Agregati za malter.docx

7/26/2019 Agregati za malter.docx

http://slidepdf.com/reader/full/agregati-za-malterdocx 1/10

Univerzitet u Tuzli

RGGF

Građevinski odsjek

Seminarski rad

Predmet:Građevinski materijali

Tema: Agregati za malter

Mentor: Student:

dr. sc. Nedžad Alić, van. prof. Godina studija:

http://www.njuskalo.hr/gradevinski-materijal






Br. indeksa:

Tuzla, april 2016.

1. Sadrzaj

1. SADRZAJ.....................................................................1

2. UOPSTENO O AGREGATIMA ZA MALTER........................2

2.1. SLJUNAK I PIJESAK KAO OSNOVNI AGREGATI....................................33. NEOPHODNI USLOVI....................................................5

4. OGRANICENJA U POGLEDU STETNIH SASTOJAA...........!

5. LITERATURA................................................................"

1



2. U#$%&'(# # a)r')a&*+a za +a,&'r

Agregat je ispuna maltera i predstavlja inertan materijal (ne reaguje sa

drugim materijalima).

Podjela agregata za izradu maltera prema njihovom porijeklu je na:

• Neorganske i

• Organske,

a neki od njih su: prirodni i drobljeni pijesak, pucolanska zemlja, leteci pepeo,

ekspandirana glina, razne vrste zgura, strugotina od drveta itd.

Osnovni zadatak im je zamjena dijela veziva u cilju smanjenja cijenemaltera i poboljsanje nekih svojstava maltera kao sto su: smanjenje skupljanja,

povecanje mehanickih karakteristika, poboljsanje termoizolacionih svojstava.

Od svojstava agregata zavise i ekoloska svojstva maltera, odnosno uticaji

na okruzenje jednaki su zbirnim uticajima veziva i agregata koji ucestvuju u

njegovom spravljanju.

Agregati koji se koriste mogu biti prirodnog ili vjestackog porijekla, a pri

upotrebi svi treba da su testirani na moguce prisustvo radioaktivnosti.Prirodan agregat nastaje tako sto komade raspadnute stijene tekuca voda, i

vjetar nose i taloze daleko od mjesta postanka.

Vjestacki agregat dobija se drobljenjem i mljevenjem granitnih, porfirskih,

kvarcnih, krecnjackih i drugih stijena. Ovaj agregat ima zrna ostrih ivica kao i

2



brdski, ali je boljeg kvaliteta. Cistiji je, a zrna mu nisu zahvacena procesom

raspadanja.

U malterima se koristi sitnozrni agregat tj. agregat krupnoce zrna do

4mm. Krupniji agregat se ne koristi, posto se malteri u najvecem broju

slucajeva primenjuju u vidu tankih slojeva cije debljine ne prelaze 3cm.

2.1. Sljunak i pijesak kao osnoni a!"e!a#i

Sljunak i pijesak mogu biti:

• Rijecni i

• Majdanski.

Zrna rijecnog sljunka i pijeska imaju zaobljene ivice usljed medjusobnog

udaranja i udaranja talasa o rijecno dno i dugog transporta u rijecnom koritu.

Ona se sastoje uglavnom od kvarca, koji je kao najotporniji ostao neraspadnut i

nerastvoren.

3



Brdski ili majdanski sljunak i pijesak nastali su raspadanjem stijena i

transportom niz padinu do podnozja, usljed vjetra i dejstva atmosferilija.

Zrna ovog agregata imaju ostre ivice. Nije uvijek čist, sadrzi dosta ilovace, koja

ili obavija pojedina zrna ili je slobodna u vidu prasine.

Razlika izmedju sljunka i pijeska, bez obzira da li su prirodni ili

vjestacki, je u krupnoci zrna.

Zrna krupnoce od 0 do 4mm nazivaju se pijesak, a od 4 do 31,5mm sljunak.

Prosijavanjem kroz seriju sita dobijaju se pojedine grupe zrna priblizno iste

krupnoce. Ove grupe se nazivaju frakcijama.

Primenjuju se sledeće frakcije:

• od 0 do 4mm,

• od 4 do 8mm,

• od 8 do12mm,

• od 12 do 16mm,• od 16 do 31,5mm.

Jedna frakcija predstavlja zrnast materijal koji prolazi kroz sito sa krupnijim

otvorima, a koje se nalazi gore i zadrzava se na situ sa manjim otvorima koje se

nalazi dole (npr. frakcija od 8 do 12mm predstavlja materijal koji je prošao kroz

sito sa otvorima 12mm, a zadrzao se na situ sa otvorima 8mm).

$



Rijecni pijesak i sljunak vade se masinskim putem iz rijecnog korita.

Mjesta na kojima se vrsi lagerovanje rijecnog agregata naziva se separacija.

Tu je organizovano i prosijavanje i separisanje sljunka po frakcijama,

odakle se transportnim sredstvima odvoze do mjesta primjene.

3. N'#$-#d(* %,#/*

Najsiru primjenu imaju malteri za zidanje i malteri za malterisanje koji

se spravljaju na bazi prirodnog ili drobljenog sitnog agregata – pijeska.

Prema nasim standardima, u slucaju maltera za zidanje, propisani su

pijeskovi sa sastavom datim u tabeli 2.1., tj. pijeskovi cije granulometrijske

krive padaju u srafirano podrucje dijagrama prikazanog na slici poslije tabele.

Tabela 2.1

Malteri za zidanje

Sito Prolazi Yi%

%



kroz sitaBr. (i) d (mm)

1

2

3

4

5

6

0,125

0,25

0,50

1,0

2,0

4,0

2 do 10

10 do 30

30 do 60

60 do 90

85 do 100

100

Malteri za malterisanje

Sloj maltera Ostatak na situ 0,5mm (%)

Osnovni 50 do 80

Zavrsni 10 do 50

&



Modul finoce ovog agregata, izracunat preko izraza:

treba da bude u granicama od 2,30 do 3,60.

U slucaju pijeska, ipak, najkrupnije zrno osnovnog sloja moze da ima velicinu

4mm, dok najkrupnije zrno zavrsnog sloja moze da bude velicine 2mm.

Pored ovoga, pijesak za maltere za malterisanje treba da zadovoljava i uslove iz

tabele 2.1.

4. O)ra(*0'(ja $#),'d %&'&(*-

%a%&#jaa

Pored granulometrijskog sastava, malteri za zidanje i malteri za

malterisanje na bazi prirodnog ili drobljenog pijeska moraju da zadovolje i niz

drugih uslova koji ce obezbijediti dobijanje odredjenih fizicko-mehanickih

svojstava ocvrslog maltera i njegovu trajnost.

Tako, naprimjer, u pijesku smije da bude najvise 5% grudvi gline, sitnih cestica

krupnoce ispod 0,09mm maksimum 10%, a lakih cestica maksimum 0,5%.

'



Ogranicavanje sadrzaja glinovitih i vrlo sitnih cestica u pijesku je

neophodno zbog toga sto ovi sastojci zbog vrlo velike specificne povrsine zrna

zahtijevaju veliku kolicinu vode, cime se u negativnom smislu utice na fizicko-

mehanicka svojstva maltera.

Pored toga, ukoliko ove cestice obavijaju zrna pijeska, athezija

(prijanjanje) izmedju pijeska i veziva ce biti smanjena, sto ce takodje uticati na

pogorsanje fizicko-mehanickih karakteristika.

Vrlo sitne cestice uticu i na process ocvrscavanja veziva, posto su u stanju da

okruze, odnosno “zarobe” zrna veziva, da ih time blokiraju i onemoguce njihovu

vezivnu aktivnost.

Pored navedenog, kod pijeska za maltere postoje i ogranicenja u pogledu nekih

drugih stetnih sastojaka.

Npr. pijesak ne smije da sadrzi znacajniju kolicinu organskih materija, sto se

ispituje primjenom kolorimetrijske metode (boja tecnosti iznad pijeska

potopljenog u propisani rastvor natrijumhidroksida, poslije 24 sata ne smije da

bude tamnija od standardne boje za uporedjivanje).

Ostali stetni sastojci su limitirani na sljedeci nacin:

• ukupni sumpor, izrazen kao SO3 – max. 1,0%

• hloridi – max. 0,1%

• nitrati, nitriti – max. 0,0%

Ova ogranicenja su takodje neophodna, posto sve navedene materije mogu u

znacajnoj mjeri da ugroze procese koji dovode do ocvrscavanja veziva.

5. L*&'ra&ra

(



1.Mihailo Muravljov – Gradjevinski materijali, Beograd 1995.

2.http://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/382/820/agregati-u-

gradjevinarstvu

3.http://documents.tips/documents/malteri-1pdf.html

)

http://www.gradjevinarstvo.rs/tekstovi/382/820/agregati-u-gradjevinarstvu


http://documents.tips/documents/malteri-1pdf.html



http://documents.tips/documents/malteri-1pdf.html

Documents

Agregati za malter.docx