Aktualno Rad od kuće - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/282.pdfali u promijenjenim okolnostima, izvan ureda. Rad od kuće novost je za sve nas, ali jedini način da u ovim okolnostima

BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 282 | Godina XXIV. | Zagreb, lipanj 2020. | ISSN 1330-6480

Aktualno

Rad od kuće

Izdvajamo...

Sadnja u UŠP VinkovciZlatna žuticaStručna praksa na Šumarskom fakultetu

Dinara back to LIFE Umjetni listProljetni požari

Aktualno

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković - Vatromet | Zadnja stranica: Marinko Bošnjaković - Skriveno cvijeće

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj3 Ideje za proizvode od drveta

4 Hrvatske šume prihvatile svjetski trend

7 Radovi na uzgajanju i uređivanju šuma nužni su za opstanak naših šuma

9 Kako je izgledala zamišljena budućnost šumarstva 2003. godine?

12 UŠP Buzet zadovoljna do sada učinjenim

14 Borba za spas poljskog jasena i njegova staništa se nastavlja

17 Vinkovačka podružnica posadila rekordnih 470 000 sadnica u prvom kvartalu ove godine

18 Razvoj i provedba stručne prakse na studijima Šumarskog fakulteta

20 Sve požare dojavili zaposlenici Hrvatskih šuma

23 Hrvatska - mala zemlja velike biološke raznolikosti

25 Lijepa umjetnost otporna je na sve

27 Moguće rješenje globalnog zatopljenja

29 Želimo oživjeti dinarske pašnjake!

32 Zastrašujući i očaravajući tuneli

34 Regionalni park Mura – Drava

36 Biljka sposobna preživjeti radijaciju

39 Crna joha je ljekovita, pionirska i medonosna biljka

40 Proljetni Muški bunar očima Gorana Dorića

42 Uvjetno jestiva, blagog okusa

43 Lipa


Zanimljivosti

na njega, reagirat će promjenom boje što ga čini korisnim u testovima izvan laboratorija.

3. Ambalaža za kozmetiku od drvene mješavineFinska tvrtka Sulapec razvila je materijal od mješavine

drvnih ostataka s dodatkom razgradivih ljepila koji služi kao zamjena za plastičnu ambalažu u farmaceutskoj i kozmetič-koj industriji. Ideja je potekla od dvije biotehničarke koje su primijetile kako im je kupaonica puna plastične ambalaže te da uglavnom s tom ambalažom pune kontejner s plastičnim otpadom. Njihovi su proizvodi biorazgradivi, no za kvalitetom plastične ambalaže ne zaostaju niti malo. Materijal koji su ra-zvili može doći u bilo kojem obliku i u bilo kojoj boji i teksturi, a ono što je najvažnije, cjenovno joj može konkurirati ako po-tražnja bude na razinama one koju ima plastična ambalaža.

4. Etanol iz piljevineOvaj je proizvod možda i najzanimljiviji jer ako zaživi, ticao

bi se gotovo svih ljudi na planeti. Finska tvrtka Cellunoix Fac-tory već nekoliko godina proizvodi etanol iz piljevine! Proces započinje odvajanjem lignina od celuloze te oslobađanjem šećera iz celuloze koji se nakon toga miješaju s kvascima te naposljetku pretvaraju u 90 %-tni alkohol etanol. Njegova upotreba je višestruka, a u oko upada mogućnost korištenja kao pogonskog goriva u automobilima. Kapacitet njihove tvornice je 10 milijuna litara godišnje i to je prva industrijska proizvodnja etanola iz drveta u svijetu.

5. Novi potpuno obnovljivi tetrapakTetra-Rex je na tržište izbacio potpuno obnovljivo karton-

sko pakiranje. Iako izgleda kao tipično kartonsko pakiranje s plastičnim čepom, njegovi plastični dijelovi izrađeni su od plastike iz biljnih materijala napravljenih od polimera iz eta-nola dobivenog od šećerne trske. Ovaj proizvod certificirao je i FSC. Svim materijalima ugrađenima u tetrapak može se pra-titi trag i dokazati da su korišteni iz obnovljivih izvora. Za sada je proizvod prepoznao mali broj tvrtki za pakiranje mliječnih proizvoda, no ekološki proizvodi sve su traženiji tako da za ovaj proizvod postoji perspektiva.

Katalog buduće šumske bioekonomije projekt je Finske šumarske udruge osnovane 1877. godine kako bi promijeni-li tadašnje loše stanje finskih šuma. Finski su šumari od tada napravili dobar posao jer su danas finske šume poznate po svojoj ljepoti i potrajnom gospodarenju. Od osnutka Finska šumarska udruga radi na otvorenoj komunikaciji o koristima industrijske uporabe, kao i koristima za društvo te promiče održivo i odgovorno šumarstvo. Pozivnica za ovakvim obli-kom komunikacije odaslana je i izvan granica Finske svima koji propitkuju ideje kako uspješno uskladiti ekonomiju sa zdravim prirodnim okolišem.

Proizvodi za budućnost

Ideje za proizvode od drvetaKatalog buduće šumske bioekonomije zanimljiv je projekt iza kojeg stoje Finska šumarska udruga, a bit mu je da putem indeksa na internetu prati zanimljive proizvode bazirane na zelenoj tehnologiji te najnovije proizvode od drveta. Ono što im je zajedničko jest da su svi proizvodi napravljeni od drveta ili materijala koje možemo naći u šumi.

Finska šumarska udruga napravila je internet stranicu koja pomoću raznih indeksa prati razvoj najnovijih proi-zvoda baziranih na drvu ili materijalima iz šume, nazva-nu Katalog buduće šumske bioekonomije. Ovdje se ne

radi samo o ekološkim proizvodima napravljenim od biljaka, već o pravim inovacijama koje imaju potencijal postati tržiš-no isplativima, a korisni su za razne sektore. Katalog ih naziva proizvodima i uslugama „šumske bioekonomije“ ističući nji-hovu tržišnu strukturu koja se izvrsno uklapa u prirodu umje-sto da ju narušava.

O nekima od njih već smo pisali u našem časopisu, no neki od tih proizvoda i za nas su bili otkriće.

1. Mikročip od drvetaZnanstvenici sa Sveučilišta u Wisconsinu u suradnji s Labo-

ratorijem američkog odjela za poljoprivredne i šumske pro-izvode razvili su poludirigirani mikročip koji koristi potporni sloj napravljen od drveta. Obično su potporni slojevi naprav-ljeni od nerazgradivih, često i otrovnih materijala, no ovaj čip koristi materijale dobivene iz drveta koje nazivamo celulozni nanofibrili, a koji su u potpunosti razgradivi.

2. Nanocelulozni film za medicinska testiranjaIsti materijal korišten u razvoju razgradivog čipa koristi se

i za ovaj proizvod. Polimerni i plastični filmovi koji se koriste za laboratorijska testiranja u medicini mogu u potpunosti biti zamijenjeni ovim proizvodom kojeg je razvilo finsko Sveuči-lište Aalto. Osim što je ekološki prihvatljiv, može se koristiti u različitim vrstama uporaba i testiranja. Obloga ovog mate-rijala jest vodootporna, a može joj se mijenjati i elektricitet. Obloga također sadrži antitijela i kada se testni uzorak postavi

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, internet

Biomasa kao sirovina za etanol

Mikročip od drveta

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.

Aktualno

Pandemija koja je u rekordnom roku poharala cijeli svijet uvela je u poslovanje neke trendove koji su još do jučer bili nezamislivi. Rad od kuće u Hrvatskim šumama nikada nije bio razmatran kao opcija, no nove okolnosti natjerale su tvrtku na ovaj eksperiment koji se u velikome dijelu pokazao uspješnim.

Rad od kuće

Hrvatske šume prihvatile svjetski trend

Pojedini eksperimenti mogući su jedino ako te natjera viša sila, a upravo je jedan takav uspješno proveden u tvrtki Hrvatske šume koja je zbog pandemije korona-virusa bila prisiljena naći nove načine kako omogućiti

djelatnicima u vrijeme izolacije da nastave raditi svoj posao. Rad od kuće nametnuo se kao jedino racionalno rješenje te je uz potporu informatičke službe Hrvatskih šuma u rekordnom roku napravljen sustav koji je omogućio dijelu zaposlenika da svoje radne obaveze rješavaju iz sigurnosti vlastitoga doma.

Rad od kuće u svjetskoj praksi nije nikakva novost, no niti blizu nije bio prakticiran kao u vrijeme pandemije. Brojne tvrt-ke prihvatile su taj trend i, kako za sada stvari stoje, taj bi trend mogao postati praksa. Pokazalo se kako rad od kuće donosi tvrtki brojne uštede koje u vrijeme smanjenih gospodarskih aktivnosti te najava kako svijet glibi u novu svjetsku krizu nisu zanemarive.

Iako se na prvi pogled može reći kako rad od kuće u tvrtki poput Hrvatskih šuma nema smisla, pokazalo se da veliki su-stav, kakav Hrvatske šume d.o.o. definitivno jesu, ima golemi prostor upravo za organizaciju posla na daljinu. Jasno je da se gospodarenje šumama mora vršiti in situ te da sjekači i lugari moraju biti u šumi, no što je s administrativnim osobljem ili

inženjerima koji rade unutar stručnih službi poput rukovodi-telja, stručnih suradnika i dr. Nemali broj djelatnika započeo je karijeru u jednoj od 169 šumarija te su u blizini mjesta rada sa-gradili svoj dom. No, kako im je karijera napredovala, dio njih otišao je na radna mjesta u podružnice, dok su neki karijeru nastavili u Direkciji.

Ti djelatnici svakoga dana putuju na posao po 30, 40 pa i više kilometara, a troškove puta na posao i s posla, prema Kolektivnom ugovoru, snosi poslodavac.

Omogućivši tim djelatnicima rad od doma, uštede koje tvrtka ostvaruje samo na prijevozu su goleme.

Da pozitivan stav prema radu od kuće bude u potpu-nosti koristan, trebalo je vidjeti koliko su radnici koji rade od doma zadovoljni ovakvom radnom situacijom. Kako stvari stoje, veliki broj djelatnika iskazao je zadovoljstvo ponuđe-nim mogućnostima, pogotovo djelatnici koji imaju dovoljno odraslu djecu.

Među djelatnostima koje se mogu obavljati na daljinu jesu i ljudski potencijali kojima se u Direkciji bavi Marina Bogatić, viši stručni suradnik. Prema njezinim iskustvima, novi način rada dobro će doći i tvrtki, ali i dijelu radnika koji po prirodi posla mogu koristiti tu pogodnost.

Tekst: Goran VincencFoto: internet


Aktualno

- Izvanredno stanje zbog pojave koronavirusa i potresa u Zagrebu dovelo nas je u situaciju u kojoj je bilo potrebno pro-naći način da poslove svog radnog mjesta obavljamo i dalje, ali u promijenjenim okolnostima, izvan ureda. Rad od kuće novost je za sve nas, ali jedini način da u ovim okolnostima izvršavamo svoje radne zadatke. Za rad od kuće nije potrebno mnogo opreme, tek računalo, mobitel i internetska veza, ali je potrebno shvatiti da rad od kuće nije plaćeni dopust, već treba uvesti samodisciplinu te se znati dobro organizirati. Ako smo organizirani, i ostali ukućani, kao i djeca prilagodit će se situaciji i shvatiti da „iako je mama doma, ipak radi“. - kaže Bo-gatić pa nastavlja:

- Velika prednost rada od kuće je ušteda vremena koje ina-če trošimo na putovanje na posao i s posla, a koje možemo puno kvalitetnije iskoristiti s obitelji, a ujedno je i ušteda troš-kova prijevoza koje isplaćuje poslodavac, što nije zanemarivo. Rad od kuće mogao bi dugoročno pridonijeti smanjenju troš-kova za poslodavca uz istu ili čak veću učinkovitost u obavlja-nju poslova zbog smanjenja stresa kojem smo izloženi u ure-du te zbog veće sigurnosti koju osjećamo jer su djeca u našoj neposrednoj blizini. - objašnjava Bogatić.

- Ako bi se rad od kuće omogućio i nakon što ove izvan-redne okolnosti završe, mogao bi pridonijeti većem balansu između privatnog i poslovnog života što će rezultirati većem zadovoljstvu radnika i boljoj radnoj učinkovitosti, a samim time bi i poslodavac mogao profitirati. - zaključuje za kraj Ma-rina Bogatić.

Da je rad od kuće moguć uz kombinaciju s odlascima na teren te povremenim dolascima u tvrtku, tvrdi i rukovoditelj Službe za uređivanje šuma Dubravko Janeš.

- Sam početak rada od kuće predstavljao je u početku veliku promjenu, nema svakodnevnog odlaska na posao, nema direk-tnog kontakta sa suradnicima u Službi, kao ni mogućih potreb-nih odlazaka na teren, sastanaka ili drugih obveza u Ministar-stvu poljoprivrede ili Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Nakon kratke prilagodbe, sav posao obavljao sam od kuće kao i u službenim prostorijama, a u poduzeće sam odlazio

samo zbog potrebnih sastanaka s Upravom Društva ili rješa-vanja obveza koje nisam mogao riješiti kod kuće. Olakotne okolnosti bile su i manje obveza i sastanaka u ministarstvima, odnosno i ta korespondencija odvijala se putem računala i mobitela.

S obzirom na to da živim u obiteljskoj kući u kojoj ima do-voljno prostora, nemam problema s prostorom, a obitelj se ubrzo navikla da iako sam kod kuće, zapravo me nema. Obav-ljanje poslova od kuće nije ostavilo traga na njegovoj kvaliteti što se tiče uredskog posla, međutim, pošto posao zahtjeva i terenski dio, kao i obilazak Odjela za uređivanje šuma, taj dio, unatoč tome što je sada sezona završnih radova na izradi šum-skogospodarskih planova, nedostaje i morat će se obaviti čim se za to stvore uvjeti. Da sve dobro funkcionira i da se svi rado-vi obavljaju kvalitetno i odgovorno, najveći dio zasluga pripa-da svim mojim suradnicima koji su se također u vrlo kratkom vremenu prilagodili novonastalim uvjetima. - rekao je Janeš.

Kako bi rad od kuće bio učinkovit, potrebno je uskladi-ti poslovne obaveze s obiteljskim obavezama, a tu se javljaju problemi, pogotovo s roditeljima koji imaju malu djecu kojoj je teško shvatiti da „mama i tata moraju raditi“. Stoga su dje-latnici koji su tijekom pandemije radili od doma morali s uku-ćanima podijeliti obaveze.

- Kao majka vrtićke djece rad od kuće bio je ipak u početku malo otežan, ali u dogovoru sa suprugom organizirali smo se tako da ja radim od 7 do 15 sati. Suprug, kao privatnik, sve svoje obaveze prebacio je u popodnevne sate i preuzeo sve obaveze oko djece dok sam ja na „radnom mjestu“.

Preko državne geodetske uprave kao ovlaštenom geodet-skom izvoditelju već od ranije omogućeno nam je preuzima-nje podataka potrebnih za izradu digitalnih elaborata i sama izrada elaborata putem interneta. Nedostatak je jedino bio što nisam imala pored sebe printer i skener. Za mene neka kombinacija rada od kuće i rada u tvrtki ne bi bila loša opcija u budućnosti, naravno ako su djeca u školi i vrtiću. - kaže nam Aneta Mijatović–Mukavec, geodeta u Odjelu za uređivanje šuma u UŠP Sisak, a s njom se slaže i njezina kolegica Nada

Cavrić koja radi na mjestu samostalnog taksatora u UŠP Sisak:

- Imam dijete predškolske dobi koje-mu je najteže bilo prihvatiti činjenicu da je mama doma, a ne igra se s njim. To je trajalo nekoliko dana dok nije shvatio da to tako mora biti. Suprug mi je bio potpo-ra, razumije što je posao i koje su radne obaveze. Isto tako, nedostajao mi je prin-ter, moje bilješke i slično. Najveći problem mi je predstavljala internetska veza jer se u određenom dijelu dana, od nekih 10 pa do 13 sati, sve jako sporo odrađivalo.

Unatoč tome, rad od kuće bio je zani-mljivo iskustvo i voljela bih da mi i ubu-duće ostane mogućnost da se spojim od kuće na svoje računalo jer će se ove godi-ne odužiti terenski radovi (ako ih uopće i stignemo napraviti), a rok za predaju pla-nova sljedeće godine bit će kratak.


Aktualno

Sličnog su razmišljanja i djelatnici u drugim podružni-cama te je dobar dio njih zainteresiran za nastavak rada od doma. Rukovoditeljica Odjela za plan i analizu u UŠP Zagreb Ružica Pavelić prenijela nam je svoja iskustva:

- Što se tiče rada od kuće prvo bih pohvalila našu infor-matičku službu. U vrlo kratkom vremenu osposobljeno mi je privatno računalo, a poslije sam dobila službeno prijenosno računalo. Imam tu sreću da imam kuću, a samim time i više prostora te mi nije bio nikakav problem osigurati radni pro-stor i uvjete rada. Kako ja radim u Plansko-analitičkom odjelu i koristim više službenih programa poput GPP-a, PPU-a, PPI-a, Hs PRO-a, KPR-a, PIN-a, FIN-a i dr., mogu reći da sam sve pro-grame bez ikakvih problema otvarala i koristila podatke, tek mali problemi bili su s FIN-om, no to je riješeno suradnjom s djelatnicama Financijsko-računovodstvenog odjela. Pošto neki PDF-ovi imaju i preko 100 stranica iz kojih upisujem po-datke u naše analize, tu mi je bilo malo teže, ali ne i nemo-guće, stoga mogu reći kako se posao bez problema mogao odrađivati od kuće. - govori Ružica Pavelić. O problemima teh-ničkoga tipa Pavelić kaže:

- Ponekad je između 10 i 14 sati dolazilo do pucanja inter-netskih veza. Nakon 14 sati i vikendima nema nikakvih pro-blema, što mi je opet omogućavalo da raspodijelim vrijeme kako mi odgovara. Imamo i komunikacijske alate i, naravno, možemo komunicirati slikom i chatom, a i mobitelom. Redo-vito sam komunicirala sa šumarijama i drugim odjelima u po-družnici, kao i s drugim podružnicama unutar sustava Hrvat-skih šuma te slala upute pisano i usmeno. - objašnjava Ružica Pavelić pa zaključuje:

- Nikakvih značajnih problema nije bilo. Zato sam mišlje-nja da se neki poslovi mogu i ubuduće odvijati od kuće i po potrebi doći u ured. Samim time poduzeće bi uštedjelo na pri-jevozu na i s posla, a mi zaposlenici bismo uštedjeli vrijeme utrošeno na putovanje.

Tako razmišlja i Uprava Hrvatskih šuma te je na tragu te ideje započela pripremu pravilnika koji bi zainteresiranim dje-latnicima omogućila uvjete za rad od doma, a sve u skladu sa Zakonom o radu. Slučajni trend mogao bi postati stalni jer će brojni radnici iskoristiti mogućnost rada od doma.

Mjere oko zaštite od pandemije koronavirusa usporile su obavljanje poslova u redovitom gospodarenju šumama, kako onog vezanog za uredsko poslovanje, tako i za dio terenskih

aktivnosti. Radnici su radili u smjenama strogo pazeći na sve propisane higijenske mjere. I u Odjelima za uređivanje šuma i Proizvodnim odjelima Hrvatskih šuma planirana dinamika radova bila je usporena, prije svega iz tehničkih razloga, odnosno ograničenja u broju osoba u službenim vozilima koje su međusobno morale držati distancu, ali i zbog nedostatka pomoćnih radnika. Povoljni vremenski uvjeti u siječnju i veljači omogućili su terenske radove koji su trebali biti pozitivan zamah na samom počet-ku godine, ali događaje nakon ožujka nitko nije mogao predvidjeti.

Uslijed pandemije koronavirusa Hrvatske šume donijele su Krizni plan poslovanja s mjerama ublažavanja posljedica koje će ova pandemija ostaviti na tržištu, ali su donijele i važne Mjere za održivo gospodarenje šumama u uvjetima krize. To znači da se prednost dalo šumsko-uzgojnim rado-vima i radovima zaštite šume čiji bi izostanak imao nega-tivne posljedice za razvoj šume. Naše šume moraju ostati kvalitetne, zdrave i njegovane kako bi se osigurala njihova potrajnost.

Uobičajeni radovi u prvom dijelu godine na uzgajanju šuma odrađeni su u nešto manjem obimu u ta dva mjeseca strogog pridržavanja mjera, ali uz trud i dobru organizaciju ipak na najvećoj mogućoj razini.

U svim podružnicama Hrvatskih šuma, u okviru njihovih planova, završeni su radovi pripreme terena za sadnju te sama sadnja sadnica, kao i prihrana biljaka na površinama na kojima je izvršena sadnja prethodnih go-dina. U prvoj polovini godine obavljani su radovi doznake stabala, njege mladika te su užurbano završavani radovi čišćenja sastojina. U nekim Upravama vršilo se tretiranje protiv hrastove ose listarice i hrastovog savijača. Također su se izvodili radovi podizanja ograda i postavljanje mre-žica oko biljaka za zaštitu od divljači. Niti radovi na uređi-vanju šuma nisu bili prekinuti tijekom provođenja strogih mjera zaštite od pandemije, već su se odvijali prema di-namici propisanoj Zakonom o šumama uz poštivanje svih propisanih mjera.

Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka u Ćeralijama


Aktualno

Šumarstvo za vrijeme pandemije

Radovi na uzgajanju i uređivanju šuma nužni su

za opstanak naših šuma

Uslijed pandemije koronavirusa Hrvatske su šume donijele važne Mjere za održivo gospodarenje šumama u uvjetima krize. To znači da se prednost daje šumsko-uzgojnim radovima i radovima zaštite šume čiji bi izostanak imao negativne posljedice za razvoj šume. Naše šume moraju ostati kvalitetne, zdrave i njegovane kako bi se osigurala njihova potrajnost. Proizvodni odjeli i Odjeli za uređivanje šuma dali su svoj maksimum kako bi zadane planove izvršili kvalitetno i na vrijeme.

Tome u prilog ide činjenica da su se u prvom dijelu 2020. godine obavljali što završni, što pripremni i terenski radovi u više od stotinu gospodarskih jedinica Hrvatskih šuma. Dobra suradnja i radovi na ispomoći među podružnicama Hrvatskih

šuma također nisu rijetkost, a zbog promjene radne okoline i uvjeta pri njihovu izvođenju doprinose optimalizaciji poslova, boljoj organiziranosti, osmišljavanju inovativnih ideja i novih načina izvođenja radova.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Hrvatske šume

Mlade bukve 11 godina nakon obnove i brige šumara

Prekrasno obnovljena sastojina pred dovršni sijek Način obilježavanja granica, Šumarija Ćeralije

Aktualno

pristup informacijama prema Zakonu o pravu na pristup in-formacijama (Narodne novine 25/13; 85/15) i pripremili brojne Zahtjeve za uporabu podataka o šumama prema vanjskim ko-risnicima. Najviše obrađenih podataka odnosilo se na upite o statusu katastarskih čestica, ali su izdavani i podatci vezani uz planove gospodarenja te razni kartografski prikazi. Može se reći kako sve počinje i završava uređivanjem šuma. Uređivanje šuma baza je šumarstva, kako i sama riječ govori, urediti šumu znači prilagoditi i organizirati njezinu proizvodnju prema po-trebama društva. Uz navedene primarne djelatnosti, Odjel za uređivanje šuma i Proizvodni odjel kontinuirana su podrška ostalim odjelima unutar svojih Uprava i pomoć samoj Direkci-ji. Održavanje stanja šumskog fonda, kontinuirana inventura, pažnja kod planiranja etata radi potrajnosti prihoda u svrhu održivog gospodarenja šumama, izrada bilanciranih propisa etata i radova gospodarenja šumama, sređivanje posjedov-nog i vlasničkog stanja šuma i šumskog zemljišta, imovinsko–pravni odnosi, reambulacija međa i dr. ostale su aktivnosti ovih odjela. Velika su pomoć i geodetski stručnjaci zaposleni u odjelima. Uz znanje i ljubav prema šumarstvu djelatnici koji rade na poslovima izmjere i izlučivanja sastojina na terenu ili njihovu pregledu nakon izvršenih uzgojnih radova moraju biti spretni i vrlo se dobro snalaziti u prostoru jer obilaze neke od najzahtjevnijih i najtežih područja, a to zahtjeva i određe-nu fizičku spremnost.

Upravo zato Odjel za uređivanje šuma, kao i Proizvod-ni odjel, vezano za ljudske resurse, moraju biti kombinacija, možemo reći, mladosti i iskustva kao najbolja kombinacija uspješnog obavljanja svih zadataka. U razdoblju ispred nas prije svega se nadamo normalizaciji stanja s pandemijom ko-ronavirusa, kao i da će šumsko-uzgojni radovi biti obavljeni kvalitetno i na vrijeme. Isto tako, preostaje nam nadati se da ćemo, unatoč poteškoćama u brojnosti radnika, biti u moguć-nosti odrađivati terenske radove na šumskogospodarskim planovima koji su u zadnjoj godini važenja, kao i da će planovi predani resornim ministarstvima biti odobreni u roku.

I ove godine prema potrebama i mogućnostima odre-đene su podružnice gostovale na drugima kao ispomoć. Po-sebna pažnja posvećuje se Planovima upravljanja jer je veli-ki broj naših gospodarskih jedinica pod ekološkom mrežom Natura 2000. Šumskogospodarski planovi, koji za to imaju uvjete, predani su na suglasnost i odobrenje nadležnim mini-starstvima, odnosno Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Uz navedeno, djelatnici Odjela za uređivanje šuma odgovorili su na više od 50 Zahtjeva za

Foto 1 – Gospodarska kultura europskog ariša u Josipdolu

Radovi na uređivanju šuma na području delničke podružnice



Aktualno

„Velike su promjene gotovo si-gurno pred nama. Možemo biti sigurni da će društvo 2030. godine biti umnogome dru-

gačije od današnjeg te da se neće mno-go razlikovati od budućnosti koju nam prodaju najbolje plaćeni futuristi…“

Ovo su riječi Petera Druckera, austrij-sko-američkog poslovnog savjetnika, edukatora i autora brojnih knjiga koje razmatraju filozofske i praktične aspek-te modernog poslovanja, a upravo tim riječima započinje neslužbeno izvješće 12. Svjetskog šumarskog kongresa u Calgaryju 2003. godine koje se bavilo projekcijom šumarstva kroz razdoblje od 2003. godine pa sve do 2050. godi-ne. Iako je prognoziranje budućnosti

nezahvalan posao na kojem su mnogi veliki filozofi gubili kredibilitet, zani-mljivo je baciti pogled na ideje koje su imali prije 17 godina te razmotriti ide li njihova vizija u zacrtanom smjeru ili ne. Treba uzeti u obzir da krize iz 2008. te ova nova uzrokovana koronavirusom nisu uzete u obzir, iako se prvu moglo predvidjeti, dok na ovu zadnju apsolut-no nitko nije mogao računati.

Kao prvo, treba uzeti u obzir parame-tre kojima su se koristili 2003. godine, a početno je stajalište druga polovica 20 st. kada je šumarski sektor doživio broj-ne promjene, neke pozitivne, a neke baš i ne. Ovisno o stupnju razvijenosti društva, interakcija sa šumom mijenjala se s javnom percepcijom šume i njezina

značenja, kao i s dostupnosti proizvo-da od drva u smjeru gdje općekorisne funkcije šuma postaju prioritet. Samim time predviđanje budućnosti šumar-skog sektora zahtijevalo je bolje razumi-jevanje razvijenosti društava pojedinih država. Općenito, već se tada kao glavni parametar uzimao odnos društvene ra-zvijenosti i ukupnog broja stanovnika na opći odnos prema šumama i okolišu u cijelosti.

Smatrano je kako će u idućih 50 godi-na gotovo sigurno povećanje broja sta-novnika, kao i ukupna starost stanovniš-tva te socijalna i ekonomska struktura utjecati na različite trendove u poima-nju šuma i okoliša. Također je smatrano da će doći do povećanog korištenja no-

Analiza budućnosti

Kako je izgledala zamišljena budućnost šumarstva 2003. godine?Na 12. Svjetskom šumarskom kongresu u kanadskom Calgaryju 2003. godine doneseni su poprilično zanimljivi zaključci o projekciji budućnosti šumarstva sve do 2050. godine. Zanimljivo je vidjeti i gdje smo danas u odnosu na spomenutu projekciju.

Tekst/foto: Goran Vincenc

U industrijskom društvu drvo se promatra kao industrijsku sirovinu


Aktualno

vih tehnologija i rješenja u šumarstvu te da će obnovljivi izvori energije imati sve veći udio na tržištu. Iako su sve te pro-mjene na globalnoj razini nudile gole-me mogućnosti, nesigurnost je izazivala politika i zainteresiranost institucija pre-ma razvoju svih tih mogućnosti. Kako možemo reći da djelovanje u šumarstvu uvelike ovisi o izvansektorskim aktivno-stima, imperativ šumarskog zanimanja morao je biti na boljem razumijevanju razvoja društva.

Kako se pojedino društvo razvija, tako se mijenja njegova percepcija i odnos prema prirodnim resursima. Da bi analizirali te promjene, pojedina su društva kategorizirana u četiri katego-rije:

Tradicionalno društvo koje jako ovisi o šumama i gdje stanovništvo u šuma-ma nalazi osnovne namirnice za život

poput hrane, ogrijeva, medicinskih pre-parata te građevinskog materijala. Ova društva imaju limitirane mogućnosti smanjiti svoju ovisnost o šumi. Ova su društva gotovo u potpunosti ruralna, a društvenom strukturom dominiraju plemenske i klanske zajednice koje su u potpunosti fokusirane na opstanak. Sva proizvodnja ovisi o prirodi jer koriste malo moderne tehnologije.

Agrarna društva gdje se na šume gle-da kao na prostor gdje se može proši-riti poljoprivreda, izvor jeftinih usluga, ogrjeva, hrane za stoku te nedrvnih proizvoda. Prodaja tih proizvoda na-dopunjuje budžet poljoprivredi. Ovo društvo karakterizira veliki demografski rast, dominantno mlado stanovništvo s poljima interesa različitima od roditelj-ske generacije te zemlja i rad kao ključni čimbenici bogatstva.

Industrijsko društvo koje na šumu gleda kao na izvor sirovine te teži plan-tažnoj proizvodnji kako bi se smanjio pritisak na prirodne šume. Ovdje se jav-lja i svijest o općekorisnim proizvodima šuma poput čiste vode i rekreativnih mogućnosti. Karakterizira ga poveća-na urbanizacija, fragmentacija društva, masovna proizvodnja za globalno trži-šte, a kapital i stručnost postaju ključni čimbenici bogatstva.

Postindustrijsko društvo gdje opa-da ovisnost industrije o sirovini, a raste vrijednost općekorisnih funkcija šuma. Ovdje kulturna, okolišna i estetska vri-jednost šume predstavlja prioritet. Ka-rakterizira ga velika ovisnost o imigra-ciji, rast broja starije populacije, seoba gradskog stanovništva u predgrađa, povećane potrebe za energijom usli-jed razvoja tehnologije, proizvodnja za specijalizirana tržišta, dematerijalizacija proizvodnje, informacije i znanje posta-ju ključni čimbenici bogatstva.

Još jedna zanimljivost upada u oči, a to je da projekcije rasta stanovništva jedino Europi od svih kontinenata pred-viđaju demografski pad do 2050. godi-ne, dok će svi ostali kontinenti nastaviti demografski rast sve do 9,3 milijarde stanovnika 2050. godine.

Kako će se to odraziti na šume u svijetu kroz navedeno razdoblje?

Prema zaključcima iz Calgaryja, Afri-ka, Azija te donekle Južna Amerika mje-sta su gdje će do 2050. godine doći do 99 postotnog povećanja globalne po-pulacije i ako se ne dogode značajne promjene koje bi ubrzale industrijaliza-

U postindustrijskom društvu u prvi plan dolaze vrijednosti općekorisnih funkcija šuma

U tradicionalnom društvu čovjek ne može preživjeti bez šume


Aktualno

ciju i uslužne djelatnosti, poljoprivreda će ostati osnovni izvor prihoda. Zbog niske razine upotrebe tehnoloških rje-šenja, glavni način povećanja produk-tivnosti jest zauzimanje šumskih površi-na radi proširenja poljoprivrede. Prema predviđanjima, Afrika će akumulirati čak 10 % globalnog porasta stanovniš-tva u dobi od 15 do 59 godina (radno aktivnog) te će glavni izazov biti uprav-ljanje ljudskim resursima i pronalazak unosnih poslova kojima će se zadovo-ljiti potrebe tog stanovništva kako bi se rasteretio pritisak na šumu.

Ovdje vidimo da se u velikoj mjeri to upravo i događa. Prošlogodišnji požari u Brazilu i Kongu upravo su dokaz kako se šume uništavaju zbog pridobivanja poljoprivrednih površina, a opustošene šume u Laosu, koje su pokupovali Vijet-namci za svoju brzorastuću industriju namještaja, dokaz su želje za brzim iz-vlačenjem profita iz šume bez ikakvih vizija za budućnost.

No, ima i svijetlih naznaka. Etiopija koja je zahvaljujući velikim ulaganjima Kine počela razmišljati o općekorisnim funkcijama šuma (iako, gledajući njiho-vu povijest, ekološki problemi vezani za šumu brinu tu zemlju već više od 120 godina) te se u toj zemlji trenutno doga-đaju vrlo pozitivna i globalno popular-na javna pošumljavanja, no o njihovom ćemo efektu moći suditi tek pred kraj razdoblja 2000. - 2050.

S druge strane, Europa će se suočiti s dva velika problema: demografskog pada te starenja stanovništva što će sva-kako dovesti do pada produktivnosti, prihoda te općekorisnih funkcija šuma. I tu možemo reći da su predviđanja točna, iako, unatoč svim krizama i demograf-skim problemima, pad produktivnosti i prihoda u Europi još nije konstantan (ili ga barem tako ne možemo nazvati).

Iako je predviđanje tehnoloških rješenja izuzetno nezahvalno, pogo-tovo u šumarstvu, kao jedan od zaklju-čaka bio je i kako će tehnološka rješe-nja pomoći u smanjivanju pritisaka na šume u postindustrijskim društvima. Bolje razumijevanje ekoloških procesa u kombinaciji s poboljšanjima u prehram-benoj industriji na područjima biološ-ke gnojidbe te bolje korištenje vodnih resursa u poljoprivredi svakako će se odraziti i na šume i šumarstvo u agrar-

nim društvima. Iako stidljivo, možemo reći da se naznake toga pojavljuju na globalnoj razini.

Tu je i najava kako će obnovljivi izvori energije preuzeti primat, a društva „po-gonjena“ na fosilna goriva smatrat će se zastarjelima što će šumama dati na važnosti. Predviđeno je kako će bioma-sa postati glavni energent u razvijenim društvima, što svakako daje priliku ra-zvoju još jedne grane u sektoru šumar-stva. Iako su i u tome segmentu učinjeni znatni pomaci, možemo reći kako smo daleko od te ideje, no daleko je još i 2050. godina.

Šeik Yamani, saudijski političar te ministar nafte i mineralnih resursa od 1962. do 1986. godine, izjavio je kako „kameno doba nije završilo nedostat-kom kamenja, niti će naftno doba za-vršiti nedostatkom nafte“, a upravo ta rečenica jasno govori o odnosu javnosti prema fosilnim gorivima te o želji veći-ne globalne populacije da pređe na ob-novljive izvore energije.

Utjecaj gore navedenih segmena-ta uvelike ovisi o političkim odlukama i strukturnim promjenama koje može provesti samo politika. Ako se ne po-nude alternativni pristupi, nejednakost među društvima te siromaštvo nastavit će ugrožavati šume i okoliš. Ovdje su ponuđena dva smjera koja su u potpu-nim suprotnostima. Prvi nudi upornost u održavanju nepravednog političkog sustava te drugi u kojem se brzo dono-se odluke u korist društva i šume. Kako navode u izvješću, većina zemalja nala-zit će se negdje između ova dva smjera.

Zanimljivo je vidjeti gdje je u cije-loj priči Hrvatska u 2020. godini. Prema svim pokazateljima, u 90-ima smo pri-padali industrijskom društvu s jasnom naznakom prelaska u postindustrijsko društvo, no krize i pritisci učinili su svoje te sada ipak više gledamo prema agrar-nom društvu. Kao glavni razlog sigurno možemo navesti pad naknade za OKFŠ koji je nekada iznosio 0,07 %, no s vre-menom je konstantno padao, a ovih dana postoji prijetnja da se u potpuno-sti ukine.

Upravo je naknada za OKFŠ bila jed-na od ključnih odluka koje su nas vodile u postindustrijsko društvo i ona bi tre-bala svima biti od velike važnosti te po-kazatelj kako se jedna država bori protiv klimatskih promjena. No, pritisak javno-sti bio je jači te je uslijedio cijeli niz poli-tičkih odluka koje su nas vratile unazad čime smo, nažalost, dokazali kako ipak nismo napredno društvo kakvim se vo-limo prikazivati.

Ako kao društvo u potpunosti odu-stanemo od OKFŠ-a, cijeli će niz dje-latnosti poput šumarstva, vatrogasne zajednice, znanstvenih institucija osta-ti bez značajnih sredstava, a upravo u njima možemo pokrenuti borbu za smanjenje utjecaja klimatskih promje-na koje se i dalje događa unatoč činje-nici kako je globalno zagađenje sma-njeno uslijed pandemije COVID-19. Pitanje na koji ćemo način dočekati 2050. godinu i 9,3 milijarde stanovni-ka s golemim utjecajem na očuvanje šuma rješava se političkim odlukama danas.

U agrarnom društvu šuma se krči zbog dobivanja poljoprivrednih površina – plantaže uljanih palmi na Borneu


Aktualno

Zlatna žutica

UŠP Buzet zadovoljna do sada učinjenim

Lijepo vrijeme i dobra organizacija posla rezultirali su i velikim zadovoljstvom istarskih šumara u do sada učinjenim radovima na saniranju problema zlatne žutice. Zadovoljna će biti i država jer su Hrvatske šume odgovornim partnerskim odnosom smanjile površine potrebne za sanaciju te su time Hrvatskoj uštedjele sredstva koja se mogu preusmjeriti na druge projekte.

FFitoplazma Candidatus Phytoplasma vitis koja uzrokuje bolest zlatne žutice vinove loze prvi se puta u Hrvatskoj pojavila 2009. godine i od onda je u većem dijelu naše zemlje uzrokovala velike probleme.

U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vek-torom američkim cvrčkom Scaphoideus titanus, a napadnutim vinogradima nema spasa te ih je potrebno iskrčiti. Vlasnici zaraženih parcela brzo su sanirali problem na njihovim povr-šinama, no postoji veliki broj vinograda koji su zapušteni i ko-jima je vlasnik Republika Hrvatska. Kako se tim vinogradima nitko ne bavi, bilo je potrebno naći partnera koji je dovoljno pouzdan da provede fitosanitetske mjere na zaraženim držav-nim vinogradima.

Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o poduzi-manju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze (NN 55/18), a posljedično, zbog velike gospodarske štete te opasnosti od daljnjeg širenja u nezaražena područja, ministar poljoprivrede donio je Akcijski plan za razdoblje od 2018. do 2021. godine. U ožujku prošle godine potpisan je ak-cijski plan za suzbijanje zlatne žutice, a kao pouzdan partner uskočile su Hrvatske šume.

Površinski najveći broj vinograda koje je bilo potrebno iskr-čiti nalazi se u Istarskoj županiji, stoga se ovog velikog i od-govornog zadatka prihvatila buzetska podružnica Hrvatskih šuma. Riječ je o 114 ha državnoga zemljišta pod vinogradima koji su u različitim stadijima zapuštenosti i koje je potrebno sanirati, a kako je potrebno iskopati i korijenski sustav te ga samljeti, za ovaj posao bit će potrebno iskopati čak 600 km ka-nala. U skladu s time potpisan je ugovor između Ministarstva

poljoprivrede, Hrvatskih šuma i lokalne samouprave vrijedno-sti 5 644 320 kuna.

Od velike je važnosti bilo i sudjelovanje lokalnih samoupra-va jer, prema ugovoru kojeg su potpisala tri dionika, nakon što se poduzmu sve mjere za sprječavanje širenja zlatne žutice te vinogradi u vlasništvu RH budu iskrčeni, gradovi i općine ras-polagat će njima na temelju važećeg Zakona o poljoprivred-nom zemljištu.

Opsežan posao krenuo je prošle godine, a ovih su se dana radovi itekako intenzivirali i unatoč zabrinjavajućoj epi-demiološkoj situaciji koja je ovoga proljeća paralizirala cijeli svijet, radovi koje provodi UŠP Buzet teku u skladu s prvotnim očekivanjima.

Do sada je obavljeno oko 30 % posla kojeg su tri strane predvidjele ugovorom, što je odličan rezultat. Sanacija se radi na području gradova Umaga, Rovinja, Pazina i Novigrada te općina Motovun, Kaštelir–Labinci, Višnjan, Žminj, Gračišće, Svetvinčenat, Marčana i Vrsar-Orsera. Na području grada No-vigrada tretiranje je u potpunosti završeno, a upravo je na tom području bilo najviše zaraženih površina te su djelatnici bu-zetske podružnice ondje i započeli posao. Kako nam govore istarski šumari, iskustva s područja Novigrada planiraju preni-jeti i na terenima drugih gradova i općina. Tu se prvenstveno misli na saznanja koja su šumari stekli tijekom radova gdje se utvrdilo da određene površine nema smisla tretirati s obzirom na to da na njima nema mladica vinove loze, a time niti opa-snosti od širenja bolesti, dok se istovremeno ukazala potreba za tretiranjem određenih lokacija koje nisu ugovorene. Zbog navedenog je povjerenstvo Hrvatskih šuma za nadzor nad

Tekst: Goran VincencFoto: Predrag Trope, Boris Černeha

Sanirane površine


Aktualno

izvođenjem radova zatražilo od Ministarstva poljoprivrede odobrenje za izmjenu površina koje se tretiraju.

U svom zahtjevu Povjerenstvo obrazlaže da se površina za tretiranje na području grada Novigrada povećava za 19.802 m², a s čime je suglasan i grad Novigrad kao supotpisnik Ugovora o financiranju i provedbi mjera krčenja zapuštenih vinograda. Istovremeno je navedeno da se prema zapisniku o uvođenju kooperanta Hrvatskih šuma d.o.o. u posao na po-dručju općina Kaštelir-Labinci, Višnjan, Vrsar, Svetvinčenat i Žminj te gradova Pazin, Rovinj i Umag površine za tretiranje umanjuju za 46.823 m², što u konačnici rezultira činjenicom da se površina tretiranja za sada umanjuje za 27.021 m². Pri-jedlog je poslan Ministarstvu poljoprivrede, a Hrvatske šume, kao i lokalne samouprave očekuju pozitivni odgovor.

Treba reći kako se upravo na ovom primjeru pokazalo kako su Hrvatske šume odgovorni partner jer su prijedlogom smanje-nja površina za tretiranje državi uštedjele sredstva koja se mogu preusmjeriti u druge svrhe, što bi u Hrvatskoj rijetko tko učinio.

Radovi su nakon Novigrada pokrenuti i na područjima op-ćina Kaštelir-Labinci, Višnjan, Vrsar, Svetvinčenat i Žminj te gradova Pazin i Rovinj, dok su u završnoj fazi pripremni radovi za početak tretiranja na području Općine Motovun. Ono što veseli jest broj zainteresiranih za korištenje saniranih površina koje će lokalne samouprave dati u zakup, što je pravi primjer dobro pripremljenog i provedenog projekta od kojeg će kori-sti u konačnici imati cijelo društvo.

Dobre vremenske prilike koje su ovoga proljeća bile nad istarskim poluotokom omogućile su da radovi teku bez zasto-ja zbog čega su djelatnici UŠP Buzet iskazali veliko zadovolj-stvo do sada učinjenim radovima.

Bilo je potrebno izvući cijelu biljku s korijenovim sustavom

Zarasli, zaraženi vinogradi

Bez ovoga stroja posao bi bio nemoguć

Posao se nastavlja dalje


Aktualno

Sastojine poljskog jasena, a i hrasta lužnjaka već su duži niz godina izložene biotskim i abiotskim promjenama koje značajno utječu na njihovu stabilnost i produktiv-nost. Ove šume predstavljaju neizostavni dio šumske

vegetacije nizinskoga pojasa Hrvatske, a rasprostranjene su u poplavnim područjima Posavine, Podravine, Pokuplja i doline rijeke Mirne. No, poljski je jasen, uz hrast lužnjak, trenutno i najugroženija vrsta drveća, ne samo u Hrvatskoj, već i u cije-loj Europi, zbog čega je u pitanje dovedena njegova zaštitna, krajobrazna, gospodarska i druga vrijednost. Naime, prije ne-koliko godina gljiva Chalara fraxinea, koju je prvi puta opisao poljski znanstvenik Tadeusz Kowalski 2006. godine, utvrđena je na jasenu u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj. Ustanovljeno je kako je upravo ona jedan od glavnih krivaca za sušenje poljskog jasena i propadanje čitavih njegovih sa-stojina. Simptomi sušenja jasena epidemioloških razmjera za-bilježeni su u mnogim zemljama Europe. U Hrvatskoj je stanje više nego alarmantno u podružnicama koje njime intenzivno

Stanje s jasenom

Borba za spas poljskog jasena i njegova staništa se nastavlja

Početak 2020. godine neugodno nas je iznenadio i na neko vrijeme udaljio s poslova redovnog gos-podarenja šumama. Iako je pandemija uzrokovana pojavom koronavirusa djelomično odgodila i uspo-rila aktivnosti oko početka sanacije jasenovih sa-stojina, one nikako nisu otkazane. U svim podružni-cama Hrvatskih šuma koje gospodare sastojinama poljskog jasena u tijeku je pregled sastojina te do-znaka stabala na kojima se mogu uočiti svi simpto-mi koji odgovaraju napadu patogene gljive Chalara fraxinea.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Samir Glavaš, Tomislav Šimičić,

Alen Vladić, UŠP Karlovac

gospodare – Sisku, Zagrebu, Karlovcu i Novoj Gradiški, a suše-nje se primjećuje i na području Našica, Vinkovaca i Koprivnice. Možemo konstatirati da su ugroženi cijeli ekosustavi.

Suše se svi dobni razredi jasena i to rapidnom brzinom. Posljedica je to zbirnog višegodišnjeg djelovanja nekoliko čimbenika kao što su nepovoljni utjecaj klimatskih promjena, povećana brojnost jasenove pipe, promjena režima podze-mnih voda, povećani broja poplava, masovna pojava jaseno-vog potkornjaka, a kao vrhunac nepovoljnih čimbenika jest pojava patogenog organizma, gljive naziva Chalara fraxinea.

Prema dostupnim podatcima iz gospodarskih planova, šumarskih kronika i drugih literatura, ustanovljeno je kako je sušenja jasena bilo i prijašnjih desetljeća. Ekstremne suše 40-ih i 80-ih godina te snižavanje vodostaja rijeke Save 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, kao i napadi potkornjaka doveli su do sušenja, ali ne u tolikim razmjerima da bi ugrozilo opsta-nak jasena kao vrste. Pojava gljive Chalara fraxinea dovela je do situacije da je jasen postao alarmantno ugrožen, a njegove

Sastojina jasena zahvaćena sušenjem na području gospodarske jedinice Draganićki lugovi


Aktualno

se sastojine otad suše progresivno. To nevjerojatno brzo suše-nje poljskog jasena, koji gotovo da nestaje pred našim očima, dovelo je do hitnog okupljanja svih relevantnih šumarskih institucija, a sve kako bi se stručnjaci zajedno suočili s ovim problemom i donijeli odluku što učiniti za spas staništa, ubla-žavanje „stresa“ ove vrijedne vrste i obnovu sastojina.

U Lovačkoj kući Brezovica početkom prošle godine održa-na je jedna od prvih značajnijih prezentacija s prikazom rezul-tata istraživanja fitopatoloških analiza stabala poljskog jasena s područja UŠP Sisak koje su financirale Hrvatske šume. Nakon toga uslijedilo je niz predavanja, panel rasprava i konferencija, a sve kako bi predstavnici institucija koje mogu utjecati na bu-dućnost i spas ove vrijedne vrste iz šumskog resursa zajedno raspravljali o načinima obnove nizinskih šuma Pokuplja i Po-savine, prvenstveno hrasta lužnjaka i poljskog jasena.

Prema istraživanjima u Europi i Hrvatskoj, nije dokazana mogućnost uspješnog suzbijanja tretiranjem nekim od fun-gicida. Znanstvenici još uvijek nisu u mogućnosti donijeti ko-načan zaključak o budućnosti jasena i označiti ga kao vrstu kojoj više nema spasa i osuđena je na odumiranje, stoga treba učiniti sve što je moguće za spas ovih vrijednih sastojina.

Hrvatske šume i Hrvatski šumarski institut potpisali su Ugovor o znanstveno-stručnoj suradnji za projekt u okviru Programa ZIR-a naslova „Uspostavljanje protokola za mikro-propagaciju poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.)“. Da se trud za spas jasena nastavlja, govore i pokusne plohe Hr-

Suše se svi dobni razredi poljskog jasena Sadnice hrasta lužnjaka

Simptomi sušenja jasena vidljivi su na krošnji, a unutrašnjost debla pretvara se gotovo u prah


Aktualno

vatskih šuma na području Šumarije Petrinja postavljene još prije osam godina, a čiji će rezultati danas biti moguća osno-va za spas poljskog jasena kao naše autohtone vrste drveća. Ondje su posađene vrbe i topole između kojih su posađene sadnice hrasta lužnjaka i poljskog jasena iz naših rasadnika. Vrbe i topole imaju gotovo antibiotsko djelovanje na tlo jer preuzimaju funkciju mehaničkih pumpa koje putem korijena i procesa transpiracije izvlače višak vode iz tla omogućavajući vrijednim vrstama poput hrasta i jasena daljnji razvoj. S poku-som su upoznati znanstveni djelatnici sa Šumarskog fakulteta te zajednička suradnja i na tom projektu ima perspektivu.

Početak 2020. godine neugodno nas je iznenadio i na neko vrijeme udaljio s poslova redovnog gospodarenja šumama. Iako je pandemija uzrokovana pojavom koronavirusa dje-lomično odgodila i usporila aktivnosti oko početka sanacije jasenovih sastojina, one nikako nisu otkazane. U svim podruž-nicama Hrvatskih šuma koje gospodare sastojinama poljskog jasena traje pregled sastojina kako bi se ustanovio razmjer onih površina zahvaćenih sušenjem. S dolaskom vegetacije i prvim listom lakše se mogu uočiti svi simptomi koji odgovara-ju napadu patogena Chalara fraxinea pa će biti lakše planirati potrebne korake u gospodarenju.

U tijeku je i doznaka tih stabala te će konačne količine biti poznate tijekom ljetnih mjeseci. Zbog nemogućnosti prirod-ne obnove u sezoni proljeće 2020. godine, na površine obra-sle poljskim jasenom unesen je značajan broj sadnica hrasta lužnjaka, poljskog jasena, crne johe, bijele vrbe i crne topole. Pred Hrvatskim šumama, odnosno cjelokupnom šumarskom strukom u Hrvatskoj, zajedno s resornim ministarstvima, veliki je zadatak - donošenje plana o načinima obnove, sanacije i zaštite jasenovih sastojina kao plemenite i važne gospodar-sko-ekološke vrste.

Na području UŠP Karlovac prvi je puta uočeno sušenje poljskog jasena u velikim razmjerima

Možda mnogi nisu upoznati s time, ali naši šumari vrijedno rade u šumi tijekom cijele godine. Bilo ljeto, bila zima, posla uvijek ima. Dobro to znaju i u Vinkovcima, u jednoj od najvećih podružnica

Hrvatskih šuma. Ondje se, nakon uspješno zaključene 2019. godine, s radovima i zacrtanim planovima u sklopu biološke obnove šuma aktivno započelo već u siječnju. Niti poteško-će koje su zbog strogih mjera oko zaštite od koronavirusa u ožujku snašle cijeli svijet nisu uspjele omesti planirane ra-dove na uzgajanju šuma, što zbog dobre organizacije, što zbog iznimnog truda svih djelatnika. Podsjetimo, u prote-klom vremenu mirovanja vegetacije s kraja 2019. na 2020. godinu na području gospodarenja ove Uprave Hrvatskih šuma obnovljeno je oko 1340 ha starih hrastika te unese-no oko 693 tone žira. Impresivni su to podatci koji ukazuju kako je prosječno uneseno nešto više od 500 kg najkvalitet-nijeg žira po hektaru.

Kako bi sve išlo svojim tijekom brine rukovoditelj Pro-izvodnog odjela Željko Bodrožić sa stručnim suradnici-ma za uzgajanje šuma. Nakon završenih sječa početkom 2020. godine, na pomladnim je površinama odmah us-postavljen šumski red, a mjesta na kojima su nastali du-boki kolotrazi su poravnata. Na pomlađenim površinama napravljen je zatim preventivni monitoring pojave glo-davaca postavljanjem uzorka mišolovki te su prema re-zultatima monitoringa obavljena suzbijanja gdje god je to bilo potrebno.

U prva četiri mjeseca 2020. godine posađeno je više od 470 000 komada sadnica. Sve sadnice s puno su brige i nje-ge proizvedene u rasadniku Hrvatskih šuma, odnosno u vin-kovačkom rasadniku Zalužje. Radovi na sadnji obavljeni su uglavnom vlastitom radnom snagom, a dijelom radnicima zaposlenima na određeno vrijeme i agencijskim radnicima. Inače, u vinkovačkoj podružnici ne sadi se ni izbliza toliko puno, već se uglavnom radi na popunjavanju sadnicama, što iznosi od par desetaka do stotinjak ili dvjestotinjak tisu-ća sadnica godišnje.

Ove brojke dijelom su rezultat radova na konverziji potpomognutim sredstvima iz EU fondova i onim vlastiti-ma, a sve u svrhu dobivanja što vrjednijih autohtonih sasto-jina. Tako su se od početka godine u Strošincima obavljali radovi na konverziji uz sredstva iz fondova Europske unije, i to konverzija iz američkog jasena u visoko vrijednu sasto-jinu hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Radovi su obavljeni

Popunjavanje i izrada brazde podrivačem - riperom u koju kasnije radnici sade sadnicu u Šumariji Lipovac


DogađajiObnova šuma

Vinkovačka podružnica posadila rekordnih 470 000 sadnica u prvom kvartalu ove godine

Nakon uspješno zaključene 2019. godine, u prva četiri mjeseca ove godine na području gospodarenja Uprave šuma Vinkovci posađeno je više od 470 000 komada sadnica, uglavnom hrasta lužnjaka. Sve sadnice s puno su brige proizvedene u rasadniku Hrvatskih šuma, odnosno u vinkovačkom rasadniku Zalužje.

na području gospodarske jedinice Debrinja u odsjecima 64b, 77c, 78b i 88b na ukupno 27,16 ha, a posađeno je 7000 sadni-ca po hektaru.

U istoj gospodarskoj jedinici vlastitim je sredstvima na-pravljena i konverzija u lužnjak i poljski jasen u odsjecima 53d i 65e na ukupno 20,63 ha. U tih šest odsjeka posađeno je ove godine ukupno oko 178 000 sadnica hrasta lužnjaka i oko 67 000 sadnica poljskoga jasena, ukupno 245 000 sadnica. Nada-lje, u Šumariji Lipovac posađeno je oko 94 000 sadnica hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Dubovica u odsjeku 18a na 21,06 ha. Ondje je u redove posađen hrast lužnjak u brazdu podrivača - ripera. To je nastavak sadnje iz 4. kvartala prošle godine. Posađeno je 5000 komada po hektaru.

U Šumarijama Otok, Vinkovci i Lipovac izvodili su se rado-vi na popunjavanju sadnicama hrasta lužnjaka s ukupno 134 300 sadnica hrasta lužnjaka na 64 ha površine.

Ne smijemo ne spomenuti radove na sanaciji sastojina oštećenih tijekom Domovinskog rata pri čemu se posadilo 93 650 komada hrasta lužnjaka. Od ostalih radova izvodili su

se uobičajeni radovi njege pomlatka i mladika, obilježavanja stabala u koljiku, čišćenja koljika, doznake te suzbijanja štet-nika. Aktivnosti koje predstoje u skorome razdoblju su daljnja njega pomlatka i mladika, doznaka stabala, tretiranje hra-stove pepelnice, kao i kontrola pomladnih površina s ciljem sprečavanja pojave štetnih utjecaja na tek izniklim hrastovim biljkama (napadi bolesti ili štetnika, štetan utjecaj divljači ili glodavaca). Ako se primijete, odmah se mora reagirati odgo-varajućim mjerama zaštite.

Zbog sve većih ekoloških problema s prirodnom obnovom šumskih sastojina, koji su prvenstveno povezani s naglim promjenama klimatskih uvjeta te pojavom novih invazivnih štetnika, globalna pandemija kornavirusa sigurno će imati posljedice na gospodarenje šumama u onom ekonomskom smislu. Zbog svega će šumari i dalje morati puno ulagati u ra-dove na uzgajanju i njezi šuma, ali uz neizostavna znanstvena istraživanja kako se prilagoditi novim uvjetima u staništu. U UŠP Vinkovci za sada i dalje ulažu maksimalan trud u očuvanje naših prirodnih šuma.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Darko Posarić

Listanje posađenih biljaka u Lipovcu, odsjek 18a

Proljetno nicanje posijanog žira na pomladnoj površini


Događaji

Šumarski fakultet u Zagrebu

Razvoj i provedba stručne prakse na studijima Šumarskog fakulteta

Provedbom ovog projekta direktno doprinosimo ciljevima prioriteta iz područja obrazovanja jer unapređujemo kvalitetu sustava obrazovanja te poboljšavamo njegovu učinkovitost i usklađenost s potrebama na tržištu rada.

Na Šumarskom fakultetu Sve-učilišta u Zagrebu u tijeku je provedba projekta „Razvoj i provedba stručne prakse na

studijima Šumarskog fakulteta“. Projekt je sufinanciran u okviru poziva „Razvoj, unapređenje i provedba stručne prak-se u visokom obrazovanju Europskoga socijalnog fonda (ESF), Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“

Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.902.617,14 kuna. Uz Šumarski fakultet kao nositelja projekta u svojstvu partne-ra sudjeluju i Hrvatska komora inženje-ra šumarstva i drvne tehnologije, Drvni

klaster Slavonski hrast te Centar kompe-tencija d.o.o. za istraživanje i razvoj. Pro-jekt je započeo u ožujku 2020. godine, a trajat će do ožujka 2023. godine.

Svrha projekta je pružanje podrške povećanju zapošljivosti studenata Šu-marskog fakulteta na tržištu rada omo-gućavanjem stjecanja praktičnih vješti-na za rad kroz unapređenje i provedbu stručne prakse. Projekt će studentima Šumarskog fakulteta, njima 404, omo-gućiti da tijekom studija steknu praktič-ne vještine i prvo radno iskustvo sudje-lovanjem u aktivnostima koje se temelje na rješavanju stvarnih problema u sek-toru. Studenti šumarstva i drvne tehno-logije edukacijom kroz stručnu praksu u vidu mentoriranog praktičnog rada na fakultetu, grupne višednevne terenske nastave u tvrtkama i parkovima prirode te individualne prakse u tvrtkama u tra-janju od mjesec dana steći će dodatne vještine za uspješniji izlazak na tržište rada. Nadalje, na fakultetu će se uspo-

staviti i Centar za stručnu praksu i razvoj karijera sa svrhom pomaganja studenti-ma u pronalaženju i organizaciji prakse te pomoći u usmjeravanju prema tržištu rada u skladu s njihovim afinitetima, mogućnostima i kompetencijama.

Projekt će omogućiti i opremanje ra-čunalne učionice i radionice za stručnu praksu za studente drvne tehnologije. Uz postojeći suvremeni 5-osni CNC stroj te 3D skener i printer, studenti će od sada imati priliku koristiti i laserski ure-đaj za graviranje i rezanje.

Stručnom edukacijom nastavnika, a sve u suradnji s tvrtkama iz industrije te mentorima iz tvrtki ostvarit će se među-sobno povezivanje visokog obrazova-nja s tržištem rada, a koje je neophodno i iznimno važno u edukaciji budućih stručnjaka iz područja šumarstva, urba-nog šumarstva i drvne tehnologije.

Provedbom ovog projekta omogućit će se studentima da kroz stručnu praksu steknu vještine i iskustvo sudjelovanjem

u aktivnostima koje se temelje na stvar-nim problemima. Suradnja s poslodav-cima omogućit će Šumarskom fakultetu povećanje relevantnosti kurikuluma, dok će studentima povećati mogućnost pri-stupa kvalitetnom učenju kroz rad. Na-dalje, provedbom ovog projekta direk-tno doprinosimo ciljevima prioriteta iz područja obrazovanja jer unapređujemo kvalitetu sustava obrazovanja te pobolj-šavamo njegovu učinkovitost i usklađe-nost s potrebama na tržištu rada.

Kako bi prevladali jednu od zna-čajnijih slabosti Šumarskog fakulteta - nedostatak studijskih programa na stranom jeziku, članovi projektnog tima na čelu s voditeljicom doc. dr. sc. Marti-nom Temunović krenuli su u povećanje broja kolegija na engleskom jeziku na postojećim diplomskim studijima. Ovaj projekt unaprijedit će uvjete dolazne mobilnosti studenata i omogućiti stu-dentima Šumarskog fakulteta upis su-vremenih kolegija na engleskom jeziku

Tekst: Andreja Pirc BarčićFoto: Šumarski fakultet

Zagreb

Detalj s potpisivanja ugovora


Događaji

u međunarodnom okruženju što pred-stavlja dobru pripremu i poticaj za nji-hovu odlaznu mobilnost. Upis kolegija na engleskom jeziku „kod kuće“ od po-sebne je važnosti za studente iz Hrvat-ske i regije koji nisu u mogućnosti su-djelovati u programima međunarodne mobilnosti jer im se na ovaj način omo-gućava razvoj transverzalnih vještina i jezičnih kompetencija na „domaćem“ terenu, a što ih čini konkurentnijima na tržištu rada.

Osim što će projekt pozitivno utjecati na mobilnost studenata, kolegiji na stra-

CILJEVI PROJEKTAPružiti podršku povećanju zapošljivosti studenata Šumarskog fakulteta na trži-štu rada omogućavanjem stjecanja praktičnih vještina za rad kroz unapređenje i provedbu konkretne stručne prakse za 404 studenta.Uspostaviti Centar za stručnu praksu na Šumarskom fakultetu.Ojačati kompetencije 55 nastavnika u suradnji s partnerima iz industrije, a to su: Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Centar kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj te Slavonski hrast drvni klaster.Očekivani rezultati projekta predstavljaju značajne i važne korake u pružanju po-drške i povećanju zapošljivosti studenata Šumarskog fakulteta na tržištu rada, a što je jedan od ciljeva Šumarskog fakulteta. Voditeljica projekta je doc. dr. sc. Andreja Pirc Barčić.Više o projektu može se pronaći na web stranici projekta: https://www.sumfak.unizg.hr/hr/znanstveni-rad-i-medjunarodna-suradnja/pro-jekti/razvoj-i-provedba-strucne-prakse-na-studijima-sumarskog-fakulteta-eu-projekt-up.03.1.1.04.0089/

nim jezicima „kod kuće“, u čiji je razvoj i izvedbu uključeno postojeće nastav-no osoblje, izravno doprinose interna-cionalizaciji Šumarskog fakulteta „kod kuće“, tj. povećava se broj kolegija na engleskom jeziku, ali i jačanju osobnih kompetencija nastavnika i studenata te usavršavanju jezičnih vještina.

Time se direktno i indirektno olakša-va umrežavanje i komunikacija znan-

stveno-nastavnog osoblja s inozemnim visokim učilištima, njihove međuna-rodne istraživačke aktivnosti, odlasci na specijalizacije i usavršavanja u ino-zemstvu te im se općenito pruža prili-ka da ojačaju međunarodnu suradnju. Tako ovaj projekt u konačnici doprinosi boljoj međunarodnoj kompetitivnosti nastavnika, posebice u prijavama me-đunarodnih projekata, te cjelokupnom

ugledu i znanstvenoj izvrsnosti Šumar-skog fakulteta.

Glavna aktivnost projekta je razvoj i izvedba 5 odabranih kolegija na engle-skom jeziku na diplomskim studijima Šumarskog fakulteta. U tu će se svrhu, između ostalog, tiskati interne skripte na engleskom jeziku te jedan sveučilišni udžbenik, također na engleskom jeziku. Kako bi osigurali odgovarajuću razinu jezičnih kompetencija nastavnika koji izvode odabrane kolegije, nastavno, ali i nenastavno osoblje pristupa međuna-rodno priznatim ispitima ili semestral-nim tečajevima engleskog jezika.

Uz sve navedeno, projektom je pred-viđen i angažman četiriju gostujuća predavača (iz zemlje i iz inozemstva). Upisi kolegija na diplomskim studiji-ma Oblikovanje proizvoda od drva i Drvnotehnološki procesi krenuli su u akademskoj godini 2019./2020., dok će upisi kolegija na diplomskim studijima Šumarstvo i Urbano šumarstvo zaštite prirode i okoliša započeti u akademskoj godini 2020./2021.

Očekivani rezultati projekta, a to su povećan broj kolegija na engleskom je-ziku i usavršene jezične kompetencije te iskustva nastavnika u izvođenju nastave na engleskom jeziku, predstavljaju prvi korak prema ponudi cjelokupnih studij-skih programa na stranim jezicima, što je jedan od strateških ciljeva Šumarskog fakulteta.

Više o projektu na internetskoj strani-ci Šumarskog fakulteta:

https://www.sumfak.unizg.hr/hr/znanstveni-rad-i-medjunarodna-surad-nja/projekti/internacionalizacija-sumar-skog-fakulteta-kod-kuce/

Studenti na praksi

Internacionalizacija fakulteta


Događaji

U UŠP Split požari su početkom travnja zahvatili nena-seljena područja na planinama Svilaji i Dinari, a što je, prema pisanju domaćih portala, bilo dobro vidlji-vo na NASA-inim satelitskim snimkama. Na Svilaji je

požar buknuo 8. travnja, a na Dinari 11. travnja. Na Svilaju se proširio iz sela Otišić koje se nalazi u Dalmatinskoj zagori ne-daleko od mjesta Velika. Prema neslužbenim informacijama, požar se na Dinaru proširio s požarišta nastalog u susjednoj Bosni i Hercegovini, a u Republiku Hrvatsku je prodro osmi dan. Ukupno je zahvaćeno oko 9500 hektara, oko 6100 na Di-nari i oko 3400 na Svilaji. Dojavili su ih zaposlenici Hrvatskih šuma. Na Svilaji su bila zahvaćena područja triju Šumarija: Drniš, Sinj i Split, a na Dinari Šumarije Sinj i Knin. U Šumariji Drniš većinom je izgorjela šikara i neobraslo šumsko zemljište, a ukupno je bilo zahvaćeno 1.095,70 ha. Najveću materijalnu štetu po pitanju drvne mase pretrpjela je Šumarija Sinj gdje je izgorjelo 108,45 ha sjemenjače bukve. To je ujedno šumarija s najvećom opožarenom površinom, što je uvjetovano činje-nicom da gospodari i područjem Svilaje i područjem Dinare. Ukupno je bilo zahvaćeno 4.364,68 ha, od čega 2.097,10 ha na

Svilaji i 2.267,58 ha na Dinari. Druga po opožarenoj površini bila je Šumarija Knin gdje je bilo zahvaćeno 3.819,27 ha. Naj-manje je površine bilo opožareno u Šumariji Split, 232,71 ha.

S obzirom na tip zemljišta i vegetacije ustanovljeno je da je u najvećoj mjeri opožareno neobraslo šumsko zemljište na ukupno 5.981,79 ha. Od toga 1.284,43 ha na Svilaji i 4.697,36 ha na Dinari. Slijedi degradirani tip vegetacije – šikara koja je bila zahvaćena s 3.335,83 ha, od čega 1.951,92 ha na Svilaji i 1.383,91 ha na Dinari. Na Svilaji je zabilježena određena šteta jer su bile zahvaćene bukove sastojine. Površina pod sjeme-njačom bukve zahvaćena je na ukupno 121,23 ha, a panjača na 75,63 ha. Na Dinari je bila zahvaćena manja površina pod hrastom meduncem od 5,58 ha. Pri tome valja istaknuti da iako nije nastala veća materijalna šteta na drvnoj masi, sva-kako je nastala iznimna šteta po pitanju općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ).

Također, s obzirom na tipove vegetacije i kategorizaciju ze-mljišta evidentirano je da su požari bili kombinirani, tj. bilo je prizemnih i požara u krošnjama. Pri tome valja spomenuti da prizemni požar zahvaća sloj vegetacije i gornji sloj organske

U Upravama šuma Podružnica Split i Gospić u travnju je došlo do pojave i širenja požara. Na području UŠP Split požar se proširio na planinama Svilaja i Dinara, a zahvatio je oko 9500 ha uglavnom niskog raslinja. U UŠP Gospić požar je zahvatio oko 5000 ha površine zbog čega je nastala šteta na bukovim sastojinama i kulturama četinjača. Točan razmjer bit će poznat nakon terenske procjene. U obje su podružnice požare dojavili zaposlenici Hrvatskih šuma, a gašenju je doprinijela kiša.

Proljetni požari harali jugom Dalmacije i Likom

Sve požare dojavili zaposlenici Hrvatskih šuma

Tekst: Marija GlavašFoto: Mladen Tomašević

Snimke sa satelita Sentinel-2: arhiva Službe za uređivanje šuma u Direkciji

Požarište u bukovoj sastojini na području UŠP Gospić


Događaji

prostirke. Takav se tip požara najče-šće pojavljuje i najlakše se gasi, no lako prelazi u požar u krošnjama. Kod požara u košnjama ili ovršnih požara dolazi do prelaženja požara s krošnje na krošnju, a time oni koji sudjeluju u gašenju mogu doći u opasnost tako što će se naći okruže-ni vatrenom stihijom. Takav je požar teško gasiti i u mnogo slučajeva to je moguće tek kada se pretvori u prizemni.

Uzroci požara u UŠP Split nisu još utvrđeni, no valja naglasiti da je prema dosadašnjim statistikama u Republici Hrvatskoj najčešći uzrok ljudski čimbenik.

Za vatrogasce Šibensko-knin-ske i Splitsko-dalmatinske županije otežavajuća je bila činjenica da je većina područja nedostupna, a uz to oko 900 ha zagađeno minama. Zbog toga je požare bilo nužno ga-siti i iz zraka. Požar na Svilaji ugašen je 13. travnja, a na Dinari 14. travnja.

Na području Uprave šume Podružnice Gospić 12 je požari-šta pronađeno na području kojim upravljaju Hrvatske šume, a četiri na poljoprivrednom zemljištu. Sve su požare dojavili zaposlenici Hrvat-skih šuma. Za sedam požara utvrđe-no je da su nastali uslijed ljudske ne-pažnje prilikom spaljivanja korova. Kod devet je požara evidentirano da je uzrok nepoznat. Dva su požara iz-bila na miniranom području.

Prvi je požar izbio u veljači, a slje-dećih petnaest u travnju. Valja na-pomenuti da su dva požara izbila na područjima zagađenima minama. Ukupno su zahvatili 5.063,81 hekta-ra površine.

Pojavili su se u pet šumarija. Po četiri požara izbila su u Šumarijama Gospić i Gračac, po tri požara u Šu-marijama Otočac i Udbina te dva u Šumariji Perušić. Najveća je površina zahvaćena na području Šumarije Gospić s 2.460,16 ha. Više od dvije tisuće hektara, točnije 2. 290,03 ha, izgorjelo je na području Šumarije Gračac. Slijedi Šumarija Udbina gdje su šumski požari obuhvatili 287,79 ha, a najbolje su prošle Šumarije Otočac i Perušić gdje je u prvoj zahvaćeno 13,70 ha, a u drugoj 12,13 ha.

Najveći broj požara s obzirom na tip vegetacije i kategoriju površine zahvatilo je 1.747,21 šikara i 1.252,32 ha neobraslog šumskog zemljišta. Slijede područja na kojima je zabilježena

šteta pri čemu najveći udio otpada na šume visoke bjelogo-rice u kojima dominira bukva, a zahvaćeno je bilo 411,47 ha. Izgorjela je i površina od 521,32 ha kulture crnogorice i 17,73 ha visoke šume crnogorice te 1.113,76 ha panjača. U skladu s navedenim, većina požara, ukupno 14, evidentirana je kao prizemni, dok su dva evidentirana kao kombinirani.

Požare su većinom gasile javne vatrogasne postrojbe (JVP), dio dobrovoljna vatrogasna društva (DVD), u dva su su-

Početak požara na području UŠP Gospić i Split

Razbuktali požar na području UŠP Gospić i Split


Događaji

djelovali i građani, a jedan je gašen iz zraka. U oba slučaja, tj. u gašenju požara na području UŠP Split i Gospić, pomogla je kiša.

Valja dodati kako se svi slučajevi požara koji se pojave na području Hrvatskih šuma detaljno evidentiraju. Podatci i krat-ki opisi pohranjuju se na internetu Hrvatskih šuma, na mje-stu pod nazivom Registar požara. Za arhiviranje i ažuriranje podataka zadužena je Služba za ekologiju u Direkciji u Zagre-bu, a to omogućuje praćenje vremena pojave i učestalosti požara i time, u određenoj mjeri, planiranja buduće protu-požarne sezone i praćenje događaja povezanih s klimatskim promjenama. Podatci se upisuju u posebne ŠP-1 obrasce koji su dostupni na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivre-de. Ispunjavaju ih revirnici – šumarski stručnjaci zaduženi za upravljanje gospodarenjem dijela šume zaposleni u šumari-jama. Prije nego podatci dospiju na središnje mjesto za čitavo područje kojim gospodare Hrvatske šume - Registar požara, bivaju pregledani i arhivirani u Odjelima ekologije i zaštite šuma koje djeluju u Upravama šuma podružnica. Primjeri tra-ženih podataka su naziv šumarije, redni broj požara, nadmor-ska visina, brzina vjetra, temperatura, uzrok nastanka požara, vrsta požara, datum prve uzbune itd.

Osim podataka za Registar požara, šumarski stručnjaci zaduženi za zaštitu šuma u UŠP-u šalju drugi tip podataka (prostorne podatke) u Službu za uređivanje šuma u Direkciji. Pomoću tih podataka moguće je ucrtati opožarenu površi-nu na kartu s već ucrtanom podjelom šuma na upravljačke jedinice.

Za vrijeme požara revirnici i upravitelji redovito obilaze teren i prate razvoj situacije. Nakon što požar bude ugašen, revirnici su dužni izvršiti doznaku oštećene drvne mase. Na te-melju dobivenih podataka Proizvodni odjel koji djeluje unu-tar UŠP-a izrađuje elaborate sanacije u suradnji s pogođenim šumarijama te Odjelom ekologije i zaštite. Podatke zatim uvr-štavaju u rebalans plana. Po potrebi se pristupa izradi novih cesta i vlaka.

Svaki požar velika je opasnost za ljude i okoliš. Približi li se naseljenim mjestima, dim koji se razvija može uzrokovati ote-žano disanje, može doći do materijalnih gubitaka, ali i ljudskih žrtava. Nažalost, tijekom svakog požara osim vegetacije, stra-dava i životinjski svijet te endemske vrste. Zato stalno valja imati na umu najčešću krilaticu današnjice – budimo odgo-vorni!

Opožarena površina na području UŠP Gospić

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svakog 5. lipnja, što je datum kada je u Stockholmu 1972. godine održana Konferencija UN-a na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naro-da (UNEP). Ovaj dan obilježava se u više od 140

zemalja svijeta na razne načine – skupovi, parade, akcijae i radionice vezane za ekologiju i okoliš. Cilj je poticanje građana na odgovorno ponašanje za očuvanje planeta kroz aktivnu ulogu u održivom i ravnomjernom razvoju. Isto tako, ovim obilježavanjem nastoji se osnažiti ljude da postanu aktivni čimbenik održivog i pravednog društva, promicati razumijevanje da su zajednice osnova za mije-njanje stavova prema pitanjima okoliša te zastupati par-tnerstvo koje će osigurati da svi narodi svijeta imaju sigur-niju i prosperitetniju budućnost.

No, povrh svega, ovaj je dan „dan za ljude“, dan za po-sjećivanje mjesta koja volimo i koja nam puno znače te dan u kojem ćemo pojedinačno ili zajednički učiniti nešto korisno za planetu Zemlju. Svatko je slobodan sam oda-brati aktivnost kojom će utjecati na zaštitu Zemlje, bilo na lokalnoj, državnoj ili globalnoj razini.

Sredinom svibnja parkovi prirode i nacionalni parkovi ponovno su otvorili svoja vrata posjetiteljima te će mno-gi pohrliti u zagrljaj prirode. Sada kada je hashtag #osta-nidoma zamijenjen onim #ostaniodgovoran i nakon što smo dva mjeseca pustili prirodu da se odmori od nas lju-di, izaći van i djelovati nevirtualno napokon je moguće. No, i dalje moramo imati na umu da „ostati odgovoran“ prema pandemiji virusa koja je snašla cijeli svijet može značiti i ostati odgovoran prema okolišu koji je postao bistriji i čišći za vrijeme karantene čemu svjedoče dupini u kanalima Venecije i rijetke vrste kitova kod našeg otoka Šolte.

Svaki Svjetski dan zaštite okoliša posvećen je odre-đenoj problematici i svake je godine druga država zemlja-domaćin u kojoj će se održati središnja proslava. Tako je 2018. godina bila posvećena borbi protiv zagađenja pla-stičnim otpadom, u 2019. godini podizala se svijest o one-čišćenju zraka koji udišemo, a tema Svjetskog dana zaštite okoliša za 2020. godinu je očuvanje bioraznolikosti.

Ovogodišnji domaćin je Kolumbija u partnerstvu s Nje-mačkom, no svaka zemlja sudionik obilježava ovaj dan različitim kreativnim aktivnostima u koje uključuje svoje građane. Nedavni događaji, počevši od požara u Brazilu, Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, preko po-rasta broja skakavaca u istočnoj Africi, a sada i globalne pandemije bolesti, dokazuju međuovisnost ljudi i mreže života u kojoj oni postoje.

Priroda nam šalje poruku. Zahvaljujući svom geograf-skom položaju, geomorfološkim uvjetima, još uvijek povoljnim klimatskim prilikama te maloj napučenosti, Hrvatska je zemlja koja obiluje biljnim i životinjskim vr-stama, pravi je dragulj bioraznolikosti, odnosno smatra se jednom od najbogatijih zemalja Europe po svojoj biološ-koj raznolikosti. Isto tako, Hrvatska je jedna od potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda


Događaji

Svjetski dan zaštite okoliša 2020.

Hrvatska - mala zemlja velike biološke raznolikosti

Zahvaljujući svom geografskom položaju, geomorfološkim uvjetima, još uvijek povoljnim klimatskim prilikama te maloj napučenosti, Hrvatska je zemlja koja obiluje biljnim i životinjskim vrstama, odnosno pravi je dragulj bioraznolikosti te se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po svojoj biološkoj raznolikosti. Točan broj divljih vrsta u Hrvatskoj još uvijek nije poznat, međutim, pretpostavljeni broj kreće se od najmanje 50 000 do više od 100 000.

(Rio de Janeiro, 1992.) čiji je jedan od glavnih ciljeva očuvanje bioraznolikosti.

Velika raznolikost staništa rezultirala je i velikim bogat-stvom divljih svojti (vrsta i podvrsta). Točan broj divljih vrsta u Hrvatskoj još uvijek nije poznat. Međutim, pretpostavljeni broj u procjenama kreće se od najmanje 50 000 do više od 100 000. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste. Skupine poput algi, mahovina, gljiva te beskralješnjaka vrlo su slabo istražene.

Bogatstvo Hrvatske s obzirom na divlje vrste ne leži samo u njihovoj raznolikosti, već se očituje i u njihovoj ende-mičnosti. Glavne centre endemske flore predstavljaju planine Velebit, Biokovo i Mosor iza kojih slijedi kvarnersko područje, srednjedalmatinski i južnodalmatinski otoci te Konavle, dok

je endemska fauna najzastupljenija u podzemnim staništima (špiljski beskralješnjaci, čovječja ribica), na otocima (gušteri, puževi) i u krškim rijekama jadranskog slijeva (gaovice i gla-vočići). Vaskularna flora Hrvatske, u koju spadaju papratnjače i sjemenjače, prema dostupnim podatcima broji 5029 vrsta i podvrsta. Taj broj stalno raste jer se u Hrvatskoj bilježe nove biljne vrste i podvrste. Takvi usko rasprostranjeni endemi su npr. velebitska degenija (Degenia velebitica), palagruški ku-pus (Brassica botteri) i jabučka zečina (Centaurea crithmifolia). U Hrvatskoj su u posljednjih nekoliko godina opisane i neke vrste nove za znanost poput hrvatskog luka (Allium croati-cum), močvarnog luka (Allium telmatum), hrvatskog, odnosno biokovskog kozlinca (Astragalus croaticus) ili južnojadranskog zvončića (Campanula austroadriatica). Što se tiče mahovina, u

Tekst: Helena JakobovićFoto: Ivan Alerić, Ivan Šušak,

Željko Lončarić

Jezero Bajer


Događaji

Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 646 vrsta, no ovi brojevi nisu konačni jer flora mahovina, tzv. brioflora Hrvatske, još uvijek nije dovolj-no istražena.

Što se tiče velikih zvijeri, u Europi živi pet vrsta: smeđi medvjed (Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus), žderonja (Gulo gulo) te dvije vr-ste risa - euroazijski ris (Lynx lynx) i iberijski ris (Lynx pardinus). Hrvatska je jedna od rijetkih sretnih zemalja Europe u kojima obitavaju čak tri velike zvijeri od spomenutih - smeđi medvjed, sivi vuk i euroazijski ris.

Moramo spomenuti i Jadransko more koje je prepoznato kao „vruća točka“ biora-znolikosti Sredozemlja. Iako točan broj vrsta i podvrsta koje doista žive ili se razmnožavaju u Jadranu još uvijek nije poznat, prema gu-bim procjenama kreće se između 7000 i 8000. Jadran je tako-đer jedno od dva najznačajnija hranilišta i zimovališta glavate želve (Caretta caretta) u Sredozemlju te je važno stanište do-

brog dupina (Tursiops truncatus). Koralji zabilježeni u Jadranu čine oko 65 % poznatih vrsta iz Sredoze-mnog mora.

Spomenimo još i šišmiše koji su iznimno važan dio svjetskih ekosustava - bitna su karika u prirodnom obnavljanju šuma, oprašivanju čitavog niza biljaka koje cvatu noću, kontroliranju brojnosti noću aktiv-nih kukaca te tako predstavljaju indikator zdravlja okoliša. Jedna su od najviše proganjanih i najmanje proučenih skupina životinja. U umjerenom pojasu, pa tako i u Hrvatskoj, šišmiši se hrane isključivo kuk-cima i paucima. Nastanjuju sve naše ekosustave, a što je veći broj vrsta prisutan na nekom području, može se reći kako je i njegov „indeks zdravlja” veći. Svi podatci govore u prilog iznimno velikoj biološkoj raznolikosti Hrvatske. Imamo se čime ponositi, ali

imamo i u što usmjeriti naša znanja, istraživanje, stručnost, a napose brigu za cjelokupni živi svijet s kojim smo neminovno povezaniji nego što uopće možemo zamisliti.

(autor: Ivan Šušak) – Zelena žabica odmara na grani u Šumariji Županja

(autor: Željko Lončarić) – Vrganj iz bjelovarskih šuma

Sunce je izmamilo malenog stvora u rasadniku Višnjevac kod Osijeka

Srne plaho proviruju iza stabala u baranjskom Petrovom Selu


Događaji

Poznato je da umjetničko stvaralaštvo nikada nije prestajalo, čak ni za vrijeme najgorih kriza. Zapravo, upravo tada do izražaja dolazi njezin značaj za zdravlje ljudskog uma jer kreativno izražavanje odvraća misli od straha i tjeskobe. S promoviranjem fotografske umjetnosti u vrijeme korona krize nije stalo Hrvatsko šumarsko društvo ogranka Karlovac koje već više od desetljeća organizira foto izlete. Ove godine nisu mogli ostvariti planirani odlazak na područje Šumarije Rakovica, već su se prilagodili i organizirali online natjecanje pod nazivom Hrvatska online 2020.

Lijepa umjetnost otporna je na sve

13. foto izlet karlovačkog HŠD-a

Trinaesti po redu foto izlet u or-ganizaciji Hrvatskog šumarskog društva ogranka Karlovac po prvi je puta održan putem elek-

troničke pošte. Održan je pod posebnim uvjetima kakvi zahtijevaju posebna rje-šenja. Ova će godina ostati upamćena kao vrijeme kada su mediji neprestano ponavljali da treba ostati kod kuće jer prijeti smrtonosna zaraza. To je razlog zbog kojeg nije bilo moguće pozvati ljubitelje prirode i fotografske umjetno-sti na još jedno druženje s karlovačkim šumarima. Kako ne prekinuti ovu lijepu tradiciju s obzirom na ograničenje kre-tanja uslijed sveopće karantene, dosje-tila se idejna začetnica foto izleta mr. sc. Lucija Vargović zaposlena u Planskom

i analitičkom odjelu Uprave šuma Po-družnice Karlovac.

Kao što naziv upućuje, do sada odr-žani foto izleti organizirani su na način da okupljeni sudionici pješice prođu određeno područje kako bi upoznali nešto novo ili proveli ugodno vrijeme na nekom već poznatom području. Je-dan od ciljeva foto izleta HŠD-a ogranka Karlovac jest upoznati ljubitelje fotogra-fije sa šumama koje krase ovaj brdoviti kraj poznat po prelijepim čistim zelenim rijekama. Također, cilj je izletnike koji nisu šumarske struke, a oni su uvijek u većini, upoznati s činjenicama o šumi koju posjećuju i sa šumarskom stru-kom. Zato je svaki do sada održani izlet započeo dobrodošlicom predstavnika

odabrane šumarije. Sudionicima je osi-gurana jutarnja okrjepa i upoznavanje sa zanimljivostima vezanima uz šume kojima gospodari šumarija, načinom gospodarenja i posebnostima kraja. Taj edukativni dio svakako oplemenjuje, no najveća je vrijednost izleta međusobno upoznavanje ljudi opuštenim druže-njem i sklapanjem novih prijateljstava.

Za svaki takav izlet osmišljene su po tri teme, a do sada su dvije ili tri bile vezane uz prirodu. Ovogodišnje teme bile su nužno prilagođene uvjetima ka-rantene, ali i za travanj neuobičajenoj pojavi snijega. Naravno, nije prvi puta zabilježeno da su ove padaline prekrile zelenilo i sve moguće boje cvata, ali je snijeg u travnju svakako još i više do-

Tekst: Marija GlavašFoto: Marko Ožura, Brankica Mehek,

Višnja Šamec

Oaza u snijegu (V. Š.)


Događaji

fotografa gdje su odrasli svrstani u kate-goriju više od 16 godina, a djeca do 16 godina. Fotografije su kasnije ocjenjiva-ne te su tri izdvojene kao najuspješnije u odnosu na sve pristigle i izdvojene s obzirom na navedene kategorije.

U natjecanju je sudjelovalo 23 odrasla autora i jedno dijete, a na adre-se Ocjenjivačkog odbora stiglo je 76 fotografija od kojih 48 fotografija koje prikazuju detalj i 28 fotografija koje pri-kazuju krajolik. Ocjenjivački odbor činili su predsjednik Denis Stošić, članica Iva-na Bošnjak i član Oliver Vlainić koji su za promišljanje i odabir imali tjedan dana.

Prvo mjesto u kategoriji „Detalj - odrasli“ zaslužio je Marko Ožura iz Kar-lovca s fotografijom na temu izolacije. Pobjednička fotografija odabrana je za naslovnicu i plakat. Drugo mjesto u istoj kategoriji zaslužila je Lucija Vargović, ta-kođer iz Karlovca, a treće Višnja Šamec iz Jastrebarskog.

Zanimljivo je da su svi prvonagra-đeni iz ove kategorije šumarske struke. Nasuprot tome, autori koji su poosvajali glavne nagrade u kategoriji „Krajolik – odrasli“ nisu šumarske struke. Tako je prvo mjesto zaslužio poznati karlovač-ki fotograf Igor Čepurkovski koji je do ovog natjecanja često bio u ulozi pred-sjednika ocjenjivačkog odbora. Drugo mjesto u istoj kategoriji pripalo je Veri Jurić iz Zagreba, a treće Lidiji Vargović Link iz Osijeka. Prvonagrađeni u kate-goriji rezerviranoj za djecu jest Dorijan Tomljenović iz Bogovolje nedaleko od Cetingrada.

Posebne pohvale po temama zaslu-žili su Franjo Novosel iz Japetića za fo-tografiju na temu biljke, Ivan Marković iz Male Kose pokraj Perjasice s fotografi-jom na temu izolacije i Brankica Mahkek iz mjesta Novačka u Podravini za foto-grafiju na temu snijega. Dodijeljeno je i 15 priznanja za ulazak u uži izbor u kate-goriji „Detalj – odrasli“ i deset u katego-riji „Krajolik – odrasli“.

Kao i svake godine, bit će izdan kata-log. Oni do sada izašli predstavljaju us-pomene na opuštena druženja i lijepe krajolike karlovačke okolice, no svakako je potrebno zabilježiti i ovakav drukčiji trenutak u kojem se zatekao svijet, a koji je možda ljude razdvojio fizički, ali sva-kako ujedinio duhovno.

Proljetni snovi (B. M.)

Izolacija (M. O.)

prinio osjećaju života u neuobičajenom trenutku. Sudionici su tako mogli birati hoće li se njihova tema odnositi na izo-laciju, biljku ili snijeg.

fotografija i da se fotografijama dodje-ljuju nazivi i šifre. Iste su ostale i katego-rije: krajolik i detalj, koje ovise o motivu i kategoriji s obzirom na starosnu dob

Budući da nije mogao biti održan planirani izlet na području Šumarije Rakovica, organiza-tori su događaj pro-širili na čitavu Hr-vatsku. Umjesto na jedinstvenu adresu i umjesto razvijenih fotografija, na e-po-štu Ocjenjivačkog odbora stigle su di-gitalne fotografije s prizorima iz Baranje, Slavonije, Podravine, područja Zagreba, Banovine, Korduna i Gorskog kotara. Sudionici su ih slali u razdoblju od 24. ožujka završno s 5. travnjem.

Pravila koja su ostala ista su da sva-ki sudionik smije po-slati na adresu ocje-njivača najviše pet


Znanost

Umjetno lišće

Moguće rješenje globalnog zatopljenjaIstraživači diljem svijeta traže način suzbijanja klimatskih promjena. Umjetni list osmišljen je tako da imitira proces fotosinteze te su u proces i ovdje uključeni Sunčeva svjetlost i ugljični dioksid, a rezultat je kisik. Uz to, umjetno lišće može se iskoristiti za pridobivanje goriva koje ne zagađuje okoliš.

Ideja da se imitirajući prirodni proces energija pretvori u po-gonsko gorivo postoji već desetljećima. Konkretno, pri tome se misli na onaj proces kojim biljka od svjetlosne energije stvori šećer, odnosno fotosintezu. Prvi koji je to uspio, počet-

kom ovoga stoljeća, bio je Amerikanac John Turner koji je radio u Laboratoriju za nacionalnu obnovljivu energiju u Boulderu, u saveznoj američkoj državi Colorado. Koristio je rijetke i vrlo skupe materijale, a to je prepreka masovnoj proizvodnji.

Uspješnijim se pokazao princip do kojeg je 2011. godine došao kemičar Daniel G. Nocera s britanskog Sveučilišta Cam-bridge. Zajedno s timom istraživača načinio je umjetni list ba-ziran na principu fotosinteze što znači da su za proces nužni svjetlosna energija, voda i ugljični dioksid. List je opisan kao unaprijeđena solarna stanica veličine igraće karte. Nocera je za njegovu izradu koristio stabilne i jeftine materijale, što uk-ljučuje silikon.

Bitni sastavni dijelovi lista su dvije jedinice zadužene za upijanje svjetla. Postupak počinje tako što se čitav list uranja u vodu, tj. smješta unutar kapsule čije su stijenke polupropu-sne. Nakon toga počinje proces tijekom kojega jedna jedinica upija svjetlo posredstvom katalizatora. Katalizator, odnosno sredstvo za ubrzavanje, jest u ovom slučaju na bazi kobalta umjesto uobičajenih srebra i/ili platine. Rezultat procesa rada prve jedinice jest proizvodnja kisika. Druga jedinica služi kao nositelj kemijske reakcije tijekom koje dolazi do redukcije ugljičnog dioksida i vode u ugljični monoksid i vodik. Mije-šanje ugljičnog monoksida i vodika je ono što je potrebno za stvaranje umjetnog goriva (syngas) koje je potpuno ekološki prihvatljivo. Ono se za sada nije pokazalo dovoljno učinkovi-tim, no znanstvenici vjeruju kako ga mogu unaprijediti.

Od mješavine se osim goriva, mogu proizvoditi gnojiva, li-jekovi i plastika. Tijekom preliminarnih testova pokazalo se da umjetni list u pogonu može biti najmanje 45 sati bez da aktiv-nost opada. U pogonu je i za oblačnih dana, što su istraživači usputno otkrili. Ne može biti u pogonu samo noću.

Glavna svrha tog patenta je prikupljanje ugljičnog dioksi-da (CO

2), a što će uvelike doprinijeti u borbi protiv globalnog

zatopljenja. List je u tu svrhu testiran u laboratoriju i vani, ali se na terenu pokazao daleko manje učinkovitim. Razlog je što je ugljični dioksid u zraku razrjeđeniji i izmiješan s drugim po-lutantima.

Postignuto je potencijalno smanjivanje štetnih emisija te se pojavila mogućnost da se masa proizvoda koji nas sada truju i zagađuju okoliš zamijeni onim potpuno prihvatljivima za okoliš. Po pitanju učinkovitosti bi u prednosti bile zemlje koje imaju puno sunčanih dana. Jedna od osoba koje rade na ovome projektu, prof. Erwin Reisner iz Kemijskog odjela na Sveučilištu Cambridge kazao je kako biti sposoban proizvoditi takvo sintetsko gorivo znači prijeći kritični prag u zatvaranju globalnog kruženja ugljika i uspostavljanje održive proizvod-nje goriva.

Reisnerov suradnik, kemičar dr. sc. Virgil Andrei kazao je kako im je sljedeći cilj preskočiti jedan korak i proizvesti te-kuće gorivo već u prvoj fazi. Za sada mogu proizvesti sintet-ski plin i zatim od njega tekuće gorivo. Daljnja očekivanja su proizvodnja električne energije, a Nocera predviđa da će se sa svega četiri litre vode moći zadovoljiti dnevna potreba kućan-stva trećeg svijeta ciljajući pri tome na Indiju i afričke zemlje. Dosadašnji su rezultati objavljeni prošle godine. Istraživanja dijelom financira austrijska tvrtka OMV.

Tekst: Marija GlavašFoto: internet

Istraživač Virgil Andrei pokazuje umjetni list


Znanost

Još noviji projekt predvodi Yimin A. Wu s kanadskog Sveučilišta Waterloo u državi Ontario od 2015. godine. Uz ka-nadske, u istraživanjima sudjeluju i istraživači iz SAD-a i Hong Konga. To su Argonne nacionalni laboratorij u državi Illinois, Sveučilište Northridge u državi Kaliforniji i Gradsko sveučilište u Hong Kongu.

Njihov list isto tako proizvodi kisik i ekološki potpuno pri-hvatljivo gorivo, također imitirajući fotosintezu, ali uz upotre-bu drugih kemikalija. Glavni istraživač Wu, profesor na Sveu-čilištu Waterloo, ukratko je pojasnio postupak. Vodi se dodaju glukoza, bakreni (II) acetat, natrijev hidroksid i natrijev do-decil-sulfat, a zatim se otopina zagrijava na točno određenoj temperaturi. Rezultat je jeftini prah, bakreni (I) oksid (Cu2O) koji služi kao katalizator. Dodaje se u vodu u koju se upum-pava ugljični dioksid te se novodobivena otopina izlaže bije-loj svjetlosti. Na taj se način stvara kisik, a ugljični dioksid u vodenoj se otopini s prahom pretvara u metanol. Metanol se prikuplja dok se evaporira tijekom zagrijavanja, a iskoristiv je kao gorivo za automobile i razne druge svrhe. Procjenjuje se da je postupak i deset puta učinkovitiji od fotosinteze jer je izračunato da se prilikom laboratorijskog postupka oko 10 % solarne energije pretvori u gorivo, a kod fotosinteze oko 1 %. Ohrabruje i činjenica da je tehnologija jeftina.

Klaus Lackner, direktor Lenfest Centra za negativne emi-sije ugljika na Državnom sveučilištu u Arizoni, radi na projektu stvaranja čitavog umjetnog stabla sačinjenog od specijalne smole. Riječ je o materijalu koji ima svojstvo upijanja ugljič-nog dioksida izravno iz zraka posredstvom kemijske reakcije. To svojstvo posebno dolazi do izražaja kada je smola suha. Predviđa se da će njegova stabla moći upijati ugljični dioksid i 100 % brže od živih stabala. Uz to, Lacknerovo lišće isto je tako sposobno stvoriti sve potrebno za pridobivanje ekološki prihvatljivog biogoriva. Koncept je baziran na metodologiji pomoću koje je Južnoafrička Republika pretvarala ugljen u tekuća goriva i benzin za vrijeme embarga.

Istraživači u skoroj budućnosti vide tvornice koje proizvo-de biogorivo i istodobno provode proces prikupljanja ugljič-nog dioksida. Uspiju li doista u svojim namjerama, a ohrabruje činjenica da se provodi više paralelnih istraživanja, moći ćemo s velikim olakšanjem zaključiti da je velikim zagađenjima od-zvonilo.

Wuov umjetni list Živjeti s Dinarom posebna je čast i privilegija za njene žitelje, ali i generacije zaljubljenika u prirodu. Divovske vapnenačke stijene, prostrani pašnjaci i stoljetni tra-govi ljudske prisutnosti glavna su obilježja ovog kraja.

Opisu Dinare posebnu čar daju ostatci nekadašnjeg načina života - uzgoj blaga koje je stoljećima bilo glavna gospodar-ska grana stanovnika na ovom području. Od Dinare se živjelo, posebno u ljetnim mjesecima kada su pastiri s blagom izlazili na pašnjake i ostajali u pastirskim stanovima sve do početka zime. Posljednjih tridesetak godina područje je proživjelo ve-like promjene, a starenje i iseljavanje stanovništva te svega nekolicina njih koji se bave primarnim djelatnostima obilježilo je područje kao nepovoljno za život i investiranje. Odsutnost ljudi i stočarstva te dugotrajni manjak održivog upravljanja pogoduju opasnosti od gubitka travnjaka i dragocjene biora-znolikosti Dinare.

Zahvaljujući projektu „Dinara back to LIFE“ koji je započeo u siječnju ove godine na području koje obuhvaća Knin, Sinj, Trilj i Vrliku te općine Civljane, Hrvace, Kijevo i Otok, agrono-mi, šumari, biolozi i socioekonomski stručnjaci zajedničkim će snagama demonstrirati obnavljanje značajnih prirodnih vri-jednosti uz poticanje održivog gospodarenja.

Bogatstvo dinarskog područja prepoznato je i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju kada je Dinara proglašena Natura 2000 područjem važnim za vrste, staništa, a posebno za ptice. Od ukupno osam stanišnih tipova prepoznatih kao prioritet očuvanja na području Dinare, čak tri tipa čine različiti tipovi travnjaka važnih za ptice koje bez njih na Dinari ne bi imale mjesto.

- Na Dinari se gnijezdi veliki broj ptica čija su staništa trav-njaci koji su nastali i održavani ispašom i vatrom. Takav gu-bitak staništa vezanih uz ekstenzivno stočarstvo događa se i u cijeloj Europi pa je njihov gubitak još značajniji. Navika je da se posebna pažnja u zaštiti prirode posvećuje endemičnim vrstama, ali endemične vrste ptica, zbog njihove pokretljivo-sti, su rijetke. Ne postoji niti jedna vrsta ili podvrsta ptica koja živi samo u Hrvatskoj, ali zato se u Hrvatskoj, velikim dijelom zbog velikih površina ekstenzivnih pašnjaka i mozaičnih sta-ništa, gnijezde brojne ptice čije su populacije na zapadu Euro-pe ugrožene ili nestale. Upravo su takve vrtna strnadica, rusi svračak, pupavac i jarebica kamenjarka. To su sve vrste koje nestaju ili zbog zarastanja u drvenastu vegetaciju, ili zbog in-tenzifikacije upotrebe. - objašnjava Ivan Budinski, stručni sa-vjetnik za zaštitu prirode iz Udruge Biom koja je projekt obno-ve i zaštite dinarskih travnjaka prepoznala i razvila u suradnji s LAG-om “Cetinska krajina”, a partnerstvu su se priključili Agro-nomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume d.o.o.

Udruga Biom projekt obnove i zaštite dinarskih travnjaka prepoznala je i razvila u suradnji s LAG-om “Cetinska krajina”, a partnerstvu su se priključili Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume d.o.o.


EU projekti

LIFE

Želimo oživjeti dinarske pašnjake!

Partnerstvom različitih djelatnosti žele pokazati kako je kvalitetna zaštita prirode moguća samo kada se uključe svi sektori koji su uz nju vezani, koriste ju ili jednostavno žive s njom. Agronomski fakultet pokrit će agronomski aspekt pro-jektnih aktivnosti i biti usredotočen na kvantifikaciju pašnog potencijala Dinare korištenjem najmodernijih tehnologija, kao i optimizaciju korištenja travnjačkih resursa. - Ideju pro-jekta i prvu inicijativu dao je Biom iako je još prije desetak godina na našem Agronomskom fakultetu zametnuta ideja o projektu koji bi po uzoru na španjolska iskustva i praksu po-krenuo praksu transhumantnog stočarstva na našim planina-ma, a koje je do nedavno bilo uobičajeno. Agronomski fakul-tet ima dugogodišnje iskustvo iz područja travnjaštva i ovaj će projekt zasigurno proširiti obzore i donijeti nove spoznaje o visokoplaninskim i suhim travnjacima koji su silom prilika uvi-jek bili u drugom planu, a danas smo svjesni njihove važnosti. - rekao je doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Iz Hrvatskih šuma poručuju kako se od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume/UŠP Split, otprilike se 550 000 ha, tj. preko 260 000 ha šuma i šumskog zemljišta nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000,

a samo se projektno područje na Dinari prostire na dvije šu-marije UŠP Split - Knin i Sinj. Područja kojima gospodare Hr-vatske šume/UŠP Split pružaju dobar okvir i potencijal za šu-marsku struku koja želi dati svoj doprinos kao aktivni partner prema zaustavljanju smanjenja biološke raznolikosti u RH.

- Projekt je važan jer je ovo prvo sudjelovanje Hrvatskih šuma u nekom projektu iz programa LIFE. Smatram da ćemo time steći iskustvo i reference o ovom specifičnom programu, ali i o mogućim budućim aktivnostima vezanima za upravljanje na područjima ekološke mreže Natura 2000. Na kraju, sudjelo-vanjem u projektu Hrvatske šume postaju prepoznatljiv dio-nik iz područja zaštite okoliša i prirode. - rekao je Zoran Šunjić iz Hrvatskih šuma, koordinator na projektu.

Nakon dugogodišnjeg rada na području Dinare i njene okolice, vezanog uz različite aspekte zaštite prirode, prven-stveno ptica, prije dvije godine Udruga Biom upustila se u pla-niranje projekta kojim bi uključivanjem različitih struka i lokal-nog stanovništva pokušali učiniti prve veće korake u smjeru održivog korištenja prirodnih bogatstava Dinare, a koji će ići ruku pod ruku sa zaštitom njene bioraznolikosti. Projekt nazi-va „Dinara back to LIFE“ odobren je za sufinanciranje na natje-čaju programa LIFE Europske unije, a omogućava sufinancira-

Tekst: Melani GlavinićFoto: Projekt „Dinara Back to Life“


EU projekti

nje projekata na području zaštite okoliša, prirode i klimatskih aktivnosti te će trajati do ljeta 2023. godine. Osim direktnim mjerama očuvanja kao što su ručno uklanjanje zarasle vegeta-cije i provođenje ispaše na travnjacima, izradit će se smjernice za održivo upravljanje travnjacima u čijoj će izradi sudjelovati nacionalne i međunarodne institucije te suradnici.

- Projekt je nastao iz potrebe da nešto poduzmemo kako bismo prirodi na području Dinare pomogli da se što bolje nosi s čovjekovom invazijom. Tu je važno razumijevanje prirodnih procesa i prepoznavanje održivog suživota. Upravo zbog toga

naglasak je na nizu stručnjaka i različitih struka koji su ovdje kako bi pomogli i čovjeku i prirodi da što kvalitetnije žive. - kaže Ivana Selanec, voditeljica Biomovog ureda u Sinju i struč-na suradnica za zaštitu prirode na projektu.

Što sve čeka Dinaru u sljedeće tri godine?- Hrvatske šume s partnerima kroz aktivnosti sudjeluju u

projektu na planiranju i rekonstrukciji bunara i lokvi u svrhu protupožarne zaštite, nabavci protupožarne opreme i izradi smjernica za restauraciju travnjaka u Natura 2000 područjima. Također, kroz projektne aktivnosti želimo približiti javnosti i


EU projekti

dionicima šumarsku struku koja je, sa svojom tradicijom i po-vijesti preko 250 godina, jedna od najdugovječnijih struka u Hrvatskoj. - poručio je Zoran Šunjić.

Tim s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utvr-dit će pašni potencijal kroz kvantitativni i kvalitativni aspekt te dati smjernice za optimalno korištenje travnjačkog resur-sa na području Dinare mjerenjem na terenu, ali i korištenjem modernih tehnologija kao što su upotreba satelitskih i zračnih snimaka te njihova prostorna analiza. Doc. dr. sc. Hrvoje Kut-njak ističe kako bi u konačnici dobivena saznanja trebala biti ugrađena u svojevrsnu pašnu kartu koja će biti korisna pod-loga za sve one koji misle započeti stočarsku proizvodnju na dinarskim pašnjacima, a planirano je i uključivanje studenata u projektne aktivnosti tijekom kojih će imati priliku na praktič-nim primjerima primijeniti svoja znanja prikupljena na studiju na fakultetu.

Osim stručnih konzervacijskih aktivnosti za restauriranje suhih travnjaka, planiranja dobre ispaše i kontroliranog palje-nja te drugih popratnih zadaća koje će se provoditi na Dinari, potencijal razvoja dinarskog područja projektni tim prepo-znao je u domaćem stanovništvu. U sklopu projekta cilj je pru-žiti podršku i osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih dje-latnosti koje svoju vrijednost temelje na suživotu s prirodom, a otvorit će se mogućnost suradnje s lokalnim stočarima, kao i izrada poslovnih planova za one koji svoj posao žele temeljiti na konceptu održivosti.

Iz LAG-a “Cetinska krajina” kažu kako je ovo prvi LIFE projekt na kojem sudjeluju te im je jedan od glavnih ciljeva promicanje lokalnih inicijativa i uključivanje lokalnih zajedni-ca, poslovnih predstavnika i predstavnika lokalne uprave.

- Projekt vidimo kao jedinstvenu priliku za pozitivnu pro-mjenu u našoj zajednici. Naša uloga u partnerstvu vezana je za promociju održivog razvoja, podršku ruralnom turizmu i proširenje ponude ekoloških proizvoda te promoviranje fi-nancijskih instrumenata EU-a. Cilj nam je poticati vrednova-nje prirodnih resursa i interes lokalnog stanovništva za pro-bleme zaštite prirode, a najviše podizanje društvene svijesti i edukativne radionice te, također, razvijanje platformi surad-nje za proizvođače hrane čime će se stvoriti uvjeti za plasman

njihovih proizvoda. - dodao je Sven Ratković, socioekonom-ski stručnjak. Iz LAG-a poručuju kako je od posebne važnosti uključenje lokalnih OPG-ova koji se bave stočarstvom i pče-larstvom s obzirom na to da većina njih živi i radi na rubovima naseljenih područja.

Početak projekta krenuo je pripremnim aktivnostima, ocje-njivanjem trenutnog statusa ciljanih pašnjaka i stočarskih ak-tivnosti te podizanjem svijesti o važnosti Dinare, ali i širenjem baze dionika komunikacijom s javnosti putem društvenih mreža.

- Dinara je stoljećima davala svojim prirodnim bogatstvom i dobrom te je vrijeme da joj uzvratimo, pa i u virtualnom kut-ku. Osim stručnih aktivnosti, najmanje što možemo dati je educirati te inspirirati sve koji vole Dinaru. Veseli nas uključiti u projekt sve zainteresirane i cilj nam je o svemu što radimo i postignutim rezultatima informirati što širu javnost ne samo da ukažemo na ogromno bogatstvo koje se ovdje nalazi, već da i domaćima omogućimo korištenje tih informacija za nji-hovu korist. - kažu iz Udruge Biom.

Sigurno je kako Dinara ima prostora za sve: za pašnjake, za tisuće grla stoke, za sve vrste koje žive na travnjacima i za obnovljene šume hrasta medunca, bukve ili bora te brojne vr-ste koje u njima žive. Važno je samo prema Dinari se odnositi stručnošću, znanjem, iskustvom i velikim poštovanjem prema njenom prirodnom bogatstvu.

- Dinara se nije umrtvila, kako možete pomisliti iz naziva projekta. Ma kakvi! Dinara je hrvatski tron koji dira nebo, bura što mije ruke gospodara međ’ blagom, surovi div nad veličan-stvom modrog oka Cetine, ojkalica što glasom probija istroše-ne suhozide i prkos kakvog svit vidija nije. Sve je to samo stara Dinara koja čeka krenuti u nove izazove života. – poetično za-ključuje projektni tim i poziva sve zainteresirane da se uključe u projektne aktivnosti te da im se jave, a oni će se potruditi o svim aktivnostima i mogućnostima uključivanja pravovre-meno i kvalitetno informirati. Projektom započinje malen, ali važan korak u poticanju održivog korištenja prirodnih resursa i njegovanju dobrobiti koju Dinara ima za sve.


Urbano šumarstvo

Neki od najzanimljivijih drvoreda

Zastrašujući i očaravajući tuneli

Činjenica je da se Sjeverna Irska ne može pohvaliti kao zemlja koja obiluje drvećem, kao uo-stalom ni cijela Velika Britanija.

Ima najmanji šumski pokrov u odnosu na druge dijelove Velike Britanije. Pre-ma prošlogodišnjem podatku svega 8 %, a čitava država 13 %. Ipak, jedna lokacija u Sjevernoj Irskoj stekla je sla-vu upravo zbog drveća. Drvored Dark Hedges (Tamna živica) stekao je svjetsku slavu zahvaljujući stablima obične bu-kve (lat. Fagus sylvatica L.), prvenstveno zbog izgleda. Velika stabla posađena po prilici 1775. godine u dva nasuprotna reda, grane im se međusobno dodiruju i isprepliću te stabla stvaraju tunel du-žine gotovo 1 km i širine od 6 do 10 m. Divovske bukve stare su oko 250 godi-na. Posadio ga je James Stuart uz put koji vodi prema njegovom imanju. Na imanju je u isto vrijeme izgradio kuću u gregorijanskom stilu koju je nazvao Gracehill House u čast svoje supruge.

Veliki razlog zbog čega je lokacija postala privlačnom posjetiteljima je filmska industrija. Poslužila je kao set za

Kao što neka stara, soliterna stabla privlače pažnju svojom veličinom, starošću i izgledom, tako na svijetu postoje i osobito pamtljivi drvoredi koji osim po već nabrojenim svojstvima, mogu biti privlačni i pamtljivi po svojim bojama cvatova ili jesenjeg lišća. Mogu činiti tunele pa šetnja kroz njih može biti poseban doživljaj.

snimanje isječaka kultne serije „Igre pri-jestolja“ (Games of Thrones). Prethodna priprema za snimanje, između ostalog, uključivala je bojanje bijele linije na asfaltnoj cesti koja prolazi drvoredom maskirnom, tamnosivom bojom. Prije dvije godine tamo je sniman i isječak filma „Posljednji vitez“ (The Last Knight) iz filmskog serijala „Transformers“, o ro-botima-vozilima.

Pomalo zastrašujući izgled Irci su upotpunili legendom o Sivoj dami koja predvečer leti od stabla do stabla i ne-staje kada dođe do zadnjeg. Za neke je to duh Stuartove kćeri Margaret koju

nazivaju i Cross Peggy. Na Noć vještica pridružuju joj se duhovi s obližnjeg na-puštenog groblja. Za druge je to sluški-nja koja je preminula pod čudnim okol-nostima.

Drvored je uzet pod zaštitu 2004. godine, a pet godina kasnije osnovan je i Fond za očuvanje Tamne živice. Ipak, od vremena sadnje kada je posađeno 150 bukvi, 2019. godine izbrojano ih je manje od 90. Godine 2004. i narednih godina stabla su pretrpjela udare jakih oluja, a početkom prošle godine jakih vjetrova. Iz Fonda su tražili da se zabrani prolazak motornim vozilima kroz ovaj

živi tunel kako bi ga prestao ugrožavati povećan broj posjetitelja. Nakana im je uspjela i sada je na dvije minute hoda od drvoreda veliko parkiralište. Treći problem vezan je uz vandalizam, tj. gra-fite na stablima.

Drvored i kuća danas nisu u istome vlasništvu. Kuća je prenamijenjena u restoran s barom, salon za vjenčanja i golf igralište. Kažu da je Stuart, kada je sadio drvored, imao za cilj impresioni-rati posjetitelje. Danas je to jedna od najpopularnijih atrakcija u Sjevernoj Irskoj uz prirodni geološki fenomen Giant›s Causeway pod zaštitom UNES-


Tunel ljubavi u Ukrajini


Urbano šumarstvo

CO-a s nevjerojatnim šesterokutnim stijenama.

Nasuprot nelagodi koju stvara atmosfera Tamne živice stoje japanski tuneli koje čine drvoredi glicinija (lat. Wisteria Nutt.) Ljudi koji su ih imali sreće posjetiti često imaju za njih samo jed-nu riječ – bajkovito. Mnogi vjerojatno ostanu i bez riječi. Glicinija je uz čuve-nu japansku trešnju i japansku jabuku jedna od japanskih drvenastih vrsta prekrasnog cvata. Ova penjačica uz podlogu može narasti oko 20 m, a ako se razvija na tlu oko 10 m. Čaroliju stva-raju cvjetovi sakupljeni u grozdaste cva-tove usmjereni nadolje, dužine od 10 do 80 cm. Dolaze u nježnim bojama od bijele, ružičaste, crveno-ružičaste, njež-nih tonova ljubičaste do žute. Sjeverno od Tokija u Parku cvijeća Ashikaga po-sađeno ih je više od 350. Tunel dužine 80 m sastoji se od dvaju nasuprotnih drvoreda. Između drvoreda je metalna konstrukcija sačinjena od šipki savijenih u luk i mreže kroz čije pravokutne oke cvat slobodno pada. Druge su wisterije posađene uz pergole na tankim i viso-kim stupovima. Ponegdje je cvat toliko gust da u potpunosti prekriva metalnu konstrukciju. Djelatnici parka ponose se najstarijom wisterijom u Japanu staro-sti preko 140 godina. Druga lokacija je Kawachi Wisteria Garden na otoku Ky-ushu s dva tunela dužine preko 90 m i 22 varijeteta tako da se cvatnja događa u različita vremena. Ostale lokacije su Tennogawa park, hram Kameido Tenjin u Tokiju, Shirai Omachi Fuji park na oto-ku Honshu i dr.

Očaravajući su drvoredi i oni od stabala jacarande u Sidneyu u Austra-liji. Oni koji se pružaju uz uže ulice ima-ju isprepletene grane krošanja pa čine tunele. Isto tako, čarobni su zahvalju-jući cvatu. Vrsta inače potječe iz Južne Amerike i razvija izrazito guste cvjetne grozdove nježne ljubičaste boje. Sadrže i po 30-ak cvjetova dužine do 5 cm. Po-stoji urbana legenda prema kojoj je na-kon svakog rođenja djeteta, zahvaljujući glavnoj sestri u jednoj bolnici, posađena sadnica jacarande. Puno je vjerojatnije da su sađene u sklopu programa uljep-šavanja 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća. U svakom slučaju daju poseb-nu draž velegradu. Drugi grad poznat po brojnim stablima jacarande i gdje je

moguće automobilom proći kroz tunel jest glavni grad Južnoafričke Republike, Pretoria. Tamo je posađeno oko 70 000 stabala pa se u vrijeme cvatnje održava pretorijanski Jacaranda festival. U oba grada pada u proljeće, što na južnoj hemisferi znači od sredine listopada do sredine studenog u Sidneyu i od kraja rujna do kasnog studenog u Pretoriji s vrhuncem sredinom listopada.

Njemački sjeverni grad Hanover može se pohvaliti prekrasnim javnim parkom Georgengarten u engleskom stilu. U sklopu parka nalaze se drvore-di lipe čije se krošnje zatvaraju. Zbog pravilnog razmaka među stablima koja su uspravna i zbog ravne staze među njima, kada osoba stoji na sredini staze dobiva dojam velikog kvadra. Posađe-ne su 1726. godine kako bi spojile ljetne

rezidencije i Hannover. Među redovima je stabala široka šetnica dužine dva ki-lometra. Djeluje vrlo svježe i umirujuće ljeti, ali prava čarolija počinje ujesen kada se krošnje pretvore u oniži zlatno-žuti strop, a staza u isto takav pod.

Poznati spomenik prirode, Tunel lju-bavi na sjeverozapadu Ukrajine nije ur-bani nasad, čine ga međusobno ispreple-teno listopadno drveće i grmlje. Gledano sprijeda oblika je vrata nadsvođenih lu-kom i to prilično pravilnih oblika. Nastao je krčenjem šume za željezničku prugu, a dužine je oko 4 km. Predstavlja fenomen u svijetu botanike. Postoji legenda koja kaže da ako zaljubljeni par prođe kroz ovaj tunel držeći se za ruke i zaželi želju, želja će mu se ispuniti.

Naravno, u svijetu postoji još zani-mljivih drvoreda za pamćenje.

Dark Hedge u Sjevernoj Irskoj

Tunel glicinije u Japanu


Regionalni park Mura – Drava

Ekologija

Hrvatska Amazona

Regionalni park Mura – DravaRegionalni park Mura – Drava prirodni je dragulj bioraznolikosti i jedno od neprepoznatih prirodnih pozornica u Hrvatskoj čije srce čine posljednje očuvane nizinske rijeke u Europi. U njima živi najviše organizama po kvadrantom metru na planetu, odmah iza Amazone, zbog čega se Mura i Drava s pravom nazivaju hrvatskom Amazonom.

Nepredvidive, tajanstvene, divlje, a opet pitome, rijeke Mura i Drava nazivaju se još hrvatskom Amazonom. Prirodni dragulj bioraznolikosti, ušće Mure u Dravu kod seoskog naselja Legrad u Podravini jedno je od

neprepoznatih prirodnih pozornica u Hrvatskoj čije srce čine posljednje očuvane nizinske rijeke u Europi. Područje ovih dviju rijeka proteže se kroz čak pet naših županija: Međimur-sku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podrav-sku i Osječko-baranjsku. Obuhvaća neke od najbolje očuvanih europskih močvara i predstavlja dom mnogim biljnim i živo-tinjskim vrstama.

Taj živi svijet za svoj opstanak oslanja se na prirodno pomi-canje riječnog korita, kao i na staništa poput poplavnih šuma, pijeska i šljunkovite obale rijeke. Upravo šumske i vodene površine daju povoljan uvjet za razvoj raznolikog biljnog i ži-votinjskog svijeta. Mala razvučena naselja pak žive u skladu s okolnom prirodom, rijekom, šumom, livadama i oranicama. Taj život u suglasju prirodnog i stvorenog dobra najveća je vri-jednost kojoj su Drava i Mura temeljna okosnica.

Vlada Republike Hrvatske dana 10. veljače 2011. doni-jela je Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava kojom je čitav tok rijeka Mure i Drave, sukladno Zakonu o za-štiti prirode, zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Njegova ukupna površina unutar svih pet županija koje obuhvaća iznosi 87.680,52 ha. Osim toga, Regionalni park Mura-Drava

Tekst: Helena JakobovićFoto: Davor Dvojak

Važnost ovih šuma prepoznala je šumarska struka i izuzela ih od

uobičajenog gospodarenja šumama posvećujući im posebnu pažnju

Šumske i vodene površine daju povoljan uvjet za razvoj raznolikog biljnog i životinjskog svijeta


Ekologija

dio je jednog od najvažnijih europskih riječnih ekosustava - poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i dio najvećeg jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO rezervata biosfere u Europi koji se proteže kroz nekoliko drža-va: Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Srbiju i Mađarsku. Bogatstvo šuma na ovom prostoru očituje se kroz njihovu sposobnost prilagodbe zahtjevnim stanišnim uvjetima. Mrtvi rukavci, na-puštena korita, meandri, ispresijecani kanali, sprudovi i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste ptica glavna su obilježja staništa uz ove rijeke. Prevladavaju šume bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom, šume crne i bijele topole, bijele vrbe s broćikom te manji dio čine kopneni trščici, bademasta vrba, kao i šume veza i poljskog jasena.

Puno prije Nature 2000. i proglašenja Regionalnog parka Mura-Drava, odnosno prije 25 godina važnost ovih šuma pre-poznala je šumarska struka i izuzela ih od uobičajenog gospo-darenja šumama posvećujući im posebnu pažnju. Struka ove šumske sastojine naziva ritskim šumama, a predstavljaju neiz-mjerno prirodno bogatstvo. U njima živi najviše organizama po kvadrantom metru na planetu, odmah iza Amazone, zbog čega se Mura i Drava s pravom nazivaju upravo hrvatskom Amazonom.

U godini 2020. kada ništa nije onako kako smo zamislili, to je važno istaknuti jer je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša upravo bioraznolikost koje ovdje ne nedostaje. Regionalni park Mura-Drava u različito doba godine izgledom je posve drugačiji, kao da se priroda poigrava kistom, bojom i samim prostorom. Naime, ritska šuma ovisi o rijeci Dravi pa tako kad rijeka naraste, nerijetko poplavi šumu ili neki njen dio odnese, doslovno izbriše dio šume i to zauvijek.

Za te ritske šume specifično je da nemaju stalnu površinu pa se ne može sa sigurnošću reći koliko je točno veliko pod-ručje na kojem rastu. Svaki veći vodostaj Drave donese i pro-mjene. Na jednom dijelu odnese dio šume, dok na drugom pak istovremeno donese talog, pijesak, zemlju ili šljunak, od čega se napravi sprud. Na vlažni materijal koji je donijela rijeka ubr-zo se „lijepi“ lagano sjeme vrba i topola nošeno vjetrom i ondje uskoro počnu nicati mladi vrbici i topolici. Poput pjesme Grigo-ra Viteza „Kad bi drveće hodalo“, može se reći da ove naše šume zaista šeću nošene dinamičnim sustavom koji ovisi o rijeci Dravi i njenom prirodnom toku prepunom zavoja i meandara.

Šire područje rijeke Drave vrednovano je kao područje važno za ptice. Stari tokovi i korita između njih predstavljaju važno zimovalište za više od 20 000 ptica močvarica. Na širem području obitava veliki broj ugroženih i zaštićenih vrsta ptica kao primjerice orao štekavac (Haliaeetus albicilla), bijela čaplja (Egretta alba) i crna roda (Ciconia nigra). U rijeci Muri i Dravi pronađene su 73 vrste riba. Park je područje rasprostranjenja strogo zaštićene vidre (Lutra lutra), a zabilježeno je čak 16 vr-sta šišmiša.

Među močvarnim biljkama koje su ugrožene ili rijetke na europskoj razini ističu se: sibirska perunika (Iris sibirica), strelica (Sagittaria sagittifolia), rezac (Stratiotes aloides), vodoljub (Bu-tomus umbellatus), sitna leća (Wolffia arrhiza), vodeni orašac (Trapa natans) i druge. Dio područja Regionalnog parka Mu-ra-Drava posjeduje određeni stupanj zaštite, a to su posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut, značajni krajobraz Čambina kojeg odlikuje barski ekosustav te spomenik prirode - skupina stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgra-du Šumarije Repaš, UŠP Koprivnica. Starost im se procjenjuje na oko 380 godina. Njihova starost, izuzetna ljepota, estetski izgled te znanstvena i povijesna vrijednost bili su i više nego dovoljan broj razloga da se ta stabla zaštite na temelju Zakona o zaštiti prirode u kategoriji spomenika prirode.

I u Šumariji Slatina u sklopu UŠP Slatina, čijom se župani-jom na potezu od Vaške do Miholjačkih Martinaca proteže Re-gionalni park Mura-Drava, ponosni su što mogu voditi brigu o rijetkim dravskim šumama i biti dio priče o bogatom živo-tinjskom i biljnom svijetu te njihovom suživotu s čovjekom. Upravitelj šumarije Davor Dvojak, čije prekrasne fotografije ovdje donosimo, ističe kako šumari ovim šumama gospoda-re s velikom pažnjom i brigom kako bi nesigurnu ekonomsku dobit zamijenili onom sigurnom, ekološkom dobiti. Ljudi su uvelike pridonijeli očuvanju ovog prostora zbog čega je park i proglašen regionalnim. I dalje se mora ići u smjeru njegove za-štite i očuvanja uz stvaranje novih mogućnosti za razvoj novih perspektiva održivog razvoja kao što su ekoturizam i ekološka poljoprivreda.

Šumari ovim šumama gospodare s velikom pažnjom i brigom, kako bi nesigurnu ekonomsku dobit zamijenili onom sigurnom, ekološkom dobiti

Živi svijet uz Muru i Dravu za svoj opstanak oslanja se na prirodno pomicanje riječnog korita, kao i na staništa poput poplavnih šuma, pijeska i šljunkovite obale rijeke


Mala enciklopedija šumarstva

Čudesni bambus

Biljka sposobna preživjeti radijaciju

Bambus je po mnogočemu jedinstvena biljka: naraste visoko poput stabla, neke vrste bambusa ubrajaju se u najbrže rastuće biljke, ima iznimno široku primjenu za ljudske potrebe. Manje je poznata velika uloga bambusa u klimatskim promjenama jer proizvede do 35 % više kisika od stabla odgovarajuće mase. Za razliku od stabala, vrlo se brzo obnavlja.


Bambus ne raste jedino na europskom kontinentu i An-tartici, ali su mu ovo internacionalno ime nadjenuli Eu-ropljani. Nizozemci su krajem 16. st. ove biljke nazvali Bamboes, a njemački botaničar Charles Kunth nadje-

nuo im je znanstveni latinski naziv Bambusa što je objavio 1815. godine.

Bambus je višegodišnja vazdazelena zeljasta biljka iz pot-porodice Bambusoideae i porodice trava Poaceae. S obzirom na visinu određenih vrsta, jedina je trava koja može činiti šumu. Dolazi u tri plemena: Bambuseae (drvenasti bambusi tropskog pojasa), Arudinarideae (drvenasti bambusi umjere-nog područja na jugoistoku SAD-a) i Olyreae (zeljasti, prido-laze oko amazonskog bazena, jedna vrsta u Africi i jedna na Novoj Gvineji). Rodova je 115 s više od 1500 vrsta. Komerci-jalno se koristi oko sto vrsta, a od toga je 20 glavnih vrsta. Po-red komercijalnih, neke se vrste koriste kao ukrasne. Bambusi uspijevaju na raznim tipovima tala, a pojedine su vrste toliko

prilagodljive da pridolaze na visinama od morske razine pa sve do 4.000 nmv (Ande, Himalaja).

Veliki je broj vrsta prepoznatljiv po visokim stabljikama koje su kod većine šuplje. Na stabljikama su prisutne koljenice iz kojih rastu grančice i lišće. U ranim je stadijima oko izbojaka i stabljika prisutno lišće koje ima zaštitnu funkciju. Modificira-ne podzemne stabljike bambusa – rizomi dugi su oko 15 cm, a uloga im je proizvodnja korijenja i izbojaka. Kod većine bam-busa rastu u razdoblju od kasnog ljeta do rane jeseni. Uloga korijenja koje se razvije iz rizoma i koje prodire još dublje u tlo, za oko 50 cm, jest uzimanje hranjiva.

Bambusi su jedinstveni po pitanju cvata jer većina cvate svakih 60 do 130 godina, ovisno o vrsti, a razlog tako dugog razdoblja još uvijek je nepoznat. Takav cvat odnosi se na čita-ve populacije što znači da veliki broj predstavnika jedne vrste procvate istodobno. Neke vrste cvatu sporadično, što se do-gađa pojedinačno ili po grupama, a rijetko biljka ugiba nakon

Staza u šumi Sagano u Japanu



cvatnje. Najmanje je vrsta koje cvatu godišnje. Punu zrelost dosežu između prve i pete godine života, ovisno o vrsti.

Svojstvo zbog kojeg je bambus uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda je rast, a svjetski rekorderi mogu se naći u čak 45 rodova bambusa. Postoje vrste koje rastu gotovo četiri cm po satu pa su nekoć korištene za mučenje, tj. sličan način kao srednjovjekovne sprave za rastezanje. Osobu za koju se sma-tralo da je nešto ozbiljno skrivila jednostavno bi privezali za stabljiku bambusa.

Bambusi s rastom u visinu i širinu započinju u proljeće, a to traje mjesec dana ili kod nekih vrsta dva. Nemaju meristemske stanice na vrhu izbojka, niti vaskularni kambij. Zato sekundar-ni rast izostaje što znači da narastu u visinu i širinu u jednom mahu. Drvenasti bambusi obično narastu do 30 m visine, a ze-ljasti svega nekoliko centimetara. Zbog načina rasta širina sta-bljike je ravnomjerna bez obzira na visinu. Obično iznosi oko 20 cm. Najveća vrsta bambusa je Dendrocalamus sinicus koji dosegne oko 40 m visine i 30 cm širine. Rast i razvoj izbojaka obično se događa tijekom proljeća i ranog ljeta. Tijekom tog razdoblja odvija se i opadanje najstarijeg lišća i razvoj novog, mladog lišća.

Velika prednost bambusa kao komercijalne vrste u od-nosu na drvenaste vrste, kojima za to treba nekoliko desetlje-ća ili i više od stoljeća, leži u njegovoj moći samoobnavljanja. Oni koji ga sijeku rade to na način da ostave što pravilniji po-prečni prerez, a rizome ostavljaju rasti u tlu. Tako biljka brzo potjera novi izbojak. Budući da se rizomi nastavljaju razvijati i nakon sječe, bambus je odlična zaštita od erozija, a ima i ve-

liku ulogu u očuvanju hranjiva u zajednici u kojoj raste. Oba svojstva osobito dolaze do izražaja tamo gdje je bambus pri-miješan među gospodarskim drvenastim vrstama nakon što one budu posječene.

Vrlo veliku ulogu bambus ima u borbi protiv stakleničkih plinova, a po čemu je učinkovitiji od drvenastih vrsta. Izraču-nato je da jedan hektar na kojem rastu bambusi upija do 12 t ugljičnog dioksida iz zraka. Nevjerojatna je činjenica da stvara do 35 % više kisika nego neka drvenasta vrsta odgovarajuće mase.

Posjeduje toliko jako antimikrobno djelovanje da ne za-htijeva primjenu zaštitnih sredstava, a nije ga potrebno ni gnojiti. To znači da se može potpuno ekološki uzgajati, bez zagađivanja okoliša. Razlog velike zdravstvene otpornosti, ri-jetke podložnosti bolestima i štetnicima, jest prirodni agens nazvan Bamboo Kun. Agens zaustavlja 70 % bakterija u rastu pa se bambus koristi za izradu prozračne odjeće koja odlično upija znoj, izradu potplata i u dezodoransima. Za izradu odje-će režu se stabljike biljaka koje će uskoro navršiti dvije godine. Narežu se na komadiće nalik na iverje i potope u otopini koja lomi bambusova vlakna. Od dobivene smjese rade se ploče tanke poput papira, suše i potom melju, a od nastalih bijelih gruda, nalik na one kod sirovog pamuka, rade se konačne niti. Rezultat je tkanina dva puta mekša od pamuka i koja djeluje kao termoregulator. Zbog antibakterijskog djelovanja bam-busa koristi se i iznimno porozan ugljen od bambusovih sta-bljika. Služi za pročišćavanje vode i u prostorijama za upijanje neugodnih mirisa uzrokovanih bakterijama.

Svojstva zbog kojih je vrlo prikladan za izradu odjeće nisu jedina zbog kojih je ova biljka korisna čovjeku. Zbog svoje vrlo široke primjene bambus ima važan ekonomski značaj za istočnu i jugoistočnu Aziju. Jedinstven je po svojoj otpornosti na pritisak po čemu se može mjeriti s tvr-dim drvetom i po čemu je učinkovitiji od cementa. Izračunato je da ima vlačnu čvr-stoću veću od čelika, a uz to čini lagan i pri-rodan materijal. Čvrst je zahvaljujući svojoj mikrostrukturi i cjevastom obliku koji pri-donosi i fleksibilnosti. Studije su pokazale da je bolje koristiti bambus koji raste na padinama jer je jači od onog u dolinama.

Od bambusa se mogu raditi kuće, ske-le, namještaj i podovi. Razlog zbog kojeg se više koristi za izgradnju skela oko gra-đevina nego kuća je veća osjetljivost na povećanu vlagu i Sunčevo zračenje. Kuća od bambusa tako će trajati svega tri ili če-tiri godine, no ako se izgradi na suhom i sjenovitom mjestu, to može biti i više od 50 godina. U Japanu postoji kuća starija od 200 godina, a u Vijetnamu stara gotovo sto godina. Osim što je od prirodnog materi-jala, kuća od bambusa iznimno je otporna na potrese zbog svoje fleksibilnosti i zbog toga što vrlo dobro upija vibracije koje se

Glavna prehrana pande



stvaraju. Grade se od bambusa starosti između tri i šest godina, no ne i starijeg jer nakon šeste godine nije više prepo-ručljiv za bilo kakvu upotrebu.

Za pokrivanje podova koristi se bam-bus starosti od dvije do tri godine. Obra-đuje se na više načina. Jedan uključuje usitnjavanje stabljika i zatim tiješnje-nje pomoću topline i smole. Dobivena masa reže se na daske. Drugi je način rezanje stabljike na vrlo tanke ploške i zatim trake koje se onda lijepe u daske. Ako se ne bajca, materijal biva svjetlo-žute ili jantarne boje ili nalik na boju sirovog bukovog ili javorovog drva. Za-vršna obrada može biti istovjetna onoj kod drveta, a pod se jednako održava usisavanjem, brisanjem i pranjem. Ne-dostatak je što će nabubriti i popucati uslijed izlaganja većoj količini vlage, a to može biti i uzrokom pojave plijesni. Ako je zrak vrlo suh, doći će do sakupljanja. Osjetljiv je i na ogrebotine, no može se prebrusiti. Kao nedostatak javlja se i moguće zagađenje zra-ka jer smola koja se koristi i kod obrade drveta sadrži otrovni urea-formaldehid. Cijene materijala i postavljanja odgovaraju onima kod tvrdog drva.

Jedan od razloga po kojem je bambus čudesan je njego-va široka i raznolika primjena, a to uključuje i hranu. Za pre-hranu siromašnu mastima i kalorijama režu se stožasti izbojci ne stariji od 30 dana, visine oko 20 cm. Očiste se nožem od za-štitnog lišća tako da ostane samo bijela srčika koja se nasjec-ka, a komadići suše tri dana. Odličan je izvor vlakana i kalija.

U povijest je upisan vezano uz izumiteljstvo i iznimnu ot-pornost na radijaciju. Krajem 19. st. pokazao se najboljim iz-borom za izradu žarne niti električne žarulje. Američki izumi-

telj Thomas Alva Edison isprobao je više od 1600 materijala i konačno, zajedno sa svojim timom, otkrio da karbonizirani bambus ima moć provođenja električne energije duže od 1200 sati. Njegov suvremenik, škotski izumitelj Alexander Graham Bell za svoj prvi fonograf koristio je iglu od bam-busa. Dokaz da je bambus čudesan čuva se u muzejima u japanskim gradovima Hirošimi i Nagasakiu. Radijacija uzro-kovana eksplozijom atomske bombe 1945. godine uništila je sav drugi biljni svijet pa su se ljudi sjetili sačuvati nekoliko stabljika.

Poznato je da je bambus glavna prehrana vrlo ugrože-nim sisavcima, pandama. Manje je poznato da sve pande pri-padaju Kini neovisno u kojem zoološkom vrtu žive i uključuju-ći okoćenu mladunčad. Praksa traje od 1984. godine, a novac od najma koristi se za zaštitu ovih prekrasnih sisavaca.

Turističku ulogu najbolje je utjelovila šuma Sagano nadomak japanskog grada Kyota. Proteže se na 16 km2 s uređenom stazom duljine oko 300 m i stabljikama koje se pružaju gotovo 50 m u visinu. Jedno je od najviše fotografiranih mjesta na svijetu, a šuma je po mnogima jedna od najljepših na svijetu. Bambus može uspijevati u Europi i zanimljivo je da se na našem kontinentu nalazi najveći živi labirint. Labirinto della Masone u Italiji u Parmi otvoren je 2015. godine. Sastoji se od oko 200 000 primjeraka raznih vrsta. Prostire se na sedam hektara, a ima oblik utvrđenog grada – zvijezde.

Sobna biljka sretni bambus vrlo je na-lik bambusu, no pripada rodu zmajevaca (lat. Dracaena braunii Engl. syn. Dracaena sanderiana Mast.). Za razliku od bambu-sa ne žuri se rasti, prirašćuje po 10 cm u visinu godišnje. Porijeklom je sa zapada Afrike.

Kuće od bambusa u Mianmaru

Stabljike izložene u muzeju u Nagasakiju


Ljekovito bilje

nizinske i brdske potoke i rijeke. Češća je u nizinskim predjelima. Često tvori čiste sastojine na zamočvarenim staništima, a česta je i u mješovitim šumama. Zahtjeva humusna, vlažna i duboka tla. Uspijeva i na kiselim tlima s malo vapna gdje voda duže stagnira. Riječnim tokovima spušta se čak do morske obale. Kod nas se poje-dinačno može naći uz Cetinu.

Opis: crna joha raste kao stablo visi-ne od 20 do 30 m. Deblo je posve ravno, nerazgranato i vitko sve do vrha kroš-nje. Korjenov sustav jako je razvijen sa snažnim bočnim korijenjem. Kora mla-dih stabala je glatka, zelenkasto-smeđa, kasnije crveno-smeđa i ljuskava, debela do 2 cm. Pupovi su ljepljivi, pokriveni s

Svestrani zanemareni lijek

Crna joha je ljekovita, pionirska i medonosna biljka

Crna joha (lat. Alnus glutinosa L. Geartn) pripada redu Fagales kojem pripadaju naše najvrednije šumske vrste drveća kao što su hrast i bukva. Johe pripadaju porodici brezovki (lat. Betulaceae). Rod johi (Alnus Hill.) broji između 30 i 40 vrsta. Obično rastu na obalama rijeka i jezera. Mogu biti pioniri na riječnim nanosima, požarištima, sječinama i drugim površinama. Unutar roda najrasprostranjenija je crna joha (lat. Alnus glutinosa). Ljekovita je kao i druge vrste joha koje dolaze kod nas poput sive ili bijele johe [lat. Alnus incana (L.) Moench] te zelene johe [lat. Alnus viridis (Chaix) DC].

dvije smeđe-ljubičaste ljuske. Listovi su naizmjenični, jednostavni, dužine od 4 do 10 cm, širine od 3 do 7 cm, goli, sjaj-ni, na peteljci dužine oko 2 cm. Listovi prije otpadanja jako potamne, no kada ih stablo ujesen odbacuje, ostaju zeleni. Crna joha jest jednodomna vrsta. Muške i ženske rese pojavljuju se već u jesen, a otvaraju se tek tijekom veljače ili ožuj-ka, neposredno prije listanja. Muški su cvjetovi u visećim resama, po 3 do 5 u grozdu, na debeloj, svilenoj stapci. Žen-ske su rese uspravne, sitne, na stapka-ma po 3 – 4 u pazušcima listova, ispod muških resa. Cvjeta u veljači i ožujku, oprašuju ih pčelice koje daju velike ko-ličine tamnosmeđeg cvjetnog peluda, propolisa i nektara. Po tome se ubraja u vrlo dobre medonosne biljke. Sjeme je plosnati oraščić s krilcima oko 3 cm dug, smeđe boje. Oraščići su brojni, smješte-ni su u plodovima, tj. češerima koji se sastoje od odebljalih i odrvenjelih ljusa-ka. Sazrijevaju u listopadu i studenom, ostaju preko zime u češerima te ispada-ju tek u rano proljeće.

Kemijski sastav: u kori ima dosta mješovitog tanina u kojem prevladava flobatanin zbog kojeg trenutno pocrve-ni u slučaju ozljede. Kora nadalje sadrži emodin, masno ulje, galnu i fosfornu kiselinu te triterpenoide. U lišću su uz tanine utvrđeni galna kiselina, glikozidi (hiperozid i kvercitin) i druge kiseline. Sjeme sadrži tanin, galnu i fosfornu ki-selinu te neke alkaloide.

Ljekoviti dijelovi: u ljekovite svr-he koristi se kora, listovi i plodovi crne johe (isto i bijele). Kora se skida s mla-dih grana. Lišće se sakuplja tijekom vegetacije, a plodovi u kasnu jesen ili zimu. Zbog visine stabala na kojima se plodovi nalaze na velikim visinama krošnje, najbolje ih je sakupljati u vrije-me sječe stabala.

Ljekovita svojstva: zbog velike ko-ličine tanina johina kora djeluje kao jak adstringens, slično hrastovoj kori. Kora, listovi i plodovi se u narodnoj medicini koriste kao sredstvo protiv čireva, želu-čanih bolesti, enteritisa, kolika, žutice i groznice. Od johe se priređuju sredstva protiv opeklina, upale kože, krvarenja iz nosa i desni. U iste svrhe koristi se i bije-la ili siva joha. Općenito se johama kao ljekovitim biljkama ne daje veliko zna-čenje. Bilo bi korisno znanstveno istraži-ti njihova ljekovita svojstva i staviti ih na odgovarajuće mjesto.

Rasprostranjenje i stanište: ra-sprostranjena je na području sjeverozapadne Afrike, Europe, Kavkaza, jugozapadne Azije i za-

padnoga Sibira. Crna joha je heliofilna biljka, ali može podnijeti i dosta zasjene. Izrazito je drvo vlažnih terena. Raste uz


Ženski cvat gore i muški cvat dolje

Pridolazi uz vodu

Lišće i češerići


Fotovijest

Proljetni Muški bunar očima Gorana Dorića

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Dorić

Vjerojatno najnagrađivaniji fotograf među šumarima, Goran Dorić poslao nam je fotografije prašume Muški bunar koja se nalazi na Psunju kako bi nam predočio kako izgleda buđenje prirode u prašumi. Svako godiš-

nje doba ima svoje čari, ali malo tko od nas može promatrati prirodu koja se budi u prašumskom okruženju. Muški bunar nalazi se na jugozapadnom dijelu Psunja, ukupne površine 43 ha, a stabla u starosti 250 do 300 godina. U njoj možemo vidje-ti kako bi se prirodni procesi razvijali bez intervencije čovjeka što je od velike važnosti za znanstvenike šumarske struke.


Fotovijest


Gljivu zelenjaču prvi je opisao južnoafrički mikolog Christian Hendrik Person 1796. godine pod znan-stvenim nazivom Boletus erythropus. U rod Neobo-letus premještena je nakon DNK analize. Britanski

autori ukazuju kako bi trebalo promijeniti i naziv vrste jer sa-dašnje ne zadovoljava znanstvena taksonomska pravila. Na-vode kako bi se trebala nazvati Neoboletus praestigiator.

Rasprostiranje i stanište: raste na sjeveru Europe i po Sje-vernoj Americi. Kod nas se u većem broju pojavljuje u Gor-skom kotaru. Ponekad raste u listopadnim i miješanim šuma-ma, a najčešće u šumama četinjača, često na istim mjestima gdje i ljetni vrganj [(Boletus edulis) Bull]. Pridolazi uz smreke i bukve, a rjeđe uz hrastove. Često se pojavljuje na šumskim čistinama ili uz rubove šuma. Raste na različitim podlogama, a preferira kiselo tlo.

Opis: klobuk je polukružan, konveksan ili oblika jastuka, širine od 5 do 20 cm. Kestenjasto-smeđe, tamnosmeđe ili cr-no-smeđe boje, ponekad s maslinastim ili crvenim odsjajem. Kožica je suha i baršunasta, u slučaju kiše sluzava. Donja stra-na klobuka je spužvasta, cjevčice su dužine oko 3 cm i okru-glastih otvora, u početku su žute, kasnije žućkasto-zelene, a još kasnije narančasto-crvene boje. Ako se prerežu, brzo po-plave. Meso je čvrsto, žuto ili jarkožute boje u klobuku, a stru-čak smeđe-crvene. Stručak može biti valjkastog ili, što je rjeđe,

Zelenjača nije zelena

Uvjetno jestiva, blagog okusa

Zelenjača [Neoboletus luridiformis (Rostk.) Gelardi, Sinonimi & Vizzini] je rijetka gljiva iz reda cjevarki i porodice vrganjevki (Boletaceae). Mikorizna je, uvjetno jestiva gljiva koja plavi uslijed oštećenja ili ako se zareže. Zanimljiva je i po crvenim čekinjama koje daju boju u stvarnosti žutom stručku.

Gljive naših krajeva

bačvastog oblika, no najčešće je oblika krnjeg stošca, malo za-debljan pri bazi, debeo, širine od 1,5 do 4 cm i visine od 5 do 12 cm. Na vrhu je žut, a niže od toga prekriven gustim crvenim čehinjama pa na prvi pogled izgleda da je čitav crvene boje. Nema mrežastih tvorevina. Na mjestu gdje se prereže ili ošteti poprima tamnije plavu ili zeleno-sivu boju. Spore su vretena-stog oblika i glatke. Otisak spora je zelenkasto-smeđe boje.

Okus i miris: okus je blag, slatkast i kiselkast, a miris nije izražen.

Kemijski sastav: zelenjača sadrži željezo, cink, bakar, beta glukane i vitamine A, B, C, D i PP.

Vrijeme sakupljanja: od ranog ljeta do kasne jeseni, tj. od lipnja do studenog.

Jestivost i upotreba: zelenjača se ubraja u uvjetno jestive gljive. Potrebno ju je duže kuhati, od 15 do 20 minuta, ali ne duže od 25 minuta u slanoj vodi koja se potom obavezno izlije. Kuhanjem se gubi plava boja. Dobra je za mariniranje. Može se i razrezati na komadiće pa zamrznuti, a može se i usoliti.

Ljekovitost: pospješuje rad srca i krvnih žila te normalizira krvni tlak. Na organizam djeluje kao antioksidant, antivirusno i protuupalno sredstvo.

Neželjene popratne pojave: ako se konzumira sirova ili osušena, može uzrokovati želučane i crijevne smetnje.

Slične vrste: glatkonoška [(Boletus queletii) Schulzer] koja također nema mrežicu na površini stručka, ali je boja na bazi izražene crvene boje i uvjetno jestiva kovara [(Boletus luridus) Fr.] kod koje je prisutna crvena mrežica na stručku i uz koju, prema nekim autorima, nije nikako preporučljivo konzumirati alkohol.


Pridolazi na šumskim

čistinama

Stručak je naoko crven

Očito plavi ako se prereže


LipaLipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelen-kasto-žute boje, ugodnog mirisa i grupirani u kitama.

Priredila: Ljilja Ivković

DV “BUKOVAC”, ZAGREBIme i prezime djeteta: Maksimilijan Lovrić, 5,7 godinaOdgojiteljice: Katarina Hopek Brlek i Alenka PavlekovićKomentar djeteta: „Hrast je veći od kuće i stepenica. “

DV “DUGA RESA”Ime i prezime djeteta: Lucija Franić Kovačić, 6,4 godinaOdgojiteljica: Suzana BilankovKomentar djeteta: „Lipa jako lijepo miriše, cvjeta u lipnju i od nje se radi čaj.”

DV “POTOČNICA”Ime i prezime djeteta: Lucija Hrastinski, 5 godinaOdgojiteljice: Marica Kocijan, Mirka Bastijanić, Vesna Lampić i Dea Božić GrubešaKomentar djeteta: Agata Verović (5 godina): „Pčelice vide lipu i na njoj skupljaju med.“

DV “ZAPRUĐE”Ime i prezime djeteta: Luka Božin, 6,6 godinaOdgojiteljice: Diana Dimitrov i Vesna ŠtefančićKomentar djeteta: „Drvo lipe ima puno lijepih listića i cvjetića. Od lipe se mogu napraviti čaj i ukusan med.”

DV “VEDRI DANI”, ZAGREBIme i prezime djeteta: Marta Lalić, 6,10 godinaOdgajatelji: Dalibor Reš i Vera SiročićKomentar djeteta: „Lipa živi jako puno godina. Ima jako mirisne cvjetove, od njih se radi ukusni mirisni čaj.“

DV “ZVONČIĆ”, OzaljIme i prezime djeteta: Vjera Golik, 7 godinaOdgojiteljice: Melita Golub i Martina VratarićKomentar djeteta: „Oko lipe ima puno pčela jer mirisno miriše. I od nje radimo čaj.“

Aktualno


Documents

Aktualno Rad od kuće - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/282.pdfali u promijenjenim okolnostima, izvan ureda. Rad od kuće novost je za sve nas, ali jedini način da u ovim okolnostima