SREDNJA EKONOMSKA KOLA

SREDNJA EKONOMSKA KOLA JOZE MARTINOVIA

MOSTAR

MATURALNI RAD

MIROVINSKO INVALIDSKO OSIGURANJE

Mentor : Sanja Bevanda

Uenica : Aleksandra voro

Mostar , travnja 2015.

SADRAJ2UVOD

31. MODELI MIROVINSKO - INVALIDSKOG OSIGURANJA

4Principi mirovinskog i invalidskog osiguranja

5Obuhvaenost kruga zatienih lica

6Obustava isplaivanja osiguranja

72. NASTUPANJE OSIGURANOG SLUAJA

7Starost i smrt

8Invalidnost

9Subjekti pravnih odnosa mirovinskog i invalidskog socijalnog osiguranja

9Osigurane osobe

113. PRAVA I OBAVEZE IZ MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

113.1. Pravo na starosnu mirovinu

123.2. Pravo na invalidsku mirovinu

123.3. Pravo na obiteljsku mirovinu

14Zajamena mirovina

15Mirovinski sta

15ZAKLJUAK

16LITERATURA

UVOD

Mirovinsko i invalidsko osiguranje predstavlja jedan od najznaajnijih i, istovremeno, najefikasniji oblik organizirane zatite radnika i njihovih obitelji.Dananji sistem mirovinskog i invalidskog osiguranja je predmet panje i posebnog interesa itave drutvene zajednice, te se kao takav, ovaj sistem ne moe svoditi na samo neke oblike socijalne sigurnosti ljudi, koja, kao takva, preteno, ako ne i iskljuivo, interesira osiguranike i odgovarajue slube i institucije. U veini suvremenih zemalja zapaeno je da se broj uivalaca mirovinskog i invalidskog osiguranja stalno poveava. Iz podataka o demografskim promjenama vidljivo je da se prosjean ljudski vijek stalno produava, sto ima za posljedicu sve vei broj lica koja uivaju prednosti koje suvremeni sistem ovog osiguranja prua. Ovome doprinosi i smanjenje trajanja radnog vremena i poveanje slobodnog vremena. U objektivnom smislu, mirovinsko i invalidsko osiguranje se definira kao skup pravnih pravila kojima se odreuju prava, obaveze i odnosi osiguranih lica kojim obuhvaeni tom granom socijalnog osiguranja. Pod predmetom prava mirovinskog i invalidskog osiguranja podrazumijevaju se oni drutveni odnosi koji to pravo normiraju, ureduju, odnosno reguliraju. Drutveni odnosi koje pravo mirovinskog i invalidskog osiguranja reguliraju jesu odnosi socijalne zatite za sluaj starosti, smrti i invalidnosti, kao i drugi sluajevi koji su pokriveni u smislu vaeih zakona.U ovom maturalnom radu opisati emo sve vrste te ostale pogodnosti koje su vezane za mirovinsko i invalidsko osiguranje.1. MODELI MIROVINSKO - INVALIDSKOG OSIGURANJAOsnovna im je karakteristika da je predvieno ope obavezno mirovinsko-invalidsko osiguranje razliitog domena. U teoriji socijalnog prava navodi se da u dravama zapada postoje dva tipa penzijsko-invalidskog osiguranja, i to: Europski - kontinentalni tip javnog sistema; Anglosaksonski tip mirovinskog osiguranja.Europski - kontinentalni tip mirovinskog sistema je tip osiguranja koji je karakteristian kako po organizaciji koja je, u pravilu, odvojena od dravne vlasti, tako i po veem ili manjem stupnju autonomije u pogledu unutarnjeg organiziranja i upravljanja. Blie karakteristike ovog sistema su: Financira se doprinosom zaposlenih i poslodavaca po naelu 50 - 50% i zajedniki s njima upravljaju; Kao organi upravljanja javljaju se skuptine, razni odbori i druga tijela po naelu samouprave; Organizacijske jedinice za provoenje osiguranja su zavodi ili posebno blagajna na elu sa direktorom; Osiguranje se provodi za cijeli dravni teritorij odnosno po uim teritorijalnim jedinicamaAnglosaksonski tip, kao posebna karakteristika ovog sistema se navodi da njime upravljaju dravni slubenici. Mirovine su niske i jednake ali postoji i mogunost dopunskih mirovina. Organizacijski mogu biti uspostavljene na centralnoj ili lokalnoj razini.

Osnovne karakteristike mirovinsko invalidskog osiguranja

Stupanj ovisnosti neaktivnih raznovrsnih umirovljenika prema stanovnitvu krajem devedesetih godina prolog stoljea je bila 20%, a da se da ce ona u 2020. godini biti vise od 33%.Zbog toga se sistem dravnog financiranja, koji se oznaava kao prvi stupanj mirovinskog osiguranja, posebno analizira i istovremeno afirmira, potie razvoj financiranja ovog sistema putem kapitalnog pokria.

U literaturi socijalnog prava europske drave se razvrstavaju u etiri grupe: Skandinavske zemlje (vedska, Finska, Danska i Norveka), ije mirovinske sisteme karakterizira kasna dob za umirovljenje, ranije umirovljenje "povlai" za sobom znatno manje penzije; Zemlje kontinentalne Europe (Njemaka, Francuska, Austrija, Belgija, Nizozemska, vicarska i Luksemburg) s izrazito visokim doprinosima i visokim nivoom primanja - prisutna je tendencija reformi; Zemlje June Europe (Italija, Grka, panjolska, Portugal) u kojima se godine za odlazak u mirovinu povisuju, ali istovremeno dolazi i do pootravanja uvjeta za stjecanje prava na mirovinu;

Velika Britanija - dalje je karakteriziraju relativno niske i jednake mirovine, s tim da se u mirovinskom sistemu razvija i dodatni stupanj u vidu dopunskih mirovina.U glavna obiljeja reformi u navedenim dravama uvrtava se: starija dob za umirovljenje, vea fleksibilnost za godine umirovljenja i proteziranje postupnog umirovljenja, vee razdoblje plaanja doprinosa i slobodnije kombiniranje mirovine s dohotkom od rada, stroi uvjeti za ranije umirovljenje.

U BiH je i dalje obvezno mirovinsko-invalidsko osiguranje koje je detaljno ureeno entitetskom regulativom. U RS postoji mogunost i dobrovoljnog osiguranja.Principi mirovinskog i invalidskog osiguranjaMedu konvencijama MOR-a iz oblasti socijalnog osiguranja i za mirovinsko i invalidsko osiguranje ima poseban znaaj Konvencija broj 102 koja je oznaila suvremene tendencije u ukupnom razdoblju socijalnog osiguranja. Osnovna njena intencija je postizanje osiguranja od svih socijalnih rizika. Zapravo, svojim sadrajem ova Konvencija postavlja osnove odreene politike u cilju postizanja harmoninog i komplementarnog razvoja svih grana socijalnog osiguranja u skladu sa ekonomskim mogunostima zemalja i ekonomskim poloajem zatienih lica.

Opi principi iz navedenih konvencija, posebno iz Konvencije broj 102 treba da budu ugraeni u osnove svakog sistema socijalnog osiguranja.

Princip solidarnosti proizlazi iz vaeih ustavnih dokumenata nae zemlje prema kojima se pravo na socijalno osiguranje utvreno ustavom i zakonom osigurava obaveznim osiguranjem na naelima uzajamnosti i solidarnosti. Iz principa solidarnosti slijedi i obaveza zatite lica sa najniim primanjima, odnosno plaama, ali sa ogradom da istovremeno treba voditi rauna o ekonomskoj situaciji zemlje i kategoriji zatienih lica. Doprinos za osiguranje koji plaaju zatiena lica u radnom odnosu ne moe biti vei od 50% ukupnog iznosa sredstava namijenjenih za zatitu lica iz radnog odnosa i lanova njihovih obitelji

.Upravljanje socijalnim osiguranjem treba da se odvija preko dravnih organa, dok se autonomiji subjekata osiguranja daje supsidijarni i ogranieni znaaj. U sluaju kada se poslovi upravljanja ne vre od strane ustanova, odnosno organizacija ili status regulira vlast ili organ uprave odgovoran pred parlamentom, u upravljanju treba da uestuju predstavnici zatienih lica. I u ovom sluaju drava ima opu odgovornost za osiguranje dobre administracije, koja e odluivati o garantiranim pravima. Organizacije mirovinskog i invalidskog osiguranja cjelovito se utvruju zakonom, suglasno nainu ostvarivanja nadlenosti entiteta, a u Federaciji Bosne i Hercegovine suglasno i nainu ostvarivanja nadlenosti federalne i kantonalne vlasti u oblasti socijalne politike.Obuhvaenost kruga zatienih lica

Krug zatienih lica treba da obuhvati propisane kategorije radnika ili lanova njihovih obitelji (supruge i djecu), s tim da ta obuhvatnost ini najmanje 50% ukupnog broja zaposlenih lica ili propisane kategorije aktivnog stanovnitva koje predstavlja najmanje 20% cjelokupnog stanovnitva.

U naem sistemu socijalnog osiguranja obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem obuhvaena su za vrijeme koje su u radnom odnosu, odnosu koji je izjednaen sa radnim odnosom, nai graani zaposleni kod stranih poslodavaca, lica bez dravljanstva, kao i lica koja obavljaju privrednu ili uslunu djelatnost.Odreena duzina staa osiguranja, odnosno odreeni kvalifikacijski period uplate doprinosa predstavlja uvjet za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i obiteljsku mirovinu. Odreena duina staa osiguranja u naem sistemu predstavlja uvjet ostvarivanja prava mirovinskog i invalidskog osiguranja. Zavisno od vrste prava koja se ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, pravo na invalidsku mirovinu, pravo na obiteljsku mirovinu, pravo osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou. Potrebna duina staa osiguranja razliito se zakonski ureduju za ostvarivanje pojedinih prava.U nacionalnom zakonodavstvu treba osigurati pravo albe u sluaju odbijanja ili osporavanja njegove vrste i visine. Zatita prava osiguranih lica i korisnika mirovine u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja osigurana su na nain predvien propisima o upravnom postupku i zakonima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kao lex specialis propisima.Obustava isplaivanja osiguranjaDo obustave davanja moe doi u vie sluajeva. Prvo je predviena potpuna obustava u sluaju kada uivalac prava "obavlja izvjesnu djelatnost uz naknadu". Do djelomine obustave moe doi ako zarada uivaoca prava, ili njegova druga imovina, ili obje zajedno prelaze propisani iznos. Obustava davanja, odnosno ogranienja steenih prava u naem sistemu moe se vriti i ta prava mogu prestati samo u sluajevima i pod uvjetom predvienim zakonom. Ako su u pitanju mirovine stranih dravljana, koji su se iselili s ciljem stalnog boravka u inozemstvu, mirovine se isplauju pod uvjetom: da postoji sa dravom u koju se iselio strani dravljanin meunarodni ugovor,

da postoji sporazum o plaanju ovih primanja ili da ta drava priznaje takvo pravo naim dravljanima.

Nastajanje odnosa iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pretpostavlja prethodno ispunjavanje slijedea tri opa uvjeta: postojanje prave osnove mirovinskog, odnosno invalidskog osiguranja;

postojanje stanja socijalne potrebe, odnosno nastupanje socijalnog osiguranog sluaja (rizika) pokrivenog pravnom osnovom socijalnog osiguranja; izjava, odnosno zahtjev lica koje se nalazi u stanju socijalne potrebe, odnosno lica pogoenog osiguranim socijalnim sluajem.Pored ovih opih uvjeta koji moraju biti ispunjeni za nastavak bilo kojeg pravnog odnosa iz mirovinskog i invalidskog osiguranja istovremeno i kumulativno, i posebni uvjeti koje jedno lice treba da ispuni i to ono osobno kako bi steklo svojstvo osiguranika, to je pretpostavka da se u konkretnom sluaju ispuni opi uvjet - postojanje pravne osnove. U pitanju je uvrtavanje jedne osobe u odreenu kategoriju osiguranih osoba.2. NASTUPANJE OSIGURANOG SLUAJAU pitanju je utvrivanje postojanja socijalne potrebe koja je kao takva predviena zakonom. Izriito je predvieno da se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja stjeu za sluaj: starosti, invalidnosti,

smrti.Rizici starosti i smrti su rizici mirovinskog i invalidskog osiguranja, a rizik invalidnosti je rizik invalidskog osiguranja.Starost i smrtOsiguranici nakon odreenih godina mirovinskog staa, odnosno nakon utvrenih godina ivota i godina mirovinskog staa mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu.Ukazuje se na poveanje trajanja ivotnog vijeka ovjeka, pa se time produava i sposobnost ovjeka da sve due bude radno produktivan. Istovremeno smo u jednom broju zemalja suoeni sa problemom nezaposlenosti, pa se mora voditi rauna o pravu na rad i u domenu mirovinskog i invalidskog osiguranja. Slijedi da granice starosti kao osigurani rizik ovisi o raznim elementima. Poslije smrti osiguranika i lica koje je osigurano za odreene sluajeve, odnosno rizike, lanovi njegove obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, kao osnovno pravo, ako ispune propisane uvjete.InvalidnostInvalidnost, postoji kad osiguranik na bilo koji nain postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je bio rasporeen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti, a ista je posljedica takve promjene u zdravstvenom stanju koja se ne moe otkloniti lijeenjem ili mjerama rehabilitacije.

Kod osiguranika postoji promjena radne sposobnosti kada moe da radi puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihofizikim sposobnostima sa ili bez prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije.Prema navedenoj definiciji, bitni elementi invalidnosti su: da postoji potpuna nesposobnost ili promjena sposobnosti;

da je do potpune nesposobnosti ili promjene radne sposobnosti dolo uslijed trajnih promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom boleu, povredom van rada ili boleu koja se ne moe otkloniti lijeenjem ili mjerama medicinske rehabilitacije;

da zbog takve promjene u zdravstvenom stanju osiguranik ne moe da obavlja poslove svoga radnog mjestaUzrok invalidnosti je znaajan kod utvrivanja uvjeta za stjecanje pojedinih prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao i za odreivanje visine novanih davanja po osnovu tih prava. Invalid rada jeste onaj osiguranik koji po osnovu invalidnosti ostvaruje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Invalidi rada razvrstavaju se na dvije kategorije invalidnosti: I i II kategorija. O stupnju kategorije invalidnosti ovise i prava koja se mogu ostvariti po osnovu invalidnosti (zaposlenje, profesionalna rehabilitacija, invalidska mirovina) emu prethodi i ispunjavanje drugih uvjeta. Prema zakonskim odredbama, u I kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici kod kojih nastane gubitak radne sposobnosti, a u drugu kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici sa promijenjenom radnom sposobnou.

Ovisno od predmeta zahtjeva, zahtjevom se inicira pokretanje postupka radi utvrivanja nastupanja osiguranog sluaja, a u nekim sluajevima radi se samo o zahtjevu za pokretanje postupka radi utvrivanja prava na isplatu konkretne socijalne pomoi iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Osigurana osoba pokree postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja svojim zahtjevom kada ocijeni da su ispunjena sva tri opa uvjeta za zasnivanje socijalno-pravnog odnosa.Subjekti pravnih odnosa mirovinskog i invalidskog socijalnog osiguranjaSubjekti pravnog odnosa mirovinskog i invalidskog osiguranja su: osigurane osobe; nosioci, odnosno zavodi, i druge organizacije, i poduzea, odnosno poslodavci predvieni zakonom.Osigurane osobeSubjekti pravnih odnosa mirovinskog i invalidskog osiguranja su ona lica koja imaju status osiguranih lica, koja su pogoena osiguranim sluajem odnosno rizikom i koja su u tom svojstvu podnijela zahtjev za ostvarivanje prava iz mirovinskog, odnosno invalidskog osiguranja.Osigurana lica razvrstana su u dvije velike grupe, i to na: osiguranike i osigurana lica u uem smislu.I prva i druga grupa osiguranih lica ima vise podgrupa.

1) Osiguranici se razvrstavaju na vise podgrupa: a) Prvu podgrupu osiguranika koji su obuhvaeni obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem i kojima se po toj osnovi osiguravaju prava iz ovog osiguranja, kao i njihovo ostvarivanje, ine: zaposlenici na teritoriji entiteta Bosne i Hercegovine; profesionalna vojna lica koja imaju svojstvo vojnog lica prema propisima o vojnoj slube; zaposlenici organa unutranjih poslova; zaposlenici u sudskoj policiji i kazneno-popravnim ustanovama; zaposlenici koji su u radnom odnosu na teritoriji entiteta koji su upueni na rad u inozemstvo, ako nisu obavezno osigurani po propisima drave u koju su upueni ili ako meunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju (u daljem tekstu meunarodni ugovor) nije drugaije odreeno; dravljani Bosne i Hercegovine, koji su zasnovali radni odnos kod organizacije koja obavlja djelatnost u inozemstvu; izbrani ili imenovani nositelji javne ili druge drutvene funkcije u organima Bosne i Hercegovine, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije drugaije odreeno.b) Drugu podgrupu osiguranika koji su obuhvaeni obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem ine dravljani entiteta Bosne i Hercegovine koji su: na teritoriji entiteta zaposleni kod stranih ili meunarodnih organizacija i ustanova, konzularnih i diplomatskih predstavnitava ili su u osobnoj slubi stranih dravljana ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno; zaposleni u inozemstvu, ako su bili neposredno pred odlazak u inozemstvo osigurani na teritoriji BiH, odnosno ako su imali pred odlazak u inozemstvo prebivalite na teritoriji BiH i nisu obavezno osigurani kod inozemnog nositelja socijalnog osiguranja; zaposleni kod stranog poslodavca u dravi u kojoj su obavezno osigurani ali u kojoj prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ne mogu da ostvaruju ili ih ne mogu koristiti van te drave, pod uvjetom da su neposredno pred odlazak u inozemstvo imali prebivalite na teritoriji BiH i ako su dravljani BiH.c) Treu podgrupu osiguranika koji su obuhvaeni obaveznim mirovinskim i invalidskim osiguranjem ine strani dravljani i lica bez dravljanstva koji su na teritoriji Bosne i Hercegovine: zaposleni kod stranog poslodavca, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije ureeno; zaposleni kod meunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih I konzularnih predstavnitava, ako je takvo osiguranje predvieno meunarodnim ugovorom.d) etvrtu podgrupu osiguranika koji su obavezno osigurani ovom vrstom osiguranja cine lica koja obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno lica na teritoriji Bosne i Hercegovine: koja obavljaju privrednu ili uslunu djelatnost, a upisana su u odgovarajui registar; koja u skladu sa posebnim propisima samostalno u vidu zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost, te vjerski slubenici; korisnici prava na odgovarajuce zapoljavanje za vrijeme prekvalifikacije odnosno dokvalifikacije; vrhunski sportai, ako nisu osigurani po drugoj osnovi.e) Posebnu podgrupu osiguranika cine zemljoradnici i lanovi njihovog domainstva i druga lica koja se bave poljoprivrednom djelatnou kao jedinim ili glavnim zanimanjem, koji su navrili 15 godina ivota.

Nakon sto je protekao rok 31. svibnja 1999. godine do kada je trebalo ujediniti dva mirovinsko-invalidska fonda u FBiH (Sarajevski i Mostarski), Visoki predstavnik u BiH je svojom odlukom proglasio Zakon o organiziranju mirovinsko-invalidskog osiguranja. 3. PRAVA I OBAVEZE IZ MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJAOsnovna prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja su: pravo na starosnu mirovinu - za sluaj starosti, pravo na invalidsku mirovinu - za sluaj invalidnosti, pravo na obiteljsku mirovinu - za sluaj smrti osiguranika,Pravo osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou, odnosno prava invalida i kategorije invalidnosti, na profesionalnu rehabilitaciju, odnosno naknadu zbog tjelesnog oteenja.

3.1. Pravo na starosnu mirovinuMirovina je dugo vremena tretirana kao privilegija koja se teko stjecala i ostvarivala i to, po pravilu, pri kraju ivotnog vijeka. U suvremenim uvjetima, mirovina postaje pravo osiguranika, koje on ostvaruje po osnovu svoga rada, odnosno cijele svoje radne karijere odnosno profesije. Starosna penzija predstavlja trajni socijalni presti u novcu koju osiguranici ostvaruju kao osnovno pravo iz mirovinskog i invalidskog osiguranja po osnovu rizika starosti.Prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, osiguranik stjee pravo na starosnu mirovinu : kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina mirovinskog staa (prijevremena starosna mirovina) ili kad navri 40 godina mirovinskog staa, bez obzira na godine ivota (puna starosna mirovina)Meutim, u RS, iako su opi uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu istovjetni uvjetima u FBiH, predviena je izuzetna mogunost za povoljnije stjecanje starosne mirovine. Zakonom je izriito predvieno da osiguranik-ena ako to zahtijeva, moe stei pravo na starosnu mirovinu kad navri 60 godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja ili kad navri 35 godina staa osiguranja bez obzira na godine ivota.3.2. Pravo na invalidsku mirovinuPravo na invalidsku mirovinu imaju oni osiguranici kod kojih je utvrena I kategorija invalidnosti pod uvjetima:

da je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez obzira na duinu mirovinskog staa;

da je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navren mirovinski sta koji mu pokriva najmanje treinu razdoblja od navrenih 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti, raunajui taj radni vijek na pune god.

Osiguranik kod kojeg je utvrena I kategorija invalidnosti do navrene 30. godine ivota, stjee pravo na invalidsku mirovinu, ako je invalidnost uzrokovana povredom na radu ili boleu, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navren mirovinski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu osiguranja.3.3. Pravo na obiteljsku mirovinuZa priznavanje prava na obiteljsku mirovinu potrebno je ispuniti sljedee uvjete :1) Opi uvjeti odnose se na osiguranika, koje on mora ispuniti do svoje smrti, tj. on mora da navri odreen sta osiguranja, odnosno mirovinski sta ili da je umrli osiguranik ve bio uivalac nekog od prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.Zapravo, lanovi obitelji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu, ako je umrli osiguranik ispunjavao jedan od sljedeih uvjeta: ispunio uvjete za starosnu mirovinu; po osnovu ostvarenog staa stekao uvjete za invalidsku mirovinu; bio korisnik starosne ili invalidske mirovine.U sluaju kada je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi obitelji stjeu pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duinu mirovinskog staa osiguranika.

2) Posebni uvjeti su oni uvjeti koje treba da ispunjava lan obitelji pokojnog osiguranika.

Pravo na obiteljsku mirovinu mogu, pod utvrenim uvjetima ostvariti:

brani drug; djeca osiguranika roena u braku i van braka; usvojena djeca koju je osiguranik uzdravao; druga djeca bez roditelja koju je osiguranik uzdravao do svoje smrti

Prema novim zakonodavnim rjeenjima vise nemaju pravo na obiteljsku mirovinu roditelji, braa i sestre.Udovica stjee pravo na obiteljsku mirovinu ako je: do smrti branog druga navrila 45 godina ivota; do smrti branog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti branog druga, postala potpuno nesposobna za privreivanje; poslije smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po tom branom drugu, a udovica vri roditeljske dunosti prema toj djeci. Udovica koja u toku trajanja prava po toj osnovi postane potpuno nesposobna za privreivanje, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu, dok postoji takva nesposobnostUdovica koja u toku trajanja prava na obiteljsku mirovinu navri 45 godina ivota, zadrava po toj osnovi pravo na obiteljsku mirovinu trajno.

Udovac stjee pravo na obiteljsku mirovinu ako je: do smrti branog druga navrio 60 godina ivota; do smrti branog druga ili u roku od jedne godine od dana smrti branog druga postao potpuno nesposoban za privreivanje;

poslije smrti branog druga ostalo jedno ili vise djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po tom branom drugu, a udovac vri roditeljske dunosti prema toj djeci. Udovac koji u toku trajanja prava na obiteljsku mirovinu navri 60 godina ivota zadrava trajno to pravo.

Dijete stjee pravo na obiteljsku mirovinu od smrti osiguranika i moe to pravo koristiti do navrenih 15 godina ivota. Starije dijete zadrava, odnosno stjee pravo na obiteljsku mirovinu, ako je na redovnom kolovanju, a najkasnije do navrenih 25 godina ivota.Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan ivot i rad do navrene godine ivota od kojih se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na obiteljsku mirovinu za sve vrijeme dok traje takva nesposobnost.

Dijete kod koga nastane potpuna i trajna nesposobnost za samostalni ivot i rad poslije navrenih godina ivota do kojih se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti osiguranika, stjee pravo na obiteljsku mirovinu, ako ga je osiguranik uzdravao do svoje smrti.Zajamena mirovina

U novom mirovinsko-invalidskom sistemu uveden je sistem zajamene i najnie mirovine.1) Pravo na zajamenu mirovinu imaju oni osiguranici koji su ostvarili: Mirovinu u visini od 75% mirovinske osnove; Starosnu mirovinu sa 40 godina mirovinskog staa; Invalidsku mirovinu sa 35 godina mirovinskog staa; Invalidsku mirovinu po osnovi invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom boleu.Zajamena mirovina odreuje se za svaku godinu, s tim sto ne moe biti manja od 80% prosjene mirovine isplaene u prosincu prethodne godine, usklaene sa porastom postotka porasta mirovina u godini u kojoj se isplauje zajamena mirovina.2) Pravo na najniu mirovinu imaju ostali osiguranici, kao i korisnici obiteljskih mirovina ovih osiguranika.

Najnii iznos ove mirovine ne moe biti manji od 60% od prosjene mirovine isplaene u prosincu prethodne godine, usklaene sa postotkom poveanja mirovina u godini u kojoj se isplauje najnii iznos mirovina.U RS nije predviena zajamena mirovina, nego samo najnia mirovina, koja ne moe biti nia od 80 KM.

Mirovinski staMirovinski sta je vrijeme koje se osiguraniku priznaje u postupku ostvarivanja prava iz mirovinsko invalidskog osiguranja. Mirovinski sta,obuhvaa: vrijeme provedeno u osiguranju od dana stupanja na snagu Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje se rauna u sta osiguranja po odredbama ovog Zakona i poseban sta u smislu ovog zakona; vrijeme navreno do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom I invalidskom osiguranju koje se rauna u mirovinski sta po propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovog Zakona, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.ZAKLJUAKCilj ovog rada bio je da se sagledaju pojedinosti vezane za mirovinsko-invalidska osiguranja, tj. kako se dolazilo do njih, to je sve potrebno, kada ona poinju da vae za osiguranika, prikazani su uvjeti koji trebaju biti ispunjeni da bi osiguranje vailo, itd. Predstavljene su neke osnovne stvari vezane za mirovinsko - invalidsko osiguranje. Iz ovog rada se moe zakljuiti da je mirovinsko-invalidsko osiguranje jako vano za ljude, ali da na njega ne treba gledati kao izvor bogaenja, jer se lako dokazuje da li je uinjeno neto osiguranom licu namjerno ili ne. Ukoliko postoji sumnja u dogaaj koji je osiguran, sve se ispituje. Pogotovo ako je rije o onim osobama koje pokuavaju da postanu ratni osiguranici , odnosno da postanu punopravni primatelji ratne mirovine koja je znamo u naoj dravi jako popularna naalost.

Takoer u radu je prikazano i to to se deava s mirovinom osiguranika kada on premine ili kada postane nesposoban za daljnji rad. Ono to ja mogu zamjeriti mirovinsko-invalidskom osiguranju jeste to to, bez obzira kolika plaa bila dok smo u radnom odnosu, mirovina nije ni u pola takova, premala je.LITERATURA1) Prof. Dr. Sejad Dedi , Socijalno pravo, Sarajevo, 2005.

2) Avdalovi V. : Menadment rizikom u osiguranju, elind, Beograd, 2000.INTERNET IZVORI1) http://hr.wikipedia.org/wiki/Mirovinsko_osiguranjePAGE 9