Embed Size (px)
DESCRIPTION
NAJBOLJI I NAJPRODAVANIJI PRIRUČNIK OVE VRSTE U HRVATSKOJ - ABECEDA REZIDBE I CIJEPLJENJA VOĆAKA I UKRASNOG GRMLJA Zahvaljujući jednostavnom jeziku i abecednom redu, "ABECEDA REZIDBE" vodi vas, korak po korak pri rezidbi drveća i grmlja u vašem vrtu. Tako ćete za svaku vrstu pronaći pravilne postupke i najbolje vrijeme za rezidbu. Mnogobrojni specifični savjeti korisno popunjavaju ovaj priručnik, primjerice, kako da ograničite razvoj nekog stabla u malome vrtu, kako da održavate živicu, kako da obrezujete bez opasnosti ili kako da pomladiti staro stablo i dr. Voćke stablašice i grmovite voćke izmiješane su s ukrasnim drvećem i ukrasnim i grmovima. Različite su vrste poredane abecednim redom, prema njihovu hrvatskom imenu, kako bismo vam omogućili da ih brzo pronađete. Prikazali smo onu vrstu cijepljenja koju ćete najlakše ostvariti da bismo vam zajamčili uspjeh, a niz prekrasnih ilustracija pomoći će vam kako bi vam olakšali radnje korak po korak ... više http://www.stanek.hr
Citation preview
Abeceda REZIDBE
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 1
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 2
Abeceda
Jean-Yves Prat
Denis Retournard
Ilustrirao Joël Bordier
REZIDBE
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 3
Naslov originala:
Jean-Yves Prat, Denis Retournard: L’abc de la taille
© Éditions Rustica, Paris : 1999
© za Hrvatsku Stanek d.o.o., Vara`din 2002.
Stanek d.o.o. Vara`din
e-mail: [email protected]
tel./fax: 042/641-215
Za nakladnika: Nadica Stanek
Urednik: Josip Stanek
Prijevod: Biserka Zajec
Lektorura i korektura: Mirjana Ostoja
Priprema za tisak: Grafi~ki studio Mi{
Tisak: Tiskara Varteks
ISBN 953-6926-09-1
Obavijest izdava~a
Vrste drve}a i grmlja predstavljene u ovome djelu naj~e{}e se sade u na{im
vrtovima. Ve}inu onih koje ovdje nisu navedene ne treba posebno orezivati
(a da biste ih odr`avali, pro~itajte uvodne stranice o rezidbi na po~etku ovoga djela).
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica – Zagreb
UDK 631.542.3(035)
630.245(035)
PRAT, Jean-Yves
Abeceda rezidbe / Jean-Yves Prat, Denis
Retournard ; ilustrirao Joel Bordier ;
<prevela Biserka Zajec>. - Vara`din :
Stanek, 2003.
Prijevod djela: L'abc de la taille. - Kazala.
ISBN 953-6926-09-1
1. Retournard, Denis
I. Ukrasno bilje -- Obrezivanje -- Priru~nik
II. Vo}ke -- Obrezivanje -- Priru~nik
430124098
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 4
5
Sadr`aj
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
UVOD. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
REZIDBA JE POTREBNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
CIJEPITE DA BISTE RAZMNO@ILI . . . . . . . . . . . . . . . . 17
REZIDBA DRVE]A I GRMLJA PO VRSTAMA
AUKUBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
AZALEJA ILI RODODENDRON . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
BADEM, BAJAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
BEKOVINA ILI UDIKOVINA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
BISERAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
BO@UR DRVENASTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
BRESKVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
CEANOTUS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
CVJETNI RIBIZ ILI KRVAVOCRVENI RIBIZ . . . . . . . . . . 46
DOJCIJA ILI VRTNA MIRTA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
DUNJARICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
ESKALONIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
FORSITIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
GLICINIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
HIBISKUS. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
HORTENZIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
HRAST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
JABUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
JAPANSKA DUNJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
JAPANSKA KURIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
JAVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
JORGOVAN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
KALINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
KAMELIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
KERIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
KESTEN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
KOZJA KRV. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
KOZJA KRV – OBI^NA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
KRU[KA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
KUPINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
LAVANDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
LEMPRIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
LIJESKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
LOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
LOVORVI[NJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
LOZICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
LJETNI JORGOVAN ILI BUDLEJA . . . . . . . . . . . . . . . 146
MAGNOLIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
MALINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
MARELICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
NARAN^A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
OBI^NI RIBIZ ILI GROZDASTI CRVENI RIBIZ . . . . . . . 162
OGROZD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
OLEANDAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
ORAH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
PAJASMIN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
PAVITINA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
PEROVSKIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
PIRAKANTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
PLJUSKAVICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
RODODENDRON . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 184
RU@A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 186
SIBIRSKI DRIJEN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
SMOKVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
SURU^ICA – LJETNA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
SURU^ICA – PROLJETNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
[IM[IR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
[LJIVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
TEKOMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
TRE[NJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
TRILOBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
TRNASTA DAFINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
VAJGELA ILI ZANICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
VINOVA LOZA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
VRBA @ALOSNA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
@UTIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
RJE^NIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
KAZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 5
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 6
7
Predgovor
Odr`avanje drve}a i grmlja obvezatno uklju~uje rezidbu koja
se obavlja tijekom ~itavoga njihova `ivota: kod sadnje ali i
tijekom rasta kako bi se potaknulo stvaranje cvjetova i
plodova, te kako bi ih se pomladilo… Sve vrste ne zahtijevaju
redovitu rezidbu tijekom vegetacijske godine, ve} svakih tri, pet ili
deset godina. Ako to ne u~inimo, one }e neuredno rasti i brzo }e
postati glomazne i neproduktivne. Suhe grane koje ostaju neorezane
postaju izvor bolesti i leglo {tetnika , zato je njihovo uklanjanje
korisno za zdravlje drve}a i grmlja.
Odlu~ili smo vas voditi, navode}i vrstu po vrstu i ilustriraju}i
svaku radnju, kako biste orezali ono {to treba, na mjestu gdje je to
potrebno i u najboljem trenutku. Ovaj }e vam detaljni vodi~ pomo}i
pri rezidbidrve}a i grmlja, pa i pri rezidbi vo}aka. Vo}ke stabla{ice
i grmovite vo}ke izmije{ane su s ukrasnim drve}em i ukrasnim
grmovima. Razli~ite vrste poredane su abecednim redom,
prema njihovu doma}em (hrvatskom) imenu, kako bismo vam
omogu}ili da ih brzo prona|ete.
Dodali smo nekoliko pojmova o cijepljenju – na~inu
razmno`avanja koji se naj~e{}e koristi kod vo}aka, a rje|e kod drve}a
i ukrasnih grmova, kao i niz preciznih ilustracija koje oslikavaju
potrebne radnje korak po korak. Prikazali smo samo onu vrstu
cijepljenja koju }ete najlak{e ostvariti da bismo vam (gotovo!)
zajam~ili uspjeh.
Za svaku prikazanu vrstu na}i }ete tako|er njezino botani~ko
ime, kao i brzi podsjetnik njezinih potreba (izlaganje svjetlu, vrsta tla)
i njezinih ukrasnih karakteristika (oblik, visina, li{}e, cvatnja,
dono{enje plodova).
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 7
8
ABECEDA REZIDBE
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 8
9
UVOD
Rezidba je potrebna
Rezidba je vrlo va`an
postupak za drve}e i
grmlje u vrtu.
Ona poti~e rast biljke,
daje joj skladan oblik,
poti~e cvatnju i
stvaranje plodova kod
vo}aka i grmovitih
vo}aka. Rezidba se
provodi kod sadnje
mlade biljke i nastavlja
tijekom ~itavoga
njezina `ivota.
UUllooggaa rreezziiddbbee
Rezidba omogu}uje u~vr{}ivanje
novozasa|enog stabla ili grma,
poti~e grananje i cvjetanje, te daje
drugu mladost starome stablu ili
grmu.
Kako osigurati dobar
primitak kod sadnje
Rezidba kod sadnje poti~e grananje
korijena, ako se radi o stablu ili
grmu s golim korijenom, i dijelova
iznad zemlje (grana), a to je jamstvo
u~vr{}ivanja rasta biljaka u va{em
vrtu. Ako je rije~ o listopadnom
stablu ili grmu kupljenom s golim
korijenom, ili pak o zimzelenoj
biljci koja je kontejnirana ili u
posudi – ne}ete postupiti na isti
na~in.
LISTOPADNO DRVE]E I GRMLJE:
URAVNOTE@ITE GRANE I KORIJENJE
Listopadno drve}e ili grmlje kup-
ljeno s golim korijenjem treba se sa-
diti izme|u studenoga i o`ujka.
Rezidba kod sadnje odnosi se dakle
na grane i korijenje. ^upanje biljke
radi prodaje djelomi~no ipak o{teti
korijenje. Pri sadnji primjenjuje se
postupak prikra}ivanja korijenja za
nekoliko centimetara koji se zove
"~i{}enje" korijenja. Taj postupak
poti~e stvaranje mnogih malih ko-
rjen~i}a koji }e osigurati dobru
ishranu biljke i dobro u~vr{}ivanje
u tlo. Iskoristite priliku da pritom
odre`ete bolesno, uni{teno i mrtvo
(suho) korijenje.
Kod sadnje odre`ite tako|er suhe ili
slomljene grane. Sa~uvane grane
prikratite za otprilike jednu tre}inu
njihove duljine, po{tuju}i pritom
habitus i izjedna~avaju}i volumen
korijenja s granama.
DRVE]E I GRMLJE S KORIJENOM U
GRUDI ZEMLJE ILI U POSUDI: BLAGA
REZIDBA
Zimzeleno stablo ili grm, kupljeno
s korijenjem u grudi zemlje, treba
posaditi u prolje}e, najbolje u
o`ujku. Biljka u posudi mo`e se za-
saditi u svako doba godine. Zado-
voljite se smanjenjem volumena
granja tako da ono bude jednako
volumenu korijenja. Odre`ite sitne
ili o{te}ene grane.
Ako se radi o cvjetnom grmu kup-
ljenom u posudi, ne orezujte ga ako
ga sadite prije ili za cvatnje. Pri-
~ekajte opadanje cvjetova da biste
ga orezali i tada primijenite prvu
rezidbu, takozvanu rezidbu za cvat.
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 9
10
ABECEDA REZIDBE
Vrste tla
Op}enito postoji kiselo i vapnena-
sto tlo, i svako od njih ima odre|e-
ni stupanj kiselosti. Ta je kiselost
odre|ena kemijskim mjerilom, pH
(skra}enica za potencijalni vodik).
U kiselom tlu pH varira izme|u 4,5
i 6,5; u vapnenastom tlu on je iz-
nad 7,5, a kod normalnoga tla
iznosi 7. U trgovinama se mo`e
kupiti pribor za analizu kiselosti
tla, koji se vrlo lako koristi.
Laganu zemlju lako je obra|ivati.
Ona se ne lijepi za lopatu ~ak i
kada je mokra. Propusna je jer
dopu{ta vodi da otje~e u dubinu.
Ilovasta zemlja zadr`ava vodu.
Zimi se na njezinoj povr{ini zadr-
`avaju lokve vode. Lijepi se za oru-
|e i te{ko ju je obra|ivati.
Bogata zemlja sadr`i mnogo or-
ganskih tvari, humusa, koji je po-
treban za rast i razvoj biljke.
Mo`emo je prepoznati po tamnoj
boji.
Dobra zemlja zadr`ava ljeti odre-
|enu koli~inu vla`nosti, ~ak i za
suha vremena.
U idealnom slu~aju, dobra vrtna
zemlja bogata je humusom (tam-
ne je boje), svje`a je i propusna.
Oblikovanje mladoga
stabla ili grma
Ostavite da se ve}ina ukrasnih gr-
mova prirodno razvije. Pomo}u re-
zidbe naglasite samo prirodni oblik
stabla. Rezidba za oblikovanje nije
potrebna kod ukrasnoga grmlja
osim kod grmova koji rastu “na
stabljici” (primjerice hibiskus). Pri-
mjenjuje se tijekom jedne do dvije
godine. U to se vrijeme orezuje
kako bi se dobio ~vrsti grm i ne
vodi se ra~una o cvatnji. Naj-
prikladnije godi{nje doba za takvu
rezidbu jest prolje}e, posebice
o`ujak.
Tijekom prvih godina ̀ ivota mlada
vo}ka oblikuje svoje deblo, jednom
rije~ju – svoj skelet. Kad raste sama,
bez ljudske intervencije, dobiva
prirodan oblik stabla s prostornom
kro{njom. S jedne strane da bismo
smanjili njenu gusto}u, a s druge
strane da bismo je za{titili od pro-
ljetnih mrazeva (osobito marelicu i
breskvu), mo`emo vo}ku orezati
kako bismo dobili to~no odre|en
oblik: volumenski habitus (po-
lustablo, vreteno ili vaza), plo{ni
oblik (palmeta, kordonac) za vo}ke
ili grmovit oblik za drve}e kojega
izdanci rastu oko panja (hrast).
Mo`ete kupiti ve} stariju biljku,
formiranu, ili mo`ete nabaviti
mladu, cijepljenu biljku od jedne
godine, plemenito mlado stablo
koje }ete sami oblikovati u va{em
vrtu. Ovdje dakle govorimo o
rezidbi za oblikovanje. Trebate se
potruditi da dobijete stablo koje je
ravno i ~vrsto. Tako|er obratite po-
zornost na dobar raspored glavnih
grana u prostoru, ograni~avaju}i
pritom njihov broj.
Ovaj postupak zahtijeva mnogo
pa`nje jer treba pustiti glavne grane
da se postupno produlje kako bi
postale osnova za mnogostruko
grananje koje }e donositi plodove.
Takva se rezidba primjenjuje zimi,
izvan razdoblja mrezeva, tj. tijekom
mirovanja vegetacije.
Odr`avanje stabla
ili grma
Ako nikada ne orezujete stablo ili
grm, ono }e postati neuredno. Nje-
gove mnogobrojne grane u~init }e
kro{nju pregustom, a sredi{nje }e
grane biti slabo osvijetljene i pro-
zra~ene, pa }e tako postati otvore-
nim vratima za parazite i bolesti.
Razvit }e se vodopije – vrlo sna`ne,
nerodne grane koje }e uzimati
dobar dio biljnih hranjiva i stvarati
neravnote`u habitusa stabla. Rezid-
ba za odr`avanje ima dakle dva ci-
lja: odr`ati biljku u dobrom zdrav-
lju i o~uvati njezin skladan oblik.
O^UVANJE ZDRAVLJA U DRVE]A
Bolje je sprije~iti nego lije~iti:
ve}inu bolesti mogu}e je izbje}i re-
dovitom njegom. Zapravo, brojne
se bolesti mnogo lak{e razvijaju na
o{te}enim granama koje su ugro-
`ene zbog o{te}enja kore. Odatle se
bolesti mogu pro{iriti na zdrave di-
jelove. Sve slomljene grane, to jest
one kojih je kora o{te}ena, trebaju
zato biti odrezane sve do zdrava di-
jela.
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 10
11
UVOD
Dobro osvijetljene grane – one na
rubovima kro{nje – mnogo su
~vr{}e i bujnije, br`e rastu i daju
vi{e cvjetova. Rezidbu treba obaviti
tako da se otkrije sredi{te grma ili
stabla tako da bi sve grane dobivale
svjetlo. Zbog toga, odrezat }emo
sve slabe grane u sredi{tu stabla ili
grma, kao i one grane koje se
kri`aju.
O^UVANJE HABITUSA
Drve}e i grmlje treba biti dobro
oblikovano. Uostalom, veoma je li-
jepo i vidjeti ih kako razvijaju skla-
dan oblik. Rezidbom zato odstra-
nite vodopije – te vrlo sna`ne grane
koje rastu okomito i naru{avaju
habitus biljke.
[to se ti~e drve}a, rezidbu provo-
dimo radi odr`avanja biljke. Ona se
ne treba obvezatno obavljati svake
godine, osobito ne drve}a. Ore-
zujte ga svakih tri do pet godina,
ovisno o vrsti, a posebno se to
odnosi na {umsko drve}e, kao {to
su hrast ili kesten.
Kod cvjetaju}ih i vo}nih vrsta
rezidba za odr`avanje udvostru~uje
se radi rezidbe za cvat i rod, {to
poti~e stvaranje brojnih cvjetova i
plodova.
Rezidba je potrebna i radi ograni-
~avanja {irine koju zauzima neko
stablo, naro~ito u malom vrtu.
[tovi{e, niske grane koje su mnogo
slabije hranjene biljnim sokom,
povenut }e nakon nekoliko godina.
Stablo }e ogoljeti. A glavne grane
koje su postale preduge i prijete da
}e se slomiti, treba ja~e prikratiti.
Ne ~ekajte predugo s rezidbom jer
grane ve}ega promjera (otprilike
vi{e od 8-10 cm) lo{e podnose
rezidbu. Orezujte nakon otpadanja
li{}a, izme|u studenoga i o`ujka.
Bolje je da su dvije osobe prisutne
pri rezidbi: osoba koja }e biti na tlu
vodit }e onu koja orezuje jer }e
odozdo mo}i bolje prosuditi o
ravnote`i kro{nje.
Nikada ne re`ite okomito, ve}
koso, tako da rez gleda prema nebu.
Ki{a }e se tako lak{e slijevati. Pazite
da drvo ne pukne dok radite rez od
nekoliko milimetara ispod grane
prije nego {to je po~nete piliti
odozgo. O~istite velike rane s po-
mo}u hipa-no`a kako bi bile posve
glatke. Nakon toga nama`ite ih
pastom za premazivanje rana ili
norve{kom smolom ako promjer
rana prelazi 3 do 5 cm, prekrivaju}i
pritom posve rubove reza.
NAJBOLJE RAZDOBLJE
Rezidba za odr`avanje stimulira
rast vegetacije. Najbolje razdoblje
za djelovanje jest ono kada ve-
getacija izlazi iz razdoblja zimskog
odmora, tj. u o`ujku. Me|utim,
kod proljetnih bi cvjetnih grmova
orezivanje primijenjeno u to doba
smanjilo broj cvjetnih pupova koji
su se oblikovali jo{ prethodne go-
dine, pa zbog toga treba pri~ekati s
orezivanjem do kraja cvatnje.
KAKO REZATI NA ODGOVARUJU]U
DULJINU
Treba li jako ili slabo orezivati? Sve
ovisi o snazi stabla ili grma. Ako
odre`ete grane veoma kratko, to }e
potaknuti sna`an rast. Ako pak
Napravite prvo zarez ispod grane.
Nakon toga otpilite granu ukoso.
Savjeti za rezidbu
O~istite velike rane od rezidbe
s pomo}u hipa-no`a,
a nakon toga prema`ite ih pastom
za premazivanje rana.
Crnogorica
Pozor! Crnogorica ne podnosi
rezidbu. Sve {to mo`ete u~initi jest
da odre`ete niske grane. Pri sad-
nji obratite pozornost na prostor
oko crnogorice kako bi se mogla
skladno razvijati.
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 11
12
ABECEDA REZIDBE
rezidbu primijenite blago, samo na
vrhove grana, to }e ograni~iti rast.
Zbog toga slabi grm treba jako
orezati, dok sna`ni grm treba jedva
malo prikratiti. Mo`ete takav po-
stupak rezidbe primijeniti na razli-
~ite grane jednoga te istog stabla.
Ako postoje dvije grane razli~ite
ja~ine, umjesto da prikratite ja~u
na veli~inu one slabije, onu ja~u
samo malo prikratite, a onu slabiju
odre`ite na duljinu do drugoga ili
tre}ega pupa od debla.
Oblikovanje drve}a i
grmlja
@ivica ne}e biti gusta, ni ~vrsta i
ne}e zadr`ati ravni habitus ako je
redovito ne orezujete.
Nemojte dopustiti da `ivici naraste
godi{nje vi{e od 20 do 50 cm u vi-
sinu. Ako grmovi narastu previ{e u
visinu, tada obi~no ogole pri dnu.
U knjizi smo naveli, vrstu po vrstu,
drve}e i grmlje koje je najbolje za-
saditi kao `ivicu. Imate izbor izme-
|u nekoliko vrsta `ivice: ona koja
mo`e biti oblikovana kao slobodna
ili kao strogo {i{ana `ivica.
»SLOBODNA« ILI »[I[ANA« @IVICA? –
PITANJE RASPOLO@IVOSTI
Prva vrsta `ivice, takozvana slo-
bodna `ivica, orezuje se vrtlarskim
{karama kako bi se moglo odrezati
to~no odre|enu granu po izboru.
Ta vrsta rezidbe sastoji se u tome da
jednostavno odstranimo suhe gra-
ne i one koje rastu prema unutra{-
njosti `ivice. Izbjegavajte raditi
»rupe« u `ivici i zbog toga dobro
ocijenite va`nost grane koju `elite
odrezati. Ta se rezidba uop}e ne
razlikuje od rezidbe zasebnoga
grma. Najbolje razdoblje za takvu
rezidbu jest prolje}e, i to za sve gr-
move osim za one koji cvatu ba{ u
to doba. Kod takvih biljaka pri~e-
kajte kraj cvatnje, a re`ite tako da
ograni~ite visinu grma.
ZA OBLIKOVANJE TREBA
STRPLJENJA
Druga vrsta ̀ ivice, takozvana {i{ana
ili pravilna `ivica, zahtijeva mnogo
~e{}u rezidbu, najmanje dva puta
godi{nje. Zapo~nite s rezidbom ve}
u prvoj godini sadnje. Ako se radi o
crnogori~noj `ivici, izjedna~ite raz-
li~ite strane `ivice. Budite mnogo
stro`i s listopadnim grmljem –
odre`ite grane za otprilike jednu
~etvrtinu njihove visine kako biste
potaknuli njihov rast. Sljede}ih go-
dina uklonit }ete od 20 do 30 %
godi{njega prirasta. Zadovoljite se
prirastom od 5 do 10 cm godi{nje
sa svih strana, dok ne dosegne svoj
kona~ni volumen.
@ivica ne treba biti ni pre{iroka ni
preuska. Idealno je oblikovati joj
profil koji }e biti jedva malo {iri pri
dnu nego u visini jer }e tako donje
grane dobivati dovoljno svjetla i
manje je vjerojatno da }e ogoljeti.
@ivica od grmlja koja tra`i obliko-
vanje orezuje se nakon proljetnoga
rasta , potkraj svibnja ili po~etkom
lipnja, i potkraj kolovoza ili po~et-
kom rujna. Me|utim, neke vrste
koje rastu vrlo brzo zahtijevaju
mnogo ~e{}u rezidbu, svakih ~etiri
do {est tjedana izme|u svibnja i
rujna. Ne orezujte `ivicu od crno-
gorice prije polovice srpnja. Ako je
^esto orezujte `ivicu, i to ja~e da
biste joj sa~uvali pravocrtni habitus.
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 12
13
UVOD
orezujete prerano (na primjer, u
lipnju), li{it }ete je zelenih i sivih
nijansa mladih izboja. Ipak, nemoj-
te ni prekasno – dajte ranama od
rezidbe vremena da zarastu do
zime.
REDOVITA KURA POMLA\IVANJA
Mladi izboji grmova zasa|enih u ob-
liku `ivice uvijek se naj~e{}e nalaze
na vrhu `ivice. Zbog toga je te{ko
odr`ati puno godina `ivicu koja bi
bila gusta li{}em pri dnu. Ja~a se
rezidba dakle primjenjuje otprilike
svakih deset godina. U prolje}e
skratite ̀ ivicu za polovicu njezine vi-
sine. U po~etku }e `ivica izgledati
ogoljelo, ali poslije }e se po drugi put
pomladiti. Sve vrste grmlja za ̀ ivice
dobro podnose takav radikalni tret-
man osim crnogorice. Nakon takve
radikalne rezidbe pustite `ivicu da
postupno dosegne svoju normalnu
visinu i {irinu, pove}avaju}i svoje di-
menzije za otprilike 5 do 10 cm
svake godine.
TOPIARI – UMJETNOST
OBLIKOVANJA GRMOVA
To je vrlo stara vrsta umjetnosti –
jo{ je o njoj govorio Ciceron – koja
se danas opet uvelike vra}a. Sastoji
se od rezidbe grmova u obliku skul-
ptura. Stvaranje takve skulpture za-
htijeva vi{e upornosti i redovitosti
nego tehnike. Geometrijski oblici
(kugle, sto{ci, kocke…) nalaze svoje
mjesto u vrtu, kao i na balkonu,
kada se grm uzgaja u posudi. Redo-
vita rezidba potrebna je radi odr`a-
vanja oblika. Kod rezidbe neka vas
vodi va{e oko; odstupite malo una-
trag i pogledajte svoje djelo s male
udaljenosti, dovoljno ~esto da biste
kontrolirali svoju «skulpturu». Za
slo`enije oblike orezivanje nije do-
voljno, nego treba primijeniti kon-
strukciju od ̀ eljeznih ̀ ica na koje }e
grane biti pri~vr{}ene tijekom dvije
do tri godine. A zatim je potrebno
samo izjedna~iti grm redovitom
rezidbom..
Ve} nakon sadnje po~nite s pripre-
manjem skulpture. Tijekom prvih
tri do ~etiri godine orezivanjem }ete
potaknuti gusto grananje koje je jed-
nako raspore|eno u visinu i {irinu.
Tako }ete dobiti materijal za obliko-
vanje. Kao i kod `ivice, pustite da
grm naraste u visinu i {irinu vrlo
postupno; neka to bude 5 do 10 cm
godi{nje. Od druge godine po~nite
oblikovati `eljeni oblik.
Ako vam je potrebna konstrukcija
od metalne `ice, postavite je kod
sadnje. Poslije, tijekom prve godine
u~vrstite grane postupno s nji-
hovim rastom tako da ih pri~vrstite
za konstrukciju. Jednom kad je
skulptura oblikovana, odr`avajte je
redovitom rezidbom. Nemojte do-
pustiti da se grane udalje od oblika
vi{e od 5 do 6 cm, pa zbog toga re-
dovito orezujte izboje koji vire
izvan oblika.
DA BI BILJKE CVJETALE ILI
DONOSILE PLODOVE
Orezivanje poti~e cvjetni grm ili
vo}ku da stvara cvjetove, a poslije
plodove ako to vrsta odre|uje. Bez
rezidbe stablo ili grm postali bi vrlo
gusti i neuredni, te bi stvarali malo
cvjetova i plodova koji bi bili mali i
osrednje kvalitete. Ili bi pak do{lo do
nagla{ene izmjene rodnih i nerod-
Pri~vrstite grane na konstrukciju od
metalne `ice postupno kako rastu.
Jednom kad je skulptura oblikovana,
redovito orezujte izboje koji vire
izvan oblika.
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 13
14
ABECEDA REZIDBE
nih godina, to jest – jedna bi godina
dala obilno mnogo plodova, dok bi
zatim slijedila sezona bez plodova. S
druge strane, da bi se grane dobro
razvile i proizvele lijepe plodove,
potrebna im je svjetlost. Pomo}u
rezidbe za rod uvijek se trudimo
uravnote`iti kro{nju, dobro raspodi-
jeliti grane u prostoru da bi dobivale
najve}u koli~inu svjetlosti i da ne
smetaju jedne drugima. Rezidba }e
te`iti tome da potakne stvaranje
gustih i mladih grana jer najmla|e
grane nose najvi{e cvjetova.
PLO[NI OBLICI
Rezidba za rod nu`na je, i to svake
godine, za plo{ne oblike (jabuka,
kru{ka, breskva, vinova loza…).
Njezina je svrha o~uvanje oblika
stabla i odr`avanje rodnoga drva
blizu glavnih (skeletnih) grana.
Ona se obavlja za mirovanja ve-
getacije, izvan razdoblja mrazeva: to
je zimska rezidba ili rezidba na zrelo
drvo. Pristupite rezidbi potkraj zi-
me, to jest u velja~i ili o`ujku, i to u
trenutku kada mo`ete nedvojbeno
raspoznati pupove koji }e dati cvje-
tove od onih koji }e dati mladice.
Nabubrelost pupa omogu}ava vam
da dobro raspoznate cvjetne
pupove, velike i okrugle, od drvnih
pupova koji su mnogo manji, {iljati
i duguljasti. Ta zimska rezidba mo`e
biti upotpunjena ljetnom rezidbom,
ali ona nije obvezatna.
PROSTORNI OBLICI
Na prostornim oblicima, koji ne
trebaju potporu, rezidba se svodi na
onu za odr`avanje, koja se treba
izvr{avati u ravnomjernim razdob-
ljima, otprilike svakih pet godina.
Odre`ite dakle grane koje gu{e
kro{nju, one koje su suhe, kao i one
kojih rodnost opada.
Povoljna razdoblja za takvu vrstu
rezidbe ista su kao i za plo{ne oblike
– od otpadanja li{}a pa do bu|enja
vegetacije.
Grmovite vo}ke koje su ~vrste i
guste zahtijevaju godi{nju rezidbu
(malina), ili barem svake dvije go-
dine (crveni i crni ribiz).
CVJETNI GRMOVI
Cvjetni grmovi zahtijevaju godi{nju
rezidbu kako bi ih se oslobodilo
uvenulih cvjetova. Kod stabala ili gr-
mova koji cvatu u prolje}e ili zimi,
cvjetni pupovi smje{teni su na izbo-
jima koji su nastali prethodne go-
dine, to jest – na starijim granama.
Pri~ekajte kraj cvatnje da biste ih
orezali. Ako to ne u~inite, zasigurno
}ete ukloniti budu}e cvjetove, a to bi
bila velika {teta! Grmovi koji cvje-
taju ljeti imaju cvjetne pupove na
mladim granama, koje su narasle u
prolje}e. Rezidba koja se primjenju-
je prije bu|enja vegetacije, u velja~i
ili o`ujku, poti~e dakle rast mnogo-
brojnih mladih izboja i pospje{uje
obilnu cvatnju. Tako|er je mogu}e,
u krajevima s blagom klimom, ore-
zati taj tip stabla ili grma na po~etku
zime, nakon cvatnje.
Kako pomladiti staro ili
zapu{teno stablo
Kod starih stabala, kojih je odr`ava-
nje bilo zapu{teno tijekom du`ega
Dobar na~in rezidbe
Uvijek ore`ite granu 4 do 6 mm iz-
nad dobro vidljiva pupa.
Odatle }e krenuti novo
grananje potaknuto re-
zidbom. Po`eljno je da
taj pupoljak bude smje-
{ten s vanjske strane
grma ili kro{nje stabla
jer tako nova grana
ne}e ugu{iti sredi{te
stabla nego }e popuniti njegov
habitus. Odre`ite ukoso, tako da
se donji dio reza nalazi na suprot-
noj strani od pupa.
Uvijek postavite {kare tako da se
re`u}a o{trica {kara nalazi okre-
nuta prema dijelu sa~uvane grane
na biljci. Zapravo, suprotna o{tri-
ca od re`u}e slu`i blokiranju grane
u trenutku reza, ona neizbje`no
gnje~i biljno tkivo. Bolje je da to
gnje~enje bude na odrezanome
dijelu grane jer }e tako rez biti
ravan i zdrav.
Redovito o{trite {kare da bi rezovi
bili ravni kako ne bi postali podlo-
ga uzro~nicima bolesti.
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 14
UVOD
razdoblja, mo`da ~ak ~itav niz go-
dina, ili koja su bila o{te}ena od vje-
tra ili mraza (djelomi~no ili potpuno
uni{tenje kro{nje), mo`ete primi-
jeniti rezidbu za pomla|ivanje ako
vam se vitalnost stabla ili grma ~ini
dobra i ako ta vrsta dopu{ta tu
radikalnu tehniku, kao {to su,
primjerice, vo}ke s plodovima koje
imaju sjemenke.
Glavne se grane dakle re`u do svoje
osnove, blizu to~ke grananja. Katka-
da ~ak mo`emo biti i rigorozniji: ci-
jelo stablo odre`e se na visinu 10 do
15 cm od tla. To je mogu}e samo kod
odre|enih vrsta, kao {to su smokve,
kesten, jorgovan… Svaki put kada je
takav postupak pomla|ivanja mo-
gu}, mi }emo vam objasniti kod
svake takve vrste njegove na~ine.
Budu}i da se radi o poticanju rasta
nove mlade kro{nje, rezidba }e biti
uspje{nija u trenutku bu|enja ve-
getacije, zna~i – u o`ujku.
Ako imate dobar alat, lak{e }ete
orezivati i rezidba }e biti povoljna
za biljke.
Nu`dan alat
Hipa-no` je nekada bio jedina alat-
ka za rezidbu, ali njegova primjena
zahtijeva mnogo spretnosti. Sastoji
se od debele dr{ke i o{trice u obliku
srpa, dug je otprilike 12 cm, a {irok
2 cm. Upotrijebite ga da biste izgla-
dili povr{inu velike rane od rezidbe
pilom kako bi one bile {to glatkije.
Vo}arske {kare (vrtlarske {kare), ako
su dobro odr`avane, omogu}avaju
vam da dobijete uredne rane od
rezidbe i jamstvo su dobra zdravlja
orezanog stabla ili grma. Postoje
dvije vrste {kara :
– {kare s nakovnjem, koje su
opremljene o{tricom u obliku slova
D {to se naslanja na nakovanj od
manje tvrdoga metala ~vrsto dr`e}i
granu; nemojte ih koristiti za rezid-
bu jer njihov rez nije nikad uredan;
– zakrivljene {kare koje su konvek-
sne i koje re`u uz (a ne na) fiksnu
suprotnu o{tricu. One su vrlo pri-
kladne za rezidbu jer osiguravaju
uredan rez. Da bi vam {kare bile
ugodnije, odaberite one koje mo`e-
te dobro dr`ati u ruci, tj. ni preve-
like (rezidba }e vam biti bolna), ni
premale (mo}i }ete orezati samo
tanke grane). Ne treba vam drugi
alat za orezivanje grana do 3 cm, pa
~ak ni za grane ve}eg promjera.
Dobro postavite osnovu re`u}e
o{trice na dio grane gdje je mo`ete
naj~vr{}e dr`ati. Ako koristite vr{ak
{kara, te{ko }ete dobiti uredan rez i
mo`da }ete razmaknuti o{trice ako
je grana `ilava.
Alat za visoko grmlje
Va{e ruke nisu dovoljno duge da bi
odrezale najvi{e grane, a oblik grma
ne dopu{ta vam da naslonite ljestve
uz grm koji trebate orezati. Evo
dvije alatke koje }e vam pomo}i u
tom slu~aju.
[kare za rezanje grana s dugim ru~-
kama omogu}uju vam da bez mno-
go napora odre`ete grane velikoga
promjera jer duga~ke ru~ke (60-80
cm) smanjuju potrebnu snagu.
AAllaatt ii nnjjeeggoovvaa pprriimmjjeennaa
15
Dezinfekcija alata
Kada prelazite s jednoga stabla na
drugo, dezinficirajte o{trice alata s
pomo}u krpe natopljene alkoho-
lom da biste izbjegli {irenje mogu-
}ih bolesti.
Hipa-no`
Vo}arske {kare (vrtlarske {kare)
[kare za rezanje grana
s dugim ru~kama
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 15
ABECEDA REZIDBE
Vo}arske {kare na dugoj dr{ci za-
pravo su {kare fiksirane na dugoj
ru~ki (3 do 4 m) koje pokre}emo s
razdaljine putem konopa. Tako
mo`ete orezivati drve}e u prirodi a
da se ne trebate penjati na ljestve.
Ja~i alat za rezidbu
Ako imate veliko drve}e koje zahti-
jeva redovitu rezidbu, trebate po-
puniti va{u zbirku alata ja~im ala-
tom. Da biste do{li do vrha velikih
grana, trebat }e vam sabljasta pila s
uskom o{tricom i znatno svinuta
jer }e ona bolje kliziti u kro{nji
drve}a. Pila za rezidbu s u{icom,
opremljena dugom dr{kom, dopu-
{ta nam da otpilimo udaljenije gra-
ne. Kada trebate obaviti vrlo o{tru
rezidbu, uklanjanjem vrlo debele
grane, bit }ete prisiljeni upotrijebiti
motorni alat – elektri~nu pilu.
Kada je koristite, stavite vrlo debele
rukavice, napravljene upravo za tu
svrhu, i za{titne nao~ale.
Alat za rezidbu `ivice
Vrtlarske su {kare najbolja alatka za
takozvanu «{i{anu» `ivicu koja je
sastavljena od grmlja s velikim
li{}em koje ne podnosi da bude
orezivano.
[kare za `ivicu jesu tradicionalna
alatka za rezanje «{i{ane» ̀ ivice sa sit-
nim ili malim li{}em. One se sastoje
od dviju dugih o{trica, spojenih
dvjema dr{kama, koje su lagano raz-
maknute da se ne biste ozlijedili pri
rezidbi. Omogu}avaju vam mnogo
br`i rad od obi~nih vrtlarskih {kara.
Rezanje s pomo}u {kara za `ivicu ne
zahtijeva mnogo vje`be. O{trice tre-
ba staviti paralelno s povr{inom
koju re`ete. Pokrenite ih tako da pri-
bli`ite o{trice jednu drugoj pomo}u
kratkih o{trih zamaha i podi`u}i
lagano njihove vrhove kod za-
tvaranja, kao da su se {kare »odbile«
od dijela koji orezujemo. Da biste
smanjili umor, smjestite se na dobru
visinu u odnosu na `ivicu: ru~ke
{kara trebaju biti u produ`etku va{ih
podlaktica, koje trebaju ~initi lagano
otvoren kut s va{im rukama. U pod-
no`ju o{trica naj~e{}e postoji jedan
zarez koji nam omogu}ava da bloki-
ramo granu ve}eg promjera i da je
posve sigurno odre`emo. Ipak, kori-
{tenje obi~nih vrtlarskih {kara uvijek
je prikladnije u takvom slu~aju: rez
je zapravo mnogo uredniji. Rukova-
nje {karama za `ivicu prili~no je
neugodno, posebice kod `ivice ve-
like duljine. Elektri~ne {kare za
`ivicu olak{at }e vam zadatak. Ta se
investicija isplati kod «{i{ane» `ivice
koja je duga nekoliko metara i koja
se sastoji od grmlja s malim li{}em
{to brzo raste. Takvu `ivicu morate
orezivati svakih ~etiri do {est tjeda-
na, primjerice grmovitu kozju krv.
Pripazite na brzinu toga stroja! Ako
vam sklizne u ruci, on mo`e pro-
uzro~iti nezgodne i ne`eljene pokre-
te te vas natjerati da izvr{ite ja~u
rezidbu nego {to ste `eljeli.
Odr`avanje alata
Biljni sok je kiseo pa zbog njega
~esto zahr|aju i najotporniji metali.
Jednom kada ste zavr{ili rezidbu,
sjetite se da o~istite o{trice alata
nauljenom krpom. Tako }ete ih za-
{tititi od oksidacije. Redovito o{trite
vrtlarske {kare i {kare za `ivicu jer
drvo brzo otupljuje rub o{trica.
16
Vo}arske {kare na dugoj dr{ci
[kare za `ivicu
Elektri~ne {kare za `ivicu
Pila za rezidbu s u{icom
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 16
17
UVOD
^ak i cijepljenje koje je obavio
stru~njak ne uspijeva uvijek.
Izvr{ite vi{e cijepljenja jedne vrste
istodobno i ne `alostite se zbog
neuspjeha. Da biste si osigurali ve-
like {anse za uspjeh, trebate znati
nekoliko va`nih principa i po{to-
vati nekoliko uvjeta :
– dobra srodnost izme|u podloge i
plemke;
– bliski kontakt izme|u dijelova
podloge i plemke koji trebaju
zarasti;
– podjednaka bujnost dvaju eleme-
nata; promjer podloge i plemke
treba biti, ako je to mogu}e, iden-
ti~an. Ako to nisu, stvorit }e se za-
debljanje na mjestu cijepljenja, {to
je uvijek slaba to~ka za novu
biljku;
– potrebna njega koju treba izvr{iti
nakon cijepljenja.
Odabrani elementi
Zarastanje podloge i plemke nije
mogu}e bez dobre srodnosti izme-
|u tih dvaju elemenata. Iskustvom
je dokazano da unutar jedne vrste
cijepljenje je gotovo uvijek ostvari-
vo – primjerice jabuka na jabuku.
Ali, cijepljenje je tako|er mogu}e
izme|u biljaka iste porodice : mo`e
se cijepiti jorgovan na kalinu, kru{-
ka na dunju. No, plemka dunje na
kru{ki ne}e se primiti iako su iz iste
porodice. Nemogu}e je cijepiti
vrste koje pripadaju razli~itim po-
rodicama.
Maksimalni kontakt
Srastanje plemke i podloge nu`no je
za budu}i rast mladoga stabla koje
smo dobili na takav na~in. Pod tim
}e uvjetom biljni sok, koji sadr`i
vodu i elemente {to ih crpi korijen
(podloga), mo}i sti}i do listova
(plemka). Kod cijepljenja, ta je
cirkulacija prekinuta sve dok ne do-
|e do srastanja. Srastanje zahtijeva
bliski kontakt izme|u zona cirkula-
cije biljnoga soka koje su smje{tene
ispod kore plemke i podloge.
Najbolje razdoblje
Obavite cijepljenje tijekom raz-
doblja aktivnosti vegetacije – po-
tkraj velja~e ili po~etkom o`ujka,
pa sve do rujna, jer biljni sok tada
aktivno cirkulira.
KKlljjuu~~ uussppjjeehhaa
Cijepite da biste razmno`ili
Cijepljenje je na~in
razmno`avanja koji
omogu}ava vjernu
reprodukciju biljke i
nudi brojne prednosti.
•Prilago|ena podloga
osigurava kultiviranje
jedne te iste vrste na
razli~itim tipovima tla.
•Podloga koja smanju-
je bujnost plemke nudi
mogu}nost stvaranja
plo{nih oblika vo}aka i
poticanja mnogo br`e-
ga stupanja u rodnost.
•Podloga koja je
otporna na bolesti i
klimatske nepogode
prenosi svoje osobine
na novodobiveno stablo
(plemenitu sortu).
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 17
18
ABECEDA REZIDBE
GGllaavvnnii ppoossttuuppccii cciijjeepplljjeennjjaa
Ovdje nije va`no da detaljno obra-
dimo sve postupke kod cijepljenja,
ve} da vas upoznamo s tom tehni-
kom razmno`avanja. Za svaku vr-
stu koje faze cijepljenja opisujemo,
odabrali smo metodu koja je naj-
lak{a za primjenu.
Razlikujemo tri glavne tehnike
cijepljenja: prema pristupu, na
odvojenu granu, na odvojeni pup.
Prema odre|enoj vrsti stabla oda-
brat }ete odre|eni tip cijepljenja.
Cijepljenje prema
pristupu
Ovaj se postupak sastoji od pokla-
panja zona cirkulacije biljnoga soka
gran~ice plemke s jedne strane i
podloge s druge; s jedne je strane
plemka, a s druge podloga. Ne}e-
mo odvojiti plemku od njezina
vlastitoga korijena sve dok ne poka-
`e znakove da se primila. To je ~ak
prete{ka metoda za amatera i zahti-
jeva vi{e mjesta u vrtu. Ostale dvije
vrste cijepljenja imaju vi{e pred-
nosti i obe}avaju vam mnogo vi{e
uspjeha.
Cijepljenje gran~icom
Plemka je dio odrezane jedno-
godi{nje grane koja se nacjepljuje na
mlado deblo podloge. Ta se metoda
koristi kod cijepljenja na procijep,
cijepljenja pod koru, cijepljenja sa
strane i engleskoga cijepljenja.
CIJEPLJENJE NA PROCIJEP
Ova se tehnika naj~e{}e koristi
kada je promjer podloge mnogo
ve}i od promjera plemke. Podloga
se prikrati na `eljenu visinu – od
0,40 do 2 metra, prema tome
`elimo li oblikovati drvo s visokim,
srednjim ili niskim deblom, a zatim
se longitudinalno (du`inski) rasije-
~e. Donji dio gran~ice koju treba
nacijepiti – dug je oko 12 cm, a ima
najmanje tri dobro vidljiva pupa –
koso se za{ilji s dvije suprotne stra-
ne, te se zatim ume}e u procijep
podloge.
Prolje}e je najbolje razdoblje za
obavljanje takve vrste cijepljenja.
Plemka treba biti jo{ u fazi mirova-
nja vegetacije ( to jest bez vidljivih
listova). Kod vrsta s ko{ti~avim
plodovima pomaknut }emo obav-
ljanje takvoga cijepljenja za kraj
ljeta – od kolovoza do listopada.
Tako iz reza podloge ne}e iscuriti
va`ni biljni sokovi.
CIJEPLJENJE POD KORU
Ova se metoda tako|er koristi u
slu~aju kada je promjer podloge
mnogo ve}i od promjera plemke.
Plemka (dio grane koji sadr`i naj-
manje dva vidljiva pupa), koja je
odrezana na osnovi u obliku kuta,
pola`e se u usjek jednakih dimen-
zija koji se nalazi na podlozi, odre-
zanoj na nekoliko centimetara od
zemlje. Ta tehnika zahtijeva pre-
Izbor razdoblja ovisi o vrsti odabra-
ne plemke i vrsti podloge. U nastav-
ku knjige navodimo najbolja raz-
doblja za cijepljenje pojedinih vrsta.
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 18
19
UVOD
ciznost i vje{tinu da bi se plemka
direktno usadila u usjek na podlozi.
Takva se vrsta cijepljenja (manje
osaka}uju}a za podlogu od cijeplje-
nja na procijep) preporu~uje za
vrste s ko{ti~avim plodovima jer je
izbjegnuto svako va`nije isticanje
biljne smole.Ta se vrsta cijepljenja
obavlja u prolje}e, kada je plemka u
fazi mirovanja. Za vrste s ko{ti~a-
vim plodovima pomaknut }emo tu
vrstu cijepljenja za kraj ljeta – od
kolovoza do listopada.
CIJEPLJENJE SA STRANE
Ova se tehnika koristi kada su
plemka i podloga istoga promjera.
Metoda se sastoji od priljubljivanja
gran~ice plemke, odrezane pod
ravnim kosim rubom, na stranu
podloge na kojoj je napravljen
identi~an usjek ispod njezine kore.
Ta se metoda koristi za reproduk-
ciju kultiviranih grmova s trajnim
li{}em, kao {to su kamelija ili
crnogorica.
Ova vrsta cijepljenja radi se ili u
prirodi ili u stakleniku. Mo`e se
izvr{iti u prolje}e, u travnju ili svib-
nju, s gran~icama plemke od pret-
hodne godine, ili se pak cijepljenje
mo`e obaviti potkraj ljeta, u kolo-
vozu ili rujnu, i to u stakleniku s
gran~icama plemke od te godine. U
svakom slu~aju, plemke se uzimaju
sa stabla koje `elimo reproducirati,
a koje nazivamo mati~no stablo,
tek prije cijepljenja.
ENGLESKO CIJEPLJENJE
Ova se metoda primjenjuje kada su
plemka i podloga istoga promjera.
Naj~e{}e se koristi kod cijepljenja
vinove loze. Podloga i plemka odre-
`u se obrnuto ukoso, i to tako da je
njihov presjek istih dimenzija. Dva
se elementa spajaju tako da se dva
presjeka maksimalno poklapaju.
Najbolje razdoblje za to jest prolje-
}e, pod uvjetom da cijepljenje oba-
vimo dok je plemka jo{ u fazi miro-
vanja (jo{ nijedan listi} nije vidljiv).
Cijepljenje pupom
Ovaj se tip cijepljenja obavlja na
podlozi s pomo}u samo jednoga
pupa i komadi}a kore. Ta se tehni-
ka koristi kod okuliranja ili kod ci-
jepljenja na prsten.
OKULIRANJE
Ovaj se postupak sastoji od skida-
nja jednoga pupa s grane plemke i
sa samo malim komadi}em kore.
Taj se pup stavlja ispod kore pod-
loge, blizu tla, na visinu od 10 do
15 cm, da bi se potaknulo zaras-
tanje. Tu je tehniku najlak{e primi-
jeniti.
Iako je mogu}e obaviti tu vrstu
cijepljenja u prolje}e (cijepljenje na
budni pup), daleko je preporu~-
ljivije okulirati od sredine srpnja do
kraja kolovoza, ovisno o vrsti (ci-
jepljenje na spavaju}i pup), i to na
podlogu koja je zasa|ena prethod-
ne jeseni. Plemke trebaju biti ski-
nute u trenutku cijepljenja.
CIJEPLJENJE NA PRSTEN
Ova se tehnika danas koristi samo
za kesten ili orah, kod kojih te{ko
dolazi do zarastanja. Dio kore koju
skidamo s pupom mnogo je va`niji
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 19
20
ABECEDA REZIDBE
Osim klasi~nog alata za rezidbu
koji smo spomenuli na prethodnim
stranicama, cijepljenje ne zahtijeva
mnogo vi{e posebnog alata – samo
no`i} za cijepljenje, rafiju i vosak za
cijepljenje.
Nu`dan alat:
no`i} za cijepljenje
Ova se alatka sastoji od kratke dr{-
ke koja nosi lagano zakrivljenu
o{tricu s jedne strane, a s druge
strane malu zaobljenu lopaticu
(spatulu) koja je u~vr{}ena ili spo-
jena zglobom. O{trica
no`i}a za cijepljenje
treba biti
o{tra poput britve. Za okuliranje
odaberite model s ko{tanom lopati-
com.
Dobro kori{tenje rafije
Spajanje s pomo}u rafije omogu-
}ava tijesan kontakt izme|u tkiva
plemke i tkiva podloge. Rafija je
nu`na za ve}inu na~ina cijepljenja.
Prirodna rafija je savitljiv i otporan
materijal koji ne}e smetati nacijep-
ljenim dijelovima kada narastu jer
se ona s vremenom raspada. Dakle,
rafiju nije potrebno nakon cijep-
ljenja odstraniti, osim kada okuli-
ramo. Da biste dobro u~vrstili
plemku, navla`ite prirodnu rafiju
prije nego {to je stavite.
Vosak za cijepljenje
Ve}ina cjepova, nakon {to je spo-
jena, zahtijeva vosak za cijepljenje.
Na taj je na~in dio oko spojnoga
mjesta za{ti}en od klica i vanjskih
napada~a. Osim toga, sloj voska
{titi od isparavanja vode. Samo kod
okuliranja – kod kojega trebate
brzo ukloniti rafiju ~im plemka po-
ka`e znakove srastanja – ne prekri-
va se voskom za cijepljenje jer bi on
smetao pri skidanju rafije.
nego kod prethodnog postupka. S
podloge }emo odrezati dio kore
koji je jednak dijelu kore na plemci,
a pup se zatim tijesno stavlja na dio
podloge bez kore.
Mo`emo to obaviti u prolje}e (kraj
o`ujka ili po~etak travnja) ili u
jesen (kraj kolovoza ili po~etak
rujna). U trenutku cijepljenja po-
trebno je odstraniti tre}inu kro{nje
podloge tako da bi se biljni sokovi
mogli koncentrirati na to~ku oko
plemke i da bi se tako ubrzalo sras-
tanje.
Odr`avanje alata
Kao i kod rezidbe, sav alat koji se
koristi kod cijepljenja treba biti vrlo
~ist, dezinficiran alkoholom prije
svake upotrebe i uvijek dobro na-
o{tren. ^isti i uredni rezovi jamstvo
su brzog i dobrog zarastanja, te
vam jam~e uspje{no primanje
plemke.
Da bi rafija dobro dr`ala, napravite
~vor kroz koji }ete provu}i kraj niti.
OOpprreemmaa zzaa cciijjeepplljjeennjjee
001-021cro.qxp 26.2.2009 9:57 Page 20
40
ABECEDA REZIDBE
REZIDBA ZA ROD
U velja~i
Djelujte korak po korak. Prvo potra`ite grane koje nose nerodne gran~ice, zatim one koje nose
mje{ovite gran~ice, onda cvjetne gran~ice i, na kraju, zavr{ite sa svibanjskim kiticama koje
uglavnom ne}ete orezivati. Pristupite rezidbi prema sljede}im slu~ajevima, po{tuju}i dane upute.
DRVNA GRAN^ICA
Odre`ite drvne gran~ice (koje su nerodni organi) iznad drugoga pupa (oka),
po~ev{i od osnove. Dvije gran~ice koje }e se razviti na tome mjestu biti }e manje
sna`ne i dat }e dvije rodne gran~ice koje }e imati cvjetne pupove i eventualno
svibanjske kitice. Tako }e sljede}a berba biti osigurana.
Drvna gran~ica
Cvjetna
gran~ica
Drvna gran~ica
Drvna
gran~ica
Svibanjska
kitica
Cvjetna
gran~ica
Drvna
gran~ica
breskva.qxp 26.2.2009 10:30 Page 40
Kada se pri osnovi nalazi svibanjska kitica, odre`ite mje{ovitu
granu iznad drugoga, dobro formiranog pupa (dakle, dobro
vidljivog), po~ev{i od osnove.
Kada je obrnuto, tj. kada se mje{ovita grana nalazi pri
osnovi, odstranite svibanjsku kiticu i odre`ite mje{ovitu granu
iznad tre}e ili ~etvrte grupe cvjetova, i to po~ev{i od osnove.
42
CVJETNA GRANA
Ako postoje dvije susjedne cvjetne grane, odre`ite
onu dalju od osnove i ostavite onu bli`u osnovi.
Grana nosi jednu svibanjsku kiticu i jednu cvjetnu granu.
Ako je ova druga bli`e osnovi, ostavite je nedirnutu i odstranite sve cvjetne pupove sa svibanjske kitice te
zadr`ite samo drvni pup (oko) na vrhu. Ako je slu~aj obrnut, tj. svibanjska je kitica bli`e osnovi,
a cvjetna grana dalje – odre`ite to~no iznad svibanjske kitice.
Svibanjska
kitica
Svibanjska
kitica
Mje{ovita
gran~ica
Cvjetna
gran~ica
Cvjetna
gran~ica
Cvjetna
gran~ica
Cvjetna
gran~ica
Svibanjska
kitica
Svibanjska kitica
ABECEDA REZIDBE
MJE[OVITA GRANA (NASTAVAK)
Mje{ovita
gran~ica
breskva.qxp 26.2.2009 10:30 Page 42
85
Potrebno je pri~ekati sljede}e
prolje}e kako biste saznali da li se
cijep primio. Srastanje se zapravo
doga|a prije zime, ali cijepljeni
pup »spava« sve do bu|enja vege-
tacije i ponovnoga rasta. Odre`ite
podlogu za tre}inu njene visine,
za polovicu, a zatim potpuno
(to~no iznad to~ke cijepljenja), i
to postupno kako se razvija mla-
dica plemke. Prive`ite mladicu za
potporanj kako bi bila okomita.
3
4
SPAJANJE
Stavite plemku ispod kore, tako da
peteljka lista bude usmjerena prema
gore, a pup smjestite u sredinu okomitog
usjeka. Ako je to potrebno, odre`ite
komad kore koji prelazi iznad popre~nog
reza da biste omogu}ili dobar kontakt
izme|u podloge i plemke.
Jednom kada je plemka na svome mje-
stu, ve`ite je vla`nom rafijom bez jakog
stezanja i pazite da ne pokrijete pup.
PODLOGA
Odaberite podlogu koja je ve} dobro razvijena i stara dvije godine.
O~istite bazu podloge od ostataka zemlje, a poslije zare`ite u obliku
slova T na otprilike 10 cm od tla.
Na 2 cm duljine napravite vrhom no`i}a jedan vodoravni usjek.
Poslije se spustite za 3 do 4 cm kako biste napravili okomiti rez.
Stavite spatulu (lopaticu) no`i}a ispod kore da biste je lagano podigli.
JABUKA
2Uzmite sa sredine gran~ice jedan pup s peteljkom i komadi}em kore, a i sve zajedno treba
iznositi najmanje 2 cm.
Dr`ite gran~icu jednom rukom. Drugom rukom ozna~ite dio kore koji morate
odrezati jednim rezom no`i}a za cijepljenje sa svake strane pupa, otprilike
1 cm iznad i 1 cm ispod njega. Zare`ite o{tricom no`i}a ispod kore u
ravnini s gornjom oznakom lagano naginju}i no`i}.
Spustite se jednim o{trim pokretom prema drugoj oznaci. Te{ko}a je u tome
{to pup treba odrezati samo jednim pokretom, a ako tako ne u~inite, drveni
}e iverak ostati ispod kore. U tom slu~aju lagano ga odstranite no`i}em.
Tako pripremite plemku to~no u trenutku cijepljenja.
4
3
2
Jabuka.qxd 26.2.2009 12:41 Page 85
140
ABECEDA REZIDBE
^ETVRTE GODINE
U o`ujku odre`ite tri najvi{a izboja iznad tre}ega lista,
po~ev{i od njihove osnove.
Odre`ite izboje na deblu iznad prvoga lista i odr`avajte
ih takvima tijekom cijeloga ljeta pomo}u redovite
rezidbe.
PETE GODINE
U o`ujku ore`ite izboje
na vrhu da biste po~eli
oblikovati kuglu.
Odstranite izboje uzdu`
debla.
Ponovno ore`ite vrhove
izboja u svibnju i poslije
u srpnju ili kolovozu,
zadr`avaju}i uvijek oblik
kugle.
SVAKE GODINE
U o`ujku odre`ite izboje koji su se razvili krajem
toga godi{njeg doba da biste dobili ponovnu ravnote`u
oblika.
Izme|u svibnja i rujna ore`ite vrhove izboja da biste odr`ali
oblik kugle svaki put kada je to potrebno, tj. otprilike svakih ~etiri
do {est tjedana.
Lovor.qxd 26.2.2009 13:39 Page 140
188
ABECEDA REZIDBE
Ono {to treba znati prije prve rezidbe {karama
PRAVILNA REZIDBA
Uvijek re`ite 5 mm iznad dobro
vidljivoga pupa (oka), po
mogu}nosti onoga koji je okrenut
prema vanjskoj strani grma.
Tako }e izboj koji iz njega
izraste popuniti habitus ru`e, a
ne}e zagu{iti njeno sredi{te.
Pazite da napravite blago
kosi rez u suprotnom smjeru od
pupa, tako da ki{a ne curi po njemu.
ODSTRANITE VODOPIJE
Sna`ni izdanci ni~u iz zemlje pokraj
va{e ru`e – to su vodopije. Njihovo je
li{}e manje i svjetlije, a trnje sitnije i
gu{}e. Treba ih odstraniti jer one
iscrpljuju ru`u. Nemaju iste cvjetove
kao cijepljena vrsta. ^esto se radi o
divljoj ru`i.
Kod grmovite ili puzave ru`e odgrnite
zemlju u podno`ju uljeza (vodopije)
sve dok ne otkrijete njegov korijen i
odre`ite ga u ravnini s njim.
Dobar rez Predug rez
(predaleko od pupa)
Prekratak rez
(preblizu pupa)
Ne re`ite ocvale cvjetove na ru`i
s dekorativnim plodovima jer
}ete tako sprije~iti stvaranje tih
plodova.
Ruza.qxd 26.2.2009 14:40 Page 188
228
ABECEDA REZIDBE
Rezidba prilago|ena
svakoj sorti
Ve}ina sorata vinove loze ore-
zuje se kratko iznad drugoga
dobro formiranog pupa. Ipak,
na nekim sortama prvi se rodni
pup nalazi na tre}em ili ~etvr-
tom koljencu (nodiju), po~ev{i
od osnove. Ovdje je, dakle, po-
trebno orezivati na dulje.
Mu{kat i ~apski biser (franc.
Perle de Csaba) orezuju se
iznad tre}ega pupa.
Frankental i sorte s debljim gra-
nama (promjer rozgvi je ve}i)
orezuju se iznad ~etvrtoga
pupa.
Od polovice velja~e do
polovice o`ujka
Odre`ite, ovisno o sorti, rozgve iznad drugoga,
tre}ega ili ~etvrtoga dobro formiranog, dakle
dobro vidljivog pupa, po~ev{i od osnove.
Odstranite rozgvu koja je rodila gro`|em
prethodne jeseni (rodnu gran~icu), odrezav{i je
pri njenoj osnovi. Kad orezujete iznad tre}ega
ili ~etvrtoga pupa, zadr`ite samo pup pri osnovi
koji }e dati novu rozgvu za zamjenu i zadr`ite
pup na vrhu koji }e dati rodnu rozgvu, a
odstranite srednje pupove.
REZIDBA ZA ROD
Jednom kada je vinova loza oblikovana, potrebno je svake godine orezivati rozgve kako biste ih
potaknuli da proizvode gro`|e i kako biste zadr`ali razvoj brajde ili kordonca u `eljenim granicama.
Rodna rozgva
Rozgva za
zamjenu
Rozgva za
zamjenu
Rozgva za
zamjenu
Rodna
rozgva
Rodna
rozgva
Odstranjivanje
pupova
Odstranjivanje
pupova
Vinova loza.qxd 27.2.2009 7:53 Page 228
