~

D la.l6 la pl. · ~al. Btać Dotni. 1ljep\0

~j~ ll uh\' a.

lit llh·l.

--gl u.

~ano g l pri. 110 de

IDO)

aa nje­dje s~ Hotel

starih · stra, ći m

'am

ENKO

-

g,

~

l l l

•J lJ E A 1

s r H N lNANSl'VF.NI ) GODlNA IlL D ~fBENm:, 20. J uni 1913. BROJ 24,

-== -

NEJUNAČKOME VREMENU U PRKOS!

RUKOPISI SE NE VRACAJU.­

PISMA l POŠILJKE NEPLA­

- - ĆENE NE PRIMAJU SE. - -

OGLASI SE RACUNAJU 16 PA­

RA PO PETIT RETKU, A ZA

VIŠE PUTA PO POGODBI.

PRIOPĆENJA l ZAHVALE 20

- - - PARA PO RETKU. - - -

l'rctplata: za Šibenik (donošenjem kući) godišnje Kr. &.- za Austr.­Ugnrsku Monarhiju godišnje kr. 6·50 - zn inozemstvo godišnje kr. IZlAZI SVAKOG PETKA.

Odgovorni urednik: A. -VJEKOSLAV TRINAJSTIĆ. lzdnvnč, vlasnik i tisak "Pučka Tiskar:/ ' D.r V. UjadJca i drugovi

u Šibeniku. 8.50 Pojedini broj u mjestu 8 para, vani tO para.

'' U vom i toričnom brzojavu na kralja rbije i Bugar ke ru ki je car upotrebio gornje dvije riječi.

'\'ak1 ča prijeti! je da medju balkan kim saveznicima poteče brat ka krv, koja je onako !avno tekla za o lo­bodjenje na eg naroda na Balkanu. ve

la vj an tvo širom a napo e ovo nay e jugo lavjanstvo,' te e nahodi u prvim probije cima, t~nulo je od traha, što će morati da doživi i na svoje oči gleda jednu od najužasnijih ramota, da ru­kom, tako rekući, opipava dokumenat nezrelosti našeg naroda na Balkanu, koji, o vojen ludilom ili obijeyću bespri­mjernom, htio je da rne u propast, spremajući bratsko klanje po i tim onim poljima, na kojima je digao čast svog oružja, tekao ratnu lavu i učinio djelo velike narodne i kulturne vrijednosti. Zvijezda sreće, zvijezda slave, zvijezda novih budućih nada, koja mu je na po­ljanama maćedonskirn sinula jajem neo­bičnim, imala je da mu utrne. da pornr­ča i u crni mrak nesigurnosti i sra­mote ovije i dane budućnosti i ove da­našnje.

Kad je sve strepilo, drhtalo, kad srno i mi ovdje u strepnji prolazili dane i časove, čekaj ući prvu crnu vijest brat­skoga klanja- propasti narodne, izRu­sije velike i slavjanske, koja je u nama mnoga razočaranja izazvala u zadnje doba, čuju se riječi jake i moćne sadr­žajem i akcentom, koje izgovara glavom sam car i upućuje ih kraljima rbije i Bugarske.

Poslije manifesta u Kišenjevu, koji je ruske vojske doveo na Balkan, da oslobode od Turčina narod naš, ovo je drugi korak, koji• Rusiji služi na čast i slavu. Jer nam se čini kao da nije ovo ona Rusija, kakovom smo ju mi nauči l i i. navikli da gledamo do danas, i to ne nas1m neraspoloženjem, već nJezmom krivnjom.

Sve drugo srno neg prijatelji da­našnje službene Rusije, koja je skrivila

POD LIST Al(.

h o Jda· i ć - , 'pli l. -

Na mome grobištu. 1 'once je palilo obil-nom srojom lj <· Lnom

žestinom, n llJir zngon,kc pu s lo ~ i, nit~im ne:w­rušen, podavao je tužnoj nmoći ,i \JŠ ~>jetniji iz­g]e,J. UjJnli krš s ne;. to mAlo Jcad ulj c, ncm:orano polj e bez zelenila slivnlo !>O je u j ed1. U tuž­nu i harmoničnu elegiju. Rijelko je kadu. bi­ln. onakova godina u Zng01ju, bdu. jo selj :~­ka &\e izdalo. J zero je lw no izi ; Io i pod vode, te je o Lnlo u ledeni. Duh!l.n je rad slnhib lci:in. o lo ž! javio i tek iz zemlj e izrustao.

Moj j e prijalPij vdiki opLin1i la ; odgo­jen u gradu, naučen rem n, b LO može Sl ce zaželiti, če to nije vjerovao, knd sam mu pričao, Jcako1'e sve ima bijede tamo u selu. Ova mi je godina bila veoma zgodna, da mu

a s var''· onakav rat s Japanom, niti srno prijatelji carizma, koji stoji pod baldakinom vctog sinoda i neda najb ljoj svojoj djeci da se nauživaju krova očinskoga te prinudjava Gorkoga da <t otoka Capri diže ugled imenu Ru ije, koja mu zatvora svoje granice, - nije mo prijatelji te Rusije ni carizrna, nu ipak moramo reć i i kre­ne, da je u treptilo . ree nama i mno­gomu nayemu čovjeku, kad mo čuli nažnu poruku ru k g cara balkan kim

kralj i To na je ganulo, diglo nam je

teškl .tnen sa prSIJU 1 mi u duši (a nama mnogi) zavapi mo: >Bože carja

hrani lc Poslije careva brzojava nema po­

kolja medju braćom, nemože ga biti. Ja­ke careve riječi ne izgovara sama luž­bena Rusija; izgovara ih va Rusija bez razlike, izgovara ih i daje im još jaču snagu moralnu sve Javjanstvo.

" lavjanska stvar" zahtijeva mir, poručuje car, >Slavjanska stvar< hoće, da ne bude na Balkanu nzločinačkog Tata,', a ko taj rat skrivi biće Slcwjan­~tvu kriv.

Car

u liTI

e harno. ~ k se ypit rne ko-

li će ;,Sto slavja ska stvar danas na Balkanu?< - mi ih dobro razumijemo, za to pitaju. Ono, što smo mi svi željeli da bude, dogodilo se i za to, bože, carja hrani ; što su njemačko­čivutske novine i kanćelarije željele i podsticale, neće biti, neće se dogoditi. Pa i za to, bože, carja hrani.

Mi razumijemo njih, oni razumiju nas, al, bratska se krv neće liti sebi na iskop. Ona je tekla dosta prošlih dana i niJe tekla badava.

Za ono, zašto je tekla harno joj je Slavjanstva, harno Jugoslavjan tvo, a što neće teći dalje i onako, kako je uz

s1·c lo pokažem, te sn m ga pozvao k sebi nukoliko dann ..

On je došao k meni. Ye ,elje, koje mi je clooio nj egov tlolazuk t· inilo me je neu ir­nim. Kako rni je nar dio, pošao sam, ela ga probudim l• tri saLu poslij e podne.

- Hoć mo li na grobište ? - progovo­rim s vrata sobe.

- Odmah! 'a mo ba pri t ekuj, dok se t.premim.

u učaua je žeg1~ Lila još jako. Moj pri­jatelj i uko nije mislio da ćt'mO tu n11.ći hla­tloviuu čempre'itl 1 ipak se j e uadtw ne(ewu, č eg t~ konačno nije mogao naći.

Moje grobište bijAše pusti i ogradj eni dio gologtt kr ' a, par škripovn., o koJima mi je moja pokojna baon. znala pri čAti cijda čudo,i!itn, tt koje jo i vunjskim nnhn oru kazi­vrdo, da tu vhtda smrt.

- Prijatolju - rekob iza. duge stanke ­vidiš li suda, guje ilve čovjek može živj eti i što bYe može podnositi. ViJi~ lt sada priro-

nečiju zluradost imala da teče, i za to jpj je harno lavjanstvo Jugosla­vjanstvo.

Osim, što nam je drago da neće teći brat ka krv i neće pasti prokle. tvo pokolja na naš narod, drago nam još, to je car dana""~ nje Ru ije, potomak ca­

ra osloboditelja, našao umjesnim da iz­govo'ri, nije se ni časa skanjivao da IZ­govori riječi "Slavjanska stvar" .

Što ćutimo pri te dvije riječi, mi ne možemo reći, nu ćutimo, osjećamo, regbi, baš ono, što i n ačke novine oni, za koje one pi u.

b V.

Mi gremo naprej ! (t-tacijonalističkoj omladini).

Drngovi, vi znate guje smo l

Z a p.l-i.j e n· j e n.o

U ime Njegova Veličanstva Gara ! C. k. Okružni ud u ibeniku kao ti­

skovni, potvrdio je z:,plj enn čl a11ica ,. Povratak naših vojnika" koji počimljo ~im riječima, i svrša"l':t rij eC:•im;l. " ...•. pj e ·me n cjelini·' , te vij t· sLi Pošta, koja po l- imlje rij ečima

"Prispjelo ..... 11. svr~avn .... "se nn. po··ti ' .

. k. lcolarki t.ud izdao n~ m je O\'U:

Odlultu.

Po ' Lo nu1n.k , Stevan Galogaža" (Ul. antL) koji počimlJe s tim riječima a svr··a-

du bez poezij •, o kojoj si ti u gradu snnjao i o kojoj ti se j e mnogo u školi naklap:~.lo. Sada ću te dovesti ntt nH>je grobi '·le, odakle ćeš m ći baciti pogled nn. OYU mrtvu i u/. e­ženu prirodu. 'l'u ću ti pričati čudnu pri ~ u

iz moga životn, koja je jo~ živa u mojoj du­ši i koju uijl•me nij 'l moglo izuiti iz moga. srca. 'l'o ti je pri{a iz mogi\ bezn.zlenog dje­tin ,~tvn. - - - - - - - - - --

1i s!IJO na grobištu, pu tom eoskom grubi'Lu, koje je puno melankou ij~ . Moj pri­jatelj ne vjeruje tomr, jet· mu nije nikada palo na pamet, da čovjek može i u škripu biLi zalcopn.n. Ja. mu opetujem; on kimuu gluvom i ~-opusti se na kamen. 1 je<.luem uzt~ nj i počne m mu pri ča ti č udesnu pri( u iz moga života :

U meme selu živj ela je još za dobu. moga dj etinstva bla m Kr.le, kojo. nije imah\ nikoga na ovome svijetu, te ju jo pri­mio župnik u svoju kuću , d 1~ mu poslu žuj e. Tu se je odgoj ila u pobožnom ži votu, te je

va t1je•1ima ". , . o ~ talom neporol nog" Š;llm­

panog u periotličoom tiskopisu hr. 23 " a­prednjakn" sadržava skrajno ti prekršaja po §. 22 Zakona 17/ 12 l 62 l.Jr. 6 l 863 l. d. z., ovaj u. k. kotara! i Sud u ibeniku nad­ll'ian U SIUi lu ~§. 487 1 4 8, 489 kp. }JO LY! ­

djuje znus avu, koja je već narcgjenn. bila od ovdašnjeg e. k. Državnog Od1j etn i~ t ·l!\

itd. itd.

Govor zast. Dr. J. Smo dlake.

U sjednici parlamenta 12 tek. m j. potu~io t>e zast. Dr. Smodlaka proti \" U

tome, bto se u sada•nje doba žalo~nog ekonom kog položaj hoće da glasuju novi porezi. Austrjja je držav[!, koja Je financijalne najviše zaostala u Europi. Narodi u Austriji glauuju; parlamenat bi morao baš sada ustati proti v lada­jućem istemu, jer pocl njim trpe sv i narotli, ali najviše Sr-bo-Hrvati, pošto oni nalaze samo surovu silu , kojom su progonjeni i potlačeni j edn ostavno to­ga što su živi. Izmedju svih eurupej · skih naroda Srbo-Hrvati imaju maksi­mum titulnrnih kraljeva, maksirnurn sabora, ml-lksimum aualhbeta, maksi­mum emigracija, detektiva i političkih procesa, a minimum političkih ljudskih prava. Nije,Jna zemlja nije trpila za mo bi liza cije toliko koliko Dalmacija čiji su rezervisti još pridržuni, da muo­g o broj u i mrzitelji srpsko - brvat;jkog naroda mogu i!lkaliti ua njih voj bje . U opće se J ugo!llaveni srna traj u ka neprijatelji monarhije. Ratna stranka nije mogla doduše izazvnti rat a. Ru­sijom i Srbijom, ali je po tigb ra t proti Dalmaciji.

Politika željezne ruke ne će po-ti~i uspjeha. Narodne veze n <lana

ja če od socijalnih i vjer kih državnih veza. Ipak se kod nas kazni kao zlo­činstvo ona što je dozv oljeno jemen i Poljaku. Misao narodne solidarno ti prodire i u naše mase. U prko svim progoiBtvima, gojimo o je6č1j M Nt1nog bratstva s braćom u Srbiji, Hrvat ,koj,

pu ·tn.la uz župnika drugo sveto stvorenje u selu. Znala je mnogo pričK ti, a grozote puk­la i blažeustvo ruj11. bilo joj j e uvij ek na. ustima.

J ednoga dana došla jo u elo ' Va zn.­pihana, d11. priča čudnu prič u. Saku pilo lie je mnoštvo svijeta. oko nje , a oun u ·redini suznih očiju, s kruni om i propolom u ru ci, prirala je o koncu svi jala. J\Iaj ka je i meoe malo ka nije dovela. Prispio nm na ove ri­j eči : Bogo, milost ga i slam bila, tak o j o odredio - konac je vije L1~ i to noća s. .Me­ni je to rek11o župnik, n. i sami znadete, dn će onda, kada dodj e na svijet nova nst pti­ce, svijet pomrij eti i sve so un iš titi! ,h sa m

t u novu vrst ptice vidj ela danas u žu pslcom gaj u i odmah pnpoznu la, da je to ona obe­ćan n. pticn, koju je Bog odredio. <l 1t j.tl"i lj udima konac svij l' tu. (Konac hj ed1 ).

\·nojO'ori, o ni i ~' lov eniji i ljubav prama ]omovini jača je od B rchtol­d voO' pateutn. An. trij ka oligarhija nema prava uRma pr dba ivati ela smo mi n prijatelji clržav d lc i punjamo naprama tlr.ža i naš dužno ti bolje od drnO'ih. )Ii mo n prijatelji i tema, mi ll'iznhj mo opravdane zahtj Ye naro čito 11 iži h L-inovnika, ali nam toj e na reu i oni iroma:<ni loj vi koji imaju ua izd rže teret . N ovi porezi i mal i bi u najprvom r du pa ti na bogate, all ne na mali puk. Živo odobravanje, go­vorniku -: titnju).

U tom u O'OVoru najvažniji po . . na on pa us1:

uhlaleni potlačeni naroui o obito mi Hrvati i rbi, o j ćamo u;" to naj­teže i politička progonstva ovoga i­stema, pa zato imamo d' ostrnki razlog da si temu u krutim vaku potporu.

Zato nam v la tour" ci kažu ela s m o n prijatelji države, ali će povje t ka­zati da u najveći neprijatelji oYe rlr­žal·e bi li njezini upravnici, oni koji na" narod i druge narode ua tolike muke ta\ ljaju. I kreno govoreći, mi uopće ne vidimo oYdje države u evror -kom mi lu riječi.

l\li Hrvati i rbi u ovoj monar­hiji o jećamo samo grubu ilu koja nas progoni i ga<~i. Mjesto brig , koju va­ka moderna država pokazuje za VOJ nnrod, mi osjećamo samo mržnju jed­nog neprijatelj koO' i tema, lwjemu mo krivi - zato ~ to mo z1v1.

Nijednu narod u Europi nije tako pocijepan kao što je naš mtrod pocije­pala ova monarhija, u koj oj pored jeduoga vladara, imamo tri ili četiri

riavne vlade nad sobom. Nijedan na­roll nije ovako umjetno podijeljen, O\·ako zapu"ten, oyako izrabljivan, ova­ko progonj n kao "to mi. Izmedju svih

\l'up kih narorla Hl'\'ati i Srbi au tro­n<'rar, k.i podanici imaj u ma.cimwn titu­larnih kraljevina, maximum analfabeta maximum emigracija, maxim.um mala­J' ?je max im nm detektiva, maximum po­litičkih ]JJ'Ore a osnovanih na laži -i 1/1 inimttm političkih i lj ud ·lei h pmra.

, A p ·o lutizam u Hr atskoj, vojni~­ka tliktatura u Bo Hi, u Dalmaciji, mu­čenje naših vojnika, hapšonje i pJ·o~.:a­njanje nevinih J judi, raspu .., tanje općin a,

ot\Tnranje listova na po-:ti, rnsp11štanje dru't<tnt, prev nti vna ·en;mra norinu l'.aiH'alJa s .rakog o ':itorn njn mi li , poli­cajska tit·unija i špijun ki r žim koji <lcmapol·on i zrak čini otrovnim - to ·u rev o vor na ol.Jilj<-žja ratuog , tanja kuje vlada JIU jugu mona.rh1j .

Ratna . tra11ka koja je.> po yto po to Ltj Jn dn ima sv r1j rat ?.auo olj na je. Kad nije išlo ni protiv Ru ije, ni protiv 'rbije, ni protiv kralja Nik le, ni protiv Esad-paš - u pjl·h je pro­Ye:,ti rat proti'' ulmacije i Ob1al0gd .Ju ··n. • 'amo t;tr> u ovom rat 1 Hemamo d nj, ratujul:e Lrank •, , . ..; samo j <' rlnu a lo jo gruba sila pognlm oga si ·tema koja o okosila na c-roloruke 11 poclani­ke ·, ~iju je krh:nja snmo jeclmc da , u im .·rbi i 1f1100'0rci r odj ua braC<.1.

e 0\'(lj rrlt. potro·ila vet; jedna miljurdn, radi koje . o dann hitno tl'U­že no' i por zi. 1 '1i Jjll(li ?.drave pa­met! uvidjaju da je vrlillllac hczundja ovo ~to HO , ada radi na J11gu. lonnr­hiji je ovo mahnitanje ua J 11gn nani­jelo ogrom111l materijalnu te 11. Ali to llijP. lllljg 1re. r~to kno ll .Jučnjll lt •dla. u1 CraiJJa -: tela jP i O\ dj llJnogo vel:a i mnogo tr žn od mnterijalo .

.Jugo l tveni ov monnrl1ije a po-f; P]JiC<' IJnlmnlinci Jl fl lC niks:Hla zabo­raviti, k<1l o f' • ovon1 prilikom s II JlnHl

p o. lu i a". ('J'alco i e/;

Dopisi. Trogir 11 lipnja 1913.

l"ijc·sti iz O]Jćine 'J'rogi1·ske. Dneva 29 pr. mjeseca obdr~n.vala se je

u '· pljein pred e. k. kružnim udom prva knwena ru prava proti krivotvoritelju izbor­nih pu nomoć i prigodo m opć. izbora godin e l H 1 l u 'l'rogirn koj i su bili ostulj ni.

() ramotnim poj avama §Lo izbivaj u na povr'·inu n 010j aferi ne ćemo se 7.A. sacl1t bavili. J r je tvar u rukamn pravde.

pozorujcmo opoziciju da dobro pt·i­pazi na kom anje n kih umnjivih i nepoš­tenih lemennln, koji ml ·loj e tla nagovara­nj em na kriva svjedot:anstva pase neke krivoi1•oriteljc. Znademo iz najp ou:~.danij eg

iz1•orn dH. u lom mj eru v ć koj ešta. mde.

toplj enici se i lamke hvaiaju uvjere­ui ela će •ojim spasom pasili one neke već doka~.ima uivt·dj ne zloč in e.

Ovih su dann opet bile uruc~ene nove oblužnico zn, i ·li pr tupak drugoj t-etvorici krivutrorilelj fi, te će ih - nadamo se -st i :j i ta sudbina lmo i prve. Očekuju se još i drurre obtužni ce, tako da. (e konač110 po­nam ti b1 oj krivotvoritel ja i zločinaca.

I tako je na ovaj način zloglasna tro­girska ksmoru da spa i sebe za razne pre­vare i zloporabe. 1.adržalu. vlast. u umjeena jo owL naroLina: svaka. sila za. 1•remena!

Nadamo 'e thl. će e oni, koji lrže do svoje ča, li, a zalutali u n u pu čeni u dobro j vjeri u tn neč-nstnu družbu, na Hijeme oda­letili i tu ko pa iti na vrijeme svoj obraz u kata::.trofi kaparskoj, koja jako prijeti pozna­tim zloi: incim11. u ruka v icama.

Po lijo dvije godine i po još nijesu do­vršeui zboro1•i za i.dJor seoskih L-asti. U lu­čaj vima gtlje nn(eluik i nj egova nova. desna ruka nij mogla proturali svoje ljude raznim n •zakonitim ro:.tvima nastoji e ~tvm· ra-

leguuli ou kalcntla . vj t' ravaju na ua razni dobro uzgo·

j t'll l J:.IIJCI 1 sli čui daro,•i igmju veliku ulogu. ll Mar ni, gdje kamori ti ne mogu nikako du u piju, ueki 1•itanić, inače Mikulin du­• om i tijelom priv1 žentJ prirepina, počeo je diL kupuje glfl. ove u~ eosl<e zborore. 'l\1~en

je već sudu , da dob1je 1.a luženu nngradu. Z, dan ns tlo ,tn. Do vidova!

Kro11 i~ ia.

Imotski, 15 lipnjn.

OYi ·ke o l'(•le nw~cl nil.-oue) . l vmpci u na kro1 tl vima znn.li kn ko jo na~ načelnik

uman , znan i Hgl.ttljen kako je ljuti nepri­jatelj sv,,k jakog ttmdfJ.beLiznut i kako je o­eijalno nio fin i uglll.dJen. 'toga bU popi i fr:t tri j!'dnodu;n govorili: , ov:Lki uu.m e i hoće zn načelniku:' . 'va om lij pu njegora SI'O,slvlt In in su u l'iše navrata u ru~nim no,-innl tl :L zgodno i taknu tn, p :1 ih n ' ćemo na1 ct> li kuku so on pou o i, k<t<l so pram11. slahim1t i poLrcbt,imu možo poslužiti upravo ui::.kim osvetMma, <lit im tako dn.de o jetiti što m že i 1 e mu~.e načeloil ·am knd hoće.

~<'SO treba bit pravednn i priznaLi, da mu u izvršiva nju njcgO\'t lr cin:1 7 punih krŠĆftllskoga

uulosrdj P plcme1.ilo Li :.rcn, vite~tva l juna­šLm s1ujilll ruzgranj ~nilll, pužrtvo,•nim i sa­

mopl ij t•gornlm radom svojim mudrim savje­tom i pravim t>unuškim odobmvanj m u ve­lik pomn'f.u nje"ovi pam tni i pr duvidj:tvni sai'Jl·tni ·i l< oji u1u tuk lad zlatne (-a e nj el{'l'n drag ,, cjcnj c: IIP I;•~ ~i ,· ollt. l dol; oni s njin1 mogu dn slalll dijele, dotle n1t njuga . llllllt pn_rla orl govorno t.

1\li kanimo bC nle i alu1.ijli p:.~ da llllm se ne bi vr •dbucivalo, Ll1t prosto kic­YI čem n i < ctnjujl•m,•, Cl o ćemo ll IL t- rijerlu s l. on kn lill lli l:inJrnicamn. i i111 nima, pa n bt javnor.L sudi ku.kvu. nam lijepa nač !nika na­nHli iUŠt• popi i frulri sn svnj im ou nusima i s pr ~ rr p1na111a.

J\uCJ JH!l.l'ilo u njegovoj uprc1.vi imalo je bi t ov': "rlodj • li tt potl tujcntu ma lJilo ko, u 11 • ]' 1' , put !:t p n1 l' td', koj slranci chtj m u po glll.l'i." \',j<- ran ovomu IH~<~ e ln prvih danu. svoje upl':\vc odluči dn iz urodt1 odaleč i t-i­nvrnik Katann;ića, •radi :lt i druge, koji ]'Iigotlom zfld njih npćin l ili izbora, ili njihovi

roditelji nij esu htj eli da misle nj egovom pa.­meLnom glavom. 'l'u moć njogova načela

o jetiše i lugari i poljari i čauši. Pisare ot­pusti, jer da u suvišni, a kašnje im gotovo p odvostruči broj, pače i s Ln.kovima, ]<Oji su e s lijepim djelima proslavili u plitu, Trstu

i drugamo. Neka. Gjigja B. žive u siromaštvu, pa

joj općina dnevno dajo pripomoć u kruhu u vrijednosti okolo 30 para. -:\falo dana kašnje nego je načelnik zasio na nal-elničku stolicu, ova Gjigja izreče neku.kvu uvrijedu na adresu na čelnikov u. Za uvredu bude tužeoa sudu i načelnik naredi, da joj se obustavi davati kruh. Poslije više uana piše on redarstvenome upravljaču, dn joj je "prostio za ljubav Boiju kršćansku", da joj dade snv kruh, , što joj je bio ttstauljm". Kašnje e je vidilo što vrijede nj egove pisane riječi! da oprašta i kako on shvaća tu "ljubav Božju kršćansku", kad je za uVl'edu bila osudjena 1 dana zatvora.

Knffl.ntlžija Šimun Rako dobio je od općine dozvolu, da dne 3 i 4 veljače o. g. u jarnom lokalu može prirediti plesnu zabavu, te je u tu svrhu i platio u općinsku blagajnu odnosnu pri tojbinu, koja mu ni danas nije povrač na. a 3. zaba1·a j prošla skladno i mirno, kad n3. 4. u večer pred samu zabavu prima odluku, kojom opozivlje dozv olu i za­branjuje zabn.vu. Nn t Ralco podje u pogla­vara, da ma ·e potuži, a ovaj mu reče, da se načelnik na njega tuži, da ga ue pozdrav­lja, kad ga sretne, a drugima je načelnik 11ekao, da mu je u kratio dozvolu za zabavu radi nekih utoka, što su bili prikazani proti općin kim o udarna. s.~m se hvali, kako je zabraniu redarima, da se s obućom luže unaprijed kod po tolara Marijana Po-;tenjaka, kod kogt~ se !uže ima više od 15 godina, jer da je on potpisiv-ao utoke proti zalcljuć­

cima opć. vijeća.

Za dana~ dalje ne ćemo, jer mislimo, da i ovo dovoljno ilustruje plemenito srce načelnika koji &e hvn.li, da mu je povjerena oprava najveće dalmatm ke općine. Ta ovako niskih o veta stidio bi se i jedan ciga nin, a kad tamo naš lile načelnik s njima ponosi i on ih &am razgl 1~suj e i pripovijeda.

Dubrovnik, 16. lipnj n.

(1 t:alw). Po gradu se govori, a po no­viuama se pi~ e, d tt i ma n koliko članovn. na upravi našega tea.tm, koji se ne mogu proći

bez talijan ke operete, pa i sad trče po Ita­liji i na toje na svaki način, da ue dogje u naš grad srpsko novosadsko pozori te. Ne :t.nnrno je li sve ovo is tina, ali bilježimo, jer nije mu ztLboravili, kaklre u se zaprijeka

La vijale t sj el'· kom pozorišlu, i ako ne vje­rujemo da j uprava našeg teatru. toliko spala, pn. da ne ~hvnćH koliko je potrebitije, da čujento nekoliko d1·ama od naših glumaca, nego, da uživamo u pjevanju kojekakvih pje­vačica, koje mi le da im je pozornica srestvo za dobiti - nadnicu izrt pre ·tave. Zar im nije dosta "to se po grat.lu govorkalo prigo­donl zndnj ga gostovanja talijan ke oper~te,

da. je sntkomu slobodno za 3 lire? Nije ~a t ni gradu ni uprn.ri teulr11, d:t nam onakove i licne družin gostuJu n osobito, kad iwn.mo

naših družina, koje ih n vakom pogledu nndvi uju. A vrijeme je da nap .kon vidimo prikazivanje koj e drame ua tlU··nj pozomici. ,·· up!Jlh opereta ·iLi mo i pre iti. Pro~le se­zone imali smo tlo 50 oper tnih prt.J tn.va, a dramsku ttij e<lnu. 1\'aclnmo se, dn. upr:1.va ten~m n će svojim post.up~wjcm izazvati ci­jelo gradjtLnsLvo, IL o ·obi Lo omllldinu (koja e j i lani jed m suzdržala), da polcuže svoje

ne7.uclovolj tvo. Al;:o upmva ne će unšib dru­štava, neko. dobro :~. n a, t.la cijelu gmcljllll ivo n ć> tudjinaca. Bat.

Tijesno, polovi ·um .Tuna.

Kod zn.J nj o mobili:~.n<'ije naš Lo!1tk bio je sil no uzrujtLII i ogngien a porod svojim p1~tujnma :mn.te li l<nmo jn tmžio ( l rivio JO općinu i ljud , koji u S1tbirnli doprinose ztt srpski crreni krs~

Od ovih bt>zumnih osvada naša malo­broj na neod v iana. intoligenoijn nije se u i b rP.-

nila ni btj la braniti, već je kao iz nekih visina prezirala duboko palu narodnu svijest težačkog puka, koji je bilo u vojsci bilo kod lcuće, okružen od svakakovih agenata, dobio uvjerenje da su samo prijatelji balkanskog savc:~.a krivi čitavom ovom zlu, koje trpi. Tim se je ucijepila u njegovo srce mržnja na te tobo~oje krivce njegovih muka u ta­kovoj mjeri , da je opasno i govoriti o Srbima kao o braći a da ne budeš izložen pogibli života a za najmanje kvjekakvim veleizdaj­ničkim klevetama. Ovo j e doista vrlo slaba svjedočbn zn narodnu svijest našeg težaka, nli još gora zn. sve one od naše inteligencije, koj n se toliko godina gnjavila i još g n ja vi sn. zvučnim programima a t1e uvigja. da svi ti progra111i ne vrij ede ni šuplja boba, knda u narodu više može riieč jednog doklatnrenog kom esara, nego li svi njezini programi i vn.paji za osvješć nje težaka.

Usl ij •d ovog duševnog raspoloženja našeg težatkog puka pa uslijed opasnih pri­jetnja morao se je na načeluičkoj časti za­hvaliti gosp. Gelpi.

Jedan pak dio Hrmta, mješte da sam vodstvo i poslove općinske preuzme u svoje ruke, on iz lijenosti i straha gura u općinu jednog Talijunaša ne uvigjaju6 da tim mješte doprinašati sr g;enju prilika stvara još goru zbrku. Srećom da ova rabota nije uspjela, jer Lisrno bili svjedocima svakojakim nemi· rima i neugodno!>tima., pa ne bi bilo čudo da se opet nagje kakova propa.lica da puca ....

Svi u Tijesnom žele mira, žele sigurnost ž i vota a u općini reda i više energije, ali kako s~ wože sve to postići, kada naša in­teligencija, naš narodni bolji elemenat pušta, da neuko::.t i perfidija vlada uprav ondje, gdje bi ona morala posredovati i raditi za. bolji Lak naroda? Put pak kojim se ud aril u daje naslućivati na jo' goru budućnost.

Politički pregled. Situacija na Balkanu je još uvijek

lc[L() i prije ozbiljna. Bugarska doduše ne zabt~eva izričito ispražnjenje vilajeta Mana­stir sa strane Srba) kako se to prvo tvrdilo, ali zah~jev da bude uveden konclominijum u ·šandžakatu koplju označuje se ueprihvatljivim.

Iz ofija stiže vijest, da Bugarsku na­mjerava poduzeti početkom buduće sedmice odlučne korake, koji će proizvesti kritifan preokret.

Srbija ustraje u zahjevu za reVIZIJU ugovora, te se uz nikavu cijenu ue odriče

Yardar:>ke granice.

U Seogradu se obddavaju mini-tarske konferencije u kojima sudjeluju ge­

nerali inms Putnik i prestolonasljednik Alek­sandar. - Bugarska štampa počima opet podlu kampanju psovanja protiv Srbije i napada Rusiju, koja hoće da štiti - "srpske razbojnike '.

Spriječenje manifestacija za njem. cara. Puvodom 25-godišnjega jubileja cara Viliuln. li. kuuio je predsj. car l'ijeća dr. 'yl'Vestrr, na početku sj edni ce od utorka sje­

li Li se govorom nj mačkog Kaisera. Osim preL1sjednika i iza njega bilo je

u phtnu Nijem:~.ca i vlade, da se manifesta­ciji , u i111o vlade, pridruži grof Stii,?·gh, mi~ ni-:;tar predsj dnik. I akon intervencije sla­t·en k ih zast ~t pn ika, v e je to iz o staJo : Ceški rallikali i lov nei izraziše se protiv manife­stacije njewnčkomu caru. Njima se priklju­č i "e i socijtt!ni demokrati. Poljaci, s obzirom na prusku politiku protiv Poljaka, odlučiše

no pri:>ustl'uvati umnife taciji. Rusini su pred­sjedništvu izjavili, da iz nutarnjih političkih razloga ne smatra j u sadašnji mome ua t zgod­nilll za takovu IJlanifestaciju.

Ovaj lavenski uspjeh imo.de veliko zna­menj , u više smjerova. koj1 na. prvi pogled padl\ju u O<~i. Njima se, prije svega, otvore­ne i jasn poltaznlo, da carevinsko vijeć1:1 nije t~ cma~ki pnrlum nn.t, ako uopće lmkovn. dokllZII. :~.a tu ~injeuicn trebu. Dalje, ovaj uspj eh kazuje i to, da bi Slaveni, kad bi u car. vijeću ' astavili kaktw zajednički blok s odredjenim progmmom, bili nepobjediva ann­ga u parlumeutu.

rt

o

o li Jj

b

&l

T(

ZI

lill

od p

daril~

u1ijek e ne

Mona­lrrdilo, ja.m n

tiji rim.

pred· uakih z god·

Telegram ruskog• caTa• upruljen kralju ~pskom i buga1·skom glasi : "Vijest o naumljenom sastanku miniataru. presje.dnika četiriju savezuih driava, koji bi s& utim mogli Stlatati i u Petrogmdu, prouzrokovall\ mi je na.jvt>.Se · zadovoljstvo, ju11 ta namisao kao da je znaUil11. da će ae učvrRtiti snvt~z • koji je · po~tig4lo tako sjnjtw u~pj ehe. Bolnim oajeć&jem 11av.najem sada da taj z.JcJjučak do sada nije bio provedon i izgleda kn o da se · balkanske ddnve pripra"ljaju na. bratoubihl­<'ki rat, koji bi bio kadar da pomuti onu sluu1 koju au za.jedni6k.i postigle. U tako ozbiljnom času, apt'lirum, kako mi nalaie moje pravo i moja dužnost, neposredno na v~a veličanstva. Ob& su naroda i bugarski i srpski povjerili rijellenje eventualnog spora Ruaiji. Molim s toga V a b Veliran:) tva, da OStanu Vjerna prih\'aĆenim obvezama i Oi\ riješenje sadašnjeg spora izme,lju Bugarske i Srbije prepuste Ru~iji. Smatrajuć funl<cije obrani čkog sudca ne kao kakovu prerogativu već kao te~ku uužnost kojoj se ne mogu. oteti, mitiHm da mot1Ull priopćiti Vu.šim Ve­liranstvima, da ma rat medju savt>znicima ne bi mogao ostaviti t·avnodušnim. Pulažem oso­bitu važnost, da kon:.tatir8.lll 1 da bi ona. dr­žava, koja bi počt:la. ovaj rat, bila odgovorna pred Slavenskom i da si pridrfave.m slobodu u pogl«Juu držanja Rusije naprama eventual­nim rezultatima jednog takvog zločitlaćkog ,·ata."

Telegram ruskog e&r&- iza:;mw je u s. vim slavenskim krugovima. silno zadovoljstvo.

Kralj Petar i car Ferdinand po­voljno su odgovoriii na brzojav ruskoga cara. Navodno je i jedan i drugi vladalac stavio neke rezerve. Krnlj Petar si je pridržao pJ·avo na desnu obalu Vardara. Inače obje države pristaju na pravorijek ruskoga cara. Istodo­bno s carevim brzojavom ruski !:lU po lanici u Beogradu i Sofiji stavili kategorični zahtjev Rusije, da se vojske bezodvlaf-no demobili1.uju na jednu trećinu. Ujedno je u Sofiji i Ateni, u izvjesnoj formi, saopćeno, da se bugarsko­grčki konflikt, ako budu obje <lrža.ve smatrale potrebnim, mora. rije~iti arbitražom koje <lruge velevlasti.

Velevlasti su izjavile, da žele uzdržanje ravnote~ja na R~tlkanu i da predvidjaju Var­dar kao srpsko-but5arskn granicu. Rusija za.htijeva opstanak balkanskoga savt•za. i sklapanje carinske vojue konvencije.

Bugarska je prihvatila Sazonovov po­ziv na petrogradsku konferenciju savemih ministara presjednika. Danev će biti praćen od strutnjalw, a presjedat će min. vanj~kih poslova Sasonov. Rezultati će biti predloženi caru, koji će izreći osudu, Odluka. će imati o~:~obui kaJ akter bez odgovornosti sa strane ru.ske vlade.

U parlamentu je govorio zast. Vu­~otić: U nijednoj drugoj državi ne bi se smatrale Yelehdajničkim manifestacije kuje proizlaze iz krvnog rodstva i iz uzvi§ene ideje oslobodjenja kao što se u Dalmaciji dogagja. Govornikov je izborui kotar popla­vljen špijunima; u vojničkoj se službi sa d».lmatinskim obvezanicima sl~bo postupa. Dalmacija btoji na rubu propasti. Austrij11. je računala da će doći u posjeJ turske ost.av~tine, ali su uspjesi b:.lkauskog save:.:a te nade uništile i stoga be monarhija drži neprijateljski prama Bal~anu i time je pro· igrala cijelu svoju ba-lka.nskn budućnost. Dr= žanje Austrije nosi glavnu krivnju srpsko­bugarskog spora. Albanija je~t rezultat au­strijske sorbofobije i stajala. je Austriju ogromnih žrtava. Austrija hoće da stvori Alb1miju, a ima Albaniju u svojim vlastitim granicama. Tu Albaniju mora najprije da. uredi. Jugoslavenima fale glavni uvjeti 7.a 11vaki napredak. (Odobravanja i čestitanja).

Predstojeće rijdenje hrvatsko& pitanja. Saopćeno je izvjestitelju hrvatskog dopisnog ureda, da je mini11tar predsjednik grof Stjepan 'risza odlučio, neposredno nakon .tavr6etka ljetnog zasjeda.uja zaatupnillke kuće poduzefi pregovaranja. sa hrvatskim političa· rima u svrhu povoljnog rijeienja hrvat.skog pitanja i uspostave u.at&va u Hrvatskoj.

O ht~Yatskom pitanju grof Tiliza. re­ku.o je 111 svom progn.nmom govoru sliiedeće:

"Uslijecl kobnih pogrije1ialt&j lcoje su u prošlo!.~i počinjene sulrobila. se•je unioniatič k•~ · politrka, koja. je imala mnoge i velike uspjeho• sa velikim pote§koćtl.mo., koje au imftle za posljedicu prela.zno dignuće normalnih odnđ­~\ja. u HTV&tsii.Oj. Nitko no želi dtl se ovaj odnošaj uzdrži, ali ovak-ovi odnošaji moraju se uzdržati sve dotlt•, dok je · to nužno. Mi • smatntmo našom dužnoieu., po1 mogućnosti djelovati u tom smjeru1 da, se norma.lnil odn'Oša.ji u Hrvatskoj čim prije ustu.vnim pu­tem uspostave, N a. temelju posto jećih zakona i bez tangiranja u driuopravnom savezu udovoljiti ćemo i osvrnut ćemo .se mi na sve opravdane želje Hrn.lskt'."

li Bosne. Sarajevo. Po informaciji vladinih krugova vladn je napustila noju na­mjero, ela raspuati bosan:~ ko-hercegovački sabor, i zaključilrt je, da nu. jesen održi još jedno za ijerlanje, jer da itLa nade, d!l. će dotle sabor biti sposoban za rad.

U Dubrovniku je bila u utorak ras­prava na ~udu proti 14 omladinaca.. Državno odvjetništvo optužilo ih je po 305. k. z. radi sudjelovanju. mtmifeslacijama, u koji se kli­CIIlo Jugoslaviji, Balkanskom Savezu, srp:~kom i crnogol'skom krulju, Srbiji1 Crnoj Gori, Ru­siji, ca1·u Nikoli itd. itd. Optužbu je zastupau Drž. odv. D.r Ucović, a obranu D.r Mičić, D.r Fodić, koji su držali lijepe goYOrtl.

Optuženi ?!lato Šiši(l, pravnik bio je osudjen na l. mjesec dana zatvora, a opt. Antun Sugja, bankovni činovnik na 70 Kruna globe, te obojica na isplatu parničkih tro­šk{)va, i to jer su klicali: Živio car Nikola - žaštitnik svih Slaven11.! Svi ostali bijahu rije~eni. Četvorica, i ako su priznali i doka­zalo se, da su bili u manife:~tacijama, jer sud nije naAao u tomu ništa protuzakonita, a šestorica (i to svi prijavljeni po Tomu HelJu), jer fuli svaki dokaz, du. su prisu­stvovali manifestacijama.

Osude u Splitu. Prekjučer se p1ed splitbkim sudom vodila raspravu pruti 9-torici omladinaca, radi demostr11.oija. priredjenih u prilpg balkanske braće večeri 30 ožujka ove godine. Osudjeni su :

Ante Mikačić, posjednik, na pet sed­mica, Ivan Bego, Frane B~~.včević, Mijo Brit­vić, Ivan Vrdoljak, ban Bulić, Marin Ivić, svaki na t1-i sedmice i Žarko Radica, M jednu sedmicu tamnice. J edi ni Pavle Košiček, učenik realke bio je- rije"ben.

Premetačine i uap§enja. U Splitu radi nekoga letka "8 lipnja 1912-1913' iz­Jana prigodom godišnjice atentata Luke J u­kića na komesara Cuvaja. U redakciji "Slo­uode provedena je premetl~čiua, pri kojoj uije ni~ta našasto. Onda je osobno po jednom detektivu prutražen urednik, ali ni kod njega nije ništa 01\Šasto. Slagar Satirović je po dvojici detektiva. udv~den na poglavarstvo i pridržan.

U svemu je bilo 8 ot~oba pretraženo. Kako čujemo 3 su osobe uap~ene i pridržane u ztttvom.

Vanjska politika. (J nJenwćkom drž. aaboru ~premaju se zak. osnove o po­jačanju Yojske. O njima sa.J odbori rasprav· ljaju. Financijalni predlozi nailaze na veći otpor u saborima, nego li sami osobni toj­nički tereti, - U Spanjolskoj kuša. mladi krulj Alfonso, da pomiri republikancu sa. svojom vladom. To bi zuačilo novo, slobo­doumno doba. Španjolci imadu teških nepri· lika i u onom malom dijelu Maroka, koji spada pod ujihovu sferu. - Engleskoj nije uspjelo da predobije Kanadu, da votira i ona tri dreadnougllta za obranu domovine. Home rule je primila već dolnja. kuća. Zbog pa­name sa Marconijevim dionica.ma vodi se u Engleskoj velJka istr11ga. - U Frcmcuskoj je rasprava u komori o vojnim osuovl\ma. dovriena. - ]taliji su se prilično izjalotil~ nade, ito ih je spajala %11. svoju budućnost s Tripolisom: r.eljivanjo Talijana u Tripolia veoma slabo napreduje. - I KitCijci hoće

da uvedu opću vojuu du~uost, pa. je Yuan­t~ikltj o tomo već izradio zu.k. osnovu. Ne zna so ipwl hoće H· Yu11nsika.j bit ponovno biran predajednikom dnobji izme!lju Ja. pana i Kitaja. aY"o- se viso zaoAtt·avaju. -Japan se· ~rd! i n& jedinjene države i pri­jeti iru ratom jer je Kulifomija atvorilll zukon, kojim z o. bra nj uj a uselji vanje J rtp tma a.

Bilješke. Narodni blagdan. -- Iz mnogih hr­

vatskih krajev!\ stizavaju vrlo poYoljne vijesti o predatoj ećoj prosla.vi narodnog• hlagdana. 'l'ako . se jo na. prilLlm u Istri raztwthala u tom pogledu žiYahoa agitacija-. Brigu oko stune proslave uarodlwg blagdana u Istri prt~uzeln. je velezualu~na ., Narodna. Zajednica za Istru". Ona je ovih dann raznslalo. IH\

svoje podružnice i povjerenike posebn u okru­žuicu, kojom ih pozivlje, da taj narodni Jan proslave ito svečanije, a uzev u obzir težak položaj naie Družbe i upravo goleme njene potreue, neka porade, kako bi taj dHn donio našoj Družbi !ito lijepii i izda.šniji dar.

:!:to se Dalmacije ti,~ e, obrazovao se je u Zadru odbor, koji će družbinom R:nna­teljstvu biti na ruku i pripomoći, da ideja narodnog blagdana prodre i u oa.jza.Litnije dalmatinsko selo.

Hrve.tsko se je primorje već izjavilo, d11r će i ove kao i prvašnjih godi11a raditi za nasu Družbu, a tako i drugi naši rodo lj u bi i prijutelji širom Hnll.tske i Slavonije. Družba ult:držlljo 55 zavoda ~a 80 namještenika. O­vima. će se pridružiti domalo još i drugi, jer to iziskuje borba, u kojoj živimo. Zapustiti je u ovom času značilo bi preuati nas na ruilo t i nemilost Talijanimn. A to ne će i ne može, da u čini nijedan Hrvat, u kom~ bije pošteno hnatsko srce.

Najnoviji Balkanski dogadjaji pred bečkim parlamentom. PolJski je klub r.a­brinut r.a to, d:t se turak!l. nebi vi~• slabila, jer je to žitotni interes Austro-Ugarske. U tu au avrhu za.at. Sln.Yenski i drugovi. u ime poljskoga kluba, Yeć podastrli u car. vijeću interpelaciju, u kojoj se lcažc, da raspolože­nje n balkanskim državama nije prij~tzuo monarkiJ~ pa da bi ono za. uju moglo biti pra.ta opunoat u eventualnom nje.wm kon­fliktu s Rusijom. Prijateljstvo monarhije s Turskom ne bi moralo imaLi :tgresivni ka­rakter, nego bi irnulo služiti kAo temelj za. zajedničku obranu protiv panalavizma. Inter· pelanLi na koncu pitaju, knkove planove ima. spoljašnje ministarstvo o uredj enju odnošaja. monarkije prema 'l'urskoj i balknn~;kim drža­vama. - Kršćanski aocijali Zl\po<ljet će, u car. viječu, debatu o tdegramu ru skoga c11ra. &dćansko-socijalni će govornik istaknuti, da s tim pismom prvi put jedna Yelevln t u Evropi navodi "panslavizam " kao princip, po kojemu vodi jedna moćna država svoju spoljašnju politiku. Pobli.le će hšć. sucijali o t.om~o •oriti u deleg11Cijamn.

jedna osuda i njezine poslijedlce. I a tvar nije uova, irna yažu osti a sva­kako je kar:.~.kterističnn. Sve ovo pre:ltamptl­vamo iz oficijoznog , Budapesti Hirla.p-a" p1·igodom parnice Lukcs-Detiy u Budimpešti. "Predsjednik Rudištn. O.r Balogh čitao je osudu, kojom se zastupnik Zoltan Desy tužen radi javne potvore, obijedivši ministra pred:;jednika. Lukacsa, je nelegitimnim novcima pro-vadja.o i ·e i da j i# vći aa · ·

islu § 263 ·a v i~' otvore, a. erar o djuje se o e kova od 2400. k na. " -

azloženj e osude dosta dugo, mi ćeruo spomenuti glavnu točku: "optuženi je dokazao -isti?lu, tlu. je tužitelj ministar Lu­k:~.cs, u času, kad je sklapao osobne ugovore, primio oko 3. miliju?la knma. U smi:Jlu § 263. dakle tužitelj nije kažnjiv, te e mora od obtužbe - da. je učiuio javnu pob•oru -riješiti." -

PoalijeJica ove osude j nistara. predsjednika. Lukacs:1 primio sa slijedećim pismom

"Dragi pl. Luka.cs l

t uemi ija mi · koju je kmlj

Rje~av-ajući vas u milosti a na {,ustitn Vašu molbu služl1e M'ojega ugarsknga mini­

atr:l. predsjednika, kao i služb upravitel js ~ Mojega ministarstva a latere, te službe .M o­jega. ministra unutrašnjih posrtla, izričcn V am ovom prigodom Svoju zahvalu i priznanje za. nesobil- ne i požrtvovno usluge, što ste ih u vrlo tegobnim prilikama izkazuli meui i držo. vi.

Napo e će .Mi u harnoj uspomeni o tati velike za:~Juge, što !>te stekli na. rj ešenje obrn.n!Jene reformP.

Nadajući se da ne ćele ni u buduće u skral~ti svoje bogato izkustvo u javnim po­slovima, uvjeravam Vas o Svojoj daljnjiJj blagooa.kluno!iti." -

U Dubrovniku je ovog drugog mj e­seca u1islila "Hrv. Radnić/ea Zadruga" pri­rediti izlet u Šibenik, ali radi uesloge i razmirica medju ii ibenskim pravašima odlučila ga odgoditi za. dogodine. Mje na podružnica. "Druibe su. Ć. i M. ' Lijut.e zaspala, ali ~>lid je opet napokon oživjela. J ednomadne bija 'e sjednica i odln~ilo se početi raditi. Izabrana. je nova upram i odbor za proslavu narodn og blagdana. Mi!>li · se pri1·editi jedna velika pučka zabava na Brsaljama. Pro; Ie sedmice blagoslovili su .Tezttiti barjak radničke k Jll­

gregacije, a kuko čujem, misle ovih dana IJrirediti izl t u okolicu. Do m11lo daua dulaze u naš grad i kapucini sa Rij eke. Veseli se Dubrovniče! Bt.

U imotskome je svećenička organiza­cijll. Dil. 12. o. mj. imala. sastanak. rl'aj dan bio je u Imotskome Z•.:uko Donadini, a D.r AlfireYić u Zagvozdu. Alfirević se je u sri­jedu pos. ll· automobilom povratio u plit.

Klerikali, furtimaši rova re posvuda (u Splitu Don Ante, u ~ibeniku Luka et comp. itd). ali naša intel igencija, liberali još e ne miču! Op. Ur.

U Kninu se je i ove gouiae po običaju ustanovio odbor za proslavu \ idovdan;;ko svečano:;ti ua dalmatinskom Kosovu, koja će se sveoanc.st održati licem na Viuu' dan u subutu dana 15. po starom, a 28 po novour kaleud. tek. mj. 'raj odbor nastojati će da ovogodišnja svečanost uspije na potpuno za­dovolj:stvo svakog rodoljub11. i da bude pra­vim tumačem harnosti i pijeteta dužnog prama prvim i drugim mučenicima i osvet­nicima Kusova.

Sveslavenske novine u crnini. Re­doviti saradnik "R. Novog 'Lista' Delmiltien­sis, koji je za nijeme balkanskog ru.ta i bal­kanske krize napisao u istom listu niz lij epih članaka, piše u zadnjem broju lijedeće:

Osudjujem se predložiti, da kad bi zlim udesom nastupilo ono što ue smije da nastupi naime taj crni dan, dn dudj e do Lratoubilackog srpsko;bugarskog rata, d1l sveslavenske novine kroz c1jel r> vrij e:ne ev n­tualnog ruta, izlaze u crnini u zuak boluog pros\'jed!l. proti histori rkoJ bruci i svetogrduju na slavenskoj krvi.

nEdinost" iznosi u najnovijem broju statističke podatke o napredovauju, oduos11 nazadovanju strAnaka u neda vnoj izboru oj borbi u 'l'rslu. Go·d. 1909. dubili u Iovenci 3.127 gla.sova, t. j. 18.5% od svih predanih glasova. Ove godiue dubili su 2.900, t. j. 18.7°/ 0 od svih predanih gLlsova. (J pobtotku su dakle napredovali za 0.2°/0 • to nije Oil­

predak lovenaca razmjeran i u broju posti­gnutih glasova, jer zaostaje :m 2.9%, razlo­gom je, Yeli "Edinost , §tu ~e je mnogo slovenskih radnika iseli lo iz 'rrsh u jt:ftiniju okolicu i što je mnogo sloveuačkih izbornika u vojsci, te konačno, što mnogim lo,·eucimu. ni~u dostal'ljeno izborne legitimacijt>. za ve to, Slovenci su n11.predoval~ jako u lll!dOlU razmj eru.

Naprotiv, socijali~ti su nazadovali. GoJ. 1909 , dob1li u 5554 glasa, t. j. 32. 0

/0 sl'ih

predanih glasova, a ove godine samo -!L lio, ili 26.8% svih glasova. .r azadov11.li u duklt1 za čitavih 6% .

Talijanski liberalci su napredovali ::ua­tno. God. 1909. imali su 5953 gla. n, odno mo 35.1% od bvih predanih glasova. Ove godiue pak 6767, ili 43.6% avih predanih gb oYa.

Po ras L izno ·i : dn l le .5°/0 i t na rnčun socijalista. Yeliku 1.aslugu zn t. imadu Njem i, koji u vim ila.m n mdili 7.H. 'l'a lij nne.

Pčelari l porawmno tt nekoli cinom prelnra u pokraji ni 0\' 1\ Zatlruga. namjerava da još ove rrodino azove kup:lli1w dalma~ tin kih phlant koja bi se imala a tati u

zg dno Hijeme u p ljetu. Svrh n. te sk u pštiue bila bi , da e rnslrkani da.lm ttLin ki pčelari

mrgjusobno upoznadu i prebroj te da po-duzmu potrebite lwrake kako ela e st1•ori iednn. ozbiljna pčelarska orgttnizacijtL i na laj uačiu šlo u pješnij e raz"ije nacijonalno p elarenje u pokrajini.

Molimo s toga sve dalmat.ill ke pčelare i prija t Ue pčelar ' tl a, da nam se jave te i taknu voj e mi ~Jjenje o ovom predtl?-elu te o zgodnosti svog astanka, u koliko e Liče

ne samo dobe već i najpodesoij g mjesta. Pčelarska Zadruga u janjini

uknjiženn. na oaraničeno jam če nj

Rnvnatelj : Vijećnik:

D. Baselli l. N. Kalafatović

Ribarstvo u Dalmaciji. K oncem go­dine 191 L brojilo se u pomorskim okružjima. Dalmacije: 3400 brodova upi anih za ribar­stvo U. 770 domaćih ribara, a približna vri­jednost ribarskih brodovn , mreža drugih

ribarskih sprava i alata računalo se 4,830 .285 J . U pomorskim okružjima Dalmacije kroz ljetno vrij eme ribanja godine 1911, ulovili su domaći ribari 101 ,233.20Q kom. srdjela,

,263.:300 inćuna, 6.74 .200 sku§a i lokarada u ukupnoj vrijednos li od 2,061 .540 kruna. Kroz zimsko nijeme ribanja ulovljene je drugih raznih riba (osim onih lj etnih ribanja, Lc lunja j t stoga i kam enica, 2, 794.170 kg. u ul upnoj vrijedn os ti od 1,967.300 K. Uku­lHHl. vrijednost ribanjR. u pomorskim okružji­lUil Dnlmncije iznosi 4,376.154 kruna. Cje­lokupna vrijednost ribanja u svim pomor kim okruijima 'o rice, Tr ta., I lre i Dalmacije godine 1911. dalmatinski su ribari posolili 2,026.1 O kg. srdjela, inću:oa iskuša u ukup­noj Hij edno ti od 65.506 kruna. Tvornica anlina. u Dallllnciji prirediše 2,963.100 ko­

mada rdjela i 192.720 akuša u ukupnoj vrij ednosti od 839.400 Kr.

Iz mjesta. Zapljena na \rrr li ta još su na dnev­

nom redu, 1t tako i sudbeni progoni našeg urednika. parlamentu će - nadamo se -biti govo1•a o ovoj neč.uvenoj , slobodi štam­pe·' osobito u ,-'ibeniku.

U Nedjelju će se birati uprava mjes­nog 'okola. %estoka. agitacija obijuh frakcij a prava!:kih smutila je nekima pnmet, pa. se po gradu i o nama svašta nagadja, ali slabo pogađja. . . jer gdje zaudara, po vosku i ta­mj anu nije mjesta vragu, n napre.dan i ka­ntkteran čovjek za neke je gori od vra"a l

D.r Colombani, prvijenac naše bolnice, čujemo, da je prošlih dana bio odlikovan titulom liječnika. savjetnika, '•e ti tamo.

Primili smo: l zuješlaj o liječničkoj

djelatnosti u pokrajinskoj bolniciJu Šibeniku za god. 191!2, iz kojega se može svatko osvjedočiti o savjesnom i žilavom radu ovog vrlo važnog pokrajinskog inštituta koli u

unutarnjem odjelu pod prvencem D.r Botteri, toli u kirurškom i primaljskom odjelu pod primnrijem D.r F. olombani i njegovim po­moćuikom D.1· G j. Čatovićem . .

Darova§e Hrv. Muz. Društvu "Kolo" Da počasto uspomenu blagopok. Antice Si­rovica, Ivan Marenzi K., 2. !ilko Rajević K. l. Na uspomenu pok. Vjekoslave Golliuar Raj ević Kr. J . U prava najljepše zahv ljuj e.

Oglas. Na ć. k. reformnoi realnoj gimnaziji

u Šibeniku, obavljnće se koncem ove ' škol ·ke godine i piti ovim redom:

a) ispiti privatista ~ hospitantica, te prijamni ispiti za više od I. razreda, dne 26 i 27

lipnj rt; b) prijamni ispiti za I. razred, dne 3 srpnja

u 9 sati pr. p. Pri upisivanju u L razred, svaki će

u .J enik doći dopraćen od svog n. oca ili nj e­gova zamjenika i donijet te sobom krštenicu, dvije ispunjene nationale, svj dočbu 1.adnjeg razred~t pu <~ke škole i svotu od kruna 8.20.

, 'ibenik, 16 lipnja, 191 . '. k. ravnatelj : M. ježina.

6 ast mi je ja.viti p. n~ CIJ8!1Jenom op· ćinstvu da um otvorio u "Sirokoj Ulici", u prizemlju ku će R. Vla.hov, svoju moderuo ure~j enu

SLASTIČARNICU opskrhljenu Mjbiranijim alatkiširoa., kao "to inim predmetima, koji u sla.sti\-arnu spadaju : Izragjujem na potpuno zadovoljstvo sve vrsti slatkiš~t prigodom ženidbe, kritenja i t. d.

Preporuč11.m za mnogobrojni 11osjet i bilježim se 15 Stevo Mandić.

c"*l p ?CIIl.C ?CP.'• ;ct <,..• e ~ r

v

PU ŠTE l ONICA v

U SIBENIKU

sa K 600.000 • jamčevne glavnice.

Prima novac od članova. Najmanji je ulog K 0:50 sedmično,

koji traje 4 godine do uplaćene . vote otl K l 04:-: što

pred tavlja jednu dionicu.

Prima novce na štednj u od K 5:- unapred, te ga ukama6uje

a 41/ 2-5°/0 pla6ajuć sama rentni porez.

Prima novce n t ek. Tat: nnu, a vr8i najtočn ije sve nalogo vlasnika

i tih .

Izdaje ( amo zaJmOYe ~lanovima) na mJemce ob\·eznice, uknjižbu

i n tek. ra ~ unu.

l PIO TERZANOVIC l l l l l l

Šibenik Velika zaliha za ljetnu sezonu

MUŠI{IH ODIJELA

Najmodernijeg kroja uz vrlo

umjerene eljene 24 - 52

HE BOJI SE UTHKMICE.

OBJfiVR Ćnst mi je staviti do znanja

mojim štovanim mušterijama i cienjenom obćinstvu da sn.m moj "Hotel Krka" premjestio na nj e­govo staro mjesto, to jest gdj e sc j e u zadnje vri eme nalazio "Ho tl' l Velebit" koji sada pre tHjc.

Preporuča se naklonosti tatih prijatelja i cienjenog obćinslvH.,

koji će u "Hotelu Krka" nrtći ~ve

ntLj modernije konforte. Sa volc;tovnjem

45 FRANE CRlJENKO

Dioni! ka ghtvnica

80 milijuna. Središnjica u PRAGU,

h temelj ena god. J 8G8.

Priču \'Ile zaklade

23 m i l i j u n a. Uloge u

ž iv n o s te n·ska Banka Podružnica u· Trstu T E .K UĆE M

računu

VIA NUOVA N.o 29. Telefon :

N. 2157 - 1078 Brzojavni naslov :

18- 52 "~i~e~·;s~·~ E S V E B H H K O V H E P O S!. O V E. ukamaćuj:;::::mu. ~ ~-iiid--~~~ii ._"..,...,.,",_..., ~--~ ~--:::; ~l!!l!!::iiiidilrllD ::ijip!IIJilC id •lill• id ~• id~· sc IrilO it ~~·~:iiisci ~~::iiiaci~~eliii::!~~•J

~ ------HRVATSKA V JERESIJSKA BANKA - PODRUŽNICA· ŠIBENIK Ueutralka DUBRO\ NIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU • D I O N IĆ K A G lJ A V N IC A Kr. ============== ~.ooo.ooo · PRIČUVN.A. ZAKLADA U PRITIČCI ~50.000 ==============

BANK o V Nl o D l EL PRiillA ULOZKE NA KNJIZI E u KON'l'O KUREN'l'U I CEK PRO.ME'l'U; ESKO.MPTUJE M.JENI 'E, OBAVL.TA JN-J KA O, .POI:ffiAN.nJJE I UPRAVLJA VRIEDNINE. DEVIZE E PREUZfMLJU NAJKULAN'I'NIJE. IZPL<\'rE NA 'VH!

~f.fF-fi'rU.L\ 'PU l h 'OZEJ\.f"'T VA OHAVL.JA.J ~ l<~ BRZO I UZ POVOLJNE UVJE:'l'E, -

MJENJAČNICA ~UP JE ~ PRODAJE DRZAVN.E PAPIRE, RAZ'l'ERE'l'NIUE, zALožNICE, SREćKE, VALU'rE, K PONE. PRODAJA SREćAKA NA OBROČNO ODPLAĆIVANJE . OS,JEGURANJE PROTI GUBITKU ŽRlEBANJA. REVIZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTNIH PAPI-'l.. 24- 52 - - • - RA BEZPLATNO. UNOVČENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - - .••

. ·-·~~-.---------------------------------------------------------------------------------------------·----------'~

---::::::=: t're Uga

B

p aJ kOj

ko Vl

dio

koj' i s

N