4
Obrazac - esej Studij: Naziv predmet a: Menadžment rizika Semesta r: Ak.god. 2014./2015. Nositelj nastavnog predmeta: Student / ica: Naslov eseja – zadana tema Primjer idiosinkratskog i agregatnog rizika Rizik je vjerojatnost nastanka nekog nepovoljnog ili štetnog događaja, koji je moguće odrediti i izmjeriti (statistički modelirati). Vjerojatnost štetnog događaja nije jedini važan parametar kod ocjene rizika, posebno kod usporedbe različitih rizika s kojima se susreće jedno poduzeće. Primjerice, vjerojatnost nekog štetnog događaja može biti relativno velika, no ako je sam iznos štete vrlo mali, realizacija štetnog događaja neće imati velik utjecaj na poslovanje poduzeća. Obratno, vjerojatnost štetnog događaja može biti vrlo mala, ali iznos štete može biti jako velik, pa realizacija takvog događaja (npr. požara u proizvodnoj hali) može zadati vrlo veliku štetu poslovanju. Iz takvih razloga rizik nije dovoljno karakterizirati samo vjerojatnošću nastupanja nekog događaja, nego i vrijednošću štete ako takav događaj nastupi pa se poslovni rizik iskazuje umnoškom vjerojatnosti i vrijednosti štetnog događaja (Sabolić, 2013.). Koncept rizika ima tri nužna elementa: percepciju da li se neki štetan događaj mogao dogoditi, vjerojatnost da će se on zaista dogoditi i posljedice štetnog događaja. Rizik je rezultat sinergije interakcija ova tri elementa. Definicija rizika uzima u obzir mogućnost gubitka, nastanak štete ili nastupanje nepovoljnog događaja. Brojne su podjele i vrste rizika. Temeljnom podjelom rizik se može podijeliti na unutarnji i vanjski. Unutarnji se dijele 1 / 4

agregatni-i-idiosinkratski-rizik (1).doc

Embed Size (px)

Citation preview

Obrazac - esej

Studij:Naziv predmeta: Menadment rizika

Semestar:Ak.god.2014./2015.

Nositelj nastavnog predmeta:

Student / ica:

Naslov eseja zadana tema

Primjer idiosinkratskog i agregatnog rizika

Rizik je vjerojatnost nastanka nekog nepovoljnog ili tetnog dogaaja, koji je mogue odrediti i izmjeriti (statistiki modelirati). Vjerojatnost tetnog dogaaja nije jedini vaan parametar kod ocjene rizika, posebno kod usporedbe razliitih rizika s kojima se susree jedno poduzee. Primjerice, vjerojatnost nekog tetnog dogaaja moe biti relativno velika, no ako je sam iznos tete vrlo mali, realizacija tetnog dogaaja nee imati velik utjecaj na poslovanje poduzea. Obratno, vjerojatnost tetnog dogaaja moe biti vrlo mala, ali iznos tete moe biti jako velik, pa realizacija takvog dogaaja (npr. poara u proizvodnoj hali) moe zadati vrlo veliku tetu poslovanju.Iz takvih razloga rizik nije dovoljno karakterizirati samo vjerojatnou nastupanja nekog dogaaja, nego i vrijednou tete ako takav dogaaj nastupi pa se poslovni rizik iskazuje umnokom vjerojatnosti i vrijednosti tetnog dogaaja (Saboli, 2013.).Koncept rizika ima tri nuna elementa: percepciju da li se neki tetan dogaaj mogao dogoditi, vjerojatnost da e se on zaista dogoditi i posljedice tetnog dogaaja. Rizik je rezultat sinergije interakcija ova tri elementa. Definicija rizika uzima u obzir mogunost gubitka, nastanak tete ili nastupanje nepovoljnog dogaaja. Brojne su podjele i vrste rizika. Temeljnom podjelom rizik se moe podijeliti na unutarnji i vanjski. Unutarnji se dijele na: strategijske, rizike upravljanja, operativne i financijske. Vanjski se dalje mogu podijeliti na trine, politike i drutvene i elementarnih nepogoda. Takoer, moemo izdvojiti i idiosinkratski i agregatni rizik (Kvalitet, 2010.).Idiosinkratski rizik je vrsta rizika koja pogaa samo pojedince i predstavlja neizvjesnost koja proizlazi iz poslovanja u specifinim uvjetima. Ova vrsta rizika ne pogaa sve sudionike gospodarskog procesa. Agregatni rizik je vrsta rizika koja istovremeno pogaa sve sudionike u gospodarstvu, tj. neizvjesnost koja je povezana s kretanjem gospodarstva u cjelini (Larsson, 2009.).

Idiosinkratski i agregatni rizik objasnila bih na primjeru poslovanja Jadrolinije, hrvatskog najveeg putnikog brodara koji odrava linije sa gotovo svim hrvatskim otocima i lukama u Italiji. Idiosinkratski, odnosno osobni rizik Jadrolinije mogu predstavljati neke specifine situacije kao oteenje njenih brodova, neodgovornost zaposlenika, pojava konkurentnog brodara, sezonska oscilacija (u zimskim mjesecima opada promet) te sline neizvjesnosti koje pogaaju u ovom sluaju samo Jadroliniju i ne utjeu na kretanje gospodarstva u cjelini. Situacije koje bi utjecale na ostale sudionike gospodarstva, odnosno agregatni rizik, a pogaaju i samu Jadroliniju su pravne promjene npr. promjena zakona Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture koja utjee na sve brodare u Hrvatskoj, a ne samo na Jadroliniju, promjena trinih uvjeta promjene u potranji (npr. proboj korejskih brodara na hrvatsko trite, privatizacija hrvatskih brodara i brodogradilita), prirodne nepogode, regulatorne promjene ulaskom Hrvatske u EU primjena europskih zakona i sl. Navedene neizvjesnosti zahvaaju sve brodare u Hrvatskoj, ne samo Jadroliniju, i kao takve utjeu na kretanje gospodarstva Hrvatske u cjelini.Rizik je vjerojatnost nastanka nekog nepovoljnog dogaaja, a u poslovanju najvei rizik predstavlja hoe li se odreeni posao isplatiti. Poduzea su izloena raznim rizicima idiosinkratskim (pojedinani rizik), agregatnim (pogaa sve sudionike gospodarstva), statikim (predvidivim), dinamikim (posljedica promjena u poduzeu i okolini), koji mogu biti uvjetovani dogaajima unutar poduzea, a isto tako i nekim dogaajima koji nisu direktna posljedica djelovanja organizacije.Literatura:

1. asopis Kvalitet (2010.): Odrivi uspjeh i upravljanje rizicima poslovanja, broj 7-8

2. Larsson, H. (2009.): Inter-risk correlation within economic capital

3. Saboli, D. (2013.): Rizik i njegovo mjerenje; sklonost ka riziku

1 / 3