osobno smatrada bi taj maksimum za prvu skupinuæupanija trebao iznositi do 80 ha, zadrugu skupinu 50 ha, odnosno 40 haza treÊu skupinu. Istina, zakonodavacje predvidio moguÊnost po kojojjedinice lokalne samouprave mogu usvojim programima utvrditi maksi-malnu povrπinu za prodaju poljo-privrednog zemljiπta u vlasniπtvudræave za svoje podruËje koja moæebiti i niæa od maksimalne povrπineutvrene odredbama toËke III. Mje-rila, ovisno o specifiËnim uvjetima iinteresima. Iako ne sumnja u jedinicelokalne samouprave zastupnik kaæekako u cijeloj toj situaciji ne moæeiskljuËiti subjektivnost kao i odreeninteres pojedinaca na razini lokalnesamouprave. Mjerilima se ograni-Ëavaju poljoprivredne povrπine koje semogu prodati, tj. utvruje maksimumza prodaju, ali to ne ograniËava onogatko ima interes i novac, dakako, da

BROJ

323

20

Ovaj dokument neÊe rijeπitiniti jedan problem koji postojiu svrhovitom raspolaganjupoljoprivrednim zemljiπtem uvlasniπtvu dræave jer se tiproblemi nalaze u Zakonu opoljoprivrednom zemljiπtu.

IHS14. II. 2002.

PRIVATIZACIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJI©TA

kupi na komercijalnom træiπtu kolikogod hoÊe zemlje, meutim, ali ne i oveu vlasniπtvu dræave, i to na odreennaËin i po povoljnijim uvjetima. Sma-njenjem maksimalne povrπinepoljoprivrednog zemljiπta u vlasni-πtvu dræave koja se moæe prodatiobiteljskom poljoprivrednom gospo-darstvu postigle bi se dvije stvari -prvo omoguÊilo da veÊi brojpoljoprivrednika, koji su sposobniobraivati zemlju, istu dobiju, a uz tobi se i zaposlio veÊi broj poljo-privrednika. Stoga je zastupniksugerirao Vladi da svojim amandma-nom izae s takvim prijedlogom.

U zavrπnoj rijeËi zamjenik ministraza poljoprivredu i πumarstvo, TToommii--ssllaavv LLeeddiiÊÊ osvrnuo se na nekeprimjedbe iznesene u raspravi.VraÊanje rasprave na Zakon opoljoprivredi pogreπan je pristup -kazao je LediÊ. Zanemaruje seËinjenica da su ova mjerila i uvjeti zaprovedbu privatizacije poljopriv-rednog zemljiπta zapravo operaci-onalizacija samo jednog ËlankaZakona o poljoprivrednom zemljiπtu,a jesu li ona dobra ili nisu stvar jeocjene. Osim toga ako neπto nije uredu s Mjerilima tu je Zakon koji jeviπeg pravnog ranga od ovogadokumenta. Objasnio je zatim kakonema nikakve stihije u cjelokupnomposlu vezanom uz prodaju zemljiπtajer postoji program raspolaganjapoljoprivrednim zemljiπtem za svakuopÊinu gdje je jasno preciziranokoliko hektara zemljiπta ide uprodaju, a koliko u zakup i koncesiju.U ovom su dokumentu jasnorazraeni kriteriji na temelju kojih Êese iÊi u predvieni postupak priva-tizacije zemljiπta, razrauju kriterijina temelju kojih se utvruje prednostkod prodaje poljoprivrednog zemlji-πta, natjeËajni postupak za kupnjuzemljiπta itd. Dræi da je predloæenidokument dobar, a tu je i otvorena

moguÊnost podnoπenja amandmanakako bi se poboljπao predloæeni tekst.Uostalom, kod pripreme tekstasudjelovali su predstavnici Agro-nomskog fakulteta, Hrvatskagospodarska komora, udruge seljaka,klubova zastupnika, itd.

IZJA©NJAVANJE O

AMANDMANIMA

O podnesenim amandmanimaoËitovao se gospodin Tomislav LediÊ.BuduÊi da je Vladin amandman stigaonakon utvrenog termina premaËlanku 166. Poslovnika zastupnici sutrebali odluËiti hoÊe li o tomamandmanu raspravljati i glasovati.VeÊinom glasova (63 glasa za, 20protiv i 4 suzdræana) donijeli suodluku da Êe o Vladinom amandmanuraspravljati i glasovati. MMrr.. sscc.. MMaattooAArrlloovviiÊÊ ((SSDDPP)) predloæio je da se prvoraspravlja o Vladinom amandmanujer Êe o toj raspravi i glasovanjuovisiti eventualno povlaËenje aman-dmana radnih tijela koji su timamandmanom obuhvaÊeni. PrihvaÊenje, meutim, prijedlog zamjenikaministra poljoprivrede i πumarstva,gospodina TToommiissllaavvaa LLeeddiiÊÊaa da se ideredom, pa se tako najprije odluËivaloo amandmanu zastupnika DeËaka.Vladin je predstavnik prihvatioamandman ali kao novu alineju (tri) iu poneπto izmijenjenoj formulaciji tj.da se u redoslijed prvenstva za kupnjupoljoprivrednog zemljiπta uvrste iobiteljska poljoprivredna gospodar-stva Ëiji je Ëlan hrvatski branitelj izDomovinskog rata, koji je proveo uobrani suvereniteta RH najmanje trimjeseca.

Zastupnik ––uurroo DDeeËËaakk ((HHDDZZ))prihvatio je Vladin prijedlog.

Uslijedilo je izjaπnjavanje o aman-dmanima Kluba zastupnika HSS-a.Gospodin LLeeddiiÊÊ je prihvatio prviamandman Kluba, a drugi tek

djelomiËno (odnosi se na utvrenumaksimalnu povrπinu koju se uraspisanom natjeËaju moæe kupitiovisno o vrsti stoËarske proizvodnje).Vlada prihvaÊa da se limit odnosisamo na oranice ali ne i na paπnjake,te najavio s tim u vezi nomotehniËkousklaivanje predloæenog teksta.Zastupnici su se sloæili s Vladinimprijedlogom.

U nastavku Vladin je predstavnikkazao da u suπtini prihvaÊa posljednjiamandman Kluba (nova toËka VII.) aliu poneπto izmijenjenoj formulacijikojom se postiæe zaπtita sudionika unatjeËaju od osoba koje nerealnimponudama na natjeËajima moguopstruirati postupak privatizacijepoljoprivrednog zemljiπta u vlasni-πtvu RH. Prema Vladinom aman-dmanu ukoliko najviπa ponuenacijena na natjeËaju od ponuaËa kojiispunjava natjeËajne uvjete prelazidvostruki iznos poËetne cijene, takvaponuda se smatra nevaæeÊom.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aaLLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ prihvatila je Vladinprijedlog jer je njime, kaæe, u cijelostiobuhvaÊena ideja Kluba da se odπpekulantskih cijena zaπtite obiteljskadomaÊinstva koja imaju pravoprioriteta kako po ovim kriterijimatako i po Zakonu o poljoprivrednomzemljiπtu. Nakon tog obrazloæenjazastupnica je povukla amandmanKluba. Na kraju zastupnici su veÊi-nom glasova prihvatili veÊ spomenutamandman Vlade kojim se predlaæenova toËka VII.

Time je rasprava okonËana pa sepristupilo glasovanju. VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoo--vvaa zzaassttuuppnniikkaa ((6688 zzaa,, 1188 pprroottiivv ii 66ssuuzzddrrææaanniihh)) ddoonneesseennaa ssuu MMjjeerriillaa iiuuvvjjeettii zzaa pprroovveeddbbuu pprriivvaattiizzaacciijjeeppoolljjoopprriivvrreeddnnoogg zzeemmlljjiiππttaa uu tteekkssttuukkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj iizzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaa--nniimmaa..

JJ..©©..

BROJ

323

21

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa jjeeddnnoo--ggllaassnnoo ssuu iizzggllaassaallii ZZaakkoonn oo iizzmmjjee--nnaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo ssuuddoovviimmaazzaa mmllaaddeeææ.. PPrreeddllaaggaatteelljj ZZaakkoonnaa jjeeVVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee,, aa ZZaakkoonn jjeeiizzggllaassaann uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjee pprreeddllooææiioopprreeddllaaggaatteelljj,, zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimmaammaannddmmaanniimmaa.. IIzzmmjjeennaammaa ii ddooppuu--nnaammaa ZZaakkoonnaa uuggrraaeennee ssuu ssvveeppoottrreebbnnee ooddrreeddbbee kkoojjiimmaa ssee oossiigguurraavvaazzaaππttiittaa ddjjeeccee ii mmaalloolljjeettnniikkaa kkaaddaa sseevvooddii ppoossttuuppaakk uuËËiinnjjeenn nnaa nnjjiihhoovvuuππtteettuu,, aa ssvvee uu cciilljjuu eeffiikkaassnnee zzaaππttiitteeddjjeeccee ii mmaalloolljjeettnniikkaa kkaaoo æærrttaavvaakkaazznneennoogg ddjjeellaa..

O PRIJEDLOGU

U prikazivanju Vladina prijedlogaposluæili smo se uvodnim izlaganjempredstavnika predlatelja, ministricepravosua, uprave i lokalne samo-uprave, gospoe IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ..

Zakon o sudovima za mladeæ je lexspecialis za mlade poËinitelje kazne-nih djela, odnosi se na maloljetneosobe, od navrπene Ëetrnaeste donavrπene osamnaeste godine æivota imlae punoljetne osobe, od navrπeneosamnaeste do navrπene dvadeset ijedne godine æivota. Zakon o sudo-vima za mladeæ sadræi posebnematerijalno-pravne, ali i procesno-pravne odredbe, te posebne odredbekazneno-pravne zaπtite djece imaloljetnika. No, zakon ne sadræi svenego samo diferencijalne odredbe,tako da se tijekom kaznenog postupkaprimjenjuju, pored razlikovnih odre-dbi po kojima je drugaËiji poloæajmaloljetnih osoba od poloæaja puno-ljetnih osoba, i odredbe Zakona okaznenom postupku. Izmjene idopune Zakona o sudovima za mladeækoje se predlaæu, nastale su kaorezultat iskustva primjene Zakona osudovima za mladeæ kroz gotovo Ëetiri

godine. Sadræane izmjene su kod tzv.uvjetovane svrhovitosti iz Ëlanka 64.Zakona koja odredba propisuje dadræavni odvjetnik moæe odluku onepokretanju postupka uvjetovatispremnoπÊu maloljetnika da se, osimmoguÊnosti popravljanja i nadoknadeπtete nanesene kaznenim djelom,ukljuËivanja u rad humanitarnihorganizacija, te podvrgavanja postu-pku odvikavanja od droge ili drugih

ovisnosti, ukljuËi i u pojedinaËni iliskupni rad u savjetovaliπtu za mlade.Kod moguÊnosti podnoπenja nepo-srednog prijedloga za izricanjesankcije bez prethodnog provoenjapripremnog postupka protiv malo-ljetnika koji je poËinio kazneno djeloza koje je predviena kazna zatvora dopet godina ili blaæa kazna, brisano jedavanje privole maloljetnika kao uvjetudovoljavanja prijedlogu dræavnogodvjetnika, tako da sada sudac zamladeæ nakon ispitivanja maloljetnikaocjenjuje daju li prikupljeni podaci okaznenom djelu i liËnosti maloljetnikadovoljno osnove za suenje bezprethodno provedenog pripremnogpostupka, te dostavlja taj prijedlogvijeÊu za mladeæ radi suenja. UËlanku 28. KonaËnog prijedlogaproπiruje se nadleænost sudova zamladeæ na kaznena djela koja su potekstu inkriminacije u Kaznenomzakonu poËinjena na πtetu djeteta imaloljetnika, te se taksativno navodedodatna kaznena djela, dakle teπkoubojstvo, Ëedomorstvo, sudjelovanje usamoubojstvu, protupravno oduzi-manje slobode, otmica, zlostavljanje uobavljanju sluæbe ili javne ovlasti i

nasilniËko ponaπanje u obitelji. Vladaje uvaæila zakljuËak Sabora koji jedonesen na 12. sjednici odræanoj 31.svibnja 2001. godine, a kojim sezaduæuje Vlada da u Nacrtu prijed-loga Zakona o izmjenama i dopunamaZakona o sudovima za mladeæ ugradisve potrebne odredbe kojima Êe seosigurati zaπtita djece i maloljetnikakada se vodi postupak uËinjen nanjihovu πtetu, jer postojeÊe odredbenisu dostatne za efikasnu zaπtitudjece i maloljetnika kao ærtava kazne-nog djela. Takve izmjene nastojalo seugraditi u drugo Ëitanje Zakona. Takoje izmijenjen i Ëlanak 119. Zakonakoji se odnosi na postupanje ukaznenim predmetima protiv poËi-nitelja kaznenih djela na πtetu djece imaloljetnika kao ærtava kaznenihdjela i to na naËin da je propisanapojaËana zaπtita djece i maloljetnikakao ærtava kaznenih djela, da bi seizbjegle moguÊe πtetne posljedice zaodgoj i razvoj djeteta i maloljetnika,pa je prilikom ispitivanja u praviluobvezatna pomoÊ pedagoga, psihologaili druge struËne osobe bez nazoËnostistranaka i branitelja, te moguÊnost

ispitivanja snimanjem tehniËkimureajem za prijenos slike i zvuka, ana glavnoj raspravi samo repro-duciranje snimke ispitivanja. Sve teodredbe su u cilju zaπtite odpretjeranog postupovnog traumatizi-ranja djece i maloljetnika.

Potrebno je istaÊi da je odredba ovogËlanka usklaena s novim prijed-logom odredbe Ëlanka 238. stavka 5.Nacrta prijedloga Zakona o izmje-

BROJ

323

22

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA ZA

MLADEÆ

Postupak u duhu Konvencije o

pravima djeteta

S jednim brojem djece koja suteπko zlostavljana naprosto sene moæe drugaËijekomunicirati nego putemvideo i audioveze.

Prilikom ispitivanja u praviluobvezatna pomoÊ pedagoga,psihologa ili druge struËneosobe bez nazoËnosti stranakai branitelja.

IHS14. II. 2002.

SUDOVI ZA MLADEÆ

nama i dopunama Zakona okaznenom postupku, gdje je predvi-en razliËiti reæim ispitivanja djetetaoπteÊenog kaznenim djelom za svekaznene postupke, a tehniËkoispitivanje, te snimanje nije u svrhuzaπtite osobe svjedoka u ciljuanonimnosti, nego je svrha zaπtitadjeteta i maloljetnika kao oπteÊenika.Prijedlog ovih izmjena s ciljem opÊezaπtite djece sukladan je Konvenciji opravima djeteta koju je Hrvatskaratificirala 8. listopada 1991. godine.S obzirom na moguÊe πtete koje ukaznenom postupku mogu nastatiupravo sasluπavanjem djece i mlaihmaloljetnika, ærtava, treba ihsasluπavati na poseban naËin putempsihologa, pedagoga, psihijatra, soci-jalnog pedagoga ili drugog odgo-varajuÊeg struËnjaka. Intencija jetakoer da se dijete ne sasluπava viπeputa, da se postupak maksimalnoubrza, da se izbjegne suËeljavanjedjeteta ili mlae maloljetne osobe sokrivljenikom, a naroËito je to vaænoako se radi o Ëlanu obitelji. Na ovakavnaËin dijete ne sluπa nalaze vjeπtaka,πto je do sada bio Ëest sluËaj,sprjeËavaju se omalovaæavajuÊe prim-jedbe i opaske obrane koje moguuslijediti na raËun djeteta i njegovenazoËnosti. ”»ini mi se da je ovo jedanod dobrih pravnih mehanizamazaπtite djece od naknadnog zlosta-vljanja. Moæe netko staviti prigovor imoæe se uËiniti da je ovakav prijedlogzakonskog rjeπenja u suprotnosti sosnovnim naËelom Zakona o kazne-nom postupku, naËelom kontradiktor-nosti i naËelom neposrednosti izvo-enja dokaza. Meutim, akousporedimo ta dva interesa, interesokrivljenika da se dokaz mora izvoditipo naËelu neposrednosti i izravnekontradiktornosti, mislim da jevaæniji interes djeteta. Naime, zaπtitaintegriteta djeteta, posebno njegovogduπevnog zdravlja je jaËi pravniprincip i upravo je on uzdignut iinkorporiran u zakon, temeljemspomenute Konvencije Ëlanka 3. iuzdignut je na rang opÊih i najveÊihpravnih vrijednosti”, rekla je mini-strica. Temeljna odrednica Konvencijeje tzv. najbolji interes djeteta. Prematom naËelu sve odluke u svezi sdjetetom trebaju slijediti dobrobitdjeteta. Takve svjedoke u kaznenompostupku svi demokratski pravnisustavi nastoje πto viπe zaπtititiupravo na naËin da manje forma-liziraju postupak. Takav naËinomoguÊuje da se dijete πto manjetraumatizira, da doæivi πto manje

stresa, jer i takvo ispitivanje sigurnoÊe imati utjecaj na dijete. S tim u vezislijedi i odredba Ëlanka 6. stavak 2.Konvencije koja djetetu priznaje unajveÊoj moguÊoj mjeri pravo naopstanak i pravo na razvoj. U situacijisvjedoËenja djeteta kao ærtve kazne-nog djela moraju se uzeti u obzir ikratkoroËne i dugoroËne posljedicetakve stresne situacije i πto je moguÊeviπe nastojati sprijeËiti negativneimplikacije kao πto je povlaËenjedjeteta u sebe, gubitak samopoπto-vanja, interesa za okolinu, zaprijatelje pa Ëak sve do suicida. StogatragiËno iskustvo djeteta ærtve, okojem dijete mora i svjedoËiti, ako seono ne provede u krajnjem oprezumoæe nepovratno ugroziti njegovopravo i na opstanak i na njegovnesmetani razvoj. Zato revidiranjenavedenih odredbi Zakona o sudovimaza mladeæ slijedi zahtjeve i duhKonvencije o pravima djeteta koja jedio pravnog poretka RH, a na temeljuUstava po pravnoj snazi i iznadzakona. ”Stoga smatram da ovakavPrijedlog zakona treba biti ohrabrenjeonima koji su svjesni posebnostidjeËjih prava i njihovog apsolutnogprava u odnosu prema bilo kakvom ibilo Ëijem pravu odraslog Ëovjeka”,rekla je ministrica. Naæalost, djeca imaloljetnici sve su ËeπÊe ærtve nasiljai to vrlo teπkih kaznenih djela.Gospoa AntiËeviÊ na kraju je reklada su ostale izmjene koje sadræi ovajPrijedlog zakona redakcijski ispravcii pojaπnjenja, odnosno prilika da sepoboljπa dosadaπnji tekst Zakona”.CijeneÊi rezultate rasprave iz prvogËitanja u Hrvatskom saboru predla-gatelj je sve primjedbe razmotrio, teusvojio odreene prijedloge i miπlje-nja, te ih ugradio u tekst KonaËnogprijedloga.

RADNA TIJELA

»lanovi OOddbboorraa zzaa oobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ iiππppoorrtt jednoglasno su podræali tekstKonaËnog prijedloga zakona.

OOddbboorr zzaa pprraavvoossuuee takoer jeproveo raspravu o KonaËnom prijed-logu zakona. Podræana su predloæenarjeπenja uz malu dvojbu vezanu uzËlanak 29. KonaËnog prijedloga, pokojem bi se Ëlanak 119. stavak 2.Zakona mijenjao na naËin da seispitivanje svjedoka djeteta ili mlaegpunoljetnika oπteÊenog kaznenimdjelom moæe snimiti putem tehniËkihureaja za prijenos slike i zvuka.

Postavljeno je pitanje o fakultati-vnosti ove radnje, uvjeta repro-dukcije, te Ëuvanja i arhiviranjapredmetnih snimki. Nuæno je pronaÊirjeπenje koje Êe na najmanju mjerusvesti moguÊnost nanoπenja razno-vrsnih πteta za osobu svjedokaoπteÊenika. Odbor je odluËio prihvatitiinicijativu Hrvatskog psiholoπkogdruπtva, Sekcije za forenziËnupsihologiju za intervencijom u Ëlanku42. stavku 1. temeljnog Zakona, πto jeizraæeno odgovarajuÊim amandma-nom s obrazloæenjem, jer je inicijativaocijenjena nuænom, kako zbog potrebapostupka tako i usklaenosti s dru-gim zakonima. Naime, u Ëlanku 42.stavak 1. temeljnog Zakona trebalo bipromijeniti tekst i u struËni tim kojidjeluje pri sudovima i dræavnimodvjetniπtvima koja pred njimapostupaju, trebalo bi ukljuËiti ipsihologa. To je oËito nuæno jer poredstruËnih suradnika, socijalnih peda-goga, defektologa, socijalnih radnikaitd. sasvim sigurno bi tu trebao biti ipsiholog, koji Êe biti od pomoÊisucima i dræavnim odvjetnicima i tonaroËito u tijeku pripremnog postu-pka prema maloljetnicima i odraslimosobama. Pored ispitivanja pojedinihpsihiËkih karakteristika psiholozimogu dati kompetentno struËnomiπljenje o vrsti sankcije koju bi biloopravdano izreÊi, mogu prikupitipodatke o uspjeπnosti izvrπenja odgoj-ne i kaznene mjere, te potrebi obu-stave ili zamjene odgojne i kaznenemjere.

OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo podupiredonoπenje ovoga Zakona, a na tekstKonaËnog prijedloga Odbor je podnionekoliko amandmana. Prva dvaamandmana, na Ëlanak 1. i na Ëlanak6. nomotehniËke su prirode. TreÊiamandman Odbora za zakonodavstvoje na Ëlanak 9. KonaËnog prijedloga,uz obrazloæenje da se nomotehniËki,gramatiËki i jeziËno uredi tekst.Posljednjim dvama amandmanima, naËlanke 28. i 29. nomotehniËki seureuje izriËaj, odnosno usklauje seizriËaj u skladu s preporukama VijeÊaEurope, Ëime se pruæa veÊa zaπtitamladeæi u postupku ispitivanja.

AMANDMANI

Spomenimo i amandmane koje supojedini zastupnici uloæili na zako-nske odredbe. Zastupnica JJaaddrraannkkaaKKoossoorr ((HHDDZZ)) imala je amandmanskuintervenciju na Ëlanak 29. KonaËnog

BROJ

323

23

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

prijedloga zakona. Naime, u Ëlanku119. stavku 2. Zakona dodala bi seodredba po kojoj bi se snimke slike izvuka snimljene za vrijeme ispitivanjasvjedoka uniπtile po zavrπetku postu-pka. Obrazloæenje je da snimke slike izvuka na kojima je snimljenoispitivanje djeteta treba uniπtiti zbognjegove zaπtite i dobrobiti. Tako seonemoguÊava bilo kakva zloporabasnimki svjedoËenja.

Zastupnica KKaattiiccaa SSeeddmmaakk ((SSDDPP))zaloæila se da se u Ëlanku 29.KonaËnog prijedloga doda novistavak 5. kojim bi se podaciprikupljeni putem tehniËkih ureajaza prijenos slike i zvuka uniπtiliprotekom roka od 5 godina odpravomoÊnosti presude. U obra-zloæenju stoji da se predlaæeuniπtavanje ovako prikupljenihpodataka radi sprjeËavanja moguÊihmanipulacija istima, a u svrhu zaπtiteprivatnosti djece i maloljetnika kaooπteÊenika i ærtava kaznenog djela.Rok od 5 godina predloæen je u skladus odredbama Kaznenog zakona, azbog prirode tj. osjetljivosti isloæenosti predmeta.

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ ((SSDDPP)) zahtijevala jeizmjenu Ëlanka 119. stavka 2.temeljnog Zakona, po kojoj ako se kaosvjedok ispituju dijete ili mlaimaloljetnik oπteÊeni kaznenim djelomiz Ëlanka 117. ovoga Zakona, ispiti-vanje se provodi uz pomoÊ psihologa,pedagoga ili druge struËne osobe.Istraæni sudac Êe naloæiti da seispitivanje svjedoka snimi putemtehniËkih ureaja za prijenos slike izvuka. Ispitivanje Êe se provesti beznazoËnosti suca i stranaka uprostoriji gdje se svjedok nalazi takoda mu stranke mogu postavljatipitanja putem istraænog suca, tepsihologa, pedagoga ili druge struËneosobe. U obrazloæenju stoji da jezaπtita djece i maloljetnika jedna odtemeljnih postavki Zakona o sudo-vima za mladeæ i to kako kaooptuæenika tako i kao svjedoka upostupku kada su kaznena djelapoËinjena na njihovu πtetu. Jedno odtemeljnih naËela kaznenog postupkaje naËelo neposrednosti i kontra-diktornosti. Predloæenim izmjenama

predvia se obveza suda da ispitujedijete ili mlaeg maloljetnika koje jeoπteÊeno kaznenim djelom uz pomoÊpsihologa, pedagoga ili druge struËneosobe, te da ispitivanje snimi putemtehniËkih ureaja za prijenos slike izvuka.

MMiillaannkkaa OOppaaËËiiÊÊ amandmanski jeintervenirala joπ jednom, i to naËlanak 29. KonaËnog prijedloga.Naime, Ëlanak 119. temeljnog Zako-na, stavak 2. dopunjuje se na naËin daÊe se djeca i maloljetnici u sudskompostupku moÊi ispitivati jednom donajviπe dva puta. Naime, prevelikimbrojem ispitivanja dodatno setraumatiziraju djeca u sudskompostupku. Ukoliko se iskaz djetetauzme uz nazoËnost struËnih osoba idobro je pripremljeno ispitivanjeosobe koja se ispituje, nije potrebnoviπekratno ispitivanje. Takoer,amandmandskom intervencijom nanaËin dopune stavka 4. Ëlanka 119.Zakona zastupnica je æeljela postiÊi dase bolje precizira valjanost zapisnikaili reprodukcije ispitivanja kaodokaznog materijala.

RASPRAVA

U ime OOddbboorraa zzaa pprraavvoossuuee govorioje predsjednik Odbora, zastupnikLLuukkaa TTrrccoonniiÊÊ. Rekao je da je nakonprovedene rasprave Odbor odluËiojednoglasno predloæiti Hrvatskomsaboru donoπenje Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o sudovimaza mladeæ. Rekao je da Odbor zapravosue podræava amandmanskeintervencije Ëlanica Odbora, gospoeJadranke Kosor (HDZ) i zastupniceKatice Sedmak (SDP). Isto tako,podræana je inicijativa Hrvatskogpsiholoπkog druπtva, i pretoËena je uamandman Odbora.

Nakon ovog izlaganja otvorena jerasprava.

Djeca najugroæenija u obitelji

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aagovorila je zastupnica JJaaddrraannkkaaKKoossoorr.. Rekla je da je po njihovomsudu ovaj Prijedlog dobar, jer suizmjene na tragu temeljnih intencijaiz Obiteljskog zakona koji govori odobrobiti djeteta i u skladu su spreporukama VijeÊa Europe. Osvrnu-la se na najnovije podatke iz izvjeπÊaDræavnog zavoda za zaπtitu obitelji,materinstva i mladeæi, koji govore daje 14 tisuÊa djece u RH zapuπteno ili

zlostavljano. Pogotovo seksualnazlostavljanja su u porastu, djeca sunajugroæenija, naæalost, u svojimobiteljima, a najveÊi broj meu takozlostavljanom djecom Ëine djevojËice,dok su nasilnici naæalost oËevi, braÊa,odnosno najbliæi roaci. Raste i brojdjece s poremeÊajima u ponaπanju, asuoËeni smo i s pojavom, πto je teπkozamisliti za 21. stoljeÊe, da djecanapuπtaju redovito πkolovanje. Sniæa-va se dobna granica u kojoj djeca prviput probaju drogu. Raste broj djece spsihiËkim poremeÊajima, u 2000.godini evidentirano ih je viπe od 15tisuÊa. Sve viπe djece sklono je nasiljui kriminalu, u popravnim domovimaje 1060 djece. Imamo 8.500 djecemaloljetnih delikvenata, a to je zaHrvatsku priliËno velika brojka. »ak2000 maloljetnika su poËinili 3679kaznenih djela, mnogi su u recidivu,a 100 maloljetnika uËinilo je kaznenadjela protiv æivota i tijela, dakleubojstva i silovanja. Broj maloljetnihprekrπitelja, to je podatak koji jenevjerojatan, porastao je u posljednjih5 godina za 254%, djeca Ëine 10%kriminalaca u dræavi, πto je vrlozabrinjavajuÊi podatak. Viπe od 400tisuÊa djece pati od odreenihporemeÊaja zbog agresije na RH. U1999. godini okrivljeno je 16 tisuÊa825 maloljetnih poËinitelja prekrπaja,πto je gotovo za 18% viπe nego u 1998.godini. U 1999. godini broj prija-vljenih maloljetnih prekrπitelja goto-vo je 3,5 puta veÊi u odnosu na 1995.godinu, dakle, rijeË je o jednomizuzetno velikom porastu maloljetnihpoËinitelja prekrπaja, a najveÊi brojprekrπitelja iz podruËja je sigurnostiprometa na cestama, gotovo 67%.Zastupnica se tada osvrnula i na sameodredbe KonaËnog prijedloga. Imalaje primjedbu na Ëlanak 42. o kojem jeveÊ govorio zastupnik TrconiÊ govo-reÊi u ime Odbora za pravosue. Klubzastupnika HDZ-a takoer podræavaintenciju koja je doπla iz sekcije zaforenziËnu psihologiju Hrvatskogpsiholoπkog druπtva gdje se predlaæeda sudovi za mladeæ i dræavnaodvjetniπtva koja pred njima postu-paju imaju struËne suradnike, odno-sno savjetnike i to kako socijalnepedagoge, defektologe, socijalneradnike, tako i psihologe, jer su onistruËno osposobljeni za rad napodruËjima razvojne, djeËje, socijalne,kliniËke, pedagoπke i drugimgranama psihologije i sasvim sigurnosvojim iskustvom i znanjem mogupomoÊi onome πto mora biti temeljnoi u ovom Zakonu, a to je zaπtita i

BROJ

323

24

Podaci prikupljeni putemtehniËkih ureaja za prijenosslike i zvuka uniπtili bi seprotekom roka od 5 godina odpravomoÊnosti presude.

IHS14. II. 2002.

SUDOVI ZA MLADEÆ

dobrobit djeteta. Iznijela je i prim-jedbu na Ëlanak 29. ovog Prijedlogazakona, odnosno na Ëlanak 119.temeljnog Zakona koji se mijenja.Predlaæe da se u stavku 1. briπe izriËaj”u pravilu”, tj. da se ispitivanje djetetaili maloljetnika obavlja uvijek uzpomoÊ pedagoga, psihologa i drugestruËne osobe, jer sasvim je sigurnoda svojim struËnim znanjem mogupomoÊi da traumatiziranje djetetabude πto je moguÊe manje. Pohvalilaje prijedlog po kojem kada se kaosvjedok ispituje dijete ili mlaimaloljetnik oπteÊen kaznenim djelom,na tom ispitivanju ne mogu bitinazoËne stranke ni branitelj, aprilikom ispitivanja istraæni sudacpoziva obje stranke da postave pisanapitanja za svjedoka. Meutim, dvojbuje izazvala moguÊnost da seispitivanje svjedoka moæe snimitiputem tehniËkih ureaja za prijenosslike i zvuka i zastupnica je to iznijelai na Odboru za pravosue Ëija jeËlanica, a kolege su prihvatili torazmiπljanje. Naime, zastupnica pred-laæe da se takvu snimku zbog svihmoguÊnosti manipuliranja, nakon πtopostupak zavrπi, uniπti, i to upravozbog dobrobiti djeteta, πto je i temeljnaintencija izmjena i dopuna. Na krajuizlaganja gospoa Kosor je rekla daÊe Klub zastupnika HDZ-a dati potpo-ru KonaËnom prijedlogu zakona.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa SSDDPP--aagovorila je zastupnica MMiillaannkkaaOOppaaËËiiÊÊ.. Rekla je da su zadovoljni πtoje uËinjena najbitnija izmjena izmeuprvog i drugog Ëitanja, sada u Ëlanku29. KonaËnog prijedloga, a odnosi sena promjenu Ëlanka 119. postojeÊegzakona. Do izmjene je doπlo natemelju prijedloga zakljuËka iz Klubazastupnika SDP-a, a koji je Hrvatskisabor prihvatio. Pohvalila je πto se uovaj zakon uvrstilo nekoliko odredbiiz Kaznenog zakona, posebicenasilniËko ponaπanje u obitelji.

Ispitivanje djece i izvan

prostora suda

Rekla je da je zahvaljujuÊi timpromjenama u protekloj godinipodneseno negdje oko 440 prijava zazlostavljanje djece u obitelji, odnosnoza nasilniËko ponaπanje u obitelji.Osvrnula se joπ jednom na izmjenuËlanka 119. Smatra izuzetno bitnimda s djetetom koje je Ëesto puta isvjedok i ærtva zlostavljanja, ondakada se nae u sudskom postupku, das njim prvenstveno u razgovorukontaktiraju osobe koje su struËne,

dakle ili pedagozi ili psiholozi tedruge struËne osobe, zbog toga πto jerijeË o djeci koja imaju izuzetno teπkeporemeÊaje psiholoπke prirode i bitnoje da se s njima postupa na struËannaËin. ”Naæalost, u sudskom postu-pku se mnoge osobe, dakle i istraænisuci i odvjetnici ponaπaju prema djecionako kako se ponaπaju premaodraslima, a to je apsolutno nepri-hvatljivo, jer se dodatno psiholoπkioπteÊuju djeca koja su veÊ doπla svelikim traumama u sudski proces”,zakljuËila je zastupnica. Smatradobrim rjeπenjem da se ispitivanjesvjedoka snima putem tehniËkihureaja za prijenos slike i zvuka, uzamandmansku intervenciju, naime dase ispitivanje svjedoka snima, a ne dase moæe snimati, ”jer u ovom dijelutreba ostaviti πto je moguÊe manjeprostora da se netko u samompostupku ponaπa ovako ili onako”.Zastupnica je naglasila da je ovoispitivanje putem tehniËkih ureajaza prijenos slike i zvuka bitno nesamo zbog toga da bi ostao nekakavtonski ili slikovni zapis, nego zbogtoga πto se s jednim brojem djece kojasu teπko zlostavljana naprosto nemoæe drugaËije komunicirati negoputem video i audioveze. Isto tako jedobro da se dijete moæe ispitati unekom drugom prostoru, ne samo uprostorima suda, a nije tako velikiproblem urediti jednu prostoriju kojabi bila primjereno ureena djeci imaloljetnicima. Smatra da je isto takodobro rjeπenje da se na glavnojraspravi samo Ëita zapisnik o iskazusvjedoka, odnosno reproducira snim-ka ispitivanja, kako bi se na taj naËinizbjeglo da dijete ponovo dolazi usudnicu. Upravo ovdje smatra da jepotreban jedan mali dodatak u tekstu,naime, da se dijete u ovom postupkune smije ispitivati viπe od jedan put,maksimalno dva puta. U tom smjeruiÊi Êe i amandmanska intervencija.Zastupnica je miπljenja da ukolikostruËne osobe obave sve pripravneradnje s djetetom, u jedan put ilimaksimalno dva svjedoËenja mogu sedobiti sve potrebne informacije o tomeπto se djetetu dogodilo. Na kraju jegospoa OpaËiÊ rekla da se nada da Êeovi amandmani biti prihvaÊeni, jer jerijeË o izmjenama koje su vrlo zna-Ëajne. Naime, iako nije rijeË o brojnojpopulaciji u Hrvatskoj koja ima oveprobleme, to su djeca koja suproæivjela zlostavljanje u obitelji, inajËeπÊe onog trenutka kada sudoslobodi zlostavljaËa ona podiæu rukuna sebe, zbog toga πto pomisle da jeovaj pravni sustav rekao da nijepogreπka u zlostavljaËu, nego da jepogreπka u njima.

Ovime je zavrπena rasprava.

IZJA©NJAVANJE O

AMANDMANIMA

Predstavnik predlagatelja, ministricapravosua, uprave i lokalne samo-uprave, gospoa Ingrid AntiËeviÊ-MarinoviÊ tada se oËitovala o podne-senim amandmanima. Svi amandmaniOdbora za zakonodavstvo su prihva-Êeni. Nadalje, amandman Odbora zapravosue Vlada takoer uvaæava, umalo izmijenjenom obliku nomo-tehniËke prirode, naime u tim”struËnih suradnika”, a ne ”savje-tnika” ulaze i psiholozi. Oba aman-dmana zastupnice Milanke OpaËiÊ(SDP) Vlada je zajedno inkorporiralau Ëlanak 119. Ispitivanje se provodiuz pomoÊ psihologa, pedagoga ilidruge struËne osobe. Istraæni sudac Êenaloæiti da se ispitivanje svjedokasnima putem tehniËkih ureaja zaprijenos slike i zvuka, ispitivanja Êese provesti bez nazoËnosti suca istranaka u prostoriji gdje se svjedoknalazi, tako mu stranke mogupostavljati pitanja putem istraænogsuca, te psihologa, pedagoga ili drugeosobe. S ovime se zastupnica OpaËiÊsuglasila. Tada se ministrica oËitovalai o amandmanu zastupnice JadrankeKosor (HDZ). Rekla je da je njenamandman vrlo sliËan amandmanuzastupnice Katice Sedmak (SDP), akoji konkretnije oznaËava vrijeme,tako da Vlada prihvaÊa taj aman-dman, a ne zastupnice Kosor. Naime,amandman zastupnice Sedmak (SDP)je na Ëlanak 29. KonaËnog prijedlogagdje se dodaje novi stavak 5. koji kaæeda se podaci prikupljeni putemtehniËkih ureaja za prijenos slike izvuka uniπtavaju protekom roka odpet godina od pravomoÊnosti odluke. Na ovo izjaπnjavanje predstavnikaVlade, predlagateljica odbijenogamandmana, gospoa JadrankaKosor rekla je da bi bilo logiËno ipoπteno da je prihvaÊen njen aman-dman, jer ga je ona iznijela na Odboruza pravosue, i on je izvorno njenprijedlog. Meutim, buduÊi da Êesuπtina njenog prijedloga bitiprihvaÊena kroz amandman zastu-pnice Sedmak, Jadranka KosorpovlaËi svoj amandman.

ZZaassttuuppnniiccii ssuu ttaaddaa ggllaassoovvaallii ooKKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa oo iizzmmjjee--nnaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo ssuuddoovviimmaazzaa mmllaaddeeææ.. ZZaakkoonn jjee jjeeddnnooggllaassnnoopprriihhvvaaÊÊeenn ssaa 8833 ggllaassaa ””zzaa””,, uu tteekkssttuupprreeddllaaggaatteelljjaa zzaajjeeddnnoo ss pprriihhvvaaÊÊeenniimmaammaannddmmaanniimmaa..

SS..FF..

BROJ

323

25

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ddoonneesseennee ssuuiizzmmjjeennee ii ddooppuunnee ZZaakkoonnaa oozzaaddrruuggaammaa kkaaoo kkrroovvnnoogg zzaakkoonnaa zzaassvvee zzaaddrruuggee,, bbeezz oobbzziirraa nnaa ddjjeellaattnnoossttkkoojjuu oobbaavvlljjaajjuu.. NNjjiimmee ssee oottvvaarraammoogguuÊÊnnoosstt ssttrruukkoovvnnoogg ppoovveezziivvaannjjaazzaaddrruuggaa aa ii pprriillaaggooddbbaa ii uullaazzaakk uummeeuunnaarrooddnnee ggoossppooddaarrsskkee ttookkoovveetteemmeelljjeennee nnaa nnaaËËeelliimmaa kkoojjaa sseepprriimmjjeennjjuujjuu uu zzeemmlljjaammaa ËËllaanniiccaammaaEEUU,, nnaavveeoo jjee,, mmeeuu oossttaalliimm,, pprreedd--llaaggaatteelljj,, VVllaaddaa RRHH..

»itatelje podsjeÊamo da smo oKonaËnom prijedlogu ovog zakona iraspravi o njemu pisali u ”Izvje-πÊima”, broj 306. od 31. srpnja 2001.na stranici 19. s naslovom: ”UoËekivanju obuhvatnijih promjenaotklonjena pravna praznina”. Unastavku Êemo se osvrnuti samo narazlike u tekstu izmeu KonaËnogprijedloga u drugom i ovom treÊemËitanju.

O PRIJEDLOGU

Sada se precizira da se osniva novakrovna organizacija zadruga izadruænih saveza koja se zove Hrvat-ski savez zadruga umjesto Hrvatskizadruæni savez. Ukida se funkcijapredsjednika Saveza a pitanja koja seodnose na njena tijela reguliraju sesuglasno vaæeÊim zakonima. Zadru-æna revizija regulira se suglasnopropisima o reviziji i raËunovodstvukoja se vrπi u malim i srednjimtrgovaËkim druπtvima s time da serevizore obvezuje da se u svojimizvjeπÊima osvrnu na neke specifiËneodnose prisutne u zadrugama. Mije-nja se, meu ostalim, i rok u kojem jejedinica lokalne samouprave duænadodijeliti imovinu zadruge, koja jeprestajala poslovati a postojala je nadan 9. lipnja 1995., drugoj novo-osnovanoj zadruzi na svom podruËju(Ëlanak 22. jedna godina). Cilj je oveodredbe zaπtititi imovinu, stvaranugeneracijama, od propadanja odnosnosprijeËiti da postane plijen nekolicine

zadrugara koji u njenom stvaranjunajËeπÊe nisu sudjelovali, istiËepredlagatelj.

RADNA TIJELA

Odbor za zakonodavstvo podupiredonoπenje ovog zakona a na tekstKonaËnog prijedloga u treÊem Ëitanjupodnio je deset amandmana. Njima se,meu ostalim, nomotehniËki ureujepredloæeni tekst (Ëlanak 2.) te senavodi da se ovaj zakon primjenjuje ina zadruge Ëije je osnivanje iposlovanje ureeno posebnim propi-sima. Precizira se, sukladno teme-ljnom naËelu zadrugarstva, dazadruga ne moæe sama osnovatidrugu zadrugu veÊ da moæe biti jedanod osnivaËa (Ëlanak 1.) Dopunjuju se i

odredbe o skupπtini zadruge na naËinda skupπtina moæe donositi odluku okreditnom zaduæenju zadruge teoptereÊenju i otuenju imovine. Ure-uje se i izriËaj (Sud Ëasti) o izborusuca Suda Ëasti, te se, meu ostalim,(Ëlanak 25.) obvezuje Vlada RH da uroku od 30 dana od dana stupanja nasnagu ovog Zakona imenuje privre-menog upravitelja Hrvatskog savezazadruga, koji Êe podnijeti prijavu zaupis u sudski registar i obavitipripreme za poËetak njegovog rada.Odbor predlaæe i brisanje Ëlanka kaosuviπnog (27.), jer se njime predviada Êe zadruge, danom osnivanjaHrvatskoga saveza zadruga, doprinos

uplaÊivati tom savezu umjesto Hrvat-skoj gospodarskoj komori.

Odbor za gospodarstvo, razvoj iobnovu predlaæe donoπenje ovogzakona a u raspravi je razmatranopitanje obveze udruæivanja zadruga istrukovnih i teritorijalnih zadruænihsaveza u Hrvatski savez zadruga.Izneseno je i miπljenje prema kojem bizadrugama i strukovnim terito-rijalnim zadruænim savezima trebaloomoguÊiti dobrovoljno udruæivanje utaj Savez. Pozitivno je ocijenjeno iuvoenje instituta skraÊene zadruænerevizije koja Êe se provoditi sukladnopropisima o reviziji koji se odnose namale poduzetnike i meunarodnimstandardima.

Odbor za poljoprivredu i πumarstvopredloæio je Hrvatskom saboru nakonprovedene rasprave da donese ovajzakon ali i zakljuËak kojim se zadu-æuje Vlada RH da πto prije izradi iVladi dostavi Prijedlog zakona opoljoprivrednim zadrugama. NekiËlanovi su u raspravi ukazali da jeobvezatnost uËlanjivanja zadruga uSavez dvojbena buduÊi da se timenaruπava jedan od osnovnih principazadrugarstva - dobrovoljnost. Izne-seno je i miπljenje da izjednaËavanjeraznorodnih zadruga u ovom zakonunije dobro jer poljoprivredne zadrugeimaju svoje specifiËnosti u funkci-oniranju koje nemaju stambenezadruge i stoga veÊina Ëlanova odboradræi da je potreban poseban zakon opoljoprivrednim zadrugama.

AMANDMANI

Klub zastupnika DC-a podnio jeËetiri amandmana a prvim (Ëlanak 5.)se æeli omoguÊiti ulaganje kapitala uzadruge i osobama koje nisu zainte-resirane za Ëlanstvo u zadruzi veÊ zastjecanje profita ulaganjem. To sepredlaæe kako bi zadruge opstale ukonkurenciji s ostalim oblicimaposlovnog organiziranja a takvamoguÊnost ulaganja, u razliËitim

BROJ

323

26

KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZADRUGAMA

(TRE∆E »ITANJE)

Krovni zakon za zadruge

Obvezuje se Vlada RH da uroku od 30 dana od danastupanja na snagu ovogZakona imenuje privremenogupravitelja Hrvatskog savezazadruga, koji Êe podnijetiprijavu za upis u sudskiregistar i obaviti pripreme zapoËetak njegovog rada.

IHS14. II. 2002.

ZADRUGE

oblicima, postoji u zakonima veÊinerazvijenih i tranzicijskih zemalja,obrazloæenje je uz ovaj amandman.Time bi se privukle investicije uzadruge pri Ëemu je potrebnopostaviti jasna ograniËenja kako sezadruga ne bi pretvorila u dioniËarskodruπtvo. Ostali amandmani idu upravcu odreivanja tko moæe bitibiran u upravu zadruge (i neËlanovizadruge) i rada skupπtine zadruge(skupπtinu Ëine svi zadrugari ilinjihovi opunomoÊenici te predstavnicineËlanova koji su uloæili dodatneuloge, za donoπenje odluka potrebnaje nazoËnost veÊine itd.) Takvimizmjenama ojaËalo bi se naËelo demo-kratiËnosti upravljanja zadrugama iuvela moguÊnost izvanrednihsjednica koje se sazivaju ako to zatraæiupravno tijelo odnosno 25 posto svihzadrugara, obrazloæenje je uz pred-loæene amandmane. Klub zastupnikaDC-a ujedno je predloæio da Hrvatskisabor uz ovaj zakon donese zakljuËakkojim se obvezuje Vlada RH dapodnosi Hrvatskom saboru godiπnjeizvjeπÊe o stanju zadruga.

Klub zastupnika HSP--HKDU-a pod-nio je dva amandmana kojima traæiizmjenu rjeπenja (Ëlanak 19.) oobveznom udruæivanju zadruga izadruænih saveza u Hrvatski savezzadruga. Taj se Klub protivi obve-zatnosti udruæivanja jer u naπempravnom sustavu ustrojen je veÊkomorski oblik udruæivanja za pravnei fiziËke osobe i ovakvo udruæivanje zazadruge Êe predstavljati dodatnofinancijsko optereÊenje πto je desti-mulativno za njihov opstanak, kaæe, uobrazloæenju, meu ostalim, Klubzastupnika HSP-HKDU-a, navodeÊi ida takva rjeπenja u pravnim susta-vima dræava Ëlanica EU nisu poznata.

Drugim amandmanom Klub traæida se izriËito navede da se ovaj zakonne odnosi na πtedno-kreditne zadrugejer se radi o financijskim insti-tucijama koje su ureene posebnimzakonom, a koje su potrebne za radmalih poduzetnika-obrtnika.

Ta dva potonja amandmana podnioje i zastupnik MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa((SSDDPP))..

RASPRAVA

Na sjednici Hrvatskog saborazamjenik ministra za obrt, malo isrednje poduzetniπtvo IIvvaann KKnnookknaglasio je da bi predloæenimizmjenama ovaj Zakon bio krovnizakon za sve zadruge u smislu

organiziranosti bez obzira nadjelatnost koju obavljaju - poljopriv-reda, proizvodnja, zanatstvo, πtedno-kreditna, usluæna djelatnost. Otvarase moguÊnost njihovog teritorijalnogi strukovnog povezivanja i æeli seomoguÊiti bræi razvoj zadrugarstva.

U KonaËni prijedlog zakona dijelomsu uvrπtene primjedbe i prijedloziizneseni u prvom Ëitanju i sugestijeOdbora za zakonodavstvo (treÊeËitanje) a zakon je usklaen i s prepo-rukama EU o prilagodbi zadruænogsustava u EU, uvaæavajuÊi speci-fiËnosti hrvatskoga zadrugarstva.

Zatim su govorili izvjestitelji(predsjednici) radnih tijela - JJoossiippLLeekkoo ((SSDDPP)) za Odbor za zako-nodavstvo i DDrraaggiiccaa ZZggrreebbeecc ((SSDDPP))Odbora za gospodarstvo, razvoj iobnovu, a potom je rasprava bilaotvorena.

JaËati status zadruge

Prva je rijeË dobila LLjjuubbiiccaa LLaalliiÊÊ((HHSSSS)) te u ime Kluba zastupnika HSS-a naglasila da z

akon mora jaËati status zadrugeposebice meu poljoprivrednicima iobrtnicima ali i potaknuti osnivanjenovih zadruga. Danas veÊina zadrugadjeluje na podruËju poljoprivrede,obrtniπtva, bankarstva, malopro-dajnih usluga a naæalost, rekla jezastupnica, moæe se konstatirati da seveÊina od tih zadruga u svomposlovanju udaljila od temeljnihnaËela zadrugarstva i posluju kaoklasiËna druπtva kapitala s jednimciljem, a to je dobit. A ako je jedini iiskljuËivi cilj zadruge dobit zadrugarapostavlja se pitanje razlike izmeuzadruge i druπtva kapitala, kojem jetakoer cilj dobit, rekla je, meuostalim zastupnica.

Nevidljiv je i motiv u zakonu zbogkojeg bi neki zadrugari unosili viπeËlanskih uloga a ravnopravni su uodluËivanju ili zaπto bi trpjelizadrugare s manjem broja uloga aistim pravom glasa i jednakimpravima u raspodjeli dobiti. Stoga jezakljuËak da je jedini cilj zadruge izadrugara zaπtita i unapreenjegospodarskoga i profesionalnog inte-

resa. Interes je jedini poticaj jaËanjuzadrugarstva i on u zakonu mora bitiprepoznatljiv. »isti dobitak ostvarenzajedniËkim poslovanjem trebao bi sezvati poslovni viπak a po odluci samihzadrugara ne bi se trebao dijeliti negostavljati u priËuvnu glavnicu kojasluæi za jaËanje snage zadruge. Takobi, primjerice, zadruga proizvoaËamlijeka iz poslovnog viπka moglaizgraditi mljekaru za plasman svojihproizvoda.

PostojeÊi sustav PDV-a jedan je oddodatnih razloga da seljaci traæe svojemjesto u zadruænom udruæivanju jerje porezna stopa od 22 posto nepri-hvatljivo visoka za poljoprivredu(toËno je da seljaci mogu postatiporezni obveznici i ostvariti povratPDV-a no tada moraju voditi poslovneknjige i platiti njihov voenje). Stogaje povoljnije uËlaniti se u zadrugukoja Êe to obavljati za njega, rekla je,meu ostalim, zastupnica dodajuÊi daje u funkciji razvoja zadrugarstva upoljoprivrednoj proizvodnji i razvojπtedno kreditnih zadruga.

U predloæeni zakon trebalo je unijetiodredbu o neograniËenosti Ëlanskihuloga a umjesto upravnog odborasuglasnost upravi na otuenje ioptereÊenje pokretne i nepokretneimovine zadruge trebala bi davatiskupπtina zadruge. Nejasna je odre-dba da skupπtina zadruge donosiodluku o osnivanju druge zadruge(zadrugu mogu osnovati najmanje triosnivaËa) a ne nalazimo ni opravdanjaza obveznost Ëlanstva u Hrvatskomsavezu zadruga, navela je, meuostalim zastupnica.

Klub zastupnika HSS-a smatrapotrebnim zakon o zadrugama koji biu praksi saæivio duh zadrugarstva ipoticao njegov razvoj te Êe (uzamandmane Odbora za zakono-davstvo) podræati donoπenje ovogzakona.

Dodatni poticaj zadrugarstvu

I Klub zastupnika SDP-a podræat Êeusvajanje ovog zakona, rekao jeFFrraannjjoo KKuuËËaarr ((SSDDPP)) govoreÊi u imetog Kluba. Namjera je predlagateljada ovaj zakon postane krovni zakonza sve zadruge bez obzira nadjelatnost koju obavljaju, naglasio jeosvrÊuÊi se na svrhu ovog zakona.Zadrugarstvo na hrvatskim prosto-rima datira od 1862. a danas uHrvatskoj posluje 850 zadruga s3.000 zaposlenih, 14.761 zadrugaromi 45.000 kooperanata (bez πtedno-kreditnih zadruga), naveo je, meu

BROJ

323

27

Zakon mora jaËati statuszadruge posebice meupoljoprivrednicima iobrtnicima ali i potaknutiosnivanje novih zadruga.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

ostalim zastupnik dajuÊi presjekpovijesti, sadaπnjosti i buduÊnostizadrugarstva u nas navodeÊi ikomparativne podatke o zadru-garstvu u Europi koja danas ima132.000 zadruga sa 83,5 milijunazadrugara i 2,3 milijuna zaposlenih.

OËekujemo da Êe ovaj zakon datidodatni poticaj svima koji krozzadrugarstvo mogu ostvariti osobni izajedniËki interes, rekao je nagla-πavajuÊi pri tome da poljoprivrednozadrugarstvo, kao specifiËno, moraosigurati niz posebnih pogodnosti zasvoje zadrugare.

Klub zastupnika DC-a dræi da jepostojeÊa politika prema zadrugamabila nezadovoljavajuÊa a da ovaj Klubne moæe biti zadovoljan ni ovakvimprijedlogom zakona jer neÊepridonijeti boljoj reformi zadrugar-skog sustava, rekla je VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt ((DDCC)) govoreÊi u ime tog Kluba.Cilj zakona bi trebao biti odreditijasnu politiku prema zadrugama kojaodgovara suvremenim trendovima ipotrebama druπtva, odnosno da jasnodefinira ulogu zadruga na naËin kaoπto je to u razvijenim zemljama.

U tim zemljama pristup zadrugamapromatra se kroz politiku razvoja tzv.socijalne ekonomije ili treÊeg sektora,koji se nalazi izmeu træiπta i dræave.Zadruge su u svijetu reprezentativniprimjer socijalne ekonomije, dobro-voljna su druπtva zadrugara kojiudruæuju svoja sredstva da bi ostvarilizajedniËke ekonomske ili druπtvenepotrebe upravljajuÊi njima na demo-kratskim naËelima. Za razliku oddruπtva kapitala zadrugama jeprimarni cilj ostvarivanje potrebanjezinih Ëlanova a ne stjecanje dobiti,rekla je meu ostalim. Upozorila je naznaËenje zadrugama u zapoπljavanjusmatrajuÊi da se u politici zapo-πljavanja u Hrvatskoj ne pridajevaænost zadrugama na naËin kako torade zapadnoeuropske zemlje.

Da bi se promijenila sadaπnja situ-acija u naπem zadrugarstvu, a o tomekakva je govori i podatak da je uHrvatskoj udio zadrugara u ukupnombroju stanovniπtva tek 1,7 posto dokje u Americi 30 posto, Austriji 45posto itd., potrebno je korjenitopromijeniti politiku prema zadru-gama u skladu s konceptom socijalneekonomije i dati mu odgovarajuÊuzakonodavnu regulativu. Ona trebaomoguÊiti razvoj zadrugarstva upromijenjenim træiπnim okolnostima ioËuvati glavne karakteristike zadru-ga, a ovaj je zakon manjkav u oba tasegmenta, smatra Klub zastupnika

DC-a. Nedostatke ovog zakona Klubpokuπava ispraviti amandmanima, sobzirom na to da se kasni s ovomzakonskom regulativom, premda sesam koncept zakona, s kojim se neslaæe, ne moæe mijenjati (da postojiËetvrto Ëitanje trebalo bi).

Dvojbena obveza udruæivanja u

Savez

TToonnËËii TTaaddiiÊÊ ((HHSSPP)) govorio je u imeKluba zastupnika HSP-HKDU-a tenapomenuo u vezi sa znaËenjemzadruga, da je povijest zadrugarstvau Hrvatskoj duga i da je prva zadruga(πtedna) u Hrvatskoj osnovana naKorËuli joπ 1864. godine. Posljednjihgodina u Hrvatskoj je smanjen brojzadruga - 1995. bilo ih je oko 400 adanas ih ima oko 291 a i broj Ëlanovasmanjen je sa 7.350 na neπto manje od6.000. OËito je stoga da je neπtotrebalo promijeniti u Zakonu no ovajKlub smatra, rekao je zastupnik, daje predlagatelj (Ministarstvo) trebaoimati bolju komunikaciju u tome sObrtniËkom komorom a ne da ovako iu treÊem Ëitanju postoje primjedbeKomore, πto je nedopustivo. Pripisanju ovog zakona trebalo je bitioprezniji pa onda moæda ne bismoimali tri Ëitanja, rekao je.

Najspornijim smatraju odreivanjezadruge kao profitabilnog poduzet-nika jer se time nepotrebno mijeπatrgovaËko druπtvo i naËin funkci-oniranja trgovaËkog druπtva s obrtni-cima. Dvojbena je i obveza udru-æivanja svih zadruga, navodi zastu-pnik, jer ovaj Klub dræi da je principdobrovoljnosti kljuËan za razvojslobodnog poduzetniπtva u Hrvatskoj.Suviπno je i πtetno obvezivati zadrugena udruæivanje u Hrvatski savezzadruga (ionako se moraju udruæiti uObrtniËku komoru), naglasio jezastupnik podsjeÊajuÊi u vezi s tim naamandmane ovog Kluba zastupnika.Naime, to bi bilo dodatno financijskooptereÊenje za njih a i suprotnopoticaju zadrugarstva, rekao je, meuostalim podsjeÊajuÊi na amandmaneovog Kluba zastupnika.

JJoossiipp SSeessaarr ((HHDDZZ)) govorio je u imeKluba zastupnika HDZ-a i pitao zaπtose interesi zadruga ne mogu zaπtititiputem Komore (zar je njen ustroj loπepostavljen) i mora li se baπ iÊi saSavezom. Zadruga se osniva radiinteresa zadrugara a ne zbog Savezaπto se ovdje izgleda ne uvaæava, a kadase primijeni naËelo univerzalnostionda zadruge u Savezu gube svojuposebnost u odnosu na razliËitedjelatnosti koje obavljaju (poljo-privreda, obrt, πtedno-kreditna djelat-nost, izgradnja stanova) naglasio je,pitajuÊi ne bi li bilo bolje saËuvatiposebnost i da se donesu posebnizakoni (o poljoprivrednim zadru-gama). No prvotno se mora promije-niti klima u zadrugarstvu.

Zakonom se oËito najviπe æeliregulirati organiziranost a ne poticajzadrugarstva, konstatirao je, meuostalim zastupnik rekavπi da nijeuvjeren da je predloæeni zakon dosta-tan pravni okvir za popravljanjepostojeÊeg stanja u zadrugarstvu. Dabi se uhvatio korak i prestalozaostajanje za zadrugom u Europi inaπem je zadrugarstvu neophodnapotpora dræave, rekao je dodajuÊi daÊe ovaj Klub zastupnika predloæitiamandmane te da o njihovomprihvaÊanju ovisi i glasovanje o ovomzakonu.

Klub zastupnika HSLS-a podræavaovaj zakon jer je prvi korak premapravom zadrugarstvu. No to je joπdaleko od onog zadrugarstva kakvobismo æeljeli i kakvo je danas uzapadnom svijetu, u Europi, rekao jeBBaallttaazzaarr JJaallππoovveecc ((HHSSLLSS)) govoreÊi uime ovog Kluba zastupnika. Unastavku je govorio najviπe o zadru-garstvu na podruËju poljoprivrede alii stanju u poljoprivredi, poticajima(zastupnik se prvi put susreo u æivotus poticajima radeÊi kao dijete uvinogradu s djedom).

Prije desetak godina svaki desetiseljak kod nas bio je Ëlan jednezadruge dok je u susjednim zemljamasvaki seljak bio Ëlan osam, desetraznih zadruga dok je danas to stanjevani pribliæno isto a kod nas tek jesvaki dvadeseti seljak Ëlan jednezadruge, jer nemamo takvih mogu-Ênosti, rekao je naglaπavajuÊi dastanje u zadrugarstvu nije kakvo bitrebalo biti. Da bi se seljak uËlanio uzadrugu mora imati interes, korist,napomenuo je te se u svojoj raspraviosvrnuo i na zakone o poticajima upoljoprivredi i raspodjeli poljo-privrednog zemljiπta (ameriËki pred-sjednik Lincoln davao je nakon

BROJ

323

28

Najspornijim smatrajuodreivanje zadruge kaoprofitabilnog poduzetnika jerse time nepotrebno mijeπatrgovaËko druπtvo i naËinfunkcioniranja trgovaËkogdruπtva s obrtnicima.

IHS14. II. 2002.

ZADRUGE

graanskog rata razvojaËenim vojni-cima poticaj za obradu zapuπtenezemlje - konja i pπenicu - a to bi trebaobiti primjer i za nas). Pitao je i gdje sunaπe zadruæne πtedionice danas(austrijska Reiffeisenbank potekla jeupravo od zadruga) te zakljuËio dapredloæeni zakon nekako nagovje-πÊuje da Êe poljoprivrednik imatikoristi od te poljoprivredne zadruge ito je jedini razlog da se i u nju uËlani.

Seljaci Êe uvidjeti da je ovo ipak boljizakon od dosadaπnjega (postoji mogu-Ênost da zadruga radi za potrebe svogËlana u vezi s PDV-om), rekao je nakraju.

Potreban zakon o stambenom

zadrugarstvu

IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) naglasio jeda je ovo treÊe Ëitanje zakona, daOdbor za zakonodavstvo nije raspra-vljao u protekle dvije godine ni ojednom zakonskom prijedlogu kao oovom. No oËito je da nekome odgovarada bude ovakav zakon i ovim sezakonom samo legalizira pljaËka,rekao je. KonaËni prijedlog zakonaosim tehniËke dopune pojedinihËlanaka nudi kroz desetak novihËlanaka osnivanje Saveza kao krovneorganizacije zadruænog organiziranja(a inaËe u Zagrebu postoji Hrvatskizadruæni savez) i zapravo donosistatut Saveza, napominje zastupnik,umjesto da se ovim novim zakonomrijeπe osnovna pitanja koja jepredlagatelj naveo da ih trebazakonski urediti.

Zastupnik i pita kako se moæe istimzakonom regulirati zakon o poljo-privrednim zadrugama, zakon oπtedno-kreditnim zadrugama, zakono stambenim zadrugama itd. IznoseÊikonkretne primjedbe na tekst Kona-Ënog prijedloga zakona pitao je i kojisu to ”drugi interesi” zadruge (Ëlanak1.) te upozorio da nije jasno (pravnimstruËnjacima) da zadrugar moæe bitipravna osoba jer ni predlagatelj uobrazloæenju ne spominje u tomsmislu pravne osobe. U vezi s timrjeπenjem dodaje, a na osnovi, kakokaæe, osobnog iskustva, da opravdanosumnja da se na ovaj naËin æeliomoguÊiti, posebno stambenim zadru-gama, koje su u posljednje dvijegodine osnivale i graevinskapoduzeÊa preko kojih su ranijenelegalno steËenu imovinu prevele usvoje vlasniπtvo, da ta graevinskapoduzeÊa sada postanu zadrugari.Onda je i razumljivo zaπto se u

obrazloæenju (Ëlanka 2.) navodi da sedaje pravo zadrugarima da raspolaæus dobiti ili da tu dobit mogu usmjeritina zajedniËke ili pojedinaËne interesezadrugara. Tu je i, meu ostalim,primjedba zastupnika u vezi s osni-vanjem zadruge (sliËnost sa socija-listiËkim zakonom gdje su bilasamoupravna prava, meusobnoudruæivanje itd.).

Potrebno je donijeti zakon koji Êerijeπiti pitanje stambenog zadru-garstva, naglasio je zastupnikpodsjeÊajuÊi da je i pri prvom idrugom Ëitanju govorio da ovaj zakonnije rjeπenje stambenog zadrugarstvaveÊ legalizacija desetogodiπnje plja-Ëke, odnosno omoguÊavanje stam-benim zadrugama da nezakonitosteËenu imovinu upiπu kao svojevlasniπtvo (to su uËinile pojedinestambene zadruge proπlog ljetakrivotvorenjem dokumenata uzpomoÊ tzv. neovisnih sudaca). Vrlo jezanimljivo, dodao je u vezi s tim, dasu njegovi govori i prijedlozi doπli doljudi iz zadruge i jedino πto moæezakljuËiti, rekao je, da je to spregaizmeu stambene mafije i mafije uSaboru.

Predsjedatelj i potpredsjednikHrvatskoga sabora mmrr.. sscc.. MMaattooAArrlloovviiÊÊ je zbog ovih potonjih rijeËi iuvrede cijelog Sabora izrekao sukla-dno Poslovniku Hrvatskoga saborazastupniku opomenu i oduzeo murijeË, na πto mu je Ivo LonËar zahvalio”na demokratiËnosti”.

Pravni okvir o zadrugarstvu

JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP)) rekao je da o ovomproblemu ne misli govoriti na temeljuvlastitog iskustva jer ga nema. NoMinistarstvo ocjenjuje da je potrebnoizraditi novi, cjelovit opÊi zakon ozadrugarstvu i ovo je korak (privre-meni zakon do konaËnog novog)novim odnosima u tome. Æelja jepredlagatelja a i smisao zakonapoticanje zadrugarstva a drugi je ”parcipela” je li to definirao na najboljinaËin, no primjedbama iz rasprave uSaboru i amandmanima tekst se moæepoboljπati, naglasio je.

Ovo nije zakon o stambenomzadrugarstvu ili o πtedno-kreditnimzadrugama veÊ opÊi okvir o zadru-garstvu a Vlada Êe vjerojatno najboljeosmisliti kako moæe utjecati narazvitak zadrugarstva a u ovoj fazipredlagatelj je ocijenio potrebnimosnovati krovnu organizaciju zadru-ga u RH. U tom smislu je zakonpotreban i dobrodoπao, smatra zastu-

pnik, a eventualne zloupotrebe uzadrugarstvu (”pauπalno moæemo reÊibilo ih je i bit Êe ih”) nisu razlog da sene potiËe zadrugarstvo.

MMllaaddeenn GGooddeekk ((HHSSLLSS)) napominje dasamo mali broj zakona doæivljava”sudbinu” da ue u treÊe Ëitanje, a Ëakje osnovano i tijelo (Odbor zazakonodavstvo i Ministarstvo) koje jekonaËno usuglasilo tekst zakona.Kada se nakupi toliko dilema okojedne materije onda se Ëesto pokuπavavidjeti kako je to drugdje ureeno aVlada se ovdje naπla objektivno unezahvalnoj situaciji jer, vodeÊiraËuna o naπim specifiËnostima, nijese moglo preslikati strano iskustvo.

U vezi s predloæenim rjeπenjimanaglasio je da je na Odboru zazakonodavstvo govorio protiv obve-znog udruæivanja zadruga u Hrvatskisavez zadruga no da je predlagatelj toocijenio nuænim u ovom trenutku noda Êe kasnije taj Savez, s razvojemzadrugarstva ”prirodno odumrijeti”.Osvrnuo se i na navode zastupnikaLonËara o stambenim zadrugama terekao da ove odredbe zakona ozadrugama nemaju veze sa spome-nutim sporovima te da se nada da Êepravosue snaÊi snagu da ih rijeπikako treba, da ne bude oπteÊenih ljudi.Misli da bez griænje profesionalnesavjesti moæe dignuti ruku zapredloæen zakon, rekao je.

Zatim je rasprava o ovomzakonskom prijedlogu zakljuËena, aprije samog glasovanja zamjenikministra za obrt, malo i srednjepoduzetniπtvo Ivan Knok iznio jestajaliπte predlagatelja u vezi spodnesenim amandmanima. Pred-lagatelj je prihvatio samo amandmaneOdbora za zakonodavstvo, a zaneprihvaÊanje drugih amandmanaglasovanjem se opredijelila i veÊinazastupnika (zastupnik Miroslav Kore-nika povukao svoje amandmane).

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((7799 zzaa,, ddvvaa pprroottiivvii ppeett ssuuzzddrrææaanniihh)) ddoonneesseenn jjee ZZaakkoonn ooiizzmmjjeennaammaa ii ddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oozzaaddrruuggaammaa uu tteekkssttuu kkaakkoo ggaa jjeepprreeddllooææiioo pprreeddllaaggaatteelljj zzaajjeeddnnoo sspprriihhvvaaÊÊeenniimm aammaannddmmaanniimmaa..

NNiijjee pprriihhvvaaÊÊeenn pprreeddllooææeennii zzaakklljjuuËËaakkOOddbboorraa zzaa ppoolljjoopprriivvrreedduu ii ππuummaarrssttvvoooo zzaadduuææeennjjuu VVllaaddee RRHH ddaa ππttoo pprriijjeeiizzrraaddii ii HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu ddoossttaavviiPPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo ppoolljjoopprriivvrreeddnniimmzzaaddrruuggaammaa ((1199 zzaa,, 2211 pprroottiivv ii 4466ssuuzzddrrææaanniihh)) kkaaoo nnii zzaakklljjuuËËaakk KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa ddaa ssee oobbvveeææee VVllaaddaa RRHH nnaappooddnnooππeennjjee ggooddiiππnnjjeegg iizzvvjjeeππÊÊaa HHrrvvaatt--sskkoomm ssaabboorruu oo ssttaannjjuu zzaaddrruuggaa..

––..KK..

BROJ

323

29

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

NNaa ssjjeeddnniiccii uu ssiijjeeËËnnjjuu nnaa ddnneevvnnoommrreedduu HHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa nnaaππaaoo ssee iizzaakkoonnsskkii pprriijjeeddlloogg oo iizzmmjjeennaammaa iiddooppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo aauuttoorrsskkoommpprraavvuu,, ππttoo ggaa jjee pprreeddllooææiioo zzaa ddoonnooππeennjjee-- hhiittnniimm ppoossttuuppkkoomm -- KKlluubb zzaassttuuppnniikkaaHHSSPP--HHKKDDUU--aa.. OOssnnoovvnnaa jjee ssvvrrhhaannjjiihhoovvaa pprriijjeeddllooggaa ddaa ssee aauuttoorrsskkeeooddnnoossnnoo iizzvvooaaËËkkee nnaakknnaaddee ËËiijjuuvviissiinnuu pprrooiizzvvoolljjnnoo ooddrreeuujjuu aauuttoorrsskkeeuuddrruuggee,, uusskkllaaddee ss mmoogguuÊÊnnoossttiimmaakkoorriissnniikkaa.. PPrreeddllaaææuu ddaa ssee nnaaËËiinnuuttvvrriivvaannjjaa vviissiinnee aauuttoorrsskkee nnaakknnaaddeeuurreeddii ppoo uuzzoorruu nnaa NNjjeemmaaËËkkuu,, SSlloo--vveenniijjuu ii ddrruuggee zzeemmlljjee ggddjjee sseepprraakkttiicciirraa mmooddeell pprreeggoovvaarraannjjaa iizzmmee--uu uuddrruuggaa aauuttoorraa ii uuddrruuggaa kkoorriissnniikkaa..

NNaakkoonn kkrraaÊÊee rraasspprraavvee uu kkoojjoojj ssuummiiππlljjeennjjaa ssuuddiioonniikkaa bbiillaa ppooddiijjeelljjeennaa,,vveeÊÊiinnaa zzaassttuuppnniikkaa,, pprriikklloonniivvππii sseemmiiππlljjeennjjuu VVllaaddee,, uusskkrraattiillaa jjee ppooddrrππkkuuoovvoomm pprriijjeeddlloogguu,, bbuudduuÊÊii ddaa jjee uupprriipprreemmii nnoovvii zzaakkoonn oo aauuttoorrsskkoomm iissrrooddnniimm pprraavviimmaa kkoojjii ÊÊee bbiittii uuppoottppuunnoossttii uusskkllaaeenn ss pprrooppiissiimmaa EEUU..OO pprriijjeeddlloogguu KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa pprroovveeddeennaa jjee ssaammoo ooppÊÊaarraasspprraavvaa,, aa ssvvee pprriimmjjeeddbbee ii pprriijjeeddlloozziiiizz ttee rraasspprraavvee pprroosslliijjeeeennii ssuu VVllaaddiiRRHH kkaakkoo bbii iihh uuzzeellaa uu oobbzziirr pprriilliikkoommuuttvvrriivvaannjjaa pprriijjeeddllooggaa nnoovvoogg ZZaakkoonnaaoo aauuttoorrsskkoomm pprraavvuu.. ZZaassttuuppnniiccii ssuu jjeeoobbvveezzaallii ddaa ttoo uuËËiinnii nnaajjkkaassnniijjee uu rrookkuuoodd 66 mmjjeesseeccii..

O PRIJEDLOGU

Predstavnik predlagatelja AAnnttoo––aappiiÊÊ pojasnio je zastupnicima da jeKlub zastupnika HSP-HKDU-a predlo-æio hitno noveliranje Zakona oautorskom pravu da bi se sprijeËili

daljnji poremeÊaji u gospodarstvu,posebice u tzv. malom poduzetniπtvu,koje ionako teπko preæivljava. Ujednoje spomenuo da je hitnu zakonodavnuproceduru poduprlo 108 zastupnika.

Autorske udruge proizvoljno

odreuju tarife

PostojeÊim Zakonom koji jenaslijeen iz vremena bivπe SFRJ(datira iz 1978. godine) podsjeÊazastupnik, regulirano je plaÊanjenaknade udrugama za zaπtitu autor-skih prava za puπtanje glazbe uugostiteljskim objektima, hotelima,trgovinama, frizerskim salonima idrugim obrtniËkim radnjama, radio i

TV postajama, itd. Naime, spomenutizakon omoguÊava postojanje viπe”udruga autora i drugih nositeljaautorskih prava te drugih pravnihosoba specijaliziranih za ostvarivanjeautorskih prava” koje u praksipotpuno samostalno, bez nadzora i beziËije suglasnosti, propisuju kriterijeza utvrivanje i visinu naknade. tj.svoje tarife, πto je pravno neodræivo,tvrdi –apiÊ (nameÊe se pitanje u Ëijeime ih donose i kako ih rasporeuju).Nesporno je, kaæe, da treba πtititiautorsko djelo, te da autorima pripadaodreena naknada za koriπtenjenjihovih autorskih djela. Meutim,nedopustivo je provoditi zaπtituautorskih djela i ubirati za to naknadetemeljem neodgovarajuÊeg i nepotpu-

nog zakonskog okvira, prepuπtajuÊipritom korisnike na milost orga-nizacijama autora i njihovimproizvoljnim i samovoljnim interpre-tacijama Zakona glede utvrivanjavisine naknade. Ako dræava propisujeobvezu plaÊanja naknade ona moraodrediti i osnovne kriterije te obavljatinadzor nad provedbom te pravnoutvrene obveze, naglaπava zastu-pnik.

”Dozvole za javno koriπtenje” s

uplatnicom

U nastavku je spomenuo da jetemeljem ovlasti iz postojeÊeg ZakonaUpravni odbor Hrvatskog druπtvaskladatelja donio Pravilnik o nakna-dama za javnu izvedbu i priopÊavanjejavnosti glazbenih djela te nakna-dama za koriπtenje glazbenih izve-dbenih materijala, a Upravni odborHrvatske udruge za zaπtitu izvo-aËkih prava Pravilnik o naknadamaza iskoriπtavanje snimljenih izvedabaumjetnika izvoaËa. Navedeni ”opÊiakti” organizacija za ostvarivanjeautorskih prava, kojima se utvrujevisina autorske, odnosno izvoaËkenaknade (tzv. naknade ZAMP-u)objavljeni su u ”Narodnim novinama”.Na taj su naËin spomenute orga-nizacije, zapravo, izdale ”dozvole zajavno koriπtenje” s uplatnicom.Naime, postolari, urari, ugostitelji,hotelijeri, itd. dobivaju uplatniceautorskih organizacija, opomene,sudske tuæbe, vode se prekrπajnipostupci, Ëak su zapoËeli radom isudski ovrπitelji u postupcima ovrhe ipljenidbe nosaËa zvuka.

»injenica da obrtniËke radnjeuredno dobivaju uplatnice autorskih

BROJ

323

30

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

AUTORSKOM PRAVU

Autorske naknade svesti u realne

(europske) okvire O zakonskom prijedlogu provedena je opÊa rasprava. Svi prijedlozi i miπljenja zastupnika izreËena u

raspravi, bit Êe upuÊeni Vladi RH, uz zaduæenje da ona, u roku πest mjeseci, Hrvatskom saboru podnese

prijedlog novoga, cjelovitog zakona o autorskom pravu.

Zakon dopuπta udrugamaautora da potpuno samostalnoi proizvoljno utvruju, ubiru itroπe autorske naknade.

IHS14. II. 2002.

AUTORSKO PRAVO

organizacija, tuæbe, kazne i dr. aposlovni prostori pravnih osoba -tijela dræavne vlasti i dræavne upravene, najbolje svjedoËi o samovoljnojinterpretaciji i provedbi Zakona, kaæe

–apiÊ. To upuÊuje na potrebureguliranja ovog sustava na trans-parentan naËin. U prvom redu valjapostaviti pitanje kriterija i naËinautvrivanja naknade za autorskaprava koji su neshvatljivo razliËiti.Primjerice, ugostiteljskim objektimanaknada se naplaÊuje ovisno o rad-nom vremenu, hotelima prema brojugostiju, trgovinskim i drugim poslov-nim prostorima prema njihovojpovrπini, a taksistima u mjeseËnompauπalu, itd. Jednom rijeËju, Zakondopuπta ”udruzi autora” da potpunosamostalno i proizvoljno utvruje,ubire i troπi autorske naknade, zaklju-Ëuje zastupnik, i napominje dapotreba zakonske zaπtite prava autorane smije korisnike dovesti u pravnunesigurnost (time postojeÊi Zakon usadaπnjem obliku naruπava ustavnonaËelo vladavine prava). Apsurdno je,kaæe, da HRT i drugi elektronskimediji uredno plaÊaju naknade zaautorska prava, upravo radi distri-bucije i reprodukcije ovih djela svojimsluπateljima i gledateljima, a ne radiinternog prijenosa zaposlenicima. ToznaËi da nema pravne osnove zalegaliziranje ”dvostruke naknade” zajednu te istu izvedbu, kao πto nemaosnove ni za naplatu naknade zaautorska prava obrtnicima i pravnimosobama radi sluπanja skladbe naradiju ili TV-u.

Jednako su tako apsurdne i odredbestavaka 2. i 4. Ëlanka 94. postojeÊegZakona prema kojima Financijskapolicija, odnosno od 13. srpnja 2001.Porezna uprava, te policijske snageMUP-a, trebaju pruæati pomoÊ orga-nizacijama autora u ostvarivanjuautorskih prava. To znaËi da uostvarivanju pravnog odnosa izmeuautora i korisnika posreduju dræavnatijela koja posve sigurno nisu osno-vana u tu svrhu, upozorava zastu-

pnik. Porezna uprava bi u prvom redutrebala kontrolirati obraËun i naplatudræavnih prihoda odnosno provje-ravati jesu li nosaËi zvuka (CD ilikaseta) u uporabi legalno nabavljeniili su ”piratski”, ali ne i provjeravatiplaÊanje ugovorne naknade.

Ne uspije li dogovaranje slijedi

arbitraæa

Po rijeËima zastupnika suπtina jenjihova prijedloga da se radi usu-glaπavanja postojeÊeg Zakona s

propisima zemalja EU naËin utvri-vanja visine autorske naknade uredipo uzoru na NjemaËku, kao πto je touradila i Slovenija. Naime, iznosnaknada za puπtanje glazbe mora bitiplod dogovora izmeu udruga autora,s jedne strane, te komora korisnika iudruga elektronskih i javnih glasila sdruge strane. Ako dogovaranje ne biuspjelo u roku od tri mjeseca, visinanaknade utvrivala bi se na temeljupravilnika koji bi donijela paritetnosastavljena arbitraæa, uz posredovanjeDræavnog zavoda za intelektualnovlasniπtvo. Po rijeËima zastupnikainicijativu za pregovaranje moæe datisvaka strana u pregovorima. Zadonoπenje novog pravilnika predvienje rok od 6 mjeseci.

Autorske naknade svesti u

realne okvire

U nastavku je naglasio da predlo-æenom zakonskom izmjenom predla-gatelj ne æeli ukinuti plaÊanje nakna-de za puπtanje glazbe, nego je samoæeli svesti u razumne okvire, uzeuropske norme ponaπanja. Time bi seZakon o autorskom pravu i u ovomdijelu uskladio sa zakonodavnimureenjima Europe, kao i sazahtjevima Ustava RH. Najvaænije je,kaæe, da glede naknade ZAMP-u zaæiviprincip pregovaranja udruga autora iudruga korisnika, kao πto je to sluËaji u NjemaËkoj, Sloveniji i drugimzemljama. Uostalom, na razini gradaZagreba nedavno je, zahvaljujuÊi iovoj zakonskoj inicijativi, temeljem

predloæenog modela postignut uspje-πan sporazum izmeu udruga autorai udruge ugostitelja grada Zagreba.Na isti naËin bi se mogle rijeπiti idvojbe u svezi s dugovanjima hote-lijera i ugostitelja iz ratnog razdobljaza neplaÊene naknade ZAMP-u, za-kljuËio je –apiÊ.

RADNA TIJELA

Miπljenja radnih tijela bila supodijeljena. Primjerice, matiËni OOddbboorrzzaa iinnffoorrmmiirraannjjee,, iinnffoorrmmaattiizzaacciijjuu iimmeeddiijjee nije podræao predloæene izmje-ne, buduÊi da Vladina radna skupinaradi na pripremi novog zakona oautorskom pravu i srodnim pravima,koji bi tijekom drugog kvartala ovegodine trebao biti upuÊen u saborskuproceduru.

OOddbboorr zzaa ttuurriizzaamm je takoer imao uvidu te argumente kojima je Vladaobrazloæila svoje negativno miπljenjeo predloæenom zakonu. UnatoË tomeocijenio je da postoje opravdanirazlozi za izmjenu dijela tog propisa,u predloæenom tekstu. Ujedno jesugerirao zastupnicima da obveæuVladu da najkasnije u roku od πestmjeseci podnese prijedlog novog,cjelovitog Zakona o autorskom pravu.Za predloæene izmjene postojeÊegZakona, ali u redovnoj proceduri,zaloæio se i OOddbboorr zzaa oobbrraazzoovvaannjjee,,zznnaannoosstt ii kkuullttuurruu.. Odbor za zako-nodavstvo sugerirao je Hrvatskomsaboru da provede samo opÊuraspravu o Prijedlogu Kluba zastu-pnika HSP-HKDU-a, a prijedloge iprimjedbe zastupnika uputi Vladi RHkako bi ih imala u vidu prilikomutvrivanja prijedloga novog Zakonao autorskom pravu (trebalo bi jeobvezati da ga podnese u roku od 6mjeseci).

U nastavku donosimo i spomenutoMiπljenje Vlade RH koja je sugeriralaHrvatskom saboru da ne prihvatipredloæeni Zakon. U svom obra-zloæenju navodi da je u tijeku rad napripremi novog zakona o autorskompravu i srodnim pravima koji Êe, uzuvaæavanje specifiËnosti, interesa ipotreba Republike Hrvatske, biti upotpunosti usklaen s propisima EU,posebice iz podruËja intelektualnogvlasniπtva.

Vlada napominje da je u tu svrhuosnovana stalna radna skupina, te petradnih podskupina za pojedine dije-love zakona (pored predstavnikanadleænih tijela dræavne uprave,

BROJ

323

31

Nema pravne osnove zalegaliziranje ”dvostrukenaknade” za jednu te istuizvedbu, kao ni za naplatunaknade za autorska pravaobrtnicima i pravnim osobamaradi sluπanja skladbe naradiju ili TV-u. Iznos naknada za puπtanje

glazbe mora biti ploddogovora izmeu udrugaautora te komora korisnika iudruga elektronskih i javnihglasila.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

saËinjavaju ih struËnjaci za pojedinapodruËja, predstavnici autora, tedrugih nositelja prava odnosnonjihovih udruga, kao i predstavnicikorisnika - Hrvatske gospodarskekomore, Hrvatske obrtniËke komore iudruga elektronskih javnih medija.Predvieno je, nadalje, da se obavestruËne konzultacije i s relevantniminozemnim institucijama, a npr.Svjetskom organizacijom za intele-ktualno vlasniπtvo i Svjetskomtrgovinskom organizacijom, Ëime seispunjava obveza usklaivanja zako-nodavnog podruËja autorskog isrodnih prava Republike Hrvatske spravnom steËevinom EU.

Do kraja prvog kvartala 2002.godine trebala bi biti provedena javnarasprava o Nacrtu prijedloga zakonao autorskom pravu i srodnim pravimaa nakon obavljene recenzije (domaÊe imeunarodne) zakonski prijedlog bitÊe upuÊen u saborsku proceduru(tijekom drugog kvartala 2002. godi-ne).

Vlada, inaËe, smatra da zakonskiprijedlog Kluba zastupnika HSP-HKDU-a sadræi neprimjerena ineprihvatljiva rjeπenja. Primjerice,uvoenje arbitraæe u autorskopravnisustav upitno je s ustavno-pravnogstanoviπta. S obzirom na pozitivnepropise Republike Hrvatske, posebiceZakon o arbitraæi, a i na relevantnepropise i praksu dræava Ëlanica EU, tanovina svakako zahtijeva dodatnoelaboriranje, kako u pogledu sastavatog tijela, tako i u pogledu postupkadonoπenja odluka. Naime, njena(eventualna) implementacija trebala biosigurati uËinkovito funkcioniranjesustava kolektivnog ostvarivanjaprava autora i drugih nositelja.BuduÊi da, po njenoj ocjeni, spome-nuti zakonski prijedlog sadræiodreene nepreciznosti, nepotpunosti,pa i tendenciozne netoËnosti, VladaRH u svom Miπljenju podsjeÊa narjeπenja koja predvia postojeÊi Zakono autorskom pravu. Napominje, meuostalim, da je pravni status udrugaautora ureen Zakonom o udrugama,a provoenje nadzora nad njima iZakonom o autorskom pravu.

©to prije predloæiti novi zakon

Prije prelaska na raspravu govorilisu izvjestitelji radnih tijela - u imeOOddbboorraa zzaa oobbrraazzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt iikkuullttuurruu ddrr.. sscc.. AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ,, u imeOOddbboorraa zzaa ttuurriizzaamm ÆÆeelljjkkoo PPaavvlliicc, a uime matiËnog Odbora za informiranje,informatizaciju i medije LLuukkaa RRooiiÊÊ..

Uslijedila su izlaganja predstavnikazastupniËkih klubova.

Po rijeËima ddrr.. AAnnttee SSiimmoonniiÊÊaa KKlluubbzzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa priklonio se miπlje-nju Vlade, koja smatra da ponuenarjeπenja nisu prihvatljiva ni sustavno-pravnog ni sa stajaliπtausklaenosti s drugim postojeÊimpropisima. Napominje, takoer, da jeu tijeku rad na pripremi novogzakona o autorskom i srodnim pra-vima koji Êe, uz uvaæavanjespecifiËnosti, interesa i potrebaRepublike Hrvatske, biti u potpunostiusklaen s propisima EU, posebice izpodruËja intelektualnog vlasniπtva.BuduÊi da je izrada tog zakona uzavrπnoj fazi Klub zastupnika HSS-asugerira da predlagatelj ovih izmjenaue u radnu skupinu eksperata kojuje u tu svrhu osnovala Vlada (poredpredstavnika nadleænih tijela dræavneuprave saËinjavaju je struËnjaci zapojedina podruËja, predstavnici auto-ra te drugih nositelja prava odnosnonjihovih udruga, kao i predstavnicikorisnika - Hrvatske gospodarskekomore, Hrvatske obrtniËke komore iudruga elektronskih javnih medija).Zastupnik je na kraju naglasio dahaesesovci ne prihvaÊaju predloæeneizmjene i dopune, ali se zalaæu za toda se Vladu obveæe da do kraja svibnjapredloæi Saboru novi, cjeloviti zakon oautorskim i srodnim pravima.

Primijeniti njemaËki model

pregovaranja

Na poËetku svog izlaganja TToonnËËiiTTaaddiiÊÊ,, glasnogovornik KKlluubbaa zzaassttuu--ppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa, izrazio je æaljenjeπto ovoj raspravi nisu nazoËni ipredstavnici Vlade RH, buduÊi da se

radi o zakonu od iznimne vaænosti zasve hrvatske obrtnike i poduzetnike teza radio i tv postaje. Napomenuo je daje predloæeni zakon saËinjen uzpotporu i na zamolbu struËnjaka iz

Hrvatske obrtniËke komore, Hrvatskegospodarske komore i Nacionalneudruge televizija te usklaen stekstom Sporazuma o stabilizaciji ipridruæivanju i s Meunarodnomkonvencijom o autorskim pravima.Ponovio je opredjeljenje predlagateljada se naknade za sluπanje glazbe uugostiteljskim objektima, trgovina-ma, obrtniËkim radnjama, hotelima idr. svedu u europske okvire odnosnoda se kod utvrivanja njihove visineprimijeni njemaËki model pregova-ranja izmeu udruga koje zastupajuautore i onih koje zastupaju kori-snike.

Upozorio je na to da je u Hrvatskojjoπ uvijek na snazi zakon naslijeeniz vremena SFRH koji je 1999. godine,doduπe, promijenjen, ali ne u dijelukoji se odnosi na naËin utvrivanjanaknade za autorska prava. Apsurdnoje, kaæe, da se u nas primjenjujupravilnici sa zakonskom snagom kojedonose pojedine udruge i da senaknade ZAMP-u naplaÊuju uz zaπtituFinancijske policije i MUP-a, kao da jerijeË o nekakvom porezu. Po rijeËimazastupnika najomiljeniji klijentiZAMP-a su ugostitelji. Blagajnu nemi-lice pune i hotelijeri, obrtnici, radio iTV postaje, prodavaonice namjeπtaja,galerije i sl. Tko ne æeli plaÊati tajnamet Ëeka ga posjet sucu za pre-krπaje, ovrha ili, u najgorem sluËaju,kazna do 5 godina zatvora. Primje-rice, u veljaËi 2001. godine ZAMP jepodnio Ëak 10 tisuÊa prekrπajnihprijava, mahom protiv ugostitelja.

Neizvjesno je kako se

prikupljeni novac rasporeuje

Nije poznato koliko se novacagodiπnje slije u ZAMP-ovu blagajnu,odnosno po kojim se pravilima tajnovac rasporeuje, ali se zna da samood obrtnika godiπnje inkasira oko 130mln. kuna. Zbog teπke financijskesituacije u kojoj su hotelijeri veÊgodinama, Ministarstvo turizma RHje samo u 1999. godini uplatilo ZAMP-u 12 mln. kuna, a 2000. godine 13,4mln. kuna iz ProraËuna. Doduπe,Hrvatska udruga hotelijera je uzposredovanje ministrice turizmapokuπala provesti pregovore saZAMP-om, ali oni nisu uspjeli jer nijepostojala zakonska obvezapregovaranja.

Spomenuo je i primjer ZagrebaËkogkluba ”–uro 2” kojem je ZAMPsvojedobno ”razrezao” 16,6 tisuÊakuna mjeseËno, Ëak i u ljetnimmjesecima kada je taj klub bio

BROJ

323

32

Apsurdno je da se u Hrvatskojprimjenjuju pravilnici sazakonskom snagom kojedonose pojedine udruge i dase naknade ZAMP-unaplaÊuju uz zaπtituFinancijske policije i MUP-a,kao da je rijeË o nekakvomporezu.

IHS14. II. 2002.

AUTORSKO PRAVO

zatvoren. Apsurdno je, takoer, daugostitelji na jadranskoj obali plaÊajutu naknadu po broju stolica, neovisnoo posjeÊenosti, a hoteli po brojukreveta, odnosno hotelskih soba,neovisno o popunjenosti kapaciteta.Primjerice, Radio Virovitica mjeseËnoplaÊa ZAMP-u viπe nego πto izdvaja zaPDV ili 15 posto viπe od ukupnogprihoda informativnog centra Viro-vitica, u sklopu kojeg djeluje. Nemasumnje da ta davanja treba svesti urealne okvire, to viπe πto naËin na kojise prikupljen novac rasporeuje nijetransparentan.

TadiÊ je, meu ostalim, napomenuoda bi predstavnicima predlagateljabilo drago da sudjeluju u radu radneskupine koja priprema novi zakon, alida bi predloæene izmjene svakakotrebalo prihvatiti kako bi se premo-stilo vrijeme do njegova stupanja nasnagu (to se moæe oduæiti do iduÊegodine).

Uvodi se novi institut arbitraæe

Po rijeËima ddrr.. sscc.. ZZddeennkkaa FFrraanniiÊÊaa,,ggllaassnnooggoovvoorrnniikkaa KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaaSSDDPP--aa,, institut zaπtite intelektualnogvlasniπtva i autorskog prava star jeviπe od 120 godina a usporedimo linaπe norme s propisima drugihzemalja moæemo zakljuËiti da jesituacija Ëak bolja nego πto se na prvipogled Ëini. Naime, Zakon o autor-skom pravu usklaen je s veÊinomzakona iz europskog pravnog kruga,ali za njegovu punu harmonizaciju bitrebalo provesti odreene promjene

(mnoge odredbe treba precizirati). Sobzirom na nesumnjive nelogiËnosti idvojbe u pogledu kriterija i meha-nizama te instrumenata novËaneautorske naknade pri javnomizvoenju glazbe u poslovnim pro-storima, posebice u ugostiteljskimobjektima, mnoge odredbe trebaprecizirati. S druge strane, nespornoje da glazba pripada autorima kojiimaju iskljuËivo pravo odluËiti podkojim Êe se uvjetima njihova djelaizvoditi.

Po rijeËima zastupnika predloæenimizmjenama u hrvatski pravni sustavuvodi se jedna nova kategorija arbi-traæe u sluËaju neuspjelog dogovoraizmeu predstavnika autora, komorakorisnika i predstavnika elektronskihglasila. SudeÊi po sastavu tog tijela(dva predstavnika organizacija auto-ra, 2 predstavnika komora korisnikai udruga hrvatskih elektronskihjavnih glasila te 1 predstavnik Dræav-nog zavoda za intelektualno vlasni-πtvo) proizlazi da bi presudan bio glaspredstavnika Dræavnog zavoda zaintelektualno vlasniπtvo.

BuduÊi da je predstavnik Vlade nasjednicama saborskih odbora obeÊaoda Êe se novi zakon naÊi u saborskojproceduri tijekom drugog kvartalaove godine, ne bi bilo dobro preju-dicirati odreena rjeπenja, upozoravazastupnik. Stoga Klub zastupnikaSDP-a podræava stav matiËnog radnogtijela, da se ne ide na noveliranjepostojeÊeg, nego na donoπenje novog,cjelovitog Zakona o autorskom pravukoji bi trebao πto prije doÊi predzastupnike.

Autorske naknade moraju biti

primjerene ekonomskim

uvjetima

GovoreÊi u ime Kluba zastupnikaDC-a, VVeessnnaa ©©kkaarree--OOææbboolltt naglasila jeda je Zakon o autorskom pravu jedanod najznaËajnijih zakona koji regu-liraju podruËje intelektualnog vlasni-πtva, a kvalitetna zaπtita tog pravanuæna je kako zbog principa pravnedræave koja mora πtititi svakovlasniπtvo tako i zbog stvaranjapoduzetniËke klime. Stoga Klubzastupnika DC-a traæi da se ubrzaproces donoπenja novog Zakona oautorskom pravu kojim bi se nasveobuhvatniji i precizniji naËinzaπtitilo autore svih djela, posebno napodruËju novih tehnologija (moralna,vlasniËka i ostala autorska pravamoraju uæivati svaku zaπtitu dræave).KljuËno je pitanje o kojem pritomtreba voditi raËuna kako, s jednestrane, zaπtititi autorsko pravo a, sdruge, omoguÊiti dostupnost infor-macija svima. Drugo je pitanjesocijalni moment, kaæe zastupnica.Primjerice, nema sumnje da trebazaπtititi pravo autora knjiga koje sefotokopiraju, ali ne na naËin da sestudente prisiljava da kupuju knjige.Zastupnici DC-a vide rjeπenje uisplaÊivanju naknade autorima odonih koji posreduju izmeu njihovih

informacija i krajnjih korisnika, a tanaknada mora odgovarati ekonom-skim uvjetima druπtva.

Prema postojeÊem zakonu udrugeautora imaju zakonsko pravo name-

tnuti visinu naknade korisnicima,odnosno posrednicima autorskihdjela. BuduÊi da se ta cijena na krajuprevaljuje na potroπaËe, zastupniciDC-a smatraju da u odreivanju cijenekoriπtenja tih intelektualnih uslugatreba ukljuËiti i drugu stranu, a to suudruge korisnika i udruge javnihmedija. Po rijeËima zastupnice meu-sobno dogovaranje svih strana omo-guÊilo bi primjereniji naËin utvri-vanja naknada jer bi se pri tomeuvaæavao i ekonomski i socijalnimoment u kojem se druπtvo nalazi. Ukrajnjem sluËaju, ako takav odgovorne bi uspio, presudio bi dræavni organ- Dræavni zavod za intelektualnovlasniπtvo. Ovakvim modelom ne bi senaπtetilo pravima autora, veÊ upravosuprotno - potaknulo bi se korisnike iposrednike autorskih djela da neizbjegavaju tu zakonsku obvezu. Zbogtoga Klub zastupnika DC-a podræavaovaj zakonski prijedlog, uz sugestijuautorima novog Zakona da u njegovtekst ugrade sliËan model utvrivanjanaknade koji bi se odnosio na svapodruËja zaπtite autorskih prava.

MMrr.. sscc.. ZZllaattkkoo MMaatteeππaa je najavio daÊe Klub zastupnika HDZ-a podræatiovaj zakon jer je na liniji poticanjapoduzetniπtva i olakπavanja pozicijeturistiËkom kompleksu u cjelini(podupro ga je i Odbor za turizam).Dodatni razlog za to je i Ëinjenica danovi zakon koji priprema Vladanajvjerojatnije neÊe biti donesen takoskoro.

BROJ

323

33

Predloæenim izmjenama uhrvatski pravni sustav uvodi sejedna nova kategorijaarbitraæe, u sluËaju neuspjelogdogovora izmeu predstavnikaautora, komora korisnika ipredstavnika elektronskihglasila.

Kvalitetna zaπtita autorskogprava nuæna je ne samo zbogprincipa pravne dræave, kojamora πtititi svako vlasniπtvo,nego i radi stvaranjapoduzetniËke klime.

Ovaj zakon treba podræati jerje na liniji poticanjapoduzetniπtva i olakπavanjapozicije turistiËkom kompleksuu cjelini.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Viπe reda u zaπtiti autorskih

prava

Po rijeËima PPeettrraa ÆÆiittnniikkaa ((HHSSSS)) ha-esesovci podræavaju nastojanje predla-gatelja da se u oblasti zaπtite autor-skih prava uvede viπe reda (postojeÊizakon je zastario i viπe ne odgovarapotrebama na terenu). Naime, autorisu na træiπtu prepuπteni na milost inemilost sposobnih meπetara imenagera (kada se pojavi nekouspjeπno djelo svi na njemu dobrozarade a autor dobije mrvice sa stola).Krajnje je vrijeme, kaæe, da se sprijeËimonopol organizacija autora kojemogu po svom pravilniku, koji imasnagu zakona, ostvariti naknadukakva im odgovara. Iako predloæeneizmjene samo fragmentarno rjeπavajuproblem treba ih poduprijeti jer jebolje naknade dijeliti prema pravil-niku kojeg donose svi zainteresirani,nego prema opÊem aktu koji donosisama organizacija autora, naglaπavazastupnik. PostojeÊi zakon, doduπe,osigurava zaπtitu autorima, sve dopolicijske zaπtite. UnatoË tome, gotovosvaka druga kazeta koja se moæekupiti na placu je piratska, tvrdizastupnik. A najgore je to πto autorigotovo niπta ne dobivaju po osnovi tzv.malih autorskih prava (taj novacveÊinom zavrπava u dæepovimadrugih).

Kako reËe, njegovi stranaËki kolegese slaæu s tim da Vlada u πto kraÊemroku izradi prijedlog novog zakona,uzimajuÊi u obzir interese svih, a nepogodujuÊi jednom krugu dobroorganiziranih ljudi koji veÊ godinama”obiru vrhnje a drugima ostavljajusirutku”. Meutim, sudeÊi po dosa-daπnjem iskustvu, taj zakon zasigur-no neÊe stupiti na snagu prije zavrπe-tka turistiËke sezone, pa predloæenimizmjenama postojeÊeg u meu-vremenu stvari treba barem malopoboljπati.

Previsoke autorske naknade

dodatni teret za poduzetnike

To miπljenje dijeli i ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ((HHSSLLSS)).. Nema sumnje, kaæe, dapredlagatelj æeli zaπtititi autorskaprava, a i korisnike tih prava kojisada plaÊaju previsoke naknade. To jevrlo veliki teret za naπe poduzetnikekoji uz to moraju plaÊati i porez na

tvrtku, na reklamu, prirez, itd., a odnjih oËekujemo da pridonesu sma-njenju nezaposlenosti. Stoga jeintencija predlagatelja da se ta presijana poduzetniπtvo smanji, za svakupohvalu. U svakom sluËaju naknadaza koriπtenje autorskih prava trebabiti rezultat dogovora onih koji jenaplaÊuju i onih koji plaÊaju, iakouvoenje arbitraæe moæda nije najsre-tnije rjeπenje. Zastupnik se, inaËe,zalaæe za hitno usvajanje predloæenihizmjena a nije ni protiv redovneprocedure, s tim da drugo Ëitanjeuslijedi πto prije.

Po rijeËima TToonnËËiijjaa TTaaddiiÊÊaa namjeraje predlagatelja da se visina naknadaza autorska prava uskladi s realnimmoguÊnostima korisnika, a to senajbolje moæe postiÊi na naËin da se

ona utvruje pregovorima dvijustrana. Sada nije rijeË o zaπtitiautorskih prava, nego o tome da je tazaπtita iskoriπtena za jednostrano

nametanje haraËa desecima tisuÊapoduzetnika, obrtnika, ugostitelja,hotelijera i svim radiotelevizijskimpostajama (radi se o svojevrsnomporezu koji jednostrano ”razrezuju”udruge za zaπtitu autorskih prava).Kako reËe, predlagatelj ne propisujevisinu tarife, niti nameÊe jednoj ilidrugoj strani neke obveze. Ne æeli seupuπtati ni u to kako rijeπitidugovanja ili probleme dvostrukogplaÊanja spomenute naknade (npr.kroz TV pretplatu i kroz naknaduZAMP-u). Sve πto æelimo je da u praksizaæive pregovori dviju strana nanjemaËkom modelu, kaæe zastupnik.Slaæe se s tim da je arbitraæa doistaneobiËno rjeπenje ali to je, kaæe,takoer sastavni dio tog modela (kodnjih se saziva mirovni sud). Na krajuje apelirao na zastupnike da poduprupredloæene izmjene, kako bi ovajzakon bio donesen prije turistiËkesezone. Naime, usklaivanje tihplaÊanja s moguÊnostima poduzet-nika pridonijelo bi veÊem zapo-πljavanju u oblasti obrta, ugostitelj-stva i hotelijerstva.

Ishod rasprave

RRaasspprraavvaa jjee ookkoonnËËaannaa ddoonnooππeennjjeemmzzaakklljjuuËËaakkaa ππttoo iihh jjee pprreeddllooææiioo OOddbboorrzzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo.. KKoonnssttaattiirraannoo jjee,,nnaaiimmee,, ddaa jjee oo zzaakkoonnsskkoomm pprriijjeeddlloogguuKKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSPP--HHKKDDUU--aa pprroovvee--ddeennaa ssaammoo ooppÊÊaa rraasspprraavvaa.. DDooggoovvoorreennoojjee,, nnaaddaalljjee,, ddaa ssee ssvvee pprriimmjjeeddbbee,,pprriijjeeddlloozzii ii mmiiππlljjeennjjaa zzaassttuuppnniikkaauuppuuttee VVllaaddii RRHH,, kkaakkoo bbii iihh iimmaallaa uuvviidduu pprriiggooddoomm uuttvvrriivvaannjjaa pprriijjeeddllooggaannoovvoogg ZZaakkoonnaa oo aauuttoorrsskkoomm pprraavvuu..NNaaiimmee,, zzaassttuuppnniiccii ssuu oobbvveezzaallii VVllaadduuRRHH ddaa nnaajjkkaassnniijjee uu rrookkuu oodd 66 mmjjeesseecciippooddnneessee HHrrvvaattsskkoomm ssaabboorruu pprriijjeeddllooggnnoovvoogg,, ccjjeelloovviittoogg zzaakkoonnaa oo aauuttoorrsskkoommpprraavvuu..

MM..KKoo..

BROJ

323

34

Zaπtita autorskih pravaiskoriπtena je za jednostranonametanje haraËa desecimatisuÊa poduzetnika, obrtnika,ugostitelja, hotelijera i svimradiotelevizijskim postajama.

Autori su na træiπtu prepuπtenina milost i nemilost sposobnihmeπetara i menadæera.

IHS14. II. 2002.

USKOK

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr ddoonniioo jjee oovvaajj zzaakkoonnhhiittnniimm ppoossttuuppkkoomm,, vveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa iinnaakkoonn kkrraaÊÊee rraasspprraavvee,, uu tteekkssttuupprreeddllaaggaatteelljjaa,, zzaajjeeddnnoo ss aammaann--ddmmaanniimmaa OOddbboorraa zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikkii ppoolliittiiËËkkii ssuussttaavv ttee OOddbboorraa zzaazzaakkoonnooddaavvssttvvoo..

O PRIJEDLOGU

Zaπtita, a ne samo kontrola

Umjesto prikaza Prijedloga evo πtoje o njemu rekla ministrica pravo-sua. Po stupanju na snagu Zakona oUredu za suzbijanje korupcije iorganiziranoga kriminaliteta javile suse razne dvojbe zbog nedovoljnojasnih izriËaja u svezi s ustrojemUreda. Radi omoguÊavanja njegovapotpunog ustroja te æurnog posta-vljanja istraænih sudaca u posebneistraæne odjele od predsjednikaodreenih æupanijskih sudova predlo-æena je izmjena stavka 6. Ëlanka 3 -predloæeno je da pristanak kandidataza zapoπljavanje u Uredu sadræipodatke o imovini, ali ne i izjavu opristanku na sigurnosne provjere(kako je to propisano sada). Izmjenomstavka 8. istog Ëlanka pojaπnjeno jeda Êe sigurnosne provjere bitiregulirane posebnim propisima.Opravdano je to radi oËekivanjajavnosti da se pojaËa efikasnostdræave na rjeπavanju ovoga velikogproblema, naglasila je ministrica.Rekavπi zatim da tradicionalna naËelainstitucije oËigledno nisu dovoljnoprilagoena opasnoj pojavi zloËi-naËkih organizacija, njihovoj visokojorganiziranosti i profesionalnosti temetodama njihova djelovanja (odnajrafiniranijih ili najsofisticiranijihdo najgrubljih), koje obuhvaÊa ivitalne dijelove druπtva i Ëitavogdræavnog organizma.

Ministrica pravosua pojasnila jekako ove izmjene ne odraæavaju, kakose spekuliralo u javnosti, nepovjerenjeprema sucima ili onima koji Êe raditiu tom uredu. UopÊe ne treba sumnjatida Êe biti kandidata i da ima onih koji

Êe vrlo spremno obavljati tu zadaÊu.Izmjenom se, meutim, ne æeli samokontrolirati veÊ i zaπtititi te ljude. Jer,treba imati na umu upravo Ëinjenicuπto je to organizirani kriminal i da onæeli izvrgnuti prijetnjama i ucjenamaupravo one koji Êe se boriti protivmafije, πto zahtijeva potpuni anga-æman, koji moæe stajati i æivota - reklaje ministrica.

Predloæeno je i u korelaciji s pripre-mljenim zakonskim prijedlogom okonfliktu interesa, prema kojem Êesvaki javni duænosnik (dakle i sudacodnosno pravosudni duænosnik) bitiduæan prijaviti svaki moguÊi pokuπajprotuzakonitog utjecaja na njih.

Ispravlja se, nadalje, i oËitapogreπka u stavku 1. toËke 3. Ëlanka21. Zakona, koja propisuje u kojim jepredmetima kaznenih djela nadleæanUred. Ured Êe biti nadleæan jedino zadjela poËinjena u svezi s djelovanjem”zloËinaËke organizacije” za koja jezaprijeÊena kazna zatvora u trajanjuduæem od tri godine - ako supripremana, planirana ili poËinjena udvije ili viπe dræava. Dosadaπnjerjeπenje znaËajno bi i nepotrebno

proπirilo nadleænost ureda na nizkaznenih djela, bez obzira jesu li usvezi s djelovanjem zloËinaËke orga-nizacije (πto uopÊe nije bila namjera).

Kazneno pravo koje Êe djelovatikroz USKOK ne smije otupiti svojuoπtricu, rekla je ministrica, uznapomenu da bi se bez izmjenedogodilo upravo to - izgubilo bi se na

ekstenzitetu, a dobilo na intenzitetu,a svrha je upravo suprotno.

Jasnije propisan institut

svrhovite delegacije

Bilo je, nadalje, potrebno jasnijepropisati institut svrhovite delegacije(Ëlanak 26. vaæeÊeg zakona) kako bise Vrhovnom sudu omoguÊilo da zastvarno nadleæan sud odredi i druginadleæni sud izvan kruga sudovautvrenih u stavku 1. Ëlanka 24(Osijek, Rijeka, Split i Zagreb), ako biprovoenje postupka, zbog preopte-reÊenosti tih sudova, pred timesudovima bilo oteæano.

Izmjena Ëlanka 50. predloæena jeradi ispravka pogreπke - iz Ovrπnogzakona sud moæe odrediti mjeruosiguranja ”zabiljeæbe zaloænog pravau zemljiπnim knjigama”, a ne”zaloænog prava”.

Ministrica pravosua na kraju jenaglasila da je predloæenim promje-nama ostvaren dobar koncept,strategija i taktika. Jer, organiziranikriminalitet crpi snagu iz slabostidræave, nedostatka socijalne kohezijei iz netransparentnosti javnih funkci-ja. A transparentnost je potrebna,naroËito kod onih koji obavljajuduænost u najosjetljivijim dijelovimadræavnog aparata, policiji i pravo-suu.

RADNA TIJELA

Zakonski prijedlog prethodno jepodræan u OOddbboorruu zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo,koji je podnio amandman na Ëlanak 1.stavak 2, kojim je predloæeno da se izrazloga svrsishodnosti ostavi mogu-Ênost obavljanja sigurnosne provjerei kandidata za imenovanje ravnatelja.Istodobno je ukazano da bi trebalodoraditi uz stavak 6. preostali sadræajstavaka 5. i 6, jer se viπe ne bi radiloo pristanku veÊ samo o davanju izjave.

OOddbboorr zzaa UUssttaavv,, PPoosslloovvnniikk iippoolliittiiËËkkii ssuussttaavv podnio je nomo-tehniËki amandman na Ëlanak 4, a

BROJ

323

35

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

UREDU ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I ORGANIZIRANOGA KRIMINALITETA

Izmjene zbog nedovoljno jasnih izriËaja

Pristanak kandidata zazapoπljavanje u Uredusadræavat Êe podatke oimovini, ali ne i izjavu opristanku na sigurnosneprovjere (kako je to bilopropisano dosad).

Nije rijeË o nepovjerenjuprema sucima, veÊ o njihovojzaπtiti.

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr nnaakkoonn pprroovveeddeenneerraasspprraavvee pprriihhvvaattiioo zzaakkoonnsskkii tteekksstt uuhhiittnnoomm ppoossttuuppkkuu kkoojjiimm jjee ppoottvvrreennppoottppiissaannii uuggoovvoorr oo kkrreeddiittuu kkoojjiimm ÊÊeessee ffiinnaanncciirraattii oobbnnoovvaa ææeelljjeezznniiËËkkeepprruuggee uu ssmmjjeerruu BBuuddiimmppeeππttaa--PPllooËËee..

Zakonom se potvruje Ugovor ofinanciranju potpisan s Investi-cijskom bankom u iznosu 40 milijunaEUR-a, a koristit Êe se za projektobnove 123 km jednotraËne pruge naeuropskom koridoru V.c. u smjeruBudimpeπta - Osijek - Sarajevo - Plo-Ëe. Prema Ugovoru Hrvatska je obve-zna u dræavnom proraËunu, u godi-nama tijekom provedbe projekta od2001. do 2005. godine osigurati 56milijuna 620 tisuÊa eura.

Hitni postupak primjenjuje se raditoga πto je stupanje na snagupretpostavka za povlaËenje zajma.

Zakonski prijedlog raspravila suradna tijela i redom se pozitivno

oËitovala - OOddbboorr zzaa zzaakkoonnooddaavvssttvvoo,OOddbboorr zzaa ffiinnaanncciirraannjjee ii ddrrææaavvnniipprroorraaËËuunn te OOddbboorr zzaa ggoossppooddaarrssttvvoo,,rraazzvvoojj ii oobbnnoovvuu.

Raspravu je zapoËeo LLuukkaa RRooiiÊÊ dabi izvijestio o stavu Odbora zafinancije i dræavni proraËun. Nastavioje MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa u ime Klubazastupnika SDP-a, i ocijenio kako jemodernizacija ove pruge vrlo vaænaradi buduÊeg razvoja luke PloËe,gospodarskog razvitka toga dijelaRepublike Hrvatske, ali i BiH, tecjelokupnog povezivanja sa sjevernomEuropom. Pruga Êe omoguÊiti posti-zanje brzine od 60 km na sat, te viπeod 22,5 tona po jednoj osovini. Toodgovara uvjetima prometovanja napaneuropskim koridorima.

Obnovit Êe se dijelom, u ratuuniπtena pruga, te elektrificirati diopruge od Vrpolja do ©amca, uvesti

daljinske komande, te obnoviti sigur-nosna signalizacija.

Predvianja govore da Êe unarednih 4-5 godina doÊi dopoveÊanja teretnog ali i putniËkogprometa.

Procjenjuje se takoer da Êe upredstojeÊim radovima sudjelovatidomaÊe tvrtke, a bit Êe upotrebljavanai domaÊa oprema. Osim toga, postojimoguÊnost da se domaÊe tvrtke i uBiH natjeËu za izvoaËa radova πto Êeotvoriti moguÊnost daljnjeg zapo-πljavanja radnika.

Modernizacijom ovog koridorastvara se moguÊnost prikljuËenja nadeseti koridor (povezivanje Zagreba sistoËnom Slavonijom) a financiranjem(iz Fonda za razvoj) obnove pruge odVinkovaca do Osijeka, Ëime bi sepomoglo razvoju tih gradova. Ujednose dobiva moguÊnost da privatnadruπtva koja nastanu iz HÆ-a budu

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Odbor za pravosue podræao jezakonski prijedlog bez primjedbi, uzizraæenu pojedinaËnu rezervu opotrebi hitnog postupka.

RASPRAVA

U ime predlagatelja zakonskiprijedlog obrazloæila je ministricapravosua, uprave i lokalne samo-uprave, IInnggrriidd--AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarriinnoovviiÊÊ(odjeljak o Prijedlogu).

Ako je toËna teza da organiziranikriminalitet crpi snagu iz slabostidræave tada je naπa vlast - s obziromna 16 tisuÊa prijava za gospodarski

kriminalitet jako slaba - bio jekomentar mr. sc. MMaattee AArrlloovviiÊÊaa.

U ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHSSSS--aa,SSttjjeeppaann DDeehhiinn podræao je izmjeneZakona uz upozorenje da je zakontrebalo donijeti i ranije. Naime, pojavekoje negativno djeluju na razvojdruπtva treba otklanjati πto rigo-roznije i u πto kraÊem roku, jer sukorupcija i kriminal rak-rana svakogdruπtva, napose mladih demokratskihdræava, kakva je Hrvatska. Zastupnikje apelirao na sve odgovorne da se posvojoj duænosti svim dopustivimsredstvima ukljuËe u borbu protivkriminala i korupcije, kako bi ovajzakon πto prije zaæivio (”tako Êemo bitizanimljiviji i Europi i svijetu”).

JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)), koja jenaËelno poduprla predloæene izmjenei konstatacije ministrice, predloæila jeda se briπe rjeπenje iz Ëlanka 1.KonaËnog prijedloga, iz kojeg proi-zlazi - upozorila je - da Êe se provjerasudaca obavljati bez njihova pristankai znanja. Obrazloæenje - to nije dobropo dignitet sudaca, jer kome vjerovatiako ne njima.

ObrazlaæuÊi razloge izmjenepredloæene Ëlankom 1. ministricapravosua, IInnggrriidd AAnnttiiËËeevviiÊÊ--MMaarrii--

nnoovviiÊÊ objasnila je da to nije odraznepovjerenja prema sucima veÊnjihova zaπtita. Jer upravo Ëlanoviorganiziranog kriminala poπto-potonastoje, ne samo u postupku otkri-vanja veÊ i procesuiranja, utjecati naone koji donose odluke, pa Êezasigurno nastojati zastraπiti i suce idruge zaposlene u Uredu za suzbijanjekorupcije i organiziranog krimina-liteta. Predloæena odredba transpa-rentno daje do znanja svima, dakle nesamo onima koji rade nego i opÊojjavnosti, pa i Ëlanovima zloËinaËkeorganizacije koji se procesuiraju ilikoji joπ nisu obuhvaÊeni procesui-ranjem, da Êe se znati za takve njihovepostupke. Uz to, dometnula jeministrica, upravo pripremljeni Nacrtzakona o sprjeËavanju sukoba inte-resa takoer predvia obvezu svimduænosnicima da prijave svakipokuπaj utjecaja na njihovodjelovanje.

HHrrvvaattsskkii ssaabboorr iizzggllaassaaoo jjee iizzmmjjeenneeZZaakkoonnaa oo UUrreedduu zzaa ssuuzzbbiijjaannjjee kkoorruu--ppcciijjee ii oorrggaanniizziirraannoogg kkrriimmiinnaalliitteettaavveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa -- ssaa 6666 ””zzaa”” ii 1133””ssuuzzddrrææaanniihh””..

JJ..RR..

BROJ

323

36

USKOK nadleæan i za djela - usvezi s djelovanjem”zloËinaËke organizacije” - zakoja je zaprijeÊena kaznazatvora u trajanju duæem odtri godine, ako su pripremana,planirana ili poËinjena u dvijeili viπe dræava.

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU UGOVORA O

FINANCIRANJU IZME–U EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE I REPUBLIKE HRVATSKE I HÆ -

HRVATSKIH ÆELJEZNICA D.O.O. ZA OBNOVU ÆELJEZNI»KE PRUGE NA V.C. KORIDORU

IHS14. II. 2002.

ME–UDRÆAVNI UGOVORI

operater i dobiju znaËajne poslove nakoridoru od luke PloËe premasjevernoj Europi.

DDrr.. sscc.. TToonnËËii TTaaddiiÊÊ je u ime Klubazastupnika HSP-HKDU-a podræaopredloæeni zakon jer Êe se njegovimdonoπenjem urediti koridor od maar-ske granice preko hrvatskog terito-rija do luke PloËe. PoveÊavanjemtranzita poveÊava se prihod RH a lukapostaje joπ znaËajnija za meunarodnipromet, naznaËio je.

Uz ove prednosti, smatra zastupnik,valja meutim, sagledati i drugeËinjenice. Naime, upozorio je - oko2006. godine predvia se ukidanjemonopola πto Êe se odnositi i na HÆ,pa Êe i radi toga Hrvatska moratiobnoviti svoj æeljezniËki prostor, kakoga ne bi prepustila stranim opera-terima. Treba stoga voditi raËuna dase obnovi πto viπe pruga, upo-zoravajuÊi na moguÊnost da HÆ viπeneÊe moÊi na koridorima V.B. i V.C.zaraditi toliko da pokrije gubitke naregionalnim prugama. U protivnom,ako se ne osuvremeni πto veÊi broj

pravaca, a HÆ izgubi koncesiju, moæese dogoditi da Êe Hrvatska doÊi usituaciju da Êe vraÊati kredit aoperater Êe biti netko treÊi.

Sugerirao je da bi bilo poæeljno daHÆ toliko ojaËa da kao strani operateru BiH nadzire Ëitav V.C. koridor.

Smatra da treba voditi raËuna oobnovi krakova V.C. koridora, u ratupotpuno devastiranih pruga (Osijek-Gaboπ-Vinkovci). Apsurdno je - rekaoje - da vukovarska luka nije povezanaæeljeznicom nego dijelom kojimprometuju kamioni.

TTiibboorr SSaannttoo dr. med. je u ime Klubazastupnika LS-a rekao da Êe podræatipredloæeni zakon jer smatra da Êe setime rijeπiti znaËajna pitanja napodruËju istoËne Slavonije.

Meutim, uoËava i nedostatke uovom zakonskom prijedlogu - nijepredviena elektrifikacija pruge, te -do sada vaæno Ëvoriπte (Vinkovci)stavljeno je na margine.

UnatoË tome, za Hrvatsku jezakonom obuhvaÊeni koridor vaæanjer se na ekoloπki najprihvatljiviji

naËin transportira roba, a Klub Êe gapodræati kako bi se πto prije povuklikrediti.

DDaammiirr JJuurriiÊÊ je u ime Klubazastupnika HNS-PGS-SBHS-a podræaoprimjedbu zastupnika Sante koja seodnosila na elektrifikaciju te prigo-vorio da se ne predvia i drugikoridor u sluËaju potrebe.

Ustvrdio je kako je ova investicijajedna od rijetkih u podruËju Slavo-nije. Premda su, rekao je, ceste uprvom planu, zakljuËuje kako je i ovajUgovor prilika da se ukaæe na potrebeveÊeg investiranja u æeljeznicu kojasve viπe postaje vaæan oblik transpor-tiranja. Na kraju je ustvrdio - ovajpravac predstavlja snaænu injekcijugospodarstvu istoËne Slavonije a zaOsijek komunikaciju istok-zapad.

NNaakkoonn zzaavvrrππeennee rraasspprraavvee ggllaassoovvaalloossee oo KKoonnaaËËnnoomm pprriijjeeddlloogguu zzaakkoonnaa ooppoottvvrriivvaannjjuu UUggoovvoorraa oo ffiinnaanncciirraannjjuuiizzmmeeuu EEuurrooppsskkee iinnvveessttiicciijjsskkee bbaannkkeeii RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ii HHÆÆ--HHrrvvaattsskkiihhææeelljjeezznniiccaa dd..oo..oo.. zzaa oobbnnoovvuu ææeelljjeezznniiËËkkeepprruuggee nnaa VV..cc.. kkoorriiddoorruu.. PPrriihhvvaaÊÊeenn jjeejjeeddnnooggllaassnnoo ssaa 9900 ggllaassoovvaa ””zzaa””..

MM..PP..

BROJ

323

37

NNaa ssjjeeddnniiccii uu ssiijjeeËËnnjjuu HHrrvvaattsskkiissaabboorr jjee,, mmeeuu oossttaalliimm,, ddoonniioo ((hhiittnniimmppoossttuuppkkoomm)) ZZaakkoonn oo ppoottvvrriivvaannjjuuSSppoorraazzuummaa iizzmmeeuu VVllaaddee RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ii VVllaaddee RRuusskkee FFeeddeerraacciijjee oovvoojjnnoo--tteehhnniiËËkkoojj ssuurraaddnnjjii ppoottppiissaannoogg1188.. pprroossiinnccaa 11999988.. uu MMoosskkvvii.. Zastu-pnici su ovaj zakonski prijedlogusvojili bez rasprave, priklonivπi sepozitivnom miπljenju nadleænihradnih tijela (Odbora za unutarnjupolitiku i nacionalnu sigurnost teOdbora za zakonodavstvo). Ocijenjenoje, naime, da Êe se potvrivanjem ovogSporazuma joπ viπe poboljπati bila-teralna vojno-tehniËka suradnjaizmeu dviju zemalja, koja uposljednje vrijeme postaje sve inten-zivnija. Naime, Republika Hrvatska Êeimati πire moguÊnosti da u okviru tesuradnje realizira dio svojihnastojanja za stvaranjem moderne,tehniËki opremljene i struËno ospo-sobljene vojne komponente.

U obrazloæenju spomenutog zakonanaglaπava se da dosadaπnji bilateralnivojni odnosi izmeu ministarstavaobrane Republike Hrvatske i RuskeFederacije slijede dobre odnoseizmeu dviju zemalja i na ostalimpodruËjima meudræavne suradnje.NajveÊi broj aktivnosti realiziran je usklopu organizacije susreta i meu-sobnih posjeta vojnih izaslanstava.

Osnovni cilj sklapanja ovog Spora-zuma, koji je produkt prethodnihrazgovora i dogovora vojnih izaslan-stava Republike Hrvatske i RuskeFederacije, je, znaËi, poboljπanjedosadaπnje bilateralne vojno-tehniËkesuradnje, kao i stvaranje uvjeta zaproπirenje meusobne suradnje, pose-bice u razmjeni struËnjaka radi reali-zacije zajedniËkih programa, pripremivojnih kadrova i tehniËkog osoblja uobrazovnim institucijama i pravnimosobama Stranaka, prodaji licenci zaproizvodnju oruæja i vojne tehnike itehniËkoj suradnji u organizacijinjihove proizvodnje, te isporuci oru-

æja, vojne tehnike i drugih specija-liziranih sredstava. Sve to od osobitogje nacionalnog interesa RepublikeHrvatske, s obzirom na globalniznaËaj Ruske Federacije u Europi injezin utjecaj na politiËke prilike iprocese u jugoistoËnoj Europi.

Kada stupi na snagu, navedeniSporazum izravno Êe se primjenjivatina podruËju vojno-tehniËke suradnje(njegove odredbe su, sukladno UstavuRH, iznad zakona na tom pravnompodruËju) koja Êe se ostvarivati usljedeÊim pravcima: isporuka oruæja,vojne tehnike i drugih specijalnihsredstava; osiguranje uporabe, re-monta i modernizacije isporuËenogoruæja i vojne tehnike, te pruæanjedrugih usluga vojno-tehniËke namje-ne; prodaja licenci za proizvodnjuoruæja i vojne tehnike i tehniËkasuradnja u organizaciji njihove proi-zvodnje; pruæanje usluga u izgradnjiobjekata vojne namjene; razmjenastruËnjaka radi realizacije zaje-dniËkih programa s podruËja vojno-

PRIJEDLOG I KONA»NI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVR–IVANJU SPORAZUMA IZME–U

VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE RUSKE FEDERACIJE O VOJNO-TEHNI»KOJ

SURADNJI

ZZaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraappooddrrææaallii ssuu PPrriijjeeddlloogg oovvee ssttrraatteeggiijjeekkoojjoomm ssee ooppiissuujjee,, oobbjjaaππnnjjaavvaa ii pprreeppoo--rruuËËuujjee tteemmeelljjnnee ppoojjmmoovvee,, cciilljjeevvee iiiinnssttrruummeennttee ttee ppooææeelljjnnee uuËËiinnkkeerraazzvviittkkaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee zzaa dduuggoo--rrooËËnnoo rraazzddoobblljjee uu ppooddrruuËËjjiimmaa kkuullttuurr--nnee ppoolliittiikkee,, uummjjeettnnoossttii ii kkuullttuurrnniihhiinndduussttrriijjaa,, kkuullttuurrnnee bbaaππttiinnee,, kkuullttuurr--nniihh ooddnnoossaa ttee mmeeuusseekkttoorrsskkiihh ææaarriiππttaakkuullttuurree.. KKlluubboovvii ii zzaassttuuppnniiccii vvllaaddaa--jjuuÊÊee kkooaalliicciijjee ttee nnaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaappoozziittiivvnnoo ssuu oocciijjeenniillii pprriijjeeddlloogg SSttrraa--tteeggiijjee,, ddookk ssuu zzaassttuuppnniiccii HHDDZZ--aazzaauuzzeellii ddrruuggaaËËiijjee ssttaajjaalliiππttee,, pprriijjeessvveeggaa,, kkrriittiizziirraajjuuÊÊii nnaallaazz kkuullttuurrnneessiittuuaacciijjee ppooËËeettkkoomm 22000000.. ggooddiinnee..

O PRIJEDLOGU

Umjesto prikaza Prijedloga strate-gije donosimo uvodno izlaganje pred-stavnika predlagatelja ddrr.. sscc.. AAnnttuunnaaVVuujjiiÊÊaa, ministra kulture.

Kako je uvodno naglasio, Strategijaje pisana kao kombinacija znan-stvenog rada i javne rasprave, ipredstavlja cijeli niz, odnosno sustavvrijednosnih odreenja. U cijelomjednom stoljeÊu, napose u 90-timaHrvatska je proπla velike politiËke,dræavne i druπtvene promjene, a kojesu imale snaæan utjecaj na kulturnepromjene. U kulturi se zapaæala odre-ena ksenofobiËnost kao oblik

kulturne scene i historiËnost kaoorijentacija kulture te Ëitav nizdrugih vrijednosnih oznaka koji supokazivali da je stanje u hrvatskojkulturi vrlo kritiËno. SuoËen sastvarnim promjenama jedno od prvihzadataka koje je Ministarstvo sebipostavilo, a to je i sastavni dio ovestrategije, bio je saËuvati pluralizamkulturnih orijentacija, estetike iinstitucija u kojem postojanje jedneinstitucije s odreenim predznacimane potire postojanje drugih institu-cija. Cjelokupna politika Vlade, mini-starstva, i konaËno predloæene strate-gije sadræana je u tome kakopromicati autonomnost kulture nanaËin da autonomne kulturnevrijednosti budu istinske druπtvenevrijednosti.

Ako je Ëovjek glavni kapital, ondaono πto ga utemeljuje, a to suzasigurno kultura, znanost iobrazovanje, mora imati posebnomjesto, i to je predmet ove strategije,a napose pokuπaj da se institu-cionalizira takva praksa, odnosnovrijednosni sustav, naglasio je mini-star VujiÊ. To je razlog zaπto jeMinistarstvo vrlo rano priπlo izradistrategije, joπ prije nego πto je VladaodluËila krenuti sa strategijomkulturnog razvitka. OpÊa rasprava ostrategiji kulturnog razvitka koja jeobuhvatila viπe od 200 neposrednihsudionika u TrakoπÊanu u travnju

2001. godine ponudila je Nacrt stra-tegije. Na taj se naËin dobio angaæmanvelikog kulturnog miljea, a tiËe serazvitka autonomije kulture i to kroznekoliko reformskih iskoraka. Kaoprvi iskorak ministar je spomenuotransparentnost kulture u smisludonoπenja odluka o kulturi. Drugi jeveliki iskorak veÊ uËinjen i postojeprvi rezultati, a odnosi se na reformumaterijalnog poloæaja kulture. Takoje u protekle dvije godine za kulturnejavne potrebe osigurano gotovo 50posto viπe sredstava nego u prethod-nom mandatu Sabora i Vlade. S drugestrane tu je Ëitav niz zakona natemelju kojih se odreene kulturnedjelatnosti oslobaaju poreza, naposena dohodak i dobit. Prvi efektiprimjene zakona veÊ su zabiljeæeni paje nekoliko svjetskih tvrtki poËeloulagati znatno viπe sredstava upojedine kulturne manifestacije unas. Ta je promjena bitna ne samoradi popravljanja materijalnog polo-æaja kulture nego i kao imput unezavisniji poloæaj kulture u odnosuna dræavu koja je joπ uvijek na nekinaËin sponzor svega πto se dogaa ukulturi, primijetio je ministar.

U okviru politike zaπtite pluralizmakulturnih orijentacija krenulo se usustav reforme odluËivanja, i taj jesustav veÊ stupio na snagu. RijeË je oZakonu o kulturnim vijeÊima, odno-sno Zakonu o nacionalnom kultur-

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

tehniËke suradnje; priprema vojnihkadrova i tehniËkog osoblja u obra-zovnim institucijama i poduzeÊima(pravnim osobama) Stranaka, spoπtivanjem njihovih potreba imoguÊnosti te drugi pravci vojno-tehniËke suradnje za koje Strankepokaæu obostrani interes.

Sklapanje ovog Sporazuma, kao injegova provedba, ne zahtijevajuosiguranje posebnih financijskihsredstava, uz ona planirana DræavnimproraËunom za rad Ministarstvaobrane i Oruæanih snaga RepublikeHrvatske, kaæe se u obrazloæenju

Vlade. Naime, provoenje togdokumenta odvijat Êe se kroz redovneaktivnosti Ministarstva obrane i usklopu godiπnjeg plana bilateralnevojne suradnje tog Ministarstva.

MM..KKoo..

BROJ

323

38

PRIJEDLOG STRATEGIJE ”KULTURNI RAZVITAK - HRVATSKA U 21. STOLJE∆U”

Autonomnost kulture i pluralizam

kulturnih orijentacija

IHS14. II. 2002.

STRATEGIJA KULTURNOG RAZVITKA

nom vijeÊu kao dijelu prvospo-menutog zakona. ZahvaljujuÊi timzakonima u posljednjih je πest mjeseciformirano i pri Ministarstvu regi-strirano 40-tak novih umjetniËkihorganizacija.

Takoer je izmijenjena slika Hrvat-ske u stranim medijima, naπekazaliπne predstave dobivaju nagradena meunarodnim natjecanjima, aizloæbe prikazuju izuzetno bogatukulturnu baπtinu Hrvatske, ali i naπenajsuvremenije tendencije na ovompodruËju. Hrvatska postaje domaÊinmeunarodnih ministarskih konfe-rencija za kulturu ili pojedina pitanjaiz ovoga podruËja.

U zavrπnom izlaganju konstatiraoje da ova strategija ne propisujemoguÊnosti i konkretne ciljeve kul-turne politike i kulturnih programa,pogotovo ne one koje Hrvatska najviπetreba kao πto je kapitalna izgradnjana ovom podruËju, i izgradnja kultur-ne infrastrukture, pa Êe Ministarstvou suradnji s Nacionalnim vijeÊem zakulturu razraditi jedan prijedlogprograma kulturnog razvitka uHrvatskoj. S tim u vezi najavio je nekeprojekte te zatraæio podrπku Hrvat-skoga sabora kao vaænog faktoraohrabrenja u njihovoj realizaciji,iskreno se nadajuÊi da Êe je i dobiti.Tu se radi i o, kako je kazao,prioritetima od nacionalnog znaËenja,pa je potrebno da ih Sabor utvrdi i pomoguÊnosti nae instrumente zanjihovu realizaciju.

RADNA TIJELA

Prije rasprave u Saboru Prijedlogstrategije razmatrao je OOddbboorr zzaaoobbrraazzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt ii kkuullttuurruu.VeÊina sudionika rasprave ustvrdilisu da je ovaj Prijedlog rezultatstudioznog i viπegodiπnjeg struËnognastojanja organiziranog od Mini-starstva kulture oslonom na πirokikrug mjerodavnih suradnika, πto jedovelo do prijedloga koji u najveÊojmjeri odgovara stanju i potrebama ukulturi i s obzirom na kulturu.

Bez obzira na moguÊa uæa i πiraodreenja kulture, postignut je najvi-πi stupanj suglasnosti o tome dakultura pripada u temeljne pretpo-stavke ostvarivanja poæeljnebuduÊnosti, pri Ëemu svoje mjestoimaju podruËja i sadræaji koje Prijed-log oznaËava kao ”kultura-cilj” i”kultura-sredstvo”. Odbor se zalaæe zanajπiri pristup pojmu i sadræaju

kulture pa takvo zalaganje prepoznajei pozdravlja u mjeri u kojoj je nazoËnou razmatranom Prijedlogu.

Veze izmeu tradicijskog i moder-nog u kulturi poæeljne su, potrebne inuæne, osobito u Hrvatskoj kao zemljioπteÊenoj ratom u njezinoj ljudskoj imaterijalnoj supstanci. Pozitivansociokulturni i materijalni kapitalmoramo u prvom redu sami otkrivati,Ëuvati i predavati, buduÊi da velikisvjetski kulturni gospodarski i drugisustavi prepoznaju kod nas ipripravni su podupirati ono najatra-ktivnije u svjetskim razmjerima, dokHrvatska Ëesto, ali u malomeposjeduje vrhunske vrijednosti.

Izraæeno je miπljenje da Prijedlog nevrednuje u dovoljno objektivnomsvjetlu teπkoÊe s kojima su sehrvatske vlasti suoËile u devedesetimgodinama pa je, odatle, i slika zala-ganja za stvari kulture iz tograzdoblja u Prijedlogu nedovoljnoobjektivna, odnosno apstraktna i bezdovoljno osjetljivosti za specifiËnehrvatske prilike.

U cjelini je, Pregled ocijenjenkoncepcijski i tehniËki kao svakomeotvoren prikaz, kao poziv nasudjelovanje u afirmaciji kulture, tekao sadræajan, pregledan i uvjerljivprojekt graen na dosadaπnjim uspje-sima, ali i poticajan za nove potrebe iizazove, pa i u svjetskim razmjerima,kao poziv na razvoj, a ne skup propisao tome πto kultura smije biti. Odbor jepredloæio Hrvatskome saboru daprimjedbe i sugestije na Prijedlog ovestrategije uputi Vladi RH, s ciljem daVlada Strategiju utvrdi i donese ukonaËnom obliku.

RASPRAVA

Uvodno je ministar kulture, ddrr.. sscc..AAnnttuunn VVuujjiiÊÊ upoznao zastupnike sPrijedlogom ove strategije.

DDrr.. sscc.. AAnnttee SSiimmoonniiÊÊ najprije jeprenio stavove Odbora za obrazovanje,znanost i kulturu, a zatim je ponovnodobio rijeË, ali sada u ime KKlluubbaa zzaassttuu--ppnniikkaa HHSSSS--aa. Prijedlog strategije”Kulturnog razvitka - Hrvatska u 21.

stoljeÊu” opisuje ciljeve, instrumente ipoæeljne uËinke kulturnog razvitkaRH za dugoroËno razdoblje u podru-Ëju kulturne politike, umjetnosti ikulturne industrije, kulturne baπtine,kulturnih odnosa te meusektorskihæariπta kulture. Prijedlog je mudrosaËinjen materijal, i ova strategijakulture omoguÊava na kulturoloπkiprihvaÊen naËin dosezanje poæeljnebuduÊnosti nama, i buduÊim naπimgeneracijama. Neprijeporni je cilj svihnas biti dio svijeta, a pritom neizgubiti sebe. Ova strategija je otvo-reni koncept i omoguÊava te poziva nadogradnju, a napose omoguÊava novopromiπljanje nekih buduÊih akcija naovom podruËju. Koncepcijski gledanoova je strategija europska, i tehniËkisuvremena, a intersektorski obraenanpr. od podruËja obrazovanja doturizma, gospodarstva i znanosti. Svesu to razlozi zbog kojih Klub zastu-pnika HSS-a sa zadovoljstvomprihvaÊa predloæenu strategiju,zakljuËio je zastupnik SimoniÊ.

Samo donoπenje dræavne strategijes obzirom na to da dokument predlaæeVlada u kontradikciji je sa sadræajemdokumenta koji se zalaæe za plura-lizam, i πto manji utjecaj dræave ipolitike na kulturni razvitak, pri-mijetila je DDuubbrraavvkkaa ©©uuiiccaa, istupajuÊiu ime KKlluubbaa zzaassttuuppnniikkaa HHDDZZ--aa. Moædabi, kaæe, bilo primjerenije govoriti onacionalnom programu poticajakulturnog razvitka ili nacionalnihprioriteta u programu kulturnograzvitka. U dokumentu se uoËavateπka ocjena kulturne situacije uproteklih desetak godina, gdje seslikovito, a pomalo i uvredljivo govorio ”kultu πvalje i pletera”, upozorila jezastupnica ©uica, a potpuno je jasno,kaæe, da je trebalo poticati ono πto jebilo zapostavljeno desetljeÊima, tj.nacionalni i kulturni identitet, i uopÊesve povezano sa specifiËnom kultur-nom baπtinom Hrvatske. Osim togaprioritet je bio zaπtititi kulturnubaπtinu Hrvatske koja je tijekomDomovinskog rata bila nemiliceuniπtavana tako da se na treÊinihrvatskog teritorija dogodio kultu-rocid.

Sadræaj i ciljevi kulturne strategijevrlo su struËno i kvalitetno izneseni,a za pohvalu je i to πto je Ministarstvokulture angaæiralo vrsne struËnjake,podvukla je zastupnica. U poglavljuStrategije u kojem se navode pred-nosti i nedostaci vizije kulturnograzvitka kao jedna od kljuËnihprednosti navodi se ”kritiËnost spramstare prakse kulturne politike, te

BROJ

323

39

Prijedlog ne vrednuje udovoljno objektivnom svjetluteπkoÊe s kojima se hrvatskavlast suoËila devedesetihgodina.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Ëinjenica, koja pripada u zaslugusadaπnjoj Vladi, da su prvi put upovijesti Hrvatske, struËnjaci pozvaniizraditi strategiju dugoroËnog razvi-tka, barem kada je rijeË o kulturi”. Toje, kaæe zastupnica, priliËno neobiËnakonstatacija, posebno zato πto jeprofesor dr. Vjeran KaturaniÊ voditeljprojekta zajedno s timom struËnjakaizradio ne samo ovaj prijedlog stra-tegije veÊ je 1998. bio i glavni voditeljprojekta Nacionalnog izvjeπÊa okulturnoj politici Republike Hrvatske.

Prema Prijedlogu strategije jakaæelja za promjenama u kulturnojpolitici nastupila je tek 3. sijeËnja2000., a oËito je da je postojao konti-nuitet, tj. jednaka takva æelja, potrebai nastojanje da se i u razdoblju prije2000. uskladi vienje kulturnepolitike s novim europskim razmi-πljanjima, podvlaËi zastupnica ©uica.

»udi je konstatacija da jaËa podjelana umrtvljenu dræavnu i mar-ginaliziranu alternativnu kulturu iumjetnost, pa postavlja pitanje zaπtosu umrtvljene dræavne djelatnostipoput biblioteËne, muzejske, arhivske,filmske, knjiæne i nakladniËke tezaπtite spomenika kulture, i imaju lione alternativu? U dokumentu segovori o osloboenju kulture i umje-tnosti, a zastupnicu zanima od kogaili od Ëega se to kultura i umjetnostoslobaaju? Upitan je i podatak ovelikom iskoraku u dræavnim finan-cijskim potporama brojnim kultur-nim programima, koje su u razdobljuod 2000. rasle gotovo 50 posto.

U strategijskom dokumentu kultur-nog razvitka previπe se puta spominjupromjene i osiguravanje iskoraka ukulturi novom politiËkom voljom, aistovremeno se spominje osiguranjestrukturalnih promjena nove kultu-rne politike, odvajanju od politiËkevolje ako ona donosi arbitrarnost inekompetentnost. U dijelu u kojem segovori o spomeniËkoj renti Klubpodræava ustrajanje na donoπenjuposebne rente Ëime bi se jaËala vezaizmeu turizma i kulture te osiguralofinanciranje bogatog spomeniËkogfonda.

U ovom se dokumentu moæe proËi-tati da su oËuvanje i unapreivanjekulturne infrastrukture najvidljivijioblik aktivnosti Ministarstva u kojemse prelama i nasljeivanje prethodnihinicijativa i promicanje novih. Uvrijeme vlasti HDZ-a u Zagrebu supotpuno obnovljeni Muzej GradaZagreba, Arheoloπki i ©kolski muzej,dok je Muzej za umjetnost i obrtdvostruko poveÊao prostor. U Prijed-

logu strategije za slijedeÊih 100 godi-na, kada je rijeË o Gradu Zagrebu,spominje se tek konaËno rjeπenjelokacije i projekta te poËetak rada naMuzeju suvremene umjetnosti, azastupnica podsjeÊa da su pripreme zataj projekt obavljene joπ 1999. godine.Uz to, spominje se i poËetak rekon-strukcije MeπtroviÊevog paviljona teneposredno dovrπavanje adaptacijeModerne galerije. Bilo bi zanimljivoËuti gdje je u svemu tu lokacijabuduÊe MuziËke akademije u Zagrebu,kaæe zastupnica ©uica.

Lijepo je Ëuti kako je hrvatskakultura u Europi i u svijetu, a svijet iEuropa u hrvatskoj kulturi, ali to jebilo tako i do 2000. godine, nastavljazastupnica. U Prijedlogu strategijenavedeno je kako je Hrvatska doma-Êin ministarskih i drugih konfe-rencija u podruËju kulture, a naposesusreta, a naπa kulturna elita u vrhumeunarodnih organizacija i struËnihtimova, dok se hrvatska umjetnostizlaæe u svijetu. Takva je strategijabila prisutna i od 1990. naovamo,upozorila je zastupnica ©uica. Zaklju-ËujuÊi raspravu kazala je kako ÊeKlub zastupnika HDZ-a biti protivpredloæene strategije, te izrazilaæaljenje πto je uvod ministra VujiÊabio pretjerano proæet naglaπavanjempolitiËkih promjena i politiËke voljekoji su jedino zasluæni za kulturnipluralizam u nas.

Kultura osloboena svakog

oblika politiËke prinude

Za razliku od Kluba zastupnikaHDZ-a, Klub zastupnika SDP-a pose-bno istiËe uvodni dio dokumenta podnaslovom od kulturne promjene dokulturne strategije ministra VujiÊakoji se svojom kvalitetom i πirinomizdvaja od ostalih dijelova strategije,podvukao je NNeennaadd SSttaazziiÊÊ. Klub upotpunosti prihvaÊa ocjene izreËene utom dijelu dokumenta. Kulturu uπirem smislu, baπ kao i umjetniËkostvaralaπtvo, uistinu nikada nije bilomoguÊe ukalupiti u krute okvireideoloπkih ili politiËkih normi, jer je

umjetnik oduvijek slijedio slobodumisli i izraza, kaæe StaziÊ. PoËetkom90-tih godina ruπenjem socija-listiËkog sustava i u jeku borbe zanacionalnu afirmaciju, ali i kaoodgovor na vojnu agresiju koja je zacilj imala i uniπtenje kulturnihvrijednosti u Hrvatskoj, nameÊe senovi kliπe poæeljnog kulturnogangaæmana. RijeË je o oËuvanjunacionalne slobode i identiteta, iveliËanja tih vrijednosti Ëesto nauπtrbumjetniËke kvalitete, naglaπavaStaziÊ. Neki od najistaknutijih inte-lektualaca (najËeπÊe pisci), koji nisumogli prihvatiti tako nametnutenorme postaju novi disidenti i radijeodabiru dobrovoljno izgnanstvo negoda trpe stalna poniæavanja. U takvimuvjetima Hrvatska doËekuje 3. sije-Ënja 2000. NajznaËajnija promjenakoja se uoËava na polju kulture jestejavno odricanje, i to ne samo dekla-rativno, od ideoloπkih i politiËkihzahtjeva spram kulturnih radnika. Odkulture se viπe ne traæi potvrivanjevlasti, pa ni demokratske, nego seoËekuje njezin prinos u obliku slobodestvaralaπtva. Da takav stav nije samolijepo sroËena misao nego stvarnoopredjeljenje nove Vlade, pokazuje inedavni dogaaj oko Sajma knjiga uFrankfurtu kada se od ministraVujiÊa traæilo da onemoguÊi poja-vljivanje jednog naslova na hrvat-skom πtandu (AraliËin roman”Ambra”). Ministar je takvu mogu-Ênost energiËno odbacio, i takopokazao da je danas hrvatska kulturaosloboena od svakog javnog oblikapolitiËke prinude, napose one dræav-ne.

Vidan iskorak k decentralizaciji, alii demokratizaciji kulturnih odnosazastupnik vidi u osnivanju kulturnihvijeÊa kojima se uvodi suodluËivanjeu kulturi. Klub predlaæe da se razmo-tri osnivanje fondova pri kulturnimvijeÊima kako bi se na minimumsmanjio utjecaj centralne vlasti naraspodjelu financijskih sredstava.

Strukturalne reforme idu u dvapravca i to prema autonomnosti uodluËivanju u kulturi, i financiranjuiste. U potonjem sluËaju, kaæe, leæijedna opasnost. Naime, mnoge sekulturne aktivnosti ne moguprepustiti træiπtu i komercijalniminteresima koji na træiπtu vladaju, ato se najbolje ogleda u knjiæevnomstvaralaπtvu. Dovoljno je sjetiti se1999. godine tj. uvoenja drakonskogPDV-a od 22 posto na knjige koji jeznatan broj malih nakladniËkih kuÊapokrenutih tijekom devedesetih

BROJ

323

40

Donoπenje dræavne strategije ukontradikciji je sa sadræajemdokumenta koji se zalaæe zapluralizam i za πto manjeutjecaja dræave i politike nakulturni razvitak.

IHS14. II. 2002.

STRATEGIJA KULTURNOG RAZVITKA

doveden do ruba opstanka. ”S drugestrane Ministarstvo je za knjiæniceotkupljivalo uglavnom djela politiËkeprirode kako bi se valjda osiguralaisplata honorara njihovim autorima,pa su tako npr. primjerci BespuÊapovijesne zbiljnosti ispunjavali Ëitavepolice knjiænica, i tamo neproËitaniskupljali praπinu, dok su se zanimljivibeletristiËki naslovi morali naruËivatii Ëekati mjesecima”, kazao je StaziÊ. Uodnosu na prethodno razdoblje uku-pno financiranje knjiga uveÊano je uposljednje dvije godine za viπe od 50posto πto je donijelo odreenu æivostu nakladniËkoj djelatnosti i u dostu-pnosti knjiga. Ipak, Klub smatra daje u tom segmentu kulture trebalouËiniti viπe, posebice na poboljπanjupoloæaja domaÊih autora. Valja,naime, uËiniti sve da se i materijalnopotakne domaÊe stvaraoce na knji-æevno djelovanje, podvukao je zastu-pnik StaziÊ te izrazio nadu da Êe Vladauvaæiti primjedbe Kluba zastupnikaSDP-a koji Êe podræati Prijedlogstrategije.

Radi ispravka netoËnog navodajavio se AAnnttee BBeelljjoo ((HHDDZZ)). Beljo se nijesloæio s iznesenom StaziÊevom ”crnomslikom” od 1990. do promjena 2000.godine, te podsjeÊa ovog SDP-ovogzastupnika da je u to vrijeme bio jedanod urednika na jednom od programaHrvatskoga radija, i da je Hrvatskiinformativni centar u vrijeme rataprenosio sve njegove komentare poËitavom svijetu. Na to je predsjedateljmmrr.. sscc.. MMaattoo AArrlloovviiÊÊ upozoriozastupnika da ne iznosi svojemiπljenje i tako zlorabi institutnetoËnog navoda, a zastupnik BBeelljjooodgovorio da je ispravio netoËannavod, ali nije mogao navesti i stotinuostalih koji su takoer bili netoËni.

Njegovanje i razvijanje

vrijednosti multikulturalizma

Strategijski dokument kulturnograzvitka ima povijesno znaËenje zarazvoj kulture jednog druπtva, sveo-buhvatan je i niËim optereÊen ipolitiËki obojen, kazao je MMiillaann ––uukkiiÊÊ((SSNNSS)) istupajuÊi u ime KKlluubbaazzaassttuuppnniikkaa nnaacciioonnaallnniihh mmaannjjiinnaa. UkraÊem izlaganju zadræao se na dvasegmenta iz ovog dokumenta, tj.govorio je o kulturnom odnosu veÊinei manjine te kulturnom turizmu.Konstatacija da je Hrvatska multi-kulturalno druπtvo, te da jeinterkulturalna i meuetniËkakomunikacija reducirana pod priti-

skom rata i sl. ne opravdavazapostavljenost u njegovanju irazvijanju vrijednosti multikultu-rizma. Nedostaje, naime, politiËkavolja prema vrijednostima kulturenekih od entiteta, istiËe –ukiÊ. Ujednopojaπnjava da Êe kod osvrta nanegativne pojavnosti u ovom podruËjuuvijek za primjer uzeti entitet kojem isam pripada. Implikacije spomenutogodnosa prema vrijednostima kulturedrugih etnikuma direktno utjeËu nadiskriminaciju nad dotiËnom etiËkomgrupom. Ne priznati vrijednostikulture znaËi onemoguÊiti dotiËnojetniËkoj grupi da po inerciji ravno-pravnih okolnosti utjeËe na izgradnjugraanskog multietniËkog druπtva,naglaπava –ukiÊ i kao klasiËniprimjer diskriminacije navodi zakon-ski okvir u kojem se kreÊe pravoetniËkih grupa na razvoj i njegovanjevlastite kulture.

Standardno obuhvaÊene kulturneaktivnosti jedne etniËke zajednicepredstavljaju npr. jezik, obiËaji,folklor, glazbene i izloæbene aktiv-nosti. Ulagati u kulturu jedne etniËkezajednice koja je kolektivno suena nanaËin da se financiraju Ëetiriinteresne tamburaπke nevladine udru-ge nije ulaganje u kulturu jednognaroda ili jedne nacionalne manjine, ine mogu nadoknaditi pravo jednojzajednici na svoju kulturu, tvrdi–ukiÊ. Ulagati u kulturu jedneetniËke zajednice nije moguÊe ako supripadnici te grupe otueni od svojihdomova i privatne imovine. Postavljase pitanje kako je u takvimokolnostima moguÊe integrirativrijednosti jedne etniËke grupe uukupne vrijednosti opÊe kulturejednog civiliziranog druπtva. Zastu-pnik misli da je to moguÊe samo uzpostojanje politiËke volje (Vlade idræave), u civilizacijskom pristupu tojetniËkoj zajednici, a napose finan-cijsko ulaganje u realne vrijednosti tekulture.

Da bi kultura bila sastavnica uku-pne turistiËke ponude nuæna jeizgraena infrastruktura (ceste, voda,struja), te je potrebno vratiti doma-Êinstva u posjed kako bi se kroz razvojseoskog turizma valorizile odreene

kulture sa specifiËnim vrijednostima.Drugi pristup nema utemeljena je -kaæe –ukiÊ. Danas je Vladin Ured zanacionalne manjine samo inkasatorfinancijskih sredstava za etniËkegrupe s tim da mnoge nisu u mogu-Ênosti kontrolirati kuda ta sredstvaidu. Stoga Klub predlaæe osnivanjeMinistarstva za nacionalne manjinekoji Êe biti koordinator potreba,politike i strategije razvoja kulturnihvrijednosti nacionalnih manjina, ikoji Êe brinuti i o drugim otvorenimpitanjima vezanim uz poloæaj i statusnacionalnih grupa.

Za saborsku je raspravu ovaj doku-ment moæda malo preopπiran,primijetila je DDoorriiccaa NNiikkoolliiÊÊ. Objaπnja-vajuÊi stavove Kluba zastupnikaHSLS-a kazala je kako je ovaj doku-ment opÊenito pisan esejistiËki i nijese dovoljno usredotoËio na trenutak ukojem se nalazimo, i pomalo odlazimo,a to je 21. stoljeÊe.

Jedan od strateπkih ciljeva mnogihdræava u Europi i svijetu je saËuvatikulturni identitet svoje nacije, a unaπem prijedlogu strategije to jenaznaËeno, ali ne dovoljno. S tim uvezi kaæe kako je kravata hrvatskikulturni identitet, a to moæe biti iglagoljica. Ustvrdila je zatim kakoStrategija nije dovoljno naglasilamoguÊnost Hrvatske da stvorinacionalni kulturni proizvod. Voljelabi, kaæe, da ministar VujiÊ na krajumandata moæe pokazati takavproizvod te mu poklonila austrijskisimbol - Mozart kuglu. Dræi da je uredu da oni koji dolaze u Hrvatskuuæivaju u naπim kulturnim dobrima,a da pritom ne budu ograniËeni samona tamburaπke orkestre ili æivuglazbu, nego da mogu npr. posjetiti inaπe spomenike kulture te da im semoæe pruæiti i kulturni program.Meutim, zaπto ne bismo to izvozilipojasnivπi tu ideju kroz susretetalijanskih gradova (mediteranskogpodruËja) Venecije i Breπe u Italiji inaπeg ©ibenika npr. Zastupnica sezalaæe za prezentiranje naπeg kultur-nog turizma, ali dræi kako u Strategijimoramo naznaËiti hoÊemo li i πtopoticati te πto Êe nas predstavljati uEuropi i svijetu. U odluËivanju, paonda i u legislativi vaæno je da se nefavorizira samoupravljaËki model kojijoπ uvijek postoji na neki naËin posistemu ”ajmo odluËiti komisijski, paonda nitko nije odgovoran negokomisija”. »esto je to zapravo fasadaza provoenje birokratskih odluka, ai misli kako treba pristupiti novimmodelima koji podcrtavaju osobnu

BROJ

323

41

NajznaËajnija promjena napolju kulture jeste javnoodricanje od ideoloπkih ipolitiËkih zahtjeva spramkulturnih radnika.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

odgovornost donesene odluke, pasamim time i posljedice njezinadonoπenja.

Klub se slaæe da bi u kulturi trebalopoticati sponzorstvo i donacije, alismatra takoer da bi tu trebaloukljuËiti i zakladu kao modernuinstituciju. Razlog - vani u svijetuljudi radije surauju sa zakladamanegoli s ministarstvima. Nuæno jesamo da Ministarstvo osnuje zakladu,dakako, s poËetnim (inicijalnim) sred-stvima, a zaklada kasnije surauje sostalim zakladama u svijetu. Na krajuje joπ rekla da Êe Klub zastupnikaHSLS-a podræati Prijedlog ovestrategije.

U nastavku sjednice uslijedila jepojedinaËna rasprava, a prva je rijeËdobila LLuucciijjaa DDeebbeelljjuuhh ((SSDDPP)). I ova jezastupnica dala potporu Strategiji.Tijekom proteklih godina kultura uRepublici Hrvatskoj je po sistemuumnoæenih zrcala kako na æupa-nijskoj tako i opÊinskoj raziniprolazila kroz iznimno sloæenorazdoblje ispunjeno istinskim nerazu-mijevanjem njezinog znaËaja i ulogeu druπtvu. Hiperpolitizacija druπtva udruπtvu u potpunosti je poremetila,porazmjeπtala i ispreturala sve naskali vrijednosti, pa tako na skalikulturoloπkih i estetskih kriterija. Otome πto je za Hrvatsku znaËilakultura najbolje govori Ëinjenica da seo njezinoj poziciji u druπtvu govorilotek vrlo rijetko, a ako je toga i biloradilo se zapravo samo o zado-voljavanju forme i da bi se joπuËinkovitije produbio jaz izmeunadleænih institucija koje raspolaæunovcem i onih koji stvaraju kulturniproizvod u gotovo nemoguÊim (donkihotovskim) uvjetima. Dræi kako zato ima bezbroj primjera kako nadræavnoj tako i lokalnoj razini.

Treba se Ëuvati pauπalnih

ocjena

Istinska i izvorna kultura i stvara-laπtvo bili su i jesu cijelo ovo vrijemenasilno stavljani u poziciju para-kulture i parastvaralaπtva. Konceptdirigirane vlasti bio je karakteristiËanza srediπnju vlast, a i na lokalnojrazini primjenjivan je jednako ili navrlo sliËan naËin. Vrijednosni sustavdnevno kreiraju sluËajnosti razliËitihpolitiËko-privatnih interesa, a sudbinaestetskih i kulturoloπkih kriterijaËesto je prepuπtena nekompetentnimljudima. Ukus publike ne odreujuglobalni civilizacijski parametri veÊ

privid uspjeha pojedinih ad hocprojekata koje podræavaju politiËari.Zastupnica dræi da samo jasnodefinirani visoki i strogi kriteriji usvim sferama æivota mogu Hrvatskudefinitivno pretvoriti iz svojevrsnogbuvljaka i raznoraznih meπetarija ipetljancija, pa i u oblasti kulture, umodernu zemlju 21. stoljeÊa. Upravoiz tih razloga korisno je raspravljati oPrijedlogu strategije to viπe πto onanudi jasne ciljeve oslobaanja kulturei struke od svakog oblika politiËkeprinude. Za ostvarenje tog cilja izni-mno je korisno, osnivanje kulturnihvijeÊa, a zastupnica podræava i idejuosnivanja fondova pri tim vijeÊima.Smatra da Êe kulturna vijeÊa nanacionalnoj razini zasigurno prido-nijeti osmiπljavanju kapitalnih proje-kata, i na neki naËin razbiti krutiprsten lokalne autarhije, koji zbognerazumijevanja i kratkovidnostiudrobljuje osebujni hrvatski pejzaæ.Na taj bi naËin kulturoloπki vrijedanprogram na lokalnoj razini dobioæupanijsku i republiËku potporu, ali iobrnuto. S tim u vezi navela je primjerArene u Puli tvrdeÊi da ovu izuzetnovrijednu pozornicu do sada nijeshvatila niti jedna naπa strategija ipolitika, ali se nada da Êemo doËekatidan kada Êe se program u Areni znatigodinu dana unaprijed, ulaznice zapojedine priredbe prodavati u skloputuristiËkih aranæmana, a najzna-Ëajnije priredbe poput filmskogfestivala prerasti u meunarodnusmotru privlaËeÊi brojne sponzore idonatore. Samo dobro osmiπljeniprogrami garantiraju da ih neÊetrebati u potpunosti financirati izproraËuna (opÊinskog, æupanijskog,republiËkog), zakljuËila je ova zastu-pnica.

IzreËene kvalifikacije ministrakulture glede nalaza situacije upodruËju kulture s poËetka 2000.godine sasvim su nepotrebne i prili-Ëno neuobiËajene u ovakvoj vrstidokumenta, smatra JJaaddrraannkkaa KKoossoorr((HHDDZZ)). Zastupnica dræi da se trebaËuvati od pauπalnih ocjena te daizreËene negativne tvrdnje valjaargumentirati. Ministar je npr. usvom uvodnom eseju ovog materijalagovoreÊi o nalazu kulturne situacijepoËetkom 2000. ustvrdio da tahrvatska kultura nije bila prihvatljivaeuropskom okruæenju buduÊi da sepredstavljala izolacionistiËki, odnosnoantiglobalistiËki. Zastupnica nijeprihvatila tu ministrovu tvrdnjupodsjetivπi na neke vaæne dogaaje iztog razdoblja od naπeg kulturnog

programa za VijeÊe Europe, prekosjajne izloæbe hrvatske suvremeneumjetnosti koja je ”otiπla” Ëak dojuæne Amerike, i osnovanog Teatraexit, do pripreme jednog meunarod-nog projekta (baletnog) u Hrvatskomnarodnom kazaliπtu baπ u vrijemegranatiranja Zagreba. Spominjanjekulta πvelje u nalazu kulturnesituacije poËetkom 2000. u jednomnegativnom kontekstu simboliziraneπto nazadno, a zastupnica doæi-vljava i kao jednu duboko seksistiËkuizjavu.

U Strategiji se navodi kako semnogo toga moæe postiÊi samompolitiËkom voljom, pa ako je to takozaπto su onda, primjerice, u dræavnomproraËunu za 2002. smanjena sred-stva Matici hrvatskoj. Ako se sredstvaMatici ne mogu poveÊati valja nasto-jati da barem ostanu na razini proπlihgodina, smatra zastupnica. Zaklju-ËujuÊi raspravu podsjetila je na ratneπtete u kulturi nakon Domovinskograta, naglasila brigu ministra kultureoko nedavne akcije vraÊanja ukra-denog kulturnog blaga iz Srbije uVukovarski muzej, a prigodu jeiskoristila kako bi posebnu zahvaluuputila dvjema samozatajnim æenama- gospoi Ruæi MariÊ, ravnateljici togMuzeja, i gospoi Branki ©ulc,pomoÊnici ministra kulture.

Ministar kulture ddrr.. sscc.. AAnnttuunnVVuujjiiÊÊ reagirao je na kritike koje sumu uputile dvoje HDZ-ove zastupnice(©uica i Kosor) glede nalaza kulturnesituacije poËetkom 2000. godineiznesenog u uvodnom dijelu Strate-gije, a odnosi se na kult πvelje ipletera. U Prijedlogu strategije nave-deno se stavlja u kondicionalni moduspa se u nastavku kaæe kako je”predstavljena slika uvelike izoπtrena,iako je ponajviπe u tom oblikupredstavljala izvor politizacija kultureza jednu novu ne samo kulturnupolitiku. A da je tome bilo posve tako,nakon otvaranja vratiju poËetkom2000. kroz vrata ne bi imao tko proÊi”.Sve u svemu tu se, kaæe, ministarnavodi jedna vrsta politiËkog odnosaprema kritici kulture kojeg niti on neprihvaÊa. Zastupnice, meutim, za-mjenjuju teze, kaæe ministar VujiÊ izanima ga zaπto se ono πto je stavljenou kondicionalu cijelo vrijeme citira uindikativnom modusu?

U nastavku sjednice govorio je AAnntteeBBeelljjoo ((HHDDZZ)). U kraÊem izlaganju i ovajse zastupnik zadræao na nalazukulturne situacije poËetkom 2000. i stim u vezi na dva citata. Iz tih se citatamoæe npr. proËitati ”da je æiva kultu-

BROJ

323

42

IHS14. II. 2002.

STRATEGIJA KULTURNOG RAZVITKA

ra, naprotiv, prepuπtena sama sebi, neparticipira u dræavnom proraËunu,

dok se koriπtenje drugih i tuihfinancijskih izvora dræi nacionalnomnelojalnoπÊu; medijima koji tokritiziraju dræe se politiËkipodrivaËkim, a pojedinci koji prote-stiraju prozivaju se javno kao vjeπtice.S druge strane, veÊ ni prvi iskazinovog kulturnog senzibiliteta, koji suse mogli odnositi viπe na novuvanjsku sliku hrvatske kulture negona njene dublje strukturalne promje-ne, nisu ostajali bez grubog odgovoraone desnice koja je promjene doæivjelakao pobjedu, dapaËe povratak ljevice;kritika rada srediπnjih nacionalnihkulturnih ustanova radi njihovaosuvremenjivanja shvaÊena je kaonapad na stoæerne ustanove nacio-nalne kulture, otvaranje prema umje-tnicima susjednih zemalja kaokapitulaciju pred agresorom, povra-tak nekih ranijih stvarnih ili dobro-voljnih disidenata, kao oslobaanjeprostora prebjezima itd.

»uvanje vlastite samobitnosti i

identiteta

Nakon teroristiËkog napada naNew York ispred svake kuÊe u tomgradu najmanje je jedna ameriËkazastava, ali i na svakom drugom autu,kaæe zastupnik. To je odgovorAmerikanaca na poziv koji im jenakon teroristiËkog napada uputionjihov predsjednik. Hrvatska je bila udaleko teæoj situaciji nakon πto je nanju izvrπena agresija, i ako su u tovrijeme u hrvatskim kazaliπtima iuopÊe priredbama dominirale rodo-ljubne teme tada to nije bila sramotaniti naπ nacionalizam i πovinizamnego rodoljublje i patriotizam.Gledano kroz povijest male dræave imali narodi svoju su samobitnost iidentitet Ëuvali kroz Ëuvanje svogjezika i kulture, nastavio je zastupnikBeljo. A to je bilo najizraæenije utrenutku kada je opstojnosthrvatskoga naroda bila najugroæenijatj. u razdoblju od 1990. godine.

Od teroristiËkog napada naAmeriku, kaæe kako niti u jednomameriËkom listu ili na televizijskojpostaji nije se Ëulo ime Bin Ladena

niti bilo koga drugog koji je povezans tom teroristiËkom grupom. Uvrijeme rata hrvatski su mediji bilipopriliËno otvoreni, prisjetio se Beljo,ali i situacije kada je urednik ”FeralTribuna” poslan na nedjelju dana nafront, ali ga se zbog Ëuvanjamedijskih sloboda u Hrvatskoj moralovratiti nazad, a zna se kakve jeslobode πirio taj list i od koga je biofinanciran, zakljuËio je zastupnikBeljo. Kaæe kako niti danas nijesiguran kako se taj list financira,dodajuÊi i ovo: ”Vjerojatno djelomiËnoiz dræavnog proraËuna, dok Hrvatskoslovo nema tu sreÊu”.

A kada je u pitanju ”desnica” i”ljevica” kaæe kako se u zadnjih 100godina ona dijelila u odnosu premasamostalnosti hrvatske dræave ihrvatskoga naroda, a ne premaonome po Ëemu se ona svugdje usvijetu odreuje tj. po socijalnimtemama i problematici. Volio bi, kaæe,da se i kod nas tako gleda ta podjelajer misli kako svima nama hrvatskadræava treba biti zajedniËka kuÊa kojuÊemo zajedniËki braniti i promoviratiu svijetu.

Uslijedile su replike. MMrr.. sscc.. PPaavvlleeKKaalliinniiÊÊ ((SSDDPP)) primijetio je da jemobilizacija urednika ”Ferala” trajalaviπe od tjedan dana, ali se ne moæeprisjetiti da je osim ovog urednikanetko drugi iz nekih drugih novina(”VeËernjaka” i ”Vjesnika” npr.) ili saHTV-a bio mobiliziran. Moæda Êezastupnik Beljo reÊi da su takvi imaliradnu obvezu, nastavio je KaliniÊ idodao joπ kako su 1991. izmiπljaneraznorazne sportske Ëete samo kakobi se naπao naËin da se ne ide na prvucrtu bojiπnice.

”Æelite li reÊi da je bojna koju susaËinjavali naπi umjetnici, i koja jeiπla po bojiπnici ohrabrivati hrvatskebranitelje bila laæna, kao i ljudi poputsnimatelja Lederera i mnogih drugihkoji su na bojiπnici dali svoj æivot dapoπalju istinu o onome πto se tamodogaalo, upitao ga je zastupnik BBeelljjoo((HHDDZZ)). Zastupnik Beljo tako ne misli.Dodaje kako je malom narodukulturna vaæna za oËuvanje njegovesamobitnosti, i ako Sjedinjene Ame-riËke Dræave toliko dræe do svogpatriotizma zaπto bi kod nas isto takvoponaπanje bilo proglaπeno sirovimnacionalizmom.

I u Hrvatskoj ponos je kada se nosizastava, ali se Ëesto puta u Hrvatskisabor ulazi bez hrvatske zastave,primijetio je predsjedatelj AArrlloovviiÊÊ tedodao kako su jedno stranaËke, adrugo je zastava hrvatske dræave.

Za MMiirroossllaavvaa KKoorreenniikkuu ((SSDDPP)) uizlaganju zastupnika Belje bilo je viπenetoËnih navoda. Korenika upozoravada ministar kulture ne odobravasredstva za pojedine filmove nitiureuje programe na Hrvatskojteleviziji. To Ëine odreena povje-renstva. A πto se tiËe ”Ferala” misli dasu ”malo pobrkani lonËiÊi”. Upravo jekod tog lista na djelu bio pokuπaj daga se uniπti nametanjem posebnogporeza koji je na svu sreÊu podpritiskom πire javnosti poslije iukinut. Dodao je joπ kako su se unovijoj hrvatskoj povijesti svehrvatske stranke od lijevih do desnihvrlo jasno odredile prema hrvatskojsamostalnosti i dræavnosti.

Mali se narodi sigurno neÊe uspjetispasiti tako da se zatvore nego upravoda se otvore prema vani, barem kadaje kultura u pitanju, primijetio je mmrr..sscc.. PPaavvllee KKaalliinniiÊÊ ((SSDDPP)). A πto se tiËe”Ferala” primijetio je kako je uvrijeme vladavine HDZ-a ovaj listdobio najdeblji dosje.

Glede podjele izmeu ljevice idesnice zastupnika AAnnttuu BBeelljjuu ((HHDDZZ))veseli πto je ta podjela prestala uhrvatskom narodu, te kaæe kako je uto vjerovao kada se 1990. vratio uHrvatsku iz Kanade. ZastupnikuKaliniÊu odgovara da kultura logiËnonije jedino sredstvo za opstanak malihnaroda, ali puno u tome pomaæe.

U nastavku sjednice govorio je ddrr..sscc.. ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ ((SSDDPP)). Za ovogzastupnika rijeË je o dobrouravnoteæenoj strategiji izmeuhtijenja i moguÊnosti, stvarnosti iæelja. Dræi kako Strategija nije doku-ment konkretne kulturne politikenego vrijednosni okvir koji πiromotvara prozor kroz koji se naziruhorizonti za ostvarivanje kulturnepolitike u Republici Hrvatskoj. Pozi-tivne promjene u naπoj kulturnojpraksi od dolaska na Ëelo dræavevladajuÊe koalicije dramatiËne su,smatra FraniÊ, a strukturne sepromjene prvenstveno reflektiraju unovom naËinu odluËivanja u kulturi,bitnom poboljπavanju materijalnogpoloæaja kulture, te kulturnim prefe-rencijama. U Hrvatskoj se kulturaoslobaa politiËke prinude, posebiceone dræavne, a ponegdje se decen-tralizacija joπ uvijek shvaÊa kao pravona centralizaciju na niæoj raziniodluËivanja. Napori Vlade u prote-klom razdoblju bili su prvenstvenousmjereni na unapreenje cjelo-kupnoga kulturnog sustava u nas, anakon novih poreznih zakona ioslobaanja od plaÊanja PDV-a niklo

BROJ

323

43

Strategija nije dovoljnonaglasila moguÊnost Hrvatskeda stvori nacionalni kulturniproizvod.

HHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr nnaakkoonn pprroovveeddeenneerraasspprraavvee jjeeddnnooggllaassnnoo pprriihhvvaattiioo pprriijjeedd--lloogg ssttrraatteeggiijjee iinnffoorrmmaacciijjsskkee ii kkoommuu--nniikkaacciijjsskkee tteehhnnoollooggiijjee,, uuzz ËËiijjuupprriimmjjeennuu HHrrvvaattsskkaa ttrreebbaa uurreeddiittii iimmooddeerrnniizziirraattii ssvvaa ppooddrruuËËjjaa ssvvooggaaææiivvoottaa..

VVaaæænnoosstt ddookkuummeennttaa jjee uu ttoommee ππttoo sseennjjiimmee RReeppuubblliikkuu HHrrvvaattsskkuu nnaassttoojjiiuuËËiinniittii uussppjjeeππnnoomm ii mmooddeerrnnoomm ddrrææaa--vvoomm ss oottvvoorreenniimm ii kkoonnkkuurreennttsskkiimmggoossppooddaarrssttvvoomm,, uutteemmeelljjeenniimm nnaazznnaannjjuu,, nnoovviimm tteehhnnoollooggiijjaammaa,, uusslluu--ggaammaa ii pprrooiizzvvooddiimmaa,, pprrii ËËeemmuu sseeuussppoossttaavvlljjaa ppoottrreebbaann ssuussttaavv oobbrraazzoo--vvaannjjaa.. PPrriittoomm jjee nnaaggllaassaakk nnaa kkoonnttiinnuu--iirraannoomm ssttjjeeccaannjjuu nnoovviihh zznnaannjjaa ppoottrree--

bbnniihh zzaa uuvvooeennjjee nnoovviihh tteehhnnoollooggiijjaa,,pprrooiizzvvooddaa ii pprroocceessaa ppoosslloovvaannjjaa..

O PRIJEDLOGU

O Prijedlogu je uvodno, u raspravigovorila zamjenica ministra znanostii tehnologije mmrr.. sscc.. DDuubbrraavvkkaa JJuurrlliinnaaAAlliibbeeggoovviiÊÊ.. Njezinim obrazloæenjemsmo se posluæili u prikazu materijala.

Informacijska i komunikacijskatehnologija temelj su ekonomije idruπtva 21. stoljeÊa te generatorpromjena u svim sferama druπtva, jer

nalaze primjene u svim granamagospodarstva i svim podruËjimaznanosti. One su i podloga zauspjeπno djelovanje poduzetniπtva idrugih druπtvenih i dræavnihstruktura. U tom smislu vaæno jeomoguÊiti svim graanima pristupinformacijama i znanju.

BuduÊi da je stupanj obrazovanja ukorelaciji s realnim dohotkom, nuænoje u obrazovanje ukljuËiti velik brojstruËnjaka radi stvaranja i primjenenovih tehnologija. Propuπtanje teprilike znaËi zaostajanje u suvre-menom i civiliziranom druπtvu.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

je 30-tak novoregistriranih umje-tniËkih organizacija, te 20-tak doku-mentarnih filmova nakon πto ih prijetoga desetak godina nije bilo. NakonpolitiËkog otvaranja 3. sijeËnja 2000.godine Hrvatska je za mnoge zemljeizuzetno kulturno otkriÊe, a zastu-pnik to potkrepljuje primjerom jedneizloæbe pejzaæne arhitekture u Japanugdje je Hrvatska dobila prvu nagradu.

Ipak, Strategiju prvenstveno zanimakako se mi prepoznajemo i kakocijenimo ono πto imamo, a uzimamokao bogom dano. Stoga zastupnik uStrategiji posebno pozdravlja prezen-taciju hrvatske kulture i umjetniËkogstvaralaπtva putem novih tehnologija,a to je, primjeÊuje potpuno u skladusa strategijom informacijske i doku-

mentacijske tehnologije o kojima jenetom raspravljao Sabor. Zastupnikdræi da Êe ostvarivanje ove strategijepridonijeti daljnjem dinamiziranjukulture, a napose kulturnom plura-lizmu, ali uz oËuvanje hrvatskihosobitosti i uz osiguravanje kulturnoodræivog razvitka primjernog ljud-skim i gospodarskim resursima uHrvatskoj. Stoga zastupnik s veseljempodræava ovaj dokument.

U zavrπnoj rijeËi ministar kultureAAnnttuunn VVuujjiiÊÊ ukratko se osvrnuo naproteklu raspravu. Kazao je kako jecijeli smisao Strategije nastojanjeizlaska kulture iz politiËke pat-pozicije nastale ideologizacijom kul-ture. ”Æelimo da izaemo iz toga, kakose nikada viπe kultura ne bizloupotrebljavala u politiËke svrhe”,kazao je ministar VujiÊ. To je, kaæe,smisao njegovog uvodnog izlaganja, iove strategije.

Kaæe kako nije razumio zastupnika–ukiÊa kada je govorio o diskri-minaciji nacionalnih manjina. Mini-star naglaπava kako u Hrvatskojnemamo kulturne politike podijeljenena nacionalne manjine, ali se neki

programi koji su iskljuËivonacionalni tako i financiraju.

Zastupnici NikoliÊ poruËio je da nemoæe Ministarstvo napraviti hrvatskikulturni proizvod, ali moæe stvoritiuvjete da se u pluralizmu razliËitihkulturnih akcija i aktivnosti do togaproizvoda i doe. Kulturni proizvodRepublike »eπke je ”©veik”, ali ga nijemoglo napraviti nikakvo ministarstvonego ga je stvorio Haπek. MinistarVujiÊ bi volio da i Hrvatska tako neπtoima, i dodaje zatim kako neke regijeu nas uspijevaju snaæno razviti svojkulturni identitet. Na kraju je obeÊaozastupnicima da Êe ministarstvokojem je na Ëelu paæljivo razmotritisve prijedloge na Prijedlog strategije.

VViiππee nniijjee bbiilloo rraasspprraavvee.. VVeeÊÊiinnoommggllaassoovvaa ((6688 ””zzaa””,, 1122 ””pprroottiivv”” ii 1100””ssuuzzddrrææaanniihh””)) zzaassttuuppnniiccii HHrrvvaattsskkooggaassaabboorraa ppooddrrææaallii ssuu PPrriijjeeddlloogg ssttrraatteeggiijjee””KKuullttuurrnnii rraazzvviittaakk -- HHrrvvaattsskkaa uu 2211..ssttoolljjeeÊÊuu””.. SSvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeeddlloozzii,,mmiiππlljjeennjjaa ii ssuuggeessttiijjee iizznneesseennee uurraasspprraavvii nnaa rraaddnniimm ttiijjeelliimmaa ii nnaapplleennaarrnnoojj ssjjeeddnniiccii uuppuuttiitt ÊÊee ssee VVllaaddiiddaa iihh uuzzmmee uu oobbzziirr pprrii iizzrraaddii iiddoonnooππeennjjuu oovvee SSttrraatteeggiijjee.

JJ..©©..

BROJ

323

44

Strategija kulturnog razvitkaima povijesno znaËenje zarazvoj kulture jednog druπtva,sveobuhvatna je i niËimoptereÊena, a nije ni politiËkiobojena.

PRIJEDLOG STRATEGIJE ”INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA -

HRVATSKA U 21. STOLJE∆U”

Nova tehnologija temelj druπtva i

ekonomije

IHS14. II. 2002.

INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA

Na ovom dokumentu radila jeskupina struËnjaka i organizirala nizjavnih rasprava te rasprava eksperatau nekoliko hrvatskih gradova (Osije-ku, Splitu, Opatiji, Puli i Zagrebu).

U dokumentu je predviena trojakauloga dræave - razrada i provedbalegislative za podruËje informacijske ikomunikacijske tehnologije - djelo-tvorna primjena informacijske ikomunikacijske tehnologije udræavnoj upravi i lokalnoj samo-upravi, te - djelovanje na preobrazbuobrazovnog sustava na svim razinamaobrazovanja.

Upravljanje provedbom Strategijetrebalo bi, po prijedlogu, biti povje-reno Nacionalnom savjetu za tehno-logije informacijskog druπtva, stru-Ënom tijelu na Ëelu s predsjednikomVlade. Time se osigurava suradnjastruËnjaka i politiËara, a za provedbustrategije koristili bi se resursi Uredaza strategiju i Ureda za inter-netizaciju.

PraÊenje predvienih aktivnosti iostvarivanja postavljenih ciljeva u imegraana, provodio bi saborski Odborza tehnike informacijskog druπtva.

RADNA TIJELA

Prijedlog su raspravila saborskaradna tijela. OOddbboorr zzaa iinnffoorrmmiirraannjjee,,iinnffoorrmmaattiizzaacciijjuu ii mmeeddiijjee pohvalio jeprijedlog i podræao ga. Naglasio je daje pri donoπenju nuæno izvrπitiusklaivanje zakonodavstva, jer jelegislativa u podruËju informacijske ikomunikacijske tehnologije jedna odnajintenzivnijih aktivnosti u svijetu.Takoer daje preporuku da se ugradepreporuke u svezi sa zaπtitom priva-tnosti, osobnih podataka i korisnikausluga.

»lanovi Odbora sugeriraju da seposebna paænja posveti izgraivanjujeftine, brze i sigurne infrastrukture,te potiËe davanje informacijskih ikomunikacijskih usluga.

Posebno je istaknut znaËaj obra-zovanja i znanstveno-istraæivaËkograda kao temelja informacijskogdruπtva, a pritom vodi raËuna o uskla-enosti s drugim djelatnostima,primjerice, πkolstvom.

Odbor je predloæio Saboru da pri-hvati Strategiju u koju bi trebale bitiugraene prihvatljive sugestije iprimjedbe.

OOddbboorr zzaa oobbrraazzoovvaannjjee,, zznnaannoosstt iikkuullttuurruu u svojoj je raspravi naglasioda Prijedlog strategije valja sagledatikao dio opÊeg prava na informaciju.Naglaπena je potreba za informa-tiËkim opismenjavanjem i nabavkomopreme, te iznalaæenjem smjernica zarazvoj Hrvatske na informacijskom ikomunikacijskom polju. Istaknuta jepotrebna za obvezivanjem tijela dræav-ne uprave, regionalne i lokalneuprave na redovito davanje graa-nima podataka na svojim Internetstranicama.

RASPRAVA

UËvrπÊuje se povezanost s

Europom

Zastupnicima se, kao πto smo rekli,obratila mr. DDuubbrraavvkkaa JJuurrlliinnaa--AAlliibbee--ggoovviiÊÊ, zamjenica ministra znanosti itehnologije i pritom govorila oPrijedlogu. Uslijedilo je izjaπnjavanjeu ime radnih tijela. LLuukkaa RRooiiÊÊ u imeOOddbboorraa zzaa iinnffoorrmmiirraannjjee,, iinnffoorrmmaa--ttiizzaacciijjuu ii mmeeddiijjee,, a dr. sc. AAnntteeSSiimmoonniiÊÊ u ime OOddbboorraa zzaa oobbrraazzoovvaannjjeezznnaannoosstt ii kkuullttuurruu..

Raspravu je nastavio u ime Klubazastupnika SDP-a dr. sc. ZZddeennkkooFFrraanniiÊÊ.. Predloæenu je strategiju na-zvao realistiËnom, i dobro uravno-teæenom izmeu htijenja i mogu-Ênosti, æelja i stvarnosti. Pohvalio jeangaæiranje najπire javnosti,struËnjaka, znanstvenika, gospodar-stvenika, studenata, i to u izravnojkomunikaciji s Vladom i putemInterneta.

Ovim dokumentom Hrvatska Ëiniiskorak u Europu, i hvata korak sinformacijskim druπtvom. Ono pak,ima potencijale u smislu poboljπanjakvalitete æivota, utjeËe na uËinkovitostu gospodarstvu i socijalnim pita-njima, te uËvrπÊuje povezanost sEuropom.

Valja znati, rekao je, da infor-macijska revolucija zahtijevaneodgodivu i korjenitu promjenustrukture i organizacije druπtva kakobi se prevladala podjela na infor-macijski bogate i siromaπne. U takvimse promjenama prvenstveno ukazujepotreba za promjenom radnogzakonodavstva.

Prema podacima, u Hrvatskoj sesvake godine udvostruËuje broj kori-snika Interneta (ima ih u Hrvatskojoko 350 tisuÊa) pa je taj procespotrebno popratiti izgradnjom jeftine,brze i sigurne infrastrukture infor-macijskog i telekomunikacijskogtræiπta. U dokumentu se predviasniæavanje cijena pristupa Internetu,smanjivanje tarifa za zakupljenevodove, a jedna od pogodnosti bila bi iuspostava mjeseËne pretplate zapristup Internetu bez obzira na brojpotroπenih impulsa.

Nadalje, Ministarstvo pravosuatrebalo bi donijeti novu zakonskuregulativu vezanu uz raËunalni kri-minal, a Dræavni zavod za normizacijui mjeriteljstvo trebao bi usvojiti tehni-Ëke norme koje Êe biti sukladne EU.

Strategija je kvalitetan dokument,rekao je, koji temeljito obraujepodruËje informacijske i komu-nikacijske tehnologije, te donosimjere koje je potrebno poduzeti.

Izrazivπi nadu u to da Êe usvajanjetehnologija biti bræe nego se predvia,u ime Kluba daje podrπku predloæenojStrategiji.

U ime Kluba zastupnika HSS-a,LLuukkaa RRooiiÊÊ je takoer podræao doku-ment, nazvao ga vrlo ozbiljnim stogaπto se njime Republika Hrvatskapribliæava krugu zemlja EU-a.

Posebno je pohvalno πto ukljuËujeπiri krug subjekata, te se primjenomtehnologija pridonosi - gospodarskomrastu, unaprjeenju radne uËinko-vitosti, obrazovanju mladih ljudi(posebno pozdravlja inicijativu formi-ranja istraæivaËkih timova). Uz to,rekao je, treba teæiti brzom donoπenjukvalitetnih zakonskih akta.

Potrebno je, smatra, predvidjetimoguÊnost da se zaπtiti privatnostkorisnika usluga te odrediti nositeljeusluga. Klub posebno ukazuje napotrebu izgradnje jeftine i brzeinfrastrukture te davanja moguÊnostigraanima da sudjeluju uinformacijskim tokovima.

Doprinos razvoju

U ime Kluba zastupnika HSP-HKDU, TToonnËËii TTaaddiiÊÊ je pohvalio

BROJ

323

45

Vaænost dokumenta je u tomeπto se njime RepublikuHrvatsku nastoji uËinitiuspjeπnom i modernomdræavom s otvorenim i konku-rentskim gospodarstvom,uteme-ljenim na znanju,novim tehno-logijama,uslugama i proizvodima, priËemu se uspostavlja potrebansustav obrazovanja.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

koncepciju Strategije koja slijeditekstove kakvi se primjenjuju u EU.

Volio bi rekao je, da se zainformatiËko komunikacijsku tehno-logiju gleda kao na doprinos razvoju,odnosno kao na doprinos komu-nikaciji izmeu pojedinih sektoragospodarstva te prenoπenja novihznanja, a ne da Êe ona Hrvatsku izvuÊiiz krize.

Ova Strategija nema smisla, smatrazastupnik, ako se ne misli ulagati uinformacijsku opremu, odnosnoumreæavanje i masovno kompjuterskoopismenjavanje. Osim toga, mora bitipovezana s ostalim strategijama -zaπtitom okoliπa, prometa i veza,πkolstva i znanosti.

Kao jednu od iluzija Strategijesmatra predvienu liberalizacijutelekomunikacijskog træiπta. Premdaje nuæna, kod nas joπ uvijek nijepostignuta, i Ëak se nameÊe pitanjekako Êe joj Hrvatska pristupiti ako jekljuËni resurs (Telekom) u rukamajedne multinacionalne kompanije.

Strategiji, rekao je, pruæa podrπku,ako budu prihvaÊeni zakoni koji Êepratiti ovu problematiku. Procjenjujeda Êe trebati zahvatiti i drugapodruËja koja Êe se i sama moratiprilagoivati novoj tehnologiji.

Hrvatska treba vidjeti svoju πansuu razvijanju hardwera jer ima svojdobar obrazovni sustav, rekao je,prigovorivπi prevelikim iznosima kojeplaÊa Hrvatska akademska mreæa(Karnet) Hrvatskim telekomunika-cijama. Primjerice, u NjemaËkoj onaima drugaËije cijene, i posluju poddaleko boljim uvjetima.

U Strategiji se planira πirenjekompjuterizacije, a ona nema πanse,rekao je, sve dok se ne provedemasovna akcija distribucije kompju-tera u Hrvatskoj.

Hrvatska stranka prava je prije 6mjeseci izradila takav svoj projekt dase u svim slojevima druπtva distri-buiraju kompjuteri.

©to se pak tiËe teksta Strategije,nedostaje joj dio koji se odnosi nanacionalnu sigurnost i zaπtitu priva-tnosti, te smatra da ju je potrebnodopuniti mjerama za masovnoopismenjavanje, πirenje kompjutera uobiteljima, i za sniæavanje cijena. Tekako se uporaba uspije omasoviti Stra-tegiju se moæe smatrati uspjeπnom,rekao je TonËi TadiÊ.

U ime Kluba zastupnika HNS-PGS-SBHS VVeessnnaa PPuussiiÊÊ je pohvalilaPrijedlog Strategije, prepoznajuÊi unjemu dva tipa aktivnosti - praktiËneprojekte koji se mogu poËeti ostva-rivati gotovo odmah i - ideju razvojadruπtva znanja, odnosno razvojainformatiËke kulture. Smatra da je uprvu grupu moguÊe uvrstiti projektinformatizacije katastra i zemljiπnihknjiga, radi sreivanja vlasniËkihodnosa. Drugi projekt - informa-tizacija javne uprave, potrebna je radinjezine izravne komunikacije sgraanima. Ne treba zaboraviti, upo-zorila je gospoa PusiÊ, funkcio-niranje na Internetu, te na potrebuubrzavanja informatizacije pravo-sua.

Tip projekta koji nosi u sebi idejurazvoja druπtva znanja, za Hrvatskupredstavlja gotovo jedinu ozbiljnuperspektivu, rekla je, a buduÊi da jeznanje kljuËni instrument gospo-darskog razvoja, potrebna jeprilagodba porezne politike. Stimu-lirao bi se razvoj softwera, te omogu-Êilo financiranje obrazovanja zakoriπtenje kompjuterima.

U pojedinaËnoj raspravi koja jeuslijedila, JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ)) jekonstatirala da se u ovoj raspravizapravo govori o buduÊnosti. Ne trebazanemariti Ëinjenicu, rekla je da samo3 posto stanovniπtva Republike Hrvat-ske moæe nabaviti kompjuter ali i naËinjenici da je u Hrvatskoj joπ uvijeknekoliko stotina tisuÊa nepismenihosoba.

Ne slaæe se s reËenim da nijepotrebno uloæiti odreena sredstva,nego suprotno - sredstva su upravo

nuæna za provoenje ove Strategije.Neprihvatljivim smatra da ÊeStrategija smanjiti broj nezaposlenih,te broj odlazaka u emigraciju.

Iskazala je protivljenje premanamjeri da se za provoenje Strategijeosniva nacionalni savjet, na Ëijem biËelu bio premijer. Dræi, naime, da jena toj poziciji potreban vrhunskistruËnjak iz tog podruËja.

Protivi se i prijedlogu da se osnujeOdbor za tehnologije informacijskogdruπtva jer veÊ postoji saborski Odborza informatizaciju i medije.

U Strategiji se navodi, rekla je,kako je potrebno odmah ulagati urazvoj informacijske komunikacijskeinfrastrukture te u uvoenje konku-rencije u telekomunikacije, uklju-ËujuÊi i lokalni pristup, πto smatra,nije moguÊe zbog prisutnog monopolaHT-a.

PodupiruÊi stav da se ovaj sustavuvede u obrazovanje, naglasila jepotrebu da ono bude ujednaËeno usvim dijelovima Hrvatske.

Ovim je javljanjem iscrpljena listaprijavljenih za raspravu pa sezastupnicima obratila zamjenica mini-stra znanosti i tehnologije mr. sc.DDuubbrraavvkkaa JJuurrlliinnaa--AAlliibbeeggoovviiÊÊ.. ZZahva-lila je na sugestijama i prijedlozima,te dodala kako je veÊinu moguÊeprihvatiti. PrihvaÊanjem konaËnogteksta ovog dokumenta Vlada ide uoperacionalizaciju i donoπenje nizaoperativnih programa i projekata, aneki su u zakonodavnom smislu veÊnaËinjeni. Zastupnici je na prigovorodgovorila da za neke dijelove ovogprojekta novac ipak neÊe bitipotreban.

GGllaassoovvaalloo ssee ii jjeeddnnooggllaassnnoo jjee ssaa 9900ggllaassoovvaa ””zzaa”” ppooddrrææaann PPrriijjeeddlloogg SSttrraa--tteeggiijjee ””IInnffoorrmmaacciijjsskkaa ii kkoommuunniikkaa--cciijjsskkaa tteehhnnoollooggiijjaa -- HHrrvvaattsskkaa uu 2211..ssttoolljjeeÊÊuu””,, ttee ddaa ssvvee pprriimmjjeeddbbee,, pprriijjeedd--lloozzii,, mmiiππlljjeennjjaa ii ssuuggeessttiijjee iizznneesseennee uurraasspprraavvii nnaa rraaddnniimm ttiijjeelliimmaa ii nnaapplleennaarrnnoojj ssjjeeddnniiccii bbuudduu uuppuuÊÊeennii VVllaaddiiRReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee ddaa iihh uuzzmmee uuoobbzziirr pprrii iizzrraaddii ii ddoonnooππeennjjuu SSttrraatteeggiijjee..

MM..PP..

BROJ

323

46

IHS14. II. 2002.

PRAVA HRVATSKIH BRANITELJA

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa zzaassttuuppnniiccii HHrrvvaatt--sskkoogg ssaabboorraa pprriihhvvaattiillii ssuu IIzzvvjjeeππÊÊeekkoojjeeggaa jjee ppooddnniijjeellaa VVllaaddaa RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee.. UU nnaaddlleeæænniimm rraaddnniimm ttiijjeellii--mmaa,, kkoojjaa ssuu pprrvvii rraazzmmoottrriillaa rreeËËeenniiddookkuummeenntt,, ssuuddjjeelloovvaallii ssuu uuzz pprreedd--ssttaavvnniikkee pprreeddllaaggaatteelljjaa ii ËËllaannoovviiuuddrruuggaa kkoojjee ssuu pprrooiizzaaππllee iizz DDoommoo--vviinnsskkoogg rraattaa.. OOcciijjeennjjeennoo jjee ddaa sseettrraajjnnaa pprraavvaa ii ssttaannooggrraaddnnjjaa zzaabbrraanniitteelljjee uussppjjeeππnnoo pprroovvooddee,, ddookk jjeennaajjvviiππee kkrriittiiËËkkiihh ooccjjeennaa bbiilloo ookkoossppoorroogg zzaappooππlljjaavvaannjjaa hhrrvvaattsskkiihhbbrraanniitteelljjaa.. MMiinniissttaarr hhrrvvaattsskkiihh bbrraannii--tteelljjaa,, IIvviiccaa PPaannËËiiÊÊ nnaajjaavviioo jjee ddaa ÊÊeeoovvoomm pprroobblleemmuu bbiittii ppoossvveeÊÊeennaa oossoobbiittaappoozzoorrnnoosstt,, aallii ii uukkaazzaaoo nnaa ppoottrreebbuussnnaaæænniijjeegg aannggaaææiirraannjjaa oossttaalliihh ttiijjeellaaddrrææaavvnnee uupprraavvee kkoojjaa mmoogguu ppoommooÊÊii pprriibbrrææeemm zzaappooππlljjaavvaannjjuu hhrrvvaattsskkiihhbbrraanniitteelljjaa..

O IZVJE©∆U

IzvjeπÊe koje je podnijela VladaRepublike Hrvatske odnosi se narazdoblje od 1. sijeËnja do 30. lipnja2001. godine. Izvori podataka nakojima se temelji IzvjeπÊe prikupljenisu od resornih ministarstava i zavodanadleænih za provedbu odreenihprava sukladno odredbama Zakona.Provedba odredbi pojedinih Ëlanaka,objedinjena je po poglavljima gdje sedonosi prikaz osiguranih i utroπenihfinancijskih sredstava i broj kori-snika odreenog prava. U okviru svogdjelokruga, Ministarstvo hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata,obavlja svoj temeljni zadatak - provodiodredbe Zakona i rjeπava statusnapitanja stradalnika Domovinskograta. U izvjeπtajnom razdoblju nasta-vilo se s preustrojem organizacijerada u cilju osiguranja uËinkovitostisustava provedbe odredbi Zakona, te

πto kvalitetnijoj skrbi o stradalnicimaDomovinskog rata. U tijeku je izradaPravilnika o unutarnjem redu Mini-starstva temeljenog na Uredbi ounutarnjem ustrojstvu, usvojenoj nasjednici Vlade Republike Hrvatske, od26. 07. 2001. godine. Takoer je uizvjeπtajnom razdoblju, Ministarstvobilo aktivni sudionik donoπenja novogZakona o pravima hrvatskih brani-telja, koji je na osnovu dotadaπnjeprakse, nastojao otkloniti odreenepravne nejasnoÊe koje su bile prisutneu dosadaπnjem Zakonu, te ga svojimsuvremenim rjeπenjima prilagoditi ipribliæiti europskom zakonodavstvu.

Kako bi se ubrzao rad, Ministarstvoje uvelo elektronski naËin eviden-tiranja predmeta, te je kompjutorskiumreæeno sa svim podruËnim jedini-cama. U Dræavnom proraËunu za2001. godinu planirano je zaprovedbu Zakona o pravima hrvatskihbranitelja, utroπiti iznos od2.268.503.654,00 kuna. U prvih πestmjeseci namjenski je potroπeno957.146.109,00 kuna. IzvjeπÊe jepodijeljeno na analizu sredstavautroπenih za: trajnu novËanu pomoÊ ijednokratna novËana prava, stambenozbrinjavanje, prava iz mirovinskog iinvalidskog osiguranja, prava nadoplatak za djecu, zapoπljavanjehrvatskih branitelja, prava iz zdrav-stvenog osiguranja, carinske i pore-zne olakπice, prava upisa u obrazovneustanove i prava na stipendiju, pravana smjeπtaj u uËeniËke i studentskedomove, prava na besplatne udæbe-nike, poËasne Ëinove, ekshumacije,identifikacije i pokope hrvatskihbranitelja, obiljeæavanje mjestamasovnih grobnica, memorijalnagroblja ærtava iz Domovinskog rata,psihosocijalne programe, te nasuradnju s udrugama proizaπlim izDomovinskog rata.

RADNA TIJELA

OOddbboorr zzaa rraattnnee vveetteerraannee razmotrioje podnijeto IzvjeπÊe i proveo raspravuu svojstvu matiËnog radnog tijela.Sjednici su pored predstavnika pred-lagatelja nazoËili i predstavniciudruga proizaπlih iz Domovinskograta. U uvodnom dijelu ministarhrvatskih branitelja istaknuo je dapodnijeto IzvjeπÊe predstavlja najo-buhvatniji i najtransparentniji tema-tski dokument koji je upuÊen usaborsku raspravu. Ministarstvo imapodatke o broju korisnika svihzakonskih prava, ali joπ uvijek nemaustrojenu bazu podataka o hrvatskimbraniteljima, odnosno registar brani-telja. Ovi Êe poslovi biti okonËani kadase dostave svi mjerodavni podaci odMORH-a i MUP-a.

Najbolji rezultati u navedenomizvjeπtajnom razdoblju odnose se nastanogradnju, dok je najviπe problemauoËeno na pitanjima zapoπljavanja ovepopulacije. Glavni uzrok slabihrezultata postignutih u programuzapoπljavanja su neinformiranostsamih branitelja, te nepovezanost islaba suradnja nadleænih dræavnihinstitucija, kao i nespremnost dræa-vnih tijela vlasti na zapoπljavanjehrvatskih branitelja.

Predstavnici udruga ocijenili su dase realizacija trajnih prava, te stam-beno zbrinjavanje provodi potrebnomdinamikom, ali su izrazili nezado-voljstvo sporim zapoπljavanjemnezaposlenih branitelja. I u raspraviËlanova Odbora, ovaj je problemistaknut kao najveÊi i najaktualniji ucjelokupnoj djelatnosti, te je istaknutapotreba za bræom prekvalifikacijom iπkolovanjem nezaposlenih branitelja.Spomenut je i odreeni stupanjopstrukcije pri zapoπljavanju brani-telja, odnosno nedovoljne koordini-ranosti nadleænih ministarstava, πto

BROJ

323

47

IZVJE©∆E O PROVEDBI ZAKONA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG

RATA I »LANOVA NJIHOVIH OBITELJI, ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJE»NJA DO 30. LIPNJA 2001.

GODINE

Potaknuti bræe zapoπljavanje

hrvatskih branitelja

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

u buduÊem radu treba ukloniti. Prora-Ëunska sredstva namijenjena zapo-πljavanju trebala bi se uËinkovitijetroπiti, poglavito u svrhu podizanjarazine obrazovanja samih branitelja.

Nakon provedene rasprave, Odborje jednoglasno odluËio predloæitiHrvatskom saboru donoπenje zaklju-Ëka kojim se prihvaÊa IzvjeπÊe oprovedbi Zakona o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata iËlanova njihovih obitelji od 1. sijeËnjado 30. lipnja 2001. godine.

OOddbboorr zzaa oobbiitteelljj,, mmllaaddeeææ ii ππppoorrttrazmotrio je podnijeto IzvjeπÊe kaozainteresirano radno tijelo, a posebnuje pozornost usmjerio na odredbekojima se reguliraju prava nadoplatak za djecu, besplatno dobivanjeπkolskih udæbenika, smjeπtaj u uËe-niËke i studentske domove, i stam-beno zbrinjavanje. U raspravi jeizraæeno miπljenje da bi Vlada joπjednom trebala razmotriti moguÊnostkojom bi svoj djeci poginulih, zato-Ëenih i nestalih hrvatskih branitelja,ostao doplatak za djecu u najviπemiznosu, kako je regulirano starimZakonom. »lanovi Odbora razmotrilisu visinu planiranih proraËunskihsredstava za potrebe branitelja,stambenu problematiku i pitanjebræeg zapoπljavanja. Ocijenili suujedno, da je Povjerenstvo za revizijuinvalidnosti utvrdilo preveliki brojmanjkavosti, jer su odreene pogre-πke pronaene u Ëak 2/3 predmeta, aukazano je i da Êe se broj korisnikaprava na doplatak za djecu, zbogstupanja na snagu novih zakonskihpropisa znatno smanjiti.

Naglaπeno je da bi Ministarstvotrebalo uloæiti dodatne napore kako binezaposleni branitelji nastaviliπkolovanje, odnosno prekvalifikaciju.Time bi se ubrzala i moguÊnostnjihovog zapoπljavanja, jer u stru-kturi nezaposlenih, znaËajan postotakËine upravo nekvalificirani i niskokvalificirani branitelji. Na kraju jebilo rijeËi i o stvaranju povoljnijihuvjeta za nabavku invalidskih orto-pedskih pomagala, te pomoÊi drugeosobe za najteæe stradale invalide.

Nakon provedene rasprave, Odborje jednoglasno predloæio Hrvatskomsaboru donoπenje zakljuËka kojim seprihvaÊa podnijeto IzvjeπÊe.

RASPRAVA

Podneseno IzvjeπÊe u imepredlagatelja dodatno je obrazloæio

predstavnik predlagatelja, ministarhrvatskih branitelja iz Domovinskograta IIvviiccaa PPaannËËiiÊÊ.

Predstoji izrada registra svih

branitelja

Naglasio je da su svi korisnici pravaevidentirani u Ministarstvu, a u tijekuje izrada registra svih hrvatskihbranitelja koji su sudjelovali uDomovinskom ratu. Ukazao je daposebnu pozornost treba posvetitizapoπljavanju hrvatskih branitelja. Uovom sluËaju snaænija potpora moralabi uslijediti i od velikih gospodarskihsubjekata, koji su u veÊinskomdræavnom vlasniπtvu. Napomenuo jeda je postignut dogovor s GradomZagrebom i Privrednom bankom,kojim se osigurava 55 milijuna kunaza kreditiranje poduzetniËkih poslovaza hrvatske branitelje. IzvjeπÊeukazuje da je broj hrvatskih ratnihvojnih invalida uveÊan za nekolikostotina, naglasio je ministar. Ocijenioje na kraju, da Êe se u slijedeÊemperiodu nastojati osigurati povoljnijitrendovi; od zapoπljavanja, do rjeπa-vanja statusnih pitanja za πto veÊi brojstradalnika Domovinskog rata.

Nakon njega u ime Odbora zaobitelj, mladeæ i πport govorio jezastupnik VVeelliimmiirr PPlleeππaa. Istaknuo jeda je Odbor posebnu pozornost uraspravi posvetio odredbama kojimase regulira pravo na doplatak zadjecu, pravo na besplatne udæbenike,smjeπtaj u uËeniËke i studentskedomove, te stambeno zbrinjavanje.

U raspravi je iznijeto i miπljenje dabi Vlada trebala razmotriti moguÊnostkojom bi svoj djeci poginulih,zatoËenih i nestalih hrvatskih brani-telja ostao doplatak za djecu u najvi-πem iznosu. »lanovi Odbora izrazili suzadovoljstvo podatkom da je porastaobroj stanova koji su u izvjeπtajnomrazdoblju dodijeljeni hrvatskim brani-teljima, a raspravili su i o provedbirevizije invalidnosti. Tom je prilikompredstavnik HVIDR-e iznio zamjerkena zakonske kriterije, ukazujuÊi da seranjavanje priznaje samo na prvoj crtibojiπnice tijekom obavljanja ratnihzadataka. Istaknuo je da poËetkomrata nije bilo moguÊe toËno definiraticrtu bojiπnice, a slobodnog vremena utom periodu nije ni bilo. Izraæena jezabrinutost πto raste broj novopri-javljenih nezaposlenih hrvatskihbranitelja, te je resornom ministar-stvu upuÊena poruka da uËini dodatnenapore na njihovom doπkolovanju i

prekvalifikaciji. Predstavnica predla-gatelja oËitovala se i na primjedbeHVIDR-e koje se odnose na pravo nanjegu u kuÊi i visinu sredstava zaortopedska pomagala. Istaknula je dase donoπenjem novog Zakona opravima hrvatskih branitelja, ukinulamoguÊnost dobivanja sredstava zanjegovatelja i istovremenu pomoÊdruge osobe. Prema vaæeÊim propi-sima, samo 100%-tni invalidi prveskupine koji boluju od kvadriplegijeimaju pravo na davanja po ove dvijeosnovice.

Nakon provedene rasprave Odbor jejednoglasno odluËio predloæiti Hrvat-skom saboru donoπenje zakljuËkakojim se prihvaÊa IzvjeπÊe o provedbiZakona o pravima hrvatskih brani-telja iz Domovinskog rata i Ëlanovanjihovih obitelji za razdoblje od 1.sijeËnja do 30. lipnja 2001. godine,zakljuËio je zastupnik Velimir Pleπa.

Slaba obavijeπtenost branitelja

U ime Odbora za ratne veteraneizvjeπÊe je podnio zastupnik ÆÆeelljjkkooMMaalleevviiÊÊ, napominjuÊi da su nasjednici bili nazoËni i predstavniciudruga proizaπlih iz Domovinskograta. I on je istaknuo da su najveÊiproblemi i teπkoÊe uoËeni u rjeπavanjuproblema nezaposlenosti hrvatskihbranitelja, prvenstveno zbog nedo-reËenosti i nepreciznosti pojedinihodredbi starog zakona. Glavni razlogslabih rezultata postignutih uprovoenju programa zapoπljavanja,su slaba obavijeπtenost samih brani-telja, te loπa suradnja nadleænihdræavnih institucija. Uz problemnezaposlenosti, ukazano je i napotrebu da se pojaËaju programi za

doπkolovanje i dokvalifikaciju hrvat-skih branitelja iz Domovinskog rata.Nakon provedene rasprave ËlanoviOdbora jednoglasno su podræaliprihvaÊanje reËenog IzvjeπÊa, zaklju-Ëio je zastupnik Æeljko MaleviÊ.

Nakon njegovog izlaganja govorilisu predstavnici klubova parlamen-tarnih stranaka, a prvi je u ime Klubazastupnika HDZ-a, rijeË dobiozastupnik JJuurraajj NNjjaavvrroo,, dr.med.Podsjetio je na prijaπnji rad, kao i na

BROJ

323

48

Nakon posljednjihparlamentarnih izborauslijedile su znaËajneredukcije zakonskih pravahrvatskih branitelja.

IHS14. II. 2002.

PRAVA HRVATSKIH BRANITELJA

same okolnosti osnivanja Ministar-stva hrvatskih branitelja, te ukazaona kaπnjenje pri zakonskoj obvezipodnoπenja periodiËnih izvjeπÊaHrvatskom saboru. Govorio je zatim io novom ustrojstvu resornog mini-starstva, ukazujuÊi da je doπlo dopromjena u njegovom kadrovskomsastavu. Istaknuo je da je nakon 3.sijeËnja 2000. godine doπlo doreduciranja pojedinih zakonskih pra-va, iako je reËeno da neÊe bitizakidanja u pravima hrvatskih brani-telja i stradalnika. Zastupnik dr.Juraj Njavro zatim je analiziraopojedina poglavlja IzvjeπÊa, kao isredstva koja su bila odvojena zarealizaciju navedenih prava.

Upozorio je da je u Vukovarsko -srijemskoj æupaniji otpuπteno 528policajaca koji su preteæno bilihrvatski branitelji, Ëime su njihoveobitelji izgubile temeljna socijalnaprava, a da se pri tome Ministarstvonije oglasilo. SliËna je bila i situacijakada je 180 Ëlanova upravnih vijeÊarazliËitih medicinskih ustanova,jednostavno prebrisano, izmijenjeno ismijenjeno. Ovu je situaciju usporedios aktualnim stradanjima pacijenatana dijalizi, upozoravajuÊi da pritomnitko iz upravnih vijeÊa nije smije-njen. Podsjetio je i na neprikladnoimenovanje groblja hrvatskih brani-telja u Vukovaru u ”Memorijalnogroblje”, te na kraju ocijenio da seveÊa pozornost treba poklonitirjeπavanju problema nezaposlenihhrvatskih branitelja, te skrbi djecepoginulih i nestalih hrvatskihbranitelja.

U ime Kluba zastupnika HSLS-agovorio je zastupnik ÆÆeelliimmiirr JJaannjjiiÊÊ,koji je na poËetku izlaganja ocijenioda treba pruæiti potporu i prihvatitireËeno IzvjeπÊe. Zatim je izniostatistiËke podatke o stambenojproblematici hrvatskih branitelja,istiËuÊi da nije razvidno jesu li svihrvatski ratni invalidi najviπih sku-pina veÊ u cijelosti zbrinuti. Upozorioje da je u izvjeπtajnom razdoblju pravona invalidsku mirovinu ostvarilo 367novih korisnika, tako da je ukupanbroj porastao na 17.388 korisnika.

Ubrzati zapoπljavanje hrvatskih

branitelja

Analizirao je zatim i dio IzvjeπÊakoji se odnosi na reviziju ocjenainvalidnosti, ocjenjujuÊi da je najËeπÊemijenjan postotak invaliditeta. I on jezatim u nastavku svoga izlaganja

govorio o problemima nezaposlenihhrvatskih branitelja, ukazujuÊi nakrπenje pojedinih zakonskih odredbi,πto se ne bi smjelo dogaati itolerirati. Podsjetio je da je u izvje-πtajnom razdoblju pri Hrvatskomzavodu za zapoπljavanje bilo prija-vljeno 34.277 nezaposlena branitelja.Istovremeno je u πest mjeseci bilo9.833 novoprijavljene nezaposleneosobe, a zaposleno je 6.700 hrvatskihbranitelja. Ukazao je zatim da jeministarstvo provodilo i programestruËnog osposobljavanja, prekvalifi-kacije i dokvalifikacije nezaposlenihbranitelja. Ugovori su potpisani s

”Brodosplitom”, ”Uljanikom” i ”Brodo-trogirom”, a njima bi se trebaloomoguÊiti zapoπljavanje 89 osoba.Upozorio je da postoji odreenaopstrukcija poslodavaca pri zapo-πljavanju hrvatskih branitelja, pa bitrebalo osigurati snaæniju koordi-naciju viπe ministarstava kako bi seuoËeni problemi πto bræe i kvalitetnijerijeπili. Govorio je zatim i oekshumaciji ostataka poginulih brani-telja, upozoravajuÊi i na obveze kojemora izvrπavati Vladin Ured zazatoËene i nestale osobe. Stoga zaËu-uje, nastavio je zastupnik, nedavnaizjava iz Ministarstva vanjskihposlova da smo zainteresirani za ula-zak SR Jugoslavije u europskeasocijacije i VijeÊe Europe. Smatra daje trebalo upozoriti drugu stranu dasve njihove ambicije i planovi, ovise orezultatima i suradnji o ovimznaËajnim i otvorenim humanitarnimproblemima. Upozorio je zatim da upoglavlju koji se bavi psiho -socijalnim problemima, manjkajupodaci o suicidima hrvatskih brani-telja, a potrebno je i πto hitnije izraditiregistar oboljelih od PTSP-a, naglasioje zastupnik Æelimir JanjiÊ.

Dobrim je ocijenio πto se diozacrtanih programa realizirao u sura-dnji s udrugama koje su proistekle izDomovinskog rata. Takve primjeretreba poticati jer se radi o progra-mima koji su namijenjeni upravohrvatskim braniteljima.

Zatim je u ime Kluba zastupnikaHSS-a govorio zastupnik SSttjjeeppaannÆÆiivvkkoovviiÊÊ koji je podnijeto izvjeπÊeocijenio obuhvatnijim i preciznijim,od ranije podnijetih materijala o

reËenoj temi. Ukazao je ipak, da jeresorno ministarstvo prikupljalozbirne podatke iz ostalih mini-starstava, pa je upitan opseg njihovenadleænosti. UoËen je i pozdravljenpomak na podruËju stambenog zbri-njavanja, jer je dodijeljeno 395novoizgraena stana, a tijekom cijelegodine napravljeno je za branitelje istradalnike Domovinskog rata uku-pno 1300 stanova. Meutim, iz tabelese ne razaznaje koliko branitelja joπËeka na stambeno zbrinjavanje, akoliko ima zahtjeva za dodjelomkredita. Podsjetio je ujedno da su seiz braniteljskih udruga Ëuli i glasovio dovrπenim stanovima, koji joπuvijek nisu dodijeljeni krajnjimkorisnicima. Analizirao je zatim isuradnju jedinica lokalne uprave isamouprave, istiËuÊi da su samodjelomiËno ispoπtovane zakonskeodredbe. Iznijeti podaci ukazuju daposlove oko revizije invalidnosti trebanastaviti, a posebnu pozornost potre-bno je posvetiti bræem zapoπljavanjubranitelja.

Smatra da treba uloæiti dodatnenapore kako bi se smanjila brojka odËak 34.000 nezaposlena braniteljaprema posljednjim statistiËkim poda-cima. Istovremeno je upozorio da jepotroπeno samo 6% sredstava, koja subila namijenjena za zapoπljavanje, paje evidentno da se radi o loπojkoordinaciji Ministarstva hrvatskihbranitelja i ostalih sudionika u ovomvaænom projektu. Pozdravio jesuradnju izmeu Ministarstva i udru-ga hrvatskih branitelja i stradalnika,ali je i u ovom sluËaju upozorio da jena programe potroπeno samo 30% odpredvienih sredstava. Na kraju jepodræao podneseni zakonski tekst, tezatraæio da se πto skorije izradi popisukupnog broja hrvatskih branitelja.

Potaknuti programe besplatnog

πkolovanja i prekvalifikacije

Podnijeto IzvjeπÊe predstavlja pre-gledan i detaljan dokument, ocijenioje zastupnik ÆÆeelljjkkoo MMaalleevviiÊÊ, koji jegovorio u ime Kluba zastupnika SDP-a. Vidljivo je ujedno, da je dinamikaostvarivanja trajnih zakonskih pravazadovoljavajuÊa, πto su ocijenili ipredstavnici braniteljskih udruga nasastancima radnih tijela Hrvatskogsabora. SliËna je ocjena donesena i napodatke kojima se opisuju uËinjeniposlovi oko stambenog zbrinjavanja,dok je izraæena zabrinutost zbogvelikog broja nezaposlenih branitelja.

BROJ

323

49

Izgradnja stanova zabranitelje predstavljaohrabrujuÊi nagovjeπtaj bræegrjeπavanja problema.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Ocijenio je da Êe ovaj problem biti joπdugo prisutan, jer ovisi o ukupnimmakroekonomskim pokazateljima igospodarskim kretanjima u druπtvu.

Upozorio je da nezaposlenost kodbraniteljske populacije Ëesto dovodido njihovog revolta i rezignacije. Zbogovih razloga treba ojaËati napore kakobi se saniralo postojeÊe stanje iotvorile povoljnije æivotne perspe-ktive. Potrebno je ublaæiti inepovoljnu kvalifikacijsku i obra-zovnu strukturu, te potaknuti progra-me besplatnog doπkolovanja iprekvalifikacije. I braniteljske udrugetrebale bi po ovom pitanju biti znatnoaktivnije, jer mogu povezati i pota-knuti branitelje da se odluËnijeopredijele za ove programe.

Dok se ne ostvare navedenesveobuhvatne pretpostavke, popu-lacija branitelja i dalje Êe dijelitisocijalnu sudbinu Ëitave hrvatskenacije, ocijenio je zastupnik. Na krajuje istaknuo da Êe Klub zastupnikaSDP-a dati podrπku podnijetom doku-mentu kojega je ocijenio kvalitetnim iiscrpnim.

Za Klub zastupnika HSP-HKDU-a,govorio je zastupnik VVllaaddoo JJuukkiiÊÊ, kojije podneseni dokument ocijenio zaka-snjelim s obzirom na velike promjenekoje su se u meuvremenu dogodilena tom podruËju. Tim je promjenamadoπlo do drastiËnih smanjivanjazakonskih prava, a velikih razlika biloje i prilikom obraËunavanja osnovice,prema kojoj se izraËunavala inva-lidnina. Zatraæio je od ministra darazjasni razloge zbog kojih su 100%-tni invalidi podnijeli pojedinaËnetuæbe protiv Ministarstva, kao i da seizbjegne blamaæa dræave prema ovojgrupi najteæih stradalnika. Ovakategorija stradalnika nije brojËanovelika, pa bi trebalo razmotriti ipitanje dodatne struËne pomoÊi kojumoraju imati zbog visokog stupnjaoπteÊenosti organizma.

GovoreÊi o stambenom zbrinja-vanju, naglasio je da zakonska pravaimaju samo stradalnici, dok jenajbrojnija skupina hrvatskih brani-telja, bez ikakve dodatne pomoÊi potom pitanju. Smatra ujedno da je broj

dodijeljenih kuÊa (24) u izvjeπtajnomrazdoblju premalen, jer je to jedno odrjeπenja koje bi zacijelo zadovoljilooËekivanja onih branitelja kojinemaju rijeπen stambeni problem.Predloæio je zatim da se omoguÊiotkup stanova onim stradalnicimakojima je stan dodijeljen od hrvatskedræave, jer bi se takvom politikomostvarila korist za obje strane.

VraÊajuÊi se u izlaganju ponovnona problem invalidnosti, zastupnikJukiÊ analizirao je i neke segmenteoko revizije invalidnosti. Smatra da serevizija svakako mora obavljati, ali bise javnosti trebali ispriËati svi oni,koji su govorili o velikom broju”laænih invalida”. Podræao je na krajunamjeru Ministarstva da izradi pre-ciznu evidenciju braniteljske popu-lacije, te potaknuo na bræe rjeπavanjeproblema nezaposlenih hrvatskihbranitelja. Problem nezaposlenostipredstavlja veliko iskuπenje za svedræavne strukture, jer je to temeljnopravo od kojega se mora poËeti svakirad na realizaciji ostalih zakonskihprava. Osim zdravstvene zaπtite,

veliki broj branitelja u ovom trenutkunema nikakvih drugih prava, a govorise i o skorom ukidanju ovoga prava.Hrvatski branitelji trebali bi imatiprednost pri zapoπljavanju, ali jepraksa demantirala ovu dobrunamjeru, i to pravo postalo je tekdeklaratorno. Bilo bi dobro kada bi seu IzvjeπÊu moglo utvrditi koliki je biobroj novozaposlenih branitelja utijelima dræavne uprave. U tompogledu, podnijeto IzvjeπÊe je manj-kavo jer se ne vidi kolika je suradnjapo pitanju zapoπljavanja braniteljaostvarena s ostalim tijelima dræavnevlasti, zakljuËio je zastupnik JukiÊ.Istaknuo je da podnijeti tekst primajuna znanje, ali njegovim sadræajemnikako nisu zadovoljni.

Odgovoriti na oËekivanja

najteæih invalida

Nakon toga za rijeË se javilazastupnica JJaaddrraannkkaa KKoossoorr ((HHDDZZ))koja je takoer upozorila da podnijetoIzvjeπÊe viπe nije aktualno, veÊ bi

trebalo raspravljati o provedbi novogaZakona o pravima hrvatskih brani-telja. Istaknula je zatim, da joπ uvijeknisu donijeti provedbeni akti, padolazi do razliËitih tumaËenja iobjaπnjenja pojedinih odredbi. Uka-zala je i na oËekivanja 100%-tnihinvalida, koji traæe da ih na razgovorprimi resorni ministar, kako bi gaupozorili na postojeÊe probleme. Zapi-tala je ujedno, zbog Ëega nijepodnijeto izvjeπÊe o zatoËenim inestalim hrvatskim braniteljima,naglaπavajuÊi da se radi o prio-ritetnom i osjetljivom pitanju. Njihoveobitelji joπ uvijek Ëekaju na istinu osvojim najmilijima, koji su nestali iliodvedeni tijekom ratnih zbivanja odagresora.

Govorila je zatim i o problemunezaposlenosti kod braniteljskepopulacije, upozoravajuÊi da se najvi-πe radi o ljudima koji su stari izmeu30 i 34 godine. Zatraæila je iobjaπnjenja zbog Ëega je doπlo do 40%-tnog smanjivanja onih sredstava kojasu bila namijenjena za Nacionalniprogram zapoπljavanja. U situacijikada svi govore o problemima neza-poslenosti, dajuÊi potporu bræemzapoπljavanju branitelja, dolazi donelogiËnog smanjivanja sredstva zanavedene potrebe, ocijenila jezastupnica Kosor.

Smatra ujedno da se moglo viπeuËiniti i na primjerenom obiljeæavanjumjesta masovnih grobnica, te izraditii registar oboljelih od PTSP-a. Nakraju je upozorila da treba preispitatipostojeÊa zakonska prava 100%-tnihinvalida koji se tuæe da su imzakonska prava smanjena izmeu 40i 50%, a potrebno je zaπtititi i obiteljbranitelja koji je izvrπio suicid.

Zastupnik MMiirroossllaavv KKoorreenniikkaa ((SSDDPP))upozorio je na potrebu bolje koor-dinacije izmeu Ministarstva hrvat-skih branitelja i osoba koje su uæupanijama neposredno zaduæene zarjeπavanje braniteljskih problema izakonskih prava. Upozorio je i napojedinaËne sluËajeve stradavanjabranitelja izvan linija bojiπnice. Naveoje sluËaj kojega je doæivjela skupinapolicajaca iz Varaædina, koja je tije-kom akcije ”Oluja” imala prometnunesreÊu s tragiËnim i trajnim poslje-dicama. Sada se ovim ljudimatemeljem revizijskih rjeπenja oduzimainvalidnost, πto je ocijenio pogreπnimpristupom. Suradnjom svih nadleænihdræavnih tijela, trebalo bi u ovakvimsluËajevima toËno odrediti i definiratizakonska prava, upozorio je zastu-pnik Korenika. Naveo je zatim da bi i

BROJ

323

50

Potrebno je ublaæitinepovoljnu kvalifikacijsku iobrazovnu strukturubranitelja, te potaknutiprograme besplatnogπkolovanja i prekvalifikacije.

Hrvatski branitelji trebali biimati prednost prizapoπljavanju u pojedinetvrtke, ali praksa jedemantirala ovu dobrunamjeru predlagatelja.

IHS14. II. 2002.

PRAVA HRVATSKIH BRANITELJA

udovicama trebalo osigurati zakonskaprava oko otkupa stanova, te istaknuoi pojedine uspjeπne programe kojimaje omoguÊeno samozapoπljavanje 59branitelja na podruËju Varaædinskeæupanije tijekom 1998. i 1999. godine.

Smatra da bi ovi programi privuklii viπe nezaposlenih branitelja, uka-zujuÊi i na potrebu odgode prilikomotplate kredita. Podnijeto IzvjeπÊeocijenio je kvalitetnim, ocjenjujuÊiujedno da bi iznijete primjedbe moglepoboljπati buduÊi rad Ministarstvahrvatskih branitelja.

Kolika su prava ”obiËnih”

branitelja?

Zatim je rijeË uzela zastupnicaDDaarriinnkkaa OOrreell ((HHSSLLSS)) koja se prvozanimala za razloge zbog kojih sve dodanas nije napravljen registarbranitelja. Smatra da se sve rele-vantne okolnosti trebaju uzeti u obzir,prilikom donoπenja konaËnih odlukavezanih uz prava hrvatskih braniteljaiz Domovinskog rata. Upozorila je naminimalna prava hrvatskih braniteljakojima preostaje tek povlastica prili-kom kupnje osobnih vozila, a usuπtini najveÊi broj branitelja nemanikakvih zakonskih pogodnosti.Smatra da se i posredstvom javnihmedija trebaju suoËiti svi sporniargumenti i njihovi protagonisti,kako bi se ukrπtanjem podatakakonaËno spoznala potpuna istina ookolnostima stradavanja.

Ocijenila je da bi s jedne stranetrebali sudjelovati predstavnici Mini-starstva branitelja, a s druge stranebranitelji i ostale kategorije stradal-nika. Smatra da bi se time konaËnoutvrdili istinski branitelji. Na kraju jepodneseno IzvjeπÊe ocijenilakvalitetnim dokumentom kojega valjapodræati.

Zastupnik JJoossiipp LLeekkoo ((SSDDPP)) javio sezbog povrede Poslovnika, te upozorioda se raspravlja o vaænom IzvjeπÊuiako je nazoËno samo 15% zastupnika,a zatim se zbog replike javio

zastupnik JJuurraajj NNjjaavvrroo,, dr. med.((HHDDZZ)). Naveo je sva zakonska pravahrvatskih branitelja, spominjuÊi dupliradni staæ, pravo na dionice, naknadui uvoz motornog vozila bez plaÊanjapristojbi. Zastupnik MMaarriijjaann MMaarrππiiÊÊ((HHSSSS)) zatraæio je rijeË, kako binapomenuo da HSS trenutno imasjednicu Glavnog odbora, pa je torazlogom zbog kojega pojedinipredstavnici navedene stranke nisunazoËni raspravi.

Rjeπavanje nagomilanih starih

problema

Nakon toga ponovno je govorioministar IIvviiccaa PPaannËËiiÊÊ, dajuÊi zavrπneocjene o provedenoj raspravi. Smatrada se Ministarstvo hrvatskih brani-telja Ëesto puta neopravdano prozivakako bi netko skupio politiËke poene,a kada se traæi konstruktivandoprinos, kritiËari uvijek odustaju odsnaænijeg angaæmana i rada narjeπavanju nagomilanih problema.Ukazao je zatim na sve poteπkoÊe okobræeg zapoπljavanja branitelja ukojemu sudjeluje viπe dræavnih tijela.Loπa povezanost, neinformiranost pai meusobna podmetanja, razlogomsu πto rezultati na ovom polju nisu biliuspjeπniji, a konaËna negativna ocje-na pripisuje se samo Ministarstvuhrvatskih branitelja. Dodao je da Êe idalje ustrajati na namjenskom troπe-nju sredstava i striktnoj provedbiZakona, a za one koji se ne dræe ovihnormi, predviene su zakonske sank-cije. Prihvatio je ocjenu da podnijetoIzvjeπÊe vremenski nije dovoljnoaktualno, te napomenuo da Êe za dvado tri mjeseca, uslijediti novo izvjeπÊe,kao i potrebni provedbeni akti.

Govorio je zatim o potrebi nastavkarada lijeËniËkih komisija koje rade nareviziji invalidnosti, te naglasio da seproblemi oboljelih osoba od PTSP-a,trebaju rjeπavati unutar sustavazdravstva. Ukazao je zatim i napojedine statistiËke podatke o suicidu,ocjenjujuÊi da godiπnji broj samo-ubojstava odraæava prosjek srednjo-europskih zemalja. S tim u svezi,zatraæeni su i toËni podaci od Zavodaza javno zdravstvo, kako bi se utvrdilirelevantni podaci koji se odnose nahrvatske branitelje.

Prema podacima kojima raspolaæeMinistarstvo, nastavio je ministar

PanËiÊ, trenutno 470.000 osoba imastatus branitelja, a na nadleænimministarstvima je da potvrde ovebrojke, nakon Ëega Êe se pristupitiizradi registra branitelja.

Ministar PanËiÊ dao je zatim idodatna objaπnjenja oko zapoπljavanjahrvatskih branitelja, kao i o podu-zetim mjerama kojima bi se saËuvalapostojeÊa radna mjesta u poduzeÊimai dræavnoj upravi. Govorio je i orezultatima stanogradnje, uvaæava-juÊi pri tome i doprinos ranije vlastikoja je zapoËela s ovim vaænimposlovima za hrvatske branitelje.Ukazao je zatim da braniteljiprvenstveno traæe stanove u veÊimgradovima, tako da dodjela stanova umanjim mjestima poput Duge Rese iPloËa nailazi na znaËajne probleme.Na kraju se osvrnuo i na kadrovskuekipiranost i strukturu zaposlenih usamom Ministarstvu, podsjeÊajuÊi daopseæne poslove sada obavlja znatnomanji broj zaposlenika. PodruËnejedinice u æupanijama sada susmjeπtene u uredima dræavne uprave,a postupci se obavljaju u dva stupnja.

Zastupnik Juraj Navro ukazao je daIzvjeπÊe nije odgovorilo na pojedinavaæna pitanja, te zatraæio oËitovanje uvezi s odlukama Upravnog suda.Zatraæio je i preciznije odgovore okopostotka uvaæenih æalbi i tuæbi, tedodjele dionica namijenjenih brani-teljima.

Ponovno se za rijeË javio ministarPanËiÊ, te upozorio na praznine uranijim godinama kada su odgovorneosobe u Ministarstvu hrvatskih brani-telja propustile podnijeti potrebnaizvjeπÊa. ObeÊao je da Êe slijedeÊi putaponijeti i ta izvjeπÊa, kako bi se zastu-pnici i osobno uvjerili o istinitimpodacima koji se mogu lako provje-riti. Ovom ocjenom ujedno je zaklju-Ëena rasprava, a predsjedavajuÊi jenajavio glasovanje u nastavkusjednice Hrvatskog sabora.

VVeeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa ((6688 ””zzaa””,, 2200””pprroottiivv”” ii 22 ””ssuuzzddrrææaannaa””)),, zzaassttuuppnniicciiHHrrvvaattsskkoogg ssaabboorraa ddoonniijjeellii ssuuzzaakklljjuuËËaakk kkoojjiimm ssee pprriihhvvaaÊÊaa IIzzvvjjeeππÊÊeeoo pprroovveeddbbii ZZaakkoonnaa oo pprraavviimmaa hhrrvvaatt--sskkiihh bbrraanniitteelljjaa iizz DDoommoovviinnsskkoogg rraattaa iiËËllaannoovvaa nnjjiihhoovviihh oobbiitteelljjii zzaa rraazzddoobblljjeeoodd 11.. ssiijjeeËËnnjjaa ddoo 3300.. lliippnnjjaa 22000011..ggooddiinnee..

VV..ÆÆ..

BROJ

323

51

Mora se pristupiti izradiregistra svih hrvatskihbranitelja, te osiguratiprovedba i njihovih zakonskihprava.

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

NNaakkoonn pprroovveeddeennee rraasspprraavvee SSaabboorr jjeevveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa pprriihhvvaattiioo oovvooIIzzvvjjeeππÊÊee.. UUppuuttiillaa ggaa jjee KKoommiissiijjaa zzaavvrriijjeeddnnoossnnee ppaappiirree RReeppuubblliikkee HHrrvvaatt--sskkee ii ddaallaa ppooddaattkkee vveezzaannee uuzz ssvvoojj rraadd..

O IZVJE©∆U

U ovom smo se prikazu posluæilirijeËima izvjestitelja zamjenika pred-sjednika Komisije za vrijednosnepapire IIvvee ©©uulleennttee.

U IzvjeπÊu su dati relevantni podacio radu Komisije za vrijednosne papirei stanju na træiπtu vrijednosnih papiratj. ZagrebaËkoj burzi i varaædinskomtræiπtu vrijednosnica. Komisija jeneovisna pravna osoba koja za svojposao odgovora Hrvatskom saborutemeljem Zakona o izdavanju i prome-tu vrijednosnim papirima, kojiregulira - osnivanje, djelokrug i naËinrada Komisije.

Komisija je u razdoblju kojeobuhvaÊa ovo IzvjeπÊe sustavno radilana izradi zakonskih i podzakonskihakata koji proizlaze iz njezine ulogekoju ima na træiπtu kapitala te danihzakonskih ovlaπtenja.

U radu Komisije bitna su njezinadva segmenta - uspostavljanje javneinformacijske knjiænice kojom sutromjeseËna i polugodiπnja finan-cijska izvjeπÊa postala dostupnajavnosti. Cilj je uvoenje tromje-seËnog izvjeπÊivanja i poticanje dioni-Ëkih druπtava za uvrπtavanje naburzu ili ureeno træiπte, te poticanje

ulaganja u vrijednosne papire radiveÊe moguÊnosti razumijevanja iuvida u financijski poloæaj i likvidnostpojedinog druπtva. Javna informa-cijska knjiænica nalazi se u pro-storijama Komisije i dostupna jejavnosti.

Drugo - srediπnja depozitarnaagencija je tijekom izvjeπtajnog razdo-blja implementirana u sustav træiπtakapitala. ZnaËaj postojanja i raddepozitarne agencije je, premamiπljenju Komisije, od iznimnevaænosti. Naime, transfer dioniËkihknjiga, dioniËkih druπtava u bazusrediπnje depozitarne agencije omogu-Êava da se sve promjene vlasniπtva,bilo da je rijeË o kupnji ili prodaji ilinekom drugom pravnom poslu nadionicama, provode sukladnojedinstvenim pravilima. Isto vrijedi zasva strana novËana plaÊanja, nami-renja za sve kupnje i prodajevrijednosnih papira koje se obavljajupreko ZagrebaËke burze ili Varaædin-skog træiπta vrijednosnica.

Trgovanje vrijednosnim papirimaputem organiziranog træiπta nemanenaplaÊenih potraæivanja, te jeuspostavljeni sustav velik doprinos ustvaranju institucionalnih uvjetatræiπta kapitala. Cilj im je stvoritipodlogu za veÊa ulaganja preko træi-πta kapitala.

Nakon zadnjih parlamentarnihizbora doπlo je do poveÊanja aktivnostina træiπtu kapitala koje se oËitovalopoveÊanim interesom stranih ulaga-telja.

Osim toga, aktivna uloga dræave uizdavanju duæniËkih vrijednosnihpapira za domaÊe træiπte i novi projektizdavanja vrijednosnih papira zapokriÊe kapitalnih izdataka Mini-starstva za javne radove, obnovu igraditeljstvo, te organiziranje draæbiza dionice iz portfelja Hrvatskogfonda za privatizaciju, znanstveno supridonijeli poveÊanju trgovine.

Podaci govore da je ukupni promettrgovanja na ZagrebaËkoj burzi u2000. godini iznosio milijardu i 990milijuna kuna πto je u odnosu na

1999. godinu poveÊanje za 263 posto.Meutim, promet vrijednosnim papi-rima u prvih 6 mjeseci 2001. godineu ZagrebaËkoj burzi pao je za 34,5posto u odnosu na prvih 6 mjeseci2000. godine, a na varaædinskomtræiπtu u istom razdoblju nastavljen jeporast trgovanja posebno dionicamaiz portfelja PIF-ova, dionicama PIF-ova, te trgovanjem spomenutim papi-rima.

UnatoË tome, smatra se kako jetræiπte kapitala ipak nerazvijeno, te daÊe mirovinska reforma i ubrzanaprivatizacija poduzeÊa u dræavnomvlasniπtvu, putem inicijalne javneponude tj. uvrπtavanja na burzu, bitiznaËajan poticaj razvoja træiπtakapitala.

U tom smislu, ocjenjuje se, dræavabi trebala aktivnije sudjelovati unjegovu razvoju i to emitiranjemkunskih obveza. Obveznicima bi semogli financirati veliki infra-strukturni projekti poput gradnjecesta. Tako prikupljena sredstvazamijenila bi kredite u inozemstvu,razvilo bi se sekundarno træiπtedræavnim obveznicama, smanjila rela-tivna zaduæenost prema inozemstvu,te opasnost od deprecijacije nacio-nalne valute.

Pravnu regulativu treba uskladitisa standardima i uputama svjetskih ieuropskih organizacija, a to podra-zumijeva, u narednom srednjoroËnomrazdoblju, usklaivanje zakonskihokvira træiπta kapitala s ostalomzakonodavnom regulativom kao πto jeZakon o trgovaËkim druπtvima.

RADNA TIJELA

O ovom je IzvjeπÊu raspravljaoOOddbboorr zzaa ffiinnaanncciijjee ii ddrrææaavvnnii pprroorraaËËuunn,kao matiËno radno tijelo. Prihvatio jeIzvjeπtaj i u svojoj raspravi izniopostojeÊi kadrovski problem Komisije.Ona zbog nedostatka sredstava nijemogla raspisati natjeËaj i zaposlitinove ljude, kaæe se. Predsjednik ovog

BROJ

323

52

IZVJE©∆E O RADU KOMISIJE ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2000.

GODINU I PRVIH ©EST MJESECI 2001. GODINE

Uspostaviti sigurno træiπte kapitala

Komisija je u razdoblju kojeobuhvaÊa ovo IzvjeπÊesustavno radila na izradizakonskih i podzakonskihakata koji proizlaze iz njezineuloge koju ima na træiπtukapitala te danih zakonskihovlaπtenja.

IHS14. II. 2002.

ZA©TITA RIJEKE DUNAVA

saborskog Odbora u listopadu jeproπle godine, uputio pismo pred-sjedniku Vlade sa zahtjevom da seomoguÊi normalno funkcioniranjeKomisije jer je ona ostala bez kvoru-ma. Naime, Ëlanu Anti RonËeviÊu nijeodobren mandat, a u meuvremenu jeVlada dala prijedlog Saboru daimenuje dva nova Ëlana Komisije odkojih je Josip Galinec trebao bitipredsjednik. Napominje da je protivnjega pokrenut prekrπajni postupakzbog niza prekrπajnih radnji dok jebio πef ZABA brokera u ZagrebaËkojbanci. Postupak je obustavljen jerprekrπajni sud, kako se navodi, za tonije nadleæan. O prekrπajima jeobavijeπten i predsjednik Odbora zaizbor, imenovanje i upravne posloveHrvatskog sabora.

U raspravi Odbora je istaknuto daDræavni ured za reviziju nije imaonikakvih primjedbi na rad Komisijeza vrijednosne papire.

Odbor dræi da je Komisija uproteklom razdoblju bila podcijenjenai da je treba ojaËati struËno i moralnote da joj treba osigurati primjereniproraËun.

RASPRAVA

Træiπte kapitala postaje stabilno

Kao πto smo naveli, zastupnicima seobratio zamjenik predsjednika Komi-sije za vrijednosne papire IIvvoo ©©uulleennttaa.

U nastavku rasprave u ime Odboraza financije i dræavni proraËun govo-rio je JJaaddrraannkkoo MMiijjaalliiÊÊ,, i iznio njegovostav.

Uslijedilo je izjaπnjavanje u imeklubova zastupnika. Mr. sc. ZZoorrkkooVViiddiiËËeekk je u ime Kluba zastupnika

SDP-a konstatirao, temeljem iznijetihpodataka, da je u prvih 6 mjeseciKomisija imala znaËajnih teπkoÊa, noda je doπlo i do znatnog poveÊanja poËemu se moæe zakljuËiti da træiπtekapitala postaje stabilno, a to, pak,zahtijeva i jaËanje poloæaja Komisije.No, istovremeno je smanjen brojnjezinih Ëlanova pa neko vrijeme nije

imala kvorum. Podaci o napuπtanjuËlanova Komisije govore da suprisutni problemi u radu ifunkcioniranju Komisije, ali i o tomeda je ova institucija zapostavljena.Uzme li se u obzir Ëinjenica da su jojsmanjena sredstava za 35 posto,vidljivo je da je treba ojaËati.

Loπ rad Komisije moæe imati velikeposljedice, upozorio je, a isto tako zaposljedicu i malverzacije u priva-tizaciji koja je u tijeku ili pojavufinancijskog inæenjeriga.

Posebno treba voditi raËuna odjelovanju investicijskih fondova,rekao je, upozoravajuÊi na sluËajEnron Ëiji su zaposlenici ostali bezsvojih sredstava u Mirovinskom fon-du. Takoer, zbog poËetaka uprovoenju mirovinske reforme istvaranja mirovinskih fondova,potrebno je osigurati zakoniti rad,kao i profitabilna ulaganja.

ZakljuËak je Kluba da treba ojaËatiautoritet Komisije, kadrovski jepopuniti i u proraËunu osigurati

potrebna sredstva za rad u ovojgodini.

U nastavku pojedinaËne raspravedr. sc. ZZddeennkkoo FFrraanniiÊÊ ((SSDDPP)) je rekaoda je kvaliteta ovog IzvjeπÊa obrnutoproporcionalna kadrovskoj opremlje-nosti.

Naglasak je stavio na znaËaj Komi-sije bez koje, rekao je, nema ureenogtræiπta kapitala i kvalitetno uloæenihinvesticija koje trebaju stizati uHrvatsku.

Izrazio je æaljenje πto u Hrvatskojgotovo da i ne postoji tradicija ulaga-nja u dionice i vrijednosne papire, tenapomenuo da su mali dioniËaritijekom privatizacije, zbog odreenihpostupaka, bili destimulirani.

ZahvaljujuÊi kvalitetnom raduSrediπnje depozitarne agencije iKomisije za vrijednosne papire, træiπtekapitala je u posljednje vrijeme doæi-vjelo zalet. To smatra potvrdompostojanja povjerenja u makroe-konomske poteze Vlade te u radKomisije. Stoga dræi hitno potrebnim,kadrovski ojaËati Komisiju, kojoj jeËestitao na obavljenom poslu.

IIvvaann ©©uukkeerr ((HHDDZZ)) je u ispravkunetoËnog navoda uzvratio zastupnikuFraniÊu da je u vrijeme bivπe vlastiKomisija postojala u svom punomsastavu, a sada ne, a ova Ëak nijedobila novac u proraËunu da bi moglazaposliti nove ljude. Zaπto Komisijanije imenovana, dan je odgovor uobrazloæenju Odbora za financije, tepo tome zakljuËuje da je prisutan jaknepotizam.

OOvviimmee jjee rraasspprraavvaa zzaavvrrππiillaa ttee sseeggllaassoovvaalloo.. IIzzvvjjeeππÊÊee oo rraadduu KKoommiissiijjee zzaavvrriijjeeddnnoossnnee ppaappiirree RReeppuubblliikkee HHrrvvaatt--sskkee zzaa 22000000.. ggooddiinnuu ii pprrvviihh ππeessttmmjjeesseeccii 22000011.. ggooddiinnee pprriihhvvaaÊÊeenn jjee ssaa6633 ggllaassaa ””zzaa”” ii 2277 ””ssuuzzddrrææaanniihh””..

MM..PP..

BROJ

323

53

U Hrvatskoj gotovo da i nepostoji tradicija ulaganja udionice i vrijednosne papire, tesu mali dioniËari tijekomprivatizacije, zbog odreenihpostupaka, bili destimulirani.

DDrrææaavvnnii uurreedd zzaa rreevviizziijjuu ddoossttaavviioo jjeeIIzzvvjjeeππÊÊee oo oobbaavvlljjeennoojj rreevviizziijjii KKoonn--vveenncciijjee ii nnaakkoonn pprroovveeddeennee rraasspprraavveeHHrrvvaattsskkii ssaabboorr ggaa jjee pprriihhvvaattiioovveeÊÊiinnoomm ggllaassoovvaa..

Republika Hrvatska je 1996.godine, donoπenjem Zakona o potvri-vanju Konvencije o suradnji na zaπtitii odræivoj uporabi rijeke Dunav,preuzela obvezu poπtivanja njenih

odredaba. Za obveze koje proizlaze izKonvencije Zakonom je zaduæenaDræavna uprava za vode, a za njihovuoperativnu provedbu Hrvatske vode.

Svrha ove revizije bilo je ocijenitiprimjenu odredbi Konvencije, o tomeizraziti miπljenje, te doprinijetiuËinkovitosti primjene Konvencijekroz sastavljanje preporuka koje seodnose na uklanjanje nedostataka

povezanih s ispunjenjem navedenihodredbi.

Potpisivanjem KonvencijeRepublika Hrvatska je preuzelaobvezu poπtivanja, temeljem koje jeusvojila pravila i propise, a premadogovoru, reviziju obavlja istodobno sdrugim zemljama potpisnicama, uodvojenim revizorskim timovima, apotom se sastavlja zajedniËko izvjeπÊe.

IZVJE©∆E O OBAVLJENOJ REVIZIJI KONVENCIJE O SURADNJI NA ZA©TITI I ODRÆIVOJ

UPORABI RIJEKE DUNAV

UU ookkvviirruu oovvee ttooËËkkee ddnneevvnnoogg rreeddaaHHrrvvaattsskkii jjee ssaabboorr ddoonniioo vviiππee ooddlluukkaa nnaapprriijjeeddlloogg ssvvooggaa OOddbboorraa zzaa iizzbboorr,,iimmeennoovvaannjjaa ii uupprraavvnnee ppoosslloovvee..PPrriijjeeddllooggee jjee oobbrraazzllooææiioo pprreeddssjjeeddnniikkOOddbboorraa ddrr.. VViilliimm HHeerrmmaann.. IIzzaabbrraannii ssuunnoovvii ËËllaannoovvii nneekkiihh rraaddnniihh ttiijjeellaaSSaabboorraa.. UUkkaazzaallaa ssee,, nnaaiimmee,, ppoottrreebbaapprroommjjeennee nneekkiihh ËËllaannoovvaa ooddbboorraa -- zzbbooggoossoobbnnoogg zzaahhttjjeevvaa,, mmiirroovvaannjjaazzaassttuuppnniiËËkkoogg mmaannddaattaa iittdd.. IIzz rreeddoovvaazzaassttuuppnniikkaa HHrrvvaattsskkooggaa ssaabboorraaiizzaabbrraann jjee ËËllaann NNaaddzzoorrnnoogg ooddbboorraaFFiinnaanncciijjsskkee aaggeenncciijjee,, aa iizz rreeddoovvaaHHrrvvaattsskkee uuddrruuggee ppoossllooddaavvaaccaa nnoovviiËËllaann jjeeddnnoogg ssaabboorrsskkoogg ooddbboorraa..

* Zastupnik ÆÆeelljjkkoo GGllaavvaann ((HHSSLLSS))razrijeπen je, na osobni zahtjev,

duænosti Ëlana Odbora za financije idræavni proraËun, a za novog Ëlanaizabran je zastupnik ÆÆeelljjkkoo DDrraaggoovviiÊÊ((HHSSLLSS)).

* Na upraænjeno mjesto ËlanaOdbora za turizam takoer je izabranzastupnik ÆÆeelljjkkoo DDrraaggoovviiÊÊ.

** IIssttii jjee zzaassttuuppnniikk HHSSLLSS--aa izabranjoπ i za Ëlana Odbora za rad, socijalnupolitiku i zdravstvo umjesto ddrr.. AAnnddrreeVVllaahhuuππiiÊÊaa kojem zastupniËki mandatmiruje od 22. studenoga 2001. godineimenovanjem za ministra zdravstva.

** BBaallttaazzaarr JJaallππoovveecc ((HHSSLLSS)) izabranje za Ëlana Odbora za predstavke iprituæbe umjesto ddrr.. AAnnddrree VVllaahhuuππiiÊÊaa(mirovanje zastupniËkog mandata).

** DDrr.. ZZoorraann BBoohhaaËËeekk, direktorHrvatske udruge banaka imenovan jeza Ëlana Odbora za financije i dræavniproraËun. Te je duænosti razrijeπenTToommiissllaavv PPuussttiiππeekk, Ëlan Udrugeposlodavaca financijskog poslovanja.Prijedlog je obrazloæen nemogu-ÊnoπÊu gospodina Pustiπeka da zbogmnogobrojnih obveza viπe obnaπaduænost Ëlana u Odboru.

* Za Ëlana Nadzornog odbora Finan-cijske agencije iz redova saborskihzastupnika izabrana je Ëlanica Odboraza financije i dræavni proraËunJJaaddrraannkkaa KKaattaarriinnËËiiÊÊ--©©kkrrlljj ((HHSSLLSS)).

JJ..©©..

IHS14. II. 2002.

HRVATSKI SABOR

Revizije imaju karakter - revizijeuËinkovitosti; - usklaenosti kroz oba-vljanje revizije; - usklaenosti sazakonskim propisima, i financijskerevizije, ovisno o zakonskim ovla-stima, tehniËkim moguÊnostima ivolji pojedine dræavne revizije.

Dræavni ured za reviziju je, u skladusa svojim zakonskim ovlastima, krozobavljanje revizije, obuhvatio davanjeocjene o uËinkovitosti obavljanjadjelatnosti institucija nadleænih zanjenu provedbu, te s time vezi ocijenioprovedbu zakonskih i drugih propisa,navodi se u tekstu uz IzvjeπÊe. Usvojoj zakljuËnoj ocjeni donosi kakoje potrebno - razvijati proces koor-diniranog rada na meunarodnimpitanjima, odnosno iznalaziti moda-litete suradnje naroËito s BiH i SRJugoslavijom; - aæurirati podatke okakvoÊi vode i u veÊoj mjeri prim-jenjivati predloæene ISO standarde; -viπe paænje posvetiti donoπenjuzakona o ispusnim otpadnim vodama;- potrebno je utvrditi ukupnu koliËinupodzemnih voda pogodnih za vodo-opskrbu, te donijeti planove za zaπtituvoda i na lokalnoj razini.

O ovom IzvjeπÊu VVllaaddaa je Saboruuputila svoje Miπljenje u kojem stojida nema primjedbi na IzvjeπÊe.

IzvjeπÊe je razmotrio OOddbboorr zzaapprroossttoorrnnoo uurreeeennjjee ii zzaaππttiittuu ookkoolliiππaa, ipozitivno se oËitovao.

U saborskoj raspravi jedini jesudjelovao MMaarriijjaann MMaarrππiiÊÊ koji je uime Kluba zastupnika HSS-a, rekao dana razvoj podunavske regije doizraæaja dolaze procesi zapoËetiuklanjanjem politiËkih barijera, libe-ralizacijom gospodarskih odnosa,izgradnjom vodnog puta Rajna-Majna- Dunav. Prednosti Dunava trebasagledati kroz izvor pitke vode zastanovniπtvo i poljoprivredu, plovniput koristiti za plovidbu i transport tekoristiti prirodni potencijal kao eko-loπki. Valja ga koristiti za rekreacijui turizam, te misliti na gospodarskemoguÊnosti, prvenstveno proizvodnjuenergije.

Klub podræava miπljenje Dræavnogureda za reviziju, te iznosi da jenaËinjeno struËno i sveobuhvatno unastojanju da se analizira kompletnavodno-gospodarska djelatnost nadle-ænih institucija na Crnomorskom

slivu. Dræi da se dio nalaza izzakljuËaka IzvjeπÊa mogu primijenitii na stanje i razvoj vodno-gospodarskedjelatnosti i sliv Jadranskog mora.Takoer smatra kako je ubuduÊepotrebno uzeti u obzir i neke zakonskepropise, te sugerira Vladi i Mini-starstvu da razmotre moguÊnostkvalitetnijeg zbrinjavanja otpadnihvoda, te da nastoje u sprjeËavanjuoneËiπÊivanja podzemnih voda.

Podsjetio je kako je potrebno inten-zivnije raditi na rjeπavanju pitanjaistoËne granice na rijeci Dunav(problem ©arengradske ade).

Kao pozitivni primjer u rjeπavanjuove problematike navodi - donoπenjefinancijskog plana fondova za regi-onalni razvoj i zapoπljavanje radi Ëegabi, smatra, jedinice lokalne samo-uprave trebale dati svoje planoveprojekata.

NNaakkoonn ππttoo jjee rraasspprraavvaa zzaavvrrππiillaaggllaassoovvaalloo ssee oo IIzzvvjjeeππÊÊuu oo oobbaavvlljjeennoojjrreevviizziijjii KKoonnvveenncciijjee oo ssuurraaddnnjjii nnaazzaaππttiittii ii ooddrrææiivvoojj uuppoorraabbii rriijjeekkeeDDuunnaavv.. IIzzvvjjeeππÊÊee jjee pprriihhvvaaÊÊeennoo ssaa 8899ggllaassoovvaa ””zzaa”” ii 11 ””ssuuzzddrrææaanniimm””..

MM..PP..

BROJ

323

54

Izbori-imenovanja-razrjeπenja

IHS14. II. 2002.

ZASTUPNICI PITAJU - VLADA ODGOVARA

CESTOVNI PROMET

Nastavlja se trend smanjivanja

broja poginulih

IIvviiccaa TTaaffrraa ((HHDDZZ)), zastupnikHrvatskog sabora, na 19. sjedniciHrvatskog sabora postavio je slijedeÊepitanje: ””KKoolliikkoo jjee oossoobbaa ppooggiinnuulloo nnaahhrrvvaattsskkiimm cceessttaammaa uu pprrootteekkllee ddvviijjeeggooddiinnee ii kkoolliikkoo iihh jjee iissttoo ttaakkoo mmooææddaannaakknnaaddnnoo pprreemmiinnuulloo oodd ppoosslljjeeddiiccaa ttiihhpprroommeettnniihh nneezzggooddaa””..

MMiinniissttaarrssttvvoo uunnuuttaarrnnjjiihh ppoosslloovvaadalo je slijedeÊi odgovor:

”U 2001. godini na hrvatskimcestama u prometnim nezgodamapoginulo je 647 osoba a u 2000.godini 655, πto znaËi smanjenje brojapoginulih za osam osoba (ili 1,2%).

Sa zadovoljstvom mogu konstatiratida se i u 2001. godini nastavio trendsmanjenja broja poginulih osoba uodnosu na prethodnu godinu zapoËetunazad zadnjih dvanaest godina, takoda se broj poginulih smanjio od 1360u 1990. godini na 647 u 2001. godini.

Iz analize broja smrtno stradalihosoba u prometnim nezgodama poposljedicama proizlazi da je odukupno 647 stradalih u 2001. godininjih 417 smrtno stradalo na mjestuprometne nezgode, 65 pri prijevozu uzdravstvenu ustanovu dok je 165osoba preminulo u periodu do 30 danaod prometne nezgode (u vremenulijeËenja od zadobivenih ozljeda uprometnoj nezgodi).

U 2000. godini taj odnos je bioslijedeÊi: od 655 smrtno stradalih njih395 je smrtno stradalo na mjestuprometne nezgode, 87 pri prijevozu uzdravstvenu ustanovu dok je 173osoba preminulo u periodu od 30 danaod prometne nezgode.

Najviπe sudionika u 2001. godinipoginulo je u svojstvu vozaËa (335)potom putnika (170) a najmanje usvojstvu pjeπaka (142). Broj poginulihvozaËa i putnika u vozilu manji jenego proπle godine. VozaËa jepoginulo manje za 7,5% a putnika za8,6%” - stoji na kraju odgovora.

POLJOPRIVREDA

Sanacija poljoprivrednih

kombinata

IIvvoo LLoonnËËaarr ((nneezzaavviissnnii)) postavio jepitanje u vezi ssaa ssaannaacciijjoomm ppoolljjoo--pprriivvrreeddnniihh kkoommbbiinnaattaa, a odgovor jepripremila VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee..

“Vlada Republike Hrvatske je, nasvojoj sjednici odræanoj 21. rujna2000. godine, prihvatila provoenjeprocesa konsolidacije dijela druπtavaiz poljoprivrede i prehrambeneindustrije, a vodeÊi se kriterijemvlasniËkog udjela dræave, brojazaposlenih, a posebice vezanostiobiteljskih poljoprivrednih gospo-darstava kroz kooperantske odnose iveliËine proizvodnje preradbenihkapaciteta (u kontekstu stvaranjestabilnih poslovnih uvjeta u timdruπtvima, jer kroz faze preradepredstavljaju znaËajne recipijenteprimarnih poljoprivrednih roba),izdvojeno je 8 druπtava: Belje d.d.,Darda, Vupik d.d., Vukovar, PIKVrbovec d.d., Vrbovec, –akovπtinad.d., –akovo, Kutjevo d.d., Kutjevo,Jasinje d.d., Slavonski Brod,Orahovica d.d., Orahovica te IPKOsijek d.d., Osijek i njegova druπtva(IPK Ratarstvo-stoËarstvo d.o.o.,Osijek, IPK Tvornica πeÊera d.o.o.,Osijek, Sladorana d.d., Æupanja, IPKAgroma d.o.o., Osijek IPK Poljo-produkt d.o.o., Donji Miholjac, IPKOranica d.o.o., Osijek, IPK Croatiad.o.o., Osijek i IPK Tvornica uljad.o.o., »epin).

U svim druπtvima RepublikaHrvatska, putem Hrvatskog fonda zaprivatizaciju, ima izravne vlasniËkeinterese, odnosno vlasnik je portfeljau tim druπtvima u πirem prosjeku od50 do 100 posto (Belje i Vupik). Usvim druπtvima ukupno je zaposleno11.270 radnika, a kroz poslovneodnose indirektno je uposlen znaËajanbroj obiteljskih gospodarstava koja suvezana uz ova druπtva u prodajiπeÊerne repe, groæa, stoke, mlijeka,æita, uljarica i dr. Time financijskastabilnost i poslovna aktivnost ovih

druπtava podrazumijeva i πirenjetræiπta za robe primarnih poljo-privrednih proizvoaËa.

Vlada je nadleænom Ministarstvupoljoprivrede i πumarstva te Hrvat-skom fondu za privatizaciju pripre-mila poslovne planove za razmatranjemjera konsolidacije za svako druπtvoukljuËujuÊi preliminarne pregovore svjerovnicima, a posebno bankama”.

MM..MM..

PRAVA HRVATSKIH

BRANITELJA

Stambeno zbrinjavanje

stradalnika Domovinskog rata

Na zastupniËko pitanje mmrr.. sscc..ÆÆeelljjkkaa GGllaavvaannaa u svezi s iizzggrraaddnnjjoommssttaammbbeennoogg oobbjjeekkttaa nnaa ppooddrruuËËjjuu GGrraaddaaCCrriikkvveenniiccee odgovorilo je MMiinniissttaarrssttvvoohhrrvvaattsskkiihh bbrraanniitteelljjaa.

”Prema podacima Uprave zastanogradnju, Ministarstva za javneradove, obnovu i graditeljstvo GradCrikvenica ponudio je zemljiπte zaizgradnju stambenog objekta namije-njenog stambenom zbrinjavanjustradalnika Domovinskog rata, aliizgradnja istog do danas nijezapoËeta.

Napominjemo da je odredbomËlanka 65. Zakona o pravimahrvatskih branitelja iz Domovinskograta i Ëlanova njihovih obitelji(”Narodne novine”, broj 94/01.)propisano da se pravo na stambenozbrinjavanje ostvaruje dodjelomstambenog kredita za kupnju stana,odnosno izgradnju kuÊe ili stana”.

SUKCESIJA

Naplata potraæivanja trgovaËkih

druπtava

Zastupnik u Hrvatskom saboru,DDaammiirr KKaajjiinn ((IIDDSS)), postavio jezastupniËko pitanje u svezi snnaappllaattoomm ppoottrraaææiivvaannjjaa kkoojjee jjee vveezzaannoouuzz ppoossttuuppaakk ssuukkcceessiijjee RReeppuubblliikkeeHHrrvvaattsskkee ii RReeppuubblliikkee SSlloovveenniijjee.

BROJ

323

55

CESTOVNI PROMET POLJOPRIVREDA

PRAVA HRVATSKIHBRANITELJA

SUKCESIJA

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:dr. Æeljko Sabol

OSNIVA» I IZDAVA»: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

REDAKCIJA: Sanja Fleischer, Mirjana Kozar, Marija KrakiÊ (zamjenica glavnog i

odgovornog urednika), –ura KrmpotiÊ, Marta Micek, Mirena Pehnec, Jasna RodiÊ,

Mario Selnik, Jasenka ©arlija i Vjekoslav Æugaj

GRAFI»KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

RA»UNALNA OBRADA: Ivo Raa

TAJNICA REDAKCIJE: Boæica ©oliÊ

ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6, tel: 01/4569-722

fax: 01/6303-018

Web: www.sabor.hr

E-mail: sabor@sabor.hr

PO©TARINA: plaÊena u poπti 10000 Zagreb

PRETPLATA NA ÆIRO-RA»UN BR: 30102-637-2650,

Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6

TISAK: Tiskara Ureda za opÊe poslove Vlade RH i Hrvatskog sabora

ZASTUPNICI PITAJU - VLADA ODGOVARA

56

VVllaaddaa RReeppuubblliikkee HHrrvvaattsskkee dala jeslijedeÊi odgovor:

”Potraæivanja trgovaËkih druπtavaiz Republike Hrvatske prematrgovaËkim druπtvima iz RepublikeSlovenije nastala prije, ali i poslije, 25.lipnja 1991. godine, nisu izravanpredmet sukcesije. Projektom sukc-esije obuhvaÊena je samo imovinakojom je upravljala i raspolagalabivπa savezna dræava. Sporazum osukcesiji obuhvatio je i neka naËela,kao obvezu poπtivanja ugovora izme-u poduzeÊa prije raspada SFRJ.Prema tome, dræave sljednice duænesu poπtivati pravo vlasniπtva poduzeÊai osigurati im ravnopravan tretmankod sudova i drugih institucija, πto jeu skladu s meunarodnim pravom.Slovenija je svojim propisima defi-nirala sukcesijska pitanja imehanizme koji nisu u skladu spotpisanim Sporazumom o sukcesiji.Naime, prema ”Zakonu o skladuRepublike Slovenije za sukcesijo”,moguÊa je obustava postupka do

razrjeπenja pitanja sukcesije, πto bitnooteæava poloæaj pravnih osoba izRepublike Hrvatske glede naplatesvojih potraæivanja. Slovenska stranaÊe svoje unutarnje propise, koji seodnose na predmete iz pitanja, moratiuskladiti s odredbama Sporazuma osukcesiji. Slijedom navedenog, Sud uMariboru bi morao tretirati ugovornestranke ravnopravno, u skladu skonkretnim Ugovorom iz kojegproistiËu potraæivanja i obveze, a πtoje sluËaj s postupcima koji se vodepred trgovaËkim sudovima uRepublici Hrvatskoj.

U Republici Hrvatskoj ne postojeukupni podaci o meusobnim potra-æivanjima hrvatskih i slovenskih

tvrtki. Postoje samo pojedinaËnisluËajevi kada su trgovaËka druπtvaprijavljivala svoja potraæivanja Hrvat-skoj gospodarskoj komori, Mini-starstvu gospodarstva ili Hrvatskojnarodnoj banci. Podaci o potra-æivanjima slovenskih trgovaËkihdruπtava prema hrvatskim trgova-Ëkim druπtvima, za sluËajeve kada jepokrenut sudski postupak, postoje nahrvatskim trgovaËkim sudovima.Tijekom sastanka, odræanog 4.prosinca 2001. godine, u Ministarstvuvanjskih poslova, dogovoreno je da ÊeMinistarstvo pravosua, uprave ilokalne samouprave, Hrvatskagospodarska komora i Hrvatskanarodna banka prikupiti moguÊepodatke o meusobnim potraæi-vanjima, nakon Ëega Êe ponovno bitiodræan zajedniËki sastanak, kako bise raspravljalo o moguÊim daljnjimpostupcima glede rjeπavanja nave-denih problema” - stoji u opπirnomodgovoru Vlade RH.

MM.. MM.