Akvaristika HR Aquatica

1

Sadržaj:UvodOpćenito o akvaristiciŠto je akvarijVrste akvarijaPoložaj akvarijaDijelovi akvarija-Akvarijodržavanje akvarija-Filtervrste filtracija(biološki, mehanički, kemijski, UV sterilizacija,RO/DI)usporedna tablica kanistarskih filteraodržavanje filtera-Grijač(održavanje grijača)-Rasvijetauvodvrste rasvijete i održavanjeusporedna tablica flouroscentnih cijevi-Podlogavrste podloge-Vodakemijske vrijednosti vodetvrdoća (GH, KH),kiselost (pH), ugljični-dioksid CO2, Kisik O2, Klor i Kloramin, FosfatiDušik i dušikovi spojevi, BIOLOŠKOFUNKCIONIRANJE AKVARIJA Sindrom novog akvarija

Mjerenja parametara vodeVažnost periodične izmjene vode Ribe-biološka klasifikacija i taksonomija-izbor i nabava-transport-ishranaArtemiaTubifexProtozoaGrindal crviDaphniaCiklopsiKišne glisteGoveđe, pureće srce-bolestitablica simptoma, uzrocka i liječenja bolestilijekovi, UV sterilizator, Sol, Formalin,Antibiotici, Sera i Tetra lijekoviBiljkeRazmnožavanjeOdabir biljaka i nabavaNutrientiBiološka dekalcifikacijaIzrada akvarijskog scenarija (aquascaping)Algevrste algi i način uklanjanjaOstali slatkovodni organizmipuževiračićiZaključaktest-pitanja za provjeru znanjatočni odogovori testa

AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica2

free e-bookverzija 1.0 beta pdfgodina 2003

autor lic

prelom dobri

ilustracije karin

to my beautiful "fishes", Ivor and Dina, for peace and understanding whileI've been working on this book...

to many friends from aquatica's forum


Uvod

Nedostatak odgovarajućeliterature na hrvatskom jezikunajveća je prepreka kod akvaristapočetnika. Sve do sada objavljeneknjige su ili starijeg datuma izastarjelog koncepta ili loši inejasni prijevodi knjiga saengleskog govornog područja.Ovdje nećete naći fotografijeprekrasnih ribica i opise stotinavrsta ribica, za to vam preporučamneke od jednostavnih atlasa (npr.Dr. Axelrod's Atlas of freshwateraquarium fishes).

Također, početnici će biti možda razočaranikompliciranim inzistiranjem na "nekimdosadnim dušikovim spojevima", međutimako ozbiljno "zagrizu" za akvaristiku ovo ćeim biti odskočna daska da sami istražujuono što ih zanima uz ovo prvotnopoznavanje nekih osnova.

Promatrao sam kroz nekoliko godina tisuće itisuće pitanja koje akvaristi postavljaju, paje ovaj tekst nastao na uzastopnomponavljanju nekih elemenata koje čak iiskusniji akvaristi, ponekad zanemare.Slatkovodna tropska akvaristika jenajjednostavnija za početnike, stoga je onanajviše zastupljena i ovdje opisana.


Općenito o akvaristiciŠto je akvarij?

Akvarij je zatvoreni komadić prirode, biološki sustav u kojem se događajuprocesi bitni za biološku ravnotežu. Dakle, naš cilj je simulacija prirodnihprocesa kakvi se događaju u okolišu iz kojeg potječu naši organizmi uakvariju. Što više uspijemo približiti akvarijske uvjete onima u prirodi,

postajemo bolji akvaristi.

Što je akvaristika?Akvaristika traži neprestan čovjekov kontakt sa prirodom i njeno razumijevanje.Intelektualni i duhovni razvoj akvarista proizlazi iz neprestanog otkrivanja i učenja.Sve znanstvene discipline proizlaze iz prirode i njezinih procesa, pa su i osnovnaznanja kemije, biologije, fizike i ostalih neophodne za dobro razumijevanjeakvaristike. Akvaristika potiče iz Japana i Kine u kojima je ovaj hobi visoko usvijesti razvijen još od 10. stoljeća. Znanje prirodnih ciklusa koji predstavljajuprirodna kruženja i njihovu harmoniju (Feng Shui-filozofija uređenja životnogprostora u skladu sa prirodom) prenesena su na akvarije koji zapravo ifunkcioniraju po ovakvom principu. Voda kao osnova akvarija predstavlja simbolživota i čistoće, unosi svježinu i održava optimalnu količinu negativnih iona koji suneophodni za zdravlje i dobro raspoloženje čovjeka. Početkom 18. stoljeća prviakvariji se pojavljuju u Engleskoj sa ribama s Dalekog Istoka. Zahvaljujućiotpornosti nekih riba i njihovoj ljepoti, kao što su dvodihalice (npr. Macropodusopercularis) koje mogu izdržati duga putovanja sa vrlo malo kisika i većimtemperaturnim oscilacijama počinje širenje akvaristike po svim kontinentima, anajveći procvat doživljava s tehnološkim razvojem nakon Drugog svjetskog rata.Danas akvaristika ima sasvim drugu tendenciju razvoja nego je imala u 20.st. gdjese prije svega uz pomoć tehnološkog napretka radilo na komercijalizaciji, tako da seuz kvalitetnu opremu i skromno znanje moglo bar neko vrijeme uspješno držatiakvarij sa atraktivnim ribama. Ribe su se u početku intenzivno donosile iz prirodnogokoliša, gdje je pri tome tek malen broj preživljavao zbog neadekvatnog prijevoza,a i pokazalo se da su divlji primjerci puno osjetljiviji. U današnje vrijeme kada jevelik broj prirodnog okoliša uništen ili se još više uništava u opće globalizacijskompokretu, akvaristika se sve više trudi koristiti znanje za uzgoj riba i održavanjeakvarija, pa tako i očuvanje prirode. Tehnologija nam je samo približila prirodu ipokazala njene tajne, a znanje koje smo skupili u tom procesu trebamo zamijenitipretjeranom upotrebom tehnologije. Svaki akvarist dobro zna što znači poremećenekološki sustav i koliko se truda treba uložiti da se vrati u normalu, a i često sveode u nepovrat. Pokušajte samo zamisliti što bi značila čašica nafte u akvariju, zbogtoga čuvajte prirodu, jer o njoj ovisi i vaš akvarij. Akvariju je potrebna voda, čistavoda koju je teško dobiti unatoč sofisticiranoj tehnologiji. Po kineskoj filozofiji FengShui, akvarij u domu donosi sreću i novac, ako je pravilno postavljen...s toga punosreće i novca


Vrste akvarijaAkvarije možemo podijeliti na nekoliko vrsta.Osnovna podjela bila bi po tipu vode: morski, slatkovodni i boćati (brakični) akvariji.Temperaturni raspon dijeli akvarije na toplovodne i hladnovodne. Akvariji setakođer dijele po vrsti organizama koje držimo, pa tako susrećemo biotopne ilizemljopisne akvarije koji sadrže određene vrste organizama sa jednog biotopnogpodručja (npr. akvarij područja Amazone sadrži biljke i ribe amazonskog sliva, auvjeti su određeni svojstvima kao i u prirodnom okolišu). A druga su vrsta društveniili zajednički akvariji koji sadržavaju organizme bez obzira na njihovo prirodnoporijeklo i kojima su potrebni slični uvjeti. Ovi su akvariji najpopularniji inajrašireniji među akvaristima. Uz nabrojene "ukrasne" postoje i specijaliziraniakvariji: Karantenski akvarij ima namjenu liječenja i preventivne karantene kodunosa novih riba u akvarij, a mrijestni i uzgojni akvariji služe za mrijest,razmnožavanje i uzgoj mladih riba.Položaj akvarijaPrije nego što nabavite akvarij morate znati gdje ćete ga postaviti. Funkcionalni i

sigurnosni zahtjevi kod položaja su na prvi pogled beznačajni, ali morateznati da akvarij veličine 250L, sa postoljem, potpuno opremljen i napunjenmože težiti i preko 500kg. Dakle, površina na kojoj će stajati mora bitičvrsta, bez vibracija i za veće akvarije je potrebno napraviti statistički

proračun čvrstoće poda. Akvarij treba biti na vidljivom mjestu, ali ne smije smetati uobičajenom kretanju poprostoriji. U akvariju izloženom direktnoj sunčevoj svjetlosti razvijaju se neželjenealge, stoga bi trebao biti u tamnijem dijelu sobe. Postolje ili ormar se može kupiti uspecijaliziranim prodavaonicama akvarijskeopreme. Ako ga izrađujete sami voditeračuna o čvrstoći materijala. Također jevažno da se postolje oslanja o pod na štoviše dodirnih točaka, kako ne bi opteretilipod samo na manjem dijelu površine.Podloga na koju liježe dno akvarij treba bitipuna cijelom površinom i amortizirajući takoda upija neravnine i sprječava savijanje dnaakvarija. Najčešće se koristi stiropor, pluto ilifilc od pjenaste gume.


Dijelovi akvarija

AkvarijKonvencionalni akvariji se najčešće izrađuju od stakla, lijepljeni suspecijalnim silikonskim kitom i oblika su tako da približno dužina budeduplo veća od širine i visine (npr. 100x50x50).Uz standardne oblike imamo i kružne, šesterokutne, zaobljenih prednjihstranica, kutne...

Staklo bi trebalo biti kvalitetno, a ljepilo silikonsko za akvarije, bez fungicida sadeklariranom "nosivošću" Veličina akvarija slijedi pravilo: "Što veće, to bolje".U velikom akvariju promjene se događaju sporije, tako možete reagirati na mogućeprobleme, a organizmi ih tada lakše podnose.Početnicima su idealne veličine od 80L do 180L. Sve manje od toga traži višeiskustva, te pravi probleme u održavanju konstantne kvalitete vode.Veći akvariji od 200L postaju skuplji za uređenje. Ukoliko radite sami poklopac sa neonskom rasvjetom za akvarij, a veličina vam nijeograničenje, pokušajte nabaviti akvarij dužine 120 cm, to je idealno zbog dužineneonskih cijevi, a duži akvariji su estetski dojmiljiviji.U novije vrijeme dolaze i sve kvalitetniji akvariji od akrila, koji su puno lakši,prozirniji i čvršći, te ih je lakše savijati, ali su dosta osjetljivi na ogrebotine.Ogrebotine se sa akrila mogu ispolirati puno lakše nego na staklu. Akril sepreporuča za izrazito velike akvarije.

Održavanje staklenog akvarijaAkvarij prije upotrebe dezinficirajte npr. Kalij-permanganatom (hipermangan) i dobro operite. Da biprovjerili spojeve i čvrstoću, napunite ga prije punjenja vodom i ostavite nekoliko dana. Zelene algekoje se nakupljaju na staklo redovno odstranjujte magnetom koji se može kupiti u specijaliziranimakvarističkim trgovinama ili britvicom (žiletom) pažljivo da ne izgrebete staklo. Ukoliko je potpunoprazan, akvarij na kojem su se nakupili ostatci kamenca operite blagim rastvorom kiseline (solna,octena...). Dobro ga isperite nakon pranja kiselinama. Za ispiranje i pranje ne koristite nikakvasredstva za pranje, već samo čistu vodu.


FilterFiltere dijelimo po načinu funkcioniranja na mehaničke, kemijske i biološkefiltere i po smještaju na vanjske, unutarnje i podne filtere. Filter ima uloguodržavanja kvalitete vode i njene čistoće optimalnom za život organizama.Najčešće se sastoje od određenog filtrirajućeg medija i pumpe koja tjera

vodu kroz njega. O njegovoj kvaliteti i efikasnosti ovisi gustoća populacijeorganizama u akvariju.Mehanička filtracija ima zadatak očistiti vodu od sitnogotpada koji proizvode ribe i biljke, te od ostataka hrane. Zamehanički filter kao medij se najčešće koriste sintetičkaspužva i vata.Kemijska filtracija podrazumijeva apsorbiranjeodređenih kemijskih spojeva u vodi ili mijenjanje njenihkemijskih svojstava. Kao medij kemijski filteri koristeaktivni ugljen, zeolit, treset.Biološka filtracija je najbitnija za dobro funkcioniranjeakvarija. Da biste razumjeli princip biološke filtracijepročitajte dio o biološkom funkcioniranju akvarija. Kaomedij za biološki aktivan filter koristimo šupljikavu poroznukeramiku, sintetičku spužvu, "bio kuglice", poroznokamenje, siporax i slično.Spomenut ću još i intervalne filtere (wet-dry) koji koristeprincip isprekidanog prelijevanja vode preko biološkiaktivnog medija. Tim postupkom omogućava se boljeprozračivanje i aeraciju bakterijske kulture, kojoj jepotreban kisik koji se topi u vodi kada pulsirapreko medija u filteru. Ovakav sistem koristenapredniji viseći i kanistarski filteri. Vanjski filteri su u zadnje vrijeme najvišenapredovali zbog jednostavnosti upotrebe ikvalitete filtriranja. Radi toga se početnicima preporučanabavljanje tzv. "kanistarskog" filtera.Prednost ovih filtera je mogućnost odabiramedija, pa tako i načina filtracije.Jednostavnost održavanja, snaga filtriranja inezauzimanje prostora u akvariju.Često početnike od izbora ovog tipa filteraodbije nešto veća cijena, ali se kroz nekovrijeme pokaže kao vrlo ekonomična ifunkcionalna filtracija. Neadekvatan filter upočetku donese puno više "štete" negokoristi. Poznati proizvođači kanistarskih filtera suEheim (serije classic, eco, professinel,profesionelII), Hagen (Fluval filtri), Sacem (Marathon filtri), Hydor (Prime), Rena(FilStar)


Viseći filter

Kanisterski filter

Jeftinija varijanta vanjskih filtera su viseći ("hang-on", power filters) filteri koji sevješaju na vanjsku stranicu akvarija.Viseći filteri često su manjih dimenzija i slabijih pumpi, jer koriste prirodan padvode kao povrat vode iz filtera u akvarij.Ako imate poklopac akvarija izbjegavajte ovakve filtre, jer se teško montirajuzajedno s poklopcem.Poznati proizvođači visećih filtera su Hagen (AquaClear filtar), AquariumSystems(Millennium i Primo filtri), Tetra (TetraTec PowerFilters)Unutarnji filteri su jednostavni i najjeftiniji filteri, pa su dobri jedino za manjeakvarije.Mane su im da zauzimaju prostor u akvariju i time kvareestetsku sliku akvarija, otežano je s njima čišćenje i malije kapacitet spremnika za medij. Kvalitetniji tzv. kutnifilteri se zapravo po principu rada ne razlikuju previše odvanjskih kanistarskih filtera.Njihova cijena je manja zbog slabije pumpe i manjegvolumena, pa su tako i manje efikasni od kanistarskih.Unutarnji filteri najčešće koriste biološku filtraciju i moguse sastojati samo od sintetičke spužve i vanjske pumpeza zrak.Poznati proizvođači unutarnjih filtera su Hagen (FluvalPlus), Eheim (Internal filters), Rena (Filstar iV), Sera,AquariumSystems (Duetto), Tetra- Podni filter (UGF, under gravel filtar) je ustvari unutarnjifilter i sastoji se od više rešetkastih ploča koje se spajaju i povezuju na jednu ili višecijevi ispod akvarijske podloge.Cijev se spaja na protočnu pumpu (powerhead) velike protočnosti i snage, budućida je površina medija, zapravo cijelo dno akvarija.Pumpa tjera vodu isisavajući je ispod podloge tako da voda struji kroz podlogu.Kvalitetne protočne pumpe imaju tzv. reverzibilni protok, koji obrnuto cirkuliravodu, tjerajući tok vode ispod podloge prema površini. Na taj način obogaćujemopodlogu kisikom i pospješavamo biološku aktivnost.Podloga postaje biološki filter i ujedno je obogaćujemo tvarima koje kasnijeiskorištavaju biljke za hranu.Mišljenja o ovakvoj filtraciji su podijeljena, pa dok jedni tvrde da je ovakva filtracijakomplicirana i problematična, drugima je ovo idealan oblik filtriranja.Mane su, potreba za podlogom određene granulacije(3-4mm) i debljine (do 10cm),jer sa sitnim se šljunkom ovakav sistem može začepiti, a sa prekrupnim šljunkomgubi moć filtriranja.Istodobno, ovakav filter ne možemo lako očistiti, jer traži "raskopavanje"kompletnog akvarija, pa ukoliko dođe do problema (npr. kod začepljivanja) postajeprava bakterijska bomba.Međutim odlično se pokazuje u akvarijima s gusto zasađenim biljem, gdje sepospješuje prozračivanje korijenja i neprestano dovođenje "svježeg" otpada kojegbiljke koriste kao hranu. Kvalitetno postavljena podna filtracija ne mora se godinama čistiti.


Unutarnji filter

Ovakav tip filtracije preporučam naprednim akvaristima i onima s iskustvom.Moguće je održavati akvarij i bez filtracije, međutim u tom slučaju se moramo držatistrogih pravila.Takav sistem koristi biljke kao prirodan sistem biološke filtracije. Akvariji mora imati odličnu rasvjetu, visoku kvalitetu vode, dodatan izvor ugljičnog-dioksida (CO2) i manji broj određenih riba. Ovo je svakako izazov za napredne akvariste.

Održavanje vodeUz svu filtraciju, ma kako ona bila kvalitetna, neophodna je periodična izmjena jednog dijela vode!

O ovom najvažnijem pravilu opširnije u rubrici voda, biološko funkcioniranje akvarija.


ProizvođačModel Veličinaakvarija

[l]

Protok[l/h]

Volumen

filtera[l]

Snaga[W]

*

EHEIMclassic 2213 250 440 3 8classic 2215 350 620 4 15classic 2217 600 1000 6 20classic 2250 1000 1000 12 28classic 2260 1500 1900 18 50ecco 2231 100 300 1,6 5ecco 2233 200 480 2,4 5ecco 2235 300 600 3,2 8professionel 2222 150 500 2,3 8professionel 2224 250 700 3 8professionel 2226 350 950 4,9 25professionel 2228 600 1050 7,3 25professionel 2322 150 500 2,3 8 + 150 termo filter (integrirani grijač)professionel 2324 250 700 3 8 + 150 termo filter (integrirani grijač)professionel 2326 350 950 4,9 25 +180 termo filter (integrirani grijač)professionel 2328 600 1050 7,3 25 + 210 termo filter (integrirani grijač)professionel 2227 350 1050 4,9 25 intervalni filter (wet/dry)professionel 2229 600 1050 7,3 25 intervalni filter (wet/dry)

professionel 2327 350 1050 4,9 25 + 180intervalni filter (wet/dry) + integrirani

grijač

professionel 2329 600 1050 7,3 25 + 210intervalni filter (wet/dry) + integrirani

grijačproffesionel II 2026 350 950 4,9 25proffesionel II 2028 600 1050 7,3 25proffesionel II 2126 350 950 4,9 25 + 180 termo filter (integrirani grijač)proffesionel II 2128 600 1050 7,3 25 + 210 termo filter (integrirani grijač)

HAGENFluval MSF 104 100 480 3,2 7 MSF (multi stage filter)Fluval MSF 204 200 680 4,6 7 MSF (multi stage filter)Fluval MSF 304 300 1000 6,6 12 MSF (multi stage filter)Fluval MSF 404 400 1300 8,5 12 MSF (multi stage filter)Fluval 103 100 390Fluval 203 200 420

Fluval 303 300 840SACEMMarathon 100 100 350 1,5 6

Marathon 300 200 350 1,8 6Marathon 500 300 800 4,7 12Marathon 1000 500 1000 5,5 16Marathon 1500 800 1600 8,5 23

Marathon 2000 1000 1850 10 31RENAxP1 180 750 4,4 13

xP2 300 1050 6,3 16xP3 600 1350 9,1 19

HYDORPrime 10 150 300 1,5 10Prime 10 250 600 3 22Prime 10 400 900 5 30


UV sterilizatoriOsim klasične filtracije u akvaristici se koristi i UV (UltraVioletna-ultraljubičasta)sterilizacija vode. Ovakav tip filtracije, odnosno sterilizacije (pošto UV sterilizatorinisu filteri i trebaju pred-filtraciju) učinkovito uništava bakterije, gljivice, alge iviruse.Rade na principu izlaganja mikroorganizama spektru ultraljubičastog zračenja navalnoj dužini od oko 254 nm koji izravno djeluje na DNK strukturu te ih uništava ilisprječava njihovu daljnju reprodukciju.Energija lampe od 30 mWs/cm2 uništava oko 99% svih uobičajenih vrsta bakterijau vodi.UV lampe se sastoje od kućišta u kojem oko lampe prolazi voda u cjevčicama odkvarcnog stakla. Radni vijek lampe je oko 8000 h.

Velike su prednosti ovakvih sterilizatora i njihova upotreba u akvaristici je uporastu. Mineralni i kemijski sastav vode ostaje nepromijenjen, nemogućnost jepredoziranja i nikakvih štetnih posljedica nema, jednostavna je upotreba, velik jespektar djelovanja protiv svih vrsta bakterijskih i virusnih bolesti akvarijskih riba injihovih nametnika, učinkoviti su protiv nekih vrsta algi itd., a to su samo nekeprednosti ovakvog tipa pročišćavanja vode.Za ovakvu sterilizaciju moraju se ispuniti uvjeti da prije dotoka voda mora bitiočišćena i bistra sa što manje čestica, a nakon izlaska je preporučljivo da prolazikroz biološki filter koji bi sakupljao uginule mikroorganizme.-UV lampe su zaštićene u neprozirnom kućištu, jer trajno oštećuju vid i kožu, zbogtoga čitajte pozorno upute proizvođača!


UV sterilizator

Obrnuta Osmoza i DeionizacijaRO/DI (Reverse osmoze/Deionization) filteri su najnaprednija u tehnologiji filtracije(hiperfiltracija) vode općenito (Iako je ne koristimo za filtraciju akvarija, već zapripremu vode.)

Ovakav sistem filtracije razvijen je za vrijeme hladnog rata i počinje se primjenjivatitek krajem šezdesetih u civilne svrhe, omogućavajući teoretski iz bile koje vrstevode bilo ona morska ili slatkovodna i onečišćena, dobivanje pitke i čiste vode.Prvi je dio RO, koji može biti i zaseban, a radi na principu obrnute osmoze . Sistemosmoze koriste biljke gdje vodu crpe kroz polupropusne membrane stabljika dokrajnjih dijelova listova.U obrnutoj osmozi koristi se sistem prolaska vode pod pritiskom kroz mikroporozni

medij, odnosno osmoznu membranu koja ima propusnost oko 0,0005 mikrona(najmanji virusi su oko 0,002 mikrona). Sedimentne membrane rade se odceluloznog acetata, poliamida i drugih materijala i imaju određeni vijek trajanja.Kvaliteta i količina pročišćene vode ovisi o kvaliteti i propusnosti membrane.Ovdje dobijamo kao produkt sterilnu vodu očišćenu od nekih monovalentnih iona(npr. Na+, K+, Cl-, NH3- itd.), više-valentnih iona (npr. Ca 2+, Mg 2+, Al 3+, SO4

2-) i organskih tvari do 99%.Uz RO sistem koristi se i DI (ionoizmjenjivački filter) koji služi dekarbonizaciji(deionizaciji) vode.Dekarbonizacija vode je postupak kojim se iz vode uklanja ukupna tvrdoća.Nusprodukt je mala količina ugljične kiseline.Ovakva filtracija ima svojih mana, cijena i odnos vode koja je čista i ona koja setroši kao tehnički nečista voda je u najboljem slučaju 1:3.RO/DI sistemi su ovisno o mogućnostima i kapacitetu ipak prilično skupi, pa ih koriste naprednijiakvaristi i uzgajivači.


Pojednostavljeni princip rada RO filtracije

Održavanje filteraVećina filtera mora raditi cijelo vrijeme, radi toga kod čišćenja pripremite sve da bi vrijemeobustavljanja rada filtera bilo što kraće. Također kod prvog puštanja biološkog filtera u pogon unovom akvariju, dobro je koristiti "kulturu bakterija" u tekućini za startanje akvarija. Tako će filterprije "sazrijeti" za biološku filtraciju. Tekućinu možete kupiti u specijaliziranim akvarijskimtrgovinama ili koristiti podlogu i filterski medij iz starog "sazrelog" akvarija. Neki mediji za filtere seupotrebljavaju jednokratno (aktivni ugljen, zeolit...), dok većinu obnavljamo ispiranjem u vodi.Aktivni ugljen prije upotrebe kratko isperite u vodi da se isperu sitne čestice i krhotine.Ne koristite aktivni ugljen koji se koriste za filtraciju zraka, jer je mikroporozan i nema dobruučinkovitost kao ugljen za vodu. Koristite samo kvalitetan aktivni ugljen, loši su bogati fosfatima ipodižu pH vrijednost vode. Vrlo je važno, da medij koji se koristio za biološku filtraciju pažljivooperemo u akvarijskoj vodi, da se kultura bakterija ne bi uništila. Nikako ne ispirite vrućom vodom ilidodavanjem sredstava za pranje ili dezinfekciju.

Primjer pranja sintetičke spužve:U čistu, praznu posudu prikladne veličine za pranje spužve ulijte vodu iz akvarija. Izvadite spužvu izfiltera koji mora biti uronjen cijelo vrijeme u vodu. Uronite spužvu i lagano stišćite spužvu dokprljavština ne izađe iz rupica. Vratite spužvu u filter i pustite ga što prije u pogon. Nikada pretjeranone čistite spužvu ili druge medije koji služe bakteriološkoj filtraciji, jer su naseljeni neophodnimbakterijama za funkcioniranje filtracije.


GrijačZa toplovodne je akvarije grijač neophodan.Najčešće se koriste potopni grijači u staklenoj epruveti s ugrađenimtermostatom.

Uz grijač je obvezan akvarijski termometar pomoću kojeg kontroliramo inamještamoželjenu temperaturu vode. Snaga grijača uvjetovana je volumenomakvarija i prosječnoj temperaturi okoline. Prejak ili preslab grijač uakvariju može izazvati nagle temperaturne promjene. Za akvarij na sobnojtemperaturi potreban je grijač jakosti 10-20%W više od volumena akvarijau l (npr. za akvarij od 100 l koristimo grijač od 120W). Za veće akvarijebolje je koristiti dva grijača. Za akvarije u kojima je zasađeno puno biljakakoriste se i "grijući kablovi"(heating cables) koji se stavljaju ispod podloge.Na taj način se izbjegava efekt "hladnog stopala" kod biljaka, kada jekorijenje hladnije od vode, što usporava rast biljaka. U nekim su filterimaveć ugrađeni grijači, tako da nema potrebe za kupovanjem posebnog. Nekiod proizvođača grijača su Jager, Hagen, Sera, Tetra, Hydor...

Održavanje grijačaGrijač nemojte nikad uključivati izvan vode i kod izmjene vode u akvarijuobvezno ga isključite. Redovno provjeravajte temperaturu u akvariju da bi

spriječili velike temperaturne razlike kod eventualnog kvara grijača.Eventualno čišćenje je isto kao i kod staklenih akvarija (ostatci kamenca operiteblagim rastvorom kiseline).

Primijetite li napuknuće na epruveti ili ''rošenje'' unutrašnjeg djela stakla epruvetezamijenite odmah grijač za novi.


RasvjetaZa početak, što je svjetlost?Svjetlost je vidljivi dio elektromagnetskog spektra između ultraljubičaste iinfracrvene valne dužine. Jačina svjetla mjeri se u lumenima (L), aefektivnost rasvjetnog tijela u odnosu na potrošak određujemo jačinom

dobivene svjetlosti na potrošenoj energiji L/W (lumen po watt-u). Temperaturu,odnosno "boju" svjetla mjerimo stupnjevima Kelvina (°K). Ovdje dolazi dozbunjujućeg psihološkog efekta, jer ljudi misle da "crveno" svjetlo ima većutemperaturu od "plavog". Npr. crvenkasto svjetlo obične žarulje ima npr. 3200Kdok dnevno sunčevo svjetlo ima oko 6000K, a plavkasto svjetlo MH žarulje ima oko10000K.

manja temperatura svjetla veća temperatura svjetla

Kvalitetu rasvjetnog tijela mjerimo i CRI (color rendering index) indeksom urasponu od 1 do 100. CRI izražava raspon spektra u svjetlosti. Sunčevo svjetlo imaCRI 100, tj. puni raspon svjetlosti.

CRI=20 CRI=60 CRI=100

Rasvjeta u akvariju potrebna je za pravilan rast biljaka, pravilan ritam akvarijskogbiotopa i za bolji izgled akvarija. Procesi fotosinteze se također ne mogu odvijatibez svjetla. Intenzitet, boja i trajanje sunčevog svjetla nisu isti na svim dijelovimazemaljske kugle. U većini prirodnih okoliša tropskih riba trajanje dnevnog svjetla jeoko 12h, pa bi toliko trebalo biti i trajanje umjetnog osvijetljenja. Dužinu trajanjamožemo regulirati ručno ili vremenskom sklopkom (timer) mehaničkom ilielektronskom. Vremenske sklopke su jeftini uređaji koji uvelike olakšavaju posaoritmičkog paljenja i gašenja, a organizmi u akvariju se lakše nauče na točan ritamdana i noći. U akvariju koristimo umjetnu rasvjetu i nju biramo prema veličini(dubini) i vrsti akvarija. Dubina i "čistoća" akvarijske vode ima presudan utjecaj nakoličinu i temperaturu svjetla koje dolazi do dna akvarija. Na 70 centimetara vodeveć se gubi otprilike 30-40% svjetlosti, pa ako je ta voda puna nečistoće i obojena(žućkasta, mutna) gubitak se očituje već u prvih desetak centimetara stupa vode.Ukoliko sami izrađujete rasvjetu i poklopac ostavite si mogućnosti i mjesta zadodavanje i oduzimanje rasvjetnih tijela ovisno o potrebi za jačinom svjetlosnogintenziteta. U početku su akvariji često skromno zasađeni biljkama, pa prejakasvjetlost loše utječe na ponašanje riba koje su često plašljive u takvom okruženju.


Kasnije, kada biljke izrastu i počnu praviti sjenovite dijelove, pojačate svjetlostaktiviranjem lampe. Ovakva regulacija pomaže i kod mogućeg pojavljivanja algikoje su često indikator loše rasvjete. Akvarijska rasvjeta je najčešće najskuplji dioopreme, zato što imaju kratak vijek trajanja tako da često, ovisno o tipu, moramokupovati nova rasvjetna tijela.

Vrste akvarijske rasvjeteU slatkovodnoj tropskoj akvaristicidanas se najviše koriste flourescentnecijevi za rasvjetu, pa ćemo stoga njimanajviše i posvetiti pažnje. Flourescentarasvjeta radi na principu katode kojaje na jednom kraju dugačke staklenecijevi ispunjene vakuumom i živinomparom i anode na drugom kraju cijevi.Električna energija ionizira živinu parui ona počinje zračiti ultraljubičastimspektrom. Na unutrašnjim stjenkamastaklena cijev obložena je fosforom

(fosforni prah) koji potaknut zračenjem emitira vidljiv spektar, tj. svjetlost.Mješavinom i aditivima u fosforu dobivamo željeni raspon spektra, CRI. Nakonodređenog vremena rada katoda se "potroši" i proizvodi sve manje korisnog svjetla,pa je cijev potrebno zamijeniti novom. Za rad cijevi potreban je starter i prigušnica(balast). Flourescentne cijevi su najčešća i najpopularnija rasvjeta, prvenstvenozbog male cijene potrošnje električne energije i dobrog intenziteta svjetla u odnosuna snagu. Velik izbor tipova specijalnih akvarijskih flourescentnih cijevi omogućavapravilan odabir ciljanog spektra svjetlosti koje nam je potrebno za akvarij.Kombinacijom određenih cijevi različite temperature svjetla dobivamo veći CRI.Vijek trajanja određuje proizvođač, a kreće se oko 2500-10000 radnih sati, svakakobi bilo dobro cijev zamijeniti nakon 6-9 mjeseci budući da ljudsko oko ne možezamijetiti pad temperature svjetla. Poznati proizvođači flouroscentnih cijevi suHagen (serija-glo cijevi), Osram (ili Sylvania), Philips...MH lampe, odnosno metal-halidne (još ih zovu i quartz-halogen ili tungsten-halogen) su skuplji, ali i snažniji izvor svjetlosti. Rade na principu živne pare, a za korekciju boje dodaju se elementi (jodij, indij,bromin...) koji određuju spektar (boju) svjetla, pa otuda i naziv HQI lampe (HalideQuartz Jod)Metal halidne HQI (halide-quartz-jod) se koriste u morskoj i slatkovodnojakvaristici.To je najsnažnija vrsta rasvjete gdje prigušnica pulsira naponom u lampi većim od5000V stvarajući jak izvor svjetla sličan sunčevom.Koriste ih akvarijski entuzijasti u morskim, koraljnim i velikim tropskim akvarijimasa puno biljaka. To je najljepša i suncu najsličnija rasvjeta. Odsjaji prelamanjapovršine vode reflektiraju se na dno akvarija čineći dojmljiv prizor igre svjetla isjene.Koriste se za akvarije duboke do 70 centimetara, te su zbog velike snage idealni zabiljke koje trebaju veliki intenzitet svjetla.


Flouroscentne cijevi sa prigušnicom

Montiraju se najčešće bez poklopca u specijalne reflektore koji moraju bitiodmaknuti najmanje 25cm zbog visoke temperature koju isijavaju.Ukoliko se koriste poklopci sa MH lampama, tada se moraju ugraditi hladila iventilatori koji izbacuju vrući zrak iz kućišta poklopca. Također su potrebneprigušnice (elektronske ili magnetne)za ovaj izvor svjetlosti. Rok trajanja takvihlampi je od 5000 do 10000 sati. Pod metal halidnu rasvjetu svrstavaju se i HQL(mercury vapor) lampe koje se koriste samo u slatkovodnoj akvaristici i odlične suza intenzivan rast biljaka. Jeftinije su od HQI lampi, a sastavni je dio reflektoraprigušnica. Halogene lampe se ne trebaju miješati sa MH lampama, jer rade napotpuno drugom principu (halogeni ciklus pomoću volframove žice). Isijavaju punotopline i ne koriste se u akvaristici zbog nepovoljnog spektra. Ostali izvori svjetlostikao što su obične žarulje sa volframovom nisu niti pogodni za upotrebu uakvarijima sa biljem.


Model (upotreba)

Veličina [Cm]

Diametar*

Snaga[W]

temperatura [°K]

Interval izmijene[h]

AQUA-GLO (za intenzivnije boje riba i rastbiljaka) 30.48 T5 8 5400 3000

38.1 T8 14 5400 5000

45.72 T8 15 5400 5000

60.96 T8 20 5400 7500

76.20 T8 25 5400 7500

91.44 T8 30 5400 7500

106.68 T8 40 5400 10000

121.92 T8 40 5400 10000

SUN-GLO (dnevno svijetlo) 30.48 T5 8 4200 3000

38.1 T8 14 4200 5000

45.72 T8 15 4200 5000

60.96 T8 20 4200 7500

76.20 T8 25 4200 7500

91.44 T8 30 4200 7500

106.68 T8 40 4200 10000

121.92 T8 40 4200 10000

MARINE-GLO (morski akvarij) 38.1 T8 14 4200 5000

45.72 T8 15 4200 5000

60.96 T8 20 4200 7500

76.20 T8 25 4200 7500

91.44 T8 30 4200 7500

121.92 T8 40 4200 10000

FOLRA-GLO (za intenzivan rast biljaka) 45.72 T8 15 2400 5000

60.96 T8 20 2400 7500

91.44 T8 30 2400 7500

121.92 T8 40 2400 10000

POWER-GLO (za koralje i biljke) 30.48 T5 8 5400 3000

38.1 T8 14 5400 7500

45.72 T8 15 5400 7500

60.96 T8 20 5400 9000

76.20 T8 25 5400 9000

91.44 T8 30 5400 9000

106.68 T8 40 5400 20000

121.92 T8 40 5400 20000

LIFE-GLO (dnevno svijetlo) 38.1 T8 14 4200 7500

45.72 T8 15 4200 9000

60.96 T8 20 4200 9000

76.20 T8 25 4200 9000

91.44 T8 30 4200 9000

106.68 T8 40 4200 20000

121.92 T8 40 4200 20000


PodlogaPodloga u akvariju ima više funkcija, a one ovise o odabiru akvarijskogbiotopa, izboru riba i biljaka.Ribe se osjećaju sigurnije, lakše pronalaze hranu i skrovišta.Biljke iz podloge crpe hranjive tvari, pričvršćuju se korijenjem i pomoću

nje se razmnožavaju.U podlozi se odvijaju procesi važni za biološko funkcioniranje akvarija.Ovisno o izboru riba, uređenje podloge mora imati funkciju kemijske stabilnosti,granulacije i oblika podloge.Ribama koje agresivno "kopaju" po dnu poželjan je krupniji šljunak i kamenje, kakone bi previše mutile vodu. (npr. neki ciklidi).Ribe koje se hrane iz podloge, koji se skrivaju i zakopavaju zahtijevaju sitni šljunaki pijesak (npr. A. Kuhli, G. Petresi).Šljunak ne smije biti oštrih rubova (mljeveni) već riječni, zaobljeni, da se neke ribene bi ozlijedile kopajući po njemu u potrazi za hranom.Većina južnoameričkih riba voli tamniju podlogu i kraj nje se osjećaju smirenije.U pogledu kemijske stabilnosti, podloga mora biti kemijski stabilna kako ne bimijenjala karbonatnu vrijednost i kiselost vode.Ribe koje žive u mekšim i blago kiselim vodama, ne podnose kamenje vapnenačkogpodrijetla koje se otapa u vodi podižući joj tvrdoću.

Nasuprot njima, ribama kojima paše tvrda voda, ne odgovaraju humus i treset u podlozi, a koji pak spuštaju pH vrijednost vode. Oblik podloge, a ujedno i izgled akvarija određujemo oponašanjem prirodnogokoliša riba koje uzgajamo tzv. Aquascaping.Tako da nekim ribama odgovara scenarij stjenovitog dna u kojem nalaze mjesta zaskrivanje i svoj zamišljeni teritorij.Drugim ribama odgovara gusto obraslo dno biljem,sa potopljenim korijenjem.Ovdje je riječ i o pitanju dobrog ukusa akvarista, alise preporuča što više oponašati prirodu, tako da suškoljke, koralji i šupljikavo kamenje najblažerečeno nepotrebni u tropskom slatkovodnomakvariju.Također tu spadaju i razne figurice potopljenihbrodova, kule od plastike i plastično bilje, kojeakvaristi najčešće ne žele previše komentirati.


Sera floradepot

Već gotove podloge se prodaju kao običan šljunak određene boje i granulacije, dospecijaliziranih mješavina pripremljenih kao samostalna podloga (Sera Floradepot,Dupla K, Sachem Flourite...).Podlogu je najbolje oblikovati tako da na prednjem dijelu akvarije bude tanji slojkoji se blago uspinje prema zadnjem dijelu akvarija i njegovim kutovima.Ovakav način podizanja podloge ima svrhu vizualnog dojma perspektive i dubineakvarija. Također na prednjem dijelu sadimo niskorastuće biljke koje imaju manje ipliće korijenje, dok u pozadini sadimo visokorastuće i veće biljke koje imaju jačekorijenje. Uzdizanje podloge se može napraviti i stepenasto (terase).Debljinu sloja podloge određuje veličina akvarija, a minimum je 4cm na prednjemdijelu stakla.Puno biljaka traži bogatu podlogu, ako su gusto zasađene onda posežemo zasloženijom mješavinom podloge, odnosno gnojenjem.Često se prodaju različita gnojiva za akvarijsko bilje, ali većinom su ona tekuća isluže za dodavanje hranjivih tvari isključivo preko nadzemnih dijelova biljaka.Dakle moramo znati razliku gnojiva koje se dodaje u vodu i ono koje stavljamo upodlogu.Ako želimo akvarij gusto zasađen biljkama tad podloga treba biti deblja i složenija.U prirodi tropsko vodeno raslinje uspijeva u podlozi bogatoj željezom.

Takva vrsta podloge zove se laterit. To je sitni šljunak sličanboksitu (boksit je toksičan u akvariju zbog aluminija kojim jebogat), crvene boje i siromašan humusom, a većinom ganalazimo u tropskim predjelima nataloženog u terasama iliužljebima. Laterit je također dostupan kao podloga i prihrana(npr. Duplarit od Duple), mada se kod nas teško može kupiti.Također, nisu svi tipovi laterita pogodni za akvarije. Prednostlaterita je što zadržava željezo koje biljke iskorištavaju uneaerobnim zonama, dakle bez prisustva kisika koji pospješuje

oksidiranje željeza. Laterit se stavlja duboko na dno sitne podloge i ne koristi sekod podnih filtera (zbog oksidacije). U nedostatku laterita prikladna zamjena jeglina. Na dno stavljamo podlogu sitnije granulacije koja služi lakšemukorijenjavanju biljaka. U takav sloj, ako je potrebno, radi gnojenja podlogestavljamo treset (eng. peat). Treset je polistratski fosil, odnosno prethodnik ugljena(kada drveće i ostale biljke trunu i raspadaju se u močvarama taloži se kao organskimaterijal u stajaćoj vodi iz kojeg nastaje treset.) Treset također blago spušta pH(čini kiselijom) vrijednost vode. U trgovinama se prodaje treset u granulama koji jenajbolji za miješanje u podlozi, jer ne muti vodu. Odličan izbor je šljunakvulkanskog podrijetla, tzv. Lava. Lava je kemijski inertna, a porozna struktura činije efikasnom u procesu biološkog funkcioniranja. Tamno smeđa boja lave odgovaravećini ukrasnih riba. Osim treseta u podlogu možemo dodati i glinu. Glina sadržimalo organskih tvari i humusnih kiselina, a bogata je željezom i kompaktna. Glinase može dodati kao oblikovane isušene kuglice koje se u podlozi rastope. Na takvupodlogu stavljamo završni sloj šljunka. Već gotove vrste gnojiva za podlogu koje semogu pronaći u našim trgovinama su Tetra InitialStick, Tetra Crypto... Podloga zaakvarije u kojem će biti zasađeno malo biljaka sa dosta krupnih stijena i kamenjavećinom je samo od sloja sitnog šljunka. Takvi akvariji oponašaju biotopestjenovitih afričkih jezera. Krupno kamenje i stijene u takvom akvariju moramo


pažljivo postaviti da ne bi došlo do pomicanja i urušavanja. Ukoliko želimo postavitikompliciranije dekore od stijena potrebno je komade učvrstiti (npr. silikonskimkitom), a također postavljamo stijene na amortizirajuću podlogu (stiropor) tako dase pritisak rasporedi jednolično na površinu dna.Primjeri sastava podloga

Biotop pH P2O3ppm

K2Oppm

Mgppm

Feppm

Mnppm

Cuppm

Znppm

Cryptocoryne affinis (Malaysia) 5,7 3 4 8 1366 814 3,3 4,0

C.zewaldiae, Barclaya(Malaysia) 5,8 3 3 6 58,4 103,8 1,0 1,5

C.cordata (Thailand) 5,6 1 2 15 212 8,0 1,4 2,1

Barclaya longifolia (Thailand) 4,4 2 2 3 164,5 12,6 0,8 1,1

Cryptocoryne albida (Thailand) 4,9 2 4 4 78,0 10,7 0,5 0,9

kvarcni šljunak, nekorišten 4,5 1 1 1 0 - - -


VodaAkvarijska voda je najvažniji dio akvarija. U njoj žive ribe i biljke koje suse prilagođavale takvom okolišu milijunima godina, i radi toga bilo kakvenagle i velike promjene najčešće uzrokuju teške posljedice za organizme.Ovdje ću objasniti i možda najvažniji dio u funkcioniranju akvarija, a to je

kruženje dušika. No prije svega trebam objasniti neke pojmove koji su važni zarazumijevanje tih procesa...Voda ima osobine koje dijelimo na fizičke i kemijske. Fizičke osobine sutemperatura, miris, boja i prozirnost. Temperatura vode ovisi o vrsti organizamakoje držimo i najčešće se kreće u tropskim slatkovodnim akvarijima od 23°C do 26°C i u prirodi maksimalna variranja iznose oko 5°C. Niže temperature od 18°Ctropske ribe ne mogu dugo izdržati, budući da su ribe hladnokrvni organizmi. Većatemperaturna variranja negativno utječu na organizme i oni su podložniji bolestima,a i za razmnožavanje mogu imati loše posljedice. Temperatura također utječe i nakemijske osobine vode (količina kisika, CO2...). Boja i prozirnost su pokazateljikemijske kvalitete vode. Boja vode može biti i pokazatelj bioloških procesa uakvariju. Miris vode može biti indikator kvalitete vode. npr. miris amonijaka (mirisna pokvarena jaja) sugerira povećano raspadanje organskih tvari, takav akvarijtreba hitno dobro očistiti i veći dio vode promijeniti. Kemijske osobine vodenajčešće određuju tvrdoća (karbonatna i nekarbonatna), pH (lužnatost/kiselost),količina otopljenih plinova (kisik, ugljendioksid, sumporovodik...). Većina ovihosobina ovisi jedna o drugoj, tako da mijenjanjem količine jednih, utječemo nadruge. Tvrdoća vode u akvariju utječe na razvoj organizama, jer odražava količinusoli i minerala koje su neophodne za razvoj, funkcioniranje organizma irazmnožavanje. Osmotska razmjena tekućina svih organizama u vodi ovisna je otvrdoći. Slatkovodne ribe su se prilagodile maloj tvrdoći vode, s obzirom na morskeribe (more ima veliku vrijednost tvrdoće), a pogotovo neke tropske ribe koje žive uvrlo mekanim i blago kiselim vodama. Razmjena kalcija i magnezija u organizmuriba ima velik značaj u razvoju riblje mlađi, a neke ikre pojedinih vrsta riba seuopće ne mogu razviti u neadekvatnoj i tvrdoj vodi. Razlikujemo promjenjivu ilikarbonatnu (KH-Carbonate Hardness) tvrdoću koja dolazi od hidrogen karbonatakalcija i magnezija). Ukupna tvrdoća (GH-General Hardness) izražava se jedinicom°dH (njemački stupanj, 1 °dH = 17.8 ppm CaCO3. Što je manja vrijednost ukupnetvrdoće (manja količina soli) takvu vodu nazivamo mekšom, a veća vrijednost jeodređuje kao tvrdu vodu. Karbonatna tvrdoća je važna, jer djeluje kao svojevrsnikondenzator promjena pH vrijednosti. Takva osobina se zove puferski kapacitet,koji odražava stabilnost pH vrijednosti na promjene uslijed dodavanja kiselina ililužina.


ppm dH

0 – 50 0 – 3 vrlo mekana

50 - 100 3 – 6 mekana

100 - 200 6 – 12 srednje tvrda

200 – 300 12 – 18 tvrda

300 – 450 18 – 25 vrlo tvrda

450+ 25+ ekstremno tvrda

Mikrosiemens Karbonatna tvrdoća Ukupna

37,5 15 ppm 25 ppm60 24 ppm 40 ppm75 30 ppm 50 ppm100 40 ppm 66 ppm150 60 ppm 100 ppm375 150 ppm 250 ppm

Kiselost i lužnatost se definiraju sa pH (Power of Hydrogen) vrijednošću, a mjerimokoličinu vodikovih iona. Povećanje vodikovih iona uzrokuje smanjenje pH vrijednostiodnosno kiseliju vodu. pH se mjeri u skali od 0 do 14. Ovdje napominjemo da seradi o logaritamskoj skali, tako da npr. pad vrijednosti za 1 pH znači 10x kiselijuvodu! Variranje pH vrijednosti u akvariju ima višestruke negativne utjecaje. Ribekoje su naviknute na određenu pH vrijednost, brzo obolijevaju i ugibaju u različitojokolini od one prirodne. Najčešće nastaju problemi sa lužnatim vodama, dok blagokisele vode odgovaraju većini akvarijskih organizama. U lužnatim vodama dušičnispojevi su opasniji, a većina riba je sklonija parazitskim i gljivičnim bolestima.). pHizravno ovisi o karbonatnoj tvrdoći i ugljičnom-dioksidu (CO2). Podešavanje pH, KH iGH vrijednost vode ovise jedni o drugima. Ukoliko želimo "tvrdu" vodu omekšatinajlakše možemo s ionoizmjenjivačkim smolama. Miješanjem demineralizirane ilidestilirane vode vrijednosti 0 DH sa tvrdom, po tablici, možemo također smanjititvrdoću vode. Tablica pokazuje koliko ml vode vrijednosti 0°DH trebamo zasmanjenje željene vrijednosti.


mlvode0°DH

željenatvrdoća

tvrdoćavode °DH 6 7 8 9 10 11 12

3 10001333166620002333266630004 500 750100012501500175020005 200 400 600 8001000120014006 0 166 333 500 666 83310007 0 0 142 222 429 571 7148 0 0 0 125 250 375 500

Naravno ovo uvelike ovisi o puferskoj vrijednosti vode, tj. količini karbonatnetvrdoće KH i odstupanja su normalna. Umjesto destilirane vode možemo koristitiprofiltriranu kišnicu, a vodu koju omekšavamo treba prokuhati. KH smanjujemododavanjem CO2 i smanjivanjem pH vrijednosti. Također omekšavanje vode možese vršiti filtriranjem kroz treset. Smanjivanje pH vrijednosti postiže se dodavanjemCO2, komercijalnim sredstvima (pH minus) ili filtracijom kroz treset. Komercijalnasredstva su većinom na bazi fosforne kiseline i podižu količinu fosfata u vodi kojipogoduju pretjeranom rastu neželjenih algi. Puno lakše je podizati tvrdoću u vodi, ai u prirodi puno češće nalazimo tvrđe vode nego mekše. KH povećavamo pomoćuNaHCO3 (soda bikarbona) i aeracijom koja će istisnuti CO2 iz vode, a GH sa kalcijkarbonatom CaCO3.Također tvrdoću možemo povećati filtracijom kroz usitnjene morske koralje istijene.


Ugljični-dioksid CO2

Zašto je potreban CO2 u akvariju? CO2 je neophodan za život biljaka, a ima važnu ulogu u procesu kruženja dušika iodržavanju puferskog kapaciteta vode. Direktno je odgovoran za količinukarbonatne tvrdoće. Ugljik ima veliki postotak (oko 40%) u materiji koja činidijelove biljaka. Biljke za život trebaju hranu koju crpe najčešće iz korijena. Zatakav način hranjenja potrebni su kemijski procesi koje pokreću svjetlost zaenergiju i CO2 i ostali elementi za kemijsku reakciju.Dva vitalna procesa omogućuju život biljaka. Fotosinteza i respiracija koju pokrećesvjetlost. Bez svjetla se fotosinteza ne može odvijati. Prilikom fotosinteze biljkeuzimaju CO2 (koji izdišu ribe), a ispuštaju O2, odnosno kisik (koji ribe udišu).Prilikom fotosinteze biljke uzimaju najviše hrane i tada se razvijaju.

Pojednostavljeni princip procesa fotosinteze:

2612622 6OO6HC O6H6CO ugljični dioksid + voda svjetlo, klorofil glukoza + kisik

Biljke koriste klorofil koji određeni spektar svjetlosti apsorbiraju kao energiju zaproces fotosinteze. Kada nema dovoljno svjetla biljke miruju i događa se obrnutiproces fotosinteze, tada biljke "udišu" kisik, a ispuštaju CO2. Otprilike, jednu petinuasimiliranog ugljičnog dioksida biljke vrate u vodu. Postizanje optimalne količineCO2 u akvariju je vrlo važno, jer prevelika količina uzrokuje smrt riba i promjenu pHvrijednosti vode. Koncentracija ugljičnog dioksida veće od 50mg/L uzrokuje gušenjei smrt riba, dok količina manja od 10mg/L nije dovoljna za razvoj biljaka. Ribe dišupomoću škrga koje rade na principu različite količine plinova u vodi i krvi. Unormalnim uvjetima, količina ugljičnog dioksida veća je u krvi koja dolazi u škrge, amanja kisika. Kad se poveća količina ugljičnog dioksida u vodi iznad one u krvi, tadaCO2 ulazi u krvotok i riba ostaje bez kisika. Kratkotrajno udisanje povećane količineCO2 u vodi izaziva ribama nesvjesticu. Veća prisutnost ugljičnog dioksida izaziva ipadanje pH vrijednosti vode.

Pojednostavljeni princip djelovanja CO2:

3222 COH OHCO ugljični dioksid + voda ugljikovodična kiselina

Ipak, sa ugljičnim dioksidom ne možemo potpuno regulirati tvrdoću vode, jer ondjeluje samo na karbonatnu tvrdoću vode. Količinu ugljičnog dioksida u vodimožemo izračunati mjerenjem pH i KH (privremena ili karbonatna tvrdoća)vrijednosti vode.


CO2

pH 6,0 6,2 6,4 6,6 6,8 7,0 7,2 7,4 7,6 7,8 8,0KH previše optimalno premalo0,5 15 9,3 5,9 3,7 2,4 1,5 0,93 0,59 0,37 0,24 0,151,0 30 18,6 11,8 7,4 4,7 3,0 1,86 1,18 0,74 0,47 0,301,5 44 28 17,6 11,1 7,0 4,4 2,8 1,76 1,11 0,70 0,442,0 59 37 24 14,8 9,4 5,9 3,7 2,4 1,48 0,94 0,592,5 73 46 30 18,5 11,8 7,3 4,6 3,0 1,85 1,18 0,733,0 87 56 35 22 14 8,7 5,6 3,5 2,2 1,4 0,873,5 103 65 41 26 16,4 10,3 6,5 4,1 2,6 1,64 1,034,0 118 75 47 30 18,7 11,8 7,5 4,7 3,0 1,87 1,185,0 147 93 59 37 23 14,7 9,3 5,9 3,7 2,3 1,476,0 177 112 71 45 28 17,7 11,2 7,1 4,5 2,8 1,778,0 240 149 94 59 37 24 14,9 9,4 5,9 3,7 2,310 300 186 118 74 47 30 18,6 11,8 7,4 4,7 3,015 440 280 176 111 70 44 28 17,6 11,1 7,0 4,420 590 370 240 148 94 59 37 24 14,8 9,4 5,9

Mjerenje pH vrijednosti u akvariju bogatim biljkama ima različite vrijednosti. Ujutrose smanjuje zbog povećane koncentracije ugljičnog dioksida i tokom dana se laganopovećava kako biljke asimiliraju CO2. Nekoliko je načina dobivanja CO2 u akvariju.Za količinu CO2, bez obzira na tehniku dobivanja, ova formula bi trebala bitipribližna vrijednost za prosječnu kemijsku kvalitetu vode:

100

13 x litrama)(u akvarijaVolumen Količina mjehurića u minuti

Najjeftiniji način dobivanje CO2 zamanje akvarije je iz procesa vrenjakvasca "uradi sam" sistemom. Ovajsistem radi na principu miješanjasuhog kvasca kojeg koristimo udomaćinstvu koji se miješa savodom i pri dodatku šećera dolazido vrenja kojem je produkt - CO2.Reaktor je plastična boca od 1,5L. Ubocu dodamo 1L mlake vode, 1punu žličicu suhog kvasca ili 1/3kocke sirovog, 6 žlica šećera i ¼žličice sode bikarbone kojausporava prebrzu reakciju kvasca. Kada se šećer otopi smanji sepritisak površine vode i djelovanjemvrenja nakon 30-60 minutaoslobađa se CO2, koji pomoćugumenog crijeva dovodimo dobrojača mjehurića.


Važno je da ne pretjeramo u količini kvasca i šećera da reakcija ne bi bila preburnai nekontrolirana. Brojač mjehurića je plastična boca od 0.25L i služi istodobno kaobrojač mjehurića i osiguranje u slučaju nekontrolirane reakcije kvasca iz reaktora. Ubrojač mjehurića dodamo 2 dl vode u kojem je uronjeno dolazno crijevo iz reaktora.Izlazno crijevo mora biti iznad površine vode i ono vodi do difuzora (raspršivača) uakvariju. Postoji više vrsta difuzora, najjednostavniji sistem je sa običnim kamenimraspršivačem zraka kakav se koristi za dovod kisika.

Ovdje je prikazan difuzor koji se može napraviti pomoću fine mrežice iplastične prozirne cijevi. Umjesto cijevi može poslužiti plastična

boca od 0.25l koja je čvršća, a treba joj odrezati dno. Sa gornjestrane cijevi zalijepimo finu mrežicu sa što sitnim rupicama iližensku najlonsku čarapu (hulahop). difuzor CO2 se dovodicrijevom i nakuplja na mrežici, gdje se polagano topi, pa je takoveća iskoristivost dovedenog CO2. U slučaju nagomilavanja CO2 udifuzoru, višak će izaći na dnu cijevi. Na difuzoru možemoprobušiti rupu sa strane na određenoj visini pomoću koje možemo

regulirati količinu nakupljenog CO2 u difuzoru. Kada se napuni CO2 do visine rupice,višak će početi izlaziti. Visokotlačnim i niskotlačnim sistemima, iz boca punjenimCO2 plinom po tlakom su odlični za veće ili više akvarija, a osim početne većeinvesticije ovo je i najjeftiniji sistem za veće akvarije. CO2 se može kupiti u malenimjednokratnim bocama (npr. Tetra CO2 Optimat, Depot) koje su pogodne samo zamanje akvarije.Visoko tlačni sistem sastoji se od boce, regulatora, sigurnosnog ventila i difuzora.Niskotlačni sistem je skuplji i rjeđe se koristi (spušta se pritisak pomoćuniskotlačnih adaptera). Boca koja se koristi mora biti odgovarajuća (čelična,aluminijska), s odgovarajućom zakonskom potvrdom da je prošla atest. Budući dasu boce pod tlakom od oko 100bara nepotrebno je objašnjavati koliko je važnoimati svaki uređaj ispravan i testiran.


CO2 komplet

Tetra jednokratna CO2boca

Zbog potencijalne opasnosti mnogi izbjegavaju ovakve tehnike dobivanja CO2,međutim ako se držimo pravila, teško može doći do problema.

Čitajte upute i upozorenja, CO2 je opasan kod nestručnog rukovanja!

Za CO2 nabavite što manju bocu budući da je potrošnja jako mala s obzirom nakapacitet. Boce se pune u punionicama gdje je takvo punjenje prilično jeftino.Nakon boce regulator tlaka je najvažniji dio ovog sistema i on treba biti izrazitokvalitetan. Problem kod regulatora tlaka je da su najčešće napravljeni za korištenjenepreciznih regulacija, pa onda takvi nisu pogodni jer ovdje je potrebna preciznaregulacija sa laganim ispuštanjem CO2.Upotrebljavaju se jednostupanjski i dvostupanjski regulatori.Jednostupanjski regulatori nemaju mogućnost fine regulacija, pa ga koristimo sapomoćnim igličastim ventilom pomoću kojega precizno reguliramo pritisak.Dvostupanjski regulatori su precizniji, na jednom dijelu spuštamo pritisak iz boce nanekoliko bara, dok drugi stupanj regulacije služi za preciznu regulaciju tako dadobivamo nekoliko mjehurića u minuti. Za dodatnu preciznost i sigurnost možemonakon dvostupanjskog regulatora spojiti i igličasti ventil. Na ulazni ventil odregulatora potrebno je priključiti filter, koji će skupljati moguće nečistoće prijeulaska u regulator koje bi ga mogle oštetiti. Na izlazni otvor spajamo gumenocrijevo koje dovodi regulirani CO2 do difuzora u akvariju. Na regulatoru su najčešćeugrađeni i manometri koji nam pokazuju pritisak u boci i izlazni pritisak regulatora.Također je moguće spajanje magnetskih ventila koji pomoću elektronskog pHkontrolera automatski reguliraju dovod CO2 u akvarij.


CO2 regulator

Elektrolizom dobiveni CO2 je najjednostavniji za korištenje, ne zauzima prostor imoguće ga je vrlo lako regulirati. Radi na principu razdvajanja vode elektrolizom navodik i kisik koji u spoju sa ugljikovom pločom proizvodi CO2. Budući, je ovaj sistempotpuno elektronski, prilično je jednostavno regulirati, paliti i gasiti ovakve uređaje.Nedostatak je što su još prilično nerašireni među akvaristima, pa tako i skupi kao iugljični blokovi za punjenja. Najpoznatiji uređaj je Carbo-plus CO2 System.


Eheim CO2 komplet

Carbo-plus CO2 system

Kisik O2

Svi organizmi u akvariju za život trebaju kisik. Veliki potrošači kisika su bakterije imikroorganizmi, zatim ribe i biljke. Većina riba koristi otopljeni kisik u vodi, osimpojedinih vrsta koje uzimaju I atmosferski kisik. Biljke proizvode kisik u procesufotosinteze, međutim ta količina je nedostatna, pa kisik moramo dodavati. Kisik sedodaje pomoću zračnih pumpica, koje pomoću gumenog crijeva i rasprskivačautiskuju atmosferski kisik direktno u vodu. Neki filteri i protočne pumpe imajuugrađene mogućnosti dodavanja kisika pomoću venturijeve cijevi na ispustu filtera.Također prilikom miješanja i razbijanja površine vode atmosferski kisik se topi uvodi, pa nam kod većine današnjih filtera zračna pumpica nije stalno potrebna.Nedostatak kisika u pravilno postavljenom akvariju je zapravo nemoguć, budući dase uvijek uspostavlja ravnoteža atmosferskog kisika i onog u vodi, međutim kodpovećanog broja riba, raspadanja organskih tvari i neadekvatne rasvjete može doćido pomanjkanja kisika u vodi. Promatranjem riba možemo ustanoviti smanjenjekisika, tako što plivaju prema površini i gutaju "zrak" sa površine (pomanjkanjekisika ne mora biti jedini uzrok ovakvom ponašanju!). Često pomanjkanje kisika sedogađa kod prvih dana rada akvarija, kada dolazi do povećanja količine amonijakakoji na sebe veže kisik u procesu razgradnje. Također se u prvim danim naglorazvijaju bakterije koje su veliki potrošači kisika. U ljetnim mjesecima kada voda izrak postanu topliji kisik brže hlapi, pa upravo tada najčešće dodajemo kisik.Količina rastopljenog kisika do zasićenja ovisi o temperaturi, pritisku i koncentracijinekih rastopljenih soli.

Tablica preporučene količine kisika:

°C 4 6 8 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32O2

mg/l 13 12 12 11 11 10 10 10 9,8 9,6 9,4 9,2 9 8,8 8,7 8,5 8,4 8,3 8,1 8 7,9 7,8 7,6 7,5 7,4 7,3

U dodavanju kisika ne treba pretjeravati, jer prevelika količina kisika i aeracije vodeuzrokuje povećano hlapljenje ugljičnog-dioksida što ne odgovara biljkama i mijenjapH vrijednost vode. Akvarijske zračne pumpice su prilično jeftin dio akvarija,poznatiji proizvođači su Hagen, Tetra, Sera...


Klor i KloraminKlor se nalazi u vodovodnoj vodi, te služi za dezinfekciju vode. Opasan je za ribe,

jer uzrokuje nagrizanje i nadražaje sluznica škrga, očiju i kože, srećombrzo hlapi iz vode, pa obično akvaristi prije dodavanja u akvarij vodustave da "odstoji" obično 24h da bi klor ishlapio. Također postojepripravci koji uklanjaju klor iz vode (Tetra AquaSafe, Sera Chlorvec...).Nažalost klor koji se lagano uklanja više se ne koristi u vodovodu već gaje zamijenio kloramin. Kloramin je puno štetniji i teže ga je odstraniti izvode. Kloramin dolazi kao spoj amonijaka i klora (NH2Cl), uzrokujeporemećaje u krvotoku riba slično kao nitrit (methemoglobinemia).Kloramin se smanjuje filtracijom vode aktivnim ugljenom i pripravcimaza pripremu vode (Tetra AquaSafe). Problem kod uklanjanja kloramina

je što pripravci za uklanjanje razgrađuju kloramin na klor i amonijak, klor brzoispari, ali ostaje amonijak.

FosfatiFosfati se ubrajaju u važne elementa u ishrani biljaka, međutim najčešće ih imamopreviše. Fosfati nastaju nažalost prije nego što dođu u naš akvarij, u vodi koja jesve zagađenija. Raspadnuto bilje i alge u odumiranju, mineralizacijom povećavajukoličinu fosfata. Previše fosfata uzrokuje razvoj neželjenih algi koje uzimaju hranuza biljke. Fosfati se najčešće unose lošom kvalitetom vode i prekomjernimhranjenjem riba industrijskom hranom. Suha vakumirana hrana lošije kvalitete jebogata fosfatima. Prilikom čišćenja akvarija ne smiju se koristiti nikakva sredstva zapranje u domaćinstvu, jer većina ih također sadrže fosfate.


Dušik i dušikovi spojevi

Dušikovi spojevi su iznimno bitni za biološko funkcioniranje akvarija i njegovubiološku filtraciju. U dušičnom kruženju uz pomoć mikroorganizama i bakterijaotpad i otrovne tvari sastavljene od dušikovih spojeva prelaze u fazama iznepoželjnih i toksičnih do iskoristivih i manje toksičnih spojeva.

Kruženje dušika u prirodi predstavlja prirodnu filtraciju i obuhvaća zrak, vodu i tlo.U akvariju pokušavamo uspostaviti biološku filtraciju i zbog toga su veći akvarijipogodniji, jer bilo kakve promjene u tom sustavu kruženja imaju manje negativneučinke i sustav je stabilniji što je biomasa bakterija veća. Dušik je zastupljen uzraku oko 70%, a u otpadnim produktima i više od 60%. Unošenjem organizama uakvariju započinje kruženje dušika. Prvi nusprodukt ribljeg izmeta, nepojedenehrane, odumrlog bilja kojeg rastvaraju mineralizacijom heterotrophic bakterije jeamonijak.

Amonijak NH3Amonijak se u vodi nalazi u dva stanja kao NH3 i konačno kao NH4+ (ionizirani NH3).

Pojednostavljeni princip: OHNH OHNH 423

Ovaj odnos NH3 i NH4 ovisi o vrijednosti pH i temperaturi vode. Što je voda kiselijai hladnija NH3 lakše prelazi u NH4 i obrnuto ako je alkalna. Zbog toga je većaopasnost od amonijaka u alkalnim i tvrdim vodama. Testovima se mjere ukupnevrijednosti amonijaka, NH3 i NH4. NH3 je izrazito opasan u akvariju i vrijednosti većod 0.1 ppm u kratkom trajanju ostavljaju posljedice na ribe, a vrijednost veća od teje smrtonosna! Uklanjanje amonijaka iz vode moguće je biološkom filtracijom ili


Biološko funkcioniranjeakvarija

sredstvima za uklanjanje amonijaka (npr. zeolit). Slijedeći korak čine bakterijeporodice nitrosomonas, koje oksidacijom amonijak pretvaraju u nitrit. Nitrosomonasbakterije su aerobne, odnosno za razvoj im je potreban kisik.

Pojednostavljeni princip: 8HNO OH2NH 224

Nitrit NO2 Nitrit je manje toksičan od amonijaka, ali uzrokuje poremećaje u metabolizmu ikrvotoku riba uništavajući hemoglobin u krvi. Količine veće od 0.5 ppm na duževrijeme uzrokuju trajne posljedice, a trovanje ima simptome slične nedostatkukisika. Nitrit uklanjamo biološkom filtracijom i periodičnom izmjenom jednog dijelavode. Slijedeći korak čine bakterije porodice Nitrobacter koje oksidiraju Nitrit uNitrat. Nitrobacter bakterije su također aerobne.

Pojednostavljeni princip: 2HNO OHNO 322

Nitrat NO3Nitrat je tek u velikim količinama toksičan za ribe, pa ga je poželjno imati u manjimkoličinama, jer služi kao hrana biljkama. Dopuštena količina Nitrata ovisi o količini ivrsti biljaka, rasvjeti i CO2. Velika količina Nitrata u uvjetima slabe rasvjete i malogbroja biljaka uzrokuje razvoj nepoželjnih algi koje uništavaju biljke i nepovoljnodjeluju na cjelokupan sistem. Nitrat uklanjamo periodičkom izmjenom jednog dijelavode. Nitrati se djelomično razgrađuju u ne aerobnim dijelovima, najčešće podloge,dakle pomoću bakterija koje se razmnožavaju i hrane bez prisustva kisika. Međutimu ovakvim anaerobnim zonama dolazi do neželjenih produkata u obliku plinova(dušik, hidrogen-sulfid).

Česti problem u prvim danima funkcioniranja akvarija je tzv. Sindrom novogakvarija (new tank syndrome)Za ovaj poznati termin je direktno odgovoran dušik i njegovi spojevi. Često sedešava akvaristima početnicima i nestrpljivima koji bi htjeli za kratko vrijemeosposobiti akvarij. Radi se o pogrešci, kada se novi akvarij napuni vodom i u njegaodmah stave ribe, te tada počinje kruženje dušika koje uzrokuju povećanje količinedušikovih spojeva, bakterija i pomanjkanje količine kisika. Nakon sedam danapočinjemo unositi postepeno otpornije vrste riba, dok osjetljive vrste unosimo kadaje proces potpuno završen. Taj period traje prosječno 30 dana, ovisno otemperaturi, pa u hladnovodnim akvarijima može potrajati i duže. Kruženje dušikaje završeno kada amonijak i nitriti padnu na dozvoljenu vrijednost u akvariju. Čestou prvih nekoliko dana akvarij dobije mutnu, zamagljenu i mliječno-bijelu boju vode,što je pokazatelj početka razvoja bakterija i mikroorganizama. Nakon nekogvremena voda se potpuno razbistri.


Mjerenja parametara vodeMjerenja parametara vode kao što su tvrdoća, količina nitrata i slično, vrlo su važniza dobivanje prave "slike stanja" u akvariju. Jednostavne testove u obliku trakica,listića ili tekućine možete nabaviti u svakoj akvarističkoj trgovini, zasebno ili ukitovima. Testovi se sastoje od indikatora u obliku papirnatih listića (lakmus papir)ili pak malih bočica sa tekućinom koju miješamo s akvarijskom vodom. Upotrebaindikatora je vrlo jednostavna. U posudicu izvadimo uzorakakvarijske vode u koju potom uronimo listić željenogindikatora. Zatim ga izvadimo i prema nastaloj boji očitamokoličinu u mjerenom uzorku prema priloženoj skali ili ako seradi o tekućini postupak je isti osim što umjesto papirićaukapamo nekoliko kapi određene tekućine. Najčešći testovikoje sadrži kompleti su šest testova kojima jednostavnokontroliramo:

tvrdoću vode (GH) karbonatnu tvrdoću vode (KH) kiselost vode (pH) količinu nitrata (NO3) količinu amonijaka (NH3) količinu nitrita (NO2)

Sofisticiraniji i precizniji uređaji kao što su digitalni pH mjerači,konduktometri i slično, su bolji izbor, ali i skuplji.

Osnovni testovi koje bi svaki akvarij trebao imati su: GH, KH, pH iNO3. Ostali testovi su potrebni i poželjni u slučaju "problema" tj.većih poremećaju u akvariju (povećan broj nepoželjnih algi, slabrast biljaka, itd.) ili početka i ambicioznijeg održavanja akvarija.

Tablica dozvoljenih vrijednosti akvarijske vode:

GH KH pH NH4 NO2 NO3 PO4 Fe6-16°dH 3-10°dH 6,5-8,5 0mg/l <0,1mg/l <25mg/l <0,5mg/l 0.05 - 0.2 mg/l


Važnost periodične izmjene vodeIz svega dosad navedenog neophodnost periodične izmjene jednog dijela vode jeviše nego očita. Nagomilavanje dušikovih spojeva, fosfata i potrošnja nutrijenata uvodi ne može zamijeniti niti jedna vrsta filtracije kao izmjena jednog dijela vode.

Zašto samo jednog dijela vode?Prije svega, ako zamijenimo svu vodu, a ona je uvijek drugačije kvalitete odpostojeće stare akvarijske vode, gotovo da smo na početku priče o biološkomfunkcioniranju akvarija.

Učinkovitost izmjene jednog dijela vode ovisi o dva faktora: postotku izmijenjene vode vremenskom periodu izmjene

Postotak izmjene ovisi o različitosti kvalitete vode, prije svega pH vrijednosti. Npr. Ako mijenjamo vodu od pH 6.5 s alkalnom vodom od pH 7.2, količina veća od50% promijenjene vode može poremetiti puferski kapacitet i to djeluje stresno naribe koje su podložnije mogućim bolestima. Vodu koju planiramo koristiti u akvarijutreba pripremiti, a njenu vrijednost što više približiti kemijskim vrijednostima stareakvarijske vode (uklanjanje kloramina, pH plus ili pH minus). Vremenski periodovisi o količini nitrata, broju riba, kvaliteti filtracije, odnosno svemu što pridonosipotrebi za izmjenom vode. Preporuka i osnova je oko 25% vode svaka dva tjedna.Mjerenjem kvalitete vode i promatranjem možemo ustanoviti da li je to dovoljno.Koncentraciji nitrata iznad 25mg/l u vodi je potrebna djelomična izmjena vode.Izmjenom dijela vode uklanjamo nitrate, koji dolaze od raspadnutih dijelova biljaka,nepojedene hrane, ribljeg izmeta, uginulih riba, ali većinu toga možemo UKLONUTIPRIJE nego što se pretvore u nitrate. Čišćenjem dna i pijeska, uklanjanjem otpalihlistova i rezanjem bolesnog bilja, povećavamo učinkovitost periodične izmjenevode. Za vrijeme periodične izmjene vode čistimo i biološke filtere.


Ribe

Biološka klasifikacija i taksonomija1

Darwin je prvi istaknuo da biološka klasifikacija teži da neka skupina(taxon ili svojta) obuhvati svo potomstvo zajedničkog pretka. Tako se može reći daje biološka klasifikacija smišljeno grupiranje organizama u skladu s njihovimsličnostima i u suglasju s njihovim podrijetlom. Najviša taksonomijska kategorija jeCARSTVO (lat. Regnum, engl. Kingdom). Ova podjela od 5 Carstava, Roberta H.Whittakera je najviše korištena teorija, mada su kasnije rađene varijacije i raznekombinacije.

1. MONERA (bakterije),2. PROTOCTISTA (jednostanični organizmi),3. FUNGI (gljive i lišajevi),4. PLANTAE (biljke),5. ANIMALIA (životinje)

Nama je interesantno kraljevstvo životinja u koje spadaju ribe.U slijedećoj grupaciji ribe se nalaze u grupama kičmenjaka Phylum (Vertebrata).Sljedeća podjela je na 8 klasa, a ribe su zastupljene u klasama Chondrichthyes iOsteichthyes. U prvoj klasi su zastupljeni mali broj riba (morski psi, raže itd.), dokje u drugoj veći broj poznatih riba. Klase se dijele prema redovima. Redovi se dijeleprema porodicama, koje se opet dijele na rod (genus) i vrstu (species) i podvrstu,rasu (subspecies).Porodice su akvaristima najbitnije i najpoznatije (cyprinidae ,cichlidae, characidae, poeciliidae .td), a neke su i vrlo brojne rodovima. Evo zaprimjer puno "ime i prezime" patuljastog ramireza:

Animalia Phylum Osteichthyes Perciformes Cichlidae Apistogramma RamireziCarstvo Grupa Klasa Red Porodica Rod Vrsta

Za identifikaciju ribe i njeno poznavanje, akvaristima su važne zadnje tri kategorije(porodica, rod i vrsta).

1 Taxon /grč. taksis - red, (bojni) red ili (vojnička) vrsta, mjesto u bojnom redu


Izbor i nabavaIzbor riba koje želimo držati ovisi o uvjetima u kojima žive i onom što im možemopružiti. Veličina ribe kad odraste je osnovni faktor kod odabira. Često trgovcibezobzirno prodaju ribe koje narastu i veće od 30 cm kupcima sa malim akvarijima.Zbog toga je potrebno dobro proučiti ribu koja nam se sviđa, njene potrebe, navike,kompatibilnost sa drugim vrstama itd. Najlakše se kod odabira držati prirodnogbiotopa i prema njemu izabrati ribice i biljke.

Što trebamo znati prilikom odabira riba:

Biotop u kojem živi

Veličina akvarija

Veličina odrasle ribe

Da li je miroljubiva ili agresivna i kompatibilnost sa ostalim vrstama

Vrsta ishrane

Zahtjevi kvalitete vode (tvrdoća, pH)

Temperatura vode koju zahtijeva

Područje u kojem se zadržavaju u akvariju (dno, sredina, površina)


Nabavljamo samo zdrave ribe, bez urođenih mana, koje su živahne i prihvaćajuhranu. Najbolje je uzimati mlade ribe koje se lakše prilagođavaju novim uvjetima.Ne kupujte brzopleto ribe, promatrajte ih duže vrijeme, ako su ribe nove, dođite utrgovinu za nekoliko dana i provjerite kako su se aklimatizirale i pate li od posljedicatransporta, jer su najčešće tada i podložne bolestima. Ribe mriješćene i odgojene uakvarijima su otpornije od divljih primjeraka. Broj riba u akvariju mora biti određenvrsti akvarija i njegovoj veličini. Pojednostavljeni princip računanja količine riba utropskom slatkovodnom akvariju je da na 25cm2 volumena vode maksimalnostavljamo 1cm dužine ribe. U hladnovodnim slatkovodnim akvarijima količina ribase može udvostručiti zbog količine kisika koji je u hladnijoj vodi u većoj količini.Naravno, ovo je samo "teoretski" jer takav akvarij traži adekvatnu filtraciju.

Dakle u akvariju volumena 1500cm2 (150L) možemo držati ukupno 60cm "riba" ilinpr.:

12 ribica od 3 cm3 ribice od 4 cm1 ribicu od 12 cm

= 60 cm

Uz ovo treba uzimati u obzir vrstu riba i njihove odlike, tako da u 150L akvariju nemožemo držati dvije ribe od 30cm, npr. iz porodica Ciklida, jer su teritorijalne itrebaju veliki prostor za skrivanje i plivanje. Također malenih riba možemo držati inešto više od ovog pojednostavljenog pravila. Dužina ribe se mjeri od početka vrhaglave do početka repne peraje.Još jednom napominjem da se ove formule treba držati uz određenu rezervu iukupan broj ovisi o vrsti filtracije, riba, uređenju akvarija itd.Uzgajivači često drže velik broj matičnih riba u malim akvarijima, s obzirom naveličinu i brojnost populacije, ali takvi akvariji su bez podloge i biljaka, pa su vrlolagani za održavanje!

TransportKupljene ribe je najbolje transportirati u čistim PVC vrećicama, bez oštrih kutova nadnu.Obične vrećice za domaćinstvo imaju kutove u koje se manje ribice zavuku, pamogu biti tamo ozlijeđene prilikom transporta. Kutove takvih vrećica presavijemo izalijepimo ljepljivom trakom. Vrećicu napunimo 1/3 vode, a ostatak treba bitiispunjen zrakom i čvrsto zatvoren gumicom za domaćinstvo. Vrećicu je dobroomotati tamnim neprozirnim papirom, jer su ribe u mraku mirnije. Važno je da vodane promijeni naglo temperaturu, pa se gotova vrećica sa ribom stavlja u kutiju odstiropora ili kartona koji su dobri izolatori.


Putuju li ribe dalje, izvan naše kontrole, napišite na kutiji:PAŽNJA! ŽIVE RIBE - ČUVATI NA TOPLOM MJESTU!

I nemojte zaboravitiNOVE RIBE NIKAD ODMAH NE STAVLJAMO U AKVARIJ!

Prvo ih stavljamo u karantenski akvarij u kojem je voda što sličnija glavnomakvariju. Vrećicu sa ribom uronimo u karantenski, manji akvarij dok se temperaturavode iz vrećice polagano ne izjednači sa temperaturom karantenskog akvarija. Prvidan ribe ne hranimo jer ionako vjerojatno neće uzimati hranu pošto su uplašene.Kada se priviknu, vjerojatno već drugo jutro, počnite ih hraniti u malim obrocima.Ribe su potpuno priviknute kad povrate intenzitet boja i živahno ponašanje. Ribetrebaju ostati u karantenskom akvariju barem 7 dana i za to vrijeme ih treba dobropromatrati, jer su tada najčešće podložne bolestima, a slabiji primjerci često neprežive velike promjene.

IshranaVažno je znati što naše ribe jedu u prirodnom okruženju!Po načinu prehrane dijelimo ih na:

BILJOJEDI (herbivori) koji se hrane isključivo biljkama MESOJEDI (carnivori) koje se hrane hranom životinjskog podrijetla SVEJEDI (omnivori) koje se hrane biljkama i hranom životinjskog podrijetla,

ovisno o uvjetima u kojima se nalaze (u ovu grupu spada većina akvarijskihriba)

Ribe su većinom oportunisti po pitanju ishrane i pravilo je da će sve što stane unjihova usta najčešće biti pojedeno, tako da se ne zavaravamo izgledom nekih riba,jer odrasli skalar bez obzira koliko izgledao miroljubivo, rado će pojesti mladegupije ili neonke u akvariju.

Hranite ribe onoliko koliko mogu pojesti u nekoliko minuta.

Danas većina riba izmriješćenih u akvarijima dobro prihvaćaju industrijskopripremljenu gotovu vakumiranu hranu. Također provjeravajte rok trajanjavakumirane hrane koju kupujete. Ribe trebaju proteine, masnoće i ugljikohidrate zarazvoj mišića i energiju. Minerali i vitamini održavaju imunitet i ključni su za važanrazvoj koštane mase. Vitamine i minerala ribe crpe iz vode, i radi toga u destiliranojili vodi iz RO aparata ribe ne mogu dugo preživjeti. Ribe uzimaju proteine iz hrane ipotrebna im je visokoproteinska hrana, sa vrlo malo ugljikohidrata i masti. Previšeugljikohidrata, pogotovo ribama mesojedima može štetno utjecati na razvoj.Minerali i vitamini crpe se većim dijelom iz vode i dijelom iz hrane. Važnost


balansirane ishrane, uvjet je dobrog zdravlja ribe koja tada pokazuje dobroraspoloženje i raskoš svojih boja. Industrijsku gotovu hranu treba birati po načinuprehrane riba i od provjerenih proizvođača. Po obliku razlikujemo hranu upahuljicama, granulama, tabletama i štapićima. Ovisno o tipu riba i njihovoj potrebi izabiremo hranu, tako da npr. hrana utabletama bogata biljnim proteinima i algama brzo tone na dno gdje je najčešćeobrok ribama sa dna, algarima i somićima.

Najvažnije je ostvariti RAZNOLIKOST U PREHRANI!

Suha gotova hrana, ma kako bila kvalitetna ne može pružiti potpune prehrambenezahtjeve većine riba. Ribe koje jedu samo suhu hranu često obolijevaju od crijevnihbolesti i nametnika. Odličan i jednostavan izbor je svježe smrznuta hrana koja jepuno ukusnija i hranjivija od suhe. Mogu se naći već pripremljene mješavine zaodređene vrste riba (diskusi, skalari...) ili kao posebna vrsta (tubifex crvi, artemijaračići...). Osim što su smrznute iste možemo i uzgajati ili pronaći u prirodi.

Neke vrste žive hrane:

Artemia Salina

Artemia Salina -artemija je ipak danas najjednostavnija i najlakše dobivena hranaza riblju mlađ. To su slanovodni račići koji polažu jaja na pješčanim obalama. Tajaja se skupljaju, čiste i vakumiraju, pa ih kao takva i kupujemo. Da bi se izleglelarve (naupliusi), kojima hranimo ribe trebamo u 1L vode dodati 2 žličice morskesoli i na temperaturi od 28°C jako mućkati vodu (pomoću pumpice za zrak).Nakon36 do 48 h izlegnu se mali račići-naupliusi. Najbolje je plastičnu bocu od 1.5Lokrenuti naopačke i kroz grlo provući crijevo za zrak sa raspršivačem i zatim donjustranu začepiti, a na gornjoj probušiti rupicu za zrak. Ovakav način ishrane jenajlakši i najsigurniji. Nemoguće je raširiti zarazu, jer su jajašca hermetičkizatvorena. Artemia je idealna hrana za riblju mlađ, a najhranjivija je u prvihnekoliko sati života dok nose žumanjak. Artemia živi vrlo kratko i teško ih jeodržavati. Artemia se prodaje i zamrznuta.


Tubifex

Tubifex (Tubifex tubifex) porodica Tubificidae, su vrlo tanki crvi, dugi 1-5 cm,crvene boje, a postoje i druge vrste (crni, tamno smeđi). Žive u sporo tekućimslatkovodnim rijekama, potocima i barama u mulju, najčešće kraj kanala otpadnihvoda, klaonica i industrija hrane. Vrlo su bogati amino-kiselinama i proteinima ,alisu zbog većeg sadržaja masti opasni za stalno hranjenje riba, pa ih trebamo davatiu kombinaciji sa laganom hranom. Zbog staništa u kojem žive moramo paziti da nezagadimo akvarij ,pa ih moramo dobro oprati prije hranjenja riba. Ako je vodakemijski zagađena i puna otrovnih tvari ,( što je nažalost danas čest slučaj) onda gaje bolje potražiti negdje drugdje. Najbolje je tubifexe koristiti smrznute, jer suindustrijski očišćeni od organskog otpada. Koloniju tubifexa držimo u plitkoj vodi (uposudi neka bude tanki sloj od 3-4cm tubifexa i isto toliko vode iznad njih) kojutrebamo što češće mijenjati (najbolje je da voda stalno "curi") tako će nam ostatiduže živi. Žive crve moramo davati ribama u tolikoj količini koju ribe mogu odmahpojesti, u suprotnom bi se oni koji su pali na dno akvarija počeli zavlačiti u pijesak ,razmnožavati i zamućivati vodu. Manjim ribama nasjeckamo tubifex da ga mogulakše progutati. Vrlo su praktične plastične košarice za hranjenje, koje se mogukupiti kod nas u trgovinama. Plastična košarica ima na dnu rupice kroz koje ribečupkaju crve dok košarica pluta po površini.

Protozoa (Infuzorije, rotatorije, amebe,...)Velika skupina jednostaničnih organizama (planktoni) su nezamjenjivi u prehranisitne riblje mlađi koja se tek izlegla iz ikre.

Dijelimo ih na više grupa: bičaši (flagellata) korjenošci (rhizopodi) cilijaši (ciliata) sporozoe (sporozoa)

Rotatorije - su najbolje za ishranu riblje mlađi, zbog svojeg sporog kretanja i velikehranjive vrijednosti.. Najbolje se razvijaju pri temperaturama od 20 do 25°C.Veličine su oko 80 mikrona. Razmnožavaju se partenogenski i vrlo brzo tako da suse već nakon 24h od izlijeganja iz jajašca sposobni razmnožavati. Hrane sebakterijama i proizvodima raspadanja. Najbolje se uzgajaju u kišnici i mekanoj vodi(može poslužiti i stara akvarijska voda) gdje dodamo na oko 2L vode pola žličice


šećera i svaka 3-4 dana pola žličice mlijeka. Ti organizmi imaju veliku ulogu uodržavanju biološke ravnoteže u akvariju. Rotatorije su najlakše za uzgajanje iprihranu mladih ribica.Infuzorije - od svih vrsta najpoznatiji je paramecijum, (papučica)

Do infuzorija možemo doći tako dau 1L vode dodamo komadiće suhetrave ili uvenulog lišća (može i koraod banane).Zatvorimo posudu i stavimo nadnevno svjetlo na temperaturu od24-26°C i za 5-6 dana kada sevoda zamuti od organskograspadanja i mikroorganizama,možemo početi sa procjeđivanjemkroz gazu ili vatu i hranjenjemribica. Dodavanjem svježe vode ipar kapljica mlijeka održavamokulturu infuzorija. Posudu sa

planktonima osvijetlimo sa jedne strane jakim i usmjerenim svjetlom i on će se zaneko vrijeme skupiti oko svjetla, pa ih na taj način možemo najlakše skupljati.Međutim ovakav način ima jedan nedostatak, a taj je da ne možemo dobiti čistukulturu paramecijuma koji je najhranjiviji i najbolji za hranu, već se miješa saostalim planktonima i bakterijama. Čisti paramecijum možemo dobiti samo izbiološkog labaratorija.

Grindal crvi (Enchytraeus sp.) Grindal crvi (Enchytraeus sp.) bijeli veoma maleni crvići (oko 10-15mm) pogodniza stalnu ishranu manjih riba (živorotke, tetre, corydoras). Prednost je što se moguuzgojiti na relativno čistoj podlozi tako da se smanjuje mogućnost širenja bolesti izagađenja. Osim što se mogu uzgajati u tresetu ili zemlji, najlakše ih je uzgajati uposudi sa spužvom koja je na vrhu valovita ili klupku sintetičke špage. Spužva ilišpaga koja je navlažena potpuno se potpuno pokrije staklom (ili PVC prozirni, akrilkoji se može blago savinuti). Ovakav "staklenik" je potrebno držati na temperaturiod 20°C do 24°C, a što je temperatura veća crvi se brže razmnožavaju. Kolonijacrva može se hraniti komadićima pasiranog povrća, pšeničnim pahuljicama,pšeničnim grizom, pireom od krumpira, hranom za pse ili mačke (u obliku kuglica),ali se dnevno trebaju očistiti od ostataka raspadnute hrane. Crvi izlaze po utorimavalovite spužve na staklo gdje ih lagano skupimo kistom te isperemo u čistoj vodi itakvi su spremni za hranjenje. Prilikom hranjenja odlično možemo iskoristitiplutajuće biljke (Riccia fluitans, Cabomba) gdje se crvići petljaju sa listićima i laganopadaju, tako da ih sve ribe mogu pojesti.


Paramecium caudatum, 206 µm

Daphnia pulex (Porodica Anomopoda), vodene buhe

Vodene buhe nalazimo u svim slatkovodnim staništima i postoji oko 450 poznatihvrsta. Prosječna veličina je od 0.2 do 3mm. Pomoću snažnih udaraca antena naglavi plivaju po vodi. Hrane se mikroskopskim dijelovima organske materije kojufiltriraju iz vode specijalno razvijenim udovima. Vodene buhe se brzo razmnožavajuu jako zelenoj vodi punoj algi, pa ih u nekim slučajevima koristimo kao prirodnifilter za održavanje čistoće vode. Ako su nam u akvariju razmnožene zelene alge,tada iz akvarija trebamo izvaditi ribe i naseliti vodene buhe, koje nakon nekolikotjedana očiste akvarij od algi i biljke počinju intenzivnije rasti, pa nakon togamožemo ubaciti ribe. Vodene buhe se također razmnožavaju partenogenetski iuspijevaju u svim uvjetima. Zimi ih nalazimo i pod ledom. Pri hranjenju uakvarijima moramo paziti da ih ne naselimo u prevelikoj količini jer uzimaju ribamakisik. Najbolje ih je uzimati iz prirode sa gustim mrežama tamo gdje nema drugihriba, jer smo tada sigurni od nemogućnosti zaraze akvarijskih riba. Vodene buhe suvrlo važna karika u hranidbenom lancu mnogih voda. Hrana su mnogim ribama idrugim organizmima(Hydra) koji su također važni u održavanju ravnoteže životnogstaništa.

Cyclopidae (porodica Copepoda) - CIKLOPSI

Mali jednooki račići maslinasto sive boje sa tankim repom na kojem nose jaja.Nalazimo ih u gotovo svim barama, potocima i plićacima sa vodenom buhom(Daphnia pulex). Poznato je oko 10.000 vrsta ovih račića, pretežito su veliki 0.5 do2mm, a najveća vrsta (Pennella balaenopterae) naraste i do 32 cm! Većina ih serazmnožava partenogenetski (jaja se oplođuju bez oplodnje). Hrane se, ovisno osvojoj veličini, sitnim planktonima, sitnim vodenim organizmima ili kao nametnici


(paraziti) na većim vrstama. Opasni su za hranjenje riblje mlađi, jer se moguparazitski naseliti na mladu ribu koja bi uginula. Inače su odlična hrana za odraslemanje ribe, međutim teško ih je umjetno uzgajati duže vrijeme, jer su osjetljive nabiološke promjene u vodi. Teško ćemo održavati vodu dovoljnim odnosomplanktona i ciklopsa. To je naporno i traži dosta vremena, tako da se ovom hranomisplati ribe hraniti samo sakupljanjem iz prirode.

Kišne gliste (Eisenia foetida)

Kišne gliste su odlična hrana za krupne ciklide. Prije hranjenja dobro ih operite iuzimajte ih sa čistih područja nezagađenim pesticidima i otpadnim tvarima.

Goveđe ili pureće srce Goveđe ili pureće sirovo srce je bogato proteinima i siromašno masnoćom. Najčešćeih dajemo krupnim ribama (ciklidi). Mišljenja o ovoj vrsti hrane su podijeljena, padok neki akvaristi tvrde da je to odlična hrana, drugi je smatraju potpunoneprirodnom vrstom prehrane. U svakom slučaju bolje od bilo koje suhe hrane ulistićima za velik broj ciklida. Ovo je jedan od recepata koje koriste na "TheGwynnbrook Farm" velikom uzgajalištu diskusa.The Gwynnbrook Farm recept50% purećeg srca (očišćeno od žilica i masnoće)25% ribljih filetea npr. oslić(svježe smrznuto)20% očišćenih škampa5% Premium Tetra Flake Food (Tetramin pro)

Kuhati ribu i škampe 10 do 15min. Ocjedite kuhane filete, škampe i srce, te ihsameljite posebno. Promiješajte sve skupa, dodajte Premium Tetra flake food isameljite još jednom sve zajedno!!!Trpajte u plastične vrećice istiskujući višak zraka i zamrznite.


BolestiAko ste se držali osnovnih pravila i većine gore navedenog, bolesti riba ćevam biti nepoznanica. I za ovo koristi staro, ali korisno pravilo: "boljespriječiti - nego liječiti". Ribe u dobroj kondiciji biološki i imunološki suotporne, a dobra kvaliteta vode i higijena smanjuje mogućnost razvoja

patogenih organizama i bakterija.

za lakše utvrđivanje simptoma potrebno je znati osnovne dijelove tijela ribe

Ukoliko imamo više akvarija, moramo biti oprezni u slučaju pojave bolesti da je neprenesemo rukama i opremom iz jednog u drugi. Najčešće bolest donosimo(nesvjesno) u akvarij, s toga spriječite problem sa malim karantenskim akvarijem ukojem će vaša nova riba naći mir nakon stresnog transporta i promjene okoline.Poseban problem predstavlja unošenje organizama i hrane skupljene u prirodi.Danas je posebno teško pronaći istinski čiste vode, tako da moramo biti vrlo pažljivikod unosa bilo kakvih organizama! Malo dezinfekcijskog sredstva za vrijemeboravka u karanteni neće škoditi. Promatrajte novu ribu i kada ste sigurni da jepotpuno oporavljena (jede, živahna je, ne boji se) stavite ju u zajednički akvarij.Kvaliteta vode i kvalitetna ishrana je osnova za dobro zdravlje i imunitet ribe. Stresje najveći uzročnik bolesti, pogotovo kada je riba oslabjela (a takve su većinom utrgovinama).


Ovdje u tablici je opisano nekoliko najčešćih bolesti, simptomi i način liječenja.Nadam se da vam nikada neće zatrebati:

Simtomi Uzrok Liječenje*Sitne bijele točkice veličinezrnca soli (0.2mm)po cijelo tijelu i perajama, ribese “češu” od dijelove akvarija iskupljaju kod raspršivača zazrak ili mjesta gdije je jačestrujanje, nervozno plivaju iubrzano dišu,

Ichthyophthirius ili Ihtioftiriaza kojuuzrokuje nametnik IchthyopthiriusMultifilis (eng Ich, white spot)

- izmjena 30-50% vode,- odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij- povećajte temperaturu maksimalno koliko ribe

mogu izdržati sa snažnom areacijom- tretman slane kratkotrajne kupke- tretman formalinom- TetraMedica ContraSpot po uputama- Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama

Upaljene peraje koje gube boju iraspadaju se od rubova premakorijenu

bakterijski raspad peraja (bakterijePseudomonas i Aeromonas)(eng. Fin Rot)

- izmjena vode 30%- odvajite zaražene ribe u karantenski akvarij- tretman slane kratkotrajne kupke- TetraMedica ili GeneralTonic po uputama- Sera Bactopur

“Baršunaste” žute tučkice podijelovima tijela, letargija,gubitak apetita, povremeno“češanje” po dijelovima akvarijai ubrzano disanje

Parazitsko oboljenje kožeuzrokovano parazitom Oodiniumpillularis(eng. Velvet, Oodinium)

- tretiranje se mora sprovesti na cijelom akvariju- tretman slane kratkotrajne kupke- tretman formalinom- TetraMedica ContraSpot po uputama- Sera Oodinopur A po uputama

Sivi tanki slojevi po koži i očima,riba miruje na dnu i povremenose “češe” od dijelove akvarija

Parazitsko oboljenje uzokovanoparazitima Costia necatrix iIchthyobodo necatrix(eng. Costia)

- izmjena 30-50% vode,- odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij- povećajte temperaturu maksimalno koliko ribe

mogu izdržati sa snažnom areacijom- tretman formalinom- TetraMedica ContraSpot po uputama- Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama

Sitne niti poput fine vate(plijesan) po dijelovima tijela ,najviše po perajima i glavinčesto na nastaje na ranama

Bolest uzrokovana gljivičnomplijesni Saprolegnia i Achlya(eng. Saprolegnia)

- izmjena vode 30%- tretman formalinom- TetraMedica FungiStop po uputama- Sera MyCopur po uputama

Sive fleke po glavi i škrgama,upaljena usta i škrge, otežano iubrzano disanje, čestooboljevaju živorotke, a bolestmože dijelovati “akutno”,odnosno u nekoliko sati ribaugine, ili “kronično” pa je ribabolesna danima

Bakterijsko oboljenje uzokovanobakterijom Flexibacter columnaris(eng. Mouth Fungus)

- izmjena vode 30%- poboljšajte kvalitetu vode- TetraMedica FungiStop po uputama- Sera Bactopur po uputama

Gubitak boje kože na bokovima iperajama, svijetle fleke po koži .Iako je prvenstveno poznatakao bolest neonki, ponekadoboljevaju ili prenose uzročnikeribe porodice Characina iCyprinida

Parazitsko oboljenje uzokovanoparazitom Pleistophorahyphessobryconis(eng. Neon Tetra Disease)

- ova bolest se teško može uspješno izliječiti, jer seprekasno uoče simptomi

- bolesne ribe treba odmah odvojiti- tretman slane kratkotrajne kupke- tretman formalinom- Tetra GeneralTonic

Riba tone i nepravilno pliva(često okomito), gubitak apetita, letargija

Bakterijska upala plivaćeg mjehura,bakterija Sphaerospora angulata

- Antibiotik GEOMYCIN

*u tablici je opisano više načina liječenja, kako i "priručnim" sredstvima tako inekim poznatim lijekovima


Lijekovi

UV SterilizacijaUV sterilizatori, njihov način rada i njihove prednosti opisane su u dijelu o filterima.UV sterilizacija je najbolja i najsigurnija preventiva za moguće bolesti, jer uništavagotovo sve vrste parazita i većinu bakterija i plijesni. Prednosti UV sterilizacije je štomožemo tretirati trenutno cijeli akvarij bez ikakvog učinka na biološki sustav inegativne učinke. Negativna je, veća cijena, međutim ukoliko imamo više akvarija,kroz nekoliko godina ova se investicija isplati, jer su i lijekovi kao i ribe vrlo skupi.

SolSol je jedan od najboljih i najjeftinijih lijekova koji se koriste u liječenjuriba. Sol je prirodno sredstvo i nema utjecaja na biološku filtraciju zarazliku od drugih lijekova (antibiotici, formalin...). Lagano je uklanjamo izakvarija i ne ostavlja posljedice na ribe. Učinkovita je kao dezinfekcijsko

sredstvo za rane i ogrebotine. Djelotvorna je kod većine parazitskih oboljenja iolakšava osmoregulaciju tjelesnih tekućina. Naime, ribe dišu pomoćuosmoregulacije tj. razmjene molekula u tekućini. Poremećaj o osmoregulacijizovemo osmotički šok i često ostavlja teške posljedice već za kratko vrijeme.Ovakav poremećaj može doći od stresa, loše kvalitete vode, parazitskog ili virusnogoboljenja i često kao popratna otežavajuća okolnost. Tjelesne tekućine u organizmuimaju visok nivo topljivih supstanci - proteina minerala i soli. One vežu molekulevode i reduciraju broj slobodnih molekula vode. Međutim, okolne vode imajurelativno malu količinu topljivih supstanci - najviše neorganske molekule kao što jekalcij itd., i zato je veći broj slobodnih molekula vode uvučen u polu propustanorganizam. Ova razlika u koncentraciji uzrokuje to da se voda difuzijom uvlači uorganizam. Bez osmotske regulacije, difuzija tj. miješanje ili širenje bi se nastavilosve dok ne bi dosegnuli stanje ravnoteže i dok tjelesne tekućine u organizmu ne biimale istu koncentraciju slobodnih molekula vode kao i okolne vode. To bi značilosigurnu smrt organizma gušenjem (osmotički šok). Kad se sol doda u vodu toprivlači molekule vode i reducira broj slobodnih molekula. Ako totalni zbroj tihotopljenih molekula u okolnim vodama prekoračuje zbroj u tjelesnim tekućinama,tad će voda biti, difuzijom, izvučena iz organizma. Ovo je sve uvjetovano i ovisno otvrdoći vode. Tvrde vode će vezati više molekula vode nego meke i zbog togaupotrebljavaju manji pritisak nego meke vode.Dugotrajni (preventivni) tretman:1 do 3g na 1l vodeKratkotrajne kupke:10 do 30g na 1l vode u vremenuod 3 do 30 min ovisno o količinisoli u otopini, u karantenskomakvariju osigurajte snažnu aeracijukisikom. Ako se liječenim ribama"stanje" pogoršava (teško disanje,okretanje na leđa) tretmanprekinite.

Upute za korištenje soli:

- Koristite čistu sol bez dodatka i sredstava protivzgušnjavanja- Sol u većim količinama je štetna za biljke i nekevrste riba (npr. Corydoras sp.)- Sol najprije otopite u vodi, te dodavajte kao

otopinu, zrnca neotopljene soli uzrokujuopekotine i rane na ribama

- Sol se uklanja samo izmjenom vode


FORMALDEHID (Formalin)Formalin je naziv za 37% otopinu plina formaldehid u otopini. 7%formalina sačinjava metanol koji se koristi za stabilizaciju otopine i zbogtoga je on vrlo otrovan, kancerogen i nagrizajući, a pare su jako otrovne,pa se držite uputstava o korištenju formalina. Prvenstveno se koristi kao

paraziticid u liječenju, uglavnom za uklanjanje vanjskih parazita. Vrlo je učinkovitkod parazita na koži, škrgama i perajama, a ne koristimo ga za bakterije, plijesan iinterne infekcije i parazite.

Upute za korištenje:Formalin koristite samo uz dobru zaštitu i upute proizvođača.Ovo je samo dio uputa za korištenje formalina, ostatak zatražite od proizvođača!

SIGURNOSNI LISTU skladu s 91/155/EECDatum izdavanja: 19. svibnja 1998.Kemika d.d. Zagreb

Upute pri radu:Pri radu s otopinama formaldehida oči treba zaštititi naočalama, lice plastičnim štitnikom,ruke gumenim rukavicama, tijelo zaštitnom pregačom ili zaštitnim odijelom od otpornogmaterijala, a noge gumenim čizmama. U atmosferi koja sadrži manje od 2 vol.%formaldehida i najmanje 16 vol.% kisika, može za kratkotrajnu zaštitu dišnih organa(najdulje 30 minuta) poslužiti plinska maska s obrazinom i kemijskim filterom za apsorpcijuorganskih para. U atmosferi koja sadrži više od 2 vol.% formaldehida ili manje od 16 vol.%kisika, dišne organe treba zaštititi cijevnom maskom ili izolacijskim aparatom s neovisnimdovodom čistog zraka ili kisika i nositi nepropusnu odjeću i obuću. U zatvorenom prostoru ukojem ima formaldehida ne smije se upotrebljavati komprimirani kisik.Skladištenje:Vodene otopine formaldehida drže se u dobro zatvorenim spremnicima od nehrđajućegčelika, galvaniziranog željeza ili stakla, na dobro provjetravanom mjestu, zaštićeni oddirektnog sunčevog svjetla i daleko od potencijalnih izvora paljenja. Temperatura prostorijetreba biti u granicama između 16 - 35 °C. Veliki spremnici koji se drže na otvorenommoraju se uzemljiti da bi se spriječilo sakupljanje statičkog elektriciteta.Opasne reakcije:Tekućina lako polimerizira čak i u hladnom, pri čemu nastaju polimeri koji zamućujuotopinu. Reagira s fenolom i pri tom se oslobađa toplina. Reagira s tvarima koje djelujuoksidirajuće pri čemu nastaje mravlja kiselina. Potpunom oksidacijom razgrađuje se naugljik-dioksid i vodu. Na temperaturama višim od 300 oC formaldehid se razgrađuje na vrlotoksičan ugljik-monoksid i vodik koji sa zrakom stvara eksplozivne smjese. Grijanjemvodenih otopina isparavaju pare koje sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese.Uvjeti koje treba izbjegavati:Temperature zraka ispod 16 oC i iznad 35 oC. Hlađenje i zagrijavanje. Dodir s tvarima kojedjeluju oksidirajuće.Ostale informacije:U vode koje služe kao izvorišta za opskrbu pitkom vodom, za proizvodnju živežnihnamirnica, za uzgoj riba, pojenje stoke i rekreaciju građana ili su namijenjene za te svrhe,ne smiju se unositi otopine formaldehida u koncentraciji višoj od 0,5 g/l. Ribe ugibaju u vodi koja sadrži više od 28,4 mg formaldehida u litri vode. Maksimalnadopuštena koncentracija formaldehida u atmosferi naselja je: trenutna 0,035 mg/m3, aprosječna 0,012 mg/m3. Otpadne pare koje sadrže formaldehid mogu se ukloniti apsorpcijom u vodi (npr. urotacijskoj ispiračici) u kojoj se formaldehid dobro otapa....


Važno je znati da formalin uklanja kisik tako da svakih 5mg/l formalina oduzimavodi 1mg/l kisika. Ako se formalin skladišti na niskim temperaturama on prelazi uparaformaldehid, koji je iznimno toksičan spoj i trenutačno ubija ribe. Formalin sekoristi i kao algicid u malim ribnjacima za uništavanje algi.

Kratkotrajna kupka u otopini formalina:Formalin se koristi kao kupka i u otopini se riba drži određeno vrijeme. Nakonodređenog vremena riba se prebacuje iz otopine u čistu vodu. Posuda ili karantenskiakvarij s otopinom mora biti snažno ozračivan zbog gubitka kisika pod djelovanjemformalina. Na koncentraciji formalina od 250ml/l u čistoj vodi oboljelu ribu držimo30 do 45min na temperaturi od 21°C. Ukoliko riba počinje kolabirati i ne možeizdržati puni period, tretman prekinite. Koncentraciju formalina od 150ml/l u čistojvodi koristimo za temperature veće od 21°C u vremenu od 30 do 45min.

Dok radite ovo, budite oprezni, jer ribama nije ugodno boraviti u formalinu, pačesto pokušavaju iskočiti van i u tim pokušajima pršću i špricaju perajama, stogačuvajte oči! Ovakve kupke se mogu koristiti za sprečavanje pojave plijesni na ikri.

AntibioticiAntibiotici se upotrebljavaju kod teških bakterijskih infekcija. Tretman seprovodi u karantenskom akvariju, zbog toga što većina antibiotikauništava potrebne bakterije za filtraciju. Antibiotike upotrebljavajte pouputama, a navedeni se mogu nabaviti u veterinarskim stanicama.

ERITROMICIN® 20% topljivi prašakSastav:1 g praška sadržava 200 mg eritromicina u obliku eritromicin-tiocijanatadoziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase.

TRIMETOSUL®prašakSastav:1 g praška sadržava:trimetoprima 20 mg,sulfafurazola 100 mg.doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase.

GEOMYCIN®20% topljivi prašakSastav1 g praška sadržava 200 mg oksitetraciklin-hidroklorida.IndikacijeLiječenje primarnih i sekundarnih bakterijskih infekcija eritrodermatitis i upala plivaćeg mjehura.Način uporabe i dozeRibe: 3 - 4 g praška/10 kg tjelesne mase, tijekom 10 dana.


Sredstva za liječenje riba proizvođača Tetra i Sera:

TetraTetraMedica ®GeneralTonic 30mlLijek širokog raspona za bakterijske infekcije, parazite i gljivičnaoboljenja.TetraMedica ®FungiStop 30mlLijek protiv gljivičnih oboljenja Saprolegnia i Achlya, te dezinfekciju ikrekod mrijesta.TetraMedica ®ContraIck (ContraSpot) 30mlLijek djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius, Costia,

Chilodonella, Trichodina i slatkovodne vrste Oodinium.TetraMedica ®GoldOomed 30mlLijek širokog raspona za hladnovodne ribice i organizme.TetraMedica ®GoldOopharm 30mlLijek širokog raspona za morske ribe i organizme bez udjela bakra.

SeraSera Costa®medLijek za dezinfekciju akvarija i djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius,Costia,Chilodonella, TrichodinaSera CostapurLijek protiv parazitskih oboljenja Ichthyophthirius, Costia,Chilodonella, TrichodinaSera mycopurProtiv gljivičnih oboljenja Saprolegnia i preventivne tretmane dezinfekcijeikre (preporučuje se tretiranje zajedno sa Sera ectopurom).

Sera ectopurProtiv gljivičnih oboljenja i parazita, sadrži razne soli koje oslobađaju kisik uvodi, stoga se preporučuje korištenje prilikom upotrebe drugih lijekova.Sera Oodinopur A 15mlLijek protiv slatkovodne i morske bolesti Oodinium , lijek se preporučuje ukarantenskom akvariju.Sera baktopur 15mlLijek protiv bakterijskih oboljenja, Pseudomonas i Aeromonas, Flexibacter

columnaris.Sera baktopur direct (24 tablete)Lijek protiv bakterijskih oboljenja sa brzim učinkom i snažnim djelovanjem, lijek sepreporučuje u karantenskom akvariju, uništava sve vrste bakterija, pa tako i onevažne za biološku filtraciju.


Biljke

Biljke kao što sam objasnio ne pridonose samo vizualnom učinku akvarija,nego imaju važnu ulogu i u biološkom funkcioniranju akvarija.Početnicima, biljke su ponekad sekundarni faktor u izgradnji akvarija,međutim često stjecanjem iskustva i napredovanjem, uvide da su zapravo

neophodne. Puno je teže održati i uzgojiti gusto obrastao akvarij biljkama, negoonaj sa samim ribama. Akvariji s minimalnim brojem riba, gdje biljke dominiraju uposebno "aranžiranim" scenarijima, prava su poslastica za ambiciozne akvariste.Takvi akvariji nazivaju se nizozemski (eng. Holland aquarium, Dutch tank). Razvojjačih izvora svjetlosti doveo je do korištenja tzv. otvorenih akvarija, gdje biljkeizlaze iz vode i pružaju listove i cvjetove iznad površine. Vrlo bitan je pravilanodabir vrsta, jer odumiranje biljaka u akvariju jako zagađuje vodu i narušava izgledi cjelokupan biološki sistem. Prije svega odabir moramo podijeliti ovisno o snazi ivrsti rasvjete, jer su biljke izravno ovisne o svjetlosti. Možemo ih podijeliti naheliofitne, one kojima je potrebna jaka svjetlost i sciofite, one koje vole sjene iprigušeno svjetlo. Praktično ih akvaristi dijele na brzorastuće i spororastuće, kao ina one sa korijenom i plutajuće (bez korijena). Biljke se razmnožavaju na nekolikonačina, nespolno (vegetativno) i spolno (seksualno). Budući je spolnorazmnožavanje (pomoću cvjetova ili spora) u akvariju vrlo teško i ne dajeodgovarajuće rezultate, uzgajaju se najčešće nespolne vrste biljaka.

Načini vegetativnog razmnožavanja:

- Fragmentacijom, odnosno odsijecanjem dijelova biljaka, gdje odsječeni izdanaknastavlja rasti kao posebni dio najlakša je metoda razmnožavanja

- Razmnožavanjem vriježama, gdje se biljke vegetativno "dupliciraju" i rezanjemvriježe "sestrinske" biljke koja nastavlja rasti samostalno. Neke biljke puštajuvriježe tako da se formira cijeli grm povezan i dovoljno ih je samo razdvojiti.


- Odsjecanjem rizoma, koji ima ulogu "zajedničkog" korijena, gdje biljkenastavljaju posebno rasti uz pomoć rizoma (anubias, cryptocoryne, echinodorus).Biljka je spremna na odvajanje kada matičnoj naraste najmanje 8 listova. Rizom sene smije "saditi" u podlogu, on treba stajati iznad podloge!

-Izdancima na listovima (Microsorium pteropus, Echinodorus parviflorus) gdje sesa donje strane lista ili peteljci pojavljuju korijen, a s gornje se razvija stabljika ilistovi.

Odabir biljaka i nabavaBiljke koje rastu u vodi (Hidrofite) su jedino bitne za akvariste, međutim često semogu naći u trgovinama biljke koje žive u vlažnim područjima kao akvarijske(slučajno ili namjerno?).

Evo nekih krivo nazivanih akvarijskih biljaka:Spathiphyllum sp.Dracena sanderanaLycopodiumPilea cadairei Hemigraphis ChlorophytumAlternanthera sessilisOphiopogon japonicusSyngonium...Izaberite biljke koje će uspješno rasti u postojećim uvjetima i kvaliteti vode kojuposjedujete.


Svjetlo je presudan faktor, planirajte sadnju biljaka tako da ne smetaju jednedrugima u akvariju. Kod nabave obratite pažnju na stanje biljke, ona mora bitizdrava, sa jakim i svježim listovima, a ako biljke imaju korijen on mora biti čvrst isvijetle boje. Prije unosa biljku dezinficirajte i pregledajte da ne biste unijelineželjene puževe. Jaja puževa obično se nalaze na donjim stranama lišća i primijetitćete ih na jakom svjetlu.

Sadnja biljakaOvisno o vrsti biljaka, ukoliko imaju korijen sadimo ih najčešće u podlogu tako dane budu previše duboko, pogotovo ako se radi o gomoljastom tipu korijena. Uzmiteu obzir da se podloga nakon nekog vremena "slegne", pa nemojte ni pretjeranoplitko saditi, da se ne bi otkinule iz podloge. Korijen biljke uvijek malo skratite iporavnajte tako da se lakše mogu posaditi i da stane okomito u podlogu. Uvenule ioštećene listove odrežite da biljka ne troši energiju koja će joj trebati za razvojkorijena. Na početku uspostavljanja akvarija sadimo brzorastuće biljke, koje ćeuspostaviti brže biološku ravnotežu. Biljke zasadite odjednom, u većim količinama,jer malo biljaka u akvariju sa dobrim uvjetima pružaju priliku za razvoj algi. Biljkemoraju dominirati i uzimati hranu algama, inače će se dogoditi suprotno. Uz sveostale kvalitete vode za razvoj biljaka važni su esencijalni mineralni nutrienti.

Dijele se na:Makro nutriente (dušikovi spojevi, fosfat, kalcij, kalij, magnezij, sulfati...), i njihbiljke koriste većinom kao energiju i u akvariju ih ima većinom u izobilju i dolaze odorganskog otpada, te izmeta riba. Neke makro nutriente moramo dodavati u oblikugnojiva.

Mikro nutriente (željezo, cink, mangan i neki minerali u tragovima) njih biljkekoriste u malim količinama, ali su iznimno važni za pravilan i intenzivan rast biljaka.Mikro nutriente najčešće dodajemo u obliku tekućeg gnojiva, bilo gotove proizvodeili napravljene. Poznati proizvođači tekućih gnojiva su Tropica, Hagen, Sera

Makronutriente možemo dodavati i postoji puno "recepata" (npr. PMDD, poor man's dupladrops)

u 300ml destiliranu vodu.14g kalij-sulfata K2SO4 33g magnezijum-sulfata MgSO4.7H2O 6g kalij-nitrata KNO30.5mL solne kiseline HCLovo treba dobro promiješati i držati na hladnom.doziranje bi bilo otprilike 1ml na 1l vode u početku, a kasnije na svaku drugu promjenu vode 1ml nafrišku 1l vode.

Vrlo je važno držati sve ove elemente u ravnoteži. Ovdje se vidi veliki utjecaj ivažnost biljaka u biološkoj ravnoteži akvarija. Ukoliko nam izmakne bilo koji dioravnoteže, priroda će se pobrinuti da sama dovede "sistem" u red, međutimnajčešće je to "razarajuće" za akvarij zbog neovisnog i ograničenog sistema. Akomakro nutrienti narastu u odnosu na količinu biljaka koje ih troše, neizbježan je


porast algi koje će bujati sve dok ne isprazne višak otpada. Povećanje količinesvjetla i nutrienata, bez istovremenog povećanja količine ugljičnog dioksida dovodido biološke dekalcifikacije.

Biološka dekalcifikacija nastaje kada neke akvarijske biljke (npr. Eigeria,Ceratophyllum, Vallisneria) pri procesu fotosinteze i u nedostaku CO2 razdvajajuhidrogen karbonate na CO2 i kalcij-karbonat. Ovo uzrokuje podizanje pH vrijednosti,a izolirani kalcij karbonat ostaje taložen na listovima biljaka (crne naslage narubovima listova). Kada prestane fotosinteza ovaj proces se reverzibilno ponavlja,ali najčešće u manjoj mjeri nego prilikom fotosinteze. Ovo uzrokuje velike promjeneu karbonatnoj tvrdoći i pH vrijednosti i nepovoljno utječe na kompletnu ravnotežusistema. U početku ovo taloženje akvaristima izgleda kao rast algi i posežu zasmanjivanjem perioda rasvjete, pa na neki način i privremeno smanjuju djelovanjedekalcifikacije. Također djelomična izmjena vode svježom u ovom slučaju djelujekontraproduktivno. Konačan ishod je gušenje biljaka zbog taloženja viška kalcij-karbonata, pojava algi i mikroorganizama koje se talože u strujanju vode nalistovima. Dodavanjem potrebne količine CO2 sprečavamo ovakvu pojavu iodržavamo karbonatnu tvrdoću i pH vode u ravnoteži.

Na kraju kratki podsjetnik, što je potrebno za bolji uzgoj biljaka:

· Odgovarajuća kvaliteta vode· Odgovarajuća rasvjeta 10-12 sati na dan· Dobra mehanička i biološka filtracija· Dobra cirkulacija i strujanje vode· Odgovarajuća podloga i gnojenje· Dodavanje CO2· Određeni broj riba· Kontrola cijelog sustava i stabilnosti


Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping)Biljke imaju odlučujuću ulogu ukreiranju konačnog izgledaakvarija. Prilikom uređenja biljkedijelimo na one koje se sade uprednjem dijelu (nisko rastuće) ione koje sadimo na zadnjemdijelu (visoko rastuće) Dizajnuređenja ograničen je samovašom maštom. Evo nekolikosavjeta za lakši početakuređenja. Za početak napravite iskicirajte plan sadnje što će vamuveliko olakšati uređenje. Prvovizualno moramo odvojiti prednjidio od zadnjeg. Na taj načindobivamo veći dojam dubine i

veličine akvarija.Ovdje odlučujući odabir biljaka imaju boja i veličina. Na prednjoj strani trudite seimati što manju i ravnu debljinu podloge. Na takvoj tankoj podlozi sadimo malenesvijetle biljke, koje se razmnože u gustoći tako da vizualno stvaraju "zeleni tepih".Biljke za zeleni tepih mogu biti npr. Sagittaria subulata, Riccia fluitans, Echindorustenellus, Glossostigma elatinoides, Cryptocoryne nevillii...Na takvom tepihu efektno izgleda komad ukrasnog korijena, panj ili stijena,pružajući kontrast velikog, tamnog i malog, svijetlog. Takav ukras nemojte stavljatina sredinu akvarija, već ga odmaknite malo na lijevu ili desnu stranu. Uređenjeuglavnom ne trpi simetriju i dijeljenje na pola. Najprirodnije su podjele na trećine.Na 2/3 dna akvarija postavljamo "zid" tamnih biljaka koji jednom stranom lijevomili desnom koja se približava prednjoj strani na udaljenosti otprilike 1/3. Na tajnačin iskrivljavamo paralelnu simetriju. Za tamni zid koristimo srednje rastućebiljke koje će raditi sjenu s listovima, a možemo ih kombinirati s ukrasnimkorijenjem (npr. Anubias sp., Hygrophila polysperma, Microsorium pteropus,Nymphea maculata, Nymphea stellata, Vesicularia dubyana...). Granicu tamnogzida efektno možemo izraditi podizanjem tzv. terasa. Terase se mogu napraviti odstiropora, korijenja, pluta ili krupnijeg kamenja. Preko terasa stavljamo tanak slojpodloge ili sadimo mahovinasto bilje (Vesicularia dubyana). Terase podižustepenasto podlogu, tako da pružaju dojam poniranja i dubine, što je teže postićiblagim padom prema prednjoj strani. Na terasama efektno izgledaju biljke vrsteAnubias i Vesicularia dubyana koje se iz ravne prednje podloge postepeno uzdižuprema zadnjem dijelu gdje dolaze velike biljke. Velike biljke u sredini dolaze savelikim širokim listovima (Echinodorus sp. Aponogeton, Ludviga...), dok sa stranedolaze biljke sa dugačkim tankim listovima (Cryptocoryne balanse, Aponogetoncrispus, Vallisneria spiralis...)


AlgeO važnosti alga i njihovoj rasprostranjenosti govori činjenica, da se nalaze u svimvrstama voda do dubina od 150 m a vode čine 2/3 površine planeta. Alge postojekao planktonske (žive u vodi) i one koje su pričvršćene za dno. Fitoplanktoni itihoplanktoni su alge koje slobodno plutaju u vodi. Samo zelenih algi ima preko8000 vrsta. Alge čine više od 50% ukupne globalne primarne produkcije kisika.Filogenetički značaj je velik, budući da su sve biljke evoluirale iz algi. Dok su nekevrste dugačke samo 2 mikrona (Chlorella pyrenoides) neke su morske vrstedugačke i do 80 metara (Macrocystis pyrifera). Većina algi ovise o fotosintezi isadrže klorofil, dok neke imaju i druge pigmente koji potpomažu proces fotosinteze.Zašto toliko o algama...iz jednostavnog razloga, alge imaju iste potrebe kao i biljke,to moramo znati da bismo mogli spriječiti njihovo pojavljivanje. Alge moguprouzročiti velike probleme i biti indikacija poremećaja kemijskih vrijednosti vode,naravno, nekoliko zelenih točkice na staklu može biti i dokaz čiste vode.Upoznavanjem vrsta algi možemo prepoznati moguće probleme. Za akvaristepostoje dobre i loše alge, neke su otrovne, a neke čak i uzgajamo (Cladophoraaegagropila)

Modra, sluzava alga (cyanobakterija)Ova alga je zapravo bakterija i indikator vrlo lošeg stanja u vodi. Često nastaje narubovima podloge akvarija gdje je strujanje vode manje. U akvariju može bitismeđe ili tamno zelene boje, ali je uvijek karakteristična sluzavost. Ova alga jejednostanični organizam i ukoliko ima odgovarajuće uvjete može se jako brzoraširiti (svakih se 20 minuta udvostručuje). Ponekad nastaje zbog organskograspadanja u podlozi ili na ukrasnom drvetu koje se raspada. Djelomično se uklanja"usisačem" za pijesak ili crijevom kojim izlijevamo vodu. Alga se na dodir raspada,pa je jedino možemo usisati. Zbog naglog širenja moramo djelovati vrlo brzo uprotivnom će početi gušiti biljke. Potpuno uklanjanje je moguće dodavanjem2.5mg/l antibiotika eritromicina. Eritromicin je antibiotik i uništava bakterije,međutim jedan je od stabilnijih i uništava većinom gram pozitivne bakterije(nitrosomonas i nitrobacter su gram negativne). Smanjivanje intenziteta svjetla iliveće promjene vode mogu privremeno zaustaviti širenje, ali ne i potpuno uništitiovu algu.

Zelena vodaU akvariju, pogotovo u početku formiranja voda često dobije zelenu boju. Ovo se

događa zahvaljujući sićušnim jednostaničnim algama,koje zahvaljujući fotosintezi proizvode sebi energiju.Rezultat ove pojave je uspostavljanje biološkogkruženja. Srećom, ove alge su bezopasne i nestajunakon nekoliko dana. Potrebno je jedino pojačanoozračivati akvarij ukoliko potraje bujanje algi, jer noćutroše kisik.


Smeđe algeSmeđe jednostanične alge često oblikuju grudice kao prah, a dolaze većinom odpovećane razine silikata iz vode. Lagano se uklanjaju usisavanjem i smanjivanjemjačine intenziteta svjetla.

Točkaste algeAlge koje nastaju na staklu akvarija u obliku zelenih točkica ili finog zelenog sloja suzapravo normalna pojava i indikacija su dobre kvalitete vode. Uklanjaju semehanički, magnetnim čistačem koji se može kupiti u svakoj trgovini saakvarističkom opremom ili britvicom.Ribe koje se hrane algama (Ancitrus, Plecostomus...) također pomažu uklanjanjuovih vrsta algi.

Četkasta crvena algaOva alga raste u skupini kao dlačice, veličinenekoliko milimetara i najčešće je sive, smeđe ilitamno crvene boje. Nalazimo je na dijelovima gdjeje jače strujanje vode, na rubovima listova biljaka.Teško se uklanja mehanički, ali mogu pomoći ribekoje jedu ovu vrstu algi (Crossocheilus siamensis).Također se biljke mogu očistiti umakanjem u 5%varikinu na 2-3 minute. Najčešće dolazi u tvrdoj ialkalnoj vodi, bogatoj nutrientima i željezom.Sprečavanje je moguće dodavanjem CO2.

Končaste zelene algaSvijetlozelene je boje i može rasti u skupinama ili "raštrkano" po listovima i podlozi.Pojedini "končići" mogu biti dugački i do 5cm. Dolazi od povišenih nitrata i lako semehanički uklanja, ali se i brzo vraća otkuda je iščupana. Ova alga možepredstavljati i odličnu hranu za ribe algare, biljojede, račiće i neke živorotke.

Nekoliko savjeta za sprečavanje bujanja algi:

• Akvarij ne smije biti izložen direktnom sunčevom svjetlu• Rasvjeta i filtracija mora biti pravilno odabrana• Osvjetljavajte akvarij 10-12 sati dnevno• Održavajte akvarij zasađen biljkama• Čistite redovno kamenje, ukrase, opremu i staklo od algi• Nabavite ribe koje jedu alge• Provjeravajte kvalitetu vode i periodično mijenjajte dio vode• Držite određeni broj riba razmjerno veličini akvarija• Uklanjajte otpalo i uvenulo lišće i uginule organizme


Također postoje sredstva za uklanjanje algi iz akvarija, neka su prilično djelotvornadok su neka i štetna za pojedine organizme u akvariju. Međutim, takav načinuklanjanja algi nije dugotrajno rješenje, jer alge će se opet vratiti ukoliko neriješimo problem zbog kojeg nastaju. Alge moramo "razumjeti", jer one su pokušajprirode da uspostavi ravnotežu koja se poremetila unutar sistema u kojem želimoda dominiraju ribe i biljke. Kada se uspostave određeni uvjeti za rast algi iz sporapomoću kojih se razmnožavaju i koje se nalaze u zraku i vodi, počinje bujati životalgi. Zbog malenog i zatvorenog sistema u akvariju, prirodne promjene su čestoradikalne, pa ih je najbolje izbjegavati.

Crossocheilus siamensis


Ostali slatkovodni organizmi

PuževiPuževi su u akvariju, kada su u optimalnoj populaciji, osim zanimljivog izgleda ikorisni organizmi. Čiste podlogu i staklo od algi, nepojedene hrane i rahle podloguusitnjavajući otpad. Dok nekim akvaristima ovi beskralježnjaci predstavljajuogroman problem, drugi ih sa zadovoljstvom uzgajaju. Nije razlika o akvaristima,već u puževima! Oni sretnici koji su izabrali puževe porodice Ampullariidae (eng.Apple snail), popularno zvane jabučari, mogu uživati u suživotu biljaka, puževa iriba. Naime, ovo je jedina porodica puževa koja nisu hermafroditi (imaju spolnost) ikoja polaže jajašca iznad površine vode. Za razliku od Ampullariidae , ostale vrstepuževa koje najčešće nalazimo u akvariju su dvospolci i puno se brže i lakšerazmnožavaju. Ovi dvospolci se razmnožavaju tako da lijepe jajašca na donjustranu listova u vodi, te nam tako otežavaju uklanjanje neželjenih jajašaca u svrhuodržavanja određene populacije. Često se naseljavanje puževa dogodi nenamjerno,kod sađenja novih kupljenih biljaka unosimo i jajašca koja se kod nekih vrsta teškouoče. Zato se pridržavajte pravila dobrog pregledavanja biljaka, a to je najbolječiniti na nekom jačem izvoru svjetla pomoću kojeg tanji listovi postanu prozirniji, panam takav "rendgen" pomaže u otkrivanju jajašaca. Previše puževa prljaju vodu,jedu biljke, estetski nisu prikladni, itd. Puževi jabučari su puno veći od drugih,češćih vrsta koje često susrećemo u akvarijima.Skupina jajašaca koje izbacuju su puno veća i lakše ih uočavamo. Jabučari imajujoš jednu različitost od ostalih, a to je "sinfon" pomoću kojeg udišu atmosferskizrak. Budući da se radi o tropskim i subtropskim područjima gdje prebivaju oviorganizmi, često zbog pomanjkanja kisika u vodi moraju izlaziti iz vode udisatiatmosferski kisik. Sinfon je sakriven (uvučen) i puž kada se približi površini izbacujesinfon koji zna biti i duži od cjelokupne veličine puža (koji narastu i 15cm upromjeru). Ova "metoda" disanja je slična ribama labirintovkama (dvodihalicama),ali ovdje služi kao prirodna obrana, jer bi puž bio ranjiv od prirodnih predatora kadabi izašao potpuno iz vode. Sinfon je svojevrsna surla koji izviruje iz vode. Jajašca supak sigurnija izvan vode, jer bi ih u vodi pronašle i pojele ribe.Odličan odabir puževa u akvariju su zebrasti Neritina natalensis puževi.Narastu oko 2cm, i vrlo su dobri “čistači” algi.


Neritina natalensis

Maleni smeđi puževi porodice Planorbidae su nažalostčesto "nepozvani gosti". Njihova jaja koja lijepe nalistove, staklo i ostali interijer u akvariju teško se vide,budući da su veličine 3-4mm, u početku prozirne bojekao želatina sa sitnim točkicama (zametci puževa) kojese s vremenom povećavaju. Jaja su čvrsto zalijepljena inemoguće ih je oprati ili lagano odstraniti. Odstranitijajašca možete nekim tankim, oštrim predmetom(britvica, nožić). Način održavanja broja puževa je danabavite neku od riba porodice Botia. Većina tih riba jede

puževe, te tako kontroliraju njihovu pretjeranu populaciju. Vađenje puževa zna bitizamoran i često neuspješan posao koji traži puno strpljenja i pažnje. Postojetakođer industrijski "otrovi" za uništavanje puževa, ali ih ne preporučam jer suotrovni za ribe dna i algare. Osim toga, puževe moramo vaditi kad ugibaju, jer naglipomor zagađuje vodu organskim otpadom. Ako zaista želite puževe, svakakoizaberite jabučare.

RačićiNajpopularnija vrsta malenih račića su Caridina japonica (Japanese swamp shrimp,Amano shrimp, Yamato numa-ebi). Podrijetlom su iz Japana, narastu do šestcentimetara, svijetlosive su boje sa crnim i bijelim točkicama na bokovima i repu.Posebno vole algasto bilje (riccia moss, java moss), zbog finih sitnih listića i dobrisu u kontroli prekomjernog bujanja algi. Račići su većinom algari, ali pojest ćeponekad i drugu hranu. Iako se mogu bez problema držati u grupnim akvarijima,morate znati da ih veće ribe često uznemiravaju i grizu! Odgovaraju im vode blagekiselosti (pH 6.5) i vrlo su osjetljivi na povišenu količinu amonijaka. Razmnožavanjeje prilično teško, mada se u zadnje vrijeme sve više uspješno razmnožavaju, te stime postaju otporniji na akvarijske uvjete. Razmnožavaju se nakon šest mjesecistarosti, tako da ženka položi do tridesetak oplođenih jajašaca na svoje zadnje nogei nosi ih oko tri tjedna kada se izlegnu oko dva milimetra sićušni račići. Od sitnijihračića poznati su Atyopsis sp. (eng. Wood shrimp) i Caridina serrata (eng.Bumblebee) koji su manji i crvene boje slični morskim škampima.


Planorbidae

ZaključakOnaj koji sa razumije prirodu i njene procese, bogatiji je za neprocjenjivo znanje.Znanje koje nažalost danas sve rjeđe možemo dobiti promatrajući pravu prirodu.Koliko je lijep ovaj hobi i koliku edukativnost i svijest o prirodi razvija u ljudimateško je opisati. Nadam se da će ovi tekstovi, prije svega, mnogima pomoći dajasnije pogledaju prema dijelu prirode koja nestaje. Ovo je "prva verzija" knjige, aplaniram u slijedećim verzijama predočiti neke praktične savjete uređivanja akvarijasa detaljnim opisima i slikama. Također ću opisati i najčešće vrste riba i biljaka ...Nadam se da ću do kraja ove 2003 godine detaljno završiti knjigu, onako kako samje zamislio. Knjiga će biti u stalnom nadopunjavanju i promjenama , pa ukolikoimate primjedbi, pitanja i savjeta, javite se. Imao sam problema sa raznimprijevodima, terminima tako da će nekim akvaristima biti neobični prijevodi, jer sunaviknuti na većinom engleske nazive i termine. To je također posljedicanedostatka literature.

Materijali koje sam koristio u pisanju ovog teksta:

- puno, jaaako puno "Interneta" cca 4 Gb downloadanih stranica, foruma, tekstovaitd. vezanih za akvaristiku- news grupe (alt.aquaria, rec.aquaria.frehwater, rec.aquaria.misc, rec.aquaria.techitd.)- TFH tropical fish hobbyist, magazin- Freshwater Dr.Axelrod's Atlas (Herbert R. Axelrod, Warren E. Burgess), AquariumPlants (Barry James), Angelfish (Walker, Axelrod), The Living Aquarium (Hunnam),Oscars (N. Pronek), Cichlids (Zurlo, Schleser), Čarobni svet akvarijuma (Dugalić,Majdanac, Spasić), Moj Akvarij (Jerič), Akvarijske ribe (Paysan), časopisi Zov i jošneke knjige i časopisi koje više nemam, pa ne znam točna imena.

lic(at)orbicon.com

ova besplatna knjiga je skinuta sa adrese www.orbicon.com/hraquatica


Provjerite svoje znanje

1. Parametri vode su 8°dH i pH 6,5, takvavoda je:1. mekana i neutralna2. tvrda i kisela3. mekana i kisela

2. Male bijele točkice po ribi bolest jekojoj je uzročnik:1. Plistophora hyphessobryconis2. Carassius auratus3. Ichthyophthirius multifilis

3. Iz amonijaka pomoću bakterijaNitrosomonas nastaju nitriti, kojebakterije Nitrorbactere pretvaraju u:1. nitrate2. CO2

3. kalcij karbonat

4. Od ponuđenog, riblju mlađ je najboljehraniti sa:1. usitnjenom suhom hranom2. živom mladom Artemiom salina3. smrznutim Tubifexom

5. Izaberite najbolji način za smanjivanjenitrata:1. periodično mijenjanje jednog dijelavode2. pojačana filtracija 3. smanjivanje pH vrijednosti

6. Amonijak je manje opasan ako je voda:1. kisela2. lužnata

7. U kemijski filter obično stavljamo:1. sintetičku vatu2. sintetičku spužvu3. aktivni ugljen

8. Obrnuta (reverzna) osmoza jepročišćavanje vode na principu:1. UV lampe2. bakterijsko-kemijskih procesa3. mikroporoznih membrana

9. Nizozemski (Dutch aquarium) akvarijje:1. hladnovodni akvarij2. akvarij sa puno biljaka3. transportni akvarij

10. Količina CO2 može se izračunatipomoću :1. pH 2. pH i KH3. količine nitrata

11. Povišenjem CO2 smanjuje se:1. pH2. CaCl23. Fe

12. Biljke, noću i danju, ispuštaju u vodukisik, a uzimaju CO2:1. netočno2. točno

13. U novi akvarij unosimo ribe nakon:1. postizanja optimalne temperature2. 3 dana3. stvaranja procesa kruženja dušika

14. Osvjetljenje prosječnog akvarijadnevno mora trajati minimalno: 1. 6h2. 12h3. 16h

15. Piscivori su ribe koje jedu:1. hranu biljnog podrijetla2. raznoliku hranu3. ribe

16. pH vrijednost je mjera za:1. količinu kalcij-oksida (CaO) u vodi2. koncetraciju vodikovih iona3. djelovanje ugljen-dioksida CO2


17. Već mala količina amonijaka(NH3) od0,5mg/L na ribe djeluje:1. smrtonosno2. podiže imunitet3. omamljujuće

18. Količina nitrata (NO3), je poželjno dane bude veća od:1. 0,25mg/L2. 50mg/L3. 250mg/L

19. Nagli rast biljaka prema površini, saslabo razvijenim listovima znak je:1. premalo hranjivih sastojaka2. prevelika količina CO2 3. nedostatka svjetla

20. Biološki filteri najbolje rade dok sunovi:1. točno2. netočno

21. Najbolji odabir za početnike akvaristeje:1. staklena kugla2. 35L stakleni akvariji3. 80L stakleni akvarij

22. Jedan od važnijih kriterija po kojemse biraju ribe za akvarij je:1. starost riba2. kompatibilnost sa postojećim vrstama3. boja

23. Najbolja prevencija za sprečavanjebolesti u akvariju je:1. raznolika ishrana i dobra filtracija2. kvalitetna voda i karantena za noveribe3. i 1 i 2

24. Najbrži način za uspostavljanjeprocesa kruženja dušika je:1. dodavanje filterskog materijala iz većustaloženog akvarija2. dodavanje amonijaka3. naseljavanje ribama

25. Kod novog akvarija zamućenje vode je znak da ne možemo unositi ribe:1. točno2. netočno

26. Najčešće, proces kruženja dušikatraje:1. 5 dana2. 8 dana3. mjesec dana

27. Koja je tvrdnja lažna:1. ribama je potreban CO2 za život2. biljke trebaju željezo(Fe) za rast3. vodu treba mijenjati rijetko u manjimkoličinama

Odgovori: 1-3; 2-3;3-1; 4-2; 5-1; 6-1; 7-3; 8-3; 9-2; 10-2; 11-1; 12-1; 13-3; 14-2;15-3; 16-2; 17-1; 18-2; 19-3; 20-2; 21-3;22-2; 23-3; 24-1; 25-2; 26-3; 27-1


Documents

Akvaristika HR Aquatica