58
Informa Informatička pismenost tička pismenost Osnovni pojmovi Osnovni pojmovi Računar Računar Mašina koja izvršava programe Mašina koja izvršava programe Hardver + softver Hardver + softver Hardver Hardver – fizički delovi računara fizički delovi računara Softver Softver – skup programa skup programa Abakus Abakus Abakus Abakus – pomoćno sredstvo u matematici, pomoćno sredstvo u matematici, do 16. veka, studenti na fakultetima uče do 16. veka, studenti na fakultetima uče kako se računa pomoću abakusa kako se računa pomoću abakusa Mehani Mehanički računari 1 čki računari 1 Wilhelm Schickard Wilhelm Schickard (1592 (1592-1635) 1635), 17. vek, nemački naučnik – sabiranje, oduzimanje, množenje i deljenje

Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

  • Upload
    others

  • View
    14

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

InformaInformatička pismenosttička pismenost

Osnovni pojmoviOsnovni pojmovi

RačunarRačunar

•• Mašina koja izvršava programeMašina koja izvršava programe•• Hardver + softverHardver + softver

•• Hardver Hardver –– fizički delovi računarafizički delovi računara•• Softver Softver –– skup programaskup programa

AbakusAbakus

•• AbakusAbakus –– pomoćno sredstvo u matematici, pomoćno sredstvo u matematici, do 16. veka, studenti na fakultetima uče do 16. veka, studenti na fakultetima uče kako se računa pomoću abakusakako se računa pomoću abakusa

MehaniMehanički računari 1čki računari 1

�� Wilhelm Schickard Wilhelm Schickard (1592(1592--1635)1635), 17. vek, nemački naučnik – sabiranje, oduzimanje, množenje i deljenje

Page 2: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

MehaniMehanički računari 2čki računari 2

�� Blaise Pascal Blaise Pascal (1623(1623--1662)1662), 17. vek, francuski naučnik – sabiranje i oduzimanje

MehaniMehanički računari 3čki računari 3

�� Gottfried Leibniz Gottfried Leibniz (1646(1646--1716)1716), 17. vek, nemački naučnik – sabiranje, oduzimanje, množenje, deljenje

MehaniMehanički računari 4čki računari 4--11

�� Charles Babbage Charles Babbage (1791(1791--1871)1871), 19. vek, engleski matematičar – Analitička mašina, programi na bušenim karticama

MehaniMehanički računari 4čki računari 4--22

�� Charles BabbageCharles Babbage – Analitička mašina, sabiranje, oduzimanje, množenje, deljenje, uporeñivanje, kvadratni koren

� Ulazni podaci� Izlazni podaci� “Memorija”� “Procesor”

� Programiranje� Digitalni računar: binarni sistem brojeva

Page 3: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

ElektroElektro--mehanički računari 1mehanički računari 1

�� Konrad Zuse Konrad Zuse (1910(1910--1995)1995), 20. vek, nemački inženjer

� Z1,Z2,Z3 (1938-1941) –prvi potpuno funkcionalni elektro-mehanički računari koji su se mogli programirati, binarni sistem brojeva

� Prvi programski jezik visokog nivoa

ElektroElektro--mmehaniehanički računari 2čki računari 2

�� Howard Aiken Howard Aiken (1900(1900--1973)1973), 20. vek, američki fizičar – IBM, 1944, Mark 1 – početak modernog računarstva

Teorijske osnove 1Teorijske osnove 1

�� Alan Turing Alan Turing (1912(1912--1954)1954), 20. vek, engleski matematičar, informatičar

� Turingova mašina – idealizovan, formalizovan “računar”, problemi koji se mogu rešiti pomoću Turingove mašine su algoritamski rešivi

� Turingov test – test mašinske inteligencije

Teorijske osnove 2Teorijske osnove 2

�� John von Neumann John von Neumann (1903(1903--1954)1954), 20. vek, mañarski matematičar, informatičar –osnovna arhitektura modernih računara

Page 4: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Značajni modeli 1Značajni modeli 1

�� Commodore 64 Commodore 64 -- 19821982

Značajni modeli 2Značajni modeli 2

�� ZX Spectrum ZX Spectrum -- 19821982

Značajni modeli 3Značajni modeli 3

�� Amiga 500 Amiga 500 -- 19851985

Značajni modeli 4Značajni modeli 4

�� Atari ST Atari ST -- 19851985

Page 5: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Značajni modeli 5Značajni modeli 5

�� IBM PC IBM PC -- 19811981

Vrste računaraVrste računara

�� Server Server –– moćan računar moćan računar koji obezbeñuje servise koji obezbeñuje servise drugim računarima drugim računarima ––servira podatke klijentimaservira podatke klijentima

�� Personalni računarPersonalni računar ––računar za kućnu računar za kućnu upotrebu upotrebu –– desktop desktop računarračunar

�� Prenosivi računarPrenosivi računar ––laptop (notebook), laptop (notebook), netbooknetbook

Osnovna pločaOsnovna ploča

�� Osnovna Osnovna (matična) ploča (matična) ploča –– objedinjuje, objedinjuje, spaja elemente spaja elemente računara i računara i omogućava omogućava komunikaciju komunikaciju izmeñu tih izmeñu tih elemenataelemenata

ProcesorProcesor

�� ProcesorProcesor –– “mozak” računara“mozak” računara, i, izvršava programe i zvršava programe i aritmetičke/logičke operacijearitmetičke/logičke operacije

�� CPUCPU�� Central Processing UnitCentral Processing Unit

�� Sastoji se iz dva dela:Sastoji se iz dva dela:

� CU – Control Unit � upravljačka jedinica

� ALU – Arithmetical and Logical Unit� aritmetička i logička jedinica

� Intel, AMD, Motorola, IBM

Page 6: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

MemorijaMemorija�� RAMRAM –– Random Access Memory Random Access Memory –– radna memorija računararadna memorija računara�� -- podaci se mogu i čitati i upisatipodaci se mogu i čitati i upisati�� -- privremeno čuvanje podatakaprivremeno čuvanje podataka�� -- gubi sadržaj kada se računar isključigubi sadržaj kada se računar isključi�� -- što više, to bolješto više, to bolje

�� ROMROM –– Read Only Memory Read Only Memory –– unapred upisan sadržajunapred upisan sadržaj�� -- može se samo čitatimože se samo čitati�� -- ne gubi sadržaj kada se računar isključine gubi sadržaj kada se računar isključi�� -- mala količina sa osnovnim funkcijama/programima računaramala količina sa osnovnim funkcijama/programima računara

�� Kingston, Transcend, GeilKingston, Transcend, Geil, KingMax, KingMax

GrafiGrafička karticačka kartica�� Generiše sliku i šalje na monitorGeneriše sliku i šalje na monitor

�� AGP, PCIAGP, PCI--EE

�� nVidia, ATInVidia, ATI

Zvučna karticaZvučna kartica�� Emituje i snima zvukEmituje i snima zvuk

Mrežna karticaMrežna kartica�� Omogućava komunikaciju izmeñu računara preko Omogućava komunikaciju izmeñu računara preko

računarske mrežeračunarske mreže

Page 7: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Hard diskHard disk�� Ureñaj za skladištenje podataka i programaUreñaj za skladištenje podataka i programa

CD/DVDCD/DVD�� Ureñaj za skladištenje podataka i programa na CD i Ureñaj za skladištenje podataka i programa na CD i

DVD diskovimaDVD diskovima

�� IDE (ATA), SATAIDE (ATA), SATA

Ulazni uređajiUlazni uređaji�� MišMiš�� TastaturaTastatura�� SkenerSkener�� DžojstikDžojstik�� MikrofonMikrofon

Izlazni uređajiIzlazni uređaji�� MonitorMonitor�� ŠtampačŠtampač�� PloterPloter�� ZvučniciZvučnici

Page 8: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

SoftverSoftver�� ProgramProgram je niz naredbi koji računar treba da izvrši je niz naredbi koji računar treba da izvrši

da bismo dobili željeni rezultatda bismo dobili željeni rezultat

�� Sistemski softver Sistemski softver –– operativni sistem: DOS, operativni sistem: DOS, Windows, Linux, Unix, Mac OS/XWindows, Linux, Unix, Mac OS/X

�� Korisnički softver Korisnički softver –– programi namenjeni programi namenjeni korisnicima korisnicima –– tekst editori, programi za crtanje, rad tekst editori, programi za crtanje, rad sa tabelama, internet, multimedija, igre, razvojna sa tabelama, internet, multimedija, igre, razvojna okruženja, emulatori, antivirusni programiokruženja, emulatori, antivirusni programi

�� VirusiVirusi –– zlonamerni programizlonamerni programi

Operativni sistemOperativni sistem�� Izvršava se pre korisničkih programaIzvršava se pre korisničkih programa

�� Upravlja resursima računaraUpravlja resursima računara –– memorija, procesor, ulazni i memorija, procesor, ulazni i izlazni ureñajiizlazni ureñaji

�� Omogućava izvršavanja korisničkih programaOmogućava izvršavanja korisničkih programa

�� Olakšava korišćenje hardveraOlakšava korišćenje hardvera od strane korisničkih programa od strane korisničkih programa tako što obezbeñuje viši nivo apstrakcijetako što obezbeñuje viši nivo apstrakcije

�� KernelKernel –– jezgro operativnog sistema, obavlja najosnovnije zadatkejezgro operativnog sistema, obavlja najosnovnije zadatke

�� Sistemski poziviSistemski pozivi –– korisnički programi koriste usluge/funkcije OSkorisnički programi koriste usluge/funkcije OS--a a pomoću sistemskih pozivapomoću sistemskih poziva

�� APIAPI –– Application Programming Interface Application Programming Interface –– skup sistemskih pozivaskup sistemskih poziva

Merenje memorije 1Merenje memorije 1

�� BitBit –– jedna binarna cifra, može imati dve vrednosti: 0 ili 1jedna binarna cifra, može imati dve vrednosti: 0 ili 1

�� -- oznaka: oznaka: bb

�� BajtBajt –– najmanja jedinica informacije koja se može adresirati, najmanja jedinica informacije koja se može adresirati,

sastoji se od 8 bitasastoji se od 8 bita

�� -- oznaka: oznaka: BB

�� Binarni sistem brojeva Binarni sistem brojeva –– dozvoljene su samo dve cifre: 0 i 1dozvoljene su samo dve cifre: 0 i 1

Merenje memorije 2Merenje memorije 2

Kilobajt Kilobajt = 1024 B= 1024 B

MegabajtMegabajt = 1024 KB= 1024 KB

Gigabajt = 1024 MBGigabajt = 1024 MB

Terabajt = 1024 GBTerabajt = 1024 GB

Page 9: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

InformaInformatička pismenosttička pismenost

Upotreba raUpotreba računara i rad sa čunara i rad sa datotekamadatotekama

Desktop Desktop –– radna površina radna površina -- 11

Desktop Desktop –– radna površina radna površina -- 22

�� IkonaIkona – vizuelna, grafička predstava fajlova, foldera i prečica

�� Start meni Start meni – sadrži instalirane programe, prečicu ka dokumentima i kontrolnom panelu, ka često korišćenim programima, stavke za pomoć, polje za traženje, dugme zaisključivanje računara

�� Taskbar Taskbar – svaki otvoren prozor ima jedno dugme na taskbaru

�� Gadgets Gadgets – mali programi zalepljeni na radnu pvršinu

�� Notification area Notification area – na desnoj strani taskbara, sadrži sat i datum, ikone pomoćnih programa koji se izvršavaju u pozadini, pristup nekim podešavanjima, prikazuje razna obaveštenja vezana za računar

Osnove korišćenja mišaOsnove korišćenja miša

�� Levo dugmeLevo dugme– Jedan klik Jedan klik - izbor ikone, fajla, stavke menija, otvaranje menija, praćenje linka, pokretanje ili izbor programa sa taskbar-a- Dupli klik Dupli klik – pokretanje programa, otvaranje dokumenta- Držimo pritisnuto Držimo pritisnuto – markiranje, premeštanje, kopiranje

�� Desno dugme Desno dugme – otvara kontekstni meni, tj. pomoćni meni čiji sadržaj zavisi od radnog okruženja (u kom programu se nalazimo)

Page 10: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Start meni Start meni -- 11

�� Leva stranaLeva strana� spisak najčešće korišćenih programa�� All programsAll programs meni sa instaliranim

programima�� Search box Search box (polje za traženje)

�� Desna strana Desna strana – prečice ka� Privatnom folderu� Dokumentima� Slikama� Muzici� Kontrolnom panelu (Control panelControl panel) –

programi za podešavanje računara� Dugme za isključivanje računara (Shut Shut

downdown)

Start meni Start meni -- 22

�� Često korišćeni programiČesto korišćeni programi� Spisak najčešće korišćenih programa

koji se neprestano ažurira kako otvaramo programe – što češće koristimo neki program, sve više će se pomerati prema gore u listi.

� Programe koje redovno koristimo možemo zakačiti na start meni iznad spiska često korišćenih programa biranjem stavke “Pin to Start MenuPin to Start Menu” iz kontekstnog menija

� Možemo i izbrisati programe sa liste biranjem stavke “Remove from this listRemove from this list” odnosno sa “Unpin from Start MenuUnpin from Start Menu”.

Start meni Start meni -- 33

�� Često otvarane datotekeČesto otvarane datoteke� Spisak najčešće korišćenih programa na desnoj strani start menija

sadrži i spisak najčešće otvaranih datoteka pojedinih programa

� Fajlove koje redovno koristimo možemo zakačiti iznad spiska često otvaranih fajlova biranjem stavke “Pin to Start MenuPin to Start Menu” iz kontekstnog menija ili pomoću ikone na desnoj strani imena fajla

� Datoteke možemo i brisati sa liste biranjem stavke “Remove from this Remove from this listlist” odnosno sa “Unpin from Start MenuUnpin from Start Menu” ili pomoću ikone na desnoj strani imena fajla

Start meni Start meni -- 44

�� Traženje programa i Traženje programa i datotekadatoteka� Pomoću polja “Search programs Search programs

and filesand files” možemo potražiti programe i datoteke

� Rezultat pretrage se prikazuje unutar start menija

Page 11: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Isključivanje računaraIsključivanje računara

�� Shut down Shut down – isključivanje�� Switch UserSwitch User – promena korisnika�� Log off Log off – odjava sa sistema�� LockLock – zaključavanje računara, nećemo se odjaviti, ali ga trenutno

ne koristimo�� Restart Restart – restartovanje/ponovno pokretanje�� SleepSleep – stanje pripravnosti, stanje niske potrošnje energije, ali

računar neće biti isključen�� HibernateHibernate – hibernacija: radno okruženje se sačuva na disku pre

isključenja računara, tako da kada ga sledeći put uključimo možemo nastaviti rad tu gde smo stali

Osnovne informacije o sistemuOsnovne informacije o sistemu

�� Computer Computer --> Properties> Properties

�� Windows edition Windows edition – verzija operativnog sistema

�� SystemSystem – osnovne informacije o računaru:�� ProcessorProcessor – procesor�� Installed memory Installed memory – količina

radne memorije�� System type System type – tip operativnog

sistema

Datum i vremeDatum i vreme

�� Datum i vreme menjamo na sledeći način:Datum i vreme menjamo na sledeći način:

� Kliknemo na datum i vreme na desnom delu taskbar-a� Klinemo na stavku “Change date and time settingsChange date and time settings”� Klinemo na dugme “Change date and timeChange date and time”� Vremensku zonu možemo promeniti klikom na dugme “Change Change

time zonetime zone”.

Personalizacija okruženjaPersonalizacija okruženja

�� Desktop Desktop --> P> Personalizeersonalize�� ThemeTheme – unapred pripremljene teme koje

menjaju sliku pozadine (WallpaperWallpaper), boje prozora

�� Desktop Background Desktop Background – promena pozadinske slike

�� Window Color Window Color – boja prozora�� SoundsSounds – zvučni efekti�� Screen Saver Screen Saver – čuvar ekrana

Page 12: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Promena rezolucije ekranaPromena rezolucije ekrana

�� Desktop Desktop --> > Screen resolutionScreen resolution

�� DisplayDisplay – biramo monitor (ili drugi ureñaj prikazivanja), ako imamo više monitora

�� Resolution Resolution – biramo rezoluciju

�� Orientation Orientation – orijentacija prikaza

Jezik tastatureJezik tastature

�� PromenaPromena�� Language BarLanguage Bar ili

� levi Alt + ShiftAlt + Shift

�� Dodavanje i brisanje jezika Dodavanje i brisanje jezika �� Control Panel Control Panel --> Change keyboards or > Change keyboards or

other input methods other input methods --> Change > Change keyboardskeyboards...... ili

� desni klik na ikonu jezika na taskbaru i biramo Settings...Settings...

�� VaVažno: žno: jezik tastature se menja jezik tastature se menja na nivou pojedinačnih programa na nivou pojedinačnih programa a ne na nivou celog sistemaa ne na nivou celog sistema

IkoneIkone

�� SelektovanjeSelektovanje – levi klik, držimo CtrlCtrl pritisnuto ako želimo selektovati više od jedne ikone, crtamo oblast markiranja držeći levi taster miša pritisnuto

�� PomeranjePomeranje – držimo levo dugme pritisnuto i pomeramo

�� Pravljenje prečice na desktopu Pravljenje prečice na desktopu – desni klik -> Send To Send To --> Desktop> Desktop

�� Ikone koje predstavljaju preIkone koje predstavljaju prečice čice u donjem levom uglu sadrže jednu malu strelicustrelicu, a često iza naziva piše i ShortcutShortcut.

�� Brisanjem prečice Brisanjem prečice originalni fajl odn. folder se ne briše

Na slici vidimo (sa leve ka desno) ikonu- foldera, - prečice ka folderu,- programa (fajla),- prečice ka programu

Prozori Prozori -- standardnistandardni

Page 13: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Prozori Prozori –– novi izglednovi izgled ProzoriProzori

�� Linija naslovaLinija naslova – ime programa i ime učitanog dokumenta

�� Linija menija Linija menija – glavni meni programa, stavke otvaraju padajuće menije sa komandama programa. Neke standardne stavke glavnog menija: File, Edit, View, Help

�� Linija alata Linija alata – ikone koje predstavljaju prečice ka najčešće korišćenim elementima (komandama) programa, alati su najčešće prečice ka odgovarajućim stavkama menija programa

�� Radna površina Radna površina – deo prozora koji prikazuje dokument koji je otvoren u programu

�� Linija statusa Linija statusa – informacije o dokumentu odn. o stanju programa

Rad sa prozorima Rad sa prozorima -- 11

�� PomeranjePomeranje – pomoću naslovne linije i levog tastera miša

�� Promena veličine Promena veličine – pomoću levog tastera miša postavljenog na ivice prozora ili na uglove – oblik pokazivača miša prikazuje moguće pravce menjanja veličine– pomoću 2 dugmića na desnoj strani linije naslova:

– minimiziranje– maksimiziranje

– dvostruki klik na naslovnu liniju

�� Zatvaranje prozora Zatvaranje prozora – pomoću poslednje ikone na desnoj strani linije naslova– pomoću tastature: : Alt+F4Alt+F4

Rad sa prozorima Rad sa prozorima -- 22

�� MinimiziranjeMinimiziranje – svih prozora istovremeno- ShowShow DesktopDesktop ikona na desnom kraju taskbara, pored datuma i vremena- desni klik na Taskbar -> Show the Show the DesktopDesktop- prečica na tastaturi: Windows + DWindows + D

�� UređivanjeUređivanje – desni klik na taskbar:- Cascade Windows Cascade Windows – jedan preko drugog, vidimo liniju naslova svakog prozora- Show windows stackedShow windows stacked – horizontalno- Show windows side by sideShow windows side by side - vertikalno

Page 14: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Rad sa prozorima Rad sa prozorima -- 33

�� Automatsko poravnanje Automatsko poravnanje – blizu leve, desne i gornje ivice ekrana windows će automatski poravnati prozore

�� Izbor prozoraIzbor prozora

� - Alt + Tab Alt + Tab – prikazuje traku sa prozorima na sredini ekrana, prozor možemo birati i mišem, na ekranu vidimo prozor iznad čije slike postavimo miš na traci (AltAlt držimo pritisnuto)

� - Windows + TabWindows + Tab – otvara 3D listu prozora, po listi se krećemo pomoću miša, možemo i da kliknemo na sliku prozora koji želimo izabrati (WindowsWindows držimo pritisnuto)

TaskbarTaskbar -- 11

� Svaki otvoren prozor ima ikonu na taskbaru

� Ikone programa istog tipa se podrazumevano prikazuju grupisano

� Ako postavimo miš na ikonu otvorenog prozora, iznad taskbara pojavljuju se minijaturne slike prozora programa

� Klikom na sliku prozora aktivizira se odgovarajući program

� Ako samo postavimo miš na prozor i malo sačekamo, na ekranu će se pojaviti sadržaj odgovarajućeg prozora u punoj veličini

� Prozore možemo i zatvoriti pomoću minijaturnih slika

TaskbarTaskbar -- 22

� Pomoću stavke “Pin to TaskbarPin to Taskbar” možemo zalepiti programe na taskbar

� Klikom na zalepljenu ikonu pokrećemo dati program

� Ako je program već pokrenut, klikom na ikonu na taskbaru prozor datog programa postaje aktivan

� Ako želimo pokrenuti još jednu instancu (još jedan primerak) istog programa pomoću ikone na taskbaru treba da držimo ShiftShift pritisnuto kada kliknemo

� Pomoću levog tastera miša možemo i pomerati ikone na taskbaru i promeniti njihova mesta

TaskbarTaskbar -- 33

� Zalepljenu ikonu sa taskbara možemo izbrisati pomoću stavke “Unpin this program from taskbarUnpin this program from taskbar”

� Kontetkstni meni ikona sadrži i dodatne opcije:

�� Close all windowsClose all windows – zatvara svaki pokrenut primerak datog programa

�� Ime programa Ime programa – pokreće još jednu instancu programa

�� Listu najčešće otvaranih datotekaListu najčešće otvaranih datoteka

�� Listu zalepljenih datotekaListu zalepljenih datoteka

Page 15: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Windows Task ManagerWindows Task Manager�� Ctrl + Alt + Delete Ctrl + Alt + Delete ili iz kontekstnog

menijamenijaTaskbaraTaskbara biramo Start Task ManagerStart Task Manager

�� Prikazuje:Prikazuje:� Programe (ApplicationsApplications) – pokrenuti programi koji

imaju ikonu na taskbaru

� Procese(ProcessesProcesses) – programi koji se izvršavaju u pozadini, nemaju svoj prozor i/ili nemaju ikonu na taskbaru

� Servize (ServicesServices) – pomoćni programi operativnog sistema, izvršavaju se u pozadini, nemaju prozore

� Performanse sistema (PerformancePerformance) – opterećenost procesora, iskorišćenost radne memorije

� Protok podataka preko mreže (NetworkingNetworking)

� Prijavljene korisnike (UsersUsers)

�� Možemo:Možemo:� Zatvoriti programe (EndEnd TaskTask)

� Aktivirati prozor programa (SwitchSwitch ToTo)

� Ureñivati otvorene prozore (iz menija WindowsWindows)

Fajlovi i folderiFajlovi i folderi

�� FajlFajl – niz bajtova, omogućava čuvanje podataka i programa na disku, na osnovu sadržaja možemo ih podeliti u dve grupe:- fajlovi koji sadrže podatke (dokumenti, slike, muzika itd.)- fajlovi koji sadrže programe

�� FolderiFolderi mogu da sadrže fajlove i podfoldere

�� ImenovanjeImenovanje – pravila zavise od operativnog sistema, u slučaju Windows 7 sistema:- opšti oblik: ImeFajla.Tip- tip ili ekstenzija opisuje vrstu fajla- ne pravi se razlika izmeñu malih i velikih slova- nedozvoljeni znaci: / \ : * ? " < > |

Vrste fajlovaVrste fajlova

�� ProgramiProgrami – exe, com�� Slike Slike – bmp, jpg, gif, png, tiff, jpeg�� Zvučni zapisi Zvučni zapisi – wav, mp3, ogg, wma�� Video zapisi Video zapisi – avi, mov, wmv�� DokumentiDokumenti – txt, rtf, doc, docx, pdf�� ExcelExcel – xls, xlsx, csv�� PrezentacijePrezentacije – ppt, pptx, pps, ppsx�� Internet stranice Internet stranice – htm, html�� Kompresovani fajlovi Kompresovani fajlovi – rar, zip, 7z, arj

Tip fajla odreñuje kojim programom je taj fajl moguće otvoriti.

Fajl sistemFajl sistem

�� UređajiUređaji – svaki ureñaj koji je prikačen na računar i koristi se za čuvanje podataka, mora biti na jedinstven način imenovan, označen. Operativni sistem podrazumevano dodeljuje po jedno slovo engleske abecede ureñajima na sledeći način:- A, B – disketni ureñaji- C, D – hard diskovi ili particije- E, F – CD i DVD ureñaji- G,... – USB diskovi, ostali ureñaji

�� Putanje (path) Putanje (path) – put do nekog fajla: ureñaj, niz foldera i na kraju ime fajla:c:\Temp\Test\Podaci.pdf

�� RootRoot – koren puta: c:\

Page 16: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Upravljanje fajlovima i Upravljanje fajlovima i

folderimafolderima�� UpravljanjeUpravljanje – kreiranje, brisanje, promena naziva, kopiranje,

premeštanje, traženje, pregled osobina

�� Fajl menedžeri Fajl menedžeri – programi za upravljanje fajlovima i folderima:- Windows Explorer- Total Commander

�� Windows Explorer Windows Explorer – otvaranje programa:- ComputerComputer (Start meni ili ikona na desktopu)- Start Start --> All Programs > All Programs --> Accessories > Accessories --> Windows Exploere> Windows Exploere- Computer Computer --> > Open Open (Start meni ili ikona na desktopu)- Windows + EWindows + E- Windows Explorer Windows Explorer ikona na taskbaru

Windows Explorer Windows Explorer -- 11

Windows Explorer Windows Explorer -- 22

�� Levi panelLevi panel – spisak ureñaja i foldera- klikom na ime ureñaja/foldera desni panel se puni sadržajem tog ureñaja/foldera- dvoklikom na ime ureñaja/foldera desni panel se puni sadržajem tog ureñaja/foldera a levi otvara/zatvara prikazivanje podfoldera- klikom na (prazna strelica koja pokazuje desno) ispred ureñaja/foldera otvaramo spisak podfoldera- klikom na (ispunjena strelica koja pokazuje dole i desno) zatvaramo spisak podfoldera- desni klik -> PropertiesProperties otvara dijalog sa osobinama ureñaja/foldera

�� Desni panelDesni panel – sadržaj izabranog ureñaja/foldera, koristi se za rad sa fajlovima i folderima: kreiranje podfoldera, fajlova, promena naziva, brisanje, kopiranje, premeštanje

PoglediPogledi

�� PoglediPogledi – sadržaj desnog panela može biti prikazan na više načina:- Extra Large IconsExtra Large Icons – najveće ikone- Large Icons Large Icons – velike ikone- Medium Icons Medium Icons – ikone srednje veličine- Small Icons Small Icons – male ikone- List List – spisak imena fajlova- DetailsDetails – detaljne informacije o fajlovima- TilesTiles – ikone sa osnovnim informacijama- ContentContent – sadržaj i najvažnije informacije

�� Izbor Izbor – desni klik na praznu pozadinu -> ViewView– pomoću ViewView ikone meñu alatima– pomoću ViewView menija (treba pritisnuti AltAlt da se pojavi meni)- pomoću točkića točkića na mišu uz pritusnut CtrlCtrl dugme na tastaturi

Page 17: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Sortiranje i grupisanjeSortiranje i grupisanje

�� SortiranjeSortiranje – sadržaj desnog panela možemo soritirati biranjem stavke SortSort iz kontekstnog menija:- NameName– na osnovu naziva- DateDate modifiedmodified – na osnovu datuma izmene- TypeType – na osnovu tipa- SizeSize – na osnovu veličine- AscendingAscending – u rastućem redosledu- DescendingDescending – u opadajućem redosled- MoreMore... – možemo izabrati osobine na osnovu kojih ćemo moći sortirati

�� Grupisanje Grupisanje – pod stavkom GroupGroup byby imamo na raspolaganju sve opcije koje su dostupne kod sortiranja. Ako želimo isključiti grupisanje fajlova i foldera, treba da biramo opciju (None)(None).

Kretanje po folderimaKretanje po folderima

�� Pomoću:Pomoću:

�� Navigacionog panelaNavigacionog panela

� Dugmića Back Back i ForwardForward

�� Spiska posećenih folderaSpiska posećenih foldera

�� Polja adresePolja adrese

Traženje fajlova i folderaTraženje fajlova i foldera

� Otvorimo folder ili ureñaj unutar koga želimo tražiti neku datoteku ili folder

� Upišemo u polje za traženje polje za traženje ključnu reč i pritisnemo EnterEnter

�� Džoker znaci: Džoker znaci: ** – proizvoljan niz znakova?? – jedan znak

� Primer: primerprimer, rimrim, rim*rim*, *rim**rim*, ?rim*?rim*

Rad sa fajlovima i folderima Rad sa fajlovima i folderima -- 11

�� SelektovanjeSelektovanje – možemo selektovati:- pojedinačne fajlovepojedinačne fajlove – levim klikom na ime fajla- grupu susednih fajlova grupu susednih fajlova – levi klik na prvi fajl, i ShiftShift + levi klik na poslednji, ili crtanjem pravougaonika- grupu nesusednih fajlova grupu nesusednih fajlova – levi klik na prvi fajl pa CtrlCtrl + levi klik na ostale fajlove- sve fajlovesve fajlove – Edit Edit --> Select All > Select All ili Ctrl+ACtrl+A

�� Osobine Osobine – desni klik na selekciju i PropertiesProperties

�� Promena naziva Promena naziva – desni klik i RenameRename ili F2F2 ili levi klik da bismo izabrali fajl, pa malo čekamo i još jednom levi klik

�� BrisanjeBrisanje – desni klik i DeleteDelete ili DeleteDelete na tastaturi

Page 18: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Rad sa fajlovima i folderima Rad sa fajlovima i folderima -- 22

�� Pražnjenje korpe Pražnjenje korpe – desni klik na Recycle Bin i biramo Empty Recycle Bin

�� Vraćanje izbrisanih fajlovaVraćanje izbrisanih fajlova – otvorimo Recycle Bin, selektujemo fajl i iz kontekstnog menija biramo Restore

�� KopiranjeKopiranje – desni klik na selekciju i Copy ili Ctrl+C

�� UmetanjeUmetanje – desni klik na praznu pozadinu i Paste ili Ctrl+V

�� PremeštanjePremeštanje – desni klik na selekciju i Cut ili Ctrl+X

Kompresovanje i Kompresovanje i

dekompresovanjedekompresovanje�� KompresovanjeKompresovanje –

selektujemo fajlove i foldere i iz kontekstnog menija biramo 7zip -> Add to archive...

�� Dekompresovanje Dekompresovanje –desni klik na arhivu i iz kontekstnog menija biramo 7zip -> Extract files...

Snimanje ekranaSnimanje ekrana

�� PrtScrPrtScr – pravi snimak celog ekrana

�� Alt + PrtScrAlt + PrtScr – pravi snimak samog aktivnog prozora

Snimci ekrana se čuvaju unutar privremene memorije koju zovemo ClipboardClipboard i koju operativni sistem koristi kao

pomoćno sredstvo kada kopiramo ili premeštamo fajlove, foldere ili delove dokumenata, slika itd sa CopyCopy, CutCut i

PastePaste.

Sliku možemo ubaciti u programe za obradu slika, kao što je na primer PaintPaint, sa Ctrl+VCtrl+V ili EditEdit --> Paste> Paste.

Page 19: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

InformaInformatička pismenosttička pismenost

Informacije i komunikacijaInformacije i komunikacija

Informacione mrežeInformacione mreže•• Računarska mrežaRačunarska mreža

Sistem međusobno povezanih računara.

•• LAN (Local Area Network)LAN (Local Area Network)Lokalna računarska mreža. Pokriva relativno mali prostor.KancelarijKancelarijaa, učionic, učionica,a, zgradzgradaa..

•• WAN (Wide Area Network) WAN (Wide Area Network) Regionalna računarska mreža.Pokriva šire područje.Grad, regioGrad, regionn, držav, državaa. . WAN predstavlja mrežu LAN-ova.

KlijentKlijentKlijent je računarski sistem koji koristi servis drugog Klijent je računarski sistem koji koristi servis drugog

računara (servera) preko mrežeračunara (servera) preko mreže..

Čitači Weba Čitači Weba – Web (internet) browserPregled web stranica.Internet Explorer, Firefox, Opera, Safari, Google ChromeInternet Explorer, Firefox, Opera, Safari, Google Chrome

Klijenti elektronske pošte Klijenti elektronske pošte – Email clientRazmena i čitanje elektronske pošte. Outlook, Windows Mail, Outlook Express, Incredimail, Outlook, Windows Mail, Outlook Express, Incredimail, ThunderbirdThunderbird

Klijenti za razmenu trenutnih poruka Klijenti za razmenu trenutnih poruka – Instant Messaging (IM), ChatKomunikacija u realnom vremenu pomoću pisanog teksta, govora ili video snimke.Skype, Google Talk, Windows Live MessengerSkype, Google Talk, Windows Live Messenger

ServerServerServer je računarski sistem koji pruža usluge drugim Server je računarski sistem koji pruža usluge drugim

računarskim sistemima računarskim sistemima –– klijentima. klijentima.

Komunikacija između servera i klijenata odvija se preko računarske mreže.

� Specijalizovan hardver visokih performansi.

� Specijalizovan operativni sistem (LinuxLinux, SolarisSolaris, BSDBSD, UnixUnix, WindowsWindowsServerServer).

� Nije potreban razvijen grafički korisnički interfejs (GUIGUI – GraphicalGraphical UserUserInterfaceInterface).

�Mogućnost menjanja konfiguracije hardvera i softvera bez zaustavljanjasistema.

� Brzina, bezbednost i pouzdanost.

� Neprestan rad.

Page 20: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

NameName

DatabaseDatabase

FileFile

GameGame

ChatChat

MailMail

WebWeb

Primeri serveraPrimeri servera

Isporučuje Web stranice.

Prenos elektronske pošte sa jednog na drugiračunar.

Slanje i primanje trenutnih poruka.

Igranje igara preko računarskih mreža.

Pristup deljenim datotekama.

Pristup bazama podataka.

Pretvara adrese zapisane u obliku koji je razumljivza čoveka u oblik koji se koristi od strane računara.

Klijent/server modelKlijent/server model

Intranet, Extranet, InternetIntranet, Extranet, Internet•• Intranet Intranet

� Privatna, zatvorena računarska mreža ograničena na jednu organizaciju.� Koristi Internet protokole (TCP/IP) za podelu informacija. � Može ali ne mora imati pristup Internetu. � Intranet možemo posmatrati kao manju, privatnu verziju Interneta.

•• ExtranetExtranet� Računarska mreža ograničena na jednu organizaciju kojoj je uz ograničenja

moguće pristupiti i spolja.

•• InternetInternet� Globalna mreža računara i računarskih mreža.

•• World Wide Web (WWW, Web)World Wide Web (WWW, Web)� Sistem međusobno povezanih hipertekst (hypertext) dokumenata kojima

pristupamo preko Interneta. � World Wide Web nije isto što i Internet, Web je samo jedna od mnogih usluga

koje Internet obezbeđuje.

•• HypertextHypertext� Dokument koji sadrži veze (linkovelinkove, hiperlinkovehiperlinkove – hyperlinkshyperlinks) ka drugim

dokumentima.

Internet osnovni pojmovi Internet osnovni pojmovi -- 11

•• HTML HTML –– HyperText Markup LanguageHyperText Markup Language� Jezik koji se koristi za pravljenje Web stranica.

•• Web page Web page � Web dokument (hipertekst) koji se sastoji iz jedne HTML datoteke i po

potrebi nekoliko dodatnih datoteka koje sadrže slike, zvukove i druge elemente dokumenta.

� Predstavlja jednu Web stranicu.

•• Web siteWeb site� Kolekcija srodnih Web stranica, međusobno povezanih pomoću

hiperlinka.� Web prezentacija.

•• Home pageHome page� Početna stranica Web prezentacije.

•• Web serverWeb server� Server koji obezbeđuje pristup Web stranicama, servira Web stranice.

Page 21: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Internet osnovni pojmovi Internet osnovni pojmovi -- 22

•• IP adresaIP adresa� Brojčana oznaka koja jednoznačno identifikuje svaki uređaj/računar

unutar mreže koja za komunikaciju koristi IP protokol (Internet Protocol)� Sastoji se od 4 grupe brojeva koje su međusobno odvojene tačkom, npr.

74.125.39.10574.125.39.105

•• Domain nameDomain name� Naziv domena je oznaka koja zamenjuje IP adresu, npr.

www.google.comwww.google.com

•• Name server Name server � Pretvara naziv domena u IP adresu.

•• URL URL –– Uniform Resource LocatorUniform Resource Locator� Jedinstvena adresa resursa� Koristi se za lociranje, jednoznačnu identifikaciju resursa na Internetu.� Npr.

http://www.ff.uns.ac.rs/studije/studije_osnovne.htmlhttp://www.ff.uns.ac.rs/studije/studije_osnovne.htmlhttp://www.ff.uns.ac.rs/Lines/headleft.jpghttp://www.ff.uns.ac.rs/Lines/headleft.jpg

URL elementi URL elementi –– Web adresaWeb adresa•• httphttp://://

�� Hypertext Transfer ProtocolHypertext Transfer Protocol� Protokol (pravila komuniciranja između računara) za prenos Web

stranica od Web servera do Web čitača.

•• www.ff.uns.ac.rs www.ff.uns.ac.rs � Naziv domena.� Domeni:

rsrs – domen najvišeg (prvog) nivoaacac – domen drugog nivoaunsuns – domen trećeg nivoaff ff – domen četvrtog nivoawwwwww – domen najnižeg nivoa, označava da želimo pristupiti

web stranici, tj. da želimo koristiti usluge web servera

•• /studije/studije_osnovne.html/studije/studije_osnovne.html� Put do resursa:

studijestudije – ime folderastudije_osnovne.htmlstudije_osnovne.html – ime fajla

RS

ACUNS

FF

.mil.mil

.net.net

.org.org

.gov.gov

.edu.edu

.com.com

Domeni najvišeg nivoaDomeni najvišeg nivoa

Komercijalne stranice, firme. Opšti domen.

Edukativne ustanove, pre svega Američki univerziteti.

Organizacije vlade SAD. Rezervisan domen.

Neprofitne organizacije. Opšti domen.

Organizacije koje se bave računarskim mrežama, internet provajderi. Opšti domen.

Stranice Američke vojske. Rezervisan domen.

.rs.rs .co.rs.co.rs .org.rs.org.rs .edu.rs.edu.rs .in.rs.in.rs

Internet ExplorerInternet Explorer

Page 22: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Kretanje po stranicama Kretanje po stranicama -- 11• Otvoriti sledeće stranice, svaku unutar iste kartice:

www.google.comwww.google.comwww.freewebs.com/infozadwww.freewebs.com/infozadwww.itsvet.comwww.itsvet.comwww.ff.uns.ac.rswww.ff.uns.ac.rs

• Otvoriti stranicu OdseciOdseci, a zatim svaki student stranicu svog odseka.

• Vratiti se tri koraka unazad pomoću BackBack (Alt+strelica levoAlt+strelica levo), ići napred jedan korak sa ForwardForward (Alt+strelica desnoAlt+strelica desno)

• Pomoću strelice na desnoj strani ForwardForward dugmića otvoriti spisak nedavno posećenih stranica (Recent PagesRecent Pages)

Kretanje po stranicama Kretanje po stranicama -- 22•• StopStop – zaustavlja učitavanje stranice (EscEsc)

•• RefreshRefresh – ponovno učitavanje, ažuriranje sadržaja (F5F5)

•• HomeHome – učitava početnu stranicu (Alt+MAlt+M)

•• New Tab New Tab – otvara novu karticu (Ctrl+TCtrl+T)

• Ako postavimo miš na link, menja oblik u šaku sa ispruženim kažiprstom a adresa se ispisuje unutar statusne linije.

• Link pratimo jednim klikom levog tastera miša.

• Ako ga želimo otvoriti unutar nove kartice, držimo CtrlCtrl pritisnuto.

• Link možemo otvoriti i pomoću priručnog menija koji se prikazuje desnim klikom na link.

Ponovna poseta stranicePonovna poseta stranice•• Address Address bar bar – sadrži spisak već posećenih stranica, ta

lista se filtrira kada počnemo pisati adresu stranice koju želimo posetiti.

•• HistoryHistory – spisak web sajtova i stranica posećenih u poslednjih 2020 dana

- svaki sajt predstavlja jednu stavku ispod koje se nalazi spisak posećenih stranica u okviru tog sajta

- spisak se može sortirati po datumu, po nazivu sajtova, po broju posete, po redosledu posete istog dana a može se i pretraživati

- broj dana za koje se pamti istorija može se promeniti pomoći dijaloga Tools Tools --> Internet Options> Internet Options, tu možemo i brisati istoriju

Dodatne mogućnostiDodatne mogućnosti•• Prikazivanje menija:Prikazivanje menija: Tools Tools --> Toolbars > Toolbars --> Menu Bar > Menu Bar ili AltAlt

•• Prikaz na celom ektranuPrikaz na celom ektranu:: View View --> Full Screen > Full Screen ili F11F11

•• Otvaranje novog prozoraOtvaranje novog prozora:: File File --> New > New --> Windows > Windows ili Ctrl+NCtrl+N

•• Traženje unutar stranice: Traženje unutar stranice: Edit Edit --> Find > Find ili Ctrl+FCtrl+F

• Pronađeni izrazi se obeležavaju na stranici ako je Highlight All Highlight All MatchesMatches ikona uključena.

•• NextNext – sledeća pojava, PreviousPrevious – prethodna pojava.

•• Match Whole Word Only Match Whole Word Only – nalazi samo samostalne reči

•• Match Case Match Case – pravi razliku između malih i velikih slova.

Page 23: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Kopiranje teksta sa Web Kopiranje teksta sa Web stranicestranice

• Otvoriti Internet stranicu Filozofskog Fakulteta (www.ff.uns.ac.rswww.ff.uns.ac.rs).

• Markirati 2-3 pasusa koji sadrže formatiran tekst i linkove.

• Označen tekst kopiramo biranjem stavke CopyCopy iz priručnog menija koji se otvara desnim klikom na markiranu oblast (ili Ctr+CCtr+C)

• Otvoriti Microsoft Word 2007 Microsoft Word 2007 i ubaciti tekst sa Paste (Ctrl+VCtrl+V).

• Tekst koji smo kopirali će biti formatiran na isti način kao i na Web stranici. Kopiraju se i linkovi.

• Ako želimo kopirati samo tekst a ne i formatiranje, imamo dve mogućnosti:

• Biramo Paste Special Paste Special i opciju Unformatted TextUnformatted Text

• Ili opciju Keep Text Only Keep Text Only ili Match Destination Match Destination FormattingFormatting iz menija koji se otvara klikom na pomoćnu ikonu Paste Options Paste Options koja se pojavljuje nakon što smo tekst umetnuli u dokument.

Kopiranje slike i linka sa Web Kopiranje slike i linka sa Web stranicestranice

• Otvoriti Internet stranicu (www.www.itsvet.comitsvet.com).

• Sliku sa Web stranice kopiramo isto kao i tekst: biranjem stavke CopyCopy iz priručnog menija.

• Kopirati jednu sliku sa navedene stranice i umetnuti u Word dokument.

• Sliku možemo sačuvati u obliku datoteke biranjem stavke Save Picture As... Save Picture As... Iz priručnog menija.

• Sačuvati jednu sliku u radni folder.

• Hiperlink kopiramo biranjem stavke Copy Shortcut Copy Shortcut iz priručnog menija koji se otvara desnim klikom na izabran link.

• Kopirati jedan link u Word dokument.

• Otvoriti stranicu www.freewebs.com/infozadwww.freewebs.com/infozad i kopirati u Word dokument adresu elektronske pošte sa stranice Kontakt.

Preuzimanje datoteke sa Web Preuzimanje datoteke sa Web stranicestranice

• Otvoriti Internet stranicu predmeta(www.www.freewebs.com/infozadfreewebs.com/infozad).

• Na stranici Informatika 1Informatika 1 naći stavku Informacije i komunikacijaInformacije i komunikacija.

• Datoteku možemo sačuvati biranjem stavke Save Target As... Save Target As... iz priručnog menija koji se otvara desnim klikom na link.

• Sačuvati prezentaciju u radni folder.

• Raspakovati arhivu i otvaranjem PDF dokumenta uveriti se u uspešnost sačuvanja datoteke.

ČČuvanje Web stranice uvanje Web stranice -- 11

• Otvoriti sledeću Internet stranicu:www.www.freewarefiles.comfreewarefiles.com.

• Web stranicu možemo sačuvati biranjem stavke Save As...Save As... iz menija PagePage ili FileFile(postaje vidljiv tek kad se pritisne Alt).

• Način sačuvanja stranice određuje opcija Save as type Save as type dijaloga Save WebpageSave Webpage.

• Imamo sledeće mogućnosti:

•• Web Page complete (*.htm, *.html) Web Page complete (*.htm, *.html) – HTMLHTMLdokument koji predstavlja stranicu biće sačuvan unutar jedne htm datotekehtm datoteke, dodatni fajlovi dodatni fajlovi koji idu uz Web stranicu (npr. slike) čuvaju se u posebnom folderu u posebnom folderu koji će se zvati isto kao i htm datoteka uz dodatak _files_files

Page 24: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

ČČuvanje Web stranice uvanje Web stranice -- 22

•• Web Web Archive, single fileArchive, single file(*.(*.mhtmht) ) – HTMLHTML dokument koji predstavljastranicu zajedno sazajedno sa dodatnim fajlovima dodatnim fajlovima (npr. slike) biće sačuvan unutar jednejedne datoteke tipa mhtmht koja predstavlja arhivuarhivu (kompresovan fajl).

•• Webpage, HTML only (*.htm, *.html)Webpage, HTML only (*.htm, *.html)– HTMLHTML dokument koji predstavlja stranicu biće sačuvan unutar jedne htm datotekehtm datoteke, dodatni fajlovi dodatni fajlovi koji idu uz Web stranicu (npr. slike) neće biti neće biti sačuvanisačuvani (čuvaju se samo linkovi).

•• Text file (*.txt) Text file (*.txt) – čuva se samo tekst samo tekst sa stranice, ne čuvaju se ni dodatni fajlovi, ni linkovi

• Sačuvati početnu stranicu freewarefilesfreewarefiles sajta na sva četri načina u podfolderu InternetInternet radnog foldera.

• Pogledati sadržaj InternetInternet foldera i otvoriti sačuvane stranice.

Pretraživanje internetaPretraživanje internetawww.google.comwww.google.com

www.yahoo.comwww.yahoo.com

www.bing.comwww.bing.com

•• Ključne reči: Ključne reči: vremenska prognoza

•• Tačan izrazTačan izraz ili reili reč: č: “vremenska prognoza"

•• Bez neke reči: Bez neke reči: leopard –os

•• Sinonime, reči sličnog značenja:Sinonime, reči sličnog značenja: ~notebook

•• Proizvoljna reProizvoljna reč:č: * fakultet

•• Samo unutar datog sajta:Samo unutar datog sajta: raspored site:www.ff.uns.ac.rs

Pretraživanje internetaPretraživanje interneta iiz z Internet ExploreraInternet Explorera -- 11

•• Adresna trakaAdresna traka• Ispred izraza potrebno je ukucati FindFind, GoGo ili ??• Ukucamo izraz koji želimo potražiti na Internetu i

pritisnemo EnterEnter• Ako rezultate želimo dobiti unutar nove kartice,

treba pritisnuti Alt+EnterAlt+Enter• Adresna traka pretraživanje vrši koristeći

podrazumevan pretraživač

•• Polje za pretraguPolje za pretragu• Nalazi se desno od adresne trake• Možemo izabrati koji pretraživač želimo koristiti• Prečica: Ctrl+ECtrl+E• Ako rezultat želimo dobiti unutar nove kartice, treba

pritisnuti Alt+EnterAlt+Enter

• Ispod polja pretrage prikazuje se:- lista sa sugestijama (predlozima pretraživanja), - spisak sličnih izraza koje smo ranije tražili, - ikone za izbor Internet pretraživača,- dugme FindFind za traženje datog izraza unutar trenutno otvorene Internet stranice.

Pretraživanje internetaPretraživanje interneta iiz z Internet ExploreraInternet Explorera -- 22

•• Dodavanje novih pretraživača Dodavanje novih pretraživača je moguće pomoću stavke Find More Providers... Find More Providers... iz menija koji se otvara klikom na strelicu na desnoj strani polja za pretragu.

• Novi pretraživač dodajemo klikom na dugme Add to Internet ExplorerAdd to Internet Explorer

• Ako je dati pretraživač već ugrađen u Internet Explorer, program će nuditi mogućnost nadogradnje na najnoviju verziju

• Ako izabran pretraživač želimo odmah postaviti i da bude podrazumevan, potrebno je uključiti opciju Make this my default search providerMake this my default search provider.

Page 25: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Pretraživanje internetaPretraživanje interneta iiz z Internet ExploreraInternet Explorera -- 33

•• Osobine instaliranih pretraživača Osobine instaliranih pretraživača možemo podesiti biranjem stavke Manage Search Providers Manage Search Providers iz menija koji se otvara klikom na strelicu na desnoj strani polja za pretragu.

•• Možemo menjati redosled Možemo menjati redosled unutar liste pomoću MoveMoveupup odnosno Move down Move down stavke

•• Možemo isključiti ili uključiti sugestije Možemo isključiti ili uključiti sugestije (predloge) za pretražiavanje pomoću DisableDisable odnosno EnableEnablesuggestionssuggestions.

• Ako želimo dati pretraživač postaviti da bude postaviti da bude podrazumevan pretraživačpodrazumevan pretraživač, treba kliknuti na dugme Set as defaultSet as default.

• Dugme RemoveRemove briše izabran pretraživač briše izabran pretraživač iz programa.

• Sve ove opcije dostupne su i preko priručnog menija koji se otvara desnim klikom na stavku nekog pretraživača

WebmailWebmailwww.gmail.comwww.gmail.com

•• Username Username – korisničko ime

•• Password Password – šifra

•• Sign in Sign in – prijava, ulaz u webmail

•• Create anCreate an accountaccount – pravljenje naloga

•• Izgled mail adrese:Izgled mail adrese:[email protected]@gmail.com

PrijavljivanjePrijavljivanje

Pravljenje novog nalogaPravljenje novog naloga

Pravljenje novog nalogaPravljenje novog nalogawww.gmail.comwww.gmail.com

•• First name First name – ime

•• Last name Last name – prezime

•• Login Name Login Name – korisničko ime: ime + broj indeksa

•• PasswordPassword – šifra

•• Security Question Security Question – sigurnosno pitanje, ako zaboravimo šifru

•• AnswerAnswer – odgovor na pitanje

•• Secondary email Secondary email – sekundarna email adresa, na ovu adresu se šalje šifra ako je zaboravimo

OkruženjeOkruženje

•• Inbox Inbox – primljene poruke

•• Sent Mail Sent Mail – poslate poruke

•• Drafts Drafts – nedovršene poruke, skice

•• SpamSpam – nepoželjne poruke

•• TrashTrash – izbrisane poruke

•• Search Mail Search Mail – traženje među porukama

•• Compose Mail Compose Mail – pisanje poruke

Page 26: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Pisanje pismaPisanje pisma

•• To To – primaoci poruke razdvojeni zarezom

•• Cc Cc – adrese na koje šaljemo kopije, svi primaoci će videti sve adrese

•• Bcc Bcc – adrese na koje šaljemo kopije, svaki primalac će videti samo svoju adresu

•• SubjectSubject – naslov, tema pisma

•• Attach a fileAttach a file – dodavanje datoteke

•• Send Send – šalje poruku

•• Discard Discard – odustaje od slanja

Page 27: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

InformaInformatička pismenosttička pismenost

Obrada tekstaObrada teksta

Radno okruRadno okruženježenje

Dugme Office

Ikone za brz pristup alatima

Traka sa alatima

Radna površina

Statusna linija

Dugme OfficeDugme Office

Desna strana menija sadrži spisak nedavno otvaranih dokumenata.

•• NewNew – novi dokument (Ctrl+NCtrl+N)

•• OpenOpen – otvaranje dokumenta (Ctrl+OCtrl+O)

•• SaveSave – snimanje dokumenta (Ctrl+SCtrl+S)•• Save As Save As – snimanje dokumenta pod drugim

imenom i/ili na drugo mesto (F12F12)

•• PrintPrint – štampanje dokumenta

•• CloseClose – zatvaranje dokumenta bez zatvaranja programa (Ctrl+W, Ctrl+F4Ctrl+W, Ctrl+F4)

•• Word Options Word Options – podešavanja programa•• Exit Word Exit Word – zatvaranje programa

Ikone za brz pristup alatimaIkone za brz pristup alatimaNalaze se na naslovnoj liniji, omogućavaju pristupčesto korisćenim alatima. Podrazumevano su vidljivesledeće ikone:

•• SaveSave – snimanje dokumenta (Ctrl+SCtrl+S)•• Undo Undo – poništava prethodnu akciju (Ctrl+ZCtrl+Z)•• RedoRedo – ponovo primenjuje poslednju poništenu

akciju (Ctrl+YCtrl+Y)

Možemo dodati nove ikone i brisati postojeće na više načina:

- Pomoću padajućeg menija Customize Quick Access Customize Quick Access ToolbarToolbar koji se otvara klikom na strelicu na desnom kraju trake sa ikonama za brz pristup alatima

- Pomoću priručnog menija koji se otvara desnim klikom na neku ikonu

- Možemo dodati ikonu bilo kog alata i menjati redosled vidljivih ikona unutar kartice CustomizeCustomizedijaloga WordWord OptionsOptions

Page 28: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Zadatak 1Zadatak 1

• Pomoću programa Internet Explorer Internet Explorer potražiti stranicu o Milutinu MilankovićuMilutinu Milankoviću na sajtu wikipedijewikipedije.

• Kopirati prva tri pasusa u novi WordWord dokument bez formatiranja i linkova

• Izmeñu pasusa ostaviti jedan prazan red

• Kopirati sliku Milutina Milankovića Milutina Milankovića u dokument izmeñu drugog i trećeg pasusa

• Izmeñu slike i pasusa ostaviti jedan prazan red

Traka sa alatima Traka sa alatima -- 11

Nalazi se ispod naslovne linije, sadrži alate za formatiranjedokumenta. Alati su grupisani u kartice, a unutar kartice uimenovane grupe srodnih alata. Na primer, kartica HomeHome sadržisledeće grupe alata:

•• ClipboardClipboard – alati za kopiranje, premeštanje, umetanje•• Font Font – alati za formatiranje fonta

•• ParagraphParagraph – alati za formatiranje pasusa•• StylesStyles – alati za rad sa stilovima•• EditingEditing – alati za traženje i zamenu

Traka sa alatima Traka sa alatima -- 22

Alati koji imaju dodatne opcije sadrže strelicu koja pokazuje prema dola. Dodatnimopcijama pristupamo klikom na tu strelicu. Na primer, PastePaste, UnderlineUnderline itd.

Neke grupe alata pored alata koji su vidljivi na traci nude i dodatne mogućnosti kojimapristupamo klikom na strelicu na desnoj strani linije naziva grupe alata. Na primer,FontFont.

Neke kartice su sakrivene i postaju vidljive samo ako kliknemo na vrstu objekta za kojesu ti alati namenjeni. Na primer, kartica FormatFormat iz klase PicturePicture ToolsTools sadrži alata zaformatiranje slika.

Kartica Kartica ViewView -- 11Omogućava izbor načina prikazivanja dokumenta,zumiranje, uključivanje i isključivanje lenjira.

•• Print LayoutPrint Layout – prikazuje dokument kako će izgledati na papiru posle štampanja

•• Full Screen Reading Full Screen Reading – prikaz na celom ekranu•• Web LayoutWeb Layout – prikazuje dokument u obliku Web stranice•• Outline Outline – konturni prikaz, prikazuje strukturu

dokumenta, bez slika•• DraftDraft – prikazuje dokument u obliku skice

•• RulerRuler – uključuje/isključuje prikazivanje lenjira•• GridlinesGridlines – uključuje/isključuje prikazivanje mreže unutar

dokumenta za lakše pozicioniranje objekata•• DocumentDocument MapMap – uključuje/isključuje mapu dokumenta

koja olakšava navigaciju kroz dokument•• ThumbnailsThumbnails – uključuje/isključuje panel sa umanjenim

prikazima stranica dokumenta

Page 29: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Kartica Kartica ViewView -- 22

Omogućava izbor načina prikazivanja dokumenta, zumiranje, uključivanje iisključivanje lenjira.

•• ZoomZoom – otvara dijalog za izbor zumiranja•• 100%100% - zumiranje na normalnu veličinu•• One Page One Page – zumiranje se bira tako da cela jedna stranica stane na ekran•• Two Pages Two Pages – zumiranje se bira tako da dve stranice stanu na ekran•• Page Width Page Width – dokument se prikazuje u celoj širini ekrana

Veličina papira, orijentacija i Veličina papira, orijentacija i

marginemarginePage Layout Page Layout

•• Size Size – veličina stranice (standardne veličine su A4, B5, Letter – pismo)

•• Orientation Orientation – orijentacija dokumenta:•• PortraitPortrait – vertikalna/uspravna orijentacija•• LandscapeLandscape – horizontalna/položena orijentacija

•• Margins Margins – količina praznog prostora oko teksta stranice•• GutterGutter – koričenje/povez

• Ove opcije dostupne su i preko Page Setup Page Setup dijaloga

• Izabrati: •• A4, uspravna orijentacija, margine: 2cmA4, uspravna orijentacija, margine: 2cm

Kretanje kroz tekstKretanje kroz tekst

•• Pomoću miša: Pomoću miša:

Kliknemo levim tasterom na traženo mesto a stranice pomeramo pomoću klizača.

•• Pomoću tastature:Pomoću tastature:

1.1. StreliceStrelice – pomeramo pokazivač mesta (kursor kursor –– cursorcursor) za jedan karakter odn. za jednu liniju u pravcu strelice

2.2. Ctrl + Levo, Desno Ctrl + Levo, Desno – pomeramo se za jednu reč levo odn. Desno

3.3. Ctrl + Gore, Dole Ctrl + Gore, Dole – za jedan pasus gore, dole4.4. Home, End Home, End – na početak odn. na kraj reda5.5. PageUp, PageDown PageUp, PageDown – gore, dole po stranicama6.6. Ctrl + Home, End Ctrl + Home, End – početak odn. kraj dokumenta7.7. Ctrl + PageUp, PageDown Ctrl + PageUp, PageDown – početak prethodne odn. sledeće

stranice

MarkiranjeMarkiranje•• Pomoću miša: Pomoću miša:

Kliknemo levim tasterom na početak ili kraj onog dela teksta koji želimo markirati, držimo levi taster pritisnuto i pomeramo pokazivač u željenom pravcu.- jednu reč: jednu reč: dvoklik- jedan red: jedan red: klik na marginu sa leve strane u visini izabranog reda- ceo pasus: ceo pasus: tri puta klik unutar pasusa ili dvoklik na marginu sa leve strane pasusa- ceo dokument: ceo dokument: tri puta klik na marginu sa leve strane

•• Pomoću tastature:Pomoću tastature:1. Shift + StreliceShift + Strelice – jedan karakter levo ili desno, odnosno jedan red prema gore ili dole2. Shift + Ctrl + Levo, Desno Shift + Ctrl + Levo, Desno – prethodna, sledeća reč3. Shift + Ctrl + Gore, Dole Shift + Ctrl + Gore, Dole – do početka odn. kraja pasusa4. Shift + Home, End Shift + Home, End – do početka odn. do kraja reda5. Shift + PageUp, PageDown Shift + PageUp, PageDown – do početka odn. kraja stranice6. Shift + Ctrl + Home, End Shift + Ctrl + Home, End – do početka odn. kraja dokumenta7. Ctrl + A Ctrl + A – ceo dokument

•• Kombinacijom miša i tastature:Kombinacijom miša i tastature:1. Jedna rečenica: Ctrl + klik Ctrl + klik na tu reč2. Deo teksta: kliknemo na početak (kraj), pritisnemo ShiftShift i kliknemo na kraj (početak)

Page 30: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Unos tekstaUnos teksta

•• Velika slova: Velika slova: ShiftShift, Caps LockCaps Lock

•• Novi pasus: Novi pasus: EnterEnter

•• Novi red unutar istog pasusa: Novi red unutar istog pasusa: Shift+EnterShift+Enter

•• Razmak: Razmak: SpaceSpace – (jedan) razmak stavljamo izmeñu reči,•

Ne stavljamo razmak:Ne stavljamo razmak:- ispredispred: zareza, tačke, znaka pitanja, znaka uzvika- posleposle: otvorene zagrade, navodnika

•kada crticu koristimo za odvajanje reči, stavljamo razmak i ispred i iza crtice

•• Tabulator: Tabulator: TabTab

•• Brisanje: Brisanje: BackspaceBackspace, DeleteDelete, Ctrl+BackspaceCtrl+Backspace, Ctrl+DeleteCtrl+Delete

•• Nova stranica: Nova stranica: Ctrl + EnterCtrl + Enter

•• Prečice: Prečice: Undo – Ctrl+ZCtrl+Z, Redo – Ctrl+YCtrl+Y

Zadatak 2Zadatak 2

• Postaviti kursor na početak prvog pasusa i dva puta pritisnuti TabTab

• Postaviti kursor iza prve rečenice unutar prvog pasusa i pritisnuti EnterEnter.

• Postaviti kursor iza prve rečenice unutar drugog pasusa i pritisnuti Shift+EnterShift+Enter

• Postaviti kursor u prazan red izmeñu drugog pasusa i slike i pritisnuti Ctrl+EnterCtrl+Enter

Kontrolni simboliKontrolni simboli

Skriveni simboli koji opisuju strukturu dokumenta.

• Uključiti kontrolne simbole (kartica HomeHome, grupa ParagraphParagraph – ili prečica Ctrl+Shift+8Ctrl+Shift+8) i pogledati dokument

• Isključiti kontrolne simbole i poništiti promene pomoću UndoUndo

¶¶ kraj pasusakraj pasusa

·· razmakrazmak

→→→→→→→→ tabulatortabulator

↵↵↵↵↵↵↵↵ prelaz u novi redprelaz u novi red

Page Break Page Break kraj stranicekraj stranice

Zadatak 3 Zadatak 3 –– kopiranje i kopiranje i

premeštanje pomoću mišapremeštanje pomoću miša

• Napraviti novi prazan dokument (prečica: Ctrl+NCtrl+N)

• Markirati prva dva pasusa dokuemnta o Milutinu Milankovicu i pomoću CopyCopy odn. PastePaste kopirati ih u novi dokument

• Ispod drugog pasusa dodati jedan prazan red

• Markirati drugi pasusa i prazan red ispod drugog pasusa

• Pomoću CutCut i PastePaste premestiti drugi pasus na početak dokumenta

• Pasus vratiti nazad pomoću miša

• Napraviti kopiju prvog pasusa pomoću miša (držimo CtrlCtrl pritisnuto) na dnu prve stranice

Page 31: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Osnovni alati za formatiranje Osnovni alati za formatiranje

teksta teksta -- 11• Unutar novog dokumenta markirati “Milutin Milutin

MilankovićMilanković” u prvom pasusu i isprobati sledeće alate – nakon primene 2-3 alata, poništiti izmenu sa Clear FormattingClear Formatting.

FontFont Vrsta fonta BoldBold Podebljano

Font SizeFont Size Veličina fonta ItalicItalic Iskrivljeno

Grow FontGrow FontPovećava

veličinu fonta UnderlineUnderline Podvučeno

Shrink FontShrink Font Smanjuje veličinu fonta

StrikethroughStrikethrough Precrtano

Clear Clear FormattingFormatting

Brišeformatiranje SubscriptSubscript Indeks

Text Highlight Text Highlight ColorColor

Boja markera SuperscriptSuperscript Eksponent

Font ColorFont Color Boja teksta Change caseChange casePromena veličine

Osnovni alati za formatiranje Osnovni alati za formatiranje

teksta teksta -- 22

• Na drugom pasusu dokumenta isprobati sledeće alate za formatiranje pasusa. Za formatiranje pasusa nije potrebno ceo pasus označiti, dovoljno je samo postaviti kursor bilo gde unutar pasusa.

AlignAlign Text LeftText LeftLevo

poravnanje LineLine SpacingSpacingProstor izemñu

redova

CenterCenter Centriranje ShadingShading Boja pozadine(senčenje)

Align Text Align Text RightRight

Desno poravnanje BorderBorder Ivice okvira

JustifyJustify Obostrano poravnanje

Dijalog FontDijalog Font

• Markirati deo teksta i otvoriti dijalog za formatiranje fonta.

•• FontFont – osobine fonta:1. Font 1. Font – vrsta2. Font style 2. Font style – stil3. Size 3. Size – veličina4. Font color 4. Font color – boja

•• 5. Underline style 5. Underline style – vrsta podvlačenja6. Underline color 6. Underline color – boja podvlačenja7. Effects 7. Effects – efekti, na primer:

-- Shadow Shadow – senka-- Small caps Small caps – mala velika slova-- All caps All caps – velika slova

Dijalog ParagraphDijalog Paragraph

• Izabrati drugi pasus i otvoriti dijalog za formatiranje pasusa.

•• AlignmentAlignment – poravnanje pasusa• Indentation – uvlačenje pasusa sa leve i/ili sa desne strane, • Pomoću opcije Special možemo prvi red (First line) odnosno ostale

redove (Hanging) posebno uvlačiti• Spacing – prostor iznad i ispod pasusa, • Line spacing – prostor izmeñu redova istog pasusa

• Postaviti sledeće osobine: Justified,Left: 0.5cmRight: 1cmSpecial: First line: 1.5cmBefore: 12ptAfter: 6ptLine spacing: 1.5 lines

• Pogledati promena, zatim pomoću Clear Formating poništiti formatiranje.

Page 32: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Zadatak 3Zadatak 3• Dodati naslov dokumentu: Milutin MilankovićMilutin Milanković

• Ispod naslova ostaviti dva prazna reda

•• CentriratiCentrirati naslov dokumenta

• Promeniti font naslova: Arial, 18, Bold, Underline, izabrati bojuArial, 18, Bold, Underline, izabrati boju

•• Obostrano poravnati Obostrano poravnati drugi pasus, centralno poravnati centralno poravnati prvi pasus, desno poravnati desno poravnati treći pasus

• Formatirati Milutin Milankovic unutar prvog pasusa: Comic Sans MS, 14, Italic, boja po Comic Sans MS, 14, Italic, boja po izboruizboru

• Na kraju dokumenta ostaviti jedan prazan red a zatim napisati Ime i prezimeIme i prezime, staviti desno poravnanjedesno poravnanje

• Formatirati ime i prezime: vrsta fonta po izboru, stil po izboru, boja po izboru, veličina vrsta fonta po izboru, stil po izboru, boja po izboru, veličina 1313

• Pomoću alata Format Painter Format Painter preneti formatiranje imena Milutina Milankovića iz prvog pasusa na prezime u drugom i trećem pasusu

• Poništiti takvu promenu sa UndoUndo, promeniti veličinu fonta Milutina Milankovića u prvom pasusu na 1515, ponoviti prenos formatiranja tako što se trajno uključuje Format Format PainterPainter

Liste Liste -- 11

• Preći na kraj dokumenta i dodati sledeću numerisanu listu:

1. Jabuka2. Lubenica3. Jagoda4. Limun5. Kruška

• Dva načina:

- napišemo svaki elemenat liste u novi red, markiramo listu i kliknemo na ikonu NumberingNumbering ili BulletsBullets (ako želimo označenu listu)

•- počnemo pisati elemente liste, ali napišemo odmah i redni broj ispred elemenata, Word će sam napraviti listu

Liste Liste -- 22

• Simbol ili sliku označene liste biramo pomoću stavke Define New Bullet

• Možemo birati:

1. SymbolSymbol - simbol2. PicturePicture – sliku (klikom na dugme ImportImportmožemo izabrati i našu sliku iz neke datoteke)

Slike Slike -- 11

• Izabrati sliku Milutina Milankovića Milutina Milankovića i isprobati sledeće alta za formatiranje slike:

1.1. Picture StylesPicture Styles – stilovi slike2.2. Picture Shape Picture Shape – oblik slike3.3. Picture Border Picture Border – okvir oko slike:

WeightWeight – debljina okvira, DashesDashes – izgled linije okvira

4.4. Picture Effects Picture Effects – razni efekti:PresetPreset – unapred pripremljene kombinacije efekataShadowShadow – senkaReflectionReflection – refleksija, odrazGlowGlow – sjajSoftSoft EdgesEdges – umekšanje ivicaBevelBevel – okvir oko slike33--D Rotation D Rotation – rotiranje slike

Page 33: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Slike Slike -- 22• Isprobati sledeće opcije za položaj slike na stranici odnosno za

odnos slike i teksta oko slike:

1.1. PositionPosition – položaj slike:In Line with Text In Line with Text – slika se ponaša kao da je deo

teksta, kao jedno slovo, bez prelamanja teksta oko slike

With Text Wrapping With Text Wrapping – tekst se prelama oko slike

2.2. Text Wrapping Text Wrapping – prelamanje teksta oko slike:In Line with Text In Line with Text – bez prelamanjaSquareSquare – tekst ide oko slikeTightTight – tekst ide tesno oko slikeBehind Text Behind Text – slika je ispod tekstaIn Front of Text In Front of Text – tekst je ispod slikeTop and Bottom Top and Bottom – tekst samo iznad i ispod slike

3.3. RotateRotate – rotiranje i okretanje slike

4.4. Reset Picture Reset Picture – vraća originalan izgled slike

Slike Slike -- 33• Izmeñu drugog i trećeg pasusa ubaciti jednu sliku iz kolekcije slika koja dolazi uz

Office paket pomoću ikone Clip ArtClip Art na kartici Insert unutar grupe Illustrations.

• Pomoću stavke Organize clips... Organize clips... otvoriti dijalog Microsoft Clip Organizer Microsoft Clip Organizer i izabrati kolekciju Office CollectionsOffice Collections.

• Izabranu sliku možemo prevući u dokument ili je umetnuti pomoću CopyCopy--PastePastenaredbe

• Ubačenu sliku centrirati, promeniti veličinu i rotirati

• Clip Art sliku izbrisati i umesto nje ubaciti sliku iz fajla pomoću ikone PicturePicture

Tabele Tabele -- 11• Ubaciti novu, praznu stranicu na kraju dokumenta

• Pomoću ikone Table na kartici Insert tabelo možemo napraviti na dva načina:

- označimo potreban broj redova i kolona unutar padajućeg menija

- biramo stavku Insert Table...Insert Table...

• Dijalog Insert Table Insert Table sadrži sledeće opcije:Number of columns Number of columns – broj kolonaNumber of rows Number of rows – broj redovaFixed column width Fixed column width – kolone su iste širine, tabela će zauzeti celu širinu stranice od leve do desne margineAutoFit to content AutoFit to content – kolone se automatski proširuju tako da stane ceo teskt

AutoFit to window AutoFit to window – širina tabele se prilagoñava širini prozora

Tabele Tabele -- 22•• Kretanje po ćelijama tabele:Kretanje po ćelijama tabele: strelicestrelice, TabTab, Shift+TabShift+Tab, mišmiš

•• Markiranje:Markiranje:

Jedne ćelijeJedne ćelije - postavimo miš u donji levi ugao ćelije, kada se promeni oblik miša u crnu strelicu kliknemo

Više ćelijaViše ćelija - markiramo jednu ćeliju (prvu ili poslednju) i ne puštajući levi taster markiramo ostale

Celog redaCelog reda - kliknemo na marginu u visini reda

Cele koloneCele kolone - postavimo miš iznad kolone, kad promeni oblik u crnu strelicu koja pokazuje prema dole, kliknemo

Više redova, kolonaViše redova, kolona - pomoću CtrlCtrl i ShiftShift

Cele tabeleCele tabele - kliknemo na ikonicu koja sadrži + a nalazi se u gornjem levom uglu tabele

•• Promena veličine:Promena veličine:

Jednog redaJednog reda - postavimo miš na horizontalnu liniju koja razdvaja taj red od prethodnog/sledećeg reda, kada promeni oblik u strelice, kliknemo i pomeramo gore/dole držeći levi taster miša pritisnuto

Više ćelijaViše ćelija – slično, pomoću vertikalne linije koja razdvaja dve kolone, držimo pritisnuto AltAlt za preciznu promenu

Page 34: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Kartica Table Tools, LayoutKartica Table Tools, Layout -- 11

•• SelectSelect – markiranje izabrane ćelije, reda, kolone, cele tabele

•• DeleteDelete – brisanje izabrane ćelije, reda, kolone, cele tabele

•• InsertInsert – dodavanje reda iznad (AboveAbove) ili ispod (BelowBelow) ili kolone na levoj strani (LeftLeft) ili na desnoj strani (RightRight) izabrane ćelije

•• Merge Cells Merge Cells – spajanje izabranih ćelija u jednu veliku ćeliju

•• Split Cells Split Cells – podela izabrane ćelije na više manjih ćelija

Kartica Table Tools, LayoutKartica Table Tools, Layout -- 22

•• Height/WidthHeight/Width – visina/širina izabranih ćelija

•• Distribute Rows/ColumnsDistribute Rows/Columns –izabrani redovi (kolone) biće iste visine (širine) – ravnomerno će podeliti ukupnu visinu (širinu) označenih redova (kolona)

•• AlignmentAlignment – poravnanje teksta unutar označenih ćelija, orijentacija teksta, margine ćelija

Kartica Table Tools, Kartica Table Tools, DesignDesign•• Header RowHeader Row – prvi red tabele predstavlja zaglavlje i formatira se posebno

•• Total RowTotal Row – poslednji red predstavlja sumiranje i formatira se posebno

•• Banded RowsBanded Rows – susedni redovi formatiraju se različito

•• First Column First Column – prva kolona formatira se posebno

•• Last Column Last Column – poslednja kolona formatira se posebno

•• Banded ColumnsBanded Columns – susedne kolone formatiraju se različito

•• Table StylesTable Styles – unapred pripremljeni stilovi tabela

•• ShadingShading – boja senčenja (ispune) označenih ćelija

•• BordersBorders – uključivanje/isključivanje ivica okvira označenih ćelija

•• Draw BordersDraw Borders – izbor izgleda, debljine i boje okvira (biramo pre nego što uključimo liniju okvira sa BordersBorders), pomoću Draw Table Draw Table možemo i da crtamo linije a klikom na strelicu možemo otvoriti i dijalog Borders and Shading Borders and Shading za menjanje okvira i senčenja izabranih ćelija

Tabele Tabele -- 44

Napraviti sledeću tabelu i centrirati je na stranici

Voće Jedinica mere Količina

Jabuka Kg 5.75

Malina Gr 1250.00

Lubenica Kom 153.00

Ananas Kom 23.00

Page 35: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Ukrasni tekstUkrasni tekst

• Ubaciti novu, praznu stranicu na kraju dokumenta

• Ubaciti ukrasni tekst sa tekstom ImeIme i i prezimeprezime pomoću ikone WordArtWordArt na kartici InsertInsert unutar grupe TextText.

• Pregledati nekoliko alata na karticiFormatFormat unutar klase WordArtWordArt ToolsTools za formatiranje ukrasnog teksta

Page 36: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

InformaInformatička pismenosttička pismenost

Napredna obrada tekstaNapredna obrada teksta

Pretraživanje po ključnoj reči Pretraživanje po ključnoj reči

ili izrazu ili izrazu -- 11• Dijalog za pretraživanje dokumenta otvaramo pomoću ikone FindFind u grupi

EditingEditing kartice HomeHome ili prečicom Ctrl+FCtrl+F

• Izraz ili reč koju želimo naći treba upisati u polje Find whatFind what.

• U polje za pretragu upisati reč "sese”

• Biranjem stavke Highlight All Highlight All iz padajućeg menija koji se otvara klikom na dugme Reading Highlight Reading Highlight program će svaku pojavu tražene reči ili izraza označiti žutom bojom.

• Označavanje možemo isključiti pomoću stavke Clear HighlightingClear Highlighting.

Pretraživanje po ključnoj reči Pretraživanje po ključnoj reči

ili izrazu ili izrazu -- 22• Sledeću pojavu tražene reči ili izraza nalazimo klikom na dugme Find NextFind Next.

• Pretraživanje dokumenta podrazumevano počinje od mesta gde se nalazi kursor.

• Dodatne opcije pretraživanja dobijamo klikom na dugme MoreMore:

•• Match case Match case – ako želimo praviti razliku izmeñu malih i velikih slova

•• Find whole words only Find whole words only – ako želimo naći samo samostalne reči

Zamena reči ili izrazaZamena reči ili izraza• Dijalog za pretraživanje dokumenta otvaramo pomoću ikone ReplaceReplace u grupi EditingEditing

kartice HomeHome ili prečicom Ctrl+HCtrl+H

• Izraz ili reč koju želimo naći treba upisati u polje Find whatFind what.

• Izraz ili reč na koju želimo izvršiti zamenu treba upisati u polje Replace withReplace with.

• U polje za pretragu upisati reč "sese” a u polje za zamenu upisati “SEBESEBE”

• Klikom na dugme Find NextFind Next nalazimo prvu pojavu tražene reči odnosno izraza.

• Ako označenu (nañenu) pojavu želimo zameniti, treba da kliknemo na dugme ReplaceReplace, a ako tu pojavu želimo preskočiti i preći na sledeću pojavu, onda treba da kliknemo na dugme Find NextFind Next.

• Dodatne opcije pretraživanja dobijamo klikom na dugme MoreMore.

• Dugme Replace All Replace All će zameniti svaku pojavu tražene reči ili izraza u jednom potezu.

• Zameniti sve pojave reči "sese" na “SEBESEBE“ a zatim poništiti tu promenu pomoću UndoUndokomande.

Page 37: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Naslovna stranica Naslovna stranica -- 11• Promeniti veličinu papira na A4A4

• Na kartici Home u grupi StylesStyles otvoriti padajući meni ikone Change Styles Change Styles i unutar podmenija Style Set Style Set izabrati Word Word 20032003

• Vratiti se na početak dokumenta sa Ctrl+HomeCtrl+Home i dodati novu, prazno stranicu sa Ctrl+EnterCtrl+Enter

• Napraviti tabelu 3x13x1, u prvu ćeliju staviti logo Filozofskog Fakulteta, u treći ćeliju logo Univerziteta u Novom Sadu.

• Kopirati dužinu slike logoa UNS iz ćelije WidthWidth grupe SizeSizekartice FormatFormat klase Picture Tools Picture Tools u polje dužine slike logoa FF.

• U srednju ćeliju upisati (za veličinu fonta birati 12, ostaviti jedan prazan red izmeñu redova, u tim praznim redovima promeniti veličinu fonta na 8).UNIVERZITET U NOVOM SADUUNIVERZITET U NOVOM SADUFILOZOFSKI FAKULTETFILOZOFSKI FAKULTETODSEK ZA ŽURNALISTIKUODSEK ZA ŽURNALISTIKU

Naslovna stranica Naslovna stranica -- 22

• Označiti celu tabelu, na kartici HomeHome unutar grupe StylesStyles kliknuti na ikonu NormalNormal

• Na kartici LayoutLayout klase Table ToolsTable Tools unutar grupe AlignmentAlignment izabrati ikonu Align Center Align Center koja će sadržaj ćelija centrirati i vertikalno i horizontalno.

• Na kartici DesignDesign klase Table Tools Table Tools unutar grupe Table Styles Table Styles isključiti okvir tabele biranjem stavke No Border No Border ikone BordersBorders

• Kliknuti u prvi prazan red ispod tabele i primeniti stil NormalNormal

Naslovna stranica Naslovna stranica -- 33• Promeniti font na Book Antiqua Book Antiqua i završiti

naslovnu stranicu – pogodno je izabrati OneOne PagePageu grupi ZoomZoom na kartici HomeHome kao način prikazivanja dokumenta.

• Veličina fonta je u svakom redu 1616, osim za Naziv seminarskog rada Naziv seminarskog rada gde je veličina 2424 a stil je BoldBold.

Ime i prezimeNaziv seminarskog rada

Seminarski radNaziv predmeta

Predmetni nastavnik:dr Ilija Lalović

2010

FusnoteFusnote

• Objašnjenja značenja reči ili izraza, primedbe, komentari

• Pomoću dijaloga za traženje naći reč "DelphiDelphi" i dodati fusnotu "Programski jezikProgramski jezik“ klikom na ikonu InsertInsert FootnoteFootnote unutar grupe FootnotesFootnotes kartice ReferencesReferences.

• Razlikujemo:FootnoteFootnote – odmah ispod teksta ili na dnu iste straniceEndnoteEndnote – na kraju dokumenta

• Objasniti izraz RAMRAM (Random Access MemoryRandom Access Memory) na istoj stranici (footnote)

• Objasniti izraz ROMROM (Read Only MemoryRead Only Memory) na kraju dokumenta (endnote)

• Fusnotu brišemo brisanjem njene oznake unutar teksta

Page 38: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Zaglavlje i podnožjeZaglavlje i podnožje• Informacije koje se pojavljuju na gornjoj i donjoj margini

• Dodaju se klikom na ikonu HeaderHeader (zaglavlje) odnosno FooterFooter (podnožje) u grupi Header & Footer Header & Footer na kartici InsertInsert i biranje stavke BlankBlank ili stavke Edit Header Edit Header odnosno Edit Edit Footer Footer – ili dvoklikom na gornju odnosno donju marginu

• Postaviti zaglavlje: “Naziv seminarksog radaNaziv seminarksog rada", GeorgiaGeorgia, 13, centrirano, promeniti boju

• Postaviti podnožje: "Ime i prezimeIme i prezime", Book AntiquaBook Antiqua, bold, desno poravnanje, promeniti boju

• Zaglavlje i podnožje možemo menjati dvoklikom, nazad u dokument možemo se vratiti isto dvoklikom bilo gde unutar dokumenta

• Zaglavlje i podnožje sa naslovne stranice brišemo pomoću ikone Different First Page Different First Page grupe OptionsOptions kartice DesignDesign klase Header $ Footer ToolsHeader $ Footer Tools – postaće vidljiva tek kada otvorimo zaglavlje/podnožje za editivanje

Numerisanje stranicaNumerisanje stranica

• Dodaje se klikom na ikonu Page NumberPage Numberu grupi Header & Footer Header & Footer na kartici InsertInsert

• Imamo više mogućnosti:Top of Page Top of Page – zamenjuje zaglavljeBottom of Page Bottom of Page – zamenjuje podnožjePage Margin Page Margin – ispisuje se na margini

• Postaviti numerisanje stranica unutar podnožja, izabrati stil Thin LineThin Line

Stilovi Stilovi -- 11

•• StilStil predstavlja imenovan skup pravila formatiranja fonta i pasusa

• Spisak stilova nalazimo u grupi StylesStyles na kartici HomeHome

• Stil primenjujemo tako što kliknemo na ikonu stila

• Primeniti stil Heading 1 Heading 1 (naslov najvišeg nivoa) na Milutina Milutina MilankovićaMilankovića u naslovu

• Stil (a uopšteno i bilo koje formatiranje) možemo poništiti biranjem ikone Clear Formatting Clear Formatting unutar grupe FontFont, poništiti stil Milutina MilankovićaMilutina Milankovića

• Prozor sa stilovima i opcijama vezanih za stilove otvaramo klikom na dugmić na desnoj strani naziva grupe StylesStyles

• Primeniti stil Heading 2 Heading 2 (podnaslov) na tekst Kroz vasionu i Kroz vasionu i vekove vekove pomoću panela stilova, pa poništiti formatiranje pomoću Clear All Clear All stavke iz tog prozora

Stilovi Stilovi -- 22

• Markirati MilMiluutinatina MilankovićaMilankovića, promeniti vrstu fonta, povećati veličinu fonta na 18, centrirati, promeniti boju fonta

• Klikom na ikonu New Style New Style napraviti novi stil sa nazivom "NaslovNaslov"

• Primeniti stil NaslovNaslov na sva imena u dokumentu

• Markirati Kroz vasionu i vekoveKroz vasionu i vekove, promeniti vrstu fonta, povećati veličinu fonta na 15, bold, promeniti boju fonta

• Imenovati tako dobijen stil sa "PodnaslovPodnaslov"

• Primeniti stil PodnaslovPodnaslov na sve naslove knjiga u dokumentu, na reči ŽivotŽivot i CitatCitat

Page 39: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Stilovi Stilovi -- 33

• Izabrati stil PodnaslovPodnaslov medju stilovima unutar panela stilova na desnoj strani ekrana

• Otvoriti dijalog za menjanje (ModifyModify) stila

• Otvoriti dijalog za formatiranje (FormatFormat) fonta

• Promeniti boju fonta i uključiti Small caps Small caps meñu efektima, pogledati promene

• Na sličan način promeniti stil NaslovNaslov tako da ispod pasusa imamo prazan prostor veličine 12 tačaka (FormatFormat > ParagraphParagraph > SpacingSpacing -> AfterAfter)

• Pregledati izmene po dokumentu

Stilovi Stilovi -- 44• Postaviti kursor unutar prvog pasusa teksta i otvoriti

prozor sa opcijama grupe ParagraphParagraph na kartici HomeHome.

• Izabrati obostrano poravnanje (JustifiedJustified) i postaviti uvlačenje prvog reda pasusa (IndentatnionIndentatnion > SpecialSpecial> First lineFirst line) na 0.50.5 cm.

• Sa nazivom TekstTekst napraviti novi stil na osnovu prvog pasusa.

• Stil TekstTekst primeniti na svaki pasus dokumenta.

• Ispod podnaslova ŽivotŽivot kod svakog autora kod koga taj pasus nedostaje, kopirati prvi pasus teksta sa vikipedije bez formatiranja i linkova i primeniti stil TekstTekst. Iznad pasusa ostaviti jedan prazan red.

• Ispod kopiranog teksta staviti sliku autora – ako slika nedostaje, poništiti formatiranje (stil TekstTekst) slike sa ClearClear AllAll ili Clear Formating Clear Formating i centrirati je.

• Iznad slike ostaviti jedan a ispod dva prazana reda.

Natpis slikeNatpis slike• Postaviti kursor u prvi prazan red ispod slike Milutina Milankovića

• Klikom na ikonu InsertInsert CaptionCaption u grupi CaptionsCaptions na kartici ReferencesReferences otvoriti prozor CaptionCaption.

• Klikom na dugme New Label New Label napraviti novu stavku SlikaSlika.

• Dopisati tačku i Milutin Milanković Milutin Milanković unutar polja Caption: Caption: i kliknuti na dugme OKOK.

• Promeniti stil CaptionCaption tako da bude centriran, iznad pasusa ostaviti prazan prostor veličine 66 tačaka, veličinu fonta postaviti na 1010.

• Dodati natpis ispod svake slike.

Sadržaj Sadržaj -- 11

• Iznad MilutinaMilutina MilankovićaMilankovića ubaciti novu, praznu stranicu

• Vratiti se na početak reda i pomoću Clear Clear Formatting Formatting poništiti stil (formatiranje)

• Napisati SadržajSadržaj u prvi prazan red i ostaviti ispod jedan red prazan

• Primeniti stil NaslovNaslov na SadržajSadržaj

• Pozicionirati kurosr u prazan red ispod naslova SadržajSadržaj

• Klikom na ikonu Table of Contents Table of Contents unutar grupe Table of Contents Table of Contents kartice ReferencesReferences otvoriti padajući meni i birati stavku Insert Table of Insert Table of Contents...Contents...

Page 40: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Sadržaj Sadržaj -- 22• Moguće opcije sadržaja:

•• Show page numbers Show page numbers – uključuje/isključuje prikazivanje rednih brojeva stranica

•• Right align page numbers Right align page numbers – desno poravnanje brojeva stranica

•• Tab leader Tab leader – simbol koji će ispuniti prostor izmeñu naslova i rednih brojeva stranica

•• FormatFormat – spisak predefinisanih formata sadržaja

• Pomoću opcija (OptionsOptions) izabrati koje stilove želimo uključiti u sadržaj:

•• TOC level TOC level izbrisati pored svakog stila osim naših stilova

•• NaslovNaslov podesiti da bude prvog nivoa•• PodnaslovPodnaslov podesiti da bude drugog nivoa

• Generisati sadržaj

Sadržaj Sadržaj -- 33

• Promeniti stil NaslovNaslov tako da svaki naslov bude na novoj stranici:

•• NaslovNaslov > Modify Modify > Format Format > ParagraphParagraph

•• Line and Page BreaksLine and Page Breaks > Page break beforePage break before

• Ažurirati sadržaj dokumenta: kliknuti bilo gde unutar izgenerisanog sadržaja, pa na ikonu Update Table Update Table u grupi Table of Contents Table of Contents na kartici ReferencesReferences.

•• Update page numbers only Update page numbers only – ažurira samo redne brojeve, neće ubaciti nove naslove odn. brisati izbrisane

•• Update entire table Update entire table – ažurira celu tabelu, i redne brojeve i naslove

• Pregledati dokument

Spisak slikaSpisak slika

• Postaviti kursor na kraj dokumenta (Ctrl+EndCtrl+End) i ubaciti novu praznu stranicu (Ctrl+EnterCtrl+Enter)

• Napisati SlikeSlike, a ispod ostaviti dva prazna reda.

• Primeniti stil NaslovNaslov na reč SlikeSlike.

• Ispod naslova Slike ostaviti jedan prazan red i klikom na ikonu Insert Table of FiguresInsert Table of Figures u grupi CaptionsCaptions na kartici ReferencesReferences napraviti spisak slika.

• Ažurirati sadržaj dokumenta i snimiti dokument.

• Izbrisati stavku SlikaSlika unutar dijaloga za dodavanje natpisa slike: otvoriti dijalog, izabrati tu stavku i kliknuti na Delete Label Delete Label dugme, prozor zatvoriti klikom na dugme CloseClose.

Page 41: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

InformaInformatička pismenosttička pismenost

Tabelarni proraTabelarni proraččuniuni

Radno okruRadno okruženježenje

Dugme Office

Traka sa alatima

Statusna linijaKartice (jezi čci) radnih listova

Ikone za brz pristup alatima

Polje za formulePolje za ime

Indikator aktivnećelije

Broj čane oznake redova

Slovne oznake kolona

Osnovni pojmovi Osnovni pojmovi -- 11•• Radna sveskaRadna sveska ((WorkbookWorkbook) ) – Excel dokument

• Čuva se u fajlovima sa podrazumevanom oznakom tipa xlsxxlsx.

•• Radni listoviRadni listovi ((WorksheetWorksheet)) – mreža ćelija u koje unosimo podatke• Podrazumevano, svaka sveska sadrži 3 lista,• Svaki radni list ima ime,• Na dnu radne sveske za svaki radni list postoji jedna kartica (jezičak) pomoću koje

možemo preći na taj list,• Listovi se podrazuvemano imenuju sa Sheet1Sheet1, Sheet2Sheet2, Sheet3Sheet3

•• Kolona (Kolona (ColumnColumn)) – vertikalni niz ćelija• Svaki radni list sadrži više od 16,384 (2^14) kolona,• Kolone se označavaju (imenuju) nizom slova od A do XFD na sledeći način:

AA, BB, ..., ZZ, AAAA, ABAB, ..., AZAZ, BABA, BBBB, ..., BZBZ, CACA, ...

•• RedRed (RowRow) – horizontalni niz ćelija• Svaki radni list sadrži 1,048,576 (2^20) redova, • Redovi se označavaju (imenuju) svojim rednim brojevima od 11 do 1,048,5761,048,576.

Osnovni pojmovi Osnovni pojmovi -- 22

•• Ćelija (Ćelija (CellCell) ) – osnovni element radnog lista u koji unosimo podatke• Svaka ćelija predstavlja presek jedne kolone i jednog reda• Ćelija seoznačava (imenuje) slovnom oznakom kolone iza koje sledi brojčana oznaka

reda, npr. A5A5, G25G25, AB10AB10,• Oznaku (ime) ćelije možemo pročitati unutar polja imena,• Ćelije sadrže podatke ili formule,• Podatak može biti tekst, broj, datum itd.• Ako ćelija sadrži formulu, prikazuje razultat te formule,• Oznaka kolone i reda izabrane ćelije menja svoju boju.

•• Polje formula (Polje formula (Formula BarFormula Bar) ) – prikazuje sadržaj izabrane ćelije, koristi se za unos formula ali i podataka.

•• Polje imena (Polje imena (Name BoxName Box)) – prikazuje oznaku (ime) izabrane ćelije, možemo i upisati oznaku neke ćelije da bismo tu ćeliju izabrali

Page 42: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Kretanje kroz radni listKretanje kroz radni listLevi taster miša Kliknemo na ćeliju koju želimo izabrati

Strelice na tastaturi Kretanje po ćelijama

Tab, Shift+Tab Sledeća, prethodna ćelija

Home Prva ćelija reda

Ctr+Home, Ctrl+End

Početak, kraj radnog lista

Page Up, Page Down Jedan ekran gore, dole

Ctrl+Page Up, Cltr+Page Down Prethodni, sledeći radni list

Ctrl+strelica levo, Ctrl+strelica desno

� Unutar tabele: prva, poslednja kolona� Van tabele: prva kolona sa leve/desne strane koja nije prazna�Ako je red prazan: prva, poslednja ćelija reda.

Ctrl+strelica gore,Ctrl+strelica dole Isto kao Ctrl+strelica levo/desno, samo se odnosi na kolone

Polje imena ćelije Upišemo oznaku ćelije i pritisnemo enter

Markiranje ćelijaMarkiranje ćelijaJedna ćelija Pomoću miša, tastature, polja imena

Podru čje (oblast)

� Miš: kliknemo na prvu ćeliju, držimo pritisnuto levi taster i markiramo do poslednje ćelije oblasti.

�Tastatura: držimo ShiftShift pritisnuto a markiramo pomoću strelica

� Miš i tastatura: kliknemo na prvu/poslednju ćeliju, otpustimo levi taster miše, pritisnemo ShiftShift i kliknemo na poslednju/prvu ćeliju te oblasti.

Nesusedne ćelije, podru čja (oblasti)

Pomoću CtrlCtrl .

Celu kolonu/red� Kliknemo na oznaku kolone/reda.� Ctrl+SpaceCtrl+Space – cela kolona.� Shift+Space Shift+Space – ceo red.

Više kolona/redova Pomoću CtrlCtrl odnosno ShiftShift .

Cela tabelaKliknemo na bilo koju ćeliju tabele i pritisnemo CtrlCtrl i ** na numeričkoj tastaturi.

Radni list� Ctrl+A

� Klikom na kvadratić izmeñu oznake prve kolone i rednog broja prvog reda.

Osnove unosa podataka Osnove unosa podataka -- 11•• Preći na Preći na Sheet2Sheet2

•• Novi sadržaj u izabranu ćeliju možemo unetiNovi sadržaj u izabranu ćeliju možemo uneti nakon što smo datu ćeliju izabrali tako što:• Jednostavno počnemo da kucamo na tastaturi – ćelija će se otvoriti za editovanje i možemo uneti

novi sadržaj, ako ćelija nije bila prazna, stari sadržaj se briše.• Možemo da kliknemo negde unutar polja za formule i tu napisati novi sadržaj ili izmeniti već

postojeći.

•• U ćeliju B3 upisati: U ćeliju B3 upisati: Osnove unosa podatakaOsnove unosa podataka

•• Unos ćemo potvrditi pritiskom tastera Unos ćemo potvrditi pritiskom tastera EnterEnter, , TabTab ili ili strelicastrelica..

•• Sadržaj markiranih ćelija brišemo sa Sadržaj markiranih ćelija brišemo sa DeleteDelete..

•• Postojeći sadržaj neke ćelije (bez brisanja tog sadržaja) možemo izmenitiPostojeći sadržaj neke ćelije (bez brisanja tog sadržaja) možemo izmeniti• Dva puta kliknemo na izabranu ćeliju• Klinemo jednom, pa pritisnemo F2 na tastaturi• Koristimo polje za formule

•• Promeniti sadržaj ćelije B3 na:Promeniti sadržaj ćelije B3 na:Osnove unosa podataka u programu ExcelOsnove unosa podataka u programu Excel

Osnove unosa podataka Osnove unosa podataka -- 22•• Uneti sledeće brojeve:Uneti sledeće brojeve:

•• Posmatrati automatsko poravnanjePosmatrati automatsko poravnanje• Tekst se poravnava levo• Brojevi se poravnavaju desno

•• Izabrati ćeliju Izabrati ćeliju B3B3• Promeniti poravnanje teksta: centrirano, desno – prikaz sadržaja prelazi na

susedne ćelije – ako su one prazne

•• U ćeliju U ćeliju C3C3 upisati:upisati: Ime i prezimeIme i prezime

•• Promeniti poravnanje sadržaja ćelije Promeniti poravnanje sadržaja ćelije B3B3• Centrirano, levo - prikaz sadržaj prelazi na susedne ćelije samo ako su one

prazne.

•• Izbrisati sadržaj ćelije Izbrisati sadržaj ćelije C3C3 pomoću DeleteDelete na tastaturi i vratiti levo pravnanje ćelije B3B3..

B5 1254B6 25.64B7 685B8 0.25

Page 43: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Osnove unosa podataka Osnove unosa podataka -- 33• Prilikom unosa brojeva treba obratiti pažnju na znak decimalne tačkeznak decimalne tačke. Simbol

decimalne tačke može biti tačkatačka ili zarezzarez (ili čak i neki drugi znak) – to zavisi od toga kako je operativni sistem podešen.

• Ako nakon unosa broja, poravnanje ne postane desnone postane desno, verovatno smo koristili loš simbol i program je uneti podatak tumačio kao običan tekst a ne broj.

• Da bismo izbegli problem decimalne tačke, uvek treba pritisnuti tačku na pritisnuti tačku na numeričkoj tastaturinumeričkoj tastaturi – taj taster će uvek dati dobar simbol.

• Simbol decimalne tačke možemo postaviti/pročitati unutar kontrolnog panela: Control Panel Control Panel > Clock, Language,and Region > Change the date, time or number > Clock, Language,and Region > Change the date, time or number format > Additional settings > Decimal symbolformat > Additional settings > Decimal symbol.

Osnove formatiranja Osnove formatiranja -- 11•• Markirati drugu tabelu na prvom radnom listu i kopirati je na drugi radni list Markirati drugu tabelu na prvom radnom listu i kopirati je na drugi radni list

od od ćelije ćelije G5G5..

• Markirati prvi red tabele i preći na karticu Home.Home.

• Formatirati markirane ćelije pomoću alata grupe FontFont odnosno AlignmentAlignment.

FontFont Vrsta fonta Font ColorFont Color Boja teksta

Font SizeFont Size Veličina fonta Top AlignTop Align Poravanje pri vrhu

Increase Font Increase Font SizeSize

Povećava veličinu fonta Middle AlignMiddle Align Poravnanje na

sredinuDecrease FontDecrease Font

SizeSizeSmanjuje veličinu

fonta Bottom AlignBottom AlignPoravnanje pri

dnu

BoldBold Podebljano Align Text LeftAlign Text Left Levo poravnanje

ItalicItalic Iskrivljeno CenterCenter Centriranje

UnderlineUnderline Podvučeno Align Text RightAlign Text Right Desno poravnanje

More BordersMore Borders Okvir OrientationOrientation Orijentacija

Fill ColorFill Color Boja pozadine

Osnove formatiranja Osnove formatiranja -- 22• U ćeliju I3I3 upisati “Cene po mesecimaCene po mesecima”.

• Markirati ćelije od G3G3 do L3L3, spojiti sve te ćelije u jednu veliku i centrirati sadržaj klikom na ikonu Merge Merge && Center Center grupe AlignmentAlignment kartice HomeHome.

• Označiti ćeliju G3G3, poništiti spajanje i centriranje biranjem stavke Unmerge Cells Unmerge Cells ikone Merge Merge && CenterCenter, ponovo markirati ćelije od G3G3 do L3L3 i ponoviti spajanje i centriranje.

• Kopirati sadržaj ćelije B3B3 u ćeliju O3O3.

• Raširiti kolonu OO tako da stabe ceo tekst u kolonu, povećati visinu trećeg reda.

• Izabrati vertikalno poravnanje pri vrhu i povećati veličinu fonta na 1616.

Osnove formatiranja Osnove formatiranja -- 33

• Uključiti prelom teksta pomoću ikone Wrap TextWrap Text.

• Biranjem stavke Column Width... Column Width... priručnog menija koji se otvara desnim klikom na zaglavlje kolone PP otvoriti prozor koji sadrži širinu te kolone, dobijenu vrednost postaviti za širinu kolone OO.

• Isto ponoviti za treći red (Row HeightRow Height). Isključiti prelom teksta.

• Kliknuti u ćeliju O3O3, širinu kolone OO i visinu trećeg reda automatski podesiti na osnovu sadržaja te kolone odnosno reda pomoću stavki AutoFit Row Height AutoFit Row Height i AutoFit Column Width AutoFit Column Width ikone FormatFormat grupe CellsCells kartice HomeHome.

Page 44: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Osnove formatiranja Osnove formatiranja -- 44

• Markirati područje od G6G6 do L9L9 (tabela). Otvoriti prozor Format Cells Format Cells klikom na dugme sa strelicom na desnoj strani naziva grupe FontFont ili AlignmentAlignment i formatirati markiranu oblast:

• Kartica FontFont sadrži osobine teskta: vrsta fonta (FontFont), stil fonta (Font StyleFont Style), veličina (SizeSize), boja (ColorColor), efekti (EffectsEffects).

• Kartica BorderBorder sadrži osobine okvira: vrsta linije (LineLine), boja (ColorColor), uključivanje/isključivanje linija okvira (BorderBorder).

• Kartica AlignmentAlignment sadrži osobine poravnanja: horizontalno (HorizontalHorizontal) i vertikalno (VerticalVertical) poravnanje, orijentacija (OrientationOrientation), prelom teksta (Wrap tekstWrap tekst), spajanje ćelija (Merge cellsMerge cells).

• Kartica FillFill omogućava izbor boje pozadine ćelija: boja pozadine (Background ColorBackground Color), stil šablona (Pattern StylePattern Style), boja šablona (Pattern ColorPattern Color), efekti ispune (Fill EffectsFill Effects).

Dva oblika mišaDva oblika miša•• MarkiranjeMarkiranje – ako oblik miša izgleda kao na prvoj

slici, onda možemo markirati (selektovati, označiti) ćelije

•• PremeštanjePremeštanje – ako postavimo pokazivač miša na liniju okvira koji označava markiranu oblast, promeniće svoj oblik kao što je to prikazano na drugoj slici – tada držeći levi taster pritisnuto, možemo markiranu oblast premestiti na neko drugo mesto

• Premestiti unete brojeve na D5:D8D5:D8

•• KopiranjeKopiranje– ako prilikom premeštanja držimo pritisnuto i CtrlCtrl, pa prvo otpustimo levi taster miša, pa tek onda CtrlCtrl, dobićemo kopiju markiranih ćelija

• Narpaviti kopiju premeštenih brojeva na poziciji B5:B8B5:B8

• Izbrisati sadržaj ćelija D5:D8D5:D8

Osnove računanja Osnove računanja -- 11•• Sa greškom Sa greškom – napisati izraz 1254+25.64+685+0.251254+25.64+685+0.25 u ćeliju D5D5, pritisnuti EnterEnter i objasniti zašto nismo dobili zbir

•• FormulaFormula koja sadrži brojeve koja sadrži brojeve – svaka formula počinje znakom jednakosti, ispraviti prethodni izraz tako da dobijemo traženi rezultat

• Objasniti osnovne matematičke operacije: ++(sabiranje), -- (oduzimanje), ** (množenje), //(deljenje), ̂̂ (stepenovanje)

• Operacije možemo grupisati pomoću zagrada, npr:E5E5=(14+10)/(6=(14+10)/(6--4)+2^34)+2^3

•• Formula koja sadrži ćelije: Formula koja sadrži ćelije: u ćeliju D6D6 staviti formulu =b5+b6+b7+b8=b5+b6+b7+b8

•• Formula pomoFormula pomoću funkcije:ću funkcije:- pojedinačne ćelije: D7D7 =sum(b5,B6,B7,b8)=sum(b5,B6,B7,b8)- oblast: D8D8 =sum(B5:b8)=sum(B5:b8)- markiranje pomoću miša: D9D9 =sum(b5:B8)=sum(b5:B8)

Osnove računanja Osnove računanja -- 33•• PomoPomoću dijaloga za biranje funkcije ću dijaloga za biranje funkcije –

izabrati ćeliju DD1010, kliknuti na dugme fxfx, naći funkciju SUMSUM, otvoriti dijalog za izbor parametara te funkcije i izračunati sumu brojeva od BB55 do BB88

• Postupak računanja:

1.1. BBIRAMO ĆELIJU UNUTAR KOJE IRAMO ĆELIJU UNUTAR KOJE ŽELIMO DOBITI REZULTATŽELIMO DOBITI REZULTAT

2.2. BIRAMO FUNKCIJU KOJU ŽELIMO BIRAMO FUNKCIJU KOJU ŽELIMO KORISTITIKORISTITI

3.3. MARKIRAMO ĆELIJE NA KOJE TU MARKIRAMO ĆELIJE NA KOJE TU FUNKCIJU ŽELIMO PRIMENITIFUNKCIJU ŽELIMO PRIMENITI

• Promeniti vrednost 0.250.25 na 550000 unutar ćelije D8D8 i objasniti zašto se menjaju sve sume, osim prve

Page 45: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Osnove računanja Osnove računanja –– 4 4

Treći oblik mišaTreći oblik miša• Izračunati prosek unutar druge tabele na prvom radnom

listu pomoću funkcije AVERAGEAVERAGE

•• Izbrisati sve proseke osim prvog brojaIzbrisati sve proseke osim prvog broja

•• Izabrati prvu ćeliju sa prosekomIzabrati prvu ćeliju sa prosekom

• Naći kvadratić u donjem desnom uglu okvirakvadratić u donjem desnom uglu okvira te ćelije i postaviti tu pokazivač miša, oblik miša se menja u +oblik miša se menja u +

• Kliknuti na taj kvadratić, držati pritisnuto levi taster miša i markirati ostale ćelije ispod

• Nakon što otpustimo levi taster miša, Excel će kopirati Excel će kopirati funkciju iz prve ćelije i primeniće na redove svih funkciju iz prve ćelije i primeniće na redove svih markiranih ćelijamarkiranih ćelija

• Izbrisati sve proseke osim prvog broja i sve to ponoviti ponoviti dvoklikom na kvadratić dvoklikom na kvadratić u donjem desnom uglu okvira

•• Pogledati formule unutar polja za formule!Pogledati formule unutar polja za formule!

Osnove računanja Osnove računanja -- 55

• Izračunati minimum pomoću funkcije MINMIN

• Izračunati maksimum pomoću funkcije MAXMAX

• Izračunati sumu pomoću funkcije SUMSUM

• Markirati dobijene brojeve, unutar kartice NumberNumberdijaloga FormatFormat CellsCellspromeniti kategoriju na NumberNumber i staviti da brojevi budu prikazani sa 33 decimalna mesta (Decimal placesDecimal places)

Radni listovi Radni listovi -- 11•• Desni klik Desni klik na karticu radnog lista otvara

kontekstni meni koji omogućava rad sa radnim listovima:

•• InsertInsert – dodaje novi radni list• Novi radni list možemo dodati i klikom na

ikonu Insert Worksheet• Ili prečicom Shift+F11Shift+F11

•• DeleteDelete – briše dati radni list

•• RenameRename – menja ime radnog lista:• Najviše 31 znakova.• Razmaci su dozvoljeni,• Nedozvoljeni simboli: ::,//,\\,??,**

•• Move or Copy Move or Copy – premeštanje ili kopiranje radnog lista

•• Tab Color... Tab Color... – boji pozadinu kartice radnog lista

ZadatakZadatak• Dodati novi radni list

• Promeniti ime novog radnog lista na "Novi radni listNovi radni list"

• Napraviti kopiju novog radnog lista tako da kopija bude na prvom mestu

• Premestiti Sheet1Sheet1 na prvo mesto

• Izbrisati kopiju novog radnog lista

• Promeniti boju kartice drugog radnog lista

• Dvoklikom na karticu "Novi radni listNovi radni list" promeniti ime na "List4List4"

• Pomoću miša premestiti "List4List4" na poslednje mesto

• Ispuniti treću tabelu

• Formatirati tu tabelu slično kao što izgleda prva tabela

• Za izračunate ćelije staviti prikaz sa 2 decimalna mesta

• Sačuvati dokument

Page 46: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

InformaInformatička pismenosttička pismenost

Napredni tabelarni proraNapredni tabelarni proraččuniuni

PripremaPriprema• Sačuvati dokument Excel2Excel2 i otvoriti ga.

• Markirati ćelije C4:E4C4:E4, spojiti markirane ćelije u jednu veliku ćeliju, centrirati tekst i upisati “GradoviGradovi”.

• Markirati ćelije A7:A12A7:A12, spojiti markirane ćelije u jednu veliku ćeliju, centrirati tekst, upisati “NovineNovine”, izabrati vertikalnu orijentaciju teksta (stavka VerticalVertical TextText ikone OrientationOrientation grupe AlignmentAlignment kartice HomeHome)

• Markirati ćelije B2:E2B2:E2, spojiti markirane ćelije u jednu veliku ćeliju, centrirati tekst i upisati “Prodaja Prodaja po gradovimapo gradovima”.

• Pomoću odgovarajućih formula ispuniti kolone UkupnoUkupno, MinMin i MaxMax.

• Pomoću odgovarajuće formule izračunati prosekeproseke po gradovima, brojeve prikazati sa dva decimalna mesta.

Izrada dijagramaIzrada dijagrama

• Markirati celu tabelu B6:E12B6:E12, preći na karticu InsertInsert i pronaći grupu ChartsCharts.

• Grupa ChartsCharts sadrži ikone za dodavanje osnovnih tipova dijagrama (grafikona):• Stubičasti dijagram (ColumnColumn),• Linijski dijagram (LineLine),• Kružni dijagram (PiePie),• Trakasti dijagram (BarBar),• Prostorni dijagram (AreaArea),• itd.

• Klikom na ikonu nekog tipa otvaramo padajući meni koji sadrži podtipove tog tipa.

• Izabrati prvi podtip stubičastog dijagrama i napraviti grafikon.

• Kliknuti na dobijen dijagram i pomoću miša premestiti ga na desnu stranu radnog lista tako da vidimo sve podatke

Osnovni pojmovi dijagramaOsnovni pojmovi dijagrama

• Dijagram predstavlja grafički prikaz numeričkih podataka.

• Sastoji se od jedne ili više serija podataka koje se prikazuju grafički.

• Na dobijenom grafikonu, te serije su gradovi: Novi SadNovi Sad, SomborSombor, SuboticaSubotica.

• Svaku seriju opisuje niz brojeva – koje zovemo tačkamatačkama. Npr. seriju “Novi SadNovi Sad” čine brojevi iz kolone “Novi SadNovi Sad” označene tabele.

• Svaki broj serije pripada jednoj kategoriji. U našem slučaju kategorije su novine: BlicBlic, DnevnikDnevnik, PolitikaPolitika, itd.

•• Grafikon iznad svake kategorije Grafikon iznad svake kategorije prikazuje po jedan stub za svaku prikazuje po jedan stub za svaku seriju. seriju. Visina stuba zavisi od vrednosti date serije u toj kategoriji.

• Stubovi različitih serija se automatski crtaju različitim bojama.

Page 47: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Izbor serija i premeštanjeIzbor serija i premeštanje• Izabrati dijagram i preći na karticu DesignDesign u klasi alata Chart ToolsChart Tools.

• Pošto želimo videti prodaju po gradovima a ne po novinama, zamenićemo serije sa kategorijama: gradovi će postati kategorije a novine serije. To radimo klikom na ikonu Switch Row/Column Switch Row/Column u grupi DataData.

• Kliknuti na ikonu Move Chart Move Chart u grupi LocationLocation i izabrati opciju New Sheet New Sheet koja će dijagram postaviti u poseban radni list “DijagramDijagram”.

• Opcija ObjcetObjcet inin će dijagram ubaciti u neki već postojeći radni list u obliku posebnog objekta.

Naslov dijagrama i nazivi osaNaslov dijagrama i nazivi osa

• Kliknuti na ikonu Chart Title Chart Title u grupi LabelsLabels na kartici LayoutLayout i izabrati opciju Above ChartAbove Chart, za naslov napisati “Prodaja po gradovimaProdaja po gradovima”.

• Nakon što smo upisali naslov, ne treba pritisnuti EnterEnter za potvrdu, pošto ćemo preći u novi red, već je potrebno kliknuti bilo gde na radnu površinu.

• Kliknuti na ikonu Axis Titles Axis Titles u grupi LabelsLabels na kartici LayoutLayout, birati stavku Primary Primary Horizontal Axis Title Horizontal Axis Title i opciju TitleTitle Below AxisBelow Axis, za natpis napisati “GradoviGradovi”.

• Kliknuti na ikonu Axis Titles Axis Titles u grupi LabelsLabels na kartici LayoutLayout, birati stavku Primary Vertical Primary Vertical Axis Title Axis Title i opciju Horizontal TitleHorizontal Title, za natpis napisati “Broj prodatih primerakaBroj prodatih primeraka”.

• Kliknuti na ikonu Axis Titles Axis Titles u grupi LabelsLabels na kartici LayoutLayout, birati stavku Primary Vertical Primary Vertical Axis Title Axis Title i opciju Rotated TextRotated Text.

Elementi dijagrama Elementi dijagrama -- 11Oblast dijagrama

Oblast crtanja dijagrama

Serije

Legenda

Naslov

Osa kategorijeNazivi osa

Osa vrednosti

Elementi dijagrama Elementi dijagrama -- 22• Razlikujemo sledeće glavne elemente dijagrama:

• Oblast dijagrama (Chart AreaChart Area) – ceo dijagram i svi njegovi elementi

• Oblast crtanja dijagrama (Plot AreaPlot Area) – predstavlja sam dijagram, tj. grafički prikaz podataka

• Osa kategorije (Horizontal (Category) AxisHorizontal (Category) Axis ) – prikazuje kategorije, horizontalna

• Osa vrednosti (Vertical (Value) AxisVertical (Value) Axis) – prikazuje vrednosti, vertikalna

• Serije (SeriesSeries) – iznad svake kategorije serija se predstavlja pomoću stuba čija visina zavisi od vrednosti te serije u toj kategoriji

• Naslov dijagrama (Chart TitleChart Title)• Nazivi osa (Axis TitleAxis Title)• Legenda (LegendLegend) – prikazuje boje pojedinih serija

• Ako postavimo miš iznad nekog elementa, program će ispisati ime tog elementa.

• Svaki elemenat dijagrama možemo posebno formatirati, nakon što smo ga izabrali.

• Elemente dijagrama možemo izabrati pomoću miša tako što kliknemo na njih levim tasterom (poneked je potrebno dva puta klkinuti, to zavisi od vrste elementa) ili iz padajućeg menija ikone Chart Elements Chart Elements grupe Current Selection Current Selection kartice LayoutLayout.

Page 48: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Dizajn dijagramaDizajn dijagrama• Tip dijagrama možemo promeniti klikom na ikonu ChangeChange ChartChart TypeType. Istoimeni

prozor sa leve strane sadrži listu mogućih tipova, a desna strana ikone podtipova.

• Ne možemo koristiti svaki tip dijagrama za sve moguće vrste podataka. Npr. kružni dijagram može prikazati samo jednu seriju.

• Izabrati i pogledati nekoliko tipova i podtipova, na kraju birati prvi podtip tipa ColumnColumn.

• Pomoću grupe Chart Layouts Chart Layouts možemo izabrati neki od predefinisanih rasporeda elemenata dijagrama. Pogledati nekoliko i na kraju poništiti promene sa UndoUndonaredbom.

• Pomoću grupe Chart Styles Chart Styles možemo izabrati jedan od predefinisanih vizuelnih stilova prikazivanja podataka. Pogledati nekoliko stilova i izabrati jedan.

Formatiranje elemenata Formatiranje elemenata -- 11• Pomoću Move Chart Move Chart ikone na kartici DesignDesign premestiti

dijagram na radni list NovineNovine, povećati veličinu dijagrama i postaviti na desnu stranu radnog lista tako da se vide podaci na levoj strani.

• Izabrati dijagram i otvoriti karticu FormatFormat klase Chart Chart ToolsTools.

• Iz padajućeg menija Chart Elements Chart Elements izabrati Chart AreaChart Area.

• Primeniti 2-3 predefinisanih stilova iz grupe Shape StylesShape Styles.

• Pomoću Shape Fill Shape Fill ikone izabrati jednobojnu ispunu pozadine, sliku (PicturePicture), gradijentnu ispunu (GradientGradient) i teksturu (TextureTexture).

• Pomoću Shape Outline Shape Outline ikone izabrati debljinu okvira (WeightWeight), stil okvira (DashesDashes) i boju okvira.

• Pomoću Shape Effects Shape Effects ikone pregledati različite efekte prikazivanja.

Formatiranje elemenata Formatiranje elemenata -- 22• Iz padajućeg menija Chart Elements Chart Elements izabrati LegendLegend.

• Vratiti se na karticu HomeHome, promeniti vrstu, veličinu, stil i boju fonta odnosno boju pozadine.

• Preći na karticu FormatFormat i isprobati predefinisane stilove iz grupe Shape Shape StylesStyles.

• U grupi WordArt Styles WordArt Styles pogledati predefinisane stilove.

• Pomoću ikone Text Fill Text Fill možemo izabrati ispunu (jednobojna, gradijentna, slika, tesktura), pomoću ikone Text Outline Text Outline formatiranje konture ukrasnih slova a pomoću ikone Text Effects Text Effects možemo dodati razne efekte.

Formatiranje elemenata Formatiranje elemenata -- 33• Formatirati seriju BlicBlic i oblast crtanja dijagrama.

Page 49: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Adresiranje Adresiranje -- 11

• Unutar radnog lista CenovnikCenovnik izračunati cenu AnanasaAnanasa koristeći konstantnu vrednost konstantnu vrednost kao kurs evra, pomoću inteligentnog kopiranja popuniti tabelu do kraja, promeniti kurs evra, posmatrati promene i sve izbrisati

• Kopiranjem formule iz prve ćelije pokvariće se formatiranje ćelija, ako želimo to ispraviti, potrebno je da unutar menija koji se otvara klikom na ikonu Auto Fill Options Auto Fill Options koji će se pojaviti ispod markirane oblasti izabrati stavku Fill Without FormatingFill Without Formating

• Izračunati cenu AnanasaAnanasa koristeći kurs evra iz iz odgovarajuće ćelije odgovarajuće ćelije i pomoću inteligentnog kopiranja ispuniti tabelu do kraja – pogledati formulu unutar prvih nekoliko ćelija kolone –takav način korišćenja ćelija se zove relativnorelativnoadresiranjeadresiranje

Adresiranje Adresiranje -- 22

• Izračunati cenu AnanasaAnanasa koristeći sadržaj sadržaj odgovarajuće ćelije odgovarajuće ćelije za kurs evra pomoću apsolutnog adresiranja (FIKSIRANJE)apsolutnog adresiranja (FIKSIRANJE):

• Ako želimo zabraniti da se menja redni broj reda, stavljamo stavljamo $$ ispred rednog broja redaispred rednog broja reda u nazivu te ćelije – FIKSIRANJE REDAFIKSIRANJE REDA

• Ako želimo zabraniti da se menja ime kolone, stavljamo stavljamo $$ ispred imena koloneispred imena kolone u nazivu te ćelije –FIKSIRANJE KOLONEFIKSIRANJE KOLONE

• Ako želimo zabraniti promenu i reda i kolone, , stavljamo stavljamo $$ i ispred rednog broja i ispred imena i ispred rednog broja i ispred imena kolone kolone u nazivu ćelije – FIKSIRANJE ĆELIJEFIKSIRANJE ĆELIJE

• Pogledati rezultat, promeniti kurs evra i posmatrati promene

ValutaValuta

• Markirati cene u dinarima i promeniti formatiranje tih ćelija tako da brojevi budu prikazani kao novčane vrednosti izraženi u dinarima:

• Otvoriti prozor FormatFormat CellsCells, zatim unutar kartice NumberNumber menjamo kategoriju na CurrencyCurrency

•• Decimal places Decimal places odreñuje broj decimalnih mesta – preciznost prikaza (ostaviti 2)

• Opcija SymbolSymbol daje spisak simbola za različite valute, to treba naći i izabrati Din. Serbian Din. Serbian (Latin)(Latin)

• Označiti cene u evrima i promeniti formatiranje tih ćelija tako da brojevi budu prikazani kao novčane vrednosti u evrima.

IFIF•• IF(IF(uslovuslov, , vrednost ako je uslov ispunjenvrednost ako je uslov ispunjen, , vrednost ako uslov nije vrednost ako uslov nije

ispunjenispunjen))

• Funkcija IFIF na osnovu zadovoljenosti datog uslova vraća jednu vrednost

• Moguće relacije: <<, , >>, , <=<=, , >=>=, , ==, , <><>

• Logical_test – uslov

• Value_if_true – vrednost koja se vraća ako je uslov zadovoljen

• Value_if_false – vrednost koja se vraća ako uslov nije zadovoljen

• Ispuniti kolone "Da li je cena veća od 80Da li je cena veća od 80€€ (DA/NE)?(DA/NE)?" i "Da li je cena manja Da li je cena manja od cene Jabuke(DA/NE)?od cene Jabuke(DA/NE)?"

Page 50: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

COUNTIF COUNTIF -- 11

•• COUNTIF(COUNTIF(oblastoblast, , uslovuslov))

• Funkcija COUNTIFCOUNTIF vraća broj ćelija čiji sadržaj zadovoljava dati uslov

• Moguće relacije: <<, >>, <=<=, >=>=, ==, <><>

• Range – oblast

• Criteria – uslov

• Uraditi zadatke “Broj proizvoda skupljih od Broj proizvoda skupljih od 7000 Din7000 Din" i “Broj proizvoda jeftinijih od 100 Broj proizvoda jeftinijih od 100 €€"

• Uraditi zadatak “Broj proizvoda skupljih od 80 Broj proizvoda skupljih od 80 €€" koristeći kolonu "Da li je cena veća od 80Da li je cena veća od 80€€(DA/NE)?(DA/NE)?"

COUNTIF COUNTIF -- 22

• Uraditi zadatak “Broj proizvoda skupljih od prosekaBroj proizvoda skupljih od proseka" za cene u dinarima

• Ako za uslov želimo iskoristiti sadržaj neke ćelije, po pravilu moramo to navesti na sledeći način: "relacija""relacija"&Ime&ImeĆelijeĆelije, na primer: ">"&C1">"&C155

• Ispraviti zadatak prethodni zadatak.

• Uraditi zadatak “Broj proizvoda jeftinijih od prosekaBroj proizvoda jeftinijih od proseka“

����X

SUMIF SUMIF -- 11•• SUMIF(SUMIF(oblastoblast_uslova_uslova, , uslovuslov, , oblastoblast_sumiranja_sumiranja))

• Funkcija SUMSUMIFIF sumira (računa zbir) samo odreñenih ćelija iz oblasti sumiranja: sadržaj neke ćelije iz oblasti sumiranja ulazi u zbir samo ako odgovarajuća ćelija iz oblasti uslova zadovoljava dati uslov

• Moguće relacije: <<, >>, <=<=, >=>=, ==, <><>

• Range – oblast uslova

• Criteria – uslov

• Sum_range – oblast sumiranja, može se izostaviti –u tom slučaju, sumiraju se brojevi iz prve oblasti

• Uraditi zadatak “Ukupna cena proizvoda jeftinijih Ukupna cena proizvoda jeftinijih od od 8000 Din8000 Din”

• Uraditi zadatak “Ukupna cena proizvoda skupljih Ukupna cena proizvoda skupljih od 80 od 80 €€“

SUMIF SUMIF -- 22

• Uraditi zadatak “Ukupna cena proizvoda skupljih od Ukupna cena proizvoda skupljih od prosekaproseka"

• Ako za uslov želimo iskoristiti sadržaj neke ćelije, po pravilu moramo to navesti na sledeći način: "relacija""relacija"&Ime&ImeĆelijeĆelije, na primer: ">"&C17">"&C17

• Ispraviti zadatak.

����X

Page 51: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Procentualne vrednostiProcentualne vrednosti• Uraditi zadatak “Cena u procentima u odnosu na cenu bananeCena u procentima u odnosu na cenu banane", rezultat

izračunati prvo samo za AnanasAnanas

• Procente računamo pomoću formule: =deo/celina

• U slučaju ovog zadatka: =cena ananasa/cena banane

• Ako dobijeni rezultat želimo prikazati u obliku procentualnih vrednosti, treba da kliknemo na ikonu Percent Style

• Ispuniti celu kolonu

• Ispraviti formulu ako nismo fiksirali ćeliju koja sadrži cenu banane i završiti zadatak

ZadatakZadatak• Napraviti dijagram u obliku pite dijagram u obliku pite za svaki grad na radnom listu NovineNovine

• Kategorije ćemo ispraviti klikom na ikonu Select Data Select Data u grupi DataDatakartice DesignDesign

• Unutar prozora Select Data Source Select Data Source treba kliknuti na dugme EditEdit ispod stavke Horizontal (Category) Axis Labels Horizontal (Category) Axis Labels a zatim markirati ćelije sa kategorijama (nazivima novina).

RezultatRezultat

Page 52: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

InformaInformatička pismenosttička pismenost

PrezentacijePrezentacije

OsnovOsnovnna pravila pravljenja a pravila pravljenja

prezentacijaprezentacija -- 11•• TEKST TREBA DA BUDE JEDNOSTAVANTEKST TREBA DA BUDE JEDNOSTAVAN

•• NAJBOLJE JE DA NAJBOLJE JE DA TEKST TEKST BUDE ORGANIZOVAN U BUDE ORGANIZOVAN U OBLIKU KRATKIH I OBLIKU KRATKIH I JASNIH MISLI JASNIH MISLI -- TEZA.TEZA.

•• NA KRAJU SVAKE TEZE MOŽE DA STOJI TAČKA, ALI I NE MORA.NA KRAJU SVAKE TEZE MOŽE DA STOJI TAČKA, ALI I NE MORA.

•• TEKST TREBA DA BUDE KRATAK TEKST TREBA DA BUDE KRATAK •• NAJVINAJVIŠE DO 5ŠE DO 5--6 OSNOVNIH TEZA NABRAJANJA PO SLAJDU. 6 OSNOVNIH TEZA NABRAJANJA PO SLAJDU. •• MOŽE SE DODATI JOS NEKOLIKO PODTEZA AKO JE POTREBNO.MOŽE SE DODATI JOS NEKOLIKO PODTEZA AKO JE POTREBNO.

•• VELIČINA SLOVA TREBA DA BUDE TAKVA DA SE TEKST MOŽE VELIČINA SLOVA TREBA DA BUDE TAKVA DA SE TEKST MOŽE PROČITATI I U POZADINI PROSTORIJEPROČITATI I U POZADINI PROSTORIJE

•• VELIČINA ZA NASLOVE BI TREBALA DA BUDE IZMEĐU 36 i 54. VELIČINA ZA NASLOVE BI TREBALA DA BUDE IZMEĐU 36 i 54. •• VELIČINA ZA OSNOVNE TEZE NA SLAJDU IZMEĐU 28 i 32 (40), ALI VELIČINA ZA OSNOVNE TEZE NA SLAJDU IZMEĐU 28 i 32 (40), ALI

NE MANJE OD 24NE MANJE OD 24•• PODTEZE MOGU BITI NEŠTO SITNIJE OD GLAVNIH TEZA NA PODTEZE MOGU BITI NEŠTO SITNIJE OD GLAVNIH TEZA NA

SLAJDU SLAJDU

OsnovOsnovnna pravila pravljenja a pravila pravljenja

prezentacijaprezentacija -- 22•• NA SVAKOM SLAJDU TREBA KORISTITI ISTU VELI ČINU SLOVANA SVAKOM SLAJDU TREBA KORISTITI ISTU VELI ČINU SLOVA ..

•• KORISTITI NAJVIŠE 2KORISTITI NAJVIŠE 2--3 RAZLI ČITA FONTA3 RAZLIČITA FONTA•• NAJBOLJE JE KORISTITI JEDAN FONT.NAJBOLJE JE KORISTITI JEDAN FONT.•• UMESTO UBACIVANJA NOVOG FONTA, BOLJE JE NEKI DEO TEKSTA ISTAKNUTI UMESTO UBACIVANJA NOVOG FONTA, BOLJE JE NEKI DEO TEKSTA ISTAKNUTI

PODEBLJANJEM, IKOŠAVANJEM, SENČENJEM ILI NEKIM DRUGIM ZGODNIM EFEKTOM.PODEBLJANJEM, IKOŠAVANJEM, SENČENJEM ILI NEKIM DRUGIM ZGODNIM EFEKTOM.

•• AKO IMATE SLIKU, DIJAGRAM ILI DRUGI GRAFI ČKI OBJEKAT KOJI AKO IMATE SLIKU, DIJAGRAM ILI DRUGI GRAFI ČKI OBJEKAT KOJI DOBRO ILUSTRUJE POENTU, UPOTREBITE IH UMESTO TEKSTA .DOBRO ILUSTRUJE POENTU, UPOTREBITE IH UMESTO TEKSTA .

•• SVAKI SLAJD TREBASVAKI SLAJD TREBA DA IMA NASLOVDA IMA NASLOV•• AKO SE NEKA CELINA PROTEŽE NA VIŠE SLAJDOVA NASLOV TREBA PONOVITIAKO SE NEKA CELINA PROTEŽE NA VIŠE SLAJDOVA NASLOV TREBA PONOVITI•• RADI LAKŠE ORJENTACIJE MOŽE SE IZA TAKVOG NASLOVA DODATI BROJ (1,2,3,...)RADI LAKŠE ORJENTACIJE MOŽE SE IZA TAKVOG NASLOVA DODATI BROJ (1,2,3,...)

•• PREPORUČLJIVO JE KORIŠ ĆENJE UGRAĐENIH TEMA, KOD NJIH SU PREPORUČLJIVO JE KORIŠ ĆENJE UGRAĐENIH TEMA, KOD NJIH SU USKLAĐENI SVI ELEMENTI PREZENTACIJE.USKLAĐENI SVI ELEMENTI PREZENTACIJE.

•• KORISTITE BOJE, EFEKTE I FONTOVE USKLA ĐENE SA TEMOM.KORISTITE BOJE, EFEKTE I FONTOVE USKLA ĐENE SA TEMOM.

•• NE KORISTITE VELIKI BROJ RAZLI ČITIH ANIMACIJA.NE KORISTITE VELIKI BROJ RAZLI ČITIH ANIMACIJA.

Preporučena struktura Preporučena struktura

prezentacijeprezentacije•• PRVI SLAJDPRVI SLAJD TREBA DA SADRŽI TREBA DA SADRŽI

•• NASLOV PREZENTACIJE.NASLOV PREZENTACIJE.•• INFORMACIJU O AUTORU (IME, PREZIME, ODSEK INFORMACIJU O AUTORU (IME, PREZIME, ODSEK -- AKO JE U PITANJU STUDENT)AKO JE U PITANJU STUDENT)•• IZBEGAVATI TEZE TIPA: IZBEGAVATI TEZE TIPA: “PO“POČETAKČETAK””, , ““POČETAK PREZENTACIJEPOČETAK PREZENTACIJE”, “ ”, “ DOBRO DOŠLIDOBRO DOŠLI””, , “ “ DOBAR DANDOBAR DAN”” I I

SLIČNOSLIČNO•• AKO SE PREZENTACIJA PRIKAZUJE (PREZENTUJE) PUBLICI BOLJE JE DOBRODOŠLICU POŽELETI AKO SE PREZENTACIJA PRIKAZUJE (PREZENTUJE) PUBLICI BOLJE JE DOBRODOŠLICU POŽELETI

UŽIVO BEZ EKSPLICITNOG UBACIVANJA TAKVIH TEZA NA SLAJDOVEUŽIVO BEZ EKSPLICITNOG UBACIVANJA TAKVIH TEZA NA SLAJDOVE

•• DRUGI SLAJDDRUGI SLAJD TREBA DA PRIKAŽETREBA DA PRIKAŽE•• SADRŽAJ PREZENTACIJESADRŽAJ PREZENTACIJE ILI NEKU VRSTU UVODA ILI NEKU VRSTU UVODA (UKOLIKO JE PREZENTACIJA VRLO KRATKA (UKOLIKO JE PREZENTACIJA VRLO KRATKA

OVAJ DEO SE MOŽE PRESKOČITI).OVAJ DEO SE MOŽE PRESKOČITI).

•• PRETPOSLEDNJI SLAJD PRETPOSLEDNJI SLAJD TREBA DA PRIKAŽETREBA DA PRIKAŽE•• NEKU VRSTU ZAKLJUČKA ODNOSNO OSVRTA NA TO ŠTA JE PREZENTOVANO (KOD KRATKIH NEKU VRSTU ZAKLJUČKA ODNOSNO OSVRTA NA TO ŠTA JE PREZENTOVANO (KOD KRATKIH

PREZENTACIJA OVAJ DEO SE TAKOĐE MOŽE PRESKOČITI).PREZENTACIJA OVAJ DEO SE TAKOĐE MOŽE PRESKOČITI).

•• NA POSLEDNJEM NA POSLEDNJEM SLAJDUSLAJDU•• JOŠ JEDNOM PONOVITI NASLOV ODNOSNO TEMU PREZENTACIJEJOŠ JEDNOM PONOVITI NASLOV ODNOSNO TEMU PREZENTACIJE•• NAVESTI IZVORE ODAKLE SU PODACI PREUZETI (KNJIGE, NOVINE, INTERNET ADRESE itd.).NAVESTI IZVORE ODAKLE SU PODACI PREUZETI (KNJIGE, NOVINE, INTERNET ADRESE itd.).•• NAVESTI DODATNE INFORMACIJE O AUTORU (IME, PREZIME, FAKULTET, ODSEK, (FIMRA), NAVESTI DODATNE INFORMACIJE O AUTORU (IME, PREZIME, FAKULTET, ODSEK, (FIMRA),

KONTAKT PODATKE (EKONTAKT PODATKE (E--MAIL) itd.).MAIL) itd.).•• IZBEGAVATI TEZE TIPA: IZBEGAVATI TEZE TIPA: ““KRAJKRAJ””, , “ “ KRAJ PREZENTACIJEKRAJ PREZENTACIJE ””, , “ “ HVALA NA PAŽNJIHVALA NA PAŽNJI””, , ““PRIJATNOPRIJATNO””, RAZNE , RAZNE

ŠALE I SLIČNOŠALE I SLIČNO•• UKOLIKO POSTOJI NEKA ZANIMLJIVOST KOJA SE MOŽE DODATI NA KRAJ BOLJE JE SAOPŠTITI UKOLIKO POSTOJI NEKA ZANIMLJIVOST KOJA SE MOŽE DODATI NA KRAJ BOLJE JE SAOPŠTITI

USMENO BEZ UBACIVANJA NA SLAJDUSMENO BEZ UBACIVANJA NA SLAJD

Page 53: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Radno okruRadno okruženježenje

Dugme Office

Traka sa alatima

Statusna linija Beleške

Ikone za brz pristup alatima

Aktivni slajd

Slajdovi prezentacije

Promena na činaprikazivanja

Kontrolauveli čavanja

Dodavanje i brisanje Dodavanje i brisanje slajdovaslajdova

• Klikom na sliku ikone NewNew SlideSlide grupe SlidesSlides kartice HomeHome dodajemo slajd sa podrazumevanim rasporedom elemenata “Title and ContentTitle and Content”

• Novi slajd možemo dodati i tako što kliknemo desnim tasterom miša na levoj strani radnog okruženja - unutar liste slajdova (ispod kartice SlidesSlides) -između slajdova gde ga želimo dodati i iz priručnog menija biramo stavku New SlideNew Slide.

• Možemo da kliknemo i na neki slajd – u tom slučaju, biranjem stavke NewNewSlideSlide iz priručnog menija, novi slajd će se pojaviti ispod tog slajda.

• Slajd brišemo tako što ga izaberemo levim klikom i pritisnemo dugme DeleteDelete na tastaturi ili kliknemo na ikonu DeleteDelete u grupi SlidesSlides kartice HomeHome.

• Slajd možemo izbrisati i pomoću stavke Delete Slide Delete Slide priručnog menija koji se otvara desnim klikom na sliku slajda (unutar kartice SlidesSlides).

Premeštanje slajdovaPremeštanje slajdova• Jedan slajd unutar kartice Slides biramo toko što kliknemo levim tasterom na sliku

slajd.

• Više slajdova biramo tako što držimo CtrlCtrl pritisnuto dok kliknemo levim tasterom na pojedinačne slajdove.

• Izabrane slajdove možemo premestiti tako što kliknemo na sliku nekog izabranog slajda, držimo levi taster miša pritisnuto i pomeramo pokazivač miša na položaj gde želimo premestiti slajdove. Oblik miša se menja a između slajdova crta se horizontalna linija koja označava mesto premeštanja. Izabrani slajdovi će biti premešteni kada otpustimo levi taster miša.

• Izabrane slajdove možemo premestiti i koristeći naredbe CutCut i PastePaste.

• Ako promenimo način prikazivanja na Slide Sorter Slide Sorter (ikona se nalazi u grupi Presentation Views Presentation Views na kartici ViewView), redosled slajdova možemo menjati na pregledniji način.

Kopiranje slajdovaKopiranje slajdova

• Ako želimo napraviti kopiju nekoliko slajdova, prvo ih sve markiramo, zatim biramo CopyCopy (ili iz priručnog menija koji se otvara desnim klikom na markirane slajdove, ili na kartici HomeHome u grupi ClipboardClipboard), zatim kliknemo unutar kartice SlidesSlides na položaj gde želimo dobiti kopiju i biramo PastePaste.

• Slajdove možemo kopirati i pomoću stavke Duplicate Slide Duplicate Slide priručnog menija koji se otvara desnim klikom na označene slajdove, ili pomoću stavke Duplicate Selected Slides Duplicate Selected Slides menija ikone New Slide New Slide grupe SlidesSlideskartice HomeHome.

Page 54: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Raspored elemenataRaspored elemenata•• Raspored elemenata (Raspored elemenata (LayoutLayout) definiše ) definiše

veličine i položaje predefinisanih elemenata veličine i položaje predefinisanih elemenata na slajdu.na slajdu.

•• Raspored možemo izabrati prilikom Raspored možemo izabrati prilikom dodavanja novog slajda pomoću ikone dodavanja novog slajda pomoću ikone NewNewSlideSlide grupe grupe SlidesSlides, kartice , kartice HomeHome, ako , ako kliknemo na tekst ikone a ne na sliku. Tada kliknemo na tekst ikone a ne na sliku. Tada se pojavljuje spisak mogućih rasporeda (ima se pojavljuje spisak mogućih rasporeda (ima ih ukupno 9). Traženi raspored biramo klikom ih ukupno 9). Traženi raspored biramo klikom na odgovarajuću sliku.na odgovarajuću sliku.

•• Raspored elemenata već postojećeg slajda Raspored elemenata već postojećeg slajda možemo i naknadno promeniti pomoću ikone možemo i naknadno promeniti pomoću ikone LayoutLayout grupe grupe SlidesSlides kartice kartice HomeHome..

•• Promenu rasporeda možemo uraditi i Promenu rasporeda možemo uraditi i biranjem stavke biranjem stavke LayoutLayout iz priručnog menija iz priručnog menija koji se otvara desnim klikom na sliku slajda koji se otvara desnim klikom na sliku slajda ispod kartice ispod kartice SlidesSlides..

Najčešće korišćeni Najčešće korišćeni

rasporedirasporedi•• Title Slide Title Slide –– Raspored naslovnog Raspored naslovnog

slajda, sadrži jedno polje teksta za slajda, sadrži jedno polje teksta za naslov i jedno polje teksta za naslov i jedno polje teksta za podnaslov.podnaslov.

•• Title and Content Title and Content –– Veliko polje za Veliko polje za sadržaj i polje teksta za naslov. Veliko sadržaj i polje teksta za naslov. Veliko polje može da sadrži tekst, sliku, polje može da sadrži tekst, sliku, tabelu ili grafikon.tabelu ili grafikon.

•• Two Content Two Content –– Dva polja za sadržaj i Dva polja za sadržaj i polje teksta za naslov.polje teksta za naslov.

•• Title Only Title Only –– Samo jedno polje teksta Samo jedno polje teksta za naslov.za naslov.

•• BlankBlank –– Prazan slajd, bez Prazan slajd, bez predefinisanih elemenata.predefinisanih elemenata.

Unos tekstaUnos teksta

•• Tekst možemo upisati u polje za tekst Tekst možemo upisati u polje za tekst (uključujući i naslov i podnaslov) i u polje za (uključujući i naslov i podnaslov) i u polje za sadržaj klikom levim tasterom miša u to polje.sadržaj klikom levim tasterom miša u to polje.

•• Polja se ponašaju kao tekst editori, imamo na Polja se ponašaju kao tekst editori, imamo na raspolaganju unutar kartice raspolaganju unutar kartice HomeHome slične slične alate kao što i u programu alate kao što i u programu WordWord za obradu za obradu teksta.teksta.

•• Ako izbrišemo tekst iz nekog predefinisanog Ako izbrišemo tekst iz nekog predefinisanog polja koji smo dobili izborom rasporeda polja koji smo dobili izborom rasporeda elemenata (elemenata (LayoutLayout), pojavljuje se tekst oblika ), pojavljuje se tekst oblika ““Click to add title/subtitle/tekstClick to add title/subtitle/tekst”.”.

•• Unutar polja za sadržaj možemo imati samo Unutar polja za sadržaj možemo imati samo jedan tip sadržaja: ili samo tekst, ili samo jedan tip sadržaja: ili samo tekst, ili samo sliku, ili samo grafikon, tabelu itd. Sadržaj sliku, ili samo grafikon, tabelu itd. Sadržaj drugačijeg tipa možemo uneti brisanjem drugačijeg tipa možemo uneti brisanjem postojećeg sadržaja. postojećeg sadržaja.

Slike Slike -- 11

•• Sliku u polje za sadržaj dodajemo klikom na ikonu Sliku u polje za sadržaj dodajemo klikom na ikonu Insert Picture from FileInsert Picture from File

•• Slika će biti prikazana centrirano unutar datog Slika će biti prikazana centrirano unutar datog polja.polja.

•• Klikom na ikonu Klikom na ikonu Clip Art Clip Art možemo dodati sliku iz možemo dodati sliku iz biblioteke slika koja je sastavni deo biblioteke slika koja je sastavni deo OfficeOffice paketa.paketa.

•• Na desnoj strani radne površine unutar kartice Na desnoj strani radne površine unutar kartice Clip Clip Art Art ispod opcije ispod opcije Search in: Search in: treba izabrati stavku treba izabrati stavku Office CollectionsOffice Collections..

•• Nakon što smo izbrisali sadržaj iz polja ispod Nakon što smo izbrisali sadržaj iz polja ispod Search for: Search for: potrebno je kliknuti na dugme potrebno je kliknuti na dugme GoGo..

•• Izabranu sliku dodajemo dvoklikom.Izabranu sliku dodajemo dvoklikom.

Page 55: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Slike Slike -- 22•• Ako kliknemo na sliku, oko slike se pojavljuje okvir a na Ako kliknemo na sliku, oko slike se pojavljuje okvir a na

linijama okvira kvadratići (na ivicama) i kružići (u linijama okvira kvadratići (na ivicama) i kružići (u uglovima).uglovima).

•• Pomoću Pomoću kružićakružića menjamo veličinu slike uz očuvanje menjamo veličinu slike uz očuvanje proporcije.proporcije.

•• Pomoću Pomoću kvadratićakvadratića menjamo veličinu slike bez čuvanja menjamo veličinu slike bez čuvanja proporcije.proporcije.

•• Pomoću Pomoću zelenog kružića zelenog kružića možemo da rotiramo sliku.možemo da rotiramo sliku.

•• Ako miš postavimo na sliku, oblik miša se menja na Ako miš postavimo na sliku, oblik miša se menja na strelice, što znači da možemo sliku premestiti.strelice, što znači da možemo sliku premestiti.

•• Kada je slika izabrana, na traci sa alatima pojavljuje se Kada je slika izabrana, na traci sa alatima pojavljuje se klasa klasa PicturePicture ToolsTools sa karticom sa karticom FormatFormat koja sadrži alate koja sadrži alate za formatiranje slike, slično kao i programu za formatiranje slike, slično kao i programu WordWord..

Posebna polja za tekst i Posebna polja za tekst i

slikeslike•• Pored polja koja dobijamo biranjem nekog Pored polja koja dobijamo biranjem nekog

rasporeda elemenata, možemo ručno dodati i rasporeda elemenata, možemo ručno dodati i dodatna polja za tekst, slike, grafikone itd.dodatna polja za tekst, slike, grafikone itd.

•• Polje za tekst dodajemo klikom na ikonu Polje za tekst dodajemo klikom na ikonu TextText BoxBoxgrupe grupe TextText kartice kartice InsertInsert. Klikom na tu ikonu menja . Klikom na tu ikonu menja se oblik miša na strelicu koja pokazuje prema dole. se oblik miša na strelicu koja pokazuje prema dole. Klikom bilo gde unutar slajda dodajemo novo polje Klikom bilo gde unutar slajda dodajemo novo polje u koje možemo upisati tekst.u koje možemo upisati tekst.

•• Polje za tekst brišemo tako što prvo kliknemo na Polje za tekst brišemo tako što prvo kliknemo na liniju okvira polja a zatim pritisnemo liniju okvira polja a zatim pritisnemo DeleteDelete na na tastaturi.tastaturi.

•• Sliku iz fajla dodajemo klikom na ikonu Sliku iz fajla dodajemo klikom na ikonu PicturePicturegrupe grupe IllustrationsIllustrations kartice kartice InsertInsert..

•• Sliku iz kolekcije slika koja dolazi uz program Sliku iz kolekcije slika koja dolazi uz program dodajemo klikom na ikonu dodajemo klikom na ikonu Clip ArtClip Art..

TemeTeme•• PowerPoint sadrži nekoliko ugrađenih, profesionalno PowerPoint sadrži nekoliko ugrađenih, profesionalno

pripremljenih tema koje možemo iskoristiti za dizajn pripremljenih tema koje možemo iskoristiti za dizajn naših prezentacija.naših prezentacija.

•• Prednost ugrađenih tema je u tome što sadrže pažljivo Prednost ugrađenih tema je u tome što sadrže pažljivo usklađene boje, fontove i efekte radi postizanja usklađene boje, fontove i efekte radi postizanja profesionalnog izgleda.profesionalnog izgleda.

•• Temu biramo unutar grupe Temu biramo unutar grupe ThemesThemes kartice kartice DesignDesign..

•• Ako smo izabrali više od jednog slajda, data tema će Ako smo izabrali više od jednog slajda, data tema će biti primenjena samo na izabrane slajdove.biti primenjena samo na izabrane slajdove.

•• Ako smo izabrali samo jedan slajd prezentacije, tema Ako smo izabrali samo jedan slajd prezentacije, tema se primenjuje na sve slajdove.se primenjuje na sve slajdove.

•• Ako temu želimo primeniti na samo jedan slajd, biramo Ako temu želimo primeniti na samo jedan slajd, biramo stavku stavku Apply to Selected Slides Apply to Selected Slides iz priručnog menija koji iz priručnog menija koji se otvara desnim klikom na ikonu teme.se otvara desnim klikom na ikonu teme.

•• NIJE DOBRA PRAKSA PRIMENITI VIŠE OD JEDNE NIJE DOBRA PRAKSA PRIMENITI VIŠE OD JEDNE

TEME UNUTAR ISTE PREZENTACIJE.TEME UNUTAR ISTE PREZENTACIJE.

Animacije objekataAnimacije objekata

•• Animaciju izabranog objekta biramo pomoću ikone Animaciju izabranog objekta biramo pomoću ikone Custom Animation Custom Animation grupe grupe AnimationsAnimations kartice kartice AnimationsAnimations..

•• Istoimeni prozor pojavljuje se na desnoj strani Istoimeni prozor pojavljuje se na desnoj strani radnog okruženja. Klikom na dugme radnog okruženja. Klikom na dugme Add Effect Add Effect biramo grupu efekata iz koje želimo primeniti neku biramo grupu efekata iz koje želimo primeniti neku animaciju.animaciju.

•• Klikom na stavku Klikom na stavku More Effects More Effects otvara se prozor koji otvara se prozor koji sadrži sve moguće efekte. Kada unutar tog prozora sadrži sve moguće efekte. Kada unutar tog prozora kliknemo na neki efekat, program će odmah kliknemo na neki efekat, program će odmah pokazati kako izgleda taj efekat ako se primeni na pokazati kako izgleda taj efekat ako se primeni na izabran objekat (ako je opcija izabran objekat (ako je opcija Preview Effect Preview Effect uključena).uključena).

Page 56: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Osobine animacijaOsobine animacija•• Spisak svih efekata primenjenih na objekte Spisak svih efekata primenjenih na objekte

aktivnog slajda poljavjuje se unutar prozora aktivnog slajda poljavjuje se unutar prozora Custom Animation Custom Animation na desnoj strani radne na desnoj strani radne površine.površine.

•• Efekte biramo tako što klinemo levim tasterim Efekte biramo tako što klinemo levim tasterim miša na njega unutar tog spiska.miša na njega unutar tog spiska.

•• Animacije imaju sledeće osobine:Animacije imaju sledeće osobine:

•• StartStart određuje način pokretanja animacije:određuje način pokretanja animacije:•• On Click On Click –– ručno pokretanje od strane korisnika (levim ručno pokretanje od strane korisnika (levim

tasterom miša ili pritiskom nekog tastera na tastaturi, npr. tasterom miša ili pritiskom nekog tastera na tastaturi, npr. Space)Space)

•• With Previous With Previous –– animacija teče istovremeno (zajedno) sa animacija teče istovremeno (zajedno) sa prethodnom animacijomprethodnom animacijom

•• After Previous After Previous –– animacija se pokreće automatski nakon animacija se pokreće automatski nakon završetka prethodne animacije.završetka prethodne animacije.

•• DirectionDirection određuje pravac animacije, zavisi od vrste određuje pravac animacije, zavisi od vrste efekta.efekta.

•• SpeedSpeed određuje brzinu animacije.određuje brzinu animacije.

Redosled animacijaRedosled animacija

•• Redosled animacija menjamo pomeranjem izabranih animacija Redosled animacija menjamo pomeranjem izabranih animacija prema gore ili prema dole unutar spiska animacija.prema gore ili prema dole unutar spiska animacija.

•• To možemo uraditi na dva načina:To možemo uraditi na dva načina:

•• Pomoću dugmića Pomoću dugmića ReRe--OrderOrder na dnu prozora na dnu prozora Custom AnimationCustom Animation..

•• Tako što označimo tražene animacije i ne otpuštajući levi taster Tako što označimo tražene animacije i ne otpuštajući levi taster miša premestimo ih na traženu poziciju. Novu poziciju označava miša premestimo ih na traženu poziciju. Novu poziciju označava crna horizontalna linija.crna horizontalna linija.

Animacije prelazaAnimacije prelaza

•• Animacije prelaza (Slide Transition) određuju Animacije prelaza (Slide Transition) određuju način pojavljivanja celog slajda na ekranu.način pojavljivanja celog slajda na ekranu.

•• Prelaz biramo na kartici Prelaz biramo na kartici AnimationsAnimations u grupi u grupi Trasition to This SlideTrasition to This Slide..

•• Opcija Opcija Transition Speed Transition Speed određuje brzinu određuje brzinu animacije.animacije.

•• Način prelaza sa jednog na drugi slajd Način prelaza sa jednog na drugi slajd biramo pomoću opcije biramo pomoću opcije Advance SlideAdvance Slide. Imamo . Imamo tri mogućnosti:tri mogućnosti:

•• On Mouse Click On Mouse Click –– ručno, kada korisnik ručno, kada korisnik pritisne levi taster miša ili npr. Space na pritisne levi taster miša ili npr. Space na tastaturi.tastaturi.

•• Automatically After Automatically After –– automatski nakon automatski nakon određenog vremenskog intervala.određenog vremenskog intervala.

•• Kombinacija ove dve opcije.Kombinacija ove dve opcije.

TabeleTabele

•• Tabelu dodajemo klikom na ikonu Tabelu dodajemo klikom na ikonu Insert Table Insert Table unutar nekog predefinisanog polja ili pomoću unutar nekog predefinisanog polja ili pomoću ikone ikone TableTable u grupi u grupi TablesTables kartice kartice InsertInsert, slično , slično kao u programu kao u programu WordWord..

•• Dobijenu tabelu formatiramo pomoću alata na Dobijenu tabelu formatiramo pomoću alata na kartici kartici DesignDesign klase klase Table ToolsTable Tools, slično kao u , slično kao u programu programu WordWord..

•• Alati za uređivanje tabele (dodavanje, brisanje, Alati za uređivanje tabele (dodavanje, brisanje, selektovanje redova/kolona i drugi) postavljeni selektovanje redova/kolona i drugi) postavljeni su na kartici su na kartici LayoutLayout ispod klase ispod klase Table ToolsTable Tools..

Page 57: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Dijagrami Dijagrami -- 11

•• Dijagram dodajemo klikom na ikonu Dijagram dodajemo klikom na ikonu Insert Insert Chart Chart unutar nekog predefinisanog polja ili unutar nekog predefinisanog polja ili pomoću ikone pomoću ikone ChartChart u grupi u grupi IllustrationsIllustrationskartice kartice InsertInsert..

•• Nakon što kliknemo na jednu od ove dve Nakon što kliknemo na jednu od ove dve ikone, pojavljuje se prozor ikone, pojavljuje se prozor Insert Chart Insert Chart koji koji koristimo za izbor vrste grafikona, slično koristimo za izbor vrste grafikona, slično kao u programu kao u programu ExcelExcel..

Dijagrami Dijagrami -- 22•• Posle izbora vrste Posle izbora vrste

dijagrama dijagrama PowerPointPowerPoint će će otvoriti program otvoriti program ExcelExcel da da unesemo naše vrednosti u unesemo naše vrednosti u tabelu na osnovu koje se tabelu na osnovu koje se pravi dijagram.pravi dijagram.

•• Leva strana ekrana će da Leva strana ekrana će da sadrži sadrži PowerPointPowerPoint a desna a desna strana strana ExcelExcel..

•• Prva kolona tabele sadrži Prva kolona tabele sadrži kategorije a prvi red serije kategorije a prvi red serije ––serije i kategorije možemo serije i kategorije možemo po potrebi izmeniti.po potrebi izmeniti.

•• Ako tabela nije dovoljno Ako tabela nije dovoljno velika (ili je suviše velika) velika (ili je suviše velika) njenu veličinu menjamo njenu veličinu menjamo pomeranjem plavog okvira pomeranjem plavog okvira oko tabele.oko tabele.

Dijagrami Dijagrami -- 33•• Kada završimo unos podataka, Kada završimo unos podataka, ExcelExcel možemo možemo

zatvoriti, dijagram će se automatski ažurirati a zatvoriti, dijagram će se automatski ažurirati a PowerPointPowerPoint će zauzeti ceo ekran.će zauzeti ceo ekran.

•• Ako kliknemo na dijagram, na traci sa alatima Ako kliknemo na dijagram, na traci sa alatima dobićemo novu klasu alata dobićemo novu klasu alata Chart ToolsChart Tools, isto kao u , isto kao u programu programu ExcelExcel..

•• KarticaKartica Design Design sadrži alate kao što su: sadrži alate kao što su: •• Change Chart Type Change Chart Type za promenu vrste grafikona,za promenu vrste grafikona,

•• Edit Data Edit Data za ponovno otvaranje programa Excel radi za ponovno otvaranje programa Excel radi menjanja podataka,menjanja podataka,

•• Chart Styles Chart Styles za izbor stila (dizajna) dijagrama.za izbor stila (dizajna) dijagrama.

•• Kartica Kartica LayoutLayout omogućava da izaberemo koji omogućava da izaberemo koji elementi grafikona da budu vidljivi, da dodamo elementi grafikona da budu vidljivi, da dodamo naslov, nazive osa itd.naslov, nazive osa itd.

•• Kartica Kartica FormatFormat omogućava formatiranje pojedinih omogućava formatiranje pojedinih elemenata grafikona, isto kao u programu elemenata grafikona, isto kao u programu ExcelExcel..

Master (matični) slajdMaster (matični) slajd•• Master (matični) slajd definiše zajedničke osobine svih Master (matični) slajd definiše zajedničke osobine svih

slajdova prezentacije.slajdova prezentacije.

•• Koristi se za postavljanja formatiranja koja su ista na Koristi se za postavljanja formatiranja koja su ista na svakom slajdu, na primer, animacija naslova.svakom slajdu, na primer, animacija naslova.

•• Prikazivanje master slajda uključujemo klikom na ikonu Prikazivanje master slajda uključujemo klikom na ikonu Slide Master Slide Master na kartici na kartici ViewView unutar grupe unutar grupe Presentation Presentation ViewsViews..

•• Master slajd pored glavnog master slajda za svaki Master slajd pored glavnog master slajda za svaki predefinisan raspored (predefinisan raspored (LayoutLayout) sadrži po jedan matični ) sadrži po jedan matični slajd. Izmene na tim matičnim slajdovima odnose se samo slajd. Izmene na tim matičnim slajdovima odnose se samo na slajdove na kojima je primenjen dati raspored!na slajdove na kojima je primenjen dati raspored!

•• Ako želimo postaviti istu animaciju za naslov na svakom Ako želimo postaviti istu animaciju za naslov na svakom slajdu, to možemo uraditi na master slajdu na sledeći način:slajdu, to možemo uraditi na master slajdu na sledeći način:

•• Na prvom, glavnom master slajdu biramo polje za naslov, Na prvom, glavnom master slajdu biramo polje za naslov, dodajemo željenu animaciju i podesimo njene osobine.dodajemo željenu animaciju i podesimo njene osobine.

•• Master slajd zatvaramo klikom na ikonu Master slajd zatvaramo klikom na ikonu Close Master View Close Master View na na kartici kartici Slide Master Slide Master ili na ikonu ili na ikonu NormalNormal na kartici na kartici ViewView..

Page 58: Abakus MehaniMehanički računari 1čki računari 1 fileMehaniMehanički računari 2čki računari 2 Blaise Pascal (1623(1623--1662) 1662), 17. vek, francuski nau čnik – sabiranje

Pokretanje prezentacijePokretanje prezentacije

•• Prezentaciju možemo pokrenuti na više načina:Prezentaciju možemo pokrenuti na više načina:•• Pomoću Pomoću F5F5 tastera na tastaturitastera na tastaturi•• Klikom na ikonu Klikom na ikonu SlideSlide ShowShow na kartici na kartici ViewView..

•• U toku prezentacije na sledeći slajd prelazimo pritiskom na U toku prezentacije na sledeći slajd prelazimo pritiskom na •• SpaceSpace, , •• EnterEnter, , •• StrelicuStrelicu desnodesno, , •• StrelicuStrelicu doledole, , •• PageDownPageDown..

•• Na prethodni slajd se vraćamo pritiskom naNa prethodni slajd se vraćamo pritiskom na•• BackspaceBackspace, , •• StrelicuStrelicu levolevo, , •• StrelicuStrelicu goregore, , •• PageUpPageUp..

•• Prezentaciju završavamo pritiskom na taster Prezentaciju završavamo pritiskom na taster EscEsc..