Embed Size (px)
DESCRIPTION
ISBN: 978-953-55622-0-7 Tisak: Medicinska naklada, Zagreb Godina izdanja: 2009.Meki uvez Broj stranica: 150 + 8 Format: 29,2 x 21 cm Broj ilustracija: 39 c/b BIBLIOFILSKO IZDANJE Knjiga je otisnuta u ograničenoj nakladi od 250 primjeraka. Svaki primjerak nosi redni broj, te potpis i suhi žig autora.Knjiga sadrži i tekstove: akademika Tonka Maroevića, prof. dr. Zvonka Makovića, prof. dr. Ive Šimata Banova, Marine Baričević, Lilijane Domić, Ive Koerbler, Berislava Valušeka ! NON FICTION ! FASCINANTAN UVID U NAJTAMNIJE KUTKE LJUDSKE PSIHE. KNJIGA DOKUMENATA O SVIJETU LAŽI, KRAĐE I NAJBEZOČNIJE KORUPCIJE (zvuči poznato, zar ne?), TE O LJUDIMA KOJI SE U TOM I TAKVOM SVIJETU SNALAZE KAO RIBE U VODI. Mjesto radnje: Zagreb (Galerija ULUPUH, Tajništvo ULUPUH-a, V. policijska postaja, Dvorana Matice hrvatske na Zrinjevcu) Vrijeme radnje: veljača 2007. - lipanj 2008. Glavni akteri: Ivana Bakal (tadašnja i sadašnja predsjednica ULUPUH-a); Višnja Slavica Gabout (tadašnja i sadašnja predsjednica Umjetničkog savjeta ULUPUH-a; Darko Glavan (sudeći po njegovu CV-ju tadašnji meštar svakoga zanata); Boris Šimunović (kipar koji je za prijem u ULUPUH - najugledniju strukovnu udrugu primijenjenih umjetnika priložio očiti plagijat davju radova dekana zagrebačke ALU Slavomira Drinkovića); Ante Vranković (likovni kritičar i tadašnji član Upravnog odbora ULUPUH-a) Sporedni akteri: Ivana Musić (tadašnja i sadašnja tajnica ULUPUH-a), Maja Beck Pivac (bivša tajnica ULUPUH-a), Stjepan Lukić, Max Škledar, Rea Boschi Gogolja, Ruža Hodak, Stjepan Lukić, Tomislav Rastić, Ksenija Jurčić Diminić, ULUPUH-ova knjigovotkinja (revizorica), Karmen Ptičar, Anastazija Debelli, Sanja Rocco, Verdrana Kršinić, Marina Baričević, Anđelko Hundić, dr. Fedor Kritovac, Veljko Krulčić, Krešimir Purgar, Mirela Ramljak Purgar, Željka Zdelar, Malina Zuccon Martić, Jasminka Hrabač, Šefket Smailagić, Erika Šmider, Majda Begić, Borislav Kovačević, Milivoj Čeran, Željka Mezić, Vesna Karuza, Maša Štrbac, bivša ULUPUH-ova odvjetnica Neda Knežević, Davor Klarić, Ružica Mikulić, Igor Stanišljević, Irena Sertić, David Peroš Bonnot, Darius / Darijus / Peroš, Nada Bogdanović, Marko Koržinek, policijski inspektor, policijska inspektorica, dva policajca, poštar, novinarka Tanja Novak, Davor(in) Halić, Mladen Kakša, Tihomir Milovavc, Lazer Lumezi Stanje stvari u času objavljivanja knjige (travanj 2009.):Boris Šimunović je primljen u ULUPUH (udrugu likovnih umjetnika među čije glavne ciljeve postojanja spada zaštita autorskih prava), temeljem rada kojeg su prije toga kao plagijat ocijenili svi naši najeminentniji likovni kritičari. Time je Šimunović za tu svoju likovnu prijevaru, uz ostale beneficije, nagrađen i pravom na dvije porezne olakšice koje članstvo u ULUPUH-u podrazumijeva. Višnja Slavica Gabout, osoba koja je s ULUPUH-ove strane najvatrenije zagovarala taj i takav prijem, dobila je nagradu za najbolju izložbu te godine, za izložbu za koju je zapravo trebala biti kažnjena, jer joj je njezinu realizaciju dodijelio Umjetnički savjet kojem je sama predsjednica. Uz diplomu, cvijeće, usmene pohvale i knjigu, dobila je i 10.000 kuna iz buđeta Grada Zagreba. Darko Glavan, koji je kao predsjednik hrvatske sekcije AICA-e najprije pismeno podržao moju inicijativu za odgodom Šimunovićeva prijema, da bi me potom javno upitao odakle meni uopće pravo da izrazim svoje mišljenje, i koji me zbog moje borbe protiv korupcije i kršenja autorskih prava u Udruzi pred pedeset kolega proglasio nezrelom osobom, dobio je ULUPUH-ovu Godišnju nagradu za svoj navodni „doprinos na području primijenjenih umjetnosti“. Ivana Bakal, koja je s tajnicom Ivanom Musić dogovorila da ULUPUH zakine svojeg najvećeg sponzora – RH za porez, i tijekom čijeg je predsjedanja ULUPUH-om kršenje Statuta i Zakona postalo pravilom pod mottom „Nas zakon ne zanima!“, ponovno je (na bespravan način) izabrana za ULUPUH-ovu predsjednicu, a izmjenom internih propisa om
Citation preview
AFERAPLAGIJAT
RIJEČ STRUKE
Podržavam Vašu argumentaciju glede odbacivanja molbe gospodina Borisa Šimunovića za primanje učlanstvo ULUPUH-a. Pozdravljam također Vašu dobronamjernost u prosudbi i rješavanju slučaja g. Šimunovića kojije, nažalost, „primljen“ u ULUPUH na temelju plagijata. Naime, Vaš prijedlog da se 2008. godine g. Šimunoviću pružijoš jedna prilika za prijam u članstvo ULUPUH-a je bez presedana. Strukovna udruženja u inozemstvu su puno stroža.No kako je riječ o mladom umjetniku Vaš prijedlog je više nego razuman.
Kopija, interpretacija i reinterpretacija su legitimni pristupi u umjetničkom obrtu i umjetnosti. No u slučajuponuđenoga rada Borisa Šimunovića riječ je o plagijatu: to je plagijat u izboru motiva, interpretaciji motiva koja imitiraskulpturu Slavomira Drinkovića, plagira ju čak u nazivu rada.
Plagijat je laž! Plagijat je dakle, etički problem, plagijat je nešto što računa s lažju potcjenjujući prosudbukritike, estetike, struke; nadalje potcjenjuje civilizirane običaje, na primjer, pristojnost. No kažimo, s nešto ironije,danas pristojnost nije nužna za potvrdu stručnosti... No što je s profesionalnom etikom?
Dakle, na najvišu razinu provedbe struke ponuđen je plagijat. Zašto je prošao? Ovdje nastupa šutnja kojaotvara prostor za manipulaciju, za spuštanje razine stručnosti.
Lilijana Domić
Slažem se da se u slučaju kipara Šimunovića radi o nedopuštenoj mjeri stilskog i idejnog parazitiranja nadranijim antologijskim radovima našeg iskusnog kipara i dekana ALU Drinkovića. No, dok neki od profesora dopuštajustvaranje malih klonova koji rade gotovo identično kao njihovi profesori, nisam sigurna da bi Drinković bio bašoduševljen sa slučajem Šimunović.
Iva Körbler
Kolega, pa to je eklatantno! Zašto ste ga primili?!
prof. dr. Zvonko Maković
Upozoren na činjenicu da rad „Petlja 3“ vrlo mnogo naliči na djela „Uza“ i „Grop“ afirmiranog kipara i profesorana ALU Slavomira Drinkovića, potvrđujem da je mladi kipar Boris Šimunović opasno blizu i, blago rečeno, na traguradova svojega izravnog nastavnika. Dapače, naslovom i sam ukazuje na tu vezu (tako da se pitam je li uopće svjestanda zapravo plagira, dok se međutim, ne referira na ime izvornoga autora, čime bi pokazao da radi d`après, da svjesnonasljeduje i parafrazira ili varira svoj uzor). Morfološki, istina, Šimunović se udaljuje od uzora u smjeru tradicionalnije„organske apstrakcije“, to jest neke biomorfne asocijativnosti, dok je Drinković bitno stroži u služenju ekspresivnošćusamih materijala. Ali ostaje činjenica da je „koncept“ vertikalnog čvora, temeljna ideja dinamiziranja volumena preuzetai da rad Borisa Šimunovića stoga nema odgovarajuću autonomiju, nije izraz kreativne slobode, nego ropskogaoponašanja. Na to treba upozoriti mladog autora, a u tu svrhu i odgoditi njegovo primanje u cehovsku udrugu.
akademik Tonko Maroević
Slažem se kako se u slučaju mladog kipara Borisa Šimunovića apsolutno radi o nedopuštenom plagiranjunjegovog profesora na ALU Drinkovića. Ne bih se mogao složiti kako se ovdje radi o tobože citiranju slavnijeg kolegeu moralno dopuštenim granicama.
Cijeli slučaj govori o stalnom i nezaustavljivom rušenju etičkih principa struke, i u tom smislu nedvosmislenopodržavam vašu hrabru inicijativu.
prof. dr. Ive Šimat Banov
Kao član Studijske sekcije ULUPUH-a smatram da bi kipara Šimunovića trebalo izlučiti iz članstva ULUPUH-a, ne možda toliko zbog mogućeg plagijata ili epigonstva, koliko zbog lošeg rada koji nije na razini akademskog kipara.Osim toga, koliko mi je poznato, Šimunović nema opus kojim bi se mogao legitimirati za članstvo u ULUPUH-u.
Berislav Valušek
Usporedimo li kandidirane radove Borisa Šimunovića s djelima njegova profesora Slavomira Drinkovića,vidimo je da je Šimunović u svoje radove uključio ne samo bitne, već gotovo sve dijelove Drinkovićevih osobnihkiparskih postignuća. Tako je Šimunovićeva „Petlja 3“ tek nimalo inventivni spoj Drinkovićevih desetljeće ranijih, i zanjegov opus amblematskih skulptura „Uza“ i „Grop“. No, obzirom da Šimunović nigdje nije spomenuo Drinkovića, riječje o plagijatu, tj. o Šimunovićevom prisvajanju gotovih rezultata Drinkovićeva kiparskoga rada.
Jedna stara poslovica kaže: „Živi o kruhu i soli, ali govori istinu.“ U tom smislu smatram da bi ovo i ovakvo primanjekandidata u članstvo naše Udruge, temeljem naočigled isplagiranih radova, umnogome narušilo njezin ugled, te svakiumjetnički i moralni kredibilitet.
Umjesto toga, u duhu konstruktivnog dijaloga sa svima koji su zainteresirani postati našim članovima, koleguŠimunovića možemo uputiti da se iduće godine opet prijavi na naš natječaj za prijem novih članova, no ovoga putasa svojim originalnim autorskim radovima.
Ante Vranković
TRANSKRIPT AUDIO SNIMKE POREZNE MALVERZACIJE
Predsjednica ULUPUH-a Ivana Bakal: Kol`ko je točno sjelo sponzorstvo, odnosno to jedonacija za ICOGRADU za dugove koje imamo već dugi niz godina, kol`ko je točno sjelo?
Tajnica ULUPUH-a Ivana Musić: Trideset i osam tisuća kuna.
Ivana Bakal: Trideset i osam tisuća kuna. Ja bih Vas molila da mi sada donesemo odluku budućida je te novce Ivana (Musić, op. a) donijela ULUPUH-u, i budući da smo oduvijek imali tesponzorske, odnosno managerske postotke kad netko donese to, mislim da su to čisto novci odkojih ULUPUH ima koristi, dakle pokrit će one dugove koje smo imali od ICOGRADA-e, umeđuvremenu je Ivana kontaktirala tako da sve pobroji za ovu godinu, poslala je izvještaj kolikoimamo članova Grafičke sekcije po čemu se izračunava članarina (u ICOGRADA-i, op. a.). Srećau tome ili nesreća, kako god hoćemo - sreća za plaćanje je da smo u onoj najnižoj kategoriji, jabih vas molila da izračunamo koliki će to postotak biti, dakle koliko će se Ivani isplatit, ja mislimda bi bilo najbolje Jagoda da mi to isplatimo kao nagradu...
ULUPUH-ova revizorica: Da, to sam ja mislila predložiti, u stvari možda bi bilo bolje ne kaonagradu... Možda bi najbolje bilo ako bi se moglo napraviti tako da ULUPUH donira, pošto jeIvana (Musić, op. a) umjetnica, jel` tako Ivana - ti vodiš poslovne knjige, i evo, umjetnik si, a toje moguće onda, da ULUPUH donira Ivani kao za njezin umjetnički i kulturni rad sredstva, takoda Ivani to onda sjeda kao prihod na koji ne mora platiti porez. Jer, ako se to doznači kao honorarili nešto onda to neće biti…
Ivana Bakal: Dobro, ali Ivana (Musić, op. a) mora na to pristati, jer isto tako ona kao umjetnikmislim ima određenu svotu koju godišnje može primiti...
ULUPUH-ova revizorica: Može dvadeset tisuća kuna, dvadeset tisuća kuna može primiti bezporeza.
Ivana Bakal: Da li se ti Ivana slažeš sa tim?
Ivana Musić: Može, da.
OBJAŠNJENJE
Riječ je o transkriptu dijela audio snimke sa sastanka ULUPUH-ova Upravnog odbora održanog26. travnja 2007. (vidjeti str. 24 - 26), čiji se izvornik čuva u ULUPUH-ovu tajništvu. Ta snimka dokazujeda su Darius Peroš, Nada Bogdanović i Marko Koržinek, svojom odlukom - presudom od 29. svibnja 2008.(vidjeti dokumente s unutrašnje strane preklopnice), nastojali stvoriti paravan za porezne malverzacijeULUPUH-ove predsjednice Ivane Bakal i tajnice Ivane Musić na štetu ULUPUH-ova glavnog sponzora –Republike Hrvatske (Ministarstvo kulture), koje su im iz medija (str. 63, sl. 11) i službenih dokumenata(str. 118, Dokument 8) morale biti poznate.
Kopiju audio snimke koja potvrđuje točnost ovog transkripta voljan sam in bona fide ustupiti svimslužbenim osobama, kao i zainteresiranima koji dvoje u njegovu točnost.
AFE
RA
PLA
GIJA
T
…pa to je eklatantno!...u slučaju ponuđenoga rada Borisa Šimunovića riječ je o plagijatu: to je plagijat u
izboru motiva, interpretaciji motiva koja imitira skulpturu Slavomira Drinkovića, plagira ju čak unazivu rada.
Dakle, na najvišu razinu provedbe struke ponuđen je plagijat. Zašto je prošao?Ovdje nastupa šutnja koja otvara prostor za manipulaciju...
Lilijana Domić
Slažem se da se u slučaju kipara Šimunovića radi o nedopuštenoj mjeri stilskog iidejnog parazitiranja nad ranijim antologijskim radovima našeg iskusnog kipara i dekana ALUDrinkovića.
Iva Körbler
...pa to je eklatantno! Zašto ste ga primili?!prof. dr. Zvonko Maković
...ostaje činjenica da je „koncept“ vertikalnog čvora, temeljna ideja dinamiziranjavolumena preuzeta i da rad Borisa Šimunovića stoga nema odgovarajuću autonomiju, nije izrazkreativne slobode, nego ropskoga oponašanja.
akademik Tonko Maroević
Slažem se kako se u slučaju mladog kipara Borisa Šimunovića apsolutno radi onedopuštenom plagiranju njegovog profesora na ALU Drinkovića.
Cijeli slučaj govori o stalnom i nezaustavljivom rušenju etičkih principa struke...prof. dr. Ive Šimat Banov
Šimunovića trebalo izlučiti iz članstva ULUPUH-a ... zbog lošeg rada koji nije narazini akademskog kipara.
Berislav Valušek
Usporedimo li kandidirane radove Borisa Šimunovića s desetak godina ranijim djelimanjegova profesora Slavomira Drinkovića, vidimo je da je Šimunović u svoje radove uključio nesamo bitne, već gotovo sve dijelove Drinkovićevih osobnih kiparskih postignuća. No, s obziromda Šimunović nigdje nije spomenuo Drinkovića, riječ je o plagijatu...
Ante Vranković
IZVORNIK – Slavomir Drinković: Uza, 1989. – 1998.
Drinkovićevi izvornici ispred Hektorovićeva Tvrdalja, 2001.
PLAGIJAT – Boris Šimunović: Petlja 3, 2006.
Isplagirani Drinkovićevi radovi u Hrvatskom slovu,27. srpnja 2001.
Još jedan plagijat
Na ULUPUH-ovoj web stranici Šimunović se predstavio još jednim plagijatom.U ovom je slučaju zrcalno prekopirao Drinkovićev antologijski Uvrnuti komad zemlje iz 1980.
IZVORNIK – Slavomir Drinković: Grop, 1987. – 1999.
IZVORNIK – Slavomir Drinković:Uvrnuti komad zemlje, 1980.(zrcalna slika)
PLAGIJAT – Boris Šimunović: Pokret, 2002./2003.
