Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsanu arhitekturu Kabinet za pejsanu arhitekturu Akad.godina 2010./2011. Kolegij

PERIVOJNA ARHITEKTURA

DOC.DR.SC. BOJANA BOJANI OBAD ITAROCI

SAETCI PREDAVANJA*

PERIVOJ JE KOMPOZICIJA. UVIJEK JE UMJETNIKO DJELO.I OGLEDALO DRUTVA KOJE GA JE STVORILO. Ren Pechre PERIVOJNA ARHITEKTURA UVIJEK KORISTI DVA JEZIKA: JEDAN JE NJEN, A DRUGI NA. Bojani O itaroci

Efemerno jezero, Australija * SAETCI PREDAVANJA SA PITANJIMA I POWERPOINT PREZENTACIJE MEUSOBNO SE NADOPUNJAVAJU I PREDSTAVLJAJU CJELINU KAO OSNOVNO GRADIVO ZA PRIPREMU ISPITA.

1. UVOD U KOLEGIJ - POJMOVNIK PEJSANE ARHITEKTURE

Gourdon, Francuska

Belmond Green, Singapur

PERIVOJI (vrtovi, parkovi) zasaeni su dijelovi zemljita, arhitektonski oblikovani preteito ivim biljnim materijalom sa svrhom da se postigne estetski sklad. PERIVOJNA (VRTNA, PARKOVNA) ARHITEKTURA iskazuju se tijekom povijesti, a i danas, kao umjetniko djelo, arhitektonsko ostvarenje, kao jedinstveni i nedjeljivi prostor kue i okolice, kao urbanistiki i oblikovno neizostavni element urbanoga prostora, te kao element slike ulice i grada. Perivojna arhitektura u prvom je redu djelo ovjeka, a tek djelomino i prirode. Arhitektura perivoja mora biti nedjeljiva od zgrade uz koju se nalazi. Odnos zgrade i njenog okolia (vrta, perivoja, krajolika) bio je uvijek dio arhitektonskoga stvaralatva i nikada sluajan i nevaan. Bez obzira na to je li priroda podreena kui (renesansni i barokni perivoj) ili je kua podreena prirodi (engleski perivoj, pejsani perivoj 19. stoljea, kineski i japanski perivoj), uvijek postoji kljuan odnos kue i okolia. Da bi se taj odnos postigao, on mora biti plod jedinstvene zamisli arhitekta. Ne valja dijeliti kuu od njezina vrta/perivoja ili okolia, jer tek zajedno oni ine arhitektonsku cjelinu. PEJSANA ARHITEKTURA je sinteza umjetnosti, znanosti i filozofije te prakse koja se bavi ouvanjem prostora zemlje na kreativan i odriv nain. U strunom se smislu pojmovi VRT PERIVOJ - PARK upotrebljavaju kao sinonimi, ali istodobno imaju i razliita znaenja. VRTOM se obino naziva projektirani prostor usko vezan uz stambenu obiteljsku zgradu (kuu), malene je povrine, esto je pokazatelj socijalnoga poloaja vlasnika te ima estetski i utilitarni znaaj. PARK je prirodni i/ili projektiran prostor znatno vei od vrta, pokriven je djelomice ili veim dijelom visokim raslinjem, a ima estetsku, pejsanu, ekoloku i botaniku vrijednost. Pojam PERIVOJ u hrvatskom jeziku je u uporabi od 16. stoljea. Znaenje pojma perivoj izmeu je vrta i parka. To je projektiran samostalan prostor ili je vezan uz zgradu, a posjeduje estetsku, botaniku i kulturno-drutvenu vrijednost., ZOOLOKI VRT Povijest perivojne arhitekture pratimo od antikoga doba. Od svojeg postanka perivoj je vezan s idejom privatnoga (individualnoga) posjeda, a imao je i religijsko i magijsko znaenje. Prema najstarijim opisima (Alkinojev vrt u Homerovoj Odiseji) vrt je opisan kao vonjak ili povrtnjak, dakle korisni (utilitarni) prostor. Postupno se vrtna arhitektura prilagoavala arhitektonskim oblicima obitavalita s kojima se vrt vee, pa je krajem staroga vijeka estetsko obiljeje vrta dolazilo sve vie do izraaja. S druge strane, sve starovjeke religije imale su svoj mitski perivoj: lzraelci Eden, Asirci Eridu, Hindusi IdaVarsha, Etruani svete ume itd. Kod svih je tih civilizacija u perivoju gotovo uvijek

sadrana ideja o raju. Tijekom vremena perivoj se razvijao i preuzimao i druge funkcije kao mjesto uitka ili izraz intelektualnih i estetskih zahtjeva. Krajolik je zemljopisno podruje, koje je po svojim karakterisikama drugaije. Moe se razlikovati krajolik stvoren od prirode prirodni krajolik, i kulturni krajolik koji je nastao ljudskim djelovanjem. Hortikultura je znanost i industrija uzgoja vrtova i bilja, osobito cvijea, voa i povra i to u vrtovima i staklenicima. Znaenje i podruja djelovanja perivojne/pejsane arhitekture: a) u arhitektonskom projektiranju PA itljiva je kroz PERIVOJNU ARHITEKTURU / urban design / garden design (proirenje kue/zgrade, vanjski prostor graevine, tlocrt i ureenje parcele, mjerilo 1:100, detalji 1:50, 1:25) b) u urbanizmu PA je prisutna kroz PERIVOJNU ARHITEKTURU /urban / garden design od ureenja javnih prostora (trgova, etalita) (mjerilo na razini mjerila zgrada - 1:500, detalji 1:100, 1:50) do landscape / park design ureenja gradskih perivoja i gradskih gajeva i veih poteza u slici grada do 21 stoljea (mjerilo na razini grada 1:1000, detalji 1:500, 1:200) c) u prostornom planiranju PA je prisutna kao PEJSANO PLANIRANJE /landscape planning/ design /land art na razini mjerila 1:5000, 1:2000, detalj 1:1000) pejsani zahvati u krajoliku, planiranje nasada uz ceste, obnove pejsaa d) u grani arhitektonske konstrukcije PA je prisutna kroz - krovne vrtove /vertikalne vrtove roof gardens/vertical gardens - vrtove/perivoje na konstrukcijama (garaama, terasama, krovovima, zidovima/vertikalni vrtovi) e) u povijesti i teoriji arhitekture PA se prepoznaje u POVIJESTI PERIVOJNE ARHITEKTURE koja ide istodobno s razvojem arhitekture i grada - od Semiramidinih vrtova do modernistikih perivoja i La Villetta - history of landscape/garden design f) u zatiti graditeljskoga naslijea PA ima svoje mjesto u ZATITI I OBNOVI KULTURNOGA I GRADITELJSKOGA NASLIJEA - protection and renovation of

landscape/garden architecture

g) u teoriji arhitekture PA se prepoznaje u prikazu SUVREMENE PERIVOJNE ARHITEKTURE - contemporary landscape urbanism / landscape architecture / landscape

design /park design / garden design

Posueni krajolik je filozofija unoenja (posudbe) krajolika u projekt perivoja ili parka i to na nain da prirodni krajolik bude ukljuen u sliku plana i doivljaja. Posuena slika (jap. shakkei) je princip ukljuivanja krajolika u kompoziciju tradicijskoga istonjakog (kineskog i japanskog) vrta.

1.1. 1.2. 1.3.

Objasnite pojmove: krajolik, vrt, perivoj, park, hortikultura Pejsana arhitektura objasniti znaenje i podruja djelovanja Posueni krajolik objasniti izriaj i navesti primjere

2. ALUZIJE I ILUZIJE PERIVOJNE ARHITEKTURE - KOMPOZICIJA I OBLIKOVANJE

Giverny, Francuska

Naela i projektiranje, kreiranje i oblikovanje perivojne arhitekture jednaka su naelima u arhitekturi i ostalim umjetnostima. U svom dosadanjem razvoju iskazala su se tri modela tlocrtne kompozicije perivojne arhitekture: a) TRADICIJSKI MODEL (klasini) prema kojemu je perivojna arhitektura umjetnost oblikovanja vanjskih prostora radi postizanja vizualnih doivljaja na osnovi estetskog ideala; b) MODERNISTIKI MODEL prema kojemu je perivojna arhitektura 20. stoljea poprimila interdisciplinarna obiljeja i probleme rjeava uglavnom prostornim planiranjem gdje prevladavaju funkcionalni aspekti, a oblikovanje se esto temelji na zakonima i propisima, na znanstvenim analizama, te na proraunima i kvantitativnim kriterijima; c) SUVREMENI MODEL (artistiki) prema kojemu perivoj odraava arhitektonske, skulpturne i slikarske ambicije, ponovno teei postizanju estetskih i vizualnih doivljaja, ali bez oslanjanja na klasine i stroge estetske zakone. Suvremena perivojna arhitektura ne shvaa naela oblikovanja kruto i dogmatski, ve potie individualizam s ciljem da se postigne izvorno umjetniko djelo. Naela i oblikovanja iskazana su u miljenjima vodeih perivojnih arhitekata i teoretiara. Lawrence Halprin (SAD), doajen amerike moderne perivojne arhitekture - poznat po plazama, fontanama i urbanim pejaima - smatra da temelj oblikovanja ne treba biti priroda, ve ovjek sa svojom intuicijom ime iskazuje svoju osobnu prirodu. Za Svena-Ingvara Anderssona (vedska) osnova perivojnog oblikovanja jest genius loci. Prema Duanu Ogrinu (Slovenija) oblikovana povrina mora se razlikovati od prirode, jer se tako potvruje ljudsko postojanje. Marta Schwartz i Peter Walker (SAD) svojim perivojnim ostvarenjima pokazuju orijentaciju prema vizualnim istraivanjima, teei postizanju estetskih uitaka. Za Georgea Hargreavesa (SAD) perivojna arhitektura nije sredstvo za rjeavanje ekolokih problema niti kozmetika arhitekture, ve oblikovanje provokativnih perivojnih prostora koji potiu na razmiljanje. Kompoziciju perivojnoga prostora definiraju s jedne strane ARHITEKTONSKI I PROSTORNI ELEMENTI, a s druge ivi biljni organizmi. Najvaniji arhitektonski i prostorni elementi jesu: tlocrtna kompozicija, vizure i osi, akcenti, perivojni interijeri, odnos visokoga raslinja i travnjaka, metaforine strukture, simboliki elementi, umjetna topografija, arhitektonske graevine, vrtno-arhitektonske graevine (ograde, stube, rampe, mostovi, staze, zidovi, terase, sjenice i dr.), likovni elementi (skulpture), vrtno-arhitektonski sadraji (svjetiljke, klupe, posude za cvijee i dr.), vodeni elementi (jezera, potoci, bazeni, fontane, vodoskoci, kanali i dr.), dekorativni parteri i dr.

Pri projektiranju primarno je perivojno oblikovanje po kojem se odabiru biljne vrste koje e najbolje iskazati ideju, te kompozicijske i vizualne efekte. Pritom se ne e zanemariti prirodni ni ekoloki elementi. Biljka se, kao element perivojne kompozicije, pojavljuje kao pojedinano drvo ili skupina u funkciji skulpture u prostoru, skupina drvea koja tvori manje perivojne interijere, gaj (umarak) kojim se postie odnos puno-prazno, aleje i drvoredi za odreivanje smjera kretanja i usmjeravanje vizura, ive ograde kao dekorativni elementi, paravani i kulise za maskiranje ili kao zamjena za proelja zgrada, ukrasni vrtovi i cvjetnjaci kao estetski elementi, travnjaci i dr. Premda se izgled biljaka moe mijenjati, ipak treba uzeti u obzir njihova prirodna obiljeja - oblik, rast, boju, miris i drugo. Osim tlocrtne i prostorne kompozicije perivoja, vana je i kompozicija perivojne arhitekture u strukturi grada, te funkcija biljke kao dekorativni element arhitekture. Pristup ostvarenju perivojne arhitekture mijenjao se tijekom vremena. U drugoj polovici 20. st. uveden je i EKOLOKI PRISTUP. Izvore inspiracije preuzeo je iz ideje vrtnoga grada, iz historicistike vrtlarske tradicije i iz urbanizma moderne. Metoda oblikovanja svedena je na koritenje ekolokih i biolokih kriterija. Posljedica toga je izostajanje dizajna. Izvodi se zakljuak da je dizajn posljedica ekologije, a postupak projektiranja perivojnog prostoar u potpunosti izostaje. Reakcija na ekoloki pristup jest UMJETNIKI PRISTUP kraja 20. i poetka 21. stoljea koji svoju inspiraciju pronalazi u vietisuljetnoj tradiciji perivojne umjetnosti. Metode oblikovanja perivojne arhitekture izjednauju se s projektiranjem arhitekture, trai se identitet prostora, uvoenje simbolike i dizajna i ponovnu afirmaciju perivojne arhitekture kao umjetnosti.

2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6.

Obiljeja ekolokog pristupa pejsanoj arhitekturi Obiljeja umjetnikog pristupa pejsanoj arhitekturi Tradicijski/klasini model pejsane arhitekture (do sredine 20. st.) - primjeri Modernistiki model pejsane arhitekture (druga polovica 20. st.) - primjeri Suvremeni model pejsane arhitekture (kraj 20. i poetak 21. st.) - primjeri Arhitektonski, likovni i prostorni elementi perivojne arhitekture

3. PERIVOJNA ARHITEKTURA GRADA

City Hall Plaza, Boston, SAD

GRADSKI PEJSA, GRADSKI NASADI (gradsko zelenilo) i PERIVOJNA ARHITEKTURA grada tri su razliita pojma koja se katkada pogrjeno upotrebljavaju kao istoznanice. GRADSKI PEJZA obiljeava prostor odreenoga grada i daje mu specifinu sliku po kojoj se gradovi meusobno razlikuju. To je stvoren i oblikovan prostor nastao kao posljedica ivota u gradu i zadovoljavanja svih ovjekovih potreba. GRADSKI NASADI (ZELENILO) pojam je nastao u 20. stoljeu kao rezultat ekoloke koncepcije u planiranju pejsanih prostora grada, a obuhvaa sve pejsane gradske povrine koje nisu vrtovi, perivoji ili parkovi. Primarno znaenje odnosi se na amorfne pejsane povrine grada, veinom liene perivojnog oblikovanja. Vani su u ekolokom, rekreacijskom, zdravstvenom i mikroklimatskom pogledu, ali su bez umjetnike i kreativne vrijednosti. PERIVOJNA ARHITEKTURA GRADA trebala bi biti pokazatelj urbanistikog, arhitektonskog i umjetnikog oblikovanja grada. To su oni gradski prostori koji sudjeluju u uoblienju slike ulice i grada. Za perivojnu arhitekturu bitno je da se ne doivljava samo funkcionalno, ve i vizualno, pa ju valja shvatiti kao gradsku scenu. Perivojna arhitektura grada nerazdvojna je od gradograditeljstva (urbanizma), arhitekture i oblikovanja i upravo je ona initelj njihove sinteze u gradu. Perivojna arhitektura grada moe se razvrstati u nekoliko cjelina: a) PEJSANI PROSTORI ume, park-ume, nasadi uz ceste i dr.; b) JAVNI PERIVOJNI PROSTORI - pojedinano drvee ili skupine drvea, ulini drvoredi, gradske avenije, promenade i etalita, pjeake ulice, perivojni trgovi (skverovi), gradski cvjetni uresi, minijaturni (epni) perivoji, gradski perivoji, povijesni vrtovi i perivoji uz vile i palae, djeja igralita, gradske rijene ili morske obale, perivojni prostori uz javne graevine; c) POLUPRIVATNI PERIVOJNI PROSTORI uz drutvene, kulturne i sline zgrade - kolski perivoji, perivoji djejih vrtia, perivoji uz muzeje, bolniki perivoji, perivoji uz crkve, hotelski perivoji, perivojno ureeni okoli trgovakih centara i portskih dvorana, krovni vrtovi i dr.; d) PORTSKO-REKREACIJSKI I ZABAVNI PARKOVI - portski i portsko-rekreacijski parkovi, zabavni parkovi, plae i kupalita i dr.; e) DIDAKTIKI I KULTURNI VRTOVI I PERIVOJI - botaniki vrtovi, dendroloki vrtovi, zooloki vrtovi, etnoloki perivoji, arheoloki perivoji, izlobeni perivoji, perivoji skulptura i dr.; f) PERIVOJNA ARHITEKTURA STAMBENIH NASELJA - perivoji stambenih susjedstva, gradska dvorita i blokovi, djeja igralita, nasadi izmeu zgrada, ulini predvrtovi i dr.; g) GROBLJA i SPOMENIKI PERIVOJI; h) ZATITNI NASADI - zatita industrijskih predjela, zatita od buke, zatita od pogleda, zatita od vjetra;

i) PRIVATNI VRTOVI - vrtovi obiteljskih slobodnostojeih i dvojnih kua, vrtovi kua u nizu, vrtovi atrijskih kua i dr.

3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6.

Vrste/tipovi perivojne arhitekture u gradu Javni perivoji i etalita nabrojiti i opisati vrste/tipove Perivojni trg (square) obiljeja i primjeri Funkcije etalita i drvoreda - primjeri Didaktiki i kulturni perivoji Zabavni i rekreacijski perivoji

Vrt razmiljanja

4. PERIVOJNA ARHITEKTURA STAMBENOG NASELJA

Regents Crescent, London, John Nash

Tradicijski model:PERIVOJ NASELJA, PERIVOJNI TRG, ULINI DRVORED, VRT KUE

Modernistiki model:TRAVNJACI I GAJEVI IZMEU ZGRADA

Kasnomodernistiki model:TRADICIJSKI I MODERNISTIKI MODEL

Vrt/perivoj u gradskom bloku, Vrt/perivoj na krovu gradskog bloka, djeja igralita Stambena naselja s javnim perivojima i djejim igralitima nisu vie samo funkcionalno planirana. Planirana naselja usklaena su s ljepotom prostora u kojem nastaju i pokuavaju odrati sliku genius loci. Perivoji vie ne ostaju samo na povrini terena, oni se penju uz proelja, oivljuju krovove, a gradski blokovi dobivaju potpuno novu sliku s perivojima koji iz njih izrastaju.

4.1. 4.2. 4.1.

Tradicijski model Modernistiki model Kasnomodernistiki model

5. VRT KUE ZA STANOVANJE

Kua Vetii, Pompeji

VRT U KUI

Kua Kue Kua Kua

u kui grade ulicu ulica gradi kue oblikuje vrt vrt oblikuje kuu izlazi u vrt vrt ulazi u kuu

VRT KAO KORISTAN PROSTOR UZ KUU ZA STANOVANJE

Najstariji opisi - vrt uz kuu kao povrtnjak i vonjakVRT KAO ARHITEKTURA

Polazite za projektiranje kue i vrta Leon Battista Alberti (1404.-1472.): Vrt je predvorje/proirenje kue i zajedno predstavljaju neodvojivu cjelinuRIMSKA KUA

Poistovjeivanje kue i vrta Interijer = eksterijerKINESKA TRADICIJSKA VILA

Poistovjeivanje kue i perivoja Kua je perivoj, perivoj je kua isprepletanje vanjskog i unutarnjeg prostoraJAPANSKA KUA

Prilagodba kue kompoziciji perivoja Kompozicija kue je geometrijska, a kompozicija vrta je organskaRENESANSNA VILA

Perivoj - funkcionalno i vizualno proirenje kue Reprezentativni i drutveni znaaj perivojaBAROKNI DVORAC

Perivoj - vizualno i pejsano proirenje kue Perivoj iskazuje gospodarsku mo vlasnika i nadmonost ovjeka nad prirodom

SECESIJSKA VILA

Perivoj - funkcionalno i arhitektonsko proirenje kue Vrt - potvrda graanskoga poloaja i sveobuhvatnosti umjetnostiMODERNISTIKA VILA

Perivoj idealizirani pejsa Uporabna funkcija vrta je u drugom planuTEME I FUNKCIJE U VRTU KUE ZA STANOVANJE

Krajolik u funkciji perivoja kue Ulini predvrt kao perivoj Predvorje kue / dio slike ulice - privatni prostor (sa ili bez ograda) Perivoj slika za gledanje Perivoj saglediv u cjelini s jednoga mjesta u interijeru Vrt = graevina Atrij Vrtovi dvorita introvertirana kua Voda, svsjetlost i oprema vrta, nasadi

5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5.

Europske povijesne vrtne/perivojne koncepcije kue za stanovanje antika, srednji vijek, renesansa Europske vrtne/perivojne koncepcije kue za stanovanje barok, klasicizam Europske vrtne/perivojne koncepcije kue za stanovanje secesija, moderna Istonjake vrtne koncepcije kue za stanovanje (Kina, Japan) Teme i funkcije u vrtu kue za stanovanje

Predvrt

6. JEZIK PERIVOJNE ARHITEKTURE ETNICE, ARHITEKTONSKI ELEMENTI, VODA, SKULPTURA

Dvorite narana, Cordoba, panjolska

Klupa, autor: Zaha Hadid

Oblik, znaenje i izraz su jezik perivoja. Razliite kulture oblikuju razliita razmiljanja i razliite perivoje. Svaki perivoj govori dva jezika, svoj i na. Oba jezika koriste elemente opisa: jezik kojim govori perivoj jest jezik elemenata i oblika; jezik kojim mi govorimo jest jezik opisa. Najvaniji dio perivojnog jezika je dijalog, dijalog izmeu oblika i elemenata. Kroz povijest i zemljopis perivoja mijenjaju se i nadopunjuju jezici i narjeja cijeloga svijeta. Znaenje stvaranja perivoja jest oitavanje prostora i uzroka njegova nastajanja. Oduevljenje rije kojom se kroz povijest najee opisuju perivoji, kao i u poeziji i esejima, donosi nam ideju stvaranja i emocija u razliitim dijelovima svijeta. Elementi koje koristimo u oblikovanju naih emocija i vizija jesu: hodna ploha, etnica/nadkrivena etnica, travnjak, parterre, klupa, paviljon, sjenica, mostovi, skulpture/topijarij, vaze, posude za cvijee, posude za odpad, zidovi, ograde; voda jezero, kanal, zrcalo, vodoskok, vodopad, fontana, pojilite; vizure, osi i dr.

6.1.

Koji se sve elementi oblikovanja prostora koriste u perivojnoj arhitekturi

7. PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEA - DO 1980-TIH GODINA

SECESIJSKI VRTOVI I PERIVOJI

Klimt, Drvo ivota

Be je krajem 19. stoljea bio prepun historicistikih i romantinih vrtova i perivoja. U posljednjem desetljeu 19. stoljea secesija donosi novu ideju perivojne arhitekture koja je najprije zapoela u malim vrtovima stambenih kua i vrtovima viega graanskoga sloja, a zatim se proirila i na javne gradske prostore. Poticaj secesijskim vrtovima nije vie ideal prirode, ve ideja perivoja kao iskljuivo ovjekove kreacije. Secesija shvaa perivoj kao duhovnu i umjetniku kreaciju vanjskoga prostora koji stoji u odreenom odnosu prema arhitekturi, a ne kao imitaciju prirode. Takvo shvaanje pribliava se ideji perivoja u renesansi, pa i baroku, a daleko je od ideje pejsanog i romantinog perivoja. Secesijski vrt arhitektonski je oblikovan sekvencama geometrijskih prostora. Geometrijski ornament, karakteristian za umjetnost secesije, nazoan je i u perivojnom oblikovanju. On je jednostavan i najee se svodi na kuglasto iani grm, ianu ivicu i drvee saeno po naelima geometrijske tlocrtne kompozicije. Jedinstvo kue i vrta, koje je prvi put postignuto u talijanskom renesansnom perivoju, prisutno je i u perivojnoj arhitekturi secesije. Secesijski je vrt vanjski prostor stanovanja, mjesto susreta, boravka i rada. Ideja o vrtu kao proirenju kue iskazuje se razbijanjem unutranjih i vanjskih prostora arkadama, loama i terasama. Vrtne arhitektonske graevine su brojne. esto puta su secesijski vrtovi ispunjeni graevinama (paviljoni, sjenice, klupe, nie i sl.). Iako u razdoblju secesije nije izveden ni jedan javni gradski perivoj, napravljeni su brojni projekti i studije koji govore o shvaanju perivojne arhitekture. U svim tim studijama vidljiv je otklon prema formalizmu i geometriji vanjskih prostora, to je osobito vidljivo u velikim utopijskim projektima Otta Wagnera (Idealni plan za XXII. Bezirk (okrug), plan za ureenje Karlsplatza u Beu ili prijedlog za novu beku Akademiju). U svojim projektima Wagner nasade shvaa kao arhitektonske elemente kojima oblikuje grad.

PERIVOJNA ARHITEKTURA MODERNE

Richard Neutra, Kauffman House, SAD

Roberto Burle Marx, oblikovanje hodne plohe

Jedan je od najveih nedostataka moderne je u tome to nije dovoljno vrjednovala perivoje. Usprkos kuama F.L. Wrighta, R. Neutre i mnogih drugih koje su postigle sklad s prirodom, unato impresivnim perivojima R. Burlea Marxa. i drugih pejsaista i pejsanih arhitekata, u usporedbi s drugim kulturno-povijesnim razdobljima moderna nije u pejsanoj arhitekturi ostavila u naslijee ono to je mogla. Ona djela moderne perivojne arhitekture koja cijenimo ipak su pojedinani sluajevi i rezultat stava i kreacije pojedinaca, a ne cijeloga pokreta. Da europska moderna nije odvie marila za perivojno oblikovanje, djelomino je kriv i Bauhaus, koji je ostavio perivojnu arhitekturu izvan svojih teorijskih razmiljanja, smatrajui da pejza nije umjetnost. Zbog takva odgoja arhitekti nisu osobito cijenili perivojnu arhitekturu pa se, osim rijetkih iznimaka, nisu njom ni bavili. Ona je zbog toga ostala preputena vrtlarima odgajanim na tradiciji romantizma i eklekticizma 19. stoljea. Zato ne zauuje to perivojna arhitektura 20. stoljea nije ostavila u naslijee ostvarenja kakva je mogla i trebala. Osnovni motiv moderne nije vie estetika i ornamentalnost, ve prije svega funkcionalnost. Grad 20. stoljea trebao je omoguiti svim stanovnicima zdrav, udoban i funkcionalan ivot u artificijelnom pejsau koji se ne pojavljuje u obliku pojedinanih perivoja u tkivu grada, ve kao jedinstveni sustav gradskih gajeva isprepletenih s izgradnjom. Moderna je sugerirala postavljanje zgrada u prirodni pejsa, a gdje njega nije bilo trebalo ga je umjetno nainiti. Rezultat uspjenih ostvarenja bio je blizak engleskom pejsanom perivoju. Takve parkovne povrine trebale su djelovati kao socijalni gradski prostori. Meutim, zbog zanemarivanja oblika te prevelikog zahtjeva za jednostavnou i malenim trokovima odravanja, modernistiki parkovi esto su se svodila na velike travnate povrine koje su bile liene perivojnog oblikovanja, ostavljajui dojam oblikovnoga siromatva. Kao paradoks funkcionalizmu, moderne gradske parkovne povrine postale su esto zelene pustinje, uglavnom bez funkcije. Europa i cijeli ameriki kontinent nositelji su moderne perivojne arhitekture. U panjolskoj je arhitekt Anton Gaud poetkom 20. stoljea kreirao originalan perivoj Gell u Barceloni, koji ilustrira intuitivnu filozofsku i arhitektonsku koncepciju. Idealizaciju prirode u savrenu odnosu s funkcijom i arhitekturom postigao je arhitekt Gunar Asplund s grobljem Woodland u Stockholmu. Park Bos u Amsterdamu iz 1934. arhitekta C. van Eesterna

originalno je djelo, prvi rekreacijski park u Europi koji je postao model gradskim perivojima, osobito nakon Drugoga svjetskog rata. ROBERTO BURLE MARX Perivojnu arhitekturu 20. stoljea obiljeio je i najbolje prikazao brazilski umjetnik Roberto Burle Marx (1909.-1998.). ivio je i podizao perivoje daleko od Europe, pa njegova originalna perivojna umjetnost nije nala dovoljnog poticaja na europsku tlu, ili je pak iskrivljeno prenesena i izazivala suprotan uinak. R. Burle Marx kao slikar, kipar, dizajner tekstila i nakita, scenograf, biolog i pejsani arhitekt - sve je ove umjetnosti ujedinio i izrazio ih u perivojnoj umjetnosti. Za njegove perivoje prepoznatljivi su: oblik, boja, ritam i svjetlost. Promatra ih doivljava kao apstraktno slikarstvo, a oni to i jesu, jer za Burlea Marxa perivoj ponajprije mora biti umjetnost. Od 1932. godine, kada je napravio prvi vrt, do 1990.-ih godina izveo je nekoliko stotina perivoja. Meu posljednjima su krovni vrtovi muzeja Beaubourg u Parizu i banke Safra u Sao Paolu (1982.). Ostali poznati perivoji jesu vrtovi obiteljskih kua A. Kronfortha u Theresopolisu (1937.) i O. Monteiro u Petrpolisu (1948.), oba u dravi Rio de Janeiro; vrt obiteljke kue Burton Tremaine u Santa Barbari (California, 1948., autor kue Oscar Niemeyer); perivoj Botafogo (1954.) i vrt bolnice Larragoiti (1957.) u gradu Rio de Janeiru, Parco del Este u Caracasu (1957.), perivoj Ministarstva vanjskih poslova Brazila u Braziliji (1965.), botaniki i zooloki vrt u Braziliji (1965.), plaa Copacabana u Rio de Janeiru (1970.) i mnogi drugi.

7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. 7.6. 7.7. 7.8.

Obiljeja beke secesijske perivojne arhitekture doba nastanka, nazivi, obiljeja perivoja, autori, primjeri Parque Gull u Barceloni autor, doba nastanka, obiljeja Izvori i uzori za pojavu i razvoj moderne pejsane arhitekture Opa obiljeja pejsane arhitekture razdoblja Moderne Stockholmska kola pejsane arhitekture 1930-ih godina Roberto Burle Marx obiljeja i primjeri njegove perivojne arhitekture Le Corbusierovo vienje pejsane arhitekture Autori i njihova djela te filozofija u razdoblju do 1980-ih godina

Park Guell, Barcelona, Gaudi

8. SUVREMENA PERIVOJNA ARHITEKTURA - OD 1980-TIH GODINA

Les Folies, Bernard Tschumi, La Villette

U perivojnoj arhitekturi kraja 20. stoljea (1980.-e i 1990.-e godine) prisutne su dvije temeljne koncepcije - EKOLOKA i UMJETNIKA. Dok je ekoloka zamisao bila prisutna nekoliko desetljea, umjetniki pristup perivojnoj arhitekturi poeo se snanije oblikovati 1980-ih godina. Ekoloka koncepcija pejsanog oblikovanja vue svoje korijene iz razdoblja moderne, kada perivojna arhitektura nije bila osobit predmet zanimanja arhitekata i umjetnika, pa je logina posljedica da se ona poela promatrati biolokim i ekolokim kriterijima. Tome su posljednjih desetljea pridonijeli i brojni ekoloki problemi. Meutim, zatita prirode i ekologija, usprkos mnogom zajednikom, ipak su razliit problem od perivojne arhitekture. Teoretiari ekoloke koncepcije odgojili su brojne pejsaiste koji nisu gradili ni kreirali nova djela, ve su se izgubili u ekolokom pokretu dokazujui da je pejsana arhitektura ponajprije znanost i da oblikovanje proizlazi iskljuivo iz ekologije. Minimaliziranje oblikovanja u ekolokom pristupu perivojnoj arhitekturi dovelo je do udaljavanja od osnovnih naela perivojne umjetnosti, kreacije i priznavanja perivoja kao umjetnikoga djela, to je on oduvijek i bio. Rezultat ekolokoga gledanja na perivojnu arhitekturu amorfni su pejsani prostori koji mogu imati rekreacijsku, ekoloku ili mikroklimatsku funkciju, ali su bez arhitektonske i umjetnike rezonance kao doprinosa slici ulice i grada. Osamdesete godine 20. stoljea u perivojnoj su arhitekturi obiljeene traganjem za identitetom, za novim izrazom i novim mogunostima, za potvrivanjem i dokazivanjem kontinuiteta koji smo u 20. stoljeu prekinuli, a bio je stoljeima nazoan u arhitekturi i umjetnosti perivoja. U nastojanju za reafirmacijom perivojne arhitekture, krajem 20. stoljea u svijetu su se pojaavile razliite tendencije - vie kao pojedinani pokuaji nego kao ve definirani pokreti, a jo manje kao novi stil. Zajedniko je svim tendencijama umjetnike koncepcije traenje simbolike i postizanje efekata oblikovanjem. U ostvarenjima perivojne arhitekture prednjae SAD, ideju perivojnih trgova afirmirala je Barcelona, a dekonstruktivizam u perivojnoj arhitekturi predstavljen je parikim perivojem La Villette.

Bizarnost, provokativnost i geometrijsko oblikovanje osnovna su obiljeja perivojne arhitekture Sjeveme Amerike 1980-ih godina. Meu pejsanim arhitektima svojim markantnim ostvarenjima istiu se Peter Walker i Marta Schwartz. Barcelona se istaknula s nekoliko perivojnih trgova, kao novim tipom perivojne arhitekture izraslim na tradiciji engleskoga skvera (Clot, Excorxador i Bess, Placa de la Palmera, Parc de I' Espanya Industrial i dr.). Perivoj LA VILLETTE u Parizu arhitekta Bernarda Tschumia pokuaj je odlaska u budunost 21. stoljea. Perivoj je na povrini od 70 hektara zamiljen kao sklop kulturnih i zabavnih sadraja, dakle, kao kulturna graevina, a ne kao kreacija prirode. Parc de la Villette, Paris 1983. Parc de la Villette okarakteriziran je filozofskim tonom, humorom, bojom i iznenaenjem. Nastao je 1983 god. kao prvi od tri parka te ujedno i jedan od velikih projekata poboljanja grada predsjednika Francoisa Mitteranda. Trebao je zadovoljiti nekoliko kriterija: povezati grad i park, biti fluidnog dizajna, odgovarati raznim narodnostima imigranata koji ive u Parizu, te biti dobro organiziran. Na natjeaju za projekt parka 1983 god. meu 472 natjecatelja iz 37 zemalja nagraen je arhitekt Bernard Tchumi . To je bilo po prvi puta da je izbor projektanta velikog gradskog parka preputen meunarodnom natjeaju. Park je otvoren 1987 god. a zauzima povrinu od 33 ha, a zajedno sa Muzejom i Nacionalnim Centrom za znanost zauzima 55 ha. Park je namijenjen raznim korisnicima, te nudi niz sadraja, stoga se moe koristiti za etnje sa psom, penjanje po stablima, promatranje biljaka, igranje nogometa, sluanje bendova, gledanje projekcija ili samo sunanje na travnjaku. U sklopu parka nalazi se Muzej znanosti, koncertne dvorene, meunarodno kazalite francuskog jezika, kino, velika dvorana i ostalo. Predstavlja znanstveni park, prostor namijenjen raznim aktivnostima sa naglaenom filozofskom zamisli. Osmiljen je vie kao kulturna graevina nego kao kreacija prirode. Tako je nastao svjetski park, koji se sastoji od vie elemenata te nudi program kulturnih, zabavnih i rekreativnih sadraja. Oslanja se na ideju dekonstruktivizma o ralanjenju u arhitekturi te daje uzor za nove parkove 21.stoljea. Strukturni elementi parka su vizualne toke, linijski potezi i slobodne povrine. Crveno obojene instalacije tzv. folly neobinog su izgleda i bez konkretne utilitarne namjene. Predstavljaju vizualne toke i polazita imaginarne mree. Instalacije predstavljaju vrstu mehanizacije 21. stoljea i svaki kubini oblik moe se koristiti u razne namjene kao to su: kafe bar, mjesto za prouavanje astronomije, igralini prostor za bicikliranje djece niz rampu i sl. Linijski potezi iskazani su ravnim etnicama koje prolaze kroz park i povezuju centre aktivnosti. Jedna od etnica ima vijugavu nadstrenicu. Krivudave etnice povezuju tematske vrtove. Jedan od najpoznatijih je Bambusov vrt kojeg je dizajnirao Alexandre Chementoff. Meu ostalim tematskim vrtovima u parku su prisutni: Vrt ogledala, Vrt vjetrova, Vrt magle, Vrt spokoja, Vrt djejeg druenja, Vrt otoka, Vrt zmaja i ostali. Parc Bercy, Paris, 1993.-1997. Nastao je na mjestu nekadanje vinarije te zauzima povrinu od 14 ha to ga ini jednim od najveih parkova u Parizu. Iako prostor datira iz starijih vremena novo dizajniranje i izvoenje parka bilo je izmeu 1993.-1997. god. Kako bi se sauvale uspomene na povijest tog mjesta prilikom dizajniranja sauvana su stabla stara po 200 godina, nekadanja poploenja sa tranicama kojima se groe

dopremalo od vinograda do vinarije, te vinograd. U parku se nalazi romantini vrt sa karakteristinim ruevinama, jezerom i jezerskim paviljonom. Okruen je sa kolekcijom stabala, breza, acera, vrba, norvekog bora, crnog australskog bora i dr. Specifinost tog mjesta je da se nalazi sa dvije strane ceste Joseph Cassel te da su prostori povezani sa dva metalna nadvonjaka. Na centralnom djelu nalaze se cvjetnjaci sa tematskim vrtovima kao to su: ruinjak, labirint sa rezanom tisom, mirisni vrt, povrtnjak, vinograd pergole sa vinovom lozom i dr. Na terasi visokoj 8 m posaena su stabla limete koja predstavljaju vizualnu i zvunu barijeru prema cesti Georges Pompidou. Terasa se protee du parka te ujedno i predstavlja vidikovac ka rijeci Seni. U parku se nalazi i kua vrtlarenja 'La maison du Jardinage' u kojoj se mogu dobiti razne informacije o vrtlarenju te povrtnjak u kojem kolska djeca Pariza prakticiraju uzgoj biljaka. iroki travnjak ispresijecan je ljunanom etnicom a mali paviljoni mjestimino su rasporeeni parkom te predstavljaju natkrivena mjesta za sjedenje. Na jugu parka na mjestu gdje granii sa Senom nalaze se razigrano postavljene skulpture koje prikazuju ljude razliitih etnikih skupina. U parku se nalazi jo dosta interesantnih elemenata kao to su pista za skateboard, kua vjetrova, umjetni kanjon, uzvisina sa koje se kaskadno sputa voda i dr. Parc Andre Citroen, Paris, 1985.-1992. Nastao je 1985.god. na mjestu nekadanje tvornice automobila Citroen u jugozapadnom dijelu Pariza. Dizajnirali su ga pejzani arhitekti Gilles Clement, Jean-Francois Jodry, Alain Provst i arhitekti Patrique Berger Laurence Feveile, Jean Galiano. Park je nastao sa ciljem stimuliranja urbanog razvoja predjela Pariza. Dizajn parka je formalan i manje apstraktan nego dizajn u Parku de la Villette. Od pristanita na Seni uzdie se niz plitkih redova koji vode irokim stepenitem do centralnog pravokutnog travnjaka. Sa lijeve strane nalazi se niz tematskih vrtova a sa desne kanal sa kaskadama. Na poetku travnjaka smjeten je vodeni parter sa fontanama. Nasad gustog volumena stabala Magnolia grandiflora predstavlja dijagonalnu linijsku os koja prolazi uz rub vodenog partera, pa kroz ivicu graba te zavrava u tematskom crnom vrtu. Tematski vrtovi predstavljaju intelektualan izazov naglaenog simbolizma kao vrtovi budunosti. Svaki od njih vezan je za odreenu boju metala, kao i za neke druge elemente kao to su dan u tjednu i godinje doba. Srebreni vrt ili Jardin argente je jedan od najinteresantnijih tematskih vrtova. Zasaen je vrstama Pyrus salicifolia, Salix purpurea, Santolina neapolitana, Festuca glauca, Euphorbia seguleriana i Salvia argentea. Po srebrenkastom ljunku razmjetene su srebreno sive ploe za hodanje koje vode od niih ka viim biljkama. Tematski Vrt pokreta zasaen je gusto prikazujui vremenske promjene tokom procesa formiranja vrta. Od ostalih tematskih parkova tu su: Vrt mahovine, Vrt metamorfoze, Vrt stijena, Crni vrt i ostali. Zabavni sadraji su fontane u obliku podnih ravnih kamenih ploa iz kojih naizmjenino izlaze mlazovi vode razliite visine te ih djeca rado koriste posebno tokom ljetnih vruina, te balon ispunjen toplim zrakom koji nudi panoramski let iznad Pariza. Park se koristi za brojne sportske aktivnosti kao to su ogiranje, biciklizam i relaksaciju.

8.1. 8.2. 8.3.

Opa obiljeja perivojne arhitekture kraja 20. i poetka 21. stoljea Martha Schwarz primjeri i obiljeja njene perivojne arhitekture Bernard Tschumi i njegov znaaj u perivojnoj arhitekturi

8.4. 8.5. 8.6. 8.7. 8.8. 8.9.

Parc La Villette autori, nastanak, arhitektonsko-perivojna obiljeja, sadraji Parc Bercy u Parizu urbanistika i perivojna obiljeja Parc Andr Citron u Parizu arhitektonsko-perivojna obiljeja, sadraji

Barcelonski model javnih prostora perivoja i perivojnih trgova krajem 20. st. IBA Emscher Park u Njemakoj nastanak, obiljeja, ciljevi ureenja Navedi neke autore i njihova djela te filozofiju u periodu od 1980-ih godina

Parc Bercy, Paris

9. DUHOVNO I MEDITATIVNO MATRICA KINESKOG I JAPANSKOG PERIVOJA

Zuiho-in, Kyoto

Odnos ovjeka i prirode, te ovjeka i perivoja, izraavao se potpuno drukije u istonoj negoli u zapadnoj civilizaciji. Dok ovjek Zapada stvara u prirodi svoju antropocentrinu zamisao svijeta, ovjek Istoka ide ususret prirodi sa eljom da se stopi s njom. Kineska i japanska perivojna umjetnost zasnovana je na filozofiji da je ovjek dio prirode i da se ne mijenja kao ni priroda kada postigne svoj klimaks. Kineski i japanski vrt/perivoj simbolino prikazuju pravu (veliku) prirodu u malom prostoru - ne realistinom imitacijom prirode, ve apstrakcijom kroz umjetniki senzibilitet. KINESKI PERIVOJ

Kinezi smatraju perivojnu umjetnost jedno od najsavrenijih naslijea kineske kulture. Perivojna tradicija temelji se na kineskoj filozofiji (konfucionizmu i taoizmu), a usko je vezana uz slikarstvo, pjesnitvo, literaturu, skulpturu i arhitekturu. Kineski perivoji meu najstarijim su na svijetu. Prvi perivoj u Kini napravljen je izmeu 11. i 8. st.pr.K. Bio je to ograen prirodni krajolik namijenjen kralju za lov. Tijekom dugoga razvoja kineski perivoj prolazio je razliite razvojne etape: posuivanje prirode (do 4. st.pr.K.), reproduciranje prirode (4. st.pr.K. 4. st.), pokoravanje prirodi (4.-8. st.), asimilacija s prirodom (8.-12. st.), reflektiranje prirode (12.-14. st.) te interpretacija prirode i samoga sebe (od 14. st.). Osim carskih perivoja u Pekingu i perivoja hramova, najpoznatiji i najvrjedniji kineski perivoji su tzv intelektualni (privatni, filozofski) perivoji koji se nalaze u gradovima Shanghai i Suzhou. Kineski perivoj nije mogue sagledati jednim pogledom s jednoga mjesta kao to je to mogue u europskom renesansnom ili baroknom perivoju. U kineski perivoj ovjek mora proniknuti, mora ga shvatiti i tek tada moe ga pravilno doivjeti. Perivoj je pun poruka i likovnih informacija, on ovjeku mora pruiti mir jer je namijenjen meditaciji, konverzaciji i itanju poezije. U staroj Kini najveu vrijednost nisu postizale slike ili nakit, ve rijetko

odabrane stijene. Proimanje interijera i eksterijera vano je obiljeje perivoja i arhitekture - iz perivoja se doivljava interijer i obrnuto, interijer se dopunjuje i proiruje perivojem. Budui da je priroda beskonana, a perivoj je ogranien (ak i ograen) potrebno je stvoriti iluziju beskonanoga prostora. To se postie scenografskim efektima, primjerice: zidovi su skriveni drveem ili natkrivenim trijemovima, a u zidovima postoje brojni otvori za vezu (link windows) koji povezuju ono unutra i ono vani. Iluziji beskonanosti pomae posueni krajolik i zrcaljenje u vodi. Uvijek se skriva svaki poetak i kraj. etiri su glavna elementa kineskoga perivoja: stijene, arhitektura (zgrade i graevine), voda i biljke. Mogue je jo dodati cvijee i vrtni namjetaj. Veliina nije presudna za vrsnou i ljepotu perivoja. Jedna kineska poslovica kae da lijep vrt ne mora biti vei od maje koe. JAPANSKI PERIVOJ

Perivojna umjetnost dolazi u Japan iz Kine s budizmom u 6. stoljeu. Perivoj koji dolazi iz Kine inspiriran je pejsaom, a glavni je motiv jezero s otokom, gdje jezero predstavlja more, a otok sveto brdo kao sjedite svih zadovoljstava. Osobit utjecaj na razvoj japanske perivojne arhitekture uinio je zen-budizam ije je uenje u Japanu doseglo vrhunac od 16. do 18. stoljea. Zen-budizam pokuao je intelektom dosei beskrajnost meditacijom i kontemplacijom pejsaa. Najstariji i najvrjedniji japanski perivoji nalaze se u Kyotu, koji je bio glavni grad Japana od 8. do 19. stoljea i koji je ostao nacionalna svetinja povijesne japanske perivojne arhitekture. Japanski je perivoj neposredno vezan uz arhitekturu kue. Kua i perivoj (vrt) su nedjeljivi, predstavljaju cjelinu i izmeu ta dva elementa mora postojati sklad. Kompozicija kue je geometrijska, a perivoja organska. Fizionomija perivoja proizlazi iz slikovita japanskoga krajolika koji obiluje brdima, jezerima, rijekama i potocima. Kompozicija se temelji na asimetrinosti i posuenom krajoliku, tj. bliim i daljim krajobrazom koji fiziki ne pripada perivoju, ali ga okruuje i sudjeluje u njegovu vizualnom doivljaju. Bitni elementi japanskoga perivoja jesu kamen, voda i biljka. Kamen i stijene smatraju se simbolom prirode i Japanac ih voli vie od drvea. Voda je u perivoju nenadomjestiva i ona se pojavljuje metaforiki ili stvarno u prirodnim oblicima kao jezero, potok ili vodopad. Biljka treba stvarati dojam prirode u malom prostoru, pa se uzgajaju patuljaste vrste i one koje sporo rastu, a obrauju se posebnim vrtlarskim tehnikama. Karakteristina su tri perivojna tipa: KUNI VRTOVI, KONTEMPLACIJSKI VRTOVI (zen-vrtovi) i PERIVOJI ZA CEREMONIJE AJA. Najznaajniji je kontemplacijski vrt RYOAN-JI u samostanu DAIJUIN u Kyotu s kraja 15. stoljea. Vrt je nainjen od pijeska i kamena, a jedini biljni element je mahovina na kamenu. Perivoj za ceremoniju aja razvio je takoer zen-budizam kao prostor religijskoga rituala. Vrhunac perivojne kompozicije za ceremoniju aja jest perivoj carske palae KATSURA u Kyotu iz 1620. godine, remek-djelo umjetnika Kobori-Enshua. Glavni su motivi kompozicije tog priblino 4 hektara velikoga perivoja jezero u obliku drala i otok u obliku kornjae, dva tradicijska simbola dugovjenoga ivota.

GLOSARIJ JAPANSKOGA PERIVOJA Asobi Chaniwa Chiso Chozubachi Furisode Gyoen Hako-zukuri Hana-mi Hashi Hojo Hondo Ikebana Ike Ishi Ishi-doro Ishi-guni Estetski termin razigrano Vrt za pijenje aja Feng-Shui Bazen za ruke, sredinjii veliki kamen u bazenu Kameni bazen u obliku dugog rukava kimona Carski vrt Topiarij oblikovan kao kutija Pogled na cvijee, pogled na trenjin cvijet Most Samostanski dio Glavni hal Umjetnost cvjetnog uresa Jezerce Stijena Kamene lampe, uvedene u vrt aja 1550. g. Umjetnost kompozicije stijena

9.1. 9.2. 9.3. 9.4. 9.5. 9.6. 9.7.

Razlike u pristupu pejsanoj arhitekturi u zapadnjakoj i istonjakoj tradiciji Kineski tradicijski perivoj filozofska ishodita i izvori Opa obiljeja kineske perivojne tradicije Materijali i voda u kineskom tradicijskom perivoju Tipovi tradicijskoga japanskog perivoja Kompozicijska obiljeja japanske perivojne arhitekture Elementi kompozicije japanskog vrta

10. DIJALOG S VREMENOM PERIVOJNA ARHITEKTURA ANTIKE, SREDNJEGA VIJEKA I ISLAMSKE TRADICIJE

ANTIKI PERIVOJI

Sumerski vrtovi

Antikim perivojima smatraju se oni u Mezopotamiji, Perziji, Egiptu, Grkoj i Rimu. PERIVOJI MEZOPOTAMIJE nastali su kao idealizacija sustava za natapanje i oaza ravnice izmeu Eufrata i Tigrisa. Primarni sadraj perivoja ograenih zidom bili su kanali za natapanje i drvee ispod kojega se moglo odmarati. Na podruju Mezopotamije, prema Starom zavjetu, smjeten je biblijski perivoj Eden. Njegov je oblik simboliziran kvadratom koji je kroz povijest i do danas ostao osnovna inspiracija perivojnog oblikovanja. Kvadratni perivoj bio je presjeen vodenim kanalima koji simboliziraju etiri rijeke raja, a perivoj u sebi sadrava sve plodove zemlje. BABILONSKI VISEI (TERASASTI) VRTOVI, smjeteni uz obalu Eufrata, smatrani su jednim od sedam uda antikoga svijeta. Bili su izgraeni za legendarnu asirsku kraljicu Semiramidu, a obnovljeni u 6. st. pr.K. Prema Strabonu, vrtovi su bili kvadratni sa stranicama od 120 metara, sagraeni od nekoliko terasa koje su bile jedna povrh druge, a nosili su ih lukovi na kvadratnim stupovima. Najvia terasa bila je na visini od 25 m. Da bi se sauvala od vlage, graevna je konstrukcija bila zatiena izolacijom od bitumena i olova. Voda iz Eufrata dovodila se na vrtne terase hidraulikim napravama. Na prostoru sumerske, asirske i babilonske civilizacije razvila se perzijska kultura za koju je perivoj bio raj, prostor donesen na Zemlju iz nekoga drugog ili budueg svijeta. Grki povjesniari opisuju PERZIJSKI PERIVOJ kao udo zemaljskih nasada, to podsjea na kasnije pejsane perivoje Europe 18. i 19. stoljea. Ideju perzijskoga perivoja pronosili su Arapi cijelim islamskim svijetom. EGIPATSKI PERIVOJ prototip je geometrijskoga perivoja koji se u Egiptu podizao ve od 3000. godina pr.K. Vrhunac je stvaralatva perivojne arhitekture doba Novoga Carstva u razdoblju od 1580.-1350. g.pr.K. Oblikovanje egipatskoga perivoja, kao i perivoja u Mezopotamiji, proizlazi iz sustava kanala i bazena za natapanje. Geometrija, vodene povrine i kanali egipatskoga perivoja ishodita su europske perivojne umjetnosti. Izgled perivoja ouvao se na slikama u grobnicama i na kamenim reljefima. Na osnovi tih prikaza moe se govoriti o faraonskim perivojima, vrtovima uz plemike kue, o gajevima uz hramove, alejama i dr. PERIVOJNA UMJETNOST STARE GRKE poznaje drvorede i gajeve, ali ne i perivoje. Perivoji nisu poprimili znaenje stvarnog i dovrenog umjetnikog izraza. Usprkos sklonosti prema geometriji u arhitekturi, utjecaj pravilnih egipatskih perivoja osjea se kod peristilnoga vrta

tek djelomino. Krajolik i oblije terena, bitno drugaiji od onih u Egiptu, nisu omoguavali slian razvoj. Civilizacija Krete (vie od 2000. g.pr.K.) poznavala je vrtove za uivanje. U Grkoj su postojali vrtovi - povrine zasaene vokama u dvoritu/peristilu kue, javni prostori, sveti gajevi, prostori oko javnih zgrada i sl. Grka je pejsanom oblikovanju dala genius loci, prepoznavanje i izraz duha pojedinoga mjesta. Dok grka arhitektura tei redu koji je izraen geometrijom i proporcijom, perivojno je oblikovanje uglavnom bez vidljiva reda. S rimskom civilizacijom zapoinje prava povijest perivojne umjetnosti. Pisani i arheoloki izvori brojni su i omoguuju upoznavanje i shvaanje perivojne arhitekture, veoma omiljene Rimljanima. Perivoj je u Rimljana imao razliite funkcije: kao sveto mjesto (obitavalite kunih bogova i zatitnika kue, sveti lug posveen bogovima ili pokojnicima), kao vanjski prostor boravka ili element proirenja kue, s primarnim ciljem da ostvari prijelaz izmeu arhitekture i prirode. Perivoj je u Rimu postao simbol drutvenoga poloaja i reprezentacije. PERIVOJNA UMJETNOST RIMA moe se promatrati izmeu dviju krajnosti: arhitektonske zamisli perivoja uz stambene zgrade (vile), te prostranih perivojnih prostora naturalistike zamisli. Prvi se tip odnosi na hortus i PERISTILNI VRT RIMSKE KUE, a drugi na vrtove zvane horti uz vile u gradu i ljetnikovce u blizini grada te na velike perivoje s javnim zgradama. Za rimski vrt prepoznatljivi su neki elementi koji se gotovo redovito pojavljuju, a mnogi su poslije bili prihvaeni u srednjovjekovnoj i renesansnoj perivojnoj arhitekturi. To su trijemovi (odrine), paviljoni, sjenice, vodeni motivi, nimfeji i ianjem oblikovano bilje (opus topiaria). Peristil je pravokutni vrt sa svih strana okruen trijemom na stupovima. Paviljoni se u rimskom perivoju javljaju u obliku ljetnih poivaljki (triklinija), okruglih ili etvorinastih oblika. Sjenice (odrine, pergole, brajde) najee su se nalazile u malim perivojima popraene vodenim motivima. Voda se pojavljuje u obliku vodenih zrcala, kanala i vodoskoka. Svetita nimfa (nimfeji) obino sadre pilju gdje izvire voda koja opskrbljuje bazene. Umijee ianja biljaka (topiarij) kreirali su Rimljani, a pripisuje se, prema Pliniju, Augustovu prijatelju Gaju Matiusu koji ga je prvi uveo preuzevi ga s Istoka (Kina). To se umijee sastoji u oblikovanju drvea i grmlja ianjem - najee imira, mirte, crnike, empresa i lovora. Biljkama se nisu davali samo geometrijski oblici poput zidova, pravokutnih palira, prizama, kugala, piramida, stoaca itd., ve su to esto bila prava umjetnika djela koja su predstavljala ljudske figure, boanstva, te ratne, mitoloke ili lovake scene. Topijarno umijee bit e nastavljeno u srednjem vijeku i otada e se neprekidno primjenjivati u perivojnoj umjetnosti do danas.

SREDNJOVJEKOVNI VRTOVI

Klaustar Fouganic, Francuska

Srednjovjekovna perivojna arhitektura zasnovana je na ideji boanskoga perivoja zamiljen kao zatvoren i nepristupaan prostor ograen zidom (hortus conclusus). Ideja otvorenoga perivoja pripada kasnijim razdobljima. Poevi od 10. stoljea, zanimanje za vrtove

postajalo je sve vee, osobito nakon kriarskih ratova, kada sa Srednjeg istoka stie dotad nepoznato cvijee. Nae poznavanje srednjovjekovnoga vrta temelji se na literarnim izvorima i minijaturama, osobito brojnim od 12. stoljea. Razvoj perivojne arhitekture srednjega vijeka moe se pratiti kroz samostanske vrtove i vrtove utvrenih dvoraca. Samostanski vrtovi pojavljuju se od 9. stoljea u obliku korisnih (utilitarnih) vrtova i vrtova za meditaciju. Korisni vrtovi predstavljeni su kao vrt trav i kao vonjak ili vrt za uivanje. Vrt trava sadravao je biljke za prehranu (povre) i medicinsko bilje za lijeenje. Bili su to vrlo mali vrtovi, najee unutar zidova samostana ili grada. Vonjak ili vrt za uivanje oblikovan je za boravak i zabavu. Bio je smjeten pokraj utvrenoga dvorca (zamka, utvrde, burga), ograen zidom i s kulama na uglovima, a u njega se ulazilo kroz posebna vrata. Prvi oblik takva vrta bilo je sjenovito mjesto zasaeno umskim drveem, zatim se javljaju voke i cvijee, a poslije se u vrt unose arhitektonske vrtne graevine i sadraji. Vrtovi dvoraca pojavljuju se u povijesnim izvorima tek od 15. stoljea. Olienje vrta za meditaciju jest samostanski klaustar, najee podijeljen stazama na etiri dijela i s fontanom ili bunarom u sredini. Klaustar je obino bio kvadrat okruen trijemom. Umijee ianja biljaka (topiarij) preuzeto je od Rimljana, a krajem srednjega vijeka dosegao je visok stupanj razvoja. Novost u perivojnoj arhitekturi srednjega vijeka jest biljni ornament koji je prikazivao ivotinje, ptice, heraldike i druge oblike. U 12. stoljeu ornament je zamijenjen uresnim vrtom (parterom) koji e dostii svoj vrhunac u baroknom francuskom perivoju. Vrtni labirinti su bili poznati jo u Egiptu, na Kreti i u Rimu, a u srednjovjekovnom vrtu postali su nezaobilazan sadraj. Od jednostavnih sjenica s vinovom lozom iz 13. stoljea razvile su se kontinuirane sjenice koje su krajem 16. stoljea postale najvaniji dio perivojne dekoracije.

ISLAMSKI VRTOVI I PERIVOJI

Bagh-I-Aeram, Shiraz, Iran

Pod kulturom islamskoga vrta/perivoja razumijeva se perivojno umijee Arapa na podruju zapadne Azije, u panjolskoj i u sjevernoj Indiji (Delhi, Agra, Kamir - gdje su vladali Moguli). U povijesti islamske perivojne umjetnosti zapadne Azije istaknuto mjesto zauzima Isfahan, glavni grad Perzije, osnovan 1598., a nazivan gradom perivoja. Izuzetna ostvarenja arapske perivojne arhitekture u panjolskoj jesu ALHAMBRA i GENERALIFE u Granadi, te Alcazar u Sevilli. Na europskom tlu ostatci arapske perivojne arhitekture nalaze se jo u Palermu na Siciliji (klaustar San Giovanni degli Eremiti iz 13. st., klaustar katedrale u Monrealeu iz 12. st.) i u junoj Italiji (vila RUFOLO u Ravellu, Costa Amalfitana, 13. st.). U dolini Kamira, indijski su Moguli od Perzije naslijeenu ljubav prema vrtovima iskazivali perivojima uz palae i grobnice. Poznati su kamirski vrtovi SHALAMAR BAGH i Achabal.

Remek-djelo islamskoga simbolizma i najpoznatiji perivoj u mogulskoj Indiji jest TAJ-MAHAL u Agri, koj i je podignuo (1632.-1654.) ah Jahan u spomen svojoj rano preminuloj eni Mumtaz Mahal. Arapski vrt izraava enju za Muhamedovim rajem kao mjestom uivanja i zadovoljstva. Usko je vezan uz arhitekturu kue, ogranienih je dimenzija s prisutnim potovanjem prema ljudskom mjerilu. U arapskom vrtu sastaju se perzijski osjeaj za dekoraciju, geometrija egipatskih vodenih zrcala i istoa kompozicije helenistikoga peristila. Tri su bitna elementa arapske perivojne arhitekture: voda, boja i miris. Voda je u arapskim perivojima sveti motiv i glavni oblikovni element. Pojavljuje se u obliku bazena, vodenih zrcala, fontana i vodoskoka koji su meusobno povezani uskim kanalima. Voda nije sluila samo kao ukras ve i za stvaranje ugodne mikroklime. Boju arapskom vrtu daje cvijee i keramike ploice raznih boja to je naslijee mezopotamske umjetnosti. Miris vrtu davalo je mediteransko i orijentalno bilje kao imir, rumarin, lavanda, mirta, limun, jasmin, zumbul, rue, mimoze i dr. Do danas je dobro ouvana panjolsko-arapska perivojna arhitektura. Arapi su u panjolskoj boravili od 711. do 1492. godine. Cordoba i Granada bile su arita muslimanskoga ivota i umjetnosti u tom razdoblju. Vrtove Alhambre i Generalifea u Granadi obiljeavaju dvorita (patio), koja imaju svoju meusobno razliitu fizionomiju, a zajednika im je naglaena arhitektonska koncepcija s pravilnom geometrijskom tlocrtnom kompozicijom. ALHAMBRA je poznata po DVORITU MIRTE (Patio de los Arrayanes) i DVORITU LAVOVA (Patio de los Leones), a GENERALIFE po DVORITU KANALA (patio de la Acequia) i DVORITU EMPRESA (Patio de los Ciprases).

Alhambra, Granada

Antiki 10.1. 10.2. 10.3. 10.4. 10.5. 10.6.

vrtovi i perivoji Edenski vrt i obiljeja perzijskih perivoja Obiljeja egipatskih vrtova Obiljeja grke pejsane arhitekture Obiljeja rimske pejsane arhitekture i tipovi vrtova/perivoja Peristilni vrt rimske kue Hadrijanova vila u Tivoliju

Srednjovjekovni vrtovi 10.7. Obiljeja srednjovjekovnih vrtova 10.8. Vrste srednjovjekovnih vrtova i perivoja 10.9. Hortus conclusus objanjenje, shema vrta, primjeri

Islamski perivoji 10.10. Mogulski perivoji u Indiji obiljeja, primjeri 10.11. Taj Mahal doba i mjesto nastanka, arhitektonsko-perivojna obiljeja 10.12. Arapski vrtovi u panjolskoj doba i mjesto nastanka, arhitektonsko-perivojna obiljeja 10.13. Voda u islamskome perivoju

Bagh e Fin, Kashan, Iran

11. ARHITEKTONSKI PERIVOJI RENESANSE TALIJANSKA I DUBROVAKA TRADICIJA I KOMPOZICIJA TALIJANSKI RENESANSNI PERIVOJ

Vila Lante, Bagnaia, Italija

Talijanski renesansni perivoj temelj je europske perivojne arhitekture i umjetnosti. Nastaje u ambijentu renesansne Italije kada ovjek nije bio orijentiran prema prirodi s eleginim osjeajima. Renesansni je ovjek perivojnom arhitekturom iskazivao elju za prevlau nad prirodom, prikazujui svoju antropocentrinu zamisao svijeta. Talijanski renesansni perivoj donosi bitnu novost, a to je izravan odnos izmeu kue i perivoja. Perivoj postaje proirenje kue i prostorom stanovanja na otvorenom. Prirodni elementi i drvee shvaeni su kao materijal za oblikovanje, poput drugih graevnih materijala. Ureenje perivoja temelji se na istim naelima kao i arhitektura: na osnoj (najee jednoosnoj) simetriji, usmjeravanju vizura, smjetaju scena u dubinu i dr. U talijanskom renesansnom perivoju osobito je vaan odnos prema krajoliku, jer perivoj treba ponuditi vidike i lijepe pejsane slike. Perivoj je u pravilu smjeten na padini i organiziran na nekoliko terasa meusobno povezanih stubama i rampama. Aleje su uvijek pravilne i meusobno okomite te usmjeruju vizure prema akcentima kao to su fontane, skulpture, paviljoni i drugi sadraji. Voda se pojavljuje samo u artificijelnim oblicima: u obliku kaskada, vodenih lanaca, vodenih zrcala i sl. Uzgajaju se zimzelene (vazdazelene) biljke: empres (Cupressus sempervirens), crnika (Quercus ilex), tisa (Taxus baccata), lovor (Laurus nobilis), mirta (Myrtus communis) i imir (Buxus sempervirens). Koloristika je kompozicija perivoja monokromna. U renesansnom perivoju nema cvijea, jer se ono uzgaja samo u intimnom skrivenom vrtu (giardino segreto). Talijanski renesansni perivoj poinje svoj razvoj poetkom 16. stoljea Bramanteovim CORTILE DEL BELVEDERE u Vatikanu i Rafaelovim vrtom vile MADAMA u Rimu. Sredinom 16. stoljea talijanski perivoj poprimio je u Firenci i Rimu zaokruen i cjelovit oblik sa svim svojim obiljejima koje e ga uzvisiti do visoke humanistike i estetske vrijednosti renesanse. Perivojni arhitekt toga vremena JACOPO BAROZZI VIGNOLA stvorio je nekoliko nenadmanih djela kao to su perivoj vile LANTE (oko 1559.) u mjestu Bagnaia (Lazo), perivoj palae FARNESE u Capraroli (oko 1559.) i ORTI FARNESIANI na Palatinu (Rim). Njegove perivojne kreacije predstavljaju idealnu kompoziciju 16. stoljea (cinquecenta), sa savrenim isprepletanjem svih elemenata perivojne arhitekture, arhitekture, skulpture, vegetacije i vode. Drugo veliko ime u renesansnoj perivojnoj umjetnosti jest arhitekt PIRRO LIGORIO, kreator najimpresivnijega perivoja talijanske renesanse (VILLA D'ESTE u Tivoliju, druga polovica 16. st.). Nakon tih znaajnih ostvarenja, u Italiji nastaju brojni perivoji uz vile, meu kojima kao osobito vrijedne valja spomenuti vile obitelji Medici u Firenci (Castello i Fiesole) i u Rimu.

DUBROVAKI RENESANSNI PERIVOJI

ipan

Dok se u 15. i 16. stoljeu u renesansnim perivojima Italije odravaju kazaline predstave i koncerti, Hrvatska ratuje s Turcima sprjeavajui njihov prodor u Europu. U takvim okolnostima ivi se jo uvijek u dobro zatienim i teko pristupanim utvrenim dvorcima (zamkovima, burgovima) uz koje su podizani samo mali korisni vrtovi s medicinskim biljem i povrem. Jedino Dubrovnik u to vrijeme ivi u miru s Turcima, trguje Mediteranom i gradi ljetnikovce i uz njih renesansne perivoje. lako je dubrovaki renesansni perivoj nastao iz talijanskoga renesansnoga perivoja, ipak je on razvio vlastiti oblikovni izraz koji se javlja kao tipoloka osobitost u perivojnoj umjetnosti renesanse. Na irem dubrovakom prostoru ureeni su tijekom 15. i 16. stoljea gotiko-renesansni perivoji, a u 17. stoljeu u baroknom duhu grade se brojni plemiki ljetnikovci s perivojima ureenim na terasama povezanim stubama, s vidikovcima, etnicama i kamenim uresima (fontanama, vazama, bunarima, klupama i dr.). Osnovni je graevni materijal kamen, a prepoznatljiv motiv je odrina (pergola, sjenica). Voda je nenametljivo prisutna, bez spektakularnih efekata. Pojavljuje se u obliku zidnih fontana, bunara (gustirni) i bazena-zrcala s morskom vodom. Fontane su rijetke (iznimka je renesansno-barokna fontana u Trstenu). Od sedamdesetak djelomino ouvanih perivoja najznaajniji su perivoji ljetnikovaca Petra Sorkoevia na Lapadu (1521.), Vice i Tome Skoibuha u Suurdu na otoku ipanu, Budislavia na Gornjem Konalu u Dubrovniku, Guetia i Sorkoevia u Rijeci Dubrovakoj i dr. lzvan dubrovakoga podruja vrijedni su perivoji Hanibala Lucia u Hvaru i Tvrdalj Petra Hektorovia u Starom Gradu na Hvaru. Trsteno iz 1496. godine, vlasnitvo obitelji Gueti (Gozze), jedan je od najstarijih i najveih renesansnih perivoja na obali. Uz opa obiljeja dubrovakoga perivoja, Trsteno posjeduje jednoosnu kompoziciju ljetnikovca i perivoja te obiluje vodom, to je izuzetna vrijednost koju drugi ljetnikovci nemaju i koja omoguuje bujno raslinje. Voda se dovodi akveduktom koji zavrava nimfejom, odakle se os kompozicije perivoja produava preko ljetnikovca do glorijeta na obali. Znamenitost su arboretuma i dvije platane na ulazu, stare oko 400 godina.

Talijanski renesansni perivoj 11.1. Opa obiljeja talijanskih renesansnih perivoja 11.2. Arhitektonski elementi oblikovanja talijanskih renesansnih perivoja 11.3. Palazzo Farnese (Caprarola) - autor, tlocrt, obiljeja perivoja 11.4. Villa Lante (Bagnaia) autor, tlocrt, obiljeja perivoja 11.5. Villa D'Este (Tivoli) autor, tlocrt, obiljeja perivoja

Dubrovaki renesansni perivoji 11.6. Zajednika obiljeja talijanskih i dubrovakih renesansnih perivoja 11.7. Razlike izmeu talijanskih i dubrovakih renesansnih perivoja - to talijanski perivoj ima, a dubrovaki perivoj nema 11.8. Posebnost dubrovakoga renesansnog perivoja - to dubrovaki perivoj ima, a talijanski renesansni perivoj nema 11.9. Arhitektonsko-perivojna obiljeja dubrovakih renesansnih perivoja 11.10. Razlika uporabe vode u dubrovakom i talijanskom renesansnom perivoju 11.11. Razlike u tlocrtnim obiljejima dubrovakih i talijanskih renesansnih perivoja 11.12. Trsteno - doba nastanka, tlocrt, perivojno-arhitektonska obiljeja

Ljetnikovac Sorkoevi, Lapad

12. SUPARNICI POVIJESNE PERIVOJNE ARHITEKTURE - FRANCUSKI BAROKNI RACIONALIZAM I ENGLESKI PASTORALNI KRAJOLIK FRANCUSKI RENESANSNI I BAROKNI PERIVOJ

Villandry, Francuska

Andr Le Ntre (1613.-1700.), slikar i arhitekt, postao je glavnim kreatorom francuskoga baroknoga perivoja. Pripadao je obitelji poznatih vrtlara, a otac mu je bio glavni vrtlar Tuileriesa za vrijeme kralja Luja XIII. Le Ntre prihvaa naslijee talijanskoga renesansnoga perivoja i dotadanja iskustva perivojne umjetnosti u Francuskoj stvarajui nov i originalan pojam - FRANCUSKI BAROKNI PERIVOJ. Kompozicija Le Ntrea trai ravnoteu i harmoniju smjerajui intelektualnom zadovoljenju, pa su njegovi perivoji esto definirani kao vrtovi logike i inteligencije. Le Ntreovi perivoji oblikovani su za raskone ceremonije, a ne za odmor. Projektirao je i brojne perivoje uz dvorce, kao Chantilly (1663.-1700.), Marly (1679.-1686.), Meudon (1679.), Fontainebleau, Dampier, St. Cloud, Sceaux, Courances, Chois i dr. Perivoj dvorca VAUX-LE-VICOMTE prvo je veliko djelo Le Ntrea koje je postalo model i uzor cijelom stoljeu. Dok je u Vaux-le-Vicomteu Le Ntre ostvario remek-djelo jedinstva i harmonije, u VERSAILLESU je kreirao velianstveni sklop bez predhodnog uzora, pokazujui da je i perivojna umjetnost sloeni odraz drutveno-politikih prilika i statusni simbol kojim se moe iskazivati mo pojedinaca. Francuski barokni perivoj nije vie proirenje kue kao talijanski renesansni perivoj, ve je dio velike pejsane kompozicije. Jedinstvo perivoja s nebom i okoliem iluzionistiki je postignuto odsjajima u vodi i alejama koje vode u daljinu. Poprene aleje presijecaju sredinju aleju dijelei prostor na PARTERE i BOSKETE (gajeve). Dvorac zauzima poloaj odakle se moe sagledati cjelina perivoja pa je neposredni prostor oko zgrade slobodan od drvea i ispunjen ukrasnim parternim vrtom. Skulpture i fontane omoguuju ritam i oznaavaju odreene toke. Vodeni motivi s jakim vodoskocima postavljeni su najee uzdu sredinje osi perivoja, a bazeni i kanali poprimaju velike dimenzije. Cjelina perivoja moe se obuhvatiti jednim pogledom. Za razliku od talijanskoga renesansnoga perivoja, koji se mogao prilagoditi malim prostorima (jednog do desetak hektara), francuski barokni perivoj zahtijeva velike povrine - do nekoliko stotina hektara, a nerijetko i tisuu hektara. Perivojno stvaralatvo Zapadne Europe od 16. do sredine 18. stoljea esto se naziva izriajem klasina perivojna arhitektura. U Europi su tijekom 18. stoljea pod utjecajem talijanske i francuske zamisli perivojne umjetnosti nastali brojni perivoji uz kraljevske rezidencije, primjerice: Belvedere i Schnbrunn u Beu, Herrenhausen kod Hannovera, Nymphenburg kod Mnchena, Sanssouci kod Berlina, Het Loo u Apeldornu u Nizozemskoj, Hampton Court u Engleskoj, Queluz u Lisabonu, La Granja u Segoviji u panjolskoj, Petrov

dvorac u Sankt Petersburgu, Caserta kraj Napulja i dr. Francuski barokni perivoj dao je snaan poticaj i u planiranju gradova (Karlsruhe, Washington).

ENGLESKI PEJSANI PERIVOJ

Rousham, Kent

Pejsana zamisao u oblikovanju perivojnih prostora bila je nazona od antikoga doba (perzijski vrtovi/perivoji, grki gajevi, etruanske svete ume), ali je ipak uvijek prevladavala geometrijska koncepcija kojoj je kontinuitet prekinut razvojem pejsanoga perivoja u 18. stoljeu. Budui da je pejsani (krajobrazni, krajolini) perivoj nastao u Engleskoj, taj stilski izraz u perivojnoj umjetnosti poznat je i pod nazivom ENGLESKI PERIVOJ. Na pojavu pejsanoga perivoja, izmeu ostalog, utjecali su MISAO PROSVJETITELJSTVA, SLIKARI PEJSAISTI (Tiepolo, Canaletto, Turner, Constable), KINESKA PERIVOJNA TRADICIJA i dr. Misao prosvjetiteljstva izmijenila je odnos ovjeka prema prirodi. ovjek i priroda nisu vie bili strani i suprotni, ve su se meusobno tovali. ovjek vie prirodu ne podreuje sebi, ve od nje ui. Smatra se da je sve prirodno savreno i lijepo. Slikari pejsaisti sa stvarnim ili izmiljenim vedutama, s mitolokim scenama, s ruevinama i elementima klasine reminiscencije, stvorili su modele za izvedbu perivoja. Kineska perivojna umjetnost, poznata u 18. stoljeu preko putopisaca i misionara, prihvaena je formalno, bez dubljeg shvaanja kineske simbolike. Poetkom 18. stoljea arhitekt JOHN VANBRUGH u perivoju dvorca HOWARD u Yorkshireu ostvaruje novu ideju prema kojoj se ravna linija prilazne aleje odvaja od kue. Arhitekt Bridgeman dvadesetih godina 18. stoljea utire put velikim kreatorima pejsanoga perivoja W Kentu, L. Brownu i H. Reptonu. WILLIAM KENT (1685.-1748.) smatra se prvim kreatorom pejsanoga stila perivojne arhitekture. Njegova ostvarenja (Chiswick, STOWE, ROUSHAM i dr.) oznaavaju predromantinu etapu pejsanoga perivoja u kojem je vaan sadraj. Njegovi perivoji obiluju scenama romantinih slikarskih veduta, hramovima, piljama, ruevinama, mostovima i drugim slinim sadrajima. LANCELOT BROWN, zvan CAPABILITY (1715.-1783.), odstranio je iz perivoja arhitektonske sadraje (skulpture, pilje, sjenice i dr.) i graevine (paviljone, nimfeje, hramove i dr.), te je kompoziciju sveo na tri elementa: oblikovanje terena, nasad drvea i vodu. Prema njegovu miljenju u perivoju nije bitan sadraj, ve oblik i kompozicija, pa perivoj u Brownovoj interpretaciji postaje potpuno naturaliziran. HUMPHRY REPTON (1752.-1818.) posljednji je od velikih pejsaista koji je perivoj promatrao kao arhitekt. Osobitu pozornost pridavao je uporabi vode i zrcaljenju vegetacije u njoj. Bio

je poznat po perivojima u kojima se isprepletala klasina geometrijska koncepcija (neposredno oko zgrada) s pejsanim izrazom. Pejsani perivoj ne prihvaa jednolinost, simetriju i neprirodne oblike. U njemu se sve mora pojavljivati razliito i spontano, kao da je djelo same prirode. etiri su osnovna elementa kompozicije pejsanoga perivoja: teren, vegetacija, voda i stijene. Oblikovanje terena nikad ne smije dati pravilne oblike, ve se moraju izmjenjivati udubljene, izboene i ravne povrine. Kombinacijom drvea i grmlja, koje se razlikuje oblikom, bojom i veliinom, postie se raznolikost i estetska vrijednost kompozicije. Voda se pojavljuje kao potok, rijeka, jezero, ribnjak i kaskada. Nezamisliv je pejsani perivoj bez vode koja daje boju i pokret osunanom pejsau, ublaava otrinu i daje sugestivan efekt stijenama. Jedan je od postulata pejsanoga perivoja ukidanje pravilnog i pravocrtnog oblika aleja. Vano obiljeje pejsanog perivoja jest njegova veliina nekoliko desetaka do nekoliko stotina hektara, uvijek koristei POSUENI KRAJOLIK. Engleski pejsani perivoj 18. stoljea stvorio je temelj za razvoj romantinih perivoja 19. stoljea i postao model za javne gradske perivoje.

Francuski barokni perivoji 12.1. Opa obiljeja francuskih baroknih perivoja 12.2. Usporedba perivoj-grad u francuskom baroknom racionalizmu 12.3. Andr Le Ntre obiljeja i primjeri njegove pejsane arhitekture 12.4. Vaux-le-Vicomte autori, doba nastanka, tlocrt, arhitektonsko-perivojna obiljeja 12.5. Versailles autori, doba nastanka, tlocrt, urbanistiko-arhitektonsko-perivojna obiljeja Pejsani engleski perivoji 12.6. Ishodita i utjecaji na pojavljivanje i uoblienje prirodne pejsane arhitekture u Engleskoj u 18. stoljeu 12.7. Razvojne etape pejsanoga perivoja u Engleskoj u razdoblju 18.-19. stoljea 12.8. Preromantiarska etapa engleskoga pejsanog perivoja doba pojavljivanja, obiljeja, primjeri 12.9. William Kent - doba djelovanja, obiljeja njegove pejsane arhitekture, primjeri 12.10. Prirodni stil (Natural stile) engleskoga pejsanog perivoja doba pojavljivanja, obiljeja, primjeri 12.11. Lancelot Brown 'Capability' i obiljeja njegove pejsane arhitekture 12.12. Engleski romantiarski i viktorijanski perivoj (The Picturesque Garden, The Victorian Garden)

13. PERIVOJNA ARHITEKTURA GRADI GRAD - JAVNI GRADSKI PERIVOJI 19. I 20. STOLJEA

Regents Park, London, John Nash

Tisuljetni je elitizam perivojne arhitekture u 19. stoljeu ustuknuo pred zahtjevima graanske civilizacije. Perivoji 19. stoljea ne podiu se samo za uitak malobrojnih uz vladarske rezidencije i plemike dvorce i palae, ve se ureuju JAVNI GRADSKI PERIVOJI s ciljem da zadovolje rekreacijske i edukacijske potrebe stanovnika grada. Nunost sve veeg broja strunjaka za perivojnu arhitekturu potaknula je i pojavu prvih kola za pejsane arhitekte u Engleskoj i SAD. Postoje razliiti stilovi ili elementi stilova unutar kojih se istiu tri koncepcije: a) romantina estetika, b) sklonost prema botanikim zbirkama i egzotinim biljnim vrstama i c) traenje prikladnih motiva klasinih perivoja (renesansnih i baroknih). U perivojnoj kompoziciji prepoznatljivi su geometrijski oblici (utjecaj klasicizma), tipovi kombiniranoga perivoja (pejsano oblikovanje s elementima klasinoga perivoja) i oslobaanje mnogih kulturolokih i sentimentalnih elemenata. Najvea ostvarenja perivojne arhitekture 19. stoljea bili su javni gradski perivoji u zemljama Zapadne Europe i u SAD-u. Engleska je prva u Europi 1845. godine donijela zakon o podizanju javnih perivoja. Sredinom 19. stoljea London je imao oko 600 hektara (ha) javnih perivoja koji su tvorili lanac pejsanih prostora u duljini oko 4 kilometra. To su ST. JAMES' PARK, GREEN PARK, HYDE PARK i KENSINGTON GARDENS u sreditu, te REGENT'S PARK, Victoria Park i Battersea Park na tadanjoj periferiji Londona. Svi su ti perivoji obiljeeni pastoralnim i pitoresknim scenama, to je i najvei engleski doprinos pejsanom planiranju 19. stoljea. JOSEPH PAXTON, autor Kristalne palae, projektirao je perivoj u Sydenhamu, kamo je Kristalna palaa preseljena nakon izlobe, te perivoj u BIRKENHEADU (1843.), kao primjer perivoja u industrijskim gradovima. Perivojno oblikovanje druge polovice 19. stoljea najbolje pokazuje SEFTON PARK u Liverpoolu, Francuza Edouarda Andra koji je za projekt dobio 1867. godine prvu nagradu na meunarodnom natjeaju. William Robinson i GERTRUDE JAKYLL dali su osobit doprinos oblikovanju kunih vrtova. Po kolovanju slikarica, G. Jakyll predstavnica je impresionistikoga pristupa u perivojnoj umjetnosti. Klasicizam i romantizam u perivojnoj arhitekturi Francuske, osobito Pariza, ostavili su velika ostvarenja perivojne arhitekture koja su sluila kao uzor diljem Europe. Napoleonovu zamisao urbanistikoga preobraaja Pariza provodio je gradonaelnik GEORGES EUGNE HAUSSMANN. Pored velikih avenija i trgova, te reprezentativnih klasicistikih perivoja i perivojnih trgova uz javne zgrade, novi urbanistiki plan Pariza predvidio je dvije park-ume, svaku povrine oko 900 ha (BOIS DE BOULOGNE i BOIS DE VINCENNES) i nekoliko manjih perivoja po uzoru na engleske pejsane perivoje, ali bez romantinih prizvuka (Monceau, BUTTES CHAUMONT i Monsouris). U njihovu ostvarenju sudjelovalo je nekoliko istaknutih pejsanih arhitekata kao to su: Jean Alphand, Louis Var, Pierre Barillet-

Deschamps, Edouard Andr i braa Bhler. Ovi su umjetnici u kreiranju perivoja polazili od Alphandove teze da perivoj ne treba biti tona kopija prirode, ve je on umjetniko djelo. Njihova je zasluga to su perivojnu arhitekturu ponovno doveli u okvire estetske kompozicije oslobaajui je od stilskih i kulturolokih predrasuda. Njemaka, kao sredite europskoga romantizma, ostavila je u naslijee dva najvrjednija djela - perivoj uz dvorac NEUSCHWANSTEIN (arh. E. Riedl, C. Jank i G. Dollmann, 1869.1888.) i perivoj princa HERMANNA VON PCKLERA u MUSKAU koji je ostvaren prema vedutama slikara Schirmera. Meu romantinim perivojima Austrije najvrjedniji je LAXENBURG, uz ljetnu carsku rezidenciju juno od Bea. Perivojna arhitektura 19. stoljea u Sjevernoj Americi predstavlja se s velikim gradskim perivojima i sustavima javnih perivoja kojima je osobit peat dao pejsani arhitekt FREDERICK LAW OLMSTED (1822.-1903.). Svoj pristup perivojnoj arhitekturi iskazao je na sljedei nain: Dva sustava (klasini i pejsani stil) ne trebaju se sukobljavati jedan s drugim. Nije pitanje koji je od njih bolji ili koji predstavlja posljednju modu, nego koji od njih moe u odreenom sluaju pruiti maksimalno ispunjenje u ivotu, a to se odreuje prema situaciji i uvjetima. F.L. Olmsted, s njime i engleski arhitekt Calvert Vaux, autor je brojnih izvedbi perivoja u velikim gradovima Sjeverne Amerike: CENTRAL PARK (1957.), Prospect Park i Brooklyn u New Yorku, RIVERSIDE ESTATE (1869.) i South Park Commission u Chicagu, Back Bay (1879.) i Park System (1886.) u Bostonu, Fairmount Park u Philadelphiji, Park Mont-Royal u Montrealu i dr.

Emerald Necklace, Boston, Olmsted

PERIVOJ MAKSIMIR U ZAGREBU

Maksimir je ostavtina biskupa Maksimilijana Vrhovca (1752.-1827.), po kojem perivoj ima ime, i nadbiskupa, kardinala Jurja Haulika (1788.-1869.), po kojemu se perivoj neko vrijeme zvao Jurjaves. Vrhovac je zapoeo s ureenjem baroknoga perivoja 1787., s namjerom da slui za odmor graanima. U to vrijeme u Europi je bilo malo gradova s javnim perivojima. Bilo je to vrijeme nedostupnih privatnih perivoja uz dvorce. Vrhovac je uspio ostvariti samo 800 m dugu glavnu aleju koja je ila od ulaza do breuljka na kojem se danas nalazi vidikovac. Haulik je dao Maksimiru konaan izgled (1834.-47.). Od racionalne Vrhoveve barokne zamisli prelazi se na emocionalan romantini perivoj. Glavni projektant bio je Michael Riedel, upravitelj perivoja Schnbrunn u Beu i autor perivoja Laxenburg juno od Bea. Nasade u Maksimiru ostvario je nadvrtlar Franjo Serafin Krbler. Europski znaaj Maksimira pridaju mu sljedee tri vrijednosti: 1) jedan od prvih javnih perivoja u Europi, 2) velika povrina (400 ha) i 3) umjetnika vrijednost koju potvruju vrsni autori. Zagrebaki Maksimir je u doba nastanka (sredinom 19. stoljea) s okolnim perivojnim umama zauzimao povrinu od 400 hektara, to je odprilike polovica Bulonjske ume u Parizu ili dvostruko vea povrina od londonskoga Regent's Parka. Bila je to golema povrina u odnosu na tada vrlo malen grad Zagreb koji je sredinom 19. stoljea imao jedva 15.000 stanovnika (Pariz je 1846. godine imao vie od milijun stanovnika, a London je 1841. imao 2,235.000 stanovnika).

LENUCIJEVA POTKOVA, ZAGREB

Perivoji potkove Prvi i najstariji u nizu perivoja potkove je Zrinjevac. To je najstarije donjogradsko etalite. Na Zrinjevcu se nalazi aleja platana te poprsja znaajnih osoba hrvatske povijesti postavljena krajem 70-ih godina 19.st. (Ivan Maurani, Fran Krsto Frankopan, Andrija Meduli, Juraj Julije Klovi, Nikola Jurii,Ivan Kukuljevi i Ruer Bokovi). Ovdje se nalaze glazbeni paviljon i zgrada Hazu-a. Poetkom prolog stoljea Zrinjevac je dobio fontane. Na ovaj perivoj nastavlja se Strossmayerov trg na kojem se nalazi spomenik biskupu Josipu J. Strossmayeru i poprsja Dragutina Domjania i Augusta enoe. Zatim Trg kralja Tomislava s velikim perivojem, umjetnikim paviljonom i spomenikom kralju Tomislavu. Juni dio potkove obuhvaa Stareviev trg i Botaniki vrt. Botaniki je vrt utemeljen 1889. g., a osniva je bio zagrebaki profesor botanike dr. Antun Heinz koji je skupa s nadvrtlarom Viteslavom Durchanekom napravio prvi nacrt vrta. Napravljen je u pejsanom stilu, sa slobodnim skupinama drvea i krivudavim stazama. Danas se u njemu uzgaja oko 10 000 biljnih vrsta, a sastavni dio su i dva jezera. Istonu stranu potkove ine Maruliev,Mauraniev i Trg marala Tita. Na Marulievu se trgu nalazi zgrada hrvatskog dravnog arhiva ispred koje je perivoj sa spomenikom Marku Maruliu. Na Trgu marala Tita je hrvatsko narodno kazalite.

13.1. 13.2. 13.3. 13.4. 13.5. 13.6. 13.7.

Nova uloga i opa obiljeja javnih gradskih perivoja 19. stoljea u Europi Javni gradski perivoji u Engleskoj u 19. stoljeu Javni gradski perivoji u Londonu Javni gradski perivoji u Parizu Pejsana arhitektura 19. stoljea u Njemakoj Javni gradski perivoji u Beu i pejsana arhitektura Austrije u 19. stoljeu Javni gradski perivoji u 19. stoljeu u SAD Perivoj Maksimir

13.8. Perivoj Maksimir utemeljitelji, doba nastanka, stilska obiljeja, europske vrijednosti 13.9. Maksimir i europski perivoji - usporedba u pogledu povrine i vremena nastanka 13.10. Maksimir uzori, autori, doba nastanka, kompozicijska obiljeja 13.11 Barokni i romantiarski Maksimir doba nastanka, autori, kompozicijska obiljeja 13.12. Lenucijeva potkova nastanak, kompozicijska obiljeja

Avenida Liberdade, Lisabon

14.

VIRTUALNOST PERIVOJNE ARHITEKTURE - DRVO U GRADU

Square, London

Drvee, te odabrani oblici grmlja i pokrivaa, najvidljiviji su elementi uobiajenog pejsanog prostora. Okruuju nas u naem vidokrugu svojim deblima, natkrivaju nas kronjama, a njihova tekstura stvara nam hodnu plohu. Lie uokviruje na pogled, trava stvara pod. Lie daje teksturu i boju okoliu nebrojene nijanse zelenoga koje se mijenjaju zajedno s promjenom godinjih doba u boje utog, naranastog i crvenog svjetla. Drvee svojom vertikalnou i sjenom naglaavaju i preoblikuju prostor na kojem se nalaze. Drvee u perivojnoj arhitekturi slue kao skulpture, koje oblikju i uokviruju prostor. Za perivojne arhitekte drvee i vegetacija oblikuju prostore, aleje, vizure, okvire, daju im boju, teksturu, miris i sjenu, stvaraju mikroklimu.

14.1. Uinkovitost drvea u poboljanju uvjeta ivota u gradu zato je poeljno saditi drvee u gradu? 14.2. Drvo na parkiralitu

15.

PERIVOJNA ARHITEKTURA KROZ ESTETIKU BILJA I EKOLOKE KRITERIJE

Kreta, Grka

EKOLOGIJA GR. OIKOS = DOM

1866. njemaki zoolog Haeckel prvi uvodi naziv ekologija 1895. danski botaniar Warming oivljava naziv EKOLOGIJA EKOLOGIJA = odnos izmeu ivih organizama i okolia u kojemu ive Fitoekologija / zooekologija

EKOLOKI INITELJI NEIVE PRIRODE Podneblje (klimatski initelji) Svjetlost Toplina Voda / vlaga Vjetar Tlo (edafski initelji) Fizikalna, kemijska i bioloka svojstva tla Reljef (geomorfoloki initelji) Nadmorska visina Izloenost suncu (ekspozicija) Nagib (inklinacija) Oblije (konfiguracija) terena EKOLOKI INITELJI IVE PRIRODE Fitogeni initelji utjecaj biljaka na biljke Zoogeni initelji utjecaj ivotinja na biljke Antropogeni initelji utjecaj ovjeka na biljke DENDROLOGIJA (GR. DENDRON = DRVO) Znanost koja istrauje drvenaste biljne vrste AUTOHTONE / SAMONIKLE VRSTE etinjae Obina jela, tisa, bor crni i bijeli Listae Grab, hrast kitnjak i hrast lunjak, lipa

EGZOTINE / UNESENE VRSTE etinjae - tuja, ginko, paempres, kavkaska jela Listae - palme, magnolija, trnovac, katalpa INTRODUKCIJA Unoenje biljnih vrsta u podruja izvan njihova prirodnoga stanita AKLIMATIZACIJA Sposobnost biljnih vrsta prilagodbi novim uvjetima ivota izvan prirodnoga stanita ENDEMI Biljke koje ive na nekom ogranienom podruju (npr. na Velebitu) RELIKTI Stare vrste iroko rasprostranjene u ranijim geolokim razdobljima, a danas se javljaju samo na uskom podruju (npr. Aesculus hippocastanum divlji kesten)

15.1. 15.2. 15.3. 15.4.

Ekologija znaenje, ekoloki initelji vani za projektiranje vrtova i perivoja Razlika izmeu autohtonih i egzotinih vrsta biljaka Relikti i endemi znaenje naziva s primjerima to je dendrologija? Pojasniti znaenje u kontekstu pejsane arhitekture

LITERATURA ZA PRIPREMU ISPITA 1. Perivojna arhitektura, digitalna skriptarnica AF, http://virtual predavanja 2. Bojani Obad itaroci, B.; Obad itaroci, M. (2004.) Gradski perivoji Hrvatske

u 19. stoljeu javna perivojna arhitektura hrvatskih gradova u europskom kontekstu, Zagreb: itaroci / Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu 3. Obad itaroci, M. (1997.) Vrtovi, perivoji i parkovi, Tehnika enciklopedija,

sv. 13, str. 566-577, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea 4. Jellicoe, G. & S. (1987.) The Landscape od Man, London: Thames and Hudson 5. asopisi: Landscape Architecture, Topos (Studijski arhiv AF)

BAZE PODATAKA O BILJNIM VRSTAMA * University of Connecticut plant database, http://www.hort.uconn.edu/plants/ * US Dept. of agriculture plants database, http://plants.usda.gov/ * The Chicago botanic garden database of recommended plants, http://bestplants.chicago-botanic.org/ * Plant research international, http://www.pri.wur.nl/uk/ * Edible landscaping and gardening database, http://www.efn.org/~bsharvy/edible.html * Hortiplex gardenweb database, http://hortiplex.gardenweb.com/plants/ * Plants for future garden database, http://www.ibiblio.org/pfaf/D_search.html#NAME http://www.comp.leeds.ac.uk/pfaf/index.html* Plants to grow database, http://www.plantstogrow.com/

PERIVOJNA ARHITEKTURA NA INTERNETU Topos - European Landscape Magazin - www.topos.de Projects for Public Spaces: www.pps.org Virtual Landscape Gallery: 1100 european parks and gardens - www.vilar.com Rene Pechere Virtual Library, Multimedia Garden Library - www.bvrp.net Garten + Landschaft: http://garten-landschaft.de Garden Visit and Travel Guide - www.gardenvisit.com Garden Web - http://www.gardenweb.com/ Gateway: cyberlandscape - www.cyberlandscape.com CLR Net: The Centre for Landscape Research InterNetwork - www.clr.utoronto.ca European Foundation for Landscape Architecture - www.efla.org International Federation of Landscape Architects - www.ifla.net European Landscape Architecture News - www.elanews.com ELASA European Landscape Architecture Students Association - http://www.elasa.org/ ECLAS- European Council of Landscape Architecture Schools www.eclas.org