Aktualno Uspješno obavljen FSC auditcasopis.hrsume.hr/pdf/287.pdf · 2020. 10. 28. · lužnjaka, lat. Quercus robur L. Za to su korištene kontejnerske sadnice starosti 2 + 0, a

BROJ 287 | STUDENI 2020. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 287 | Godina XXIV. | Zagreb, studeni 2020. | ISSN 1330-6480

Aktualno

Uspješno obavljen FSC audit

Vodik kao energent„Jesen u Lici”Neobičan odsjek u Šumariji Topusko

Izdvajamo

Aktualno

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Lucija Vargović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Darko Posarić, Ana Juričić Musa, Ana Tucak i Mislav Maršić | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Goran Dorić - Jesen na Psunju | Zadnja stranica: Goran Dorić - Jesen u GJ Duliba

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj3 Unatoč koroni, Boranka ne posustaje

4 Uzgojni rad u Šumariji Perušić financirala EU

6 Uspješno obavljen FSC® godišnji audit u Hrvatskim šumama

7 Vrijeme za zajedničku akciju

9 U park-šumi Grmoščica sniman film o projektu URBforDAN

10 Mjere Vlade i Hrvatskih šuma pomogle drvnoj industriji, no čekaju ih novi izazovi

13 Nazire li se rješenje problema dekarbonizacije?

15 Posebni kutak prirode nasuprot posebnim uvjetima

17 Naturavita na portugalskoj javnoj televiziji

18 Izložbeni prostor Hrvatskih šuma iskorišten za prezentaciju EU projekata

20 Održivo povećanje proizvodnje hrane uključuje i održivo gospodarenje šumama

22 Utvrde kao čuvari šuma Ivančice

25 Zanimljiva sastojina hrasta lužnjaka i pitomog kestena

28 U Slunju održano treće Državno prvenstvo u radu pasa goniča i jamara na divlju svinju u gateru

30 RJ Građevinarstvo i prijevoz, Gospić, važna je okosnica ličkog šumarstva

33 Brži rast – kraći život

34 Poruka s Dinare: „Čuvajte je kao oči u glavi!“

37 Služi za liječenje probavnih, dišnih, mokraćnih i spolnih organa

38 Lužnjak s Krbavskog polja

41 Plijeni pozornost svojom bojom


Najava

Jedna od najvećih akcija pošumlja-vanja opožarenih površina koja se ikada organizirala na ovim prosto-rima - Boranka ulazi u svoju treću

godinu i, unatoč problemima koje iza-ziva pandemija koronavirusom u našoj zemlji i svijetu, startala je 17. listopada. Na najavi akcije održanoj u Žrnovnici sudjelovali su organizatori među kojima su uz Savez izviđača Hrvatske i Hrvatske šume, UŠP Split.

Ovogodišnja Boranka počela je u Žr-novnici 17. listopada da bi se nastavila idućeg vikenda u Sitnu Donjem, a kraj se planira 14. i 15 studenog također u Sitnju Donjem. Riječ je o području koje je teško stradalo u velikom požaru 2017. godine, a nedaleko od ovoga područja održana je i prva Boranka 2018. godine.

Ovogodišnju akciju predstavio je ko-ordinator Dan Špicer iz SIH-a, a akciju su podržali i hrvatski nogometni reprezen-tativci Dominik Livaković i Nikola Vlašić koji su se javili putem videolinka koji je prikazan na najavnoj konferenciji.

Kako je u najavi rekao Špicer, na dosadašnjim akcijama Boranke sudje-lovalo je 6300 volontera koji su zasa-dili 65 000 jedinki na dalmatinskim požarištima. Ovoga ljeta organizirana je i akcija „Budi moja voda“ kojom su volonteri donosili vodu tijekom sušnih dana za 20 000 sadnica posađenih na požarištima.

Nažalost, zbog epidemioloških mje-ra ovogodišnje izdanje Boranke bit će skromnije nego prijašnjih godina, no, kako je Špicer istaknuo, važan je konti-nuitet održavanja ove akcije.

Na najavnoj konferenciji sudjelovao je i upravitelj Šumarije Split Ante Taraš koji dirigira akciju po biološkom i pro-stornom pitanju. Naglasio je kako su osigurali dovoljan broj sadnica za ovo-godišnje izdanje akcije te da će šumari i ove godine biti podrška volonterima akcije Boranka.

- Sretni smo što se veliki dio sadnica s prošlogodišnjih sadnji primio, čemu su pomogle i ljetne akcije zalijevanja koje su zajedničkim snagama odradili izviđači i šumari. Bez zalijevanja sadnica uspjeh akcije na ovakvim terenima bio

bi znatno manji. - rekao je Taraš novina-rima.

Okupljenima su se na konferenciji obratili i Darko Gavrić, pročelnik HGSS stanice Split, Srđan Kuščević, pročelnik područnog ureda Civilne zaštite Split i Silvana Nikolić iz Gradskog društva Cr-venog križa Grada Splita.

Akcija Boranka prepoznata je i izvan granica Hrvatske. Projekt pošumljavanja opožarenih dijelova Dalmacije - Boran-ka u Bruxellesu je 2019. dobio najpre-stižniju nagradu za marketinšku učinko-vitost EuroEffie. O vrijednosti te nagrade govori i podatak da se za EuroEffie na-tječu najveći svjetski brendovi s velikih europskih tržišta, s medijskim i produk-cijskim budžetima daleko većim nego u Hrvatskoj.

Boranka 2020

Unatoč koroni, Boranka ne posustaje

Tekst: Goran VincencFoto: Šumarija Split

Detalj s najavne konferencije

Upravitelj šumarije Ante Taraš daje izjavu za medije

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 287 | STUDENI 2020.

Aktualno

Početkom rujna na području Šumarije Perušić, UŠP Gospić, izvršena je konverzija panjače obične breze u sjemenjaču hrasta lužnjaka. Sadnice su posađene na području gospodarske jedinice Žitnik na površini od

12 ha. Starosti su 2 + 0, a uzgojene su specijalno za namje-nu konverzije u rasadniku Frančeskija koji djeluje u sastavu UŠP Buzet. Postupak financiraju EU fondovi putem projekta tipa operacije 8.5.1 Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj osigurao je 85 % novčanih sredstava, a 15 % financirano je iz proračuna Republike Hrvatske. Opći cilj projekta je poboljša-nje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava.

Uz 15 627 sadnica hrasta lužnjaka, posađeno je još 939 sad-nica divlje trešnje, lat. Prunus avium L., nabavljenih od privat-nog dobavljača iz Čakovca.

Valja istaknuti kako je konverzija redovan uzgojni postupak koji se u Hrvatskim šumama provodi kako bi se podigla vrijed-nost šuma. Pri tome se u visoki uzgojni oblik, gdje su stabla porijeklom iz sjemena, prevodi niski uzgojni oblik, odnosno šume panjača, ili srednji uzgojni oblik, gdje su u šumi prisut-na i stabla porijeklom iz sjemena i stabla porijeklom iz panja. Zahvat u gospodarskoj jedinici Žitnik ujedno predstavlja sup-stituciju jer je jedna vrsta drveća zamijenjena drugom. Hrast lužnjak odabran je kao vrsta koja je prirodno prisutna po ci-jelom bazenu Šumarije Perušić, premda u vrlo malom broju.

Postupku prevođenja prirodne brezove panjače u kul-turu hrasta lužnjaka s primješanom divljom trešnjom pretho-dila je doznaka, tj. odabir i označavanje sprejom u boji brezo-vih stabala. Doznačeno je 1 400 stabala totalnom klupažom što znači da su sva uzeta u obzir te je ustanovljeno da ih je

U Šumariji Perušić, sastavnici UŠP Gospić, izvršena je ovog proljeća konverzija uobičajena po pitanju uzgojnog oblika, no rijetko viđena u praksi Hrvatskih šuma po pitanju vrsta. Konkretno, niski uzgojni oblik, panjača obične breze, lat. Betula pendula Roth. prevedena je u visoki uzgojni oblik, sjemenjaču hrasta lužnjaka, lat. Quercus robur L. Za to su korištene kontejnerske sadnice starosti 2 + 0, a postupak financiraju EU fondovi.

Konverzija panjače breze u sjemenjaču hrasta lužnjaka

Uzgojni rad u Šumariji Perušić financirala EU

Tekst/foto: Marija Glavaš

Izvršena konverzija


Aktualno

sadnicama omogućava bolji napredak. Pokazalo se da su sadnice uzgojene u istarskom rasadniku

Frančeskija odličnog vitaliteta te su se iznimno dobro primile. Tako su drugom polovicom rujna većinom bile pred izlazak, a pojedine su i prerasle cijevi. Obavljen je nadzor te je utvrđeno kako nema primjedbi na provedene radove, a zatim izrađen kolaudacijski zapisnik, šumarijski dokument kojim se potvrđu-je da su radovi izvršeni. Da je konverzija uspjela, odnosno da su radovi korektno izvršeni, potvrđuje činjenica da je posto-tak sadnica koje se nisu primile ispod 10 %. Te su sadnice na-knadno posebno označene kolčićima obilježenima zelenom bojom. Određen je i dio zemljišta koje ima svrhu osigurati, odnosno omogućiti popunjavanje u vrijeme odbacivanja li-sta, odnosno mirovanja vegetacije. S obzirom na to da je sada povećana vrijednost zemljišta, ove godine u šumariji očekuju povratna sredstva u iznosu od 650 000 kn.

Uslijedio je rad koji je u šumarskoj struci kategoriziran u njegu pomlatka, u ovom slučaju uklanjanje bujadi koja je bila

prisutna u velikom broju. Ona je određeno vrijeme imala po-voljan utjecaj jer je štitila mlade sadnice od Sunčeve svjetlo-sti. Prilikom uklanjanja osobito je bitno ukloniti bujad koja se pojavila u samim cijevima jer ometa slobodan razvoj sadnica.

Problemi koji bi se mogli pojaviti na pošumljenoj površini odnose se na bolesti i štetnike koji su ranije zabilježeni na po-dručju šumarije.

- Hrastova pepelnica, bolest koju uzrokuje gljiva vrste Microsphaera alphitoides (Griff. et Maubl), za sada nije utvrđe-na bez obzira na zabilježene uvjete koji joj pogoduju, a uklju-čuju visoki postotak zračne vlage, visoku temperaturu i visoki infekcijski potencijal. Štetnik koji prijeti jest veliki gubar. Golo-brst, koji čine gusjenice gubara, uglavnom dolazi prije hrasto-ve pepelnice, a ako dođe do takvog dvostrukog napada, hrast je osuđen na propast. – pojasnio je dr. sc. Kasumović.

Brezovi panjevi nisu izvađeni jer se njihovi izbojci zimi ili krajem ljeta prije nego odrvene režu i iskorištavaju za izra-du metli. Među onima koji dolaze orezivati odabrane tanke i

veliki broj po površini, odnosno hekta-ru i da su vrlo tanka. Doznačena stabla rušena su strojnom sječom, a korišteni su strojevi harvester i forvarder, dok je u ispomoći bio i privatni podizvođač.

Sadnice hrasta lužnjaka sađene su u štitnike, šire cijevi, u šumarskoj praksi poznate kao Tulijeve cijevi, koje su se odavno pokazale korisne kao zaštita od srneće divljači i glodavaca kao što su zečevi. Važno je istaknuti kako su štitnici ekološki prihvatljivi jer se sami u potpunosti raspadnu nakon pet godina. Upravitelj Šumarije Perušić dr. sc. Luka Kasumović pojasnio je kako je prilikom sadnje svako dno štitnika bilo zatrpano zemljom koja je zatim zgnječena. Svrha tog postupka jest sprječavanje prodora sunčeve svjetlosti, odnosno stvaranja učinka dimnjaka i gubitka topline, a što

vitke izbojke su djelatnici lokalne tvrt-ke koja predstavlja glavnog dobavljača brezovih metli, Zagrebački holding. Ta-kvo sprečavanje breze, koja je pionir-ska vrsta i kao takva ima veliku izbojnu moć, čini obostranu korist korisnicima i šumarima, osobito u sastojinama koje su pod zaštitom paneuropske ekološke mreže Natura 2000.

Hoće li konverzija u potpunosti uspjeti, odnosno je li hrast lužnjak do-bro odabrana vrsta, bit će vidljivo tije-kom vremena. Pokaže li se uspješnom, rezultat će biti podignuta vrijednost šumskome zemljištu, a zahvaljujući šu-marima, postići će se da proces koji u prirodi traje najmanje sto godina bude završen u svega nekoliko.

Hrastova sadnica prerasla štitnik

Potpuna zaštita


FSC dodatno postrožuje uvjete

Uspješno obavljen FSC® godišnji audit u Hrvatskim šumamaU popis proizvoda koje će Hrvatske šume moći prodavati kao FSC certificirane bit će uključena i šindra čija je proizvodnja upravo započela u Šumariji Crni Lug. U posebnom procesu certificirat će se i pilanski proizvodi koji se proizvode u RJ Prerada drva u UŠP Buzet.

Tekst: Ratko MatoševićFoto: Branko Meštrić

Aktualno

Hrvatske su šume ponovno uspješno obavile redovni go-dišnji FSC audit i zadovoljile zadane uvjete koji proizlaze

iz FSC standarda. Certifikacijski audit obavljen je na

području UŠP Delnice, Buzet i Senj, a obavili su ga auditori Soil Association Certification, Oliviu Iorgu (Rumunj-ska) i Janez Polanc (Slovenija). Uvjeti zadani 2019. u potpunosti su zatvore-ni što pokazuje predanost Hrvatskih šuma da u potpunosti usklade svoje gospodarenje šumama sa zahtjevnim uvjetima ovog prestižnog certifikata. Novi izazov za hrvatsko šumarstvo bit će i činjenica da će se ubuduće auditi obavljati po novom FSC FM standar-du koji, očekivano, još dodatno po-strožuje uvjete.

Kod uvođenja novog standarda bit će potrebno dodatno informirati regi-

Obilazak terena

Auditori na radilištu


Aktualno

onalne FSC koordinatore, a i sve stručno osoblje o novostima koje standard donosi.

Auditori su se mogli upoznati s velikom raznorodnošću hrvatskog šumarstva, od prebornog gospodarenja u Gorskom kotaru, pošumljavanja u mediteranskom području te konver-zija alohtonih vrsta drveća domaćim vrstama potpomognu-tim sredstvima iz EU fondova. Također su se mogli upoznati i s naporima Hrvatskih šuma da ostvare prihode i iz drugih djelatnosti (rasadničarstvo, hortikultura, proizvodnja maslino-vog ulja i smokava).

Slijedom toga, u popis proizvoda koje će Hrvatske šume moći prodavati kao FSC certificirane bit će uključena i šindra, čija je proizvodnja upravo započela u Šumariji Crni Lug. U

posebnom procesu certificirat će se i pilanski proizvodi koji se proizvode u RJ Prerada drva u UŠP Buzet (bivša Ambalaža Lanišće).

U svakom slučaju, uspješno održavanje FSC certifikata dokaz je da Hrvatske šume itekako vode računa o značenju dobrog gospodarenja šumama u svjetlu socijalnih i ekoloških obzira te potrebe da racionalno i odgovorno koriste ovaj izni-mno važan prirodni resurs te tako osiguravaju redovnu ispo-ruku za više od 350 hrvatskih FSC certificiranih drvoprerađiva-ča čiji izvozni poslovi ovise o visokokvalitetnoj i certificiranoj sirovini koja dolazi iz Hrvatskih šuma.

Komunikacija s radnicima

Obilazak rasadnika Frančeskija

75. Svjetski skup o bioraznolikosti UN-a

Vrijeme za zajedničku akcijuOvogodišnji, 75. Svjetski skup UN-a o biora-znolikosti održan je u New Yorku. Naglasak je bio na tome koliko je stanje ozbiljno i koliko su hitno potrebne akcije te kako je dosadašnje neodgovorno ponašanje prema ekosustavima uzrok pandemije koronavirusom.

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet

Krajem rujna, sve oči zainteresirane javnosti o učin-cima klimatskih promjena na biodiverzitet bile su usmjerene prema New Yorku gdje se održao 75. po redu skup UN-a o bioraznolikosti, a na kojemu

su prevladavale teme o pošumljavanju pa sve do eduka-cije o značaju i naporima očuvanju biodiverziteta.

Po prvi puta u povijesti, globalni lideri nisu bili u mo-gućnosti sastati se uslijed pandemije, što nije spriječilo multilatelarnu komunikaciju na najvišoj razini. Skupu je sudjelovao rekordan broj od gotovo 150 država, uklju-čujući i 72 lidera država.

Prvi govor tijekom 12-satnog summita održao je predsjednik generalne skupštine UN-a Volkan Bozkir koji je iznio podatke o trenutnom stanju bioraznoliko-sti na svjetskoj razini. Svake godine 13 milijuna ha šuma biva izgubljeno, a jedan milijun vrsta je u opasnosti od izumiranja.

Poručio je kako moramo biti pragmatični jer naš zdravstveni sustav ovisi o bioraznolikosti. Više od po-lovine svjetskog bruto domaćeg proizvoda ovisno je

Ne postoji planet B


Aktualno

je kako napori UN-a nisu bili dovoljni za dostizanje bilo kojeg od globalnih ciljeva bioraznolikosti postavljenih za 2020. godi-nu. Podsjetio je da Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da je za godišnji globalni fond za prirodu potrebno između 300 i 400 bilijuna dolara. Guterres je kao do-kaz učinkovitosti pozitivne ekološke prakse naveo pokret afrički Veliki zeleni zid koji je stvorio 335 000 radnih mjesta.

Munir Acram, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća UN-a (ECOSOC-a), ukazao je da se ljudska populacija udvo-stručila u posljednjih 50 godina zbog čega raste potražnja za energijom, sirovinama i dr., a zbog čega je značajno izmijenje-no 75 % zemljine površine, 66 % područja oceana doživljava kumulativne učinke, a preko 85 % vlažnih područja je izgublje-no.

Uslijedili su prikazi prethodno snimljenih videosnimaka izlaganja većinom predsjednika i zatim premijera iz brojnih zemalja svijeta. Brojni su sa zanimanjem pratili izlaganje pred-sjednika NR Kine Xi Jinpinga koji je istaknuo napore njegove zemlje u poboljšanju trenutnog stanja. U zadnjih deset godina Kina je izbila na čelo svijeta po pitanju povećanja šumskih re-sursa s pošumljavanjem više od 70 milijuna ha. Učinkovito su zaštićena i obnovljena vlažna staništa.

Kazao je kako Kina svoje obaveze uzima ozbiljno pod ugo-vorima vezanima uz okoliš, uključujući klimatske promjene i bioraznolikost. Jinping je najavio kako nastoje smanjiti emisije CO2

prije 2030. godine i postići neutralnost prije 2060. godine. Charles, princ od Walesa, obavijestio je javnost da radi s Me-

đunarodnom koalicijskom silom (Coalition of the willing) koja će postaviti prirodu, ljude i planet u srce ekonomije. Poručio je kako je ovo prilika da se promijeni način na koji se školuju djeca kako bi bolje razumjela povezanost čovječanstva s prirodom.

Predstavnica mladih domorodaca Archana Soreng poručila je kako lokalne zajednice trebaju biti uključene u odlučivanje po pitanjima koja se tiču očuvanja prirode. Poručila je da zašti-ta 30 % planete izravno vodi kršenju ljudskih prava. Pojasnila je da to može dovesti do najveće grabeži zemlje u povijesti i osiromašiti milijune ljudi – sve u ime očuvanja.

- Micati nas s naše zemlje u namjeri da se zaštiti priroda je izrazito kolonijalistički i uništit će okoliš. Mi bismo trebali biti vođe očuvanja, a ne njegove žrtve. - rekla je.

Na kraju je poručila kako su mladi domorodci spremni radi-ti sa svjetskim vođama kako bi preokrenuli gubitak bioraznoli-kosti, no pitanje je jesu li i oni.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je kako je predstavila Europski zeleni sporazum unutar kojeg je zacrtano načiniti EU prvim ugljično neutralnim konti-nentom do 2050. godine. Kako je pandemija koronavirusom poremetila tijek, usvojena je Strategija EU bioraznolikosti za 2030. godinu. Strategija nudi legalne obaveze, ciljeve i akcije. Naglasila je snažnu povezanost s hranom zbog koje je istog dana usvojena strategija Od zemlje do vilice (Farm to Fork stra-tegy). Poručila je kako EU želi jasna i mjerljiva globalna pravila.

Predsjednik Brazila Jair Bolsonaro podsjetio je na suvereno pravo država da mogu koristiti svoje prirodne izvore u skladu sa svojom okolišnom politikom. Pojasnio je kako u Brazilu isto-dobno moraju očuvati biomasu i premostiti nezaposlenost i siromaštvo te osigurati ljudima hranu. Kazao je kako je ove godine načinjen napredak u tom smjeru te je pojačan nadzor nad biomima. Podsjetio je i kako Brazil ima najveću površinu s prirodnom vegetacijom, čak 60 %.

Republika Hrvatska je hotspot bioraznolikosti u Eu-ropi, istaknuo je premijer Andrej Plenković. Kazao je kako je 38 % kopnene i 9 % morske površine dio ekološke mreže Na-tura 2000, a zaštita nacionalnog bogatstva temelj održivog i uključivog rasta. Premijer je potvrdio kako je Hrvatska aktivno uključena u strategiju prema kojoj do 2030. godine teži posta-ti ugljično neutralna.

Cilj je osigurati digitalnu tranziciju promovirajući čistu ener-giju, zelene i plave investicije unutar kružne ekonomije. Priori-teti su očuvanje i obnova bioraznolikosti, samodostatnost po pitanju hrane te pametna mobilnost i povezanost. Od obnov-ljivih izvora dolazi 28 % energije što znači da je postignuto i više od zadanog cilja do 2020. godine, tj. već je ostvareno 30 % cilja predviđenog za 2030. godinu. Namjera je ostati među vodećim europskim zemljama u transformacijskim trendovi-ma u godinama koje dolaze.

Bozkir je najavio 15. sastanak konferencije stranaka za spo-razum o bioraznolikosti (COP15) koji će se održati 2021. godi-ne u Kunmingu u Kini. Planira se da će na sastanku biti usvojen Post-2020 globalni okvir bioraznolikosti.

Bioraznolikost

o prirodi, stoga ne iznenađuje da je u globalnom izvještaju rizika Svjetski eko-nomski forum (World Economic Forum – WEF) uvrstio gubitak biodiverziteta i kolaps ekosustava među pet najvećih prijetnji čovječanstvu.

Zeleni oporavak s naglaskom na za-štitu biodiverziteta može odgovoriti na brojne probleme, smanjiti rizike i stvori-ti održiviji i otporniji svijet. Potencijalno, vrijednost poslovnih prilika procijenje-na je na 10 trilijuna američkih dolara te 395 milijuna radnih mjesta do 2030. go-dine, što bi ohrabrilo ulaganje u zeleniju ekonomiju.

Uslijedilo je izlaganje tajnika mini-starstva UN-a Antónia Guterresa. Kazao


Događaji

Učetvrtak 1. listopada na zagre-bačkoj Grmoščici započelo je snimanje promotivnog filma za potrebe projekta URBforDAN

kojeg provode hrvatski partneri: Grad Zagreb i Hrvatske šume, a koji se bave upravljanjem i korištenjem urbanih šuma u Beču, Ljubljani, Zagrebu, Beo-gradu, Budimpešti, Cluj-Napoci i Ivano-Franskivsku. Glavni cilj ovog projekta je da dokumenti nastali razmjenom me-đusobnih iskustava, poput Strateškog plana upravljanja urbanim šumama i Ak-cijskog plana upravljanja urbanim šuma-ma koji iz njega proizlazi, posluže kao temeljne smjernice za zakonsko regu-liranje upravljanja urbanim i peri-urba-nim šumama bez obzira na vlasništvo. Time bi se ujednačile metode i pravila u zemljama EU-a što bi u budućnosti tre-balo olakšati prekograničnu suradnju te monitoring i zaštitu urbanih šuma na višoj, međunarodnoj razini. To je osobi-to važno u svjetlu trenutnih klimatskih promjena koje ne poznaju granice, a sve više utječu na ljude i gospodarstva svih

EU projekti

U park-šumi Grmoščica sniman film o projektu URBforDANUnatoč epidemiji koronavirusom, projektne ak-tivnosti na projektu URBforDAN u kojem sudjelu-ju Hrvatske šume, UŠP Zagreb, se nastavljaju. Na Grmoščici su snimljeni kadrovi za zajednički film projekta, a napori koji se ulažu kako bi se projekt uspješno priveo kraju pohvalio je i INTERREG-ov Danube Transnacional Programme.

zemalja jer ih samo očuvane i zdrave ur-bane i peri-urbane šume mogu značaj-no ublažiti.

Film prati korisnike prostora poput biciklista koji treniraju na prostoru Gr-moščice ili predstavnika udruge gra-đana Kustošije koji priča o povijesti Grmoščice. Zbog sigurnosti korisnika park-šume, a pogotovo prostora Vidi-kovca gdje se ljudi zadržavaju zbog prelijepe panorame i pogleda na grad, snimljeni su radnici penjači koji uklanja-ju opasne grane iznad zelene učionice te radnici Hrvatskih šuma, RJ za urbano šumarstvo, koji uređuju poučne staze i njeguju mlade biljke koje će jednoga dana postati velika stabla.

Neizostavan dio radova u sklopu ovog projekta i općenito urbanog šu-marstva su, uz hortikulturne radove, i građevinski radovi na izgradnji manje infrastrukture i ugradnje urbane opre-me te je snimljen dio postavljanja dr-venih stepenica na poučnoj stazi kroz šumu.

Za sprečavanje bilo kakvih nedozvo-ljenih radnji, a i svakodnevno motrenje zadužen je čuvar park-šume koji je krat-ko opisao svoja zaduženja i ulogu, kao i revirnica koja je kratko odgovarala na postavljena pitanja snimatelja u vezi park-šume Grmoščica i općenito urba-nim šumama.

Park-šuma Grmoščica većim je di-jelom prirodna, autohtona šuma hra-sta kitnjaka i obične bukve s naznaka-

ma klasične, gospodarske šume, stoga je i bila želja prikazati rad na njezi po-mladka I važnosti smjernica gospodare-nja u park-šumama.

Važno je za naglasiti kako svih sedam gradova sudionika projekta URBforDAN snimaju promotivne filmove na svojim projektnim područjima te će se kadro-vi iz svakog pojedinačnog filma mon-tirati u zasebni 12-minutni film koji će predstavljati suradnju među gradovima sudionicima projekta. Produkciju filma radi produkcijska kuća Mania marketing iz Banja Luke.

Osim snimanja, trasu buduće pouč-ne staze koja se radi u sklopu projekta obišli su djelatnici Odjela za ekologiju UŠP Zagreb, RJ Urbano šumarstvo, te Ureda voditelja. Poučna staza prosti-rat će se ukupnom dužinom od 1600 metara od dječjeg igrališta do vidikov-ca gdje će ujedno biti i prostor zelene učionice. Obilaskom su dogovorene sve lokacije za postavljanje klupa, što je i označeno na samoj trasi buduće poučne staze. Također je načelno do-govoren izgled i sadržaj tabli po cijeloj budućoj trasi.

Kako je svima jasno da u doba koro-navirusa nije lako provoditi projektne aktivnosti, napore hrvatskog tima da se projekt uspješno privede kraju pre-poznao je i INTERREG-ov Danube Tran-snational program koji je zagrebačku ekipu pohvalio u jednom od svojih bil-tena.

Tekst/foto: Goran Vincenc

S biciklistima su snimljeni atraktivni kadrovi

Snimanje radnika penjača


Događaji

11. Kongres pilanara JI Europe

Mjere Vlade i Hrvatskih šuma pomogle drvnoj industriji, no čekaju ih novi izazoviU Kazališno-koncertnoj dvorani „Ivana Brlić-Mažuranić“ u Slavonskom Brodu održan je 11. po redu Kongres pilanara jugoistočne Europe. Prisutni su prepoznali trud Vlade i Hrvatskih šuma koji su kroz mjere donesene kriznim planom pomogli drvnoj industriju da prevlada posljedice koronakrize. No slijede novi izazovi...

USlavonskom Brodu krajem rujna održan je tradicional-ni, 11. po redu Kongres pilanara jugoistočne Europe. Uz jake epidemiološke mjere kongres je organizi-rao Hrvatski drvni klaster, u ime kojeg je moderirao

predsjednik Marijan Kavran predstavivši program i govornike, naglasivši još jednom kako se drvoprerađivački sektor, koji je teško uzdrman pandemijskom krizom, pokazao žilavijim više nego je itko očekivao.

Jedan od govornika bio je Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, koji je naglasio veliku ulogu Hrvatskih šuma u ublažavanju posljedica koronakrize. Dodao je kako su odnosi s drvnom industrijom dobri i kvalitetni te da ih treba isticati kao dobar primjer suradnje. Predsjednik Jakupčić upo-zorio je na sve veću opasnost klimatskih promjena za šume i šumarstvo hrvatske istaknuvši svetu misiju Hrvatskih šuma, a to je očuvanje šuma za buduće naraštaje.

- U uvjetima klimatskih promjena moramo propagirati op-ćekorisne funkcije šuma, čistoću zraka, vode i tla te raditi na osvješćivanju javnosti. - dodao je Jakupčić.

U sklopu svog posjeta Brodsko-posavskoj županiji ministri-ca poljoprivrede Marija Vučković nazočila je otvorenju te je službeno otvorila kongres. Ministrica je u svome govoru ista-knula kako su mjere koje je donijela Vlada zajedno s Hrvatskim šumama osigurale opstanak brojnim tvrtkama te kako će, unatoč brojnim ograničenjima, šumarski sektor biti poduprt i više nego do sada.

– Ovo ministarstvo i Vlada donijeli su niz mjera za očuva-nje likvidnosti i zaposlenosti. Od tih mjera spomenut ću us-postavu kreditne linije HBOR-a vrijedne 220 milijuna kuna uz subvenciju Ministarstva od 25 milijuna kuna. Hrvatske šume osigurale su odgodu plaćanja za preuzete drvne sortimente. Za nabavku opreme kroz programe potpora proteklih su godi-


Sudionici su se držali strogih epidemioloških mjera


Događaji

na podržana 283 projekta u vrijednosti od 141 milijuna kuna. – kazala je ministrica Vučković.

Također se u svom govoru osvrnula na potencijal drva kao energenta te najavila pokretanje nacionalnog strateškog projekta izgradnje sabirno-logističkih centara za biomasu, sa-birnih stanica za otkup biomase od građana i pravnih osoba te izgradnju kotlovnica na biomasu, a u skladu s tim i izradu nacionalnog programa upotrebe energije šumske biomase u javnom sektoru.

– Nastavit ćemo raditi na temelju ozbiljnih analiza i podata-ka, savjesno brinuti o ovom vrijednom resursu koji predstavlja preko 40 % površine RH i, moram to reći na kraju, stvoriti višu dodanu vrijednost. – zaključila je ministrica.

U tematskim blokovima direktor Sektora za šumarstvo Krešimir Žagar govorio je o ekološkim i niskougljičnim aspek-tima gospodarenja šumama i pretpostavkama za dugoročno osiguravanje sirovine. Naglasio je kako klimatske promjene predstavljaju najveću ugrozu šumskih ekosustava te da će problemi vezani za klimatske promjene u budućnosti dodat-no rasti. Suočavamo se sa sve učestalijim vjetrolomima, na-padima štetnika poput potkornjaka, chalare i hrastove mre-žaste stjenice, što dodatno otežava pridobivanje drvne mase. Posebno je istaknuo problem jasena te napomenuo kako će šumari uložiti sve napore ne bi li zaštitili sastojine jasena.

Direktor Sektora za zelenu energiju i projekte sufinancirane sredstvima EU fondova i međunarodne projekte Mario Klobu-čar napravio je presjek projekata u pripremi za apliciranje na EU programe poput Horizona, InvestEU i drugih.

Također se dotaknuo klimatskih promjena te je napome-nuo kako izazovi s kojima se Hrvatske šume trebaju suočiti u

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković

Krešimir Žagar govorio je o problemima uzrokovanima klimatskim promjenama

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak


Događaji

bliskoj budućnosti višestruko premašuju mogućnosti tvrtke, stoga se bez europskog novca nećemo moći niti boriti s po-sljedicama. Europa financira ekološke projekte jer joj je cilj biti prvi ugljično neutralan kontinent, a uz močvarna staništa, šume predstavljaju sustave s najvećim ponorom ugljika.

- Drago mi je da je ministarstvo prepoznalo potencijale Hr-vatskih šuma u realizaciji bitnih nacionalnih i europskih cilje-va. Nas je Green Deal stavio u sami centar gotovo svih radnji vezanih za taj sporazum. Hrvatske šume već odavno rade pre-ma mehanizmima samog sporazuma, stoga je vrijeme da se to na nekakav način počne i vrednovati. - istaknuo je Klobučar.

U zaključnom bloku sudjelovala je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak. Ministrica je kazala kako smo na početku programiranja i zadavanja strateških ci-ljeva za narednih 10 godina.

– Vrlo je bitno da znate da će se prva sredstva, odnosno sredstva iz prvih programa Europske unije usmjeriti na gos-podarstvo, prvenstveno na proizvođačku industriju. Od 800 mil. eura iz programa REACT-EU, čiji se dio već koristi za mjere potpora poduzetništvu, očuvanju radnih mjesta i likvidnosti poduzeća, značajan dio usmjerit ćemo u javne pozive za poti-canje proizvođačke industrije. – rekla je ministrica Tramišak i naglasila kako će se sredstva usmjeriti na sve sektore te da se javni poziv očekuje najkasnije početkom iduće godine.

– Nadam se da vam je ova najava dala dodatan motiv i po-ticaj da i dalje nastavite kvalitetno razmišljati u tom kontekstu i brinuti o jednom održivom partnerstvu te održivom gospo-darenju i korištenju naših resursa. – zaključila je ministrica.

Mario Klobučar tijekom rasprave

Ovodiku se dugo govorilo kao o velikom energet-skom potencijalu koji bi dugoročno mogao ri-ješiti problem vezan za golemu količinu ugljika koja se proizvodnjom energije iz fosilnih goriva

svakodnevno ispušta u atmosferu. No vodik je imao jed-nu veliku manu a to je vrlo nesigurno i skupo skladištenje koje mora biti pod velikim tlakovima ili na izuzetno ni-skim temperaturama. Ipak, znanost je konačno doskočila tom problemu.

Novom tehnologijom korištenja vodikovih gorivnih članaka vodik se skladišti otopljen u organskom ulju, što je vrlo praktično i neopasno. Prednosti vodika su laka dostupnost kao glavni sastojak molekule vode, a rezul-tat korištenja vodika kao goriva je ogromna oslobođena energija i voda. Mane postupka su otapanja vodika, kao i njegova kasnija uporaba koja je vrlo složena.

Upravo su ove vijesti bile povod za konferenciju „Čisti vodik u razvoju, proizvodnji i primjeni u Hrvatskoj” odr-žanoj krajem rujna u tvrtki DOK-ING. Riječ je o prvoj kon-ferenciji Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka o uvođenju vodika kao novog energen-ta na hrvatsko tržište, koja se održava uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i uz partner-stvo HGK, priopćio je Sektor za komunikacije HGK.

- Ulaganja u vodik iz obnovljivih izvora u Europi bi do 2050. mogla dosegnuti 470 milijardi eura, a snažnije uvo-đenje vodika pomoglo bi ostvarivanju ciljeva dekarboni-zacije, smanjilo ovisnost Hrvatske o uvozu energenata i potaknulo razvoj domaće industrije, - naglasio je potpred-sjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš.

- Snažnije uvođenje vodika kao još jedne zelene opcije pomoglo bi ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije, smanji-lo ovisnost Hrvatske o uvozu energenata i potaknulo ra-zvoj domaće industrije koja pokazuje veliki interes za ovo novo poslovno područje, - istaknuo je Radoš.

Vlasnik i osnivač tvrtke DOK-ING Vjekoslav Maje-tić predstavio je dosadašnji rad tvrtke, proizvodne linije te iskustvo koje su postigli na svjetskom tržištu. Predstavio je i preinake tvrtkinog vozila Tom-Tom, lakog električnog dostavnog vozila pogonjenog vodikovim gorivnim član-kom.

- Možda u Hrvatskoj ne možemo raditi velike serije, ali možemo inovativne proizvode, - poručio je Majetić.

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić osvrnuo se na poruke premijera Andreja Plenkovića o globalnom zatopljenju i implikacijama za Hrvatsku, poput podizanja razine mora za naše obalne gradove.

- Donijeli smo strategiju energetskog razvoja, integri-rani nacionalni i energetski plan, kao i strategiju prila-godbe klimatskim promjenama, a u tijeku je donošenje strategije niskougljičnog razvoja, - rekao je Frka-Petešić, naglasivši važnost samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije u širem gospodarskom kontekstu. Istaknuo je da se tehnologija vodika pokazuje kao vrlo perspektivna i u borbi protiv klimatskih promjena i za energetsku neo-visnost.


Događaji

Vodik kao energent

Nazire li se rješenje problema dekarbonizacije?Tehnologija vodika pokazuje se kao vrlo perspektivna i u borbi protiv klimatskih promjena i za energetsku neovisnost. Inovativna rješenja napokon su riješila problem skladištenja ovog energenta, što je do sada i bio problem njegova korištenja.

- Za Hrvatsku je ovo velika prilika za bolji energetski miks. To je prilika i da se ubrza naš industrijski razvoj s visokotehno-loških tvrtkama i zapošljavanjima. Prilika je i za čistu energiju za hrvatske građane, - poručio je.

Predsjednik Uprave Siemens Energy Hrvatska Boris Miljavac najavio je da će izgraditi sustav koji će omogućiti korištenje vodika kao energenta u prijevozu za vrijeme Zim-skih olimpijskih igara 2022. u Pekingu, a sustav će se nastaviti koristiti i nakon tog događanja.

Rekao je da već dugi niz godina razvijaju rješenja u područ-ju vodikovih tehnologija i da su odličan način smanjenja pro-blema s emisijama CO2.

Sektora za energetsku politiku i planiranje iz Ministarstva gos-podarstva i održivog razvoja Vjekoslav Jukić.

Na konferenciji je govorio i direktor sektora za šumar-stvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar. S obzirom da Hrvatske šume gospodare državnim šumama na površini od gotovo 2 milijuna ha, i da su šume uz oceane i močvare glavni po-nor ugljika, sudionicima konferencije bila je bitna informacija potrošnje količine fosilnih goriva za potrebe izvršenje radova gospodarenja državnim šumama.

Direktor Sektora za šumarstvo HŠ d.o.o. Krešimir Žagar upo-znao je prisutne sa stanjem mehanizacije koja se koristi pri gospodarenju šumama kako bi stekli uvid u sve vrste radova

- Dekarbonizacija globalne ekonomi-je jedan je od najvažnijih izazova s koji-ma se svijet suočava, - istaknuo je.

Direktor Zagrebačkih otpadnih voda i predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Tho-mas Sichla naglasio je dekarbonizaci-ju kao jedan od važnih ciljeva i vodik kao energent za njegovo postizanje, a dopredsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energe-tiku HAZU Mladen Zeljko osvrnuo se na strategiju EU i ulogu vodika za koji se očekuje da bude jedan od temeljnih sastavnica za očuvanje klime.

Rekao je da je energetska gustoća vodika tri puta veća od nafte te da se može reći da je “zaglavni kamen politike koja će se u naredno vrijeme voditi”.

- Vodik je uključen u Integrirani energetski i klimatski plan, kao jedan od najvažnijih planova za idućih deset godina i dio je zajedničke EU politike za dekarbonizaciju. EU planira niz opcija za financiranje vodikovih tehnologija. Uspostavlja se inovacijski fond od 2020. do 2030., ali i mnogi operativni progra-mi su tek u razradi, istaknuo je načelnik

Tekst: Mladen Iličković, Goran VincencFoto: HGK, internet

Na konferenciji su sudjelovali tajnica HKIŠDT-a Silvija Zec te direktor Sektora za šumarstvo Krešimir Žagar


Događaji

koje svakodnevno moramo izvršavati te sredstvima rada koja su za to potrebna, a za čiji pogon se koristi fosilno gorivo.

U prezentaciji su bili prikazani vozila, strojevi i motorni alat u vlasništvu Hr-vatskih šuma, a koja koriste benzin kao pogonsko gorivo te njihova potrošnja u zadnjih godinu dana (svibanj 2019 – svibanj 2020.), a koja je iznosila 616.226 litara, odnosno 5.957.639,00 kn.

Puno češće korišteno fosilno go-rivo je diesel gorivo čija ukupna go-dišnja potrošnja za potrebe Hrvatskih šuma iznosi 8.780.145 litara, odnosno 82.692.055,00 kn.

Ako u obzir uzmemo da za potre-be određenih radova u gospodarenju šumama Hrvatske šume d.o.o. nemaju dovoljno vlastitog kapaciteta, pa putem javnih nadmetanja takve radove ustupaju poduzetnicima, potrošnja fosilnih go-riva je zapravo puno veća.

Pri proizvodnji drvnih sortimenata oko 45 % radova Hr-vatske šume izvršavaju vlastitim kapacitetima, privlačenje i izvoženje drvnih sortimenata rade s 50 %-tnim vlastitim ka-pacitetima, a prijevoz drvnih sortimenata svega 10 % vlastitim snagama. Građevinske radove izvode 42 % vlastitom mehani-zacijom.

Iz toga grubom računicom proizlazi da se za sve radove gospodarenja šumama, a koje izvode Hrvatske šume d.o.o. i ugovoreni poduzetnici, godišnje potroši oko milijun litara benzina i 20 milijuna litara diesela.

Veliki dio te količine goriva sagori direktno na radilištima u samoj šumi (više od 80 %), a ostatak u prometovanju javnim prometnicama.

Svrha svih postupaka i radova u gospodarenju šumama je očuvanje potrajnosti i održivosti ovog ekološki i gospodarski

izuzetno značajnog ekosustava, i naravno da je i nama šuma-rima kojima je dana ta odgovornost, ali i cjelokupnoj javno-sti interes da se svi ti radovi izvode neškodljivo po okoliš i po samu šumu, a korištenjem vodika kao goriva to je moguće.

O značaju šuma u Hrvatskoj kao ponora ugljika i izvoru op-ćekorisnih funkcija šume, te o šumarstvu općenito sudionike konferencije upoznala je predsjednica Hrvatske komore inže-njera šumarstva i drvne tehnologije, Silvija Zec.

U HGK ističu da se Hrvatska obvezala na ispunjenje ci-lja od 13,2 posto obnovljivih izvora energije u prometu do 2030. Udio vodika iznosio bi 0,3 posto i postavilo bi se šest pumpnih stanica do 2030. HGK je u procesu izrade Nacional-nog klimatsko-energetskog plana tražila veću ambicioznost i veći udio vodika u prometu te predlagala da taj udio iznosi 0,5 posto.

Podsjetimo, u prosincu 2019., EU je usvojila Europski zeleni plan kojim definira tranziciju tvrtki i cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Vozila na vodik već postoje

Konferencija „Čisti vodik u razvoju, proizvodnji i primjeni u Hrvatskoj“


Događaji

Ovogodišnju 47. Ambientu – Međunarodni sajam na-mještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije te Biam i zavarivanje, Međunarodni sajam alatnih stro-jeva i antikorozivne zaštite otvoren je 14. listopada.

U sklopu Ambiente održan je i drugi po redu umjetnički me-đunarodni sajam ART FAIR na kojem su svoje radove predsta-vili kipari, slikari i fotografi. Hrvatske šume predstavile su se s još 75 izlagača iz 17 zemalja raspoređena u tri paviljona na ukupno 2.500 m2.

Tijekom svečanosti otvaranja malobrojnim se posjetite-ljima prvo obratila direktorica Zagrebačkog velesajma Dina

Tomšić koja je prvo zahvalila izlagačima na povjerenju opisav-ši ih kao uporne, kreativne i inovativne. Istaknula je kako su tijekom priprema za sajam uloženi veliki napori u sigurnost posjetitelja i izlagača gdje se Zagrebački velesajam pridružio inicijativi organizatora događanja #SaveEvents. Istaknula je kako su primarne i sekundarne gospodarske djelatnosti cilj i temelj sajma Ambienta. Nakon svečanog otvaranja direktorica Tomašić i gradonačelnik Milan Bandić obišli su izlagače te su ih tom prilikom na izložbenom prostoru Hrvatskih šuma do-čekali zaposlenici UŠP Zagreb na čelu s voditeljem Damirom Miškulinom.

Hrvatske šume na 47. Ambienti

Posebni kutak prirode nasuprot posebnim uvjetima

Hrvatske šume predstavile su se na ovogodišnjoj 47. Ambienti, vidljivo obilježenoj posebnim uvjetima na kakve nas je sve prisilila pandemija koronavirusom. Zahvaljujući trudu i smislu za lijepo zaposlenika UŠP Zagreb, naš je izložbeni prostor bio doista privlačan za oko. Sajam je trajao u razdoblju od 14. do 18. listopada.

Tekst/foto: Marija Glavaš

Sve naše boje

Izložbeni prostor Hrvatskih šuma


Događaji

Izgled ovogodišnjeg prostora zajedno su osmislile stručna suradnica za odnose s javnošću u UŠP Zagreb Tatjana Đuričić Kuric koja je skicirala kako će prostor izgledati. Prostor su sa-držajno osmislile upraviteljica RJ Rasadnici Zagreb Nives Sa-lopek i tehnolog rasadničke proizvodnje u rasadniku Brestje kod Sesveta Snježana Pavlić koja je posjetitelje sajma pozvala radnim danima u posjet rasadniku kako bi dobili širu sliku o ponudi.

Kao i na svim dosadašnjim Ambientama, prostor Hrvat-skih šuma odstupao je po tome što su se mogle vidjeti žive sadnice. Kako je riječ o rasadničkoj ponudi, bude tu mnoštvo boja, razni tonovi zelene, nešto žute i crvene, smeđih tonova raznog sjemena, a sve zajedno čine topao ugođaj. Prekrasno ukomponiran djelić rasadničke ponude na Ambienti značio je savršen omjer raspoloživog prostora i broja izložaka. Glavne gospodarske vrste naših šuma bile su izložene, odnosno pri-kazane u samom početku razvoja – kao sjeme hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, poljskog jasena i obične bukve, a sve izloženo u vrećama od prirodnog materijala, jute. K tome je bilo izlože-no sjeme u šumama Hrvatske malo zastupljene, ali svima omi-ljene vrste – pitomog kestena i plodovi alohtonog crnog ora-ha. Sadnice su mahom predstavljale hortikulturnu ponudu. Od stablašica kakve srećemo po parkovima bile su tu sadnice crvenog hrasta, pitomog kestena, tulipanovca, ginka i crnog bora. Za one koji su u potrazi za grmovima koji daju prekrasan cvat bili su tu vajgela i zvjezdasti jasmin. Od sadnica koje se isto tako obično sade kao pojedinačni grmovi bile su tu i dvije suprotnosti: stupolika tisa pune tamnozelene boje i plava pu-zajuća borovica varijeteta izrazito blijedih listova, zatim nebe-ski bambus koji plijeni svojim zelenim i svjetlocrvenim listo-vima, a bila je tu i višegodišnja trava, atraktivni kineski šaš. Za one kojima je potrebna živica na Ambienti su zablistali šaroliki predstavnici u svom punom sjaju. Bilo je tu sadnica zlatne tuje i zlatne kozokrvine i šimšira, u svijetu vrtlarstva čuvenog po svojoj podatnosti kada je u pitanju oblikovanje orezivanjem.

Da bi se posjetitelji koliko god je moguće ugodno osje-ćali, u središtu je bila postavljena garnitura – masivni stol i klupe. Pored te bila je smještena i jedna manja garnitura sa stolom i omanjim stolicama koje izgledom podsjećaju na vr-ganje, a sve su izradili vješti radnici RJ Urbano šumarstvo koja djeluje u sastavu UŠP Zagreb. Osobit ugođaj davala je ograda ispletena od ljeskova granja pristigla iz Šumarije Krapina.

Vidljivo istaknut bio je informativni plakat posvećen pro-jektu Naturavita čiji su nositelj Hrvatske šume i koji je značajan prvenstveno zbog aktivnosti razminiranja i pošumljavanja na području Osječko-baranjske županije. Detaljniji podatci bili su dostupni u promotivnim letcima.

Kao i dosadašnjih godina, prostor su ukrasile fotografije šumara s mnogima dragog bjelovarskog salona fotografija „Šuma okom šumara“.

Neizbježne novotarije bile su maske na licima, držanje na udaljenosti i domaćina i posjetitelja te dezinfekcijska sredstva te je za nadati se da će se kao trend zadržati samo ovo posljed-nje.

Kvalitetu i važnost strateškog projekta „Razminira-nje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji – NATURAVITA” čiji je proračun oko

49 milijuna eura, od čega su 42,5 milijuna eura iznos su-financiranja EU-a, prepoznala je i urednica s portugalske javne televizije Raquel Morao Lopes koja radi emisiju o projektima financiranima sredstvima EU-a. Portugalska je novinarka istražujući projekte financirane sredstvima EU-a naišla na mrežnu stranicu Naturavite te stupila u kontakt s projektnim timom u želji da dva dana provede na projektnom području s članovima projektnog tima.

Snimanje je bilo 7. i 8. listopada 2020., a svi projektni partneri potrudili su se prikazati svoje aktivnosti. Ravna-teljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova organiziralo je demonstraciju razminiranja jer je ta pro-jektna aktivnost završena. U nepune dvije godine uspješ-no je razminirano 25,39 km2 šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000. Bilo je važno naglasiti da je na projektnom području pronađeno i uništeno 5611 eksplozivnih ostata-ka rata, dok je 2018. godine na svim ostalim projektima u RH koji su u cijelosti završeni pronađeno i uništeno 2388 eksplozivnih ostataka rata. Zamjenik voditeljice projekta Dragomir Pfeifer predstavio je glavnu ideju projekta, a to je kako šume Osječko-baranjske županije, koje su bile pod utjecajem ratnih djelovanja, ponovno učiniti radno dostupnima te u njima smanjiti udio stranih i invazivnih vrsta, ali i zaštititi ih od šumskih požara. Upravo su obno-va šuma i šumskog zemljišta te izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste glavne aktivnosti Hr-vatskih šuma. Naglašeno je da će se u rasadnicima Hrvat-skih šuma u razdoblju od pet godina za potrebe projekta proizvesti 2,7 milijuna sadnica zavičajnih vrsta šumskog drveća bijele vrbe, bijele i europske crne topole, hrasta lužnjaka i poljskoga jasena.

Novinarki je pokazana površina na kojoj je 2018. godine uklonjena šumska sastojina u kojoj su dominirali američki jasen i javor negundovac, a koji su porijeklom iz Sjeverne Amerike. Na površini od 10 ha tijekom proljeća 2019. godine posađeno je oko 60 000 dvogodišnjih sadni-ca hrasta lužnjaka. Pokazana je i snimljena dronom jedna od gotovih protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste dužine oko 3 km s naglaskom na važnost ovakvih prosjeka u slučaju šumskog požara jer olakšavaju pristup vatrogascima. Od planiranih 33 km do sada je završeno 8,5 km protupožarnih prosjeka s elementima šumske ce-ste.

Osim ovih aktivnosti, Hrvatske šume sudjeluju s osta-lim partnerima i u aktivnostima edukacije i podizanja svi-jesti o biološkoj raznolikosti i minskoj opasnosti. Prikazani su radovi koji su u tijeku na budućem Edukacijsko-posje-titeljskom centre Podravlje gdje su dane informacije o edukacijskim programima i ciljanim skupinama kojima je edukacija namijenjena.

Za goste iz Portugala osobito je bio atraktivan obilazak Kopačkog rita vožnjom čamcem kroz posebni


Događaji

ornitološki rezervat, nakon čega su nam priznali da ne mogu vjerovati da tako nešto postoji u Europi. Stručni voditelj parka Vlatko Rožac upoznao ih je s prirodnim vrijednostima parka i aktivnostima koje stručnjaci PP Kopački rit i Hrvatskih voda provode u projektu. Tri su temeljne aktivnosti: utvrđivanje nultog stanja, monitoring i istraživanja te studija revitalizacije. Istaknuto je da će se, dugoročno gledajući, projektom Natu-ravita postaviti dodatni novi temelji za upravljanje Parkom prirode Kopački rit uključujući upravljanje vodama, ekosusta-va ovisnih o vodama te ukupnom biološkom raznolikosti Ko-pačkog rita kako bi se očuvao ovaj hrvatski i europski biser za generacije koje dolaze. Nadamo se da smo portugalskoj no-vinarki dobro predstavili naš projekt, kao i ovaj dio Hrvatske. Preostaje nam samo još čekati prilog.

EU projekti

Naturavita na portugalskoj javnoj televizijiPortugalska novinarka Raquel Morao Lopes koja radi emisije o projektima financiranima sredstvima EU-a istražujući razne europske projekte, zaintere-sirala se za projekt Naturavita čiji su nositelj Hrvat-ske šume te je odlučila doći u Osijek i snimiti prilog o tom hvale vrijednom projektu.

Tekst: Irena FranjićFoto: Zdenko Turniški, Dalibor Tonc

Članovi projektnog tima koji su ugostili portugalsku televiziju

Članovi portugalske javne televizije s projektnim timom Naturavite

Obilazak Kopačkog rita s čamcima


Događaji

„Jesen u Lici“ održana 22. puta

Izložbeni prostor Hrvatskih šuma iskorišten za prezentaciju EU projekata

Prvog vikenda u listopadu na glav-nom gradskom trgu u Gospiću po 22. je puta održana najveća lička manifestacija „Jesen u Lici“. Tradi-

cijska izložba u organizaciji Ličko-senj-ske županije i ličke razvojne agencije

Lira, sa suorganizatorom gradom Gospi-ćem, svojom je kvalitetom i bogatstvom programa postala najznačajniji događaj za lički kraj. Manifestacija je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republi-ke Hrvatske Zorana Milanovića i pred-

sjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, a pokrovitelji su Ministar-stvo poljoprivrede te Ministarstvo gos-podarstva i održivog razvoja.

Koncept sajma bio je prilagođen epi-demiološkim mjerama pomoću razdvo-

Tekst: Lucija VargovićFoto: Valentina Kulaš, Ante Starčević

UŠP Gospić i ove je godine na tradicijskoj izložbi „Jesen u Lici“ postavila jedan od najljepših štandova te iskoristila manifestaciju na najbolji mogući način za prezentaciju djelatnosti Hrvatskih šuma i projekata koje provodi na području Like.

Uređen prostor UŠP Gospić s prezentacijom projekata

„Fearless Velebit“ i „Konverzije“

Dio prezentacije projekta Konverzije na području Šumarije Perušić, gospodarska jedinica Žitnik


Događaji

jenih manjih šatora, a broj izlagača ogra-ničen na 170 izlagača iz Hrvatske i BIH.

UŠP Gospić i ove je godine dala svoj doprinos malom, ali jednim od najljepše uređenih prostora čitavog sajma. Umijeće uređenja s respektabil-nim iskustvom u prezentaciji šumar-ske struke pokazali su Valentina Kulaš, djelatnice i djelatnici Šumarije Gospić i RJ GIP Gospić. Izložbeni prostor bio je uređen u prepoznatljivom stilu s po-znatom smrčak sjenicom, drvenim žar-dinjerama, malim kamenjarom, biljem iz rasadnika Šumarije Gospić i nasipan sječkom. Dojmljivo uređenje očekivano je privlačilo pozornost posjetitelja te je iskorištena prilika za prezentaciju proje-kata „Razminiranje i očuvanje šumskih ekosustava u zaštićenim i Natura 2000 područjima u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji - Fearless Velebit“ i „Konverzije“, a čija je realizacija u tijeku.

Nositelj projekta „Fearless Vele-bit“ su Hrvatske šume, partneri Mini-starstvo unutarnjih poslova, a suradnici Javna ustanova Park prirode Velebit i Nacionalni park Paklenica. Projekt je fi-nanciran iz Europskih strukturnih i inve-sticijskih fondova, a provodi se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Posjetitelje je impresionirao podatak da je ukupna vrijednost projekta 266,5 milijuna kuna, od čega EU sufinancira 218,7 milijuna kuna, i jednako tako oduševila činjenica da se s krajem rujna razminiranje šuma i šumskog zemljišta u njihovoj županiji polako bliži kraju. Planirano je razmini-ranje čak 1.645,26 ha šuma, šumskog i

ostalog nešumskog zemljišta. Po zavr-šetku ovog dijela radova preostaje do-bivanje službenih potvrda za isključenje iz minsko sumnjivih područja, što je ujedno i osnovni preduvjet za početak planiranih radova rekonstrukcije protu-požarnih prosjeka s elementima šum-ske ceste (PPsEŠC). Poboljšanje šumske protupožarne infrastrukture na način da se na području Parka prirode Vele-bit rekonstruira 75,07 km zapuštenih

protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste u vrijednosti od 34,1 mi-lijun kuna jedan je od ciljeva projekta. Time će se omogućiti bolja zaštita šuma i šumskog zemljišta od šumskih požara, što izravno doprinosi i boljoj zaštiti bio-raznolikosti i iskorištavanja usluga šum-skih ekosustava.

Ukratko je predstavljen i projekt Konverzije listačama na kontinentu koji provodi UŠP Gospić s ciljem poboljšanja otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava. Iz Europskog poljoprivred-nog fonda za ruralni razvoj financirane su i provedene aktivnosti radova pripreme staništa, a zatim i sadnja hrasta lužnjaka i divlje trešnje uz korištenje mehaničkih štitnika za sadnice. Na taj je način na po-dručju gospodarske jedinice Žitnik u Šu-mariji Perušić provedena konverzija 12,5 ha panjače breze u lužnjakovu sastojinu visokog uzgojnog oblika.

Iako u smanjenom obimu, manife-stacija je bila uspješna za sve izlagače, pa tako i za UŠP Gospić koja je sudjelo-vanjem na sajmu pokazala da podržava lokalne napore u ruralnom razvoju, a regiji donosi dodatnu vrijednost povla-čenjem sredstava iz EU fondova.

Konverzija, u prvom planu sadnice u tulyjevim cijevima, u pozadini brezove panjače i kulture četinjača

Kadar iz zraka s postavljenim malim šatorima za štandove

Dio prezentacije projekta „Fearless Velebit“


Događaji

Tema ovogodišnjeg dana hrane je: Grow, Nourish, Sustain. Together (Uzgojite, hranite, očuvajte. Zajedno). Ukazuje na potrebu da se sigurnost proizvodnje hrane, poboljšanje životnih uvjeta i očuvanje okoliša sagledaju kao međusobno uvjetovano rješenje prema održivom povećanju proizvodnje hrane.

Svjetski dan hrane

Održivo povećanje proizvodnje hrane uključuje i održivo gospodarenje šumama

Svjetski dan hrane proglasile su 1979. godine zemlje članice Or-ganizacije za prehranu i poljo-privredu (Food and Agriculture

Organization – FAO), čija je članica i Hr-vatska. Odabrani datum, 16. listopada, obljetnica je osnutka te organizacije. Obilježava se u više od 150 zemalja svi-jeta i podsjeća na činjenicu da još uvijek u svijetu nema dovoljno hrane za sve. Globalna zdravstvena kriza koronaviru-som potaknula je da se ponovno počne cijeniti nešto što se uzima zdravo za go-tovo, a mnogima nedostaje: pristup do-statnim, sigurnim i hranjivim namirni-cama. U trenutku poput ovog važnije je nego ikad pružiti podršku poljoprivred-nicima i radnicima u cijelom prehram-benom sustavu koji se brinu da hrana bez zastoja dolazi od polja do tanjura.

Povodom ovogodišnjeg Dana hrane FAO ističe:● Gotovo 690 milijuna ljudi je glad-

no. Pandemija koronavirusom mogla bi dodati još između 83 - 132 milijuna ljudi, ovisno o scenariju gospodarskog rasta.● Preko 2 milijarde ljudi nema redo-

viti pristup sigurnoj, kvalitetnoj i dostat-noj količini hrane.● Otprilike 14 % hrane proizvedene

za ljudsku prehranu gubi se od faze uz-goja do trenutka kada stiže na tržište.● Intenzivirana proizvodnja hrane u

kombinaciji s klimatskim promjenama

Tekst: Lucija VargovićFoto: Lucija Vargović, Dijana Benko, službena stranica FAO-a

uzrokuje brzi gubitak biološke raznoli-kosti. Trenutno samo devet biljnih vrsta čini 66 % ukupne proizvodnje usjeva.

Iako se danas proizvodi dovoljno hrane za prehranu cijelog svijeta, pre-hrambeni sustavi nisu u ravnoteži. Glad, pretilost, degradacija okoliša, gubitak agrobiološke raznolikosti, propadanje hrane i otpad te nedostatak sigurnosti za radnike u prehrambenom lancu samo su neka od pitanja koja podcrtavaju ovu

neravnotežu. Potrebno je razvijati nove mogućnosti koje se nude digitalizaci-jom i e-trgovinom, ali i održivije poljo-privredne prakse koje čuvaju prirodne resurse Zemlje, naše zdravlje i klimu.

Ono što zabrinjava jest gubitak šuma zbog sve veće potražnje za obra-divim površinama. Od 1990. godine pro-cijenjenih 420 milijuna hektara šuma u svjetskim razmjerima uništeno je krče-njem i prenamjenom za drugu upotre-

Službeni poster svjetskog Dana hrane 2020.

Izvještaj o globalnoj procjeni šumskih resursa 2020. Organizacije za prehranu i poljoprivredu


Djeca uče o jestivim šumskim plodovimaUŠP Karlovac povezala je projekt „Škola u šumi, šuma u školi“ s obilježava-

njem Dana hrane. Mališanima Dječjeg vrtića Potočić u Pisarovini doneseni su različiti šumski plodovi poput šipka, kestena, žira, bukvice i drugih zanimlji-vih uzoraka iz šume. Kreirani su edukativni materijali i osmišljeno je nekoliko igara koje potiču na proučavanje plodova, uočavanje razlika i prepoznavanje kojoj vrsti pripadaju. Prikupljeni šumski materijali korišteni su i u veselim igra-ma za vježbe motorike te će dan posvećen učenju šumskih plodova sigur-no ostati u lijepom sjećanju. Na ovaj se način nastavlja suradnja obrazovnih ustanova i šumara u obliku prilagođenom epidemiološkim mjerama.

Događaji

Djeca iz Dječjeg vrtića Potočić, Pisarovina, zadubljena u proučavanje plodova

poljoprivrednici, dok u JI Aziji i jedno i drugo (palma uljarica).

Neophodno je promijeniti sustav proizvodnje nekih kultura kako bi se smanjilo krčenje šuma i fragmentacija zemljišta. Neka od rješenja su agrošu-marstvo i ostale održive poljoprivredne prakse, povećana produktivnost degra-diranog poljoprivrednog tla, prihvaća-nje zdravije prehrane, smanjenje gubi-taka pri proizvodnji hrane i smanjenje bacanja hrane.

Šumarska znanost može i mora pridonijeti uspostavi održive proizvod-nje hrane na način da glasno i uporno upozorava na posljedice uništavanja šuma zbog povećanja poljoprivrednih površina i neprikladnih agrotehničkih mjera u proizvodnji te svih lančanih re-akcija koje taj komformizam pokreće.

Zaštita šuma te kvalitetno i konti-nuirano gospodarenje šumama jedna je od mjera zaštite poljoprivredne pro-izvodnje zbog očuvanja prvenstveno tla i voda, ali i drugih ekoloških uvjeta koje samo vitalna šuma može osigurati i producirati.

- Iako se tijekom posljednjeg deset-ljeća stopa deforestacije smanjila, ona je i dalje velika briga. Sadašnjim tem-pom riskiramo ciljeve koji se odnose na održivo gospodarenje šumama. Mo-ramo pojačati napore za zaustavljanje deforestacije kako bismo iskoristili puni potencijal šuma u doprinosu održivoj proizvodnji hrane, smanjenju siromaš-tva, sigurnosti hrane, očuvanju biološke raznolikosti i klimatskim promjenama uz istovremeno održavanje proizvodnje drvnih proizvoda. - zaključuje FAO u di-gitalnom izvještaju o globalnoj procjeni šumskih resursa (Forest Resources Asse-ssments - FRA 2020).

bu poput poljoprivrede. Uz šumarstvo i mnoge druge struke, organizacije i institucije upozoravaju na neodrživost takvog stanja. Upravo zajednički stav različitih dionika FAO naglašava nužnim pri oblikovanju integriranih rješenja i strategija.

U Hrvatskoj je trenutna situacija obr-nuta, poljoprivredne površine prelaze prirodnim putem ili pošumljavanjem u šume, no opreza nikad dosta. Preporuke

FAO-a treba imati na umu i pri poljopri-vrednoj proizvodnji u Hrvatskoj i ne do-pustiti da se u nekoj budućnosti dogode scenariji zemalja koje gube ili ugrožava-ju šumske površine zbog neadekvatne poljoprivredne proizvodnje, što je često u državama tropskog i suptropskog po-jasa. U državama Južne Amerike šume se najčešće krče za uzgoj poljoprivred-nih kultura na velikim plantažama (soja), u državama Afrike to su najčešće mali

Poslastica iz šume – vrganji s Petrove goreJedan od najdražih plodova šume


Šumska razglednica

Šumarija Zlatar zauzima središ-nju poziciju Hrvatskoga zagorja, prostor koji se proteže od korita rijeke Krapine na 180 metara nad

morem pa sve do samog vrha Ivančice (ili Ivanščice, ovisno o izvoru op. a.) na nad-morskoj visini od 1030 metara. Zapadno se smjestila Šumarija Krapina, južno je Šumarija Donja Stubica, jugoistočno Šu-marija Dugo Selo, dok su istočno Šumari-ja Varaždin, a sjeverno Šumarija Ivanec iz sastava UŠP Koprivnica.

Pod šumarijom spadaju južni, jugoi-stočni te sjeveroistočni obronci prekra-sne zagorske planine Ivančice koja se cijela nalazi unutar gospodarske jedini-ce Južna Ivančica površine 2.049,92 ha. Šumarija gospodari još jednom gospo-darskom jedinicom, a to su Zlatarske prigorske šume površine 489,79 ha koju karakterizira velika rascjepkanost te su odjeli i odsjeci često vrlo udaljeni. Na tom je području iznimno veliki udio pri-vatnih šuma koje s državnim šumama sudjeluju s 2/3, što je za hrvatske prilike rijetkost.

Ukupna drvna zaliha iznosi 602 422 kubika, dok je godišnji prirast na razini 15 000 kubika. Posljedično, godišnji etat

Šumarija Zlatar, UŠP Zagreb

Utvrde kao čuvari šuma Ivančice

Brojne pjesme pjevaju o zelenim zagorskim bregima. Nije to bez razloga jer gdje god bacimo pogled vidimo nekakvu šumu. Ipak, najupečatljiviji prizor ostavlja Ivančica koja se izdiže kao središnje gorje te je iznimno bogata šumom i različitim drvenastim vrstama. No, nije to jedino blago koje skriva ova zagorska gora.


Zgrada Šumarije Zlatar

Upravitelj Šumarije Zlatar Željko Novak



Šumska razglednica

kreće se oko 10 000, a za proteklu godi-nu iznosio je 10 966 kubika.

Kada govorimo o glavnim vrstama drveća, logično je da se bukva, kitnjak i grab nameću jer je riječ o tipičnim stani-štima za te vrste, no biodiverzitet Ivanči-ce iznimno bogat je, stoga nije rijetkost naići na gorski javor i jasen, voćkarice poput brekinje, trešnje i mukinje, zatim na mliječ, lipu, bagrem, klen, topole, a treba istaknuti da se još uvijek može naći i gorski brijest. Kada govorimo o četinjačama, tu su kulture smreke, ari-ša, crnog i običnog bora, borovca, ali i jele koja zbog karakterističnih uvjeta na sjeverozapadnim padinama dolazi na nadmorskim visinama od svega 360 metara, dobro se pomlađuje te postoje i naznake uvođenja prebornog gospo-darenja na manjim površinama već u idućoj gospodarskoj osnovi.

Ono što karakterizira gospodare-nje na području šumarije jesu stjenoviti tereni zbog kojih veliki broj odjela i od-sjeka ima zaštitnu funkciju.

- Imamo dosta zaštitnih šuma, pogo-tovo na područjima oko Lobora gdje su staništa vrlo strma i kamenita, stoga se na tim dijelovima ne rade gospodarski zahvati sječe. - govori nam upravitelj šu-marije Željko Novak.

- Kako je riječ o mahom južnim ek-spozicijama, na njima možemo naći vr-ste poput crnog jasena i medunca koje pripadaju mediteranskoj flori, no već iza iste stijene, na hladnijoj i vlažnijoj sjevernoj i sjeverozapadnoj ekspoziciji nailazimo na tisu. Nevjerojatna je ta ra-znolikost na svega jednom hektaru pro-

stora. - dodaje upravitelj. Iako prostor-no nije malena, Šumarija Zlatar zbog male površine državnih šuma i veličine etata spada u male šumarije. Zaposle-no je 10 djelatnika koji se brinu o svim poslovima na šumariji. Privatne šume zauzimaju čak 12 420 ha, mnogo više negoli državne, a Hrvatske šume vlasni-cima šuma obavljaju poslove doznake i otpreme, dok su ostale gospodarske aktivnosti u nadležnosti Savjetodavne službe. Uočljiva je velika razlika u drvnoj zalihi koja u privatnim šumama iznosi 526 619 kubika, znači na većoj površini manja zaliha, a time je i manji etat koji iznosi 8,5 tisuća kubika. Taj podatak go-vori puno toga u prilog gospodarenju državnim šumama državnih tvrtki.

Dobre odnose šumarija održava s lokalnom samoupravom i ostalim udru-gama, a naročito s lovačkim udrugama

kojih je na području kojim gospodari Šumarija Zlatar devet. Posebno se isti-če dobra suradnja s jednom školom u mjestu Brestovec Orehovički koja je već nekoliko puta završila u medijima kao izvrstan primjer suradnje lokalne zajed-nice i Hrvatskih šuma, a također i kao primjer inovativnosti kada govorimo o unaprjeđenju kurikuluma iz predmeta poput Prirode, Biologije te Geografije.

Riječ je o Osnovnoj školi „Stjepan Ra-dić“, a plod suradnje s Hrvatskim šuma-ma iznjedrio je tzv. šumsku učionicu Ša-rov jarek. Riječ je o jednome dijelu šume pored samoga mjesta gdje su Hrvatske šume za školarce uredile put s edukativ-nim pločama te klupice na kojima mogu sjediti i slušati školu u prirodi. Šumari su

nekoliko puta održali edukativni sat u sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u školi“, a ova ideja lako bi se mogla pre-kopirati i u drugim dijelovima Hrvatske gdje blizu škole postoji državna šuma.

Kada smo upitali što se smatra najvećim problemom šumarije, odmah smo dobili odgovor – bujice. Nisu to ni štete od chalare jer ovdje se gorski ja-sen relativno dobro drži, nije niti slabi urod žira, makar postoje naznake da bi i to mogao biti problem u narednim go-dinama. Područje Ivančice izuzetno je bogato vodom, ali i brojnim vodotoci-ma koji se često prepune uslijed velikih oborina. Voda traži svoj put pa se pre-lijevanjem izlije na šumske prometnice

Pitka voda direktno iz šume

Zaštitne šume na oštrim i strmim liticamaJele na 360 metara imaju lijepe dimenzije


Šumska razglednica

praveći poprilično duboke kanale zbog kojih je šumsku infrastrukturu teško i skupo održavati. Nekoć je na području šumarije postojao jedan manji kame-nolom koji su djelatnici eksploatirali za potrebe održavanja cesta. No, koncesija je ukinuta i sada je potrebno dovoziti kamen s velikih udaljenosti što znatno poskupljuje održavanje šumskih pro-metnica. A bujične oluje sve su češće…

Voda, koliko god problema donosila, ujedno je i blagoslov, a Ivančica obiluje izvorima! Tu je uostalom i izvor rijeke Krapine, ali gdjegod krenuli, na Ivančici se pojavi nekakav potok. Nije niti čudo što je upravo tu i izvorište pitke vode kojom se opskrbljuju domaćinstva veli-ke većine Hrvatskog zagorja. Kako nam je potvrdio i upravitelj Novak, voda je veliki potencijal cijeloga kraja, a upravo su šume te koje pridonose njezinoj kva-liteti i čistoći, stoga su oko vodocrpilišta također zaštitne šume.

Teško je pričati o ovome kraju, a ne spomenuti njegov povijesni značaj. Na-ime, na obroncima Ivančice, nerijetko skriveni u šumi leže napušteni gradovi koji su u raznim razdobljima imali veliki značaj. Utvrde Belecgrad, Grebengrad, Milengrad, Oštrcgrad i Pusti Lobor utvr-de su koje se nalaze na južnim obronci-ma Ivančice i u kasnom srednjem vijeku predstavljale su žilu kucavicu cijeloga kraja. Danas su te ruševne utvrde pod-sjetnik na neka davna vremena, ali i golemi turistički potencijal ovoga kraja. Sve navedene utvrde nalaze se u šuma-ma, a do njih vode planinarske staze te bi se uz dobar projekt moglo oživjeti ove bisere povijesti.

Kada govorimo o povijesti šuma i šumarstva, moramo početi s vlasniš-tvom nad šumskim bogatstvom koje seže čak u 1094. godinu kada kralj La-dislav osniva Zagrebačku biskupiju ko-joj, da bi ju ekonomski ojačao, daruje

posjede na užem ili širem području. U to vrijeme jedini vlasnici šuma su Kaptol i sam kralj. No, zbog opasnosti od bizant-skih osvajanja, budući kraljevi počeli su darivati feude pojedincima koji su imali vojnu obvezu svojom vojskom braniti državu čime je utjecaj kralja oslabio.

Jedan od prvih propisa na ovim pro-storima koji regulira korištenje i zaštitu šuma jest Tripartitum opus iuris consven-tudinarii incyti regni Hungariae mađar-skog pravnika Verboczyja iz 1514. godi-ne kojim se zabranjuje sječa i ispaša u tuđim šumama te se naglašava regalno pravo nad šumama.

Hrvatskim urbarom Marije Terezije propisano je da vlastelini moraju kme-tovima u ograničenim količinama dava-ti građevno i ogrjevno drvo te površinu za pašu. U Varaždinu se 1767. godine formira i Kraljevsko vijeće za političko-ekonomske i vojne poslove u sklopu ko-jeg se regulira i zaštita šuma, a istovre-meno je donesen i „Šumski red“ Marije Terezije.

Godine 1852. izašao je Obći šumski zakon kojim je udaren temelj gospoda-renja šumama uopće.

Ipak, razvojačenjem Vojne krajine počinje ozbiljni razvoj šumarstva u Hr-vatskoj, pa tako i u Hrvatskom zagorju.

Od druge polovice 19. st. pa sve do 1945. godine na ovom su području po-stojale tri kategorije vlasništva nad šu-mama: državne šume, zemljišne zajed-nice te privatni i crkveni posjedi. Zbog nesređenog stanja koje je stvaralo veliki broj pravoužitnika malih etatnih mo-gućnosti, došlo je do haračenja šuma i zapuštanja pašnjaka zemljišnih zajed-nica, stoga je 1894. donesen Zakon o uređivanju zemljišnih zajednica. Njihova dioba uzela je maha nakon Prvog svjet-skog rata, no 1947. su proglašene opće-narodnom imovinom.

Godine 1951. osniva se Šumarija Iva-nec, ispostava Zlatar koja se osamostali-la 1953. godine, a poslovala je u sklopu poduzeća Macelj iz Krapine. Ukidanjem Macelja 1961. godine, šumarija dolazi pod upravu Šumskog gospodarstva Za-greb i to kao ŠPP Ivančica te od 1963. ŠPP Prigorsko-zagorska, a tako ostaje do 1991. i osnutka Hrvatskih šuma.

Bogata povijest i prekrasne šume da-našnjice daju pravo vjerovati kako će i budućnost biti svijetla.

Tisa na sjevernim liticama

Šumska učionica Šarov jarek



Uređivanje šuma

Neobični odsjek Šumarije Topusko

Zanimljiva sastojina hrasta lužnjaka i pitomog kestena

Obnova i izrada nove osnove gospodarenja za gospo-darsku jedinicu Orlova bila je povod terenskog rad-nog sastanka između djelatnika Šumarije Topusko i Odjela za uređivanje šuma UŠP Karlovac. Poziv na

sastanak upućen je i doc. dr. sc. Karlu Beljanu sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Oliveru Vlainiću iz UŠP Karlovac zbog specifične sastojine oko koje se vrijedi povesti stručna raspra-va. Uredski dio sastanka održan je u prostorijama Šumarije Topusko s upraviteljicom Marijanom Horvat Vuljanić. Uvod-no su sudionici upućeni da je Gospodarska jedinica Orlova jedinstveni šumski kompleks u Sisačko-moslavačkoj županiji, na granici s Bosnom i Hercegovinom, a obuhvaća brežuljkasti pojas raspona od 145 metara nadmorske visine do najvišeg vrha od 284 metra nadmorske visine te više desetaka manjih vodotoka. Površina je 1545 ha, prevladavajuća vrsta je bukva sa 63 % i kitnjak s 23 %. Najzastupljenije zajednice koje pokri-vaju 50 % površine su bukove šume s lazarkinjom (Asperulo odoratum – Fagetum) i brdske bukove šume s mrtvom kopri-vom (Lamio orvale - Fagetum sylvaticae). Šume ove gospo-darske jedinice prvi su puta uređivane 1905. godine, a prva gospodarska osnova pod nazivom Privredni plan odobrena je Uredbom ugarskog ministarstva 1907. godine.

Terenski dio sastanka organizirali su revirnik Dejan To-ljan i samostalni taksator Josip Bezjak. Iako je najavljeno da će se raditi o iznimno zanimljivoj sastojini, nakon prvih nekoliko koraka u odsjeku 12 c Karlo Beljan izrekao je ono što su svi pomislili:

Tekst/Foto: Lucija Vargović

Sudionici sastanka u odsjeku hrasta lužnjaka sađenog uz korištenje mehaničkih štitnika

Oliver Vlainić ispred gustog bukovog pomladka na pješčanom nanosu

Gospodarska jedinica Orlova u Šumariji Topusko, UŠP Karlovac, na prvi je pogled tipični splet kvalitetnih bukovih i kitnjakovih zajednica na zapadnim obroncima Zrinske gore, no zapravo krije posebnosti poput sastojine hrasta lužnjaka i pitomog kestena. Prva je pomisao da se vjerojatno radi o nekoliko stabala na većoj površini odsjeka, ali ovo je pravi šumarski raritet.


Uređivanje šuma

- Ovo je premašilo moja očekivanja! Na cijeloj površini od 17,74 ha pomiješani su hrast lužnjak,

hrast kitnjak, kesten, bukva, crna joha, trešnja i obični grab. Ne samo da se radi o odsjeku u kojem se pojavljuju vrste koje gotovo nikad ne rastu na istom staništu, nego ta stabla do-slovno rastu jedna pored drugih. Na 30-ak kvadratnih metara može se vidjeti bukva u podstojnoj etaži johe, joha ispod pi-tomog kestena, lužnjak i kesten isprepletenih korijena, a isto tako prateća vegetacija prizemnog rašća tipična za acidofilna i neutrofilna staništa kao što su đurđica (Convallaria majalis), sirištara (Gentiana asclepiadea), lazarkinja (Asperula odora-ta), rozetasta mlječika (Euphorbia amygdaloides), mišje uho (Omphalodes verna) i bujad (Pteridium aquilinum).

Kako je takva sastojina nastala i kako je očuvana u ovom stanju, može se dijelom iščitati iz prethodnih Osnova gospodarenja prateći površinu današnje oznake odsjek 12 c kroz obrasce O2. U pronađenim starim Osnovama od 1959. do 1991. godine ne spominje se lužnjak već samo hrast ili hrast kitnjak. Budući da su sadašnja stabla hrasta lužnjaka stara oko 140 godina, u Osnovama starijim od 1991. godine ta su stabla vođena kao kitnjak. Razlog tomu je možda procjena taksatora da se zbog prevladavajućeg kitnjaka u gospodarskoj jedinici i ovdje radi o kitnjaku ili možda sumnja da se radi o hibridu. Križanje lužnjaka i kitnjaka zapaženo je na spojevima staništa i areala pa je ponekad teže razaznati o kojoj se vrsti radi. I ovdje su uočeni tipični primjerci lužnjaka i kitnjaka, ali i morfološki križanci, što potvrđuje mnoga znanstvena istraživanja koja navode da pojava hibridnih rojeva kitnjaka i lužnjaka dovodi

do nestanka slabije vrste što stvara teškoće pri determinaciji i razlikovanju ( D. Ballian). Sastojina je kroz godine stekla formu raznodobne, prisutna su stabla svih starosti, izuzev kestena pretežno su iz sjemena, a osim slučajnog prihoda, nije bilo propisane i izvršene sječe.

U posljednjoj Osnovi od 2011. godine predmetni odsjek 12 c opisan je kao sastojina starosti 130 godina, uređajni razred sjemenjača lužnjaka, ophodnje 140 godina. Nadmorska visina je 190 - 240 mnv, nagib 0 - 10 %, II bonitet, južne, jugoistočne i istočne ekspozicije, distrično smeđe–kiselo smeđe tlo. Omjer drvne zalihe je kitnjak 42 %, lužnjak 30 %, pitomi kesten 21 %, obični grab 4 %, OMB 4 %, a u opisu se spominju još i bukva, crna joha i trešnja. Kitnjak dominira na višim, a lužnjak u nižim dijelovima odsjeka, kesten je većim dijelom iz panja te čini veće i manje međusobno odvojene skupine. Stabla lužnjaka znatno su starija od ostatka odsjeka te s prizemnim rašćem u kojem se pojavljuju već starija stabla graba i drugih drvena-stih vrsta. Odsjek izgleda poput tipične raznodobne sastojine.

Sudeći prema zapisima u Osnovama gospodarenja i pro-cjeni na terenu, sastojina je nastala prirodnim putem. U cjeloku-pnoj gospodarskoj jedinici uređajni razred lužnjaka iz sjemena danas zauzima 1,8 % ukupne obrasle površine, s 0,9 % udjela lužnjaka u drvnoj zalihi, dok u ukupnom etatu sudjeluje s 1,4 %. Lužnjak se pojavljuje u nekoliko odsjeka gospodarske jedinice, no u tipičnim zajednicama poput hrasta lužnjaka s grabom.

Na ovoj je lokaciji mali potok Borovita osigurao stanište i uvjete za lužnjak i crnu johu, bukva je očekivana na ocjeditim dijelovima odsjeka, kesten je uobičajen s kitnjakom i bukvom,

Potok Borovita s trešnjom, pitomim kestenom i hrastom kitnjakomBukva i hrast lužnjak isprepletenih korijena



Šume bukve i kitnjaka na aluvijalnim nanosima pijeska i šljunka

Još jedna šumska posebnost ove gospodarske jedinice nalazi se na šljun-čanim obalama nekadašnjeg Panonskog mora. Na debelim nanosima šljunka i pijeska, visine i do 10 metara, bukva i hrast kitnjak rastu kao da su u najplod-nijem humusu. Definitivno su to površine na kojima bismo prije očekivali crni ili bijeli bor, ali ovdje, suprotno svim očekivanjima, iznimno dobro rastu bu-kva i kitnjak. Uz to, u trenutku obilaska sastojine sredinom rujna nije uočen napad hrastove mrežaste stjenice. Ovo će biti još jedan od nesvakidašnjih odsjeka za praćenje i gospodarenje.

Uređivanje šuma

ju prezrela stabla i uzgojnim radovima pomaže u rastu lužnjaka i kestena iz sje-mena te johe, kitnjaka, bukve i trešnje. Budući da je sastav vrsta vrlo različite ophodnje, evidentna je potreba za odr-žavanjem raznodobnog gospodarenja.

Nameće se promišljanje koje je uvi-jek potrebno spomenuti - ovako preci-zne i multidisciplinarne stručne šumar-ske radove može propisati samo iskusan i stručan taksator, a kroz duži niz godina provesti kvalitetan i motiviran revirnik. Svaka godina nosi nove izazove i nužno je praćenje stotina varijabli, od ekološ-kih, proizvodnih, gospodarskih i mno-gih drugih, kako bi se ostvarilo potrajno gospodarenje, a ovako specifična situa-cija zahtijeva i dobro poznavanje biolo-gije spomenutih vrsta, iskustvo za pred-viđanje ishoda zahvata, fleksibilnost pri planiranju i provedbi. Mnoge gospodar-ske jedinice kriju specifične, izvanredne i neuobičajene šumarske zanimljivosti, a sve su te priče, sastojine, lokacije, po-nekad i samo posebne biljke poznate, sačuvane i sigurne od propadanja baš zbog zaposlenika koji im posvećuju po-sebnu pozornost.

a grab se lako uklopio u obje zajednice. No, kesten s lužnjakom i kitnjakom na obalama potoka, na prilično vlažnom terenu, jednako kao i lužnjak na kiselom tlu ili bukva s johom zaista nisu prizor koji se može lako objasniti. Što je naj-bolje, većina stabala dobre je vitalnosti, a kitnjak i lužnjak su kvalitetni, dobrih dimenzija, osobito s obzirom na sve ne-daće unazad stoljeća.

Prilikom obilaska odsjeka povela se rasprava o mogućim scenarijima u budućnosti ove sastojine. Karlo Beljan naglasio je da bi oblik zaštite koji u pot-punosti isključuje šumarsko gospoda-

Hrast kitnjak na šljunčanom tlu

Nastambe kukca mravljeg lava u pješčanim nanosima

Morfološki prijelaz kitnjak/lužnjak?

renje neosporno doveo do gubitka trenutnog dendrološkog sastava i biološke raznolikosti. U tom bi se slučaju stara stabla lužnjaka, od 140 do 150 godina, osušila i srušila, a ovu rela-tivno malenu i raritetnu površinu preuzeli agresivniji grab i eventualno bukva. Druga je opcija u kojoj se sastojinu poku-šava privesti uzgojnom obliku visoke jednodobne šume (kit-njaka, lužnjaka ili bukve, kao u smjernicama starijih Osnova), što je nepoželjno ako želimo sačuvati trenutno dendrološko stanje i teško izvedivo zbog mikroreljefa koji je uzrokovao ovu specifičnu dendrološku pojavu. Sudionici ove rasprave složili su se da je moguće rješenje oplodnja na krugovima na način da se po pojavi pomlatka hrasta lužnjaka postepeno uklanja-


Lovstvo

Lovna kinologija

U Slunju održano treće Državno prvenstvo u radu pasa goniča i jamara na divlju svinju u gateruKrške šume slunjskog i cetingradskog područja s dva ograđena gatera poslužile su 27. rujna 2020. godine kao vrhunski poligon za održavanje Državnog prvenstva u radu pasa goniča i jamara na divlju svinju u gateru. Prvenstvo je organizirao Hrvatski kinološki savez i Povjerenstvo za uzgoj i rad lovnih pasa Hrvatskog kinološkog saveza u suradnji s Kinološkom udrugom Slunj.

Tekst: Lucija VargovićFoto: Nikola Bogut

Vlasnici pasa s nagrađenim psima u obje kategorije

Plakat natjecanja

Vodiči s psima na poligonu


Lovstvo

Kinologija u HrvatskojPočetci organizirane kinologije u Hrvatskoj datiraju iz vremena kad je Hr-

vatska bila dio Austro-Ugarske, odnosno od 1891. godine. Prva izložba pasa s katalogom i ocjenjivačkom

komisijom održana je u Zagrebu 1906. godine u sklopu velike „Hrvat-sko-slavonske zemaljske gospodarske izložbe“ na kojoj su bila izložena 103 psa raznih pasmina. Nakon izložbe održana je i prva utakmica pasa jamara i prepeličara. Danas krovnu udrugu hrvatske kinologije predstavlja Hrvatski kinološki savez koji je član svjetske kinološke organizacije Federation Cyno-logique Internationale (FCI). Hrvatski kinološki savez broji 76 stalnih članica, 9 ugovornih članica te 13 pridruženih članica širom svijeta na svim konti-nentima. Sjedište FCI-ja je u Thuinu u Belgiji. Dana 24. ožujka 1991. godine donesena je Odluka o promjeni naziva pa se Kinološki savez Hrvatske od tog dana zove Hrvatski kinološki savez (HKS - FCI), a slijedom toga 11. rujna 1991. HKS donosi odluku o razdruživanju od Jugoslavenskog kinološkog saveza. Prvi predsjednik HKS-a u samostalnoj RH bio je Marko Medar, dipl. ing. agr. (Dražen Matičić)

Kinološka udruga Slunj prethodne je dvije godine pokazala dobre organizatorske sposobnosti te im je i ove godine povjeren zadatak

organizacije Državnog prvenstva u radu pasa goniča i jamara. Uvjet za pristupa-nje finalnom prvenstvu je ocjena oblika psa, ispit prirođenih osobina i položena utakmica u radu na divlju svinju u pr-vom nagradnom razredu. Održavanje ovakvog zahtjevnog natjecanja ne bi bilo moguće bez pomoći Lovačkih dru-štava Korana Slunj, Kuna Cetingrad i Trč-ka Cvitović koji su uz pruženu logističku pomoć osigurali i autentične prirodne uvjete u dva gatera, u mjestu Slušnica pored Slunja i Batnogi pored Cetingra-da, praktično u centru Hrvatske.

Otvorenje je održano ispred LD u Slušnici gdje je natjecatelje, goste i suce pozdravio predsjednik Kinološke udru-ge Slunj, inače lugar u Šumariji Slunj, Ni-kola Bogut. Naglasio je značaj ovakvih natjecanja za uzgoj i selekciju pasa za lov divljih svinja i oštro se osvrnuo na lov s noćnim pomagalima koji se prema njegovom mišljenju ne može stavljati

ra. Ostali se nisu plasirali, što znači da su odustali, nisu pronašli svinju ili bili dis-kvalificirani iz drugog razloga.

Državni prvak za jamare postao je njemački lovni terijer Don od Slavonske šume vlasnika Krunoslava Milanovića iz Jastrebarskog, dok je državni prvak kod goniča i ukupni pobjednik natjecanja posavski gonič Alka od Cindrića vlasni-ka Ivice Cindrića iz Slunja.

Nakon utakmice povela se raspra-va između sudionika koji se slažu da Državno prvenstvo mora opstati kao završnica natjecateljske sezone. Ma-nifestacije ove vrste od posebnog su značaja za lovce, među kojima je veliki broj šumara, no zanimljive su i mno-gim građanima i posjetiteljima, osobito ljubiteljima pasa, stoga daju značajan doprinos u popularizaciji i prezentaciji lovne kinologije kao važne sastavnice lovačke struke. Prigoda je to i za okup-ljanja kinoloških i lovačkih stručnjaka prilikom koje se uvijek povedu stručne rasprave, razmjene iskustava, potaknu promišljanja o trenutnoj situaciji i daju prijedlozi za poboljšanja u radu s psima, kao i općenito o lovu.

Državno prvenstvo, ali i druga natje-canja od velike su važnosti za razvoj ki-nologije u Hrvatskoj. Osvojene nagrade i priznanja svojevrstan su prestiž među uzgajivačima i potvrda kvalitetnog rada te motiviraju na daljnji predan rad u uzgoju, genetskoj selekciji te treningu lovnih pasa i primjeni u praktičnom lovu. Tradicija lova s psima snažan je podstrek za održavanje, uzgoj i čuvanje autohtonih pasmina pasa poput posav-skih, istarskih oštrodlakih i kratkodlakih goniča.

u rang s lovom s psima te ne doprinosi prezentaciji lova kao plemenite tradici-onalne struke.

Za napomenuti je da je upotrebu do-puštenih sredstava za noćni lov propisa-lo Ministarstvo poljoprivrede kao jednu od mjera za sprječavanje širenja afričke svinjske kuge. Noćne optike daju mo-gućnost selekcijskog odstrjela divljih svinja koje je ranije bilo moguće samo tijekom dnevnog svjetla ili sumraka. S druge strane, to otvara mogućnost nee-tičnog korištenja navedenih sredstava u lovu na divlju svinju i ostale vrste divlja-či.

Okupljene su pozdravili predsjed-nik HKS-a Branko Šare i predsjednik LD Korana Ivan Mrkonja, a natjecanje je otvorio dogradonačelnik grada Slunja Ivan Požega. Ždrijebom su određeni startni brojevi za 36 prijavljenih pasa goniča i jamara podijeljenih u dva ga-tera. U gateru Cetingrad sudili su Nikola Zeba i Ivica Devčić, a u Slunju Ivica Boš-ković i Nikola Bogut. Utakmicu u Slunju odradilo je osam goniča i četiri jamara, a u Cetingradu šest goniča i dva jama-

Publika na natjecanju ispred gatera u Slušnici, Slunj

Najmlađi sudionik Dejan Mandić s istarskim oštrodlakim goničima


Mehanizacija

UŠP Gospić, RJ Građevinarstvo i prijevoz

RJ Građevinarstvo i prijevoz, Gospić, važna je okosnica ličkog šumarstva

U gospićkom kraju šumarstvo je jedna od temeljnih djelatnosti, što nije izvedivo bez RJ Građevinarstvo i prijevoz koja osigurava adekvatnu šumsku infrastrukturu i prijevoz drvnih sortimenata. Uz uhodane radove čija je kvaliteta prepoznata i izvan UŠP Gospić, produktivnost su znatno povećali novim strojevima za pridobivanje drva, harvesterom i forvarderom.

Tekst: Lucija VargovićFoto: Lucija Vargović, Tomislav Šerić

RJ Građevinarstvo i prijevoz na raspolaganju je cijeloj Upravi šuma Gospić koja je s 310 tisuća hektara druga

po površini u Hrvatskim šumama. Nje-zinih se 11 šumarija proteže na čak 140 km zračne udaljenosti, što je cestom i znatno više kilometara koje na dnevnoj bazi svladavaju zaposlenici RJ Građevi-narstvo i prijevoz kako bi svi šumarski poslovi tekli bez većih zastoja. Djelat-nosti koje RJ obuhvaća su šumska me-hanizacija, građevinarstvo, mehaničke radionice, stručne službe, kamenolom, prijevoz i proizvodni radnici. Ukupno je 42 zaposlena, a na čelu radne jedinice od 2019. godine je upravitelj Damir Ča-nić kojemu pomažu voditelj prijevoza i privlačenja Tomislav Šerić i rukovoditelj gradilišta Josip Krbavac. Svi oni zajedno raspolažu i upravljaju s ukupno 15 rad-

Upravitelj RJ Građevinarstvo i prijevoz Damir Čanić

Tomislav Šerić, voditelj prijevoza i privlačenja


Mehanizacija

nih strojeva, 9 teretnih vozila, 11 vozila za strojare te brinu o još preko stotinu vozila cijele podružnice.

Djelatnost po kojoj je RJ Građevinarstvo i prijevoz naj-poznatija među upravama Hrvatskih šuma je građevinarstvo. Na raznolikim terenima vlastite uprave ispraksirali su se za rad u različitim uvjetima te vrlo lako i kvalitetno odrađuju poslo-ve diljem Hrvatske. Raspolažu s dva kamiona za rasuti teret i 13 drugih građevinskih strojeva, od čega je pet bagera gu-sjeničara, dva grejdera, jedan valjak, dva utovarivača od kojih jedan zbog starosti koriste samo za toplinsku stanicu, jedna kombinirka, dva buldožera te mobilni spremnici za gorivo uz gotovo svaki stroj. U zimskom razdoblju koriste vlastitu ralicu za čišćenje i posipavanje cesta. Mobilna drobilica, posuđena iz UŠP Našice, pokazala se kao izrazito iskoristiva na terenima s dovoljno kamena na postojećim cestama čime se znatno

Zgrada stručnih službi RJ Građevinarstvo i prijevoz

smanjuju troškovi održavanja i izgradnje gornjeg stroja šum-ske ceste. Upravitelj naglašava da bi zbog velikih prosječnih udaljenosti radilišta od kamenoloma za bolje iskorištenje dru-gih strojeva bio potreban barem još jedan kamion za rasuti teret. Dugoročni plan za djelatnost građevinarstva je investi-rati u dodatni kamion, labudicu i adaptirani poljoprivredni traktor kojima bi kompletirali uslugu održavanja infrastruktu-re. Iz vlastitog kamenoloma u Frkašiću godišnje prevezu od 15 000 do 20 000 m3, gotovo sve na području vlastite uprave. Najviše rade izgradnju donjeg stroja i to također na području UŠP Gospić. Tako su 2018. i 2019. godine izradili 66 km donjeg stroja, 30 km gornjeg stroja, 356 km održavanja prometnica i 8 km traktorskih vlaka. Do rujna 2020. godine izrađeno je 16 km donjeg stroja, 7 km gornjeg stroja, 110 km održavanja ce-sta i 8 km šumskih vlaka.

Raduje ih što su u sklopu programa Fearless obnovili mno-go cesta i očekuju da će im to dati vjetar u leđa što se tiče otvorenosti šuma na području uprave. Tradicionalna je su-radnja s UŠP Split na čijem području zimi grade protupožar-

ne ceste i puteve (PPsEŠC). Zbog pretežno kamenih terena A kategorije na kojima najčešće rade, imaju i ekipu za miniranje sa stručnim poslovođom i 2 radnika osposobljena za rad na miniranju.

U djelatnosti prijevoza posjeduju sedam kamiona šti-cera koji većinom voze za kupce i šumarije s pomoćnog na glavno stovarište. Mada uspijevaju odraditi planirane zadatke, otegotna okolnost i poteškoće nastaju zbog starosti vozila te upravitelj naglašava da je nabava novih kamiona za prijevoz drva nužno ulaganje. U sklopu ove djelatnosti vode brigu o radu toplinske stanice UŠP Gospić što obuhvaća dovoz mate-rijala i organizaciju mljevenja, skladištenje sječke u hale pored rasadnika i prijevoz sječke u spremište kotlovnice.

U mehaničkoj radionici pored uobičajene opreme imaju novi stroj za popravak i izradu hidrauličnih crijeva i opremu za

vulkanizerske radove, što znatno skraćuje vrijeme koje stroje-vi provode izvan rada. Svakodnevno je na terenu i pokretna mehanička radiona za popravke na radilištima, prvenstveno traktora.

I na kraju, ono što upravitelj Damir Čanić i Tomislav Še-rić s oduševljenjem opisuju je rad novih strojeva harvestera i forvardera. Strojevi su nabavljeni krajem 2019. godine, a obuka za rad harvesterom vršena je paralelno s nabavkom stroja kako bi se odmah po dostavi moglo započeti s radom. Tomislav Šerić i jedan od strojara obučavani su 10-ak dana u Finskoj za rad s harvesterom. Trenutno obučavaju još jednog djelatnika za ovaj zahtjevan i odgovoran posao.

Harvester radi po 10 sati dnevno, ali će više osposobljenih strojara donijeti i više ostvarenih radnih sati. Unazad godinu dana stekli su iskustvo i upoznali rad stroja, njegove specifi-kacije, mogućnosti i uvjete u kojima je najefikasniji. Učinak se kreće od 200 m3/dan u dovršnom sijeku četinjača do 100 - 120 m3/dan u preboru ili proredama. Njegova je najveća iskoristivost u kulturama četinjača gdje zamjenjuje veliki broj


Mehanizacija

Mehanička radionica

Spremište za sječku i najstariji stroj RJ Građevinarstvo i prijevoz

Uredna stovarišta na radilištima harvestera i forvardera

sjekača, dok je u bjelogorici uz stroj po-treban i sjekač. Ističu da će kombinacija harvestera, skidera i sjekača u budućem angažmanu i planu rada harvestera biti preporuka za najdjelotvorniju proved-bu cijelog procesa.

Ono čemu harvester bitno doprinosi nije samo efikasnost rada, nego i zašti-ta zdravlja sjekača i drugih šumarskih radnika jer se veliki dio opasnih i za-htjevnih poslova, prvenstveno obaranje i kresanje grana kod četinjača, zamje-

njuje strojnim radom. Također, radom s ovakvim strojem štiti se šumsko tlo i sastojina u odnosu na klasično privlače-nje skiderima. Harvester je kompletno digitaliziran te se zahvaljujući stalnom unapređenju rada, maksimalno koriste njegove mogućnosti i performanse.

U prvih 9 mjeseci harvesterom je izrađeno 12 000 m3. Očekuju da će šu-marije biti zadovoljne radom harvestera te planirati što veće korištenje ove teh-nologije. Do sada je osim na području Gospića radio i u Delnicama, Bjelovaru i Karlovcu. Forvarder, također nabavljen krajem 2019. godine, prati u radu har-vester, ali teško ga dostiže zbog velikog učinka harvestera. Učinak je u prvih 9 mjeseci 2020. godine 9 000 m3.

Sve djelatnosti koje RJ Građevi-narstvo i prijevoz obuhvaća stacio-nirane su na jednoj lokaciji u Gospiću. Zgrada stručnih službi i prateći objekti kupljeni su 2001. i 2002. godine te pre-namijenjeni u funkcionalne prostore za

lijepo održavan, a pozornost posvećuju i primjerenom izgledu dvorišta i objeka-ta RJ. Spretnost i smisao za lijepo poka-zuju i na povremenim angažmanima za manifestacije poput nedavne „Jeseni u Lici“ za koju su izradili poznatu smrčak sjenicu i druge potrebne vrtne elemen-te. Upravitelj ističe da je RJ 2019. godinu i prva tri kvartala 2020. godine završila s dobiti, a strojevi, od kojih je većina davno amortizirana, i obim odrađenog posla pokazuju da je to rezultat do-bre koordinacije i planiranja, kao i vrlo predanog rada i dodatnih napora svih zaposlenih. Želja im je da se nastavi in-vesticijski ciklus ulaganja u tehnologije s ciljem postizanja boljih poslovnih re-zultata.

rad svih djelatnika i djelatnosti. Uz uspješan rad na redovnim zadatci-ma zaposlenici ne zanemaruju ni svoj radni prostor koji je izrazito

Digitalizirano upravljanje harvesterom


Ekologija

Tijekom međunarodnog istraživanja, koje je za cilj imalo dokazati da se životni vijek stabala skratio na globalnoj razini, uzeto je više od 200 000 uzoraka drveta od 82 vrste stabala. Sakupljeni su sa svih kontinenata, osim

Afrike i Antarktike. O tome je, između ostalih, objavljeno na mrežnoj stranici ScienceDaily u rujnu ove godine. Uzorci su pregledani na Sveučilištu Leeds, u istoimenom gradu na sje-veru Engleske. Utvrđeno je da je uslijed globalnog zatopljenja došlo do pojačanog upijanja ugljičnog dioksida što potiče brži rast stabala, ali i skraćuje životni vijek. Načinjena je i računal-na simulacija na vrsti smreke Picea mariana također s krajnjim ciljem utvrđivanja utjecaja na kapacitet šuma za skladištenje ugljika.

Rezultati nikako ne ulijevaju optimizam. Voditelj istraživa-nja s Leedsa dr. sc. Roel Brienen kazao je kako je odavno po-znato da brzorastuće vrste žive kraće, ali se, na iznenađenje istraživača, pokazalo da se životni vijek smanjio kod gotovo svih vrsta koje su uzeli u obzir. To se odnosi čak i na tropsko drveće, a što je vidljivo iz studije objavljene u ožujku. Studija je dokazala i kako tropske šume gube sposobnost pohrane uglji-ka, a istraživanje objavljeno u svibnju kako šume na svjetskoj razini postaju niže i mlađe. Koautor dr. sc. Alfredo di Filippo sa Sveučilišta Tuscia u talijanskoj pokrajini Laciji prethodno je izvijestio kako se bukovim stablima sa svakim povećanim stupnjem temperature, prema gruboj procjeni, životni vijek skraćuje za 30 godina.

Dosadašnji projekcijski modeli često nisu u obzir uzima-li ove negativne trendove ili ih nisu mogli uzeti u obzir zbog dizajna, pojasnio je Brienenov suradnik prof. Manuel Gloor. Prema istraživačima Sveučilišta Leeds, to znači da su spome-nuti modeli bili netočni i previše optimistični po pitanju šuma

kao rezervoara ugljika i da treba hitno povećati napore u sma-njivanju stakleničkih plinova. Profesor atmosferske znanosti David Lee s engleskog Sveučilišta Manchester Metropolitan, koji nije sudjelovao u istraživanju, dodatno je pojasnio kako dosadašnji modeli predviđaju zadržavanje ili povećanje veliči-ne šume kao rezervoara ugljika, a ova je studija u suprotnosti s tim pretpostavkama te ideja da će se emisije fosilnih gori-va sigurno smanjiti sprječavanjem odšumljavanja ili sadnjom drveća ne stoji. Rezultati su dakle pokazali kako kraći životni vijek drveća znači i kraće vrijeme pohranjivanja ugljika, a time i manji kapacitet šuma na svjetskoj razini. Rezultati istraživa-nja nadalje upućuju da se smrtnost potencijalno dramatično povećava nakon što stablo dosegne maksimum rasta, a nakon što odumre, stablo polako oslobađa pohranjeni ugljik u formi metana i stakleničkog plina. Dio se ugljičnog dioksida pohra-njuje u tlo tijekom procesa raspada.

Suradnik u istraživanju dr. sc. Steve Voelker s Odjela okolišne i šumske biologije u gradu Syracuse (savezna država New York) tvrdi kako tamošnja istraživanja upućuju da trend uzrokuje i druge negativne posljedice za stabla. Primjeri su da stabla manje ulažu u obranu od bolesti i štetnih kukaca, stvaraju drvo manje gustoće s provodnim elementima koji su osjetljiviji na sušu i, jednom riječju, smanjuje im se otpornost.

Da ne treba gubiti nadu, tvrdi ekolog specijaliziran za šum-ske ekosustave Keith Kirby s Oxforda i stoji pri stavu kako re-zultati ne znače negiranje vrijednosti sadnje drveća u borbi protiv klimatske krize. Kirby i dalje zagovara borbu za očuva-nje postojećih šuma i sadnju novih te održivo gospodarenje. S time se svatko može složiti jer svi osjećamo kako blizina dr-veća čini razliku. Uz to, prema istraživanja, najveći rezervoar pohrane ugljika su oceani.

Utjecaj globalnog zatopljenja na životni tijek stabala

Brži rast – kraći život

Nedavna istraživanja dokazala su da drveće uslijed globalnog zatopljenja upija više ugljičnog dioksida (CO2) iz atmosfere. Ugljični dioksid potiče rast, ali brži rast, potvrdile su globalne analize, za stabla znači kraći životni vijek. To se negativno odražava na šume u svojstvu rezervoara ugljika.

Tekst: Marija GlavašFoto: internet

Današnja stabla brže rastu


Zaštita prirode

Završene ankete domicilnog stanovništva

Poruka s Dinare: „Čuvajte je kao oči u glavi!“

Početkom godine projekt „Dinara back to LIFE“ predstavio je svoj vizualni identitet putem društvenih mreža te zainteresirao domaće stanovništvo i širu javnost za restauracijske i društvene aktivnosti koje će se provoditi na dinarskom području. Zlatni i zeleni tonovi, obris planine i ptice dali su naslutiti kako je riječ o projektu kojim se žele pokrenuti važne promjene za prirodu i društvo od Knina do Trilja. Projekt je većim dijelom sufinanciran sredstvima osiguranim prijavom na natječaj europskog programa LIFE kroz koji Europska unija osigurava sredstva za projekte iz područja zaštite okoliša i prirode.

Tekst: Melani GlavinićFoto: „Dinara back to LIFE“

Ako prođete cestom kroz Ježević, srest ćete najmanje dvoje domaćih pastira koji na ježevićko suhopolje do-vode svoje stado na ispašu. Težak i zahtjevan posao, priznat će, ali svakodnevno ih uveseljava. Veće brige

tako odu u drugi plan. Većina njih čula je za projekt „Dinara back to LIFE“ na čijoj realizaciji surađuju stručnjaci iz različitih područja, a cilj im je obnoviti i održivo koristiti zarasle trav-njake dinarskog područja, ali i osvijestiti važnost i ulogu naše najviše planine i njenih velebnih travnjaka za biološku razno-likost. U projektnom su timu složni, oživjeti Dinaru i očuvati život na njoj moguće je jedino uz suradnju i podršku domaćeg stanovništva.

Dinara je ove godine doživjela medijski bum. Prvo se do-godio nesretni požar, potom je javnosti predstavljen prijedlog Zakona o proglašenju Parka prirode Dinara. Baš u to vrijeme, u javnosti se predstavio i projekt obnove, očuvanja i zaštite dinarskih travnjaka kao nositelja ekološke i biološke uravno-teženosti. Iako svjesni koliko je Dinara važna, ljudi često zane-maruju činjenicu da travnjaci ne pružaju samo lijep pogled, već su jako vrijedna i svrhovita sastavnica prirodnog ljudskog okoliša. Stariji sigurno pamte kako su ljeti odlazili na stanove te izvodili svoje blago na ispašu. Vjerojatno nisu razmišljali koliko, uz vlastitu korist, doprinose očuvanju bioraznolikosti travnjaka Dinare.

Dinarski travnjaci pravi su raj za ljubitelje i poznavatelje planinskog biljnog svijeta, ali su i dom brojnim ranjivim i ugro-

ženim životinjskim vrstama, posebice pticama koje zarasta-njem travnjaka gube svoja prirodna staništa i nestaju s naših prostora. Razlozi nestanka i zarastanja travnjaka ukorijenjeni su u društveni aspekt te su posljedica dugotrajnih nepovolj-nih okolnosti – rata, iseljavanja, odlaska mladog stanovništva, neisplativosti bavljenja poljoprivredom te sustavnog prelaže-nja radno sposobnog stanovništva iz primarnog sektora dje-latnosti u druge. Zapravo, nekadašnji način života na Dinari i tzv. transhumantno stočarstvo najviše je doprinosilo očuva-nju dinarskih travnjačkih prostranstava, a danas je takav način stočarenja gotovo nestao.

- Zapuštanje i zarastanje travnjaka izravna je posljedica na-puštanja stočarstva i tradicionalnih načina ispaše blaga. Jasno je stoga da ni u projekt njihove obnove i očuvanja nismo mo-gli krenuti bez podrške domaćeg stanovništva koje s Dinarom živi iz dana u dan. Kako bismo što jasnije približili koncept za-štite prirode i održivog razvoja, potrebno je upoznati domaće stanovništvo s projektom, saslušati njihove stavove, razumjeti ih, ali i uključiti zainteresirane za projektne aktivnosti. – rekao je voditelj projekta Tomislav Hudina.

Osim što su imali priliku sudjelovati u dosadašnjim aktivno-stima putem društvenih mreža, početkom ljeta dio domaćeg stanovništva sudjelovao je u ispitivanju stavova i mišljenja o vlastitom doživljaju i potencijalu Dinare, percepciji stočarstva i pčelarstva kao zanimanja, metodama obnove travnjaka, nji-hovim potrošačkim navikama i slično. Ispitivanje je provedeno

Pogled na južne obronke


Zaštita prirode

u gradovima i općinama koji su obuhva-ćeni projektom, a početkom rujna pred-stavljeni su rezultati ispitivanja dostupni na mrežnoj stranici www.dinarabackto-life.eu, a koji će služiti projektnom timu za prilagodbu nadolazećih aktivnosti.

Domaći će za Dinaru često reći da je majka svih planina, da je drugačija, surova i da je jedino oni koji žive s njom i od nje mogu najbolje razumjeti. Sto-ga ni ne čudi kako se ispitanici slažu da Dinaru smatraju dijelom svog identite-ta, neizostavnom kulturnom baštinom, mjestom za odmor, rekreacijom, pu-njenjem baterija ili pak osjećaju pove-zanost s njezinim krajolikom. Osim što doprinosi duševnom, fizičkom i duhov-nom zdravlju, većinu ispitanika Dinara nadahnjuje i inspirira. Gotovo svi ispi-tanici slažu se u jednom – Dinaru treba sačuvati za buduće generacije. Domaće se stanovništvo slaže, zadatak institucija i stručnjaka je očuvati Dinaru i raditi na zaštiti prirode. Ipak, da se o zaštiti priro-de ne brine na pravi način, pokazuje ne-povjerenje u javna tijela, kao i relativna skeptičnost prema institucijama Europ-ske unije.

Osim njene zaštite, rekreativnog, sportskog i turističkog potencijala, Di-nara ima potencijal prehranjivati i od-gajati generacije, baš kao što je činila stoljećima, ali je važno raditi. Suhe zime, vjetroviti dani i vrela ljeta te po mnogo čemu jedinstveno prirodno područje idealno je za vrijedne ljude koji pro-izvode vrhunske proizvode: dinarski med, sir i mliječne prerađevine, vino autohtonih sorti, likere i razne pripravke od trava karakteristične za ovaj kraj. Pre-poznavanje i važnost geografskog pori-jekla proizvoda, poštivanje tradicije, čak i osobno poznavanje proizvođača, lo-kalnom je stanovništvu važno. Domaće proizvode žele vidjeti u trgovinama, na tržnicama i internet prodaji, a za kvalite-tan su proizvod spremni dati i kunu više.

Iako domaće stanovništvo uglavnom reagira pozitivno na stočarstvo i pče-larstvo, a većina ih smatra isplativim i privlačnim, njima se ipak ne žele baviti. Nedostatak motivacije ili uvjeta, manjak vremena pa i nezanimljivost razlozi su zbog kojih domaće stanovništvo sve više zaobilazi te djelatnosti. Kako bismo ih motivirali i pružili podršku u razvija-nju vlastitog koncepta ili jačali njihove


Zaštita prirode

kapacitete, projekt će nastojati povezivati lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva, posebno stočare i pčelare. Osim što će se besplatno moći oglašavati na mrežnoj stranici pro-jekta, svi zainteresirani koji žele rasti i razvijati se imat će pri-liku sudjelovati na edukacijama i učiti kako svoje poslovanje učiniti održivijim.

- Kada je riječ o primarnim djelatnostima, ljudima treba dati vjetar u leđa. To je zbilja težak i hvale vrijedan posao. Potenci-jal proizvodnje na Dinari je velik, a tržište je gladno kvalitetnih domaćih proizvoda iza kojih stoji znanje i tradicija. Ispitivanje je pokazalo da ljudi cijene etiketu kvalitete proizvoda, a posto-tak onih koji razmišljaju započeti sa stočarstvom, pčelarstvom ili ljekovitim biljem, iako malen, nas veseli. Njih posebno že-limo istaknuti i potaknuti na korak naprijed. – dodao je Sven Ratković iz LAG-a Cetinska krajina.

Ključ velikog bogatstva Dinare upravo je raznolikost nje-nih staništa. Od ukupno osam stanišnih tipova prepoznatih kao prioritet očuvanja na području Dinare, čak su tri različiti tipovi travnjaka. Njihovo sustavno nekorištenje, posebno smanjenje ekstenzivnog stočarstva, tj. ispaše, svakim danom Dinaru sve više pretvara u neprohodnu šmriku čime gubi specifičnost pri-rodnih vrijednosti i raznolikosti. To se odražava i na usluge koje priroda pruža besplatno, a čovjek ih koristi. Također, ugrožene su i brojne vrste ovisne o suhim travnjacima koji im pružaju hranu i zaklon. Jednoznamenkaste brojke nekih ptičjih vrsta, poput ćukavice ili kratkoprste ševe, vezanih za Dinaru nisu ohrabrujuće, ali pozitivno je što većina ispitanika vidi problem u zarastanju travnjaka te shvaća važnost ovakvog projekta ob-nove i održavanja u korist Dinare, ali i njihove kvalitete života.

Koje su metode prihvatljive i najkorisnije u obnovi pojedi-nih travnjaka, pitanja su na koja će projektni tim uskoro dati odgovore i izraditi smjernice, no ako se pita ispitanike, oni podržavaju ispašu i ručno uklanjanje vegetacije, ali izražavaju negativan stav spram kontroliranog paljenja kojim bi se dinar-ski travnjaci oslobađali šikare. Ivan Budinski iz Udruge Biom komentirao je kako je ta negativna percepcija njemu dobro poznata i donekle razumljiva.

- Ljudi najčešće ne razumiju što znači kontrolirano paljenje, čuju riječ „paljenje“ i odmah su negativni jer razmišljaju o po-žaru i uništavanju prirode. Većina ljudi, pa tako i većina naših ispitanika, vjerojatno nije upoznata s prednostima kontrolira-nog paljenja koje se sustavno primjenjuje diljem svijeta. Ljudi su kroz povijest naučili da je vatra (naravno, u kontroliranim uvjetima) dobra. Pratili su kako nastaju požari nakon udara munje, kako ta opožarena zemlja postaje plodnija i kako ži-

votinje preferiraju ispašu na tim područjima. Kada govorimo o kontroliranom paljenju s ciljem održavanja dinarskih trav-njaka, govorimo o paljenju u strogo kontroliranim uvjetima, u suradnji s vatrogascima i uz sve ostale mjere opreza i osigura-nja. - kaže Budinski.

Da je projekt „Dinara back to LIFE” dobro osmišljen, po-kazuje zadovoljstvo gotovo svih ispitanika uz želje da se njime doprinese revitalizaciji čitavog kraja čiji je potencijal prepo-znat, ali samo ga rijetki održivo koriste. Pozitivni komentari i želja ispitanika da budu dio oživljavanja Dinare na ponos su projektnom timu koji je osim restauracijskih, osmislio i pri-premio čitav niz društvenih i edukativnih aktivnosti koje će se odvijati na projektnom području sljedeće tri godine. Domaće stanovništvo uskoro će moći posjetiti izložbu posvećenu živo-tu na Dinari, sudjelovati na besplatnim radionicama, doći na predavanja i informirati se o zaštiti prirode te pratiti istraživa-nja, rezultate i novosti. U sklopu projekta organizirat će se i volonterski kampovi i akcije, edukacije za vodiče u prirodi te korištenje električnih pastira.

Kada je projekt započeo, dočekan je s oduševljenjem, stoga ni ne čudi kako su kroz anketno ispitivanje nastavljeni pozi-tivni komentari poput: „Čuvajte nam Dinaru kao oči u glavi!“ / „Dinara je naše blago!“ / „Samo naprijed, čuvajmo prirodu – ona nadahnjuje.“ / „Svaki projekt očuvanja prirode i poticanja razvoja ovoga kraja je hvale vrijedan, ali uz savjetovanje s do-maćim stanovništvom.“ Oni svjedoče o tome koliko je zapravo Dinara važna za domaće stanovništvo te kako svaka pozitivna inicijativa i ideja zaštite i očuvanja prirode nailazi na potporu i odobravanje lokalne zajednice.

- Ovo je prvo ispitivanje u okviru projekta, a čiji nam rezulta-ti služe kao smjernice i polazna su točka za sve naše planirane aktivnosti s lokalnom zajednicom kojoj je u konačnici projekt „Dinara back to LIFE“ namijenjen. Tijekom provedbe projek-ta nastavit ćemo pratiti zadovoljstvo svih sudionika kako bi projekt bio što uspješnije i kvalitetnije realiziran. Puno smo na terenu pa i ovim putem pozivamo sve da dođu, upoznaju nas i da razmijenimo znanja. Naši ljudi imaju jako puno tradicijskog iskustva koje izrazito cijenimo, tako da je učenje obostrano. Također, po završetku projekta na isti ćemo način ispitati mi-šljenja stanovnika obuhvaćenih projektnim područjem kako bismo ocijenili jesmo li ispunili očekivanja lokalne zajednice. Svakako, to ne znači da završetkom projekta prestaje restaura-cija i održivo, savjesno korištenje dinarskih resursa. Na svima je nama odgovornost za budućnost naše Dinare – poruka je projektnog tima.

Dinarski pašnjaci


Ljekovito bilje

Uprošlosti su se u narodnoj me-dicini koristili samo nadzemni dijelovi crvotočine (danas se ne koriste), a od srednjeg vije-

ka upotrebljavaju se spore. Spore su se u srednjem vijeku rabile za postizanje pirotehničkih efekata (lako se zapale), a u tu se svrhu koriste i danas. Zanimljivo je da se spore koriste i u kriminalistici za otkrivanje otisaka prstiju. Nakon što se dugo trljaju, lijepe se za prste.

Rasprostranjenost i stanište: ra-sprostranjena je u Europi, dijelovima Azije, Amerike i južne hemisfere. Kod nas se može naći posvuda, česta je u crnogoričnim i mješovitim šumama. Dolazi uz rubove šuma, po vlažnim trav-njacima sve do pretplaninskog vegeta-cijskog pojasa. Voli vlažna i kisela tla.

Opis: crvotočina je zimzelena traj-nica, stabljika je duga 1 m i više, gusto pokrivena sitnim listićima. Iz stabljike izrastu sterilni (obavljaju fotosintezu) i fertilni (nose sporangije - nespolne rasplodne organe) ogranci. Sterilni

Ljekovita, pirotehnička i tehnička biljka

Služi za liječenje probavnih, dišnih, mokraćnih i spolnih organa

ogranci obrasli su gusto zavojito raspo-ređenim listićima. Na fertilnim ogranci-ma sporangiji su zbijeni u klasiće, tzv. strobiluse na dugim dršcima. Sporangiji su na dnu listića poredani kao crijep na krovu. Zreli sporangiji pucaju postran-ce i iz njih ispadaju spore nalik na zrn-ca brašna. Spore sazrijevaju u srpnju i kolovozu, iznimno u rujnu. U narodu ih često nazivaju vještičinim brašnom ili munjinim prahom jer prskaju svjetlećim iskrama kada ih se puše prema vatri.

Kemijski sastav: spore crvotočine sadrže oko 50 % masnog ulja, sterole (od 20 do 45 %), polisaharid sporonim (od 20 do 40 %), fitosterol, vosak, pro-teine, šećer (oko 3 %), smolu, spojeve aluminija i dušika, likopodin, glicerin i zasićene kiseline.

Ljekoviti dijelovi: za ljekovite svrhe koriste se spore, nadzemni dijelovi ne koriste se svježi i zeleni, već ih je po-trebno osušiti. U ljetnim mjesecima sa-biru se listići sa sporangijima, suše se na podlozi kako bi spore sazrele, a zatim se

iz njih istresu. Pridobiveni žuti prah lako prianja za predmete (koristi se za zaštitu pilula). Čuva se u dobro zatvorenim ta-mnim posudama.

Ljekovitost i upotreba: crvotočina ima vanjsku i unutarnju upotrebu. Crvo-točina je danas najznačajnija kod bolesti probavnih, dišnih, mokraćnih i spolnih organa. Spore se koriste prvenstveno izvana, imaju antibiotička svojstva i spo-sobnost koagulacije krvi. Prah spora naj-bolji je puder za rane. Prahom se liječe rane od ležanja i razna kožna oboljenja, ublažava bolove. Primjenjuje se za liječe-nje svih vrsta grčeva, rana, gihta, obolje-nja mokraćnih organa i bubrega. Iznutra se koristi protiv bolesti mjehura, osobi-to starijih osoba. Čaj umiruje bolove u mjehuru i bubrezima te otapa kamen-ce. Upotrebljava se kod gihta, reume, nadimanja, proljeva, želučanih i crijev-nih grčeva, spolnih bolesti, jetre, žutice, kroničnog zatvora i hemoroida. Čajem od suhih nadzemnih dijelova liječe se bolesti probavnih, mokraćnih, spolnih i dišnih organa, bolesti bubrega, kožna i zloćudna oboljenja. U veterinarstvu se koristi za povećanje otpornosti protiv bolesti i kao odlično sredstvo protiv ja-lovosti, vrtoglavice, oteklina zglobova, grčeva, metiljavosti, griže, zadebljanja očnih kapaka, vodenih i drugih bolesti.

Neželjeni učinci: u zelenim dijelovi-ma nalaze se različiti vrlo otrovni alkalo-idi i zato se ne koriste.

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet

Obična crvotočina, lat. Lycopodium clavatum L., pripada redu Lycopo-diales, porodici crvotočina, lat. Lycopodiaceae, ima ih oko 380 vrsta razvrstanih u pet rodova. Rodu Lycopodium L. pripada 200 vrsta. Kod nas dolazi pet vrsta među kojima je posebno značajna obična crvoto-čina. Za nju postoji čitav niz narodnih naziva.

Crvotočina

Žuti prah od sporaSpore se lijepe za prste i zapaljive su


Povijest

Godina je 1746. u malom ličkom mjestu Bunić nedaleko od Korenice i tek pristigli barun Laudon Gideon Ernest izdaje naredbu da se živi pijesci na sjeverozapadnom dijelu Krbavskog polja smire jer štete poljoprivredi. Bilo je potrebno pošumiti gotovo 700 ha od čega 310 ha crnim borom, a čak 340 ha netipičnom vrstom za ličko podneblje – hrastom lužnjakom. Eksperiment je u konačnici uspio i danas se možemo pohvaliti posebnim rezervatom šumske vegetacije koji plijeni svojom biološkom i ekološkom neobičnosti.

Laudonov gaj

Lužnjak s Krbavskog polja


Sjeverozapadni dio Krbavskog polja u Lici krije jednu malu, nazovimo je, ekološku tajnu. Naime, u šumi kod mjesta Šalamunić nalazi se prekrasna stara šuma hrasta lužnjaka koju zovemo Laudonov gaj. Teško ćete ju pro-

naći ako se baš s razlogom niste zaputili u tome smjeru, a malo je ljudi koji skreću s magistralne ceste Korenica – Udbina kako bi gledali šumu. Ipak, riječ je o posebnom rezervatu šumske vegetacije koji se prostire na 33,23 ha i koji prema svim eko-loškim prilikama ne bi trebao tamo biti. Naime, lužnjak je vrsta nizina i uvelike ovisi o podzemnim vodama koje proizlaze iz mreže malih rijeka kakve nalazimo u našoj Slavoniji, stoga je teško očekivati ovog šumskog gorostasa na nadmorskoj visini od 635 m.

No, na tom dijelu Krbavskog polja raste i više nego uspješ-no, a stari je hrastik još 1965. godine zaslužio da ga se stavi pod poseban rezervat gdje plijeni svojom neobičnošću i im-pozantnošću.

Ali kako to da se lužnjak uspio razviti na nekom od ličkih polja te doživjeti veliku starost? Za odgovor na to pitanje

moramo se vratiti u prošlost, točnije u 1746. godinu kada je kumpanijski zapovjednik u Buniću, general Laudon izdao na-redbu da se živi pijesci Krbavskoga polja pošume kako bi se stanovništvu olakšala poljoprivreda. Bio je to smišljen potez koji je, kada gledamo iz današnjih okvira, bio i više nego revo-lucionaran.

General Laudon, pravim imenom barun Laudon Gideon Ernest, rođen je 2. veljače 1716. godine u Tootzenu u Litvi u škotskoj plemićkoj obitelji. U Bunić stiže kao major u ličkoj re-gimenti i već je po dolasku zatekao plan i tehniku pošumljava-nja smirivanja živih pijesaka koji su stvarali goleme probleme životu i poljoprivredi plodnog Krbavskog polja. Ambiciozni plan izradio je Šumarski ured I ličke pukovnije prema kojem je oko 700 ha trebalo pošumiti hrastom lužnjakom i crnim bo-rom.

Nakon dolaska u Bunić, major Laudon, koji će kasnije po-stati general, obišao je cijelu okolicu te se odmah zainteresirao za dinamiku živih pijesaka koje su austrijski šumari zvali Flug-sand ili leteći pijesci. Uskoro je naredio pošumljavanje cijelog

Hrastovi u Laudonovom gaju


Povijest

područja od gotovo 700 ha koje je započelo 1746. godine. Za pošumljavanje su korištene sadnice hrasta lužnjaka sađene u jame dubine 1 metra koje su punjene humusom iz obližnjih šuma, a posađeno je 10 000 sadnica po hektaru. Način po-šumljavanja propisan je i obavljan prema vojničkom ustroju. Kasnije, za vrijeme vojne uprave, nasadi su proširivani crnim borom, metlikom i bagremom te je na kraju od ukupne po-vršine 310 ha bilo pod crnim borom, dok je 340 ha bilo pod hrastom lužnjakom.

Zapisi o Laudonovom gaju sežu u 1886. godinu i to, na-ravno, u šumarskom listu u kojemu profesor Vladimir Kiseljak iz Križevaca s oduševljenjem piše, ali i upozorava:

“Laudonov gaj u Krbavskoj dolini nedaleko Bunića nosi ime slavnog generala Laudona, koji ga je, bivši još kapetan u kra-jini oko 1750. god., zasadio. Taj gaj zaprema 400 jutara, te je čisti hrastik, zasađen u obliku postavljene i spremne vojske, tu je prednji odjel predstavljajuć i straže, zatim savezna poveća šuma (pričuva), a to bi značilo jezgru vojske, napokon dođe u stanovitoj udaljenosti u nekom redu opet hrašće kao posljed-nji odjel. Vidi se ukus i strogi red vojnički koji je tada valjao za šume. Žali bože da tome danas nije tako. Taj je gaj segregacijom pripao imovnoj obćini otočkoj, te strada od silne krađe i nava-le ljudi i marve. Za primjer neka bude spomenuto da je samo lanjske godine bilo 758 prijavnica o vrhu šumskih krađa po lu-garu otkritih, a da je u istinu preko 1 000 komada hrastovih sta-bala ukradeno. Po naravi lagano sipko i pjeskovito tlo, tako re-koć čista pjeskulja preobrati se haranjem šuma u čistu pustoš. Tako je dobra polovina te površine, dakle 200 jutara tla pje-ščara ili ti pržina kako je narod zove, ta na kojoj za žege ni travka ne stoji. Za bure uzvitla opet vjetar taj sitni pijesak tako jako da ga raznaša po Krbavskoj dolini, sve do Korenice na 15 km daljine. Uoči te velike pogibelji koja prieti krbavskoj inače plodnoj i marljivo obrađenoj dolini, širenjem i povećanjem te pješčare, moralo bi se najozbiljnije nastojati i to što skorije da se zasadi prikladnim biljem. Za tako pusta i pjeskovita mjesta bezuvjetni crni bor najpogodniji je i najprikladniji. To dokazu-ju doduše u neznatnom opsegu, izvedeni radovi sa crnim bo-rom tik Laudonovog gaja, te je država jošte prije segregacije počela saditi i vezati ovo tlo, pa da se nastavilo bilo bi uspje-

običnog graba (Epimedio-carpinetum betuli). Sama kultura hrasta lužnjaka po sastavu prizemnog rašća koje je oskud-no diferencijalnim vrstama najviše se približila zajednici hrasta lužnjaka s ve-likom žutilovkom (Genisto elatae-Quer-cetum roboris). Iako ispod hrastova i na čistinama nalazimo gust ponik i pomla-dak, on već nakon 2 - 3 godine propada tako da mladog naraštaja hrasta lužnja-ka gotovo da i nema. Rubne dijelove i čistine zato naseljava crni bor kao pio-nirska vrsta sa susjednih kultura.

Možda nije loše istaknuti i to kako ti-jekom našeg posjeta, a to je bilo krajem srpnja, nismo primijetili napad hrastove mrežaste stjenice. To je za sada dobro, ali je pitanje što će se dogoditi ako ovaj

ha, da nema poteškoća koje prijete kulturam od ljudi i marve. Drugu nepriliku toj dolini prouzrokuje neka voda zvana Velika jaruga, koja sa sjeverne strane opkoljuje taj Laudonov gaj, a izvire nedaleko Bunića. Za žege usljed ljeta presahne ta odto-ka, a kad što poplavljuje cielu dolinu.”

Danas u park-šumi Laudonov gaj, koja je prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićena na površini od 33,23 ha, imamo 518 starih stabala hrasta lužnjaka prsnoga promjera 57 - 153 cm i visine 8 - 26 metara.

S fitobioklimatskog gledišta park-šuma nalazi se u zoni koju karakterizira klimazonalna zajednica hrasta kitnjaka i

Laudon Gideon Ernest

Dimenzije ovih ljepotana su impozantne


Povijest

štetnik stigne u već oslabljenu lužnjako-vu sastojinu.

Zaštićeni dijelovi prirode, kao što je i park-šuma Laudonov gaj, mogu se koristiti isključivo na strogo kontrolirani i usmjereni način. Potrebno je ograniča-vati klasični način turizma, a prednost davati izletničkom, seoskom, znanstve-no-rekreativnom, znanstveno-istraži-vačkom, edukativnom i sl. turizmu za što postoje velike mogućnosti jer se svi ti oblici turizma u praksi isprepliću i na-dopunjuju. Blizina Nacionalnog parka Plitvička jezera omogućuje organiza-

Legenda o krbavskoj bitciUz žive pijeske veže se legenda koja se dugo prepričava ovim krajevima.

Krbavska bitka koja se zbila 9. rujna 1493. godine između slabo naoružane hrvatske vojske pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina i turske voj-ne sile koju je predvodio bosanski sandžak beg Hadum Jakub-paša vodila se upravo na prostoru Krbavskog polja. Ban Derenčin, uvjeren u snagu svojih suboraca, nametnuo je bitku na otvorenom polju, ali je taktičkim manevri-ma Jakub-paša uspio opkoliti hrvatsku vojsku i postići premoć. Legenda kaže kako se u ključnom trenutku bitke digao vjetar noseći pijesak ravno u oči hr-vatskoj vojsci. Bitka je završila potpunim porazom hrvatske feudalne vojske, što je umnogome utjecalo na buduća povijesna zbivanja.

ciju svakodnevnih izleta, a uz dodatna ulaganja u seoski turizam, moglo bi se iz ovoga, za sada zabačenog dijela Like, stvoriti ugodno mjesto za odmor.

S obzirom na značajnu biološko-eko-lošku, krajobraznu i povijesnu važnost Laudonovog gaja, on svakako zaslužuje cjelokupan interdisciplinarni pristup va-lorizacije koji mora obuhvatiti biološke i vrtno-arhitektonske sadržaje i elemen-te kojim će se cijelo zaštićeno područje dići na višu razinu, a kojom će se, s dru-ge strane, omogućiti obnova i zaštita fenomena zbog kojeg je Laudonov gaj dobio razinu zaštite kakvu i zaslužuje.

Pomlatka ima, ali se već nakon nekoliko godina osuši

Razvijena sastojina najbliža je zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom


Gljive naših krajeva

LJubičastu gljivicu prvi je opisao engleski botani-čar William Hudson 1778. godine i dodijelio joj znanstveni naziv Agaricus amethystinus. To je vrijeme početka taksonomije u mikologiji pa je

većina stapčara s listićima bila smještena u ovaj rod. Danas je Agaricus rod s relativno malim brojem vrsta (pečurke), a kao i brojne druge, ljubičasta gljivica premještena je u drugi rod. Premjestio ju je engleski botaničar i mikolog Mordecai Cu-bitt Cooke 1884. godine. Ime roda laccata dolazi od perzijske riječi koja znači lakirano, a ime vrste amethystos od starogrč-kog sa značenjem neotrovno. Osobito je zanimljiv engleski naziv ove vrste - amethyst deceiver u kojemu ametist znači varalica, a što upućuje na promjenu boje tijekom životnog ciklusa.

Rasprostiranje i stanište: česta je gljiva listopadnih i šuma četinjača umjerenog pojasa Europe, Azije, Srednje Amerike i istoka Sjeverne Amerike. Nalazi se u vlažnim tlima. Ektomiko-rizalna je gljiva koja se najčešće nalazi uz bukve u većem bro-ju, ali može doći i uz druge listače kao što je hrast i četinjače. Odgovara joj vlažno tlo. Najčešće dolazi u većem broju.

Opis: ljubičasta boja klobuka, listića i mesa s vremenom blijedi. Klobuk je u mladosti konveksan, a s vremenom se

Česta i lijepa ljubičasta gljivica

Plijeni pozornost svojom bojomLjubičasta gljivica, lat. Laccaria amethystina (Huds.) Cooke, malena je stapčara ljubičaste boje koja bli-jedi s vremenom. Jestiva je, ali ne i odviše dobrog ukusa ni kvalitete pa se priprema s drugim vrstama gljiva. Ova je vrsta gljive osobito sklona pohranjiva-ti otrovni arsen iz zagađenog tla. Hrana je ličinkama i muhama.

Miris i okus: ni miris ni okus nisu izraženi. Miris je ugodan, a okus je po gljivama ili orašastim plodovima.

Vrijeme nalaženja: od ljeta do kasne jeseni, odnosno s po-četkom u lipnju i završetkom u studenom. Najlakše ih je uočiti ako rastu u mahovini.

Jestivost: prema većini izvora, jestiva je gljiva, za neke uvjetno jestiva. Za veliki broj gljivara nije izrazito cijenjena i zato se priprema s drugim vrstama gljiva u juhama, gulašima ili umacima. Zadržava boju i nakon kuhanja. Pohranjuje otrov-ni arsen u sebe i zato se mora brati na nezagađenim mjestima.

Slične gljive: oblikom su joj slične druge jestive vrste iz roda Laccaria koje su većinom smeđe boje, npr. crvenkasta gljivica, lat. Laccaria laccata. Slična joj je ljubičasta koprenka, lat. Corti-narius violaceus, koja je također čitava ljubičasta i jestiva je, a od ljubičaste se gljivice razlikuje po tome što joj je klobuk prekri-ven pahuljastim ljuskicama, a stručak u načelu deblji. Otrovnu zemljastu cjepaču, lat. Inocybe geophylla var. Liliacina, najlakše je razlikovati od ljubičaste gljivice po tome što pod ljubičastim klobukom ima listiće krem boje sa sivim odsjajem ili smeđe kod zrelih primjeraka. Otrovna ljubičasta šljemovka, lat. Mycena pura, u početku ima zvonolik oblik klobuka, rebrasti rub, a listići ne odgovaraju boji klobuka, već su svjetliji.

Tekst: Marija GlavašFoto: internet

izravnava, promjera je od 2 cm do 5 cm. Kada je vrijeme vlažno, klobuk i stručak su ljubičaste boje, a kada je suho, poprimaju bjeličasto sivu boju. Listići su široki, rijet-ki i spuštaju se po stručku, među onima koji se pružaju cijelom dužinom nalaze se kratki listići koji se pružaju od ruba klobu-ka. Spore su kuglaste s bodljama, a otisak spora je bijele ili blijedo ljubičaste boje. Stručak je bez prstena, gust, ravan ili po-vijen, vlaknast i žilav, tanak, širine od pola do 1 cm, visine od 5 do 10 cm i s bijelim ljuskicama. Meso je vrlo tanko, ljubičasto ili bijelo s ljubičastim odsjajem. Zreli pri-mjerci ljubičaste gljivice poprimaju sme-đu boju.

Grupa ljubičastih gljivica

Ukras prirode


SOVA„Velike ima oči,lovi rado baš po noći.Poslije svakog dobrog lovaspavati ide…Sova.“

Priredila: Ljilja IvkovićDV “BUKOVAC”, ZAGREBIme i prezime djeteta: Eva Körmendy, 6 godinaOdgojiteljice: Snježana Osić Sadžak i Monika GudlinKomentar djeteta: „Ja znam gdje sova živi, u šumi, ali nekada ide na izlete izvan nje!“

DV “DUGA RESA”Ime i prezime djeteta: Nikol Šepčić, 5,8 godinaOdgojiteljica: Magdalena KoturKomentar djeteta: „Sova dolazi po noći i urliće hu, hu, hu. Ima velike crne oči, okrugla je i ima žuti kljun.”

DV “JOSIPDOL”Ime i prezime djeteta: David Grdić, 6,6 godinaOdgojiteljice: Marica Ševrović i Anita BlaškovićKomentar djeteta: Fran Paušić (6,6 godina): „Sova po noći lovi. Sovi je dan noć, a noć dan.“


DV “GUSTAV KRKLEC”, KrapinaIme i prezime djeteta: Marko Pavlović, 6,5 godinaOdgajateljice: Božena Kavać i Mirjana GumbasKomentar djeteta: „Sova ima jako dobar sluh i kreće se po zvuku.“

DV “ZAPRUĐE”Ime i prezime djeteta: Nina Zrnc, 5,9 godinaOdgojiteljice: Katarina Matić Stanić i Diana BačićKomentar djeteta: „Sova je bila gladna pa je gledala ima li negdje hrane.”

DV “VEDRI DANI”, ZAGREBIme i prezime djeteta: Marko Labar, 5,8 godinaOdgajatelji: Davorka Gorjanec i Vlatka MiloševićKomentar djeteta: „Sove najbolje vide, a dobro i čuju. Po danu odmaraju, a noću love. Imaju velika krila. Najdraža sova mi je ćuk.“

DV “POTOČNICA”Ime i prezime djeteta: Nika Ivić, 6,5 godinaOdgojiteljice: Suzana Gojsević i Slavica TrčakKomentar djeteta: Pavle Cvitković (6,5 godine): „Sova dobro vidi po mraku i ima jako pametan mozak pa i ja želim takav mozak.“

DV “ZVONČIĆ”, OzaljIme i prezime djeteta: Iva Šesto, 6 godinaOdgojiteljice: Ana Golik i Ivana ŠaflinKomentar djeteta: „Ja ponekad po noći čujem sovu kako huče. Sigurno tada lovi miševe.“


Documents

Aktualno Uspješno obavljen FSC auditcasopis.hrsume.hr/pdf/287.pdf · 2020. 10. 28. · lužnjaka, lat. Quercus robur L. Za to su korištene kontejnerske sadnice starosti 2 + 0, a