Ad Fines (Mahovljani) bi mogla biti etapna stanica (monsio) sa prodavaonicama, radionicama, magacinima, stratištima i sl., što sve dolazi uz ovakve stanice. Ovdje bi trebalo tražiti graničku posudu i sjedište carinskog ure-da. Tu, uz obronke Kozare, tlo je čvršće i put kraći. Uz Berek se nalazi parcela zemlje obrasla u korov i šiblje, 40 x 40 m, koja je ispod nivoa ostalog zemljišta i u kojoj se nalaze odlomci rimske cigle i grumenje željezne troske. Ovdje je bila neka rimska radionica. Tragova rimskih zgrada ima i na istočnoj strani moderne česte. U području Maglajana na više mjesta istočno od česte susreću se rimski ostaci, naročito kamen i opeka. To se nalazi na humki Crkvine i njivi Luka. Tu nalazimo željeznu trosku. Sa Luke su primjerci rimskog novca prikupljeni 1896. godine (Antoni-nus Pius i Maximilianus). U selu Vakufu nalazi se lokalitet Gradina, u Seferovcima na Gradini nalazi se brojno građevinsko kamenje sa lijepom i odlomcima rimske opeke. Ta gradina je 2 km istočno od česte u visini sela Cvijići. Materijal se raznosi i upotrebljava za gradnju. Ima ostataka i kod sela Vakufa, u izvorištu potoka Matura, koji se ulijeva u veliku okuku Save niže Donje Doline.

Ovaj hidronim može biti u vezi sa naseljenošću u antičko doba. Godine 1897. otkrivene su ruševine neke rimske naseobine u blizini Gradine u Mrčevcima. U blizini Laktaša bila je granica rimskih provincija Ilirikuma i Panonije. Od krajiskih termalnih izvora koji su eksploatisani u rimsko doba među najpoznatijim su Laktaši. Zasada nije moguće određeno reći kad je nastala rimska naseobina u Laktašima i kad je prestao njen život. Na izvjesne pretpostavke nas upućuju susjedna naselja, a naročito rimska česta koja je rano trasirana pored Laktaša (287,100). U doba Rimljana u Laktašima je bilo naselje vezano za termalno kupatilo i njegovu eksploataciju (287,25). Godine 1889. tu su otkrivene ruševine veće rimske zgrade sa ostacima hipokausta i nekim drugim predmetima. U Laktašima je otkrivena pozlaćena statua, vjerovatno nekog rimskog cara. Lokalitet zidine sačuvao je tragove rimske kaldrme i ruševine jedne zgrade. Tu su i cigle kvadratičnog oblika (30 x 30 cm) koje su pokazivalo do 2 m široku trasu u pravcu termalnog vrela. Mještani su 1930. go-dine našli rimske novce i fragmente keramike.

I danas su ćesti rimski numizmatički nalazi u blizini banje i na brijegu uz vrelo. Prikupljeno je više primjeraka rimskog novca iz III i IV vije-ka. Inače, Laktaši su poznato mjesto po nalazima iz rimskog doba. Rimska naseobina u Laktašima predstavlja izrazit primjer aglomeracije koja je nastala az termalni izvor. Po onome što do-sad znamo, ona nije bila velika. Antićki Laktaši nisu ležali na samoj česti koja je u rimsko doba iz Salone preko Banje Luke vodila u Gradišku, već pored nje, kao što su to pokazala najnovija istraživanja na ovom podrućju. Međutim, blizu Laktaša nalazila se važna rimska stani-ca Ad Fines na granici provincija Dalmacije i Panonije. Granične postaje su imale svoje vojne posadc, a na ovoj važnoj komunikaciji postojale su i beneficijarske stanice. Udaljenost od Save iznosi svega 28 km i na tom prostoru postojale su brojne aglomeracije, prvenstveno vezane za poljoprivredu (villae rusticae i fundi).

Stoga je izvjesno da su se termalnim vrelom u Laktašima koristili okolni agrarni posjednici (possessores), vojnici iz graničnih postaja i beneficijari, a vje-rojatno i drugi stanovnici ovoga kraja (287,102). Dakle, banjsko naselje u Laktašima svakako je služilo kao odmaralište koje nije bilo daleko od česte.

Ad Ladios (Hin. Ant.),Trn. nalazi se sjeveroistočno od Banje Luke. U Trnu i najbližoj okolini otprije su poznati rimski ostaci. Hin. Ant. označava razdaljinu Servitti - Ad Ladios XXIV m.p. = oko 36 km, što se podudara sa stvarnom udaljenošću između Gradiške i Trna. U Trnu (Ad Ladios) s jedne i druge strane Vrbasa i sadašnje česte nalaze se tragovi rimskih zgrada. Rimska česta je na prostoru današnjeg Trna prolazila pored ovećeg naselja koje je imalo svoje ciglane i pogodan smještaj za vojnu posadu. U Trnu na lijevoj obali Vrbasa nalaze se ostaci rimske naseobine. I na desnoj obali nalaze se ostaci rimskih zgrada.

Mještani su nalazili zidine po njivama. Godine 1925. otkrivena je ploča s latinskim natpisom i odnesena u Zagreb. Na humkama se nalaze odlomci rimskih opeka i keramike i primjerci rimskog novca. Gradina u selu Šušnjarima ima zidine rimskog porijekla. Ostaci rimske građevine su još sačuvani. Gradina postoji u selu Hrvaćanima. Interesantno je i brdo Stražbenica. U Glomočanima su ostaci rimske zgrade. U selu Barlovcima otkriveni su ostaci rimske ciglane. Kod stanice Ramići ustanovljene su rušcvine rimske zgrade i ciglane. Castra (Tab. Peut), Banja Luka. Po Tab. Peut. razdaljina Servitium - Castra iznosi XVI + XIII m. p=XXIX m.p. (oko 43 km). Ova razdaljina ne divergira mnogo od one koja je označena u Tlin. Ant. (Servitti - Ad Ladios) XXIV m.p. = oko 36 km, čemu treba dodati 9 km udaljenosti Ad Ladios (Trn) — Banja Luka, što ukupno iznosi oko 45 km. Na mjestu današnje Banje Luke nalazilo se u rimsku doDa znatnije naselje sa Jogorom (Castra) koji se uzdizao nad lijevom obalom Vrbasa, tačno na onom mjestu gdje je i sada stara voj-nička tvrđava.

Na Govedarnici blizu tvrđave nailazilo se 20-tih godina ovog vijeka na temelje rimske zgrade i na rimske novce. Uz logor je ležalo naselje (canabae) sa Jupiterovim hramom i to se naselje zvalo Castra (287,24). Castra je vojna baza i logor uz koji se razvilo civilno naselje (canabae). Ovdje-je vjerovatno bila i.etapna stanica za cursus publicus na ovoj česti. U Banjoj Luci je 1895. godine otkrivena ara iomet osnio loci sa natpisom koji, prema Pačo-vom čitanju, glasi: ».. .L. Sicinius Marcinus b (enerficiarius) co (n) (ularis) P (annoniae) S (upe-rioris) V.S.L. m.« (CIL III, 14221, upor. str. 2328). Na osnovi ovog natpisa Pač zaključuje da je područje Banja Lluke u rimsko doba pripadalo Panoniji Superior. Logor u Banjoj Luci zauzimao je važne strategijske pozicije na komunikaciji Split (Salona) - Gradiška (Servitium). Građevinski ostaci potvrđuju postojanje civilnih naselja koja su izrasla uz logore i razvila se u privredne centre (287,99).

Uz brojne izvore tople mineralne vode postoje ostaci rimskih kanala za dovod termalne vode iz izvora u bazene. Neki od tih kanala i danas su u upotrebi.

Naročito padaju u oči dva podzida uz mineralna vrela na desnoj obali Vrbasa koji svojom konstrukcijom u svemu odgovaraju rimskoj gradnji (287,100). Nalazi novca još uvijek su česti. Uz termalne izvore u Gornjem Šeheru nastalo je banjsko naselje. Ono se nalazilo na desnoj obali Vrbasa, dok je pored njega lijevom obalom prolazila rimska česta u pravcu Banjaluke i Gradiske. Terme u Gornjem Šeheru prvenstveno su služile kao lječilište i odmaralište vojnicima garnizona u Castru i stanovni-cima civilnog naselja uz logor (canabae) (287,102). Tragovi naselja vide se oko Starog Majdana, u Oštroj Luci i Staroj Rijeci i dalje niz Sanu kod Ališića, Zecova, Čarakova, .Begogačana, kod Prijedora itd. U porjećju Sane brojno su zastupljene utvrde kod mjesta gdje su sačuvani tragovi rudnika i topionica (na Sastavcima južno od Sanskog Mosta, na Klisini, Gradini, Zecovima). Ovakvi kaste-li na pogodnirn mjestima pružali su obezbeđenje rimskim rudnicima (287,95). Na vrelu Zdene postoje ostaci rimskog basena za vodu.

Poznato je više primjera antičkog novca sa ovog područja. Možda iz Prijedora i okoline potiče nalaz dvaju primjeraka kartaginskog novca i pojedan Vaspasianus, Velentinianus i Theodo-sius (287,12)). Naselje u Blagoju moglo je biti sjedište municipalne uprave.

U pogonu je slavljen »dies un-decimus calendas maias«, tj. 21. april kao »dan osnivanja pogona«. Praznik je adekvatan promo-cijama naselja u rang municipija. Ovaj datum je stariji od posjete cara Septimija Severa ovom području 202 godine. Pogon je postao državna domena u drugom vijeku. Izgleda da je naselje bilo promovisano u status municipija. To potvrđuje veličina nastanjenog prostora, postojanje hrama i natpis iz Cikota. Ali, još uvijek je pretpostavka da je bilo municipij. U selu Cikotama kod Prijedora nađen je epigrafski spomenik sa izvjesnim podacima o postojanju municipija u ovom području. Istraživanja metalurškog pogona vršena su u okviru spasavalačkog zahvata na lokali-tetu Crkvina i Majdanište, u predjelu sela Blagaj i Maslovare. Istražen je manji dio u blizini tvornice. To su najkompletnije sačuvane građevine iz kasnoantičkog razdoblja. Ono se nekoliko vijekova razvijalo na istom mjestu u neprekinutoj urbanističkoj tradiciji.

Građevine iz prvih vijekova razorene su da bi se na njihovom tnjestu dizale nove u VI vijeku. Pisani dokumenti poti-ču iz drugog i trećeg vijeka nove ere. Ostala je kontinuirana privredna, društvena i etnička os-nova. Tip naselja ostao je isti. Naseije se sastojalo od niza objekata tipa vila. Istraženi prostor je nešto manji od 1 km. Na tom prostoru vide se tragovi više od 20 kuća na razmaku od 25 i više metara, građenih od čvrstog materijala. Naselje je bilo i po obližnjim brežuljcima gdje su zgrade građene od čerpića i drveta.

Upravna zgrada metalurškog centra građena je od opeke sušene na suncu. Većina zgrada je smještena na ruševinama starijih. Nađen je i jedan kamen sa slovom M, koji je sa pročelja neke zgrade. Metalurški pogon je osnovni. • -U novije nalaze iz Blagaja spadaju brojni rimski novci iz III i IV vijeka nove ere, od Klaudi-ja Godskog do Teodosija, jedan primjerak Hadrijanovog novca,

jedan nepotpun natpis sa imeni-ma Ulpia i Iulia, fragmfihti nadgrobnih spomenika i skulptura, odlomak crijepa sa žigom SISC i drugi artefakti rimske prevenijencije (287,12).

Porečje Sane i Japre spada u red vrlo bogatih rudarskih rejona. Rimsko rudarstvo željeza dokazano je brojnim nalazima i tragovima na više mjesta. U Šehovcima kod Sanskog Mosta i na brcžuljcima Troska prema Starom Majdanu otkrivene su rimske talionice. a na Vracar-Gradu. kod Briševa. praistorijske i rimske talionice. Velike naslage troske nalaze se kod Adamuše i Briševa. Iz Briševa potiču dva natpisa (CIL III, 13239 i 13240) koji spominju tunkcionere željeznih rudnika u 111 vij.n.e. (vilicus terratarum i vir egregius procura-tor). U Ljubiji je pronađeno nekoliko epigrafskih spomenika od kojih su dva značajna po tome što su ih postavili rudarski funkcioneri, i to: procurator Verecundus 209 g.n.e. za vrijeme Septi-mija Severa i procurator Macrinus i vilicus Heliodorus 228 g.n.e. za vrijeme Aleksandra Severa.

Naslov: Odg: Kozara i Potkozarje Poruka od: Vukašin 15.05.2010. 19:02 (nastavak)

Na osnovu ovih nalaza možemo zaključiti da se u Briševu ili Ljubiji nalazilo sjedište rudarske administracije i uprave za ovaj kraj (287,93). U predjelu Novog Grada ustanovljeni su ostaci rimskih zgrada u Dervišima, Čitluku i Dvorištu.

Rakanske Barice, kod Đankić Rakana, poznate su po brojnim ostacima rimskog naselja: temelji zgrada sa mnogo odlomaka rimskog građevinskog materijala (olovne cijevi, krovna opeka i sl). Odavde je natpis (CIL II, 8376a=13242, upor. str.. 2127 i 2328 159) i drugi ostaci. Truhelka misli da u Rakanskim Baricama treba tražiti rimsku stanicu Clandate po Gegr. Rov. (IV, 218, upor. IV, 217=Clande), a ne u Novom Gradu kako je mislio Tomašek. Sa Truhelkom se slaže i Pać.