A-PDF MERGER DEMO

A-PDF MERGER DEMO

http://www.a-pdf.com

NNaakkllaaddnniikk:: DDrr`̀aavvnnii zzaavvoodd zzaa zzaa{{ttiittuu pprriirrooddee

ZZaa nnaakkllaaddnniikkaa:: DDaavvoorriinn MMaarrkkoovvii}}

AAuuttoorrii:: AAnnaa [[ttrrbbeennaacc,, \\uurroo HHuubbeerr,, JJoossiipp KKuussaakk,, JJaassnnaa MMaarrttiinnkkoo,, SSoonnjjaa DDeessnniiccaa,,AAlleekkssaannddrraa MMaajjii}},, NNiikkiiccaa SSkkrroozzaa,, DDrraaggaann [[aarrii}},, PPeettrraa [[ttrrbbeennaacc

LLeekkttuurraa ii kkoorreekkttuurraa:: IIvvaann JJiinnddrraa

FFoottooggrraaffiijjee:: BBoorriiss KKrrssttiinnii}} // AAppppllaauuddoo ggrruuppaa,, AAlloojjzziijjee FFrrkkoovvii}},, \\uurroo HHuubbeerr,, JJoossiipp KKuussaakk,,AAnnaa [[ttrrbbeennaacc,, NNiikkiiccaa SSkkrroozzaa,, DDrraaggaann [[aarrii}},, AAlleekkssaannddrraa MMaajjii}},, GGoorraann GGuu`̀vviiccaa

OObblliikkoovvaannjjee ii pprriipprreemmaa zzaa ttiissaakk:: WW..AA..SS..PP..

TTiissaakk:: TTiisskkaarraa GGrraaffiinngg

IISSBBNN 995533--77116699--0022--22

Uvodna rije~ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Stanje prije po~etka projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

O projektu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Tko je tko u provedbi projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Rezultati prve godine projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Institucionalno ja~anje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Pra}enje populacije vuka i aktivnosti upravljanja . . . 10

Smanjenje {teta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Edukacija i informiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Ja~anje sudjelovanja interesnih skupina . . . . . . . . . . 26

Planovi za drugu godinu projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Bilten naslovnica.qxd 18.5.2004 20:34 Page 4

A-PDF MERGER DEMO


1

UUUUvvvvooooddddnnnnaaaa rijeè

Vuk je, nema sumnje, jedna od onih ìvotinjskih vrsta koje izazivaju najvi{e pozornosti iosje}aja u ~ovjeka, i to negativnih i pozitivnih.

Sto~ari se tuè na velike {tete na stoci, lovci okrivljuju vuka zbog smanjenja broja divlja~i,a mnogi ljudi drè da je rije~ o krvolo~noj ìvotinji, opasnoj za ìvot. Takva, mahomnegativna, stajali{ta o vuku postoje otkako su se ljudi po~eli baviti sto~arstvom. Prija{njezajednice nomada i lovaca u vuku su gledale uzor savr{enoga lovca, a mnogi narodi dràli

su ga svojim pretkom ili bratom. Osim toga, zahvaljuju}i udoma}ivanju te vrste, ~ovjek jestekao jednoga od najvjernijih pratitelja - psa.

Vuka su po{tovali Indijanci, Egip}ani i Rimljani (sjetimo se mita o Romulu i Remu).Me|utim, u srednjovjekovnoj Europi vuk je bio simbol svega zla koje su ljudi nalazili u sebii takva se slika duboko urezala u ~ovjekovu svijest. Uostalom, svatko se sje}a pri~a oCrvenkapici, Vuku i tri pra{~i}a, Vuku i sedam kozli}a.

Naàlost, posljedica je takvih stajali{ta o vuku istrjebljenje te vrste iz najve}ega dijelaEurope i Sjeverne Amerike.

Unato~ organiziranim hajkama i trovanjima, vuk se ipak uspio odràti na podru~juHrvatske. Sve do svr{etka 19. stolje}a vuk je bio rasprostranjen u cijeloj Hrvatskoj, a sadaje stalno prisutan na podru~ju Gorskoga kotara, Like i Dalmacije.

Danas je ipak sve razvijenija svijest o potrebi o~uvanja prirode, pa tako i vuka. Znamo davuk ima va`nu ulogu u odrànju prirodne ravnoteè i o~uvanju zdravih populacija divljihìvotinja kojima se hrani. Vuk je pokazatelj o~uvanosti prirode neke zemlje i na{a jeobveza prema sljede}im nara{tajima da ga sa~uvamo. Na to nas uostalom obvezuju ime|unarodni propisi, posebice oni vezani uz obveze dràve koja èli postatipunopravnom ~lanicom Europske unije.

Par sivih vukova(Canis lupus)

Bilten 2003-2004-cro2.qxd 18.5.2004 17:16 Page 1

A-PDF MERGER DEMO


2

Ovim biltenom èlimo vas informirati o problematici za{tite vuka i sada{njim aktivnostimakoje se sustavno provode kako bi se o~uvala ta vrsta, a sjedinjeni su u LIFE projektu "Za{titai upravljanje vukovima u Hrvatskoj".

SSSSttttaaaannnn jjjj eeee prije poèetka projekta

Potkraj 80-ih i s po~etkom 90-ih godina pro{loga stolje}a znatno je smanjen broj vukovau Hrvatskoj, pa su stru~njaci predloìli strogu zakonsku za{titu te vrste. Tako je 1995. vukza{ti}en Pravilnikom o za{titi pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia).

Provedba za{tite oteàna je brojnim pitanjima i problemima s lokalnim interesnimskupinama, prvenstveno sto~arima i lovcima.

Najve}e {tete na stoci u Hrvatskoj zabiljeène su na podru~ju Dalmacije, gdje se vuk, unedostatku prirodnoga plijena, hrani uglavnom stokom. Osim toga, u tom krajuzaboravljena je kultura ~uvanja stoke, kakva je ìva, primjerice, u Lici. Za to je podru~jeoteàvaju}a okolnost odlazak mladih ljudi sa sela i rat, zbog ~ega je veliki brojdoma}instava spao na starije ljude koji nisu sposobni ~uvati stoku. U poslijeratnomrazdoblju na neka od raseljenih podru~ja vra}aju se mladi ljudi i po~inje razvoj modernijih,velikih farma s organiziranijim sto~arstvom, a time i boljom kulturom ~uvanja stoke.

Na podru~ju Gorskoga kotara vuk se uglavnom hrani divljim ìvotinjama, {to izazivanegativne osje}aje lovaca, koji vuka drè glavnim krivcem za smanjeni broj divlja~i. Sdruge strane, postoje i tvrdnje da je smanjenje broja divlja~i u velikoj mjeri rezultatneadekvatnoga gospodarenja njome, a ~esto i neka`njavanoga krivolova.

Zbog takvih suprotnosti znatno je pro{iren ilegalni odstrjel vuka, koji zbog nedostatkadokaza nije dosad ka`njavan. Trenuta~no je u postupku samo slu~aj odstrjela vuka kodDragono`ca, nedaleko od Zagreba.

Poseban je problem neprikladno informiranje javnosti i nedostatna edukacijastanovni{tva. Mediji ~esto objavljuju skandalom obojene vijesti o vuku, vode}i se logikomda se takve vijesti najbolje prodaju.

Sivi vuk


A-PDF MERGER DEMO


3

Primjetan je i znatan nedostatak komunikacije izme|uinteresnih skupina, kao i to da u odlu~ivanje o vuku nijeuklju~eno lokalno stanovni{tvo na koje za{tita vuka izravnoutje~e.

Nakon progla{enja vuka za{ti}enom vrstom zapo~ele suaktivnosti s namjerom da se smanje sukobi i pobolj{a za{titate ìvotinjske vrste na terenu.

Godine 1996. Veterinarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebupo~eo je provoditi znanstveni projekt pod nazivom "Velikezvijeri Hrvatske". Taj je projekt uklju~ivao i odre|ivanjerasprostranjenosti vuka, procjenu njegove brojnosti, analizuprehrane vukova, njegova utjecaja na doma}e ìvotinje,analizu smrtnosti vukova, analizu stani{ta vukova i telemetrijsko pra}enje vukova uDalmaciji te ispitivanje javnog mi{ljenja o vuku i aktivnosti u svezi s informiranjem javnosti.Rezultati toga projekta dali su zna~ajne informacije o stanju populacije vuka u Hrvatskoj

Biv{a Dràvna uprava za za{titu prirode i okoli{a, kao mjerodavno tijelo za za{titu vuka,zapo{ljava procjenitelje {teta na stoci, a na temelju njihovih se uvi|aja nadokna|uju {tetekoje je po~inio vuk i ostale za{ti}ene vrste. U razdoblju od 1995. do 1999. odràna su triseminara za vje{take, a tiskan je i priru~nik za prepoznavanje tragova velikih zvijeri nanapadnutoj stoci.

Kako bi se smanjila {teta od vuka na stoci, Dràvna uprava je 1997., uzfinancijsku potporu tvrtke INA, po~ela darivati pse tornjake. Tako je do2002. darovano ukupno 120 pasa, i to najvi{e na podru~ju Dalmatinskezagore. Donacija se pokazala uglavnom uspje{nom, a neuspje{nom ondjegdje psi nisu bili odgajani i dràni na pravilan na~in (nisu bili ispravnohranjeni ili su odgajani kao ku}ni ljubimci i sl.).

Pri spomenutoj Dràvnoj upravi osniva se i Povjerenstvo za pra}enjepopulacija velikih zvijeri koje ima ulogu savjetodavnoga tijela zaproblematiku za{tite velikih zvijeri. ^lanovi Povjerenstva pripremili su 1999."Privremeni plan gospodarenja vukom u Hrvatskoj", kao upute mjerodavnimtijelima za rje{avanje problematike za{tite vuka. Taj plan je bio "privremeni"zbog vi{e razloga. Nije bio usugla{en s glavnim interesnim skupinama istupanj znanstvenih spoznaja o stanju vuka je bio nedostatan.

Godine 2000., pod vodstvom prof. Alistaira Batha i Aleksandre Maji},ostvaren je projekt istraìvanja ljudske dimenzije u upravljanju vukovima u

Izlo`ba o vuku odràna uHrvatskom prirodoslovnommuzeju 1994. godine

Obiljeàvanje vuka


A-PDF MERGER DEMO


Hrvatskoj, a u tom sklopu provedena su i istraìvanja javnoga mi{ljenja o vuku. Studija jepokazala prostornu podijeljenost stajali{ta o vukovima, kao i razliku u stajali{tima izme|upojedinih interesnih skupina. Tako su najpozitivnija mi{ljenja zabiljeèna na podru~juGorskoga kotara, a najnegativnija u Dalmaciji.

Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja financiralo je 2001. projektVeterinarskog fakulteta za provedbu toga Privremenog plana. U sklopu projekta odrànesu dvije radionice pod vodstvom A. Batha i A. Maji}, na kojima su predstavnici razli~itihinteresnih skupina poku{ali na}i zajedni~ko mi{ljenje o na~inu o~uvanja vuka u Hrvatskoj.Ideja tih radionica bila je da sve interesne skupine zajedno sudjeluju u ovom procesu i dasu spremne na kompromise kako bi se donijelo rje{enje s kojim }e se svi sloìti. Zbog velikerazlike u stavovima i me|usobnog nepovjerenja, predstavnici interesnih skupina nisuuspjeli usuglasiti zajedni~ko mi{ljenje u te dvije radionice.

Kao rezultat svih tih aktivnosti, pokazala se potreba za sustavnim pristupom za{titi vukai uspostavi mehanizma za dugoro~no o~uvanje vuka u Hrvatskoj, uz {to skladniji ìvot sljudima. Kako su za takve aktivnosti bila potrebna nov~ana sredstva koja nadma{ujuraspoloìv iznos iz prora~una, Povjerenstvo za pra}enje populacija velikih zvijeri na svojem

4

Prvo anketiranjelokalnogstanovni{tva ostavovima premavukovima

Tornjak sa stokom


A-PDF MERGER DEMO


je sastanku, odrànom 20. rujna 2001., predloìlo da se novac za tu svrhu traì iz fondaEuropske komisije LIFE - tre}e zemlje. S tim u skladu, pod vodstvom Ane [trbenac, tadastru~ne suradnice u Upravi za za{titu prirode, pripremljen je prijedlog projekta podnazivom "Za{tita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj", kojemu je potom i odobrenapotpora za financiranje iz programa LIFE za 2002. godinu.

Projekt je podràlo i tada{nje Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva.

OOOO pppprrrroooo jjjj eeeekkkk tttt uuuu

Provedba i financiranje projekta

Provedbu projekta zapo~elo je Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja, kaonositelj, u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveu~ili{ta u Zagrebu, kao partnerom.

Po~etak druge godine projekta, obiljeìla je promjena vlade i posljedi~nog ustrojstvadràvne uprave. Tako je cjelokupna problematika za{tite prirode prenesena s Ministarstvaza{tite okoli{a i prostornog ure|enja u Ministarstvo kulture. S obzirom na to da suaktivnosti u projektu, sukladno novom Zakonu o za{titi prirode, u najve}oj mjeri unadle`nosti Dràvnoga zavoda za za{titu prirode, dogovoreno je da se provedba projektaprenese na Zavod. U tijeku je dono{enje slu`bene odluke od strane Europske komisije otoj promjeni nositelja projekta.

Ukupna vrijednost projekta je 664.810 eura, od ~ega je 418.200 eura (66%) osigurano izprograma Europske komisije LIFE - tre}e zemlje, dok je udio nositelja projekta i partnerau projektu 246.610 eura (34%).

Cilj i trajanje projekta

Cilj projekta je uspostava mehanizma za dugoro~no o~uvanje vukova i njihov {to skladnijiìvot s ljudima. Projekt traje tri godine, po~ev od svr{etka prosinca 2002.

Aktivnosti u projektu

Projekt se provodi u pet osnovnih aktivnosti:

1. Institucionalno ja~anje

2. Pra}enje populacije vuka i aktivnosti upravljanja

3. Smanjenje {teta

4. Edukacija i informiranje

5. Ja~anje sudjelovanja interesnih skupina u odlu~ivanju

5

MINISTARSTVO ZA[TITE OKOLI[AI PROSTORNOG URE\ENJA


A-PDF MERGER DEMO


TTTTkkkkoooo jjjj eeee tttt kkkkoooo u provedbi projekta

Projektna jedinica

Projektna jedinica koordinira i provodi aktivnosti u projektu. Sredi{nju ulogu ima ured uZagrebu dok su regionalni uredi zaduèni za provedbu aktivnosti na lokalnoj razini.Stru~njaci s Veterinarskoga fakulteta, koji ~ine znanstveni tim, zaduèni su za provo|enjeaktivnosti pra}enja populacije vuka i aktivnosti upravljanja i predavanja o vukovima uosnovnim i srednjim {kolama u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji.

6

* U prvoj godini provedbe, dok je nositelj projekta bilo Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornogure|enja, funkciju direktora projekta i savjetnika na projektu obavljali su pomo}nik za za{tituprirode, dr.sc. Ivan Martini} i na~elnica Odjela za biolo{ku i krajobraznu raznolikost, JasminkaRadovi}. Promjenom nositelja projekta, tu funkciju obavlja ravnatelj Zavoda, Davorin Markovi}, asavjetnik i dalje ostaje g|a Radovi}, sada stru~na voditeljica Zavoda.

Organizacijska shema projekta


A-PDF MERGER DEMO


Povjerenstvo za pra}enje populacija velikih zvijeri ima savjetodavnu ulogu u provo|enjuprojekta, a djeluje i kao svojevrsno koordinacijsko tijelo budu}i da su ~lanovi Povjerenstvaujedno izravno uklju~eni u provedbu projekta.

^lanovi Povjerenstva:

• @@eelliimmiirr [[ttaahhaann, Ministarstvo kulture, Uprava za za{titu prirode

• AAnnaa [[ttrrbbeennaacc, Dràvni zavod za za{titu prirode

• BBrraannkkoo IIvvii~~eekk, Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za{umarstvo i lovstvo

• MMrr.. sscc.. BBrraannkkaa BBuukkoovvii}}--[[oo{{ii}}, Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoggospodarstva, Uprava za veterinarstvo

• PPrrooff.. ddrr.. sscc.. \\uurroo HHuubbeerr, Veterinarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zavod za biologiju

• DDrr.. sscc.. JJoossiipp KKuussaakk, Veterinarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Zavod za biologiju

• MMrr.. sscc.. DDaarrkkoo KKoovvaa~~ii}}, JU Park prirode Lonjsko polje

• AAlloojjzziijjee FFrrkkoovvii}}, umirovljeni djelatnik Hrvatskih {uma i ~lan Hrvatskoga lova~kog saveza

Procjenu {teta od za{ti}enih vrsta ìvotinja u 2003. godini obavljali su ovi vje{taci: @eljkoDasovi}, Josip Tomljanovi}, Dragan Milkovi}, Davor Zec, Alojzije Frkovi}, Ana Grgas,Dalibor Lovreti}, Ivica [upe, Stipe Koki}, Boris [abi}, Damir Bosiljevac, Zoran Bra~ulj, AnitaPetkovi} i Draèn Mati~i}.

U 2004. godini do{lo je do jo{ nekih izmjena u sastavu vje{taka, budu}i da pojedinivje{taci nisu bili u mogu}nosti dalje obavljati svoj posao. U ovom biltenu donosimo popisvje{taka iz 2004. godine, s napomenom da je u tijeku odabir jo{ jednog vje{taka zapodru~je Li~ko-senjske ùpanije.

7

Ovla{teni vje{taci za procjenu {teta od za{ti}enih vrsta ìvotinja u2004. godini


A-PDF MERGER DEMO


Vanjski suradnici

Na provedbi projekta sudjeluje i nekoliko vanjskih suradnika:

PPrrooff.. AAlliissttaaiirr BBaatthh,, Memorijalno sveu~ili{te u Newfoundlandu (Kanada), zaduèn je zavo|enje radionica za izradu Plana upravljanja vukom i pomo} regionalnim koordinatorimau vo|enju sastanaka s lokalnim sto~arima.

AAlleekkssaannddrraa MMaajjii}},, Memorijalno sveu~ili{te u Newfoundlandu (Kanada), sudjeluje s prof.Bathom u vo|enju radionica za izradu Plana upravljanja vukom i vodi istraìvanje javnogmi{ljenja o vuku.

[[aannddoorr HHoorrvvaatthh vodi program donacije pasa tornjaka i zaduèn je za snimanjedokumentarnoga filma o vuku.

DDrr.. sscc.. GGoorraann GGuu`̀vviiccaa, "Oikon", u suradnji sa stru~njacima s Veterinarskoga fakultetaprovodi telemetrijska istraìvanja vukova na podru~ju Like.

PPrrooff.. ddrr.. LLuuiiggii BBooiittaannii, Sveu~ili{te u Rimu, sudjeluje u projektu kao stru~njak koji svojimsavjetima pomaè prilikom izrade nacrta Plana upravljanja vukom.

8


A-PDF MERGER DEMO


RRRReeeezzzzuuuu llll ttttaaaatttt iiii pppprrrrvvvveeee ggggooooddddiiii nnnneeee projektaprema osnovnim aktivnostima

Projekt je prvi put predstavljen {iroj javnosti na konferenciji za novinare 17. prosinca2002. u tada{njem Ministarstvu za{tite okoli{a i prostornog ure|enja. Po~etkom oùjka2003. u Nacionalnom parku "Risnjak" odràn je skup "Za{tita i upravljanje vukovima uHrvatskoj" na kojemu je projekt predstavljen predstavnicima svih interesnih skupina kojesu vezane uz problematiku za{tite vukova u Hrvatskoj. Tom prilikom dogovorene su ipojedinosti povezane s operativnom provedbom projekta. Na skupu je sudjelovalo oko 50sudionika, me|u kojima su bili predstavnici tada{njeg Ministarstva za{tite okoli{a iprostornog ure|enja, Ministarstva poljoprivrede i {umarstva, Ministarstva za okoljeRepublike Slovenije, Upravnog odjela za gospodarski razvoj Primorsko-goranske ùpanije,Veterinarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, stru~njaci iz Velike Britanije i Bugarske,predstavnici udruga lovaca i sto~ara, javnih ustanova za upravljanje za{ti}enimpodru~jima, Hrvatskih {uma, ovla{teni vje{taci i kandidati za nove vje{take.

Institucionalno ja~anje

Zapo{ljavanje na projektu

Pri biv{emu Ministarstvu za{tite okoli{a i prostornog ure|enja po~etkom 2003. osnovanje ured za provedbu LIFE projekta, a za rad u uredu odabrane su @eljka Rajkovi}, kaopomo}nica voditeljice projekta, i Sonja Desnica, kao administratorica baza. @eljku Rajkovi}je u listopadu 2003. zamijenila Jasna Martinko.

Za regionalne koordinatore odabrani su Dragan [ari} iz Gospi}a i Nikica Skroza iz[ibenika. Napominjemo da su se za regionalne koordinatore mogle javiti jedino osobe izpodru~ja za koja su osnovani regionalni uredi, a prednost je dana nezaposlenima.

Po~etak rada regionalnih ureda

U travnju 2003. uspostavljena su na podru~ju rasprostranjenosti vuka dva regionalnaureda, koje vode regionalni koordinatori. Tako je u Gospi}u osnovan regionalni ured zapodru~je Gorskog kotara i Like, a u [ibeniku za podru~je Dalmacije. Osnivanje tih uredarezultat je nastojanja da se lokalna zajednica aktivnije uklju~i u rje{avanje problematike

9


A-PDF MERGER DEMO


za{tite vukova. S tim u vezi, regionalni koordinatori na sastancima odràvaju stalnekontakte s lokalnim stanovni{tvom i aktivno sudjeluju u edukaciji i informiranju javnostina tom podru~ju. Uredi imaju i klju~nu ulogu u provo|enju programa donacije jerredovitim nadzorom korisnika donacija pomaù da se donirani psi i ograde {to uspje{nijeupotrijebe za za{titu stoke od napada vukova.

Novi vje{taci i seminar za vje{take

U oùjku 2003. odràn je i seminar za vje{take, na kojemu su sudionici obavije{teni ozakonskom okviru naknade {tete, prepoznavanju znakova predatora na `rtvi i iskustvimavje{taka. Tako|er se raspravljalo o postoje}im uputama za utvr|ivanje {teta i obrascuzapisnika. Napravljene su i odgovaraju}e izmjene u obrascu zapisnika, kako bi se procjene{teta pobolj{ala. Prakti~ni dio seminara uklju~ivao je sekciju ìvotinja koje je usmrtio vuk.Na seminaru su, uz postoje}e vje{take, sudjelovali i kandidati za nove vje{take. Tako su od2003. godine angaìrana jo{ tri vje{taka: Zoran Bra~ulj, za podru~je Splitsko-dalmatinskeùpanije, Dragan Milkovi}, za podru~je Li~ko-senjske ùpanije, i Draèn Mati~i}, zapodru~je Karlova~ke ùpanije.

Pra}enje populacije vuka i aktivnosti upravljanja

Telemetrijsko pra}enje vukova u Gorskom kotaru

Nakon uspje{ne sezone hvatanja vukova u ljeto/jesen 2002., u{lo se u zimu s tri obiljeènavuka. Naàlost, to nije dugo potrajalo. Na po~etku zime, u dva tjedna izgubljena su dvavuka obiljeèna radioogrlicama. Prvi je bio W6 - Blaà, prona|ena 3. prosinca 2002.unutar granica NP Risnjak, nedaleko od sela Kra{i}evica. Prvi pregled na terenu pokazaoje da je vu~ica ustrijeljena, a to se i potvrdilo naknadnim pregledom i razudbom naVeterinarskom fakultetu. Blaà je pra}ena ukupno 41 dan, pri ~emu je zabiljeèno sedamnjezinih lokacija.

Vu~ica W4 - Ines prona|ena je nakon dva tjedna, 13. prosinca 2002., nedaleko odskijali{ta Platak, u predjelu Malo Snje`no. Na osnovi prona|enih ostataka vu~ice i zbog~injenice da su ostaci na|eni izvan poznatog teritorija ~opora "Snje`nik", zaklju~eno je da

10

Seminar za obukuvje{taka


A-PDF MERGER DEMO


je vu~ica Ines stradala i da su je pojeli drugi vukovi. Na ostacima su se kasnije hranili istrvinari. Tijekom 177 dana pra}enja, vu~ica Ines locirana je 50 puta. Vrijeme pra}enja biloje prekratko da bi se dobila slika o potpunoj veli~ini teritorija ~opora "Snje`nik". Svelokacije vu~ice Ines, osim zadnje, pokrivaju povr{inu od 59,3 km2. Nakon uginu}a W4, nanjezinu teritoriju su u prvoj polovici zime bila jo{ najmanje dva vuka.

Tre}a vu~ica W5-Hilda preìvjela je zimu 2002/2003., a do 27. oùjka 2003. zadràvalase unutar podru~ja otprije poznatoga kao teritorij ~opora "Risnjak". Prema u~estalostitragova u snijegu zaklju~eno je da se ~opor sastoji od ~etiri vuka, uklju~uju}i i Hildu.Veli~ina teritorija ~opora u to vrijeme bila je 140,5 km2. Dana 18. travnja 2003. Hilda jeprona|ena sjeverno od teritorija ~opora, na teritoriju susjednoga ~opora "Snje`nik". Odtada pa do sije~nja 2004. ostala je na tom podru~ju i niti jednom nije prona|ena na svomstarom podru~ju. Kretanje i aktivnost vu~ice Hilde tijekom prolje}a i ljeta pokazuju da nijeimala ni brloga ni okupljali{ta. U sije~nju 2004, s prvim snijegom, bilo je mogu}e pratititragove. Tada se pokazalo da vu~ica Hilda nije sama, nego u dru{tvu velikoga mu`jaka teda se i dalje zadràvaju sjeverno od teritorija ~opora "Risnjak", ali i da se ne kre}u premazapadu. Sli~an obrazac uporabe prostora imala je za ìvota i vu~ica Ines. Razlog tome jenajvjerojatnije postojanje tre}ega ~opora koji ìvi zapadno od teritorija dvaju poznatih~opora. Njegovo postojanje potvr|eno je nalazom tragova u snijegu (najmanje ~etirivuka). Taj ~opor najvjerojatnije je usmrtio vu~icu Ines kada im je u{la u teritorij. Vu~icaHilda napustila je svoj ~opor i prona{la novi prostor i mu`jaka na teritoriju biv{eg ~opora"Snje`nik".

Tablica 1. Osnovni podaci o pra}enim vukovima u Gorskom kotaru od 21. 6. 2002 do 11. 1. 2004.

11

Slikanje i mjerenjevuka


A-PDF MERGER DEMO


Karta 1. Teritoriji ~opora obiljeènih vukova.

12

W6-Blaà, na|enaustrijeljena unutar

granica NP Risnjak,3.12.2002


A-PDF MERGER DEMO


Genetika u istraìvanju vukova u Gorskom kotaru

Osim telemetrijskoga pra}enja vukova, predvi|enoga projektom, stru~njaci sVeterinarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu zapo~eli su i s geneti~kom analizom uzorakavu~jeg izmeta, {to je jedna od najnovijih i najpouzdanijih metoda utvr|ivanja brojnostivukova.

Godine 2002. zapo~ela su skupljanja uzoraka svjeìh vu~jih izmeta za potrebe genetskihistraìvanja. Prvi rezultati se uklapaju i nadopunjuju telemetrijske podatke. Genetskeanalize potvrdile su da zimu 2002/2003. nije preìvio ili je barem napustio teren ~oporaznatan broj vukova, naro~ito iz ~opora "Snje`nik". Tijekom ljeta 2002. sakupljani su uzorciizmeta na povr{ini od 123 km2. Analizom tih uzoraka odre|eno je postojanje osamrazli~itih vukova na tom podru~ju. Preklapanjem te karte s kartama teritorija pra}enih~opora proizlazi da je {est vukova pripadalo ~oporu "Risnjak" (jedinke 3, 4, 5, 6, 7 i 8), apreostala dva vuka bila su iz ~opora "Snje`nik" (jedinke 1 i 2). To pokazuje najmanji brojvukova u tim ~oporima u ljeto 2002. Mogu}e je da jo{ neki vukovi nisu prona|eni jer jebroj uzoraka izmeta bio relativno malen. Na kraju zime samo su ~etiri vuka iz ~opora"Risnjak" bila jo{ ìva (po tragovima u snijegu). To zna~i da je, osim Blaè, jo{ najmanjejedan vuk iz ~opora nestao (stradao ili napustio ~opor) tijekom zime.

Karta 2. Mjesta gdje su uzimani uzorci za geneti~ku analizu i prostorni raspored odre|enihjedinki vukova. Svaka genetski odre|ena jedinka ozna~ena je brojem (1 do 8).

13


A-PDF MERGER DEMO


Karta 3. Odnos poloàja genetski odre|enih jedinki vukova i teritorija telemetrijskipra}enih vukova.

Telemetrijsko pra}enje vukova u Lici

U kolovozu 2003. zapo~eta su istraìvanja vukova na podru~ju Like. Istraìvanja su bilausmjerena na podru~je Kutereva, Krasna i Kosinja, odnosno sjevernu padinu Velebita.Dana 25. studenog 2003. ulovljena je mlada vu~ica (W7, Jelica) u dobi od 7 mjeseci napodru~ju Jelovca iznad Krasna. Ulovljenoj vu~ici stavljena je ogrlica koja omogu}uje

14

Prvi obiljeèni vuk uLici - vu~ica Jelica


A-PDF MERGER DEMO


satelitsko pra}enje ìvotinje. Vu~ica je bila dobroga zdravstvenog i gojnog stanja i mase18 kg. Kad je obiljeèna vu~ica pu{tena, uslijedilo je intenzivno pra}enje kojim je utvr|enoda se priklju~ila ~oporu ~etvrtog dana nakon pu{tanja. Utvr|eno je da se ~opor kojemupripada obiljeèna vu~ica u tom razdoblju kretao podru~jem od 156 km2. Nakon togavu~ica je pra}ena metodom klasi~ne telemetrije, pa je utvr|eno jo{ {est poloàja koji senalaze unutar prije utvr|enoga podru~ja kretanja toga ~opora.

Smrtnost vukova

U razdoblju od 1. 11. 2002 do 17. 4. 2004. zabiljeìli smo smrtnost 15 vukova. Od toga~ak ~etiri (WCRO42, WCRO44, WCRO45, WCRO46) iz jednog ~opora - ~opora koji ìvi uDalmaciji, na teritoriju nekada telemetrijski pra}enog ~opora "Opor". U tom ~oporu prvoje stradala reproduktivna ènka (WCRO42), a zatim, tijekom ljeta, jo{ najmanje tri vu~i}a.Pregledom tijela ènke ustanovili smo da je imala ukupno sedam vu~i}a u 2003 godini.

Tablica 2. Popis poznatih smrtnosti vukova u razdoblju od 1. 11. 2002. do 17. 4. 2004.

Naj~e{}i uzrok smrtnosti vukova bio je promet, pri ~emu su najvi{e stradavali mladi vukovi.Svjesni smo da to ne odraàva stvarnu sliku jer se ilegalni odstrjel vukova ne prijavljuje.

15


A-PDF MERGER DEMO


Prikupljanje podataka o plijenu, utjecaju vuka i stani{tu

U sklopu ove aktivnosti prikupljani su podaci o plijenu vuka, tj. divlja~i i stoci, podaci o{tetama na stoci i ostalim zna~ajkama stani{ta koja odre|uju prisutnost vuka (prometnice,stanovni{tvo i dr.).

Podaci o divlja~i na podru~ju rasprostranjenosti vuka prikupljani su u nekoliko navrata zapotrebe izrade Planova upravljanja velikim predatorima. U tijeku su dogovori o daljnjemsistematskom prikupljanju podataka, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, {umarstvai vodnog gospodarstva.

Zahvaljuju}i Hrvatskom sto~arskom selekcijskom centru prikupljeni su podaci o brojnostiregistrirane stoke u Hrvatskoj za 2002. i 2003. godinu.

Stvorena je i nova baza za upisivanje {teta od vuka na stoci, izra|ena na temeljuizmijenjenoga zapisnika za o~evid {teta na stoci. Kako su prije provo|enja projekta upisane{tete za razdoblje od 1996. do 1999., za vrijeme prve godine provedbe projekta, upisani supodaci iz zapisnika za 2000. i 2001. godinu, a u tijeku je upisivanje {teta za 2002. godinu.

Detaljniju analizu svih prikupljenih podataka objavit }emo nakon obrade u GIS-u.

Ovom prilikom za ilustraciju samo prikazujemo obradu dijela podataka koji se odnose nabrojnost stoke i evidentirane {tete u 2000. i 2001. godini.

Analize brojnosti stoke i {teta od vuka

Za razdoblje od 1. sije~nja 2000. do 31. prosinca 2001. godine analizirano je ukupno1696 rije{enih zahtjeva od ~ega se 780 odnosi na {tete pri~injene u 2000. godini, a 916na {tete iz 2001. Podaci o {tetama prijavljenim u 2002. i 2003. godini nisu detaljnoanalizirani jer se jo{ unose u bazu podataka. Stoga u ovom biltenu iznosimo samopodatke o broju prijavljenih {teta na temelju izvje{}a ovla{tenih vje{taka. Ukupnogledaju}i najvi{e prijava stiglo je iz [ibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske ùpanije.Budu}i da se o~evidi rade kad god postoji sumnja da je {tetu po~inila za{ti}ena ìvotinja(vuk ili ris), broj obavljenih o~evida ne zna~i ujedno i broj {teta od vuka.

16

O~evid {tete


A-PDF MERGER DEMO


Tako je od ukupnog broja analiziranih zahtjeva u 2000. i 2001. godini, vuk po~inio {tetuu 1555 (91,5%) slu~ajeva svih prijavljenih {teta, ris u 4 (0,2%) slu~aja, medvjed tako|eru 4 (0,2%), ~agalj u 11 (0,7%) i pas u 14 (1%) slu~ajeva. U 108 (6,4%) slu~ajeva procjenaje bila nesigurna ili nije izre~ena. U skladu s tim proizlazi da je u 2000. godini utvr|eno724 {tete od vuka, a u 2001. 831 ili pove}anje od 12,9%.

Tablica 3: Broj prijavljenih {teta na stoci po ùpanijama u razdoblju od 2000. do 2003.godine

17

* Podaci ne uklju~uju sve podatke o o~evidima od vje{taka Dalibora Lovreti}a, koji pokriva nekolikoop}ina s podru~ja [ibensko-kninske ùpanije.


A-PDF MERGER DEMO


Tablica 4: Raspored prijavljenih {teta na stoci po procijenjenoj vrsti predatora i poùpanijama, 2000. i 2001. godine

Vukovi napadaju ~itav spektar doma}ih ìvotinja, i to prvenstveno ovce i koze, a tako|eri goveda, konje, magarce i pse.

Tablica 5: Brojnost svake pojedine vrste stoke napadnute od vuka po ùpanijama 2000. i2001. godine

Iz navedenih podataka vidi se da je najve}i broj {teta od vuka na ovcama i kozama.Usporediv{i te podatke s podacima Hrvatskog sto~arskog selekcijskog centra dobije se udiostoke nastradale od vuka u ukupnom broju stoke. Na àlost, podatak o ukupnom brojustoke nije potpuno to~an i ne odraàva pravo stanje stvari. Radi se samo o stoci koju jeregistrirao HSSC, te se najvjerniji podatak o ukupnom broju dobije preko zahtjeva zapoticaje za svako pojedino grlo. Prema grubim procjenama, taj broj odraàva oko 80 %stvarnog stanja na terenu, a u nekim podru~jima i znatno manje. Sve {tete se tako|er neprijavljuju. Stoga postoci navedeni u tablicama 6 i 7 nisu posve to~ni i pravi udio stokenastradale od vuka vjerojatno je ne{to manji. Za analizu su bili kori{teni podaci HSSC-a jerdrugih podataka za sada nema.

18


A-PDF MERGER DEMO


Tablica 6: Udio ovaca i koza nastradalih od vuka u ukupnom broju ovaca i koza poùpanijama 2000. godine

Tablica 7: Udio ovaca i koza nastradalih od vuka u ukupnom broju ovaca i koza poùpanijama 2001. godine

19

*Sveukupno brojno stanje grla ovaca (i ojanjene janjadi) u 2000. godini registrirano od HSSC-a

**Sveukupno brojno stanje grla koza (i ojarene jaradi) u 2000. godini registrirano od HSSC-a

*Ukupan broj ovaca za koje su podneseni zahtjevi za poticaje u 2001. godini

**Ukupan broj koza za koje su podneseni zahtjevi za poticaje u 2001. godini

Ovce koje nisu~uvane - naj~e{}iplijen vuka


A-PDF MERGER DEMO


Smanjenje {teta

Donacija pasa tornjaka

Tornjak je hrvatska pasmina planinskoga psa, kojemu nas prvi pisani tragovi vodedo rukopisa Hrvatske katoli~ke crkve, odnosno do |akova~kog biskupa PetraHorvata (13. stolje}e). Stolje}ima su uzgajani u na{im krajevima za uzgoj stoke.Bolje su prilago|eni prirodnim uvjetima na{ih krajeva od svih drugih pastirskih pasai posebno su skloni ìvotu uz stado. Danas je zapravo rije~ o suvremenom~istokrvnom potomstvu vrlo starog oblika pasa za za{titu stoke. Tornjaci su pouro|enim psihofizi~kim osobinama ravnopravni suparnici krupnim zvijerima.Stalnim nadziranjem prostora u kojemu se svakodnevno kre}u i njegovimozna~ivanjem oni stvaraju za{ti}eni teritorij u koji predatori zalaze samo u iznimnimokolnostima. Ako se to ipak dogodi, ti psi uzbunjuju ljude, a uljeze su gotovo uvijeksposobni i sami istjerati.

Program dodjele tornjaka, kao jedna od aktivnosti u okviru LIFE projekta, zapo~eo je usrpnju 2003. tiskanjem letka s osnovnim informacijama o tornjacima i uvjetima ikriterijima dodjele. Mladi tornjaci su se mogli dodjeljivati samo sto~arima iz krajeva ukojima postoji mogu}nost napada vukova na stoku i koji imaju {tete od vuka, ~ije stadopase redovito u prirodi, a ne pu{taju ga na pa{u bez nadzora, ~ije stado broji barem 50grla, a na pa{njacima nemaju i ne}e imati otrovnih tvari u obliku opasnom za pse.

Letak je preko regionalnih ureda podijeljen sto~arima s podru~ja Gorskog kotara, Like iDalmacije.

Javilo se stotinjak sto~ara, a odabrani su oni koji su zadovoljavali propisane kriterije i kojisu se obvezali na primjereno gospodarenje psima kako bi se postigli {to bolji rezultati uza{titi stoke od napada vukova. Odabranim sto~arima [andor Horvath je odràopredavanja s uputama o odgoju, drànju i prehrani pasa. Za Liku i Gorski kotar predavanjeje odrào u Gospi}u, a za Dalmaciju u Benkovcu. Prisutnim sto~arima tom je prilikompodijeljen i pisani materijal, uputa u obliku bro{ure.

Kako bi se osigurao otkup predvi|enih 60 {tenaca, na adrese svih registriranih uzgajiva~au Hrvatskoj odaslana je obavijest o projektu i o otkupu {tenadi, a zatraèni su i podaci okujama i o~ekivanim terminima okota.

20

Predavanje sto~arima oodgoju i drànju pasatornjaka


A-PDF MERGER DEMO


21

Da bi uspje{no obavljali svoje funkcije, tornjake treba po~eti odgajati u dobi izme|u 7tjedana i 3 mjeseca, i to {to bliè okruènju u kojemu }e biti upotrijebljeni. Stoga se i{tenci u toj dobi otkupljuju od registriranih uzgajiva~a i dodjeljuju odabranim sto~arima.Za osposobljavanje tornjaka nu`no je da ve} od rane dobi ìve slobodno uz stoku,pogotovo kada se ona kre}e u prirodi. Pas odgojen na lancu, u kavezu ili kao ku}niljubimac neupotrebljiv je za za{titu stada. Svoju ulogu tornjaci mogu uspje{no obavljatinakon navr{ene prve godine ìvota, a punu zrelost doseù s dvije i pol godine. Radni vijektornjaka prema{uje 10 godina.

Svi otkupljeni {tenci uredno su registrirani u Hrvatskom kinolo{kom savezu i posjedujurodovnike.

Prve dvije primopredaje {tenaca izvr{ene su 13. prosinca 2003. i 20. sije~nja 2004. uRegionalnom uredu za Gorski kotar i Liku, u Gospi}u, a donirani su sto~ari iz Karlobaga iLukovog [ugarja. Svaki donirani sto~ar je po primitku psa bio duàn potpisati ugovor opravu kori{tenja psa tornjaka, kojim stje~e pravo na donaciju, ali preuzima i odre|eneobveze kako bi se osiguralo da se psi pravilno drè i rabe za ~uvanje stoke od napadavukova.

Prvi {tenci za Dalmaciju dostavljeni su sto~arima iz Ervenika i Kijeva. Primopredaja jeizvr{ena 5. velja~e 2004. u Kninu, odnosno na podru~ju Regionalnog ureda za Dalmaciju.Uz {tence, sto~arima su dani rodovnici pasa, pisane upute o obveznom zdravstvenomtretmanu pasa, kao i upute o njihovu odgoju, drànju i hranidbi kako bi mogli vr{iti svojufunkciju.

[tencitornjaka

Primopredaja {tenaca


A-PDF MERGER DEMO


Sto~arima iz Gorskog kotara, to~nije Mrkoplja i Lukovdola, prva dva {tenca dodijeljena su30. oùjka 2004. godine. Tako je u okviru projekta do po~etka travnja podijeljeno ukupnodeset {tenaca.

Nadzor doniranih pasa vode regionalni koordinatori, a osmi{ljen je u oblikujednomjese~nih posjeta korisnicima donacija. Prilikom svakog posjeta koordinatoripopunjavaju "Protokol za psa", koji je izra|en za svakog pojedinog psa, a u koji upisujupodatke vezane uz u~inkovitost pasa. Na taj na~in se èli pratiti drànje i stanje doniranihpasa. Stvarnu uporabnu vrijednost tornjaka u smislu ~uvanja i obrane stada mo}i }emoprocjenjivati tek nakon navr{ene prve godine ìvota. S lokalnim veterinarskim stanicamaostvarena je dobra suradnja u zdravstvenom tretmanu i nadzoru pasa.

Donacija elektri~nih ograda

Jednako kao i dodjela tornjaka, program dodjele elektri~nih ograda zapo~eo je u srpnju2003. tiskanjem prikladnog informativnog letka. Nakon {to je letak podijeljen sto~arimapreko regionalnih ureda, pristigla su 62 zahtjeva, uglavnom od sto~ara s podru~ja Like.Odabrani korisnici donacija prisustvovali su oglednim prezentacijama o postavljanjuelektri~nih ograda, odrànima u listopadu 2003. u selu Ote{ kraj Gospi}a i u Benkovcu.Tom prilikom su sto~arima obja{njene sve potankosti o pripremi i montaì ograda, na~inurukovanja ogradom i o postupanju sa stokom unutar ograde.

Prva elektri~na ograda postavljenaje u studenom 2003. u Ote{u, nagospodarstvu Nikole Bari~evi}a, auslijedile su daljnje donacije napodru~ju Like, i to u Smiljanu,Buni}u, [irokoj Kuli, Kukuljanovu iPoljici, njih ukupno 16.

Primopredaja elektri~nih ograda zapodru~je Dalmacije izvr{ena je uBenkovcu, u prostorijama PZ"Ra{eljka" jer su donirani sto~ari,njih ~etvero, sa {irega benkova~-kog podru~ja.

Potpisivanjem ugovora o pravukori{tenja elektri~nih ograda,donirani sto~ari su se obvezali napravilno drànje i uporabu elek-tri~nih ograda. Radi pra}enjadjelotvornosti ograda sto~ari su setako|er obvezali na redovitoispunjavanje odgovaraju}eg pro-tokola za kori{tenje ograda i zanjihovo dostavljanje regionalnimkoordinatorima. U protokol seunose podaci o dinamici uklju-~ivanja ograda, naponu struje,broju grla ogra|enih ogradom i omogu}em vi|enju vuka u bliziniograde.

22

Dodjela elektri~neograde u Lici

Postavljanjeelektri~ne ograde

u LepurimaDonjim kraj

Benkovca


A-PDF MERGER DEMO


23

Edukacija i informiranje

Publikacije

Na po~etku provedbe projekta tiskani su informativni letci o projektu nahrvatskom i engleskom jeziku. Hrvatska verzija letka podijeljena je lokalnomstanovni{tvu; javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima iparkovima prirode; predstavnicima ùpanija, gradova i op}ina na projektnompodru~ju; predstavnicima nevladinih udruga; sudionicima radionica "IzradaPlana upravljanja vukom u Hrvatskoj" i svima koji su bili zainteresirani.

Engleska verzija letka podijeljena je predstavnici stalnog izaslanstva Europskekomisije i sudionicima Radionice o za{titi velikih zvijeri u Karpatima, odrànesredinom lipnja 2003. u Rumunjskoj (Bra{ov) i Me|unarodnog skupa o vukovima,odrànog po~etkom studenog u Segoviji ([panjolska).

Izdana je i bro{ura o vuku, namijenjena prvenstveno {kolskom uzrastu. Bro{ura sadrìosnovne informacije o biologiji vuka, odnosu ~ovjeka prema ovoj vrsti, stanju populacijevuka u Hrvatskoj i va`nosti o~uvanja vuka. Za one koji su pro~itali bro{uru predvi|ena jei nagradna igra. Naime, potrebno je odgovoriti na 11 pitanja sastavljenihna temelju sadràja bro{ure. Od onih koji po{alju to~ne odgovore, njih 10biti }e nagra|eno publikacijama izdanim u okviru projekta, majicom slikom vuka i ostalim publikacijama iz za{tite prirode. Bro{ura je podijeljenau~enicima osnovnih i srednjih {kola iz Gorskog kotara, Like i Dalmacije.

Osim toga, tiskan je poster vuka te ve} spomenuti informativni letci ododjeli pasa tornjaka i elektri~nih ograda.

Web stranica

Sve podrobne informacije o aktivnostima u projektu, kao i op}enito oproblematici za{tite vuka u Hrvatskoj, od srpnja 2003. mogu se na}i naslu`benim web stranicama projekta: www.life-vuk.hr

Stranice prosje~no mjese~no pogleda 18.000 posjetitelja iz Hrvatske,Europe i svijeta (BiH, [vicarska, Austrija, SAD, Kanada, Belgija, Srbija i CrnaGora, Nizozemska, Velika Britanija, Litva, Finska, Italija, Australija, NoviZeland i dr.).

Izgled webstranice


A-PDF MERGER DEMO


Predavanja u {kolama

U sklopu projekta odràvaju se i predavanja o vuku za u~enike osnovnih i srednjih {kolakako bi djecu i mlade pou~ili o ulozi i zna~enju vuka u prirodi. Predavanja se odràvaju u{kolama Gorskog kotara, Like i Dalmacije, dakle na podru~ju rasprostranjenosti vuka, aorganizirana su u obliku multimedijske prezentacije u trajanju od jednog {kolskog sata.Zbog velikog je interesa nekoliko predavanja odràno i izvan spomenutoga podru~ja.

Dosad je odràno ukupno 19 predavanja u~enicima osnovnih i srednjih {kola, a dva zastudente Veterinarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu i Veleu~ili{ta u Karlovcu,Izvanrednog stru~nog studija lovstva i za{tite prirode. Ve}inu predavanja odrào je dr. sc.Josip Kusak.

U organizaciji predavanja i distribuciji edukativnih materijala u {kolama na zadarskompodru~ju znatnu potporu pruàju ~lanovi Udruènja za za{titu vukova u Hrvatskoj.

PPrreeddaavvaannjjaa ssuu ooddrr`̀aannaa uu oovviimm oossnnoovvnniimm ii ssrreeddnnjjiimm {{kkoollaammaa::

Osnovne {kole

1. O[ Kuterevo, Kuterevo 2. O[ Ante Star~evi}, Pazari{te i Klanac3. O[ Tin Ujevi}, [ibenik4. O[ Une{i}, Une{i} 5. O[ Juraj [i`gori}, [ibenik 6. O[ Bilaj, Bilaj 7. O[ Ferdinandovac, Ferdinandovac 8. O[ Gornji Kosinj, Gornji Kosinj 9. O[ Knin, Knin

10. O[ Kistanje, Kistanje 11. O[ Peru{i}, Peru{i} 12. O[ dr. F. Tu|mana, Li~ki Osik 13. O[ I.G.Kova~i}, Lukovdol14. O[ Mrkopalj, Mrkopalj

24

Predavanje u osnovnoj {koli u [ibeniku

Srednje {kole1. Srednja strukovna {kola, Gospi} 2. Gimnazija Dr. Ivan Kranj~ev, \ur|evac3. Gimnazija Antun Vran~i}, [ibenik 4. Gimnazija Juraj Barakovi}, Zadar 5. Srednja kemijska {kola, Zadar 6. Srednja strukovna {kola, Karlovac


A-PDF MERGER DEMO


Kontakti s medijima

Osim redovitih usmenih kontakata s novinarima, u okviru projekta odràne su trikonferencije za novinare (dvije u Zagrebu i jedna u Zadru) na kojima su predstavljeneaktivnosti u projektu i stanje njihove provedbe.

Objavljeno je stotinjak ~lanaka u tiskovinama, desetak priloga na televiziji i nekolikoradijskih emisija.

Konferencija zanovinare u Zagrebu

Izvadci iz tiskovina

25


A-PDF MERGER DEMO


Ja~anje sudjelovanja interesnih skupina u odlu~ivanju

Istraìvanje javnog mi{ljenja o vukovima

Kako bi se znanstveno dokumentirala stajali{ta stanovnikaHrvatske o vukovima i upravljanju vukovima u Hrvatskoj tenjihovo poznavanje vukova i vjerovanja o njima, provedenoje istraìvanje anketiranjem. Anketiranje je bilo anonimno, apopulacija iz koje je izvr{eno uzorkovanje putem slu~ajnogodabira uklju~ivala je odrasle stanovnike (starije od 14godina) podru~ja u kojima vukovi danas stalno obitavaju.Podru~je rasprostranjenosti vukova u Hrvatskoj je zapotrebe istraìvanja stajali{ta ljudi o vukovima podijeljeno utri zone (slika). Kako se tri spomenute regije znatnorazlikuju u odre|enim karakteristikama, za koje se o~ekujeda mogu bitno utjecati na stajali{ta javnosti o vukovima(npr. u~estalost napada vukova na doma}e ìvotinje,razvijenost ov~arstva i sl.), za svaku regiju pripremljen jesamostalan, reprezentativan uzorak, proporcionalanbroju stanovnika za svako naselje. Cilj je bio posti}ipouzdanost prikupljenih rezultata od 95% (mogu}a pogre{ka od 5%), pa je veli~ina toguzoraka iznosila 400 anketa u svakoj regiji. Prema tome, ukupan je uzorak za sve tri regijeobuhvatio 1200 ispitanika.

Anketni listi} sastojao se od 82 pitanja kojima su obuhva}ena sljede}a podru~ja:

• Op}enito stajali{ta prema vukovima

• Stajali{ta o razli~itim temama va`nim u upravljanju vukovima ({tete koje vukovi ~inena doma}im ìvotinjama, broj vukova u Hrvatskoj, za{tita populacije vukova i sli~no)

• Strah od vukova

• Poznavanje biologije i statusa vukova u Hrvatskoj

• Iskustva ispitanika s vukovima

• Demografski podaci o ispitaniku (spol, dob, naobrazba).

26

GGoorrsskkii kkoottaarr

LLiikkaa

DDaallmmaacciijjaa


A-PDF MERGER DEMO


27

Svih 1200 anketa provedeno je osobnim kontaktom i razgovorom u prebivali{tuispitanika. Anketiranje su, osim koordinatora istraìvanja, provodili i volonteri. U prosjekuje jedan anketar obavio oko 12 intervjua dnevno, tako da je ukupno bilo potrebno 99anketarskih dana. Anketiranje je provedeno u vi{e od 360 naselja u podru~jima Gorskogkotara, Like i Dalmacije, a istovremeno su na terenu bila prisutna najvi{e tri anketara. Naanketiranje je pristalo vi{e od 80% nasumi~no odabranih predstavnika javnosti.

Kao jedna od najva`nijih interesnih skupina, ~ija stajali{ta svakako treba pa`ljivo analiziratii uzeti u obzir prilikom dono{enja odluka u upravljanju vukovima u Hrvatskoj, posebno suu istraìvanje uklju~eni i sto~ari. Regionalni koordinatori u [ibeniku, za podru~jeDalmacije, te u Gospi}u, za podru~je Like i Gorskog kotara, osobno su kontaktiraliuzgajiva~e ovaca i koza te im, izme|u ostalog, ponudili ispunjavanje anketnog listi}a.

Osim anketiranja stanovnika s podru~ja Hrvatske u kojima obitavaju vukovi, provodi se iistraìvanje mi{ljenja stanovnika urbanih podru~ja, to~nije Zagreba. Po{tom su poslanianketni listi}i s ozna~enom povratnom adresom i unaprijed pla}enom po{tarinom natisu}u adresa u Zagrebu. Adrese su odabrane slu~ajnim odabirom iz telefonskog imenika.

Upotrijebljeni anketni listi}i pripremljeni su u skladu s listi}em koji je primijenjen 1999. usli~nom istraìvanju, a kako bi se omogu}ilo vjerodostojno uspore|ivanje podatakasakupljenih tada i 2003. Tako je zapo~elo pra}enje mi{ljenja javnosti o vukovima uHrvatskoj.

Pokazalo se da najpozitivnije stavove prema vuku imaju stanovnici urbanog podru~ja.Naime, vi{e od 63% ispitanika s podru~ja Zagreba sebe su ocijenili kao naklonjene ilipotpuno naklonjene vukovima.

Dosada{nja analiza rezultata anketa koje su ispunjavali predstavnici javnosti u podru~jimagdje obitavaju vukovi pokazala je da su stajali{ta prema vukovima u Hrvatskoj i daljerelativno pozitivna. Iako ve}ina ispitanika smatra da se njihova mi{ljenja o vukovima nisumijenjala u posljednjih nekoliko godina, zabiljeèn je pomak prema pozitivnijim ili / ineutralnim stajali{tima, u usporedbi s podacima sakupljenim 1999. Na primjer, na pitanje"Koji od sljede}ih odgovora najbolje opisuje va{ stav prema vuku? (slika), postotakispitanika koji su odabrali odgovore "Potpuno sam protiv" ili "Protiv sam" smanjio se uDalmaciji sa 62% na oko 50%, u Lici sa 47% na 37%, a u Gorskom kotaru sa 37% na21%.

I dalje su stavovi napodru~ju rasprostran-jenosti vuka najpozitivnijiu Gorskom kotaru, anajnegativniji u Dalmaciji.Taj podatak se moè obra-zloìti vrlo visokimstupnjem nezadovoljstvastanovni{tva Dalmacijezbog {teta koje trpe odvukova, te vjerovanjem dasu se vukovi u to podru~jeumjetno naseljavali u raz-doblju nakon Domo-vinskoga rata.

Poznavanje biologije istatusa vukova u Hrvatskojostalo je na istoj razini


A-PDF MERGER DEMO


zabiljeènoj 1999. u Dalmaciji, dok je poznavanje vukova u Lici i Gorskom kotaru statisti~kizna~ajno lo{ije negoli prije ~etiri godine. Najbolji poznavatelji vukova su stanovniciDalmatinske zagore, dok najmanje o vukovima znaju stanovnici Gorskog kotara. Zanimljivoje da su, protivno o~ekivanom, najnegativnija stajali{ta prema vukovima pokazali upravoispitanici koji najbolje poznaju biologiju vukova i njihov status u Hrvatskoj.

Sastanci sa sto~arima i lovcima

Kako bi se osiguralo zna~ajnije sudjelovanje predstavnika lokalnih interesnih skupina uodlu~ivanju o za{titi vuka u Hrvatskoj, organizirani su sastanci sa sto~arima i lovcima izGorskog kotara, Like i Dalmacije. Sudionici sastanaka iznijeli su svoja razmi{ljanja oproblematici za{tite vukova i predloìli mogu}a rje{enja. Svi ti prijedlozi razmatrani suprilikom izrade "Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj".

GGoorrsskkii kkoottaarr

Na podru~ju Gorskog kotara odràna su ~etiri sastanka slokalnim sto~arima i lovcima i vo|en je niz neformalnihrazgovara u obilascima lokalnog stanovni{tva koji su obuhvatili idio Primorja.

Sastanci su odràni u Mrkoplju i Jelenju - Draìce, a na njima jesudjelovalo ukupno 56 predstavnika sto~ara iz Poljica, BegovaRazdolja, Brestove Drage, Sungera, Potkilovca, Ba{tijana,Kukuljanova i Bakra te predstavnika lova~kih dru{tava "Vepar" i"Jelen" âvle - sekcija Jelenje.

Sto~ari su uglavnom prigovarali zbog premalene nov~ane naknade za {tete {to ih na stocipo~ini vuk i na slabu za{titu stada od vukova. S tim u vezi predloìli su ve}e od{tete izatraìli da im se dodijele elektri~ne ograde i psi. Naglasili su da odobravaju za{titu vuka,ali drè potrebnim od njega preventivno za{tititi stada.

Lovci su uvjereni da je populacija vuka pove}ana nerazmjerno sada{njem broju divlja~i polovi{tima. Misle da bi se trebale prijavljivati i ispla}ivati "{tete" na divlja~i*. Predloìli su ipobolj{anje komunikacija izme|u mjerodavnih institucija. I oni su naglasili s daodobravaju za{titu vuka, ali uz odre|eni odstrjel.

LLiikkaa

Na podru~ju Like odràno je sedam sastanaka, i to pet sasto~arima i dva s lovcima, na kojima je sudjelovalo 125zainteresiranih. Tako|er je odràn ve}i broj obilazaka ineformalnih razgovora s lokalnim sto~arima i lovcima napodru~ju Like.

Sastanci su odràni u Gospi}u, Vrelu Zrmanje, Karlobagu iDonjem Lapcu, a na njima su sudjelovali predstavnici sto~ara izKlanca, Peru{i}a, Vranovine, Aleksinca, Zrmanje, Kuma, Kusca,Ribarice, Cesarice, Lukovog [ugarja, Lovinca, Ribnika, Sv. Roka,[tikade, Orlovca, Kestenovca i Doljanja te predstavnici

@upanijskog lova~kog saveza te 10 lova~kih dru{tava (Orao iz Kosinja, Kuna iz Li~kogOsika, Lane iz Peru{i}a, Jastreb iz Kose, Klisa iz Peru{i}a, Tetrijeb iz Pazari{ta, Lika izGospi}a, Gradina iz Udbine i IKAM d.o.o. iz Gospi}a).

28

Sastanak sasto~arima u Mrkoplju

... i u DonjemLapcu

* Napominjemo da se ispla}uju samo {tete na stoci jer je posrijedi privatno vlasni{tvo. Kad je rije~ o divlja~i,ne moèmo govoriti o isplati {tete jer je divlja~ dràvno dobro.


A-PDF MERGER DEMO


29

Sto~ari iz Like, jednako kao oni u Gorskom kotaru, èle ve}e od{tete i drè da im trebapomagati darivanjem elektri~nih ograda i pasa tornjaka. I oni nagla{avaju da vukunedostaje prirodni plijen (srna, jelen, divlja svinja).

Mi{ljenja lovaca iz Like podudaraju se s onima iz Gorskog kotara. Posebno isti~u kakotreba o~uvati vuka jer je i on dio na{e kulturne ba{tine.

DDaallmmaacciijjaa

Na podru~ju Dalmacije odràno je ukupno deset sastanaka nakojima je sudjelovalo stotinjak uzgajiva~a ovaca te dijelom kozai konja. Sastanci su odràni u Mravnicama, Une{i}u, Podgra|u,Kninu, Benkovcu, Oklaju, Kijevu, Primorskom Dolcu i na Biokovu.

Tako|er je odràn ve}i broj neformalnih razgovora, a sudjelovalose u radu sastanaka interesnih skupina (Tematska sjednica oupravljanju vukom u Hrvatskoj i utjecaju na gospodarenje divlja~iu organizaciji HLS Splitsko-dalmatinske ùpanije, Trogir, 24.svibnja 2003., Druga sto~arska smotru u Benkovcu, 10. lipnja,2003.).

Sto~ari iz Dalmacije drè da treba pobolj{ati postoje}i sustavprocjene {teta. Posebno se àle na sloènost postupka procjene i, katkada, nemogu}nostdokazivanja {tete, {to ih li{ava prava na od{tetu. Traè i redovitije isplate naknade od{teta. Poput sto~ara iz Gorskog kotara i Like, predlaù ve}e od{tete, konkretno iznos od150 do 200 eura po jednoj ovci. Na pitanje voditelja sastanka bi li platili tu cijenu prikupnji ovce, sto~ari ipak nisu pozitivno odgovorili. Pojedini sto~ari predlaù i modelsubvencioniranja.

Iznose i problem staroga stanovni{tva zbog ~ega je ~esto fizi~ki nemogu}e organizirati~uvanje stada. Kada je rije~ o konkretnim mjerama za{tite stoke, mi{ljenja su podijeljena.Pojedini sto~ari su zainteresirani za donacije, dok drugi ocjenjuju da su elektri~ne ograde,s obzirom na konfiguraciju terena, samo djelomi~no upotrebljive, a tro{kove drànjatornjaka ne mogu pokrivati.

Radionica za izradu Plana upravljanja vukom

Odràno je ukupno pet radionica za izradbu Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj nakojima su sudjelovali predstavnici svih interesnih skupina (lovci, sto~ari, predstavnicidràvne uprave, predstavnici lokalne uprave, nevladine udruge, predstavnici iz Slovenijeitd.). Svi sudionici radionica su se sloìli da je osnovni cilj o~uvati populaciju vukova uHrvatskoj, ali da se treba dogovoriti oko na~ina postizanja toga cilja. Prikupljeni su iprezentirani podaci o stanju populacije vuka u Hrvatskoj, obilje`jima stani{ta vuka(uklju~uju}i prometnice i prijelaze za velike zvijeri), broju divlja~i i stoke, geneti~kimistraìvanjima, dosada{njim iskustvima u vezi s prevencijom {teta na doma}im ìvotinjama(dodjela pasa tornjaka), analizi {teta na doma}im ìvotinjama, me|unarodnim i doma}impravnim propisima i dokumentima vezanim uz za{titu vuka, istraìvanju ljudske dimenzijei reìmu za{tite u Sloveniji. Najve}e rasprave vodile su se o reìmu za{tite vuka, tj. treba liustrajati na strogoj za{titi ili omogu}iti zahvat u populaciju vuka. Zadnja radionica jeodràna u Skradinu sredinom prosinca 2003. Predstavnici Hrvatskog lova~kog savezaodbili su sudjelovati na ovoj radionici, argumentiraju}i to ~injenicom kako se njihovistavovi ne uzimaju u obzir. U tom smislu su dostavili i svoje pismeno o~itovanje sprijedlozima. Neovisno o tome, prema planu radionice ostali sudionici su do potankosti

Sastanak sasto~arima u

Kijevu


A-PDF MERGER DEMO


razradili opciju za{tite uz mogu}nost zahvata u populaciju vuka. S tom opcijom sloìli suse svi predstavnici, uz uvjet da u skladu s me|unarodnim i doma}im propisima zahvatbude ograni~en (tako da ne ugrozi populaciju) i strogo nadziran. Odlu~eno je da se taopcija primjenjuje na odre|eno vrijeme, u nadi da }e se tako smanjiti ilegalni odstrjel.Dogovoreno je da uà skupina dovr{i prijedlog Plana te ga dostavi na o~itovanje drugimsudionicima radionica.

30

Dràvni zavod za za{titu prirode

Hrvatske {ume

Hrvatski lova~ki savez

Hrvatski sto~arski selekcijski centar

Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva ivodnog gospodarstva, Uprava za{umarstvo i lovstvo, Uprava zaveterinarstvo

Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornogure|enja i graditeljstva

Ministarstvo kulture, Uprava za za{tituprirode

Nacionalni park Krka

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Plitvi~ka jezera

Nacionalni park Risnjak

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Oikon d.o.o

Park prirode Velebit

PMF Sveu~ili{ta u Zagrebu

[umarski fakultet, Sveu~ili{ta uZagrebu

Udruge uzgajiva~a ovaca i koza

Udruènje za za{titu vukova Hrvatske

Univerza v Ljubljani

Upravni odjel za gospodarski razvoj,Primorsko-goranska ùpanija

Veterinarski fakultet Sveu~ili{ta uZagrebu

Zavod za gozdove v Sloveniji,Gojidbeno lovi{}e Jelen

Zelena akcija

@upanijski lova~ki savezi Dubrova~ko-neretvanske, Li~ko-senjske, Splitsko-dalmatinske i [ibensko-kninskeùpanije

UU pprriipprreemmii PPllaannaa uupprraavvlljjaannjjaa vvuukkoomm ssuuddjjeelloovvaallii ssuu pprreeddssttaavvnniicciisslljjeeddee}}iihh iinnssttiittuucciijjaa ii uuddrruuggaa::

... i u SkradinuRadionica za izradu Plana upravljanjavukom u Velebnom


A-PDF MERGER DEMO


31

PPPPllll aaaannnnoooovvvv iiii zzzzaaaa ddddrrrruuuugggguuuugodinu projekta

U tijeku je priprema nacrta Plana upravljanja vukom, koji bisredinom godine trebao biti stavljen u zakonsku proceduru.

Planira se izdavanje slikovnice o vuku, namijenjene pred{kolskojdjeci, a u izradi je i dokumentarni film o vuku.

Budu}i da se tijekom predavanja pokazao kod djece i nastavnikainteres za aktivnijim uklju~ivanjem u za{titu vuka, u ovoj godinibit }e osmi{ljen odgovaraju}i program. Jednako tako bit }eupu}ena inicijativa mjerodavnom ministarstvu da se predavanjao vuku uklju~e u redovite {kolske programe.

Uspje{no se nastavlja i program donacija elektri~nih ograda itornjaka, tako da }e nadzor korisnika donacija u ovoj godini bitijedna od glavnih aktivnosti regionalnih ureda.

Donaciji se priklju~io i Dràvni zavod za za{titu prirode, koji jetijekom prosinca 2003. i sije~nja 2004. otkupio i donirao petkujica koje su podijeljene sto~arima s podru~ja Mrkoplja, Lukovdola, Karlobaga i Gospi}a.

Naime, u sklopu provedbe LIFE projekta, sto~ari su pokazali interes za samostalni uzgojtornjaka te udruìvanje i osnivanje manjih regionalnih udruga po pojedinim podru~jima.Na taj na~in bi se stvorila sredi{ta za uzgoj tornjaka na podru~ju gdje su oni najpotrebnijii time oìvio tradicionalni na~in ~uvanja stoke.

U tijeku je hvatanje i pra}enje vukova u Gorskom kotaru i Lici, a nadamo se da }e u ovojgodini biti obiljeèno jo{ vukova. Prikupljaju se i ostali podaci koji ~ine podlogu zaodre|ivanje na~ina upravljanja populacijom. Uz podatke o stoci, to su podaci o divlja~i,prometnicama, stanovni{tvu, stani{nim tipovima i pokrovnosti. Svi ti podaci, uklju~uju}ione o doniranim tornjacima i ogradama, bit }e obra|eni modeliranjem u GIS-u. Osim tihpodataka, uzet }e se u obzir i odgovaraju}i podaci iz ostalih projekata za{tite prirode kojeprovode ovla{tena ministarstva. Tako, primjerice, Dràvni zavod za za{titu prirode provodiLIFE projekt za uspostavu nacionalne ekolo{ke mreè i mreè NATURA 2000, Ministarstvoza{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva trenuta~no provodi LIFE projekt zaizradu vegetacijskog pokrova, dok se pri Ministarstvu kulture provodi projekt o~uvanjakr{kih ekolo{kih sustava (KEC).

Napominjemo kako GIS modeliranje pripada va`nim alatima za planiranje upravljanjempopulacijom vuka u Hrvatskoj. Drugim rije~ima, usporedbom prostornih prikaza svih~imbenika koji neposredno i posredno utje~u na populaciju vuka u Hrvatskoj mogu sedobiti odgovori na pitanja koji ~initelji (ekolo{ki i dru{tveno-gospodarski) najvi{e utje~u nasada{nju i budu}u rasprostranjenost i {irenje populacije vuka te gdje se u tome moguo~ekivati odre|eni problemi.

U prvoj polovici godine bit }e odràn i seminar za obu~avanje vje{taka.

U okviru projekta jo{ }e se u ve}oj mjeri poticati suradnja s interesnim skupinama,posebice u prikupljanju podataka i edukativnim aktivnostima.


A-PDF MERGER DEMO


Sve detaljnije informacije moète prona}i na slu`benim web stranicama wwwwww..lliiffee--vvuukk..hhrri uspostavom veze s na{im uredom u Zagrebu ili s jednim od dva regionalna ureda napodru~jima gdje prebiva vuk:

LLIIFFEE pprroojjeekktt ""ZZaa{{ttiittaa ii uupprraavvlljjaannjjee vvuukkoovviimmaa uu HHrrvvaattsskkoojj""

DDrr`̀aavvnnii zzaavvoodd zzaa zzaa{{ttiittuu pprriirrooddee

BBooggoovvii}}eevvaa 11aa

1100000000 ZZaaggrreebb

tteell:: 0011//44881133 009944

ffaakkss:: 0011//44887766 110000

ee--mmaaiill:: [email protected]


RReeggiioonnaallnnii uurreedd zzaa GGoorrsskkii kkoottaarr ii LLiikkuu

SSmmiilljjaannsskkaa 4400

5533000000 GGoossppii}}

tteell.. ii ffaakkss:: 005533//556600--552244



RReeggiioonnaallnnii uurreedd zzaa DDaallmmaacciijjuu

SS.. RRaaddii}}aa 2288

2222000000 [[iibbeenniikk

tteell..:: 002222//333355--556633


32


A-PDF MERGER DEMO


Br. 1 / 2005.

Sadržaj

Uvodna rijeè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Rezultati druge godine projekta prema osnovnim aktivnostima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Institucionalno jaèanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Praæenje populacije vuka i aktivnosti upravljanja . . . . . . . . 4

Smanjenje šteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Edukacija i informiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Jaèanje sudjelovanja interesnih skupina u odluèivanju . . 23

Planovi za treæu godinu projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

1

Uvodna rijeè

Je li vuku u Hrvatskoj danas bolje no što mu je bilo dvije godine prije kada smo in-tenzivno poèeli raditi na njegovoj zaštiti i upravljanju njime u Hrvatskoj, u sklopu LIFE projekta? Rad na oèuvanju vukova dugotrajan je i opsean, posebno zato što se ponajviše zasniva na radu s ljudima, a znamo da je to uvijek najtee. Uostalom, buduænost vuka u Hrvatskoj u konaènici ovisi jedino o èovjeku i o aktivnoj suradnji i zajednièkom radu svih tzv. interesnih skupina, osobito onih koje ive s vukom. Sto-ga moemo reæi da se štošta promijenilo na bolje, pogotovo u komunikaciji izmeðu razlièitih interesnih skupina. Proces izradbe Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj pokazao je da je njihova suradnja moguæa. Jednostavno, nauèili smo meðusobno komunicirati tako da slušamo jedni druge i da uzimamo u obzir i druga mišljenja kako bismo došli do pravog rješenja. Planom smo zajednièki odredili potrebne aktiv-nosti i postupke za oèuvanje vuka tako da se problemi svedu na najmanju moguæu mjeru. Koliko smo u tome uspjeli, pokazat æe provedba Plana.

Svjedoci smo poboljšane suradnje, ali i pozitivnih promjena na razini javne svijesti. Konkretan je primjer spašavanje vuèice Eve. Ne tako davno, u središnjem se Dnev-niku meðu glavnim novostima emitirala i vijest o stradavanju ovaca od vukova, sa slikama starica umrljanih krvlju. Danas, naprotiv, u vijestima gledamo kako lokalno stanovništvo spašava tradicionalno „omraene” ivotinjske vrste. Da, štete na stoci i dalje nastaju, biljee se i redovitije isplaæuju. Uz isplatu šteta, u posljednje dvije go-dine donirano je, kao pomoæ stoèarima u zaštiti stoke od napada vukova, više pasa tornjaka i elektriènih ograda. Sve se više uviða da su štete na pravilno èuvanoj stoci znatno manje ili ih uopæe nema. Uostalom, bilo da je rijeè o divljim ivotinjama ili o stoci, vuk uvijek napada najpristupaènije. Uz promjene u podruèju stoèarstva, pred-stoji usklaðivanje lovnoga gospodarenja s prisutnosti velikih zvijeri. Podruèja velikih zvijeri bit æe sastavni dio ekološke mree NATURA 2000, kao osnovnoga programa zaštite prirode u Europskoj uniji. A u tim podruèjima sve drave su obvezne odrati povoljno stanje vrsta, odnosno u konkretnom sluèaju velikih zvijeri.

Veliki infrastrukturni zahvati, poput izgradnje prometnica, presjekli su staništa ve-likih zvijeri u Hrvatskoj. Na sreæu, upravo su zahvaljujuæi rezultatima istraivanja velikih zvijeri, koja su zapoèela i prije LIFE projekta, izgraðeni zeleni mostovi preko

Slika 1. Spašavanje vuèice Eve u zaselku

Sebišine u Imotskom

2 3

kojih ivotinje mogu prelaziti u inaèe odsjeèene dijelove staništa. Završni radovi na mostovima i postavljanje senzora za praæenje, uz bolje osiguranje ograda uz auto-ceste, trebalo bi ivotinjama omoguæiti siguran prijelaz.

Nadalje, osnivanje regionalnih ureda, u sastavu projekta, pokazalo se izvanredno vrijednim radi komunikacije s lokalnim stanovništvom, a i njihova su stajališta uklju-èena u Plan upravljanja vukom koji vam predstavljamo u ovom biltenu. Provedba svih toèaka Plana trebala bi vuku osigurati buduænost.

Koliko su dosadašnje aktivnosti pridonijele tom cilju i kakav je odgovor na pitanje s kojim smo zapoèeli, procijenite sami èitajuæi ovaj bilten.

Rezultati druge godine projekta prema osnovnim aktivnostima

Institucionalno jaèanje

Aktivnosti regionalnih ureda

Za provedbu projekta na regionalnoj razini zadueni su regionalni koordinatori koji vode Regionalni ured za Gorski kotar i Liku u Gospiæu i Regionalni ured za Dalmaci-ju u Šibeniku. Svojim su djelovanjem regionalni uredi uspostavili stalnu komunikaci-ju sa stoèarima, lovcima, lokalnim vlastima i ostalima zainteresiranim za problema-tiku zaštite vukova. Veæina aktivnosti ureda bila je usmjerena na program donacije pasa tornjaka i elektriènih ograda te na organizaciju predavanja u školama i ostalih dogaðaja i prezentacija povezanih s provedbom projekta. U sklopu programa dona-cije koordinatori redovito obilaze donirane stoèare i pomau im savjetima kako bi se donirani psi i ograde doista iskorištavali u skladu s namjenom dodjele.

Novi vještaci i seminari za vještake

U drugoj godini projekta odrana su dva seminara za ovlaštene vještake; u Baškim Oštarijama 17. lipnja 2004. i u Zagrebu 15. i 16. veljaèe 2005.

Na oba seminara odrana su predavanja o zakonskim okvirima odšteta i o prepoz-navanju znakova predatora na rtvi, s naglaskom na posebnim razlikama izmeðu pojedinih predatora. Tom prilikom vještaci su mogli meðusobno razmijeniti iskus-tva s terena. Raspravljalo se o uputama za utvrðivanje šteta i o obrascu zapisnika u koji su unesene i manje izmjene. Praktièni dio seminara ukljuèivao je razudbu ivo-tinja koje je usmrtio vuk.

Na seminaru odranom na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu teište je bilo na praktiènom radu. Tako su vještaci odslušali predavanje o osnovama tehnike razud-be na terenu, a sama razudba raðena je na više ivotinja. Posebna je pozornost pos-

2 3

veæena uzimanju uzoraka za dodatne pretrage i DNA analize. Takoðer se pokazala potreba za izradbom Protokola o prikupljanju usmræenih zaštiæenih ivotinja.

U 2005. godini došlo je i do odreðenih izmjena u sastavu vještaka. Naime, Draen Matièiæ, zaduen za Karlovaèku upaniju, nije više bio u moguænosti obavljati vješ-taæenje pa je umjesto njega predloen Ivan Pavlièiæ iz Rakovice. Predloeno je i da se sklopi ugovor s Darkom Abramoviæem, zaduenim za Sisaèko-moslavaèku upa-niju, i Miroslavom Andriæem, za Zadarsku upaniju. Ministarstvo kulture s njima upravo sklapa ugovore. U ovom broju biltena donosimo cjelovit popis ovlaštenih vještaka za 2005. godinu.

Ovlašteni vještaci za procjenu šteta od zaštiæenih vrsta ivotinja u 2005. godini

RED. BR.

IME I PREZIME

MJESTO STANOVANJA

TELEFON UPANIJA FAKS E-MAIL

1.eljko

DasoviæBrinje

053700688mob.: 098414355

Lièko-senjska

2.Dragan Milkoviæ

Gospiæ053679026

mob.: 098439187Lièko-senjska

3. Igor Hak Graèac023775070

mob.: 098446665Lièko-senjska

4.Berislav Šimuniæ

Senj053881418

mob.: 0981882833

Lièko-senjska 053881404

5.Alojzije Frkoviæ

Rijeka051546236

mob.: 0916060641

Primorsko-goranska

051546130

6. Ana Grgas Benkovac 023681997 Zadarska 023681110anagrgas@

hzpss.hr

7.Miroslav Andriæ*

Benkovac 023682015 Zadarska

8.Marko Ljubièiæ

Knin022661402

mob.: 0915338938

Šibensko-kninska

9. Ivica Šupe Šibenik

022334333022214126022214549

mob.: 0915052267

Šibensko-kninska

022331441

10. Stipe Kokiæ Sinj021824901

mob.: 098423159Splitsko-

dalmatinska

11. Boris Šabiæ Makarska021612008

mob.: 0915384585

Splitsko-dalmatinska

[email protected]

12.Damir

BosiljevacOmiš

021863239mob.: 0915133263


021862553 021862140

13. Zoran Braèulj Split021539814

mob.: 0916060663


021539814zoran_braculj@

yahoo.com

14.Anita

PetkoviæDubrovnik

020331139mob.:

0989271007

Dubrovaèko-neretvanska

15.Ivan

Pavlièiæ *Drenik grad

047784009mob.: 098446813

Karlovaèka

16.Darko

Abramoviæ*Sisak 044559151

Sisaèko-moslavaèka

* Ugovaranje u postupku

mailto:[email protected]






4 5

Praæenje populacije vuka i aktivnosti upravljanja

Telemetrijsko praæenje vukova i genetièka analiza

Gorski kotar

Druga polovica 2004. pokazala se uspješnom za hvatanje i obiljeavanje vukova. Tako su u razmjerno kratkom vremenu uhvaæena i obiljeena tri vuka: vuèiæ Felix, uhvaæen 25. kolovoza 2004. na podruèju èopora Snjenik; mlada vuèica Mila, uh-vaæena 11. rujna 2004. kod Tršæa, i reproduktivna vuèica Tanja, uhvaæena 17. rujna 2004. na podruèju èopora Risnjak. Na alost, vuèiæ Felix (Sreæko) nije opravdao svo-je ime jer je uginuo treæega dana nakon hvatanja zbog infekcije. Signal vuèice Mile

Slika 2. Razudba usmræene ovce na seminaru za vještake u Baškim Oštarijama

Slika 3. Razudba i predavanje u sklopu seminara za vještake odranog na Veterinarskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu

4 5

Slika 4. Vuèica Mila, prvi vuk u Gorskom kotaru obiljeen GPS-GSM ogrlicom

Slika 5. Felix, mlado vuèice Hilde

Karta 1. Karta kretanja svih obiljeenih vukova u Gorskom kotaru

izgubljen je u prosincu 2004., a zadnji je put zabiljeen na podruèju Kupièkog vrha. Sumnja se da je vuèica ustrijeljena, a ogrlica uništena.

Prvi rezultati praæenja vuèice Mile navodili su na zakljuèak da ona pripada èoporu Platak. Poslije se pokazalo da ne pripada niti jednom èoporu, nego da je i sama u potrazi za ivotnim prostorom i partnerom. Mila se kretala na podruè-ju od èak 940 km2, što je osam puta više od velièine pozna-tih teritorija vuèjih èopora u Hrvatskoj. Primjerice, u jednom je danu prelazila i 30 km. Zabiljeena je i njezina prisutnost u susjednoj Sloveniji. Na putu je zalazila u teritorije stranih èopora ili njima prolazila, izlauæi se opasnosti da je otkriju i ubiju drugi vukovi.

Vuèica Tanja pripada èoporu Risnjak, a pretpostavlja se da su joj dosad obiljeene vuèice Blaa i Hilda neposredni potom-ci, a Felix unuk. To tek trebaju potvrditi genetièke analize.

Nastavljeno je praæenje vuèice Hilde, obiljeene veæ 2002. Kao što je poznato, ona je napustila svoj èopor (Risnjak), pro-našla nov prostor i mujaka te imala mlade. Hilda je dosad najdue praæena vuèica – 976 dana.

Ta su istraivanja pokazala da su vukovi u Gorskom kotaru veoma aktivni i danju jer im šumski pokrov prua dovoljnu

6 7

zaštitu. Za razliku od njih, vukovi u Dalma-tinskoj zagori najaktivniji su noæu.

Praæenjem tragova u snijegu i analizom DNA iz uzoraka vuèjih izmeta ustanovili smo da je velièina èopora u ovom dijelu Gorskog kotara od dvije do šest jedinka. To znaèi da bi u tri èopora broj jedinka varirao od 10 do najviše 15 vukova. Broj vukova se stalno mijenja. Mladi vukovi raðaju se u proljeæe, neki ubrzo stradaju, neki i uspiju doseæi dob kada napuštaju roditeljski èopor, no veæina ih strada baš u tom razdoblju razdvajanja od svoga èo-pora. Samo poneki uspiju doseæi spolnu zrelost, a još manje njih i dobije priliku za razmnoavanje.

Analize ostalih prikupljenih uzoraka tre-bale bi odgovoriti na pitanje srodstvenih veza dosad obiljeenih vukova u Gorskom kotaru.

Lika

Kako je veæ potkraj oujka 2004. prestala raditi i komponenta ogrlice za klasièno telemetrijsko praæenje, nije se više mogla pratiti vuèica Jelica. Lovci na tom podruèju obavijestili su o svom opaanju vuèice sredinom studenog 2004. Od svibnja 2004. u tijeku je obiljeavanje nove jedinke.

Dalmacija

Krajem veljaèe Adam Bakoviæ iz zaselka Sebišine, nedaleko od sela Runoviæi u Imotskom pronašao je vuèicu zarobljenu u zamku za divlje svinje, kak-ve zakon strogo zabranjuje. Èelièna je omèa vuèicu stegla oko struka, a kako se pokušavala osloboditi, sve joj se jaèe urezivala u tijelo i ozljeðivala je. Uz po-moæ nekoliko susjeda Adam Bakoviæ uspio ju je os-loboditi i prenijeti do svoje kuæe, gdje ju je smjestio u staju. Ta vijest je ubrzo doprla do Zagreba, baš u vrijeme odravanja sastanka Povjerenstva za praæe-nje populacija velikih zvijeri. Nakon te dojave dr. sc. Josip Kusak otišao je do Sebišina. Vuèica je zbog oz-ljede prenesena u Veterinarsku stanicu u Imotskom, gdje su ranu kirurški obradili veterinari Luka Majiæ, Ivan Gudelj Ivanica, Perica Tucak i Mario Maršiæ. Vu-èica je dobila sve potrebne lijekove te je opremljena

satelitskom GPS ogrlicom. Prema glasovanju slušatelja lokalne radiopostaje, koji su uzeli u obzir ime nalaznika, vuèica je dobila ime Eva. S obzirom na ozbiljnost ozlje-de, vuèica nije imala velike šanse, pa ipak je uspjela preivjeti i pridruiti se èoporu koji ivi na tom podruèju. U svojem kretanju vuèica je posjetila i susjednu Bosnu i Hercegovinu.

Spašavanje vuèice Eve pozitivan je primjer kako lokalno stanovništvo moe znatno pridonijeti oèuvanju divljih vrsta ivotinja i prirode uopæe.

Slika 7. Praæenje kretanja vuèice Eve u Imotskom

Slika 6. Vuèica Tanja, obiljeena je ubrzo nakon Mile

6 7

Smrtnost vukova

U razdoblju od 24. srpnja 2004. do 1. svibnja 2005. godine zabiljeena je smrtnost devet ivotinja. Zanimljiv je sluèaj u Donjem Lapcu gdje je bijesna ivotinja napala èovjeka, no ubijena je i uništena, a u Zagreb je na analizu stigla samo njezina glava. Po izgledu lubanje struènjaci zakljuèuju da je rijeè o vuku. Tek æe rezultati genetiè-ke analize potvrditi je li doista rijeè o vuku, iako je u ovom sluèaju mnogo bitnija èinjenica da je ivotinja doista bila bijesna. Naime, svaka bijesna ivotinja, bez obzi-ra na vrstu, moe napasti èovjeka.

Zanimljivo je da od poèetka 2005. dobivamo više informacija o nezakonito odstrije-ljenim vukovima, što se dosad nije èesto dogaðalo. U tome pomoæ pruaju lovci.

Tablica 1. Popis poznatih smrtnosti vukova u razdoblju od 24. srpnja 2004. do 1. svibnja 2005.

Datum Mjesto Podruèje Oznaka Spol Dob Masa Uzrok uginuæa

28. 8. 2004. Gicijev vrhGorski kotar

WCRO54 M 0.40 14.50 Chlamidia sp.

1. 9. 2004. Bukov vrhGorski kotar

WCRO55Pronaðen mrtav nakon 2 godine

(sjekirica)

21. 9. 2004. Donji Lapac, Gajnice Lika WCRO56? F Bjesnoæa

22. 12. 2004. Sinj Glavice Donje Dalmacija WCRO58 F 7 28Nepoznat (trovanje?)

2. 1. 2005. Novo Selo Bosiljevsko Kordun WCRO59 F 6 37 Ustrijeljen

17. 2. 2005.Vrbnik Polje -

KaldrmaDalmacija WCRO60 F 0.8 24

Nepoznat (trovanje?)

17. 2. 2005. Èitluk - Puljane Dalmacija WCRO61 F 11 29 Ustrijeljen

18.05.2005.Konjsko, nedaleko od

DugopoljaDalmacija WCRO62 2 26 Auto

29.4. 2005.Grab, nedaleko od

TriljaDalmacija WCRO63 M?

Auto (pronaðen zapaljen)

Slika 8. Vuk stradao na prometnici

Slika 9. ... i u krivolovu

8 9

Analiza brojnosti divljaèi

Za potrebe projekta prikupljeni su podatci o broju divljaèi po vrstama, planirani i realizirani godišnji odstrjel za lovne godine 2002/2003., 2003/2004. i 2004/2005. te broj grla koji godišnje strada od vuka. U analizu su ukljuèene ove vrste divljaèi: srna, jelen, muflon, divokoza, divlja svinja i smeði medvjed.

Po tri obrasca, za tri lovne godine, poslana su na 218 adresa lovaèkih društava i pojedinaca koji u zakupu imaju jedno ili više lovišta na podruèju rasprostranjenosti vuka. Dosad je odgovorilo 128 lovaèkih društava, poslavši 451 ispunjeni obrazac iz ukupno 154 dravnih i zajednièkih lovišta. Od pet nacionalnih parkova koji se nalaze na podruèju rasprostranjenosti vuka, odgovor su poslala tri. (Tablice 2 i 3). Najviše je popunjenih obrazaca pristiglo iz Lièko-senjske, Karlovaèke i Primorsko-go-ranske upanije. Svi su podatci pohranjeni u bazu podataka i analizirani.

Treba napomenuti kako prikupljeni podatci ne odraavaju stvarno stanje broja div-ljaèi. Iako se na temelju ovih podataka zasniva lovno gospodarenje, radi se o procje-ni koja nije znanstveno utemeljena te se kao takva treba uzeti s rezervom. Dakle, ra-di se o podatcima subjektivnog karaktera koji su ujedno jedini podatci o divljaèi koji postoje u Hrvatskoj. Unatoè tome ipak odraavaju opæenite trendove kretanja broja divljaèi, odnosno daju nam odreðenu sliku potencijalnog fonda plijena za vuka.

Tablica 2. Broj dravnih i zajednièkih lovišta te nacionalnih parkova u upanijama na podruèju rasprostranjenosti vuka koji su dostavili popunjene obrasce o broju divljaèi

upanija/Broj lovištaDravna lovišta

Zajednièka lovišta

Nacionalni parkovi

UKUPNO

Dubrovaèko-neretvanska 3 3 0 6

Splitsko-dalmatinska 5 1 0 6

Šibensko-kninska 6 9 0 15

Zadarska 8 5 1 14

Lièko-senjska 33 11 1 45

Primorsko-goranska 10 12 1 23

Karlovaèka 12 36 0 48

UKUPNO 77 77 3 157

Tablica 3. Broj popunjenih obrazaca o broju divljaèi u dravnim i zajednièkim lovištima te nacionalnim parkovima u upanijama na podruèju rasprostranjenosti vuka

upanija/Broj obrazacaDravna lovišta

Zajednièka lovišta

Nacionalni parkovi

UKUPNO

Dubrovaèko-neretvanska 9 9 0 18

Splitsko-dalmatinska 15 3 0 18

Šibensko-kninska 18 21 0 39

Zadarska 23 15 3 41

Lièko-senjska 92 36 3 131

Primorsko-goranska 30 36 3 69

Karlovaèka 36 108 0 144

UKUPNO 223 228 9 460

8 9

Tablica 4. Površina lovišta ukljuèenih u obradbu podataka o divljaèi

upanijaPovršina kopnenog dijela upanije (km2)

Površina lovišta uklju-èenih u obradbu (km2)

Udio u ukupnoj površini kopnenog djela upanije(%)

Dubrovaèko--neretvanska

1783 313,72 17,60

Splitsko - -dalmatinska

3620 530,19 14,65

Šibensko-kninska 2850 928,02 32,56

Zadarska 3642 1402,25 38,50

Lièko-senjska 5258 3641,38 69,25

Primorsko-goranska 2544 1547,65 60,84

Karlovaèka 3622 2399,11 66,24

Iz pristiglih podataka primjetan je kontinuirani porast broja divljaèi iz godine u go-dinu u svim upanijama osim Primorsko-goranske.

Tablica 5. Trend brojnosti divljaèi po pojedinim upanijama

upanija/Godina 2002/2003 2003/2004 2004/2005

Dubrovaèko-neretvanska 112 133 137

Splitsko-dalmatinska 697 771 840

Šibensko-kninska 285 289 323

Zadarska 605 742 755

Lièko-senjska 4099 4735 5044

Primorsko-goranska 4744 4634 4648

Karlovaèka 4355 4583 4823

UKUPNO 14897 15887 16570

Slika 10. Ukupan broj grla divljaèi po upanijama i lovnim godinama

10 11

Tablica 6. Broj grla divljaèi po vrsti i upaniji u lovnoj godini 2002./2003.

upanija/DivljaèSrna

obièna Jelen obièni

Muflon DivokozaDivlja svinja

Medvjed UKUPNO

Dubrovaèko- -neretvanska

0 0 0 18 94 0 112

Splitsko-dalmatinska 10 0 85 455 147 0 697

Šibensko-kninska 14 0 0 37 234 0 285

Zadarska 101 9 0 64 407 24 605

Lièko-senjska 1483 308 414 165 1470 259 4099

Primorsko-goranska 2224 1163 108 141 857 251 4744

Karlovaèka 2962 127 0 0 1195 71 4355

UKUPNO 6794 1607 607 880 4404 605 14897





Medvjed UKUPNO


0 0 0 30 103 0 133



Zadarska 117 12 0 100 487 26 742

Lièko-senjska 1737 354 452 205 1709 278 4735


Karlovaèka 3128 142 0 0 1234 79 4583

UKUPNO 7261 1623 599 1031 4741 632 15887





Medvjed UKUPNO

Dubrovaèko-neretvanska 0 0 0 35 102 0 137



Zadarska 127 18 0 118 464 28 755

Lièko-senjska 1934 321 440 229 1813 307 5044


Karlovaèka 3401 121 0 0 1222 79 4823

UKUPNO 7723 1585 618 1111 4858 675 16570

Iako se broj divljaèi iz godine u godinu poveæavao, distribucija divljaèi po vrstama u svim je upanijama ostala ista. Tako moemo primijetiti kako je srna najbrojnija divljaè na podruèju Karlovaèke, Primorsko-goranske i Lièko-senjske upanije. Iz na-vedenih podataka moemo zakljuèiti kako u tom dijelu Hrvatske obitava izmeðu 80 i 90% ukupnog fonda divljaèi na podruèju rasprostranjenosti vuka. Na podruèju Dalmacije najzastupljenije su divlja svinja i divokoza.

10 11

Kada usporeðujemo podatke o ostvarenom odstrjelu te o broju divljaèi koja godiš-nje strada od vuka ili risa, moemo zakljuèiti kako najveæi broj grla divljaèi godišnje strada tijekom regularnog odstrjela (14-15%) dok znaèajno manji postotak divljaèi strada od vuka, risa ili ostalih uzroka (promet, bolest itd.). Isti je trend zamjetan u svim upanijama u sve tri lovne godine, osim u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Meðutim treba naglasiti da podatci o Splitsko-dalmatinskoj upaniji ne odraavaju stvarno stanje jer lovišta iz te upanije, koja su poslala ispunjene obrasce i bila uklju-èena u našu analizu, zauzimaju tek oko 14% ukupne kopnene površine upanije. To je pak premali udio da bi se na temelju njega donosio sud o èitavoj upaniji.

Tablica 9. Udio stradale divljaèi u ukupnom broju grla divljaèi* po uzrocima stradavanja i upanijama, u lovnoj godini 2002./2003.

upanija/DivljaèOstvareni odstrjel

Stradali od vuka

Stradali od risa

Ostala stradanja


44,64 7,14 0,00 0,89

Splitsko-dalmatinska 2,30 11,91 0,00 2,87

Šibensko-kninska 9,47 1,40 0,00 4,56

Zadarska 16,69 0,99 0,00 2,48

Lièko-senjska 12,71 3,22 0,90 1,85

Primorsko-goranska 16,38 2,74 1,08 3,88

Karlovaèka 13,64 2,14 0,23 3,83

UKUPNO 14,00 3,06 0,66 3,20

* srna obièna, jelen obièni, muflon, divokoza, divlja svinja



Stradali od vuka

Stradali od risa

Ostala stradanja


35,34 8,27 0,00 3,01



Zadarska 11,73 3,91 0,13 7,14

Lièko-senjska 13,20 3,46 1,37 3,55


Karlovaèka 17,65 2,01 0,28 4,25

UKUPNO 14,49 3,64 0,83 4,36


12 13



Stradali od vuka

Stradali od risa

Ostala stradanja

Dubrovaèko-neret-vanska

35,77 6,57 0,00 2,19



Zadarska 14,57 3,31 0,13 1,46

Lièko-senjska 13,40 4,06 1,01 2,44


Karlovaèka 18,95 2,30 0,41 4,04

UKUPNO 15,28 3,99 0,77 3,42


Slika 11. Divljaè je prirodni plijen vuka

Analiza brojnosti stoke i šteta od vuka

U razdoblju od 2002. do 2003. godine zaprimljena su ukupno 2242 zahtjeva za naknadu šteta koje je poèinio zaštiæeni predator. Ukupno gledajuæi, najviše prijava opet je pristiglo iz Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske upanije, a najmanje iz Karlovaèke upanije. Podatci pokazuju kako se više od tri èetvrtine prijavljenih šteta dogodilo na podruèju Dalmacije. Moemo zamijetiti i da se broj odštetnih zahtjeva u 2003. godini u odnosu na 2002. godinu poveæao za 36%. Naime, iz godine u go-dinu sve je veæi broj ljudi (vlasnika stoke) informiran i upoznat s èinjenicom da mogu ostvariti pravo na novèanu naknadu ako su pretrpjeli štetu koju je poèinila zaštiæena ivotinja. U pristiglim prijavama brojni stoèari su istaknuli da dosad nisu prijavljivali štete od vuka i risa jer nisu znali da imaju na to pravo. U samom procesu informira-nja i edukacije stanovništva znaèajnu je ulogu imao upravo LIFE projekt.

12 13

Tablica 12. Broj prijavljenih šteta u 2002. i 2003. godini

upanija/Godina 2002 2003

Dubrovaèko-neretvanska 37 66

Splitsko-dalmatinska 384 379

Šibensko-kninska 383 648

Zadarska 86 118

Lièko-senjska 44 63

Primorsko-goranska 9 13

Karlovaèka 5 7

UKUPNO 948 1294

Slika 12. Broj prijavljenih šteta u 2002. i 2003. godini

Buduæi da se oèevidi rade kada god postoji sumnja da je štetu poèinila zaštiæena ivotinja (vuk ili ris), broj obavljenih oèevida ne znaèi ujedno i broj šteta od vuka. Napominjemo kako se odštete isplaæuju i u sluèaju kada postoji vjerojatnost da je štetu poèinio vuk. Analize šteta èije rezultate objavljujemo u ovom biltenu odnose se na sluèajeve kada je utvrðeno da je štetu sigurno poèinio vuk.

U 2002. godini utvrðeno je da je vuk sigurno poèinio štetu u 74% sluèajeva. U ne-koliko sluèajeva procijenjeno je da je štetu poèinio pas, medvjed i èagalj. U 5,4% sluèajeva procjena je bila nesigurna ili nije izreèena. U 2003. godini broj zabiljee-nih šteta od vuka se poveæao u odnosu na ukupan broj prijavljenih šteta, pa je u toj godini procijenjeno da je u 81% sluèajeva štetu sigurno poèinio vuk.

U odnosu na 2002. godinu zamjetan je pad udjela psa kao predatora u ukupnom broju šteta. Meðutim, potrebno je naglasniti kako podatci o štetama koje je poèi-nio pas ne odraavaju stvarno stanje. Naime, poznato je kako se godišnje u puno veæem broju šteta kao predator pojavljuje pas. Taj je problem posebno karakteristi-èan za Dalmatinsku zagoru gdje postoji veliki broj napuštenih pasa i nije osigurana adekvatna higijenska sluba za njihovo uklanjanje. Veliki broj ošteæenika u tom sluèaju niti ne prijavljuje štetu jer pas nije zaštiæena ivotinja pa na toj osnovi nije moguæe ostvariti pravo na odštetu.

14 15

Tablica 13. Raspored prijavljenih šteta na stoci koju je sigurno poèinio navedeni predator

Predator Vuk Ris Medvjed Èagalj Pas Nepoznato UKUPNO

upanija/Godina

2002 2003 2002 2003 2002 2003 2002 2003 2002 2003 2002 2003 2002 2003


37 65 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 37 66

Splitsko--dalmatinska

340 330 0 0 0 0 0 0 3 1 17 15 360 346

Šibensko--kninska

270 513 0 0 0 0 1 5 1 0 27 26 299 544

Zadarska 12 73 0 0 1 0 0 0 0 0 5 1 18 74

Lièko-senjska 37 56 0 3 1 0 0 0 0 0 2 1 40 60

Primorsko-goranska

6 11 0 1 2 0 0 0 0 0 0 0 8 12

Karlovaèka 2 4 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 3 4

UKUPNO 704 1052 0 4 4 0 1 5 5 1 51 44 765 1106

Analizom podataka o nastradalim domaæim ivotinjama uoèeno je da vuk najèešæe napada sitnu stoku - ovce i koze, a rjeðe krupnu stoku – goveda, magarce i konje. U razdoblju od 2002. do 2003. od svih napadnutih domaæih ivotinja èak 95% bile su ovce i koze. Vuk se takoðer hrani i domaæim psima.

Prostorno gledajuæi, najviše stoke nastradalo je na podruèju dalmatinskih upanija (92,3%). Taj podatak ne iznenaðuje, buduæi da je analizom prehrane vuka, provede-nom 2002. godine, ustanovljeno da 73,4% vuèje hrane na podruèju Dalmacije èine upravo domaæe ivotinje.

Tablica 14. Brojnost svake pojedine vrste stoke napadnute od vuka po upanijama, 2002. i 2003. godine

Vrsta Govedo Konj Koza Magarac Ovca Pas UKUPNO

upanija/Godina

2002 2003 2002 2003 2002 2003 2002 2003 2002 2003 2002 2003 2002 2003


16 30 1 3 35 31 5 5 12 72 0 0 69 141

Splitsko--dalmatinska

13 15 4 0 293 338 12 6 544 391 47 52 913 802

Šibensko--kninska

9 6 1 0 68 127 4 17 588 1009 17 13 687 1172

Zadarska 5 10 1 2 112 145 1 1 110 186 0 2 229 346

Lièko-senjska 0 0 0 1 0 6 0 0 122 165 0 0 122 172

Primorsko--goranska

0 0 0 0 4 32 0 0 9 2 1 1 14 35

Karlovaèka 0 0 0 0 0 1 0 0 7 9 0 1 7 11

UKUPNO 43 61 7 6 512 680 22 29 1392 1834 65 69 2041 2679

I u ovom biltenu prikazan je udio stoke nastradale od vuka u ukupnom broju stoke pojedine upanije. Za razliku od prošlog broja, ovaj put se baratalo s ukupnim bro-jem stoke samo na podruèju rasprostranjenja vuka, tj. uzeta je u obzir stoka registri-rana na kopnenom dijelu upanija, dok je stoka koja nastanjuje otoke iskljuèena iz

14 15

analize. Podatke o ukupnom broju stoke ustupio je Hrvatski stoèarski centar (HSC). Znatno veæi ukupni broj ovaca i koza u 2003. u odnosu na 2002. godinu rezultat je drugaèijeg kriterija evidentiranja stoke. Podatci od 2002. godine odraavaju samo broj stoke registrirane od HSC-a, dok je veliki porast broja stoke u 2003. godini u uskoj vezi s uvoðenjem evidencije o dravnim poticajima za sva grla, i ona koja su ukljuèena u sustav selekcije, i ona koja su izvan tog sustava.

Tablica 15. Udio ovaca i koza nastradalih od vuka u ukupnom broju ovaca i koza svake pojedine upanije, u 2002. godini

Vrsta Ovca Koza

Brojnost stoke --> Ukupno reg.od HSC

Udio stoke nastradaleod vuka (%)

Ukupno reg.od HSC

Udio stoke nastradaleod vukaupanija

Dubrovaèko-neretvanska 891 1,35 901 3,88

Splitsko-dalmatinska 20497 2,65 7157 4,09

Šibensko-kninska 45824 1,28 4470 1,52

Zadarska 47809 0,23 10819 1,04

Lièko-senjska 25510 0,48 1562 0,00

Primorsko-goranska 3784 0,24 407 0,98

Karlovaèka 7567 0,09 865 0,00

UKUPNO 151882 0,92 26181 1,96

Tablica 16. Udio ovaca i koza nastradalih od vuka u ukupnom broju ovaca i koza svake pojedine upanije, u 2003. godini

Vrsta Ovca Koza

Brojnost stoke --> Ukupno reg.od HSC

Udio stoke nastradaleod vuka (%)

Ukupno reg.od HSC

Udio stoke nastradaleod vukaupanija

Dubrovaèko-neretvanska 3054 2,36 1020 3,04

Splitsko-dalmatinska 22353 1,75 8221 4,11

Šibensko-kninska 66552 1,52 5768 2,20

Zadarska 72135 0,26 13493 1,07

Lièko-senjska 45442 0,36 2398 0,25

Primorsko-goranska 7641 0,03 419 7,64

Karlovaèka 14065 0,06 864 0,12

UKUPNO 231242 0,79 32183 2,11

U zapisnike s oèevida biljei se i podatak o velièini napadnutog stada ovaca, odnos-no koza. Prilikom analize u obzir su uzeti svi sluèajevi u kojima je takav podatak pos-tojao, bez obzira na godinu u kojoj se šteta dogodila. Stoga tablica broj 17 sadri podatke o velièinama stada od 1995. godine, kad su se poèele isplaæivati odštete, do 2003. godine.

16 17

Tablica 17. Broj nastradalih ivotinja ovisno o velièini stada

Velièinastada

Brojnapada

Ukupnostoke

prisutno

Broj stradalihivotinja

Prosjeèan broj stradalih

ivotinja po napadu

Udio nastradalih ivotinja

u ukupnom broju stoke

< 50 254 6913 1005 3,96 14,54

50–100 65 4420 321 4,94 7,26

100–200 15 2101 96 6,40 4,57

> 200 6 1820 41 6,83 2,25

Slika 13. Udio nastradalih ivotinja u ukupnom broju stoke u ovisnosti o velièini stada

Iz podataka se vidi da manja stada trpe veæu štetu od velikih stada. Iako je prosje-èan broj ivotinja stradalih po jednom napadu manji (što je logièno buduæi da je i broj ivotinja u stadu manji), udio nastradalih ivotinja u ukupnom broju stoke mnogo je veæi kod malih stada.

Slika 14. Neèuvana je

stoka lak plijen vuku

16 17

Smanjenje šteta

Donacija pasa tornjaka i elektriènih ograda

S programom pasa tornjaka i elektriènih ograda nastavilo se u okviru projekta dodjelom 50 pasa i 9 elektriènih ograda od travnja 2004. do travnja 2005. Zbog velikog interesa stoèara broj je dodijeljenih pasa i ograda i veæi od planiranog, u èe-mu su pomogle i pojedine upanije. Naime, kako bi se prikupila dodatna sredstva, odrane su prezentacije dosadašnjih rezultata projekta u Primorsko-goranskoj, Lièko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Nas-tavku programa donacija pridruile su se Primorsko-goranska i Zadarska upanija, dok se upanije s najviše šteta nisu odazvale inicijativi da se pomogne stoèarima koji ive na podruèju rasprostranjenosti velikih predatora. No zahvaljujuæi potpori spomenutih upanija, dodijeljeno je još deset pasa; pet u Primorsko-goranskoj i pet u Zadarskoj upaniji.

Tako su od poèetka provedbe projekta, zahvaljujuæi sredstvima iz fonda LIFE, sred-stvima Dravnog zavoda za zaštitu prirode i Primorsko-goranske i Zadarske upani-je, donirana ukupno 83 psa i 29 elektriènih ograda.

Svrha programa me-ðutim nije u tome da drava ili upa-nija svakog stoèara opskrbe psom ili ogradom, nego da stoèari uvide koliko je vano èuvati sto-ku i koliko se na taj naèin smanjuje rizik od šteta. Uostalom, analiza odštetnih za-htjeva pokazala je da su štete manje tamo gdje se stoka èuva.

Gorski kotar i Lika

Na podruèju Gorskog kotara i Like donirano je u posljednjoj godini još 26 muških štenaca tornjaka stoèarima iz ovih mjesta: Brinje, Donji Lapac, Gospiæ, Karlobag, Klanac, Korenica, Lièki Osik, Lukovdol, Lukovo Šugarje, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ogulin, Perušiæ, Podlapaèa, Senj i Smiljan. Zahvaljujuæi sredstvima upanije, u trav-nju 2005. donirano je još pet štenaca tornjaka stoèarima iz Gomirja, Moravica, Sun-gera, Tršæa i Vrbovskog. Time se ukupan broj doniranih pasa za Liku i Gorski kotar od poèetka provedbe projekta popeo na 37.

Psi su predani u prostorijama Regionalnog ureda u Gospiæu i na terenu kod samih stoèara. Donacije su provedene tijekom sijeènja, svibnja, lipnja i kolovoza 2004.

Svi su psi redovito nadzirani, tako da se donirani stoèari jedanput u dva mjeseca posjeæuju te se tom prilikom utvrðuje stanje i djelotvornost psa, naèin hranjenja i

Slika 15. Ovce u elektriènoj ogradi u Rièicama, Lika

18 19

briga stoèara, jesu li psi uredno cijepljeni, dre li se uza stoku, odnosno postupa li se njima primjereno.

Donirani psi su se pokazali vrlo uspješnima, naroèito oni starije dobi, buduæi da se u doniranih stoèara nisu pojavile nove štete na stoci, èak ni u onih što ive u blioj oko-lici, a psi su obavljali svoju funkciju, upozoravali stoèare o prisutnosti vuka, drugih ivotinja i slièno. Stoèari su vrlo zadovoljni dodijeljenim psima, pa je i broj zahtjeva za novim donacijama znatno porastao.

Zadovoljavajuæa je i suradnja s lokalnim veterinarskim stanicama koje se brinu o zdravstvenom stanju doniranih pasa.

Na alost, bilo je i gubitaka. Stradalo je ukupno pet pasa, od kojih su tri uginula zbog bolesti dok su dva stradala nesretnim sluèajem. Vlasnici pasa o tim su sluèaje-vima obavijestili regionalnoga koordinatora, pa o svakom postoji medicinska doku-mentacija, odnosno policijsko izvješæe.

Tijekom 2004. na podruèju Gorskog kotara i Like donirano je 16 ograda, a pristigao je i veæi broj novih zahtjeva za novim donacijama. Elektriène ograde uruèuju se na terenu izravno doniranom stoèaru jer lokalni koordinator unaprijed utvrdi lokaciju i organizira postavljanje stupova za montiranje elektriène ograde.

Poèetkom 2005. na podruèju Gorskog kotara i Like donirano je još 13 ograda; od toga pet sredstvima iz projekta i osam iz proraèuna Primorsko-goranske upanije.

Ograde su dodijeljene stoèarima iz Gospiæa, Smiljana, Lièkog Osika, Mušaluka i Bri-nja u Lici i Gomirja, Novog Vinodolskog, Moravica, Fuina, Lukovdola i Mrkoplja u Gorskom kotaru.

Tako je od poèetka provedbe projekta u Gorskom kotaru i Lici dodijeljeno ukupno 29 elektriènih ograda.

Donacije elektriènih ograda su se pokazale uspješnima. Stoèari koji dre stoku unu-tar elektriène ograde na primjeren naèin nisu imali štete na stoci od predatora. Za-nimljiv je sluèaj iz Gorskog kotara gdje se na elektriènoj ogradi „opekao” medvjed.

Ograde se redovito pregledavaju, a stoèari su obvezni pratiti njihovu uspješnost i biljeiti sve parametre u poseban obrazac za praæenje.

U sklopu posjeta Hrvatskoj u listopadu 2004. godine, predstavnici Europske komisi-je, zadueni za provedbu programa LIFE, obišli su pojedine donirane stoèare u Lici.

Slika 16. Obilazak postavljene elektriène ograde s predstavnicima Europske komisije

18 19

Dalmacija

Tijekom 2004. na podruèju Dalmacije donirano je ukupno 29 štenaca tornjaka stoèarima iz sljedeæih mjesta: Boraja, Ervenik, Glavice, Gljev, Hrvace, Kijevo, Knin, Kruševo, Leæevica, Maovice, Mirloviæ Zagora, Nevest, Podumci, Primorski Dolac, Radašinovci, Sinj, Unešiæ i Vinjani Donji. Tijekom sijeènja i oujka 2005. na tom je podruèju podijeljeno još 17 štenaca tornjaka. Time se ukupan broj doniranih pasa popeo na 46 za Dalmaciju.

Predani su na terenu, odnosno u mjestima koja su središnja prema mjestima iz kojih dolaze stoèari.

Svi psi su praæeni u okviru redovitih mjeseènih obi-lazaka doniranih stoèara. I ovdje su se donirani psi pokazali vrlo uspješnima. Tako stoèari nisu imali novih šteta na stoci, a psi su ih upozoravali na pri-sutnosti predatora. Zato su stoèari vrlo zadovoljni psima, pa je broj zahtjeva za novim donacijama takoðer porastao.

Uspjehu donacije pomogla je i dobra suradnja s lokalnim veterinarskim stanicama koje se brinu o zdravstvenom stanju pasa. Na alost, i na ovom su podruèju stradala èetiri psa. Od toga dva u prome-tu, jedan od bolesti, a jedan od otrova. Za sve posto-ji veterinarsko i policijsko izvješæe. Za otrovanog psa policija je proslijedila spis Dravnom odvjetništvu.

Kao što je veæ napomenuto u prošlom broju biltena, u Dalmaciji su dodijeljene èetiri ograde, i to stoèarima iz Lepura Donjih i Benkovca. Korisnici donacije nisu imali šteta, pa su neki od njih izvijestili kako im ograde više neæe trebati. Stoga su dvije ograde iz Lepura Donjih premještene novim korisnicima iz Kijeva i Biteliæa.

Usprkos tomu što je interes stoèara za elektriène ograde znatno manji od interesa za pse, na podruèju Dalmacije ograde su se pokazale uspješnima, na zadovoljstvo doniranih stoèara.

Ograde se takoðer redovito pregledavaju, a stoèari su obvezni pratiti njihovu djelo-tvornost ispunjavanjem posebnog obrasca za praæenje.

Slika 17. Donacija štenaca tornjaka u Sinju

Slika 18. Za pse je najvanije da od poèetka budu drani uz stoku

20 21


Pub li ka ci je

Iz dan je pr vi broj bil te na pro jek ta „Zaš ti ta i up rav lja nje vu ko vi ma u Hr vat skoj”, u ko jem su pod rob no opi sa ne sve ak tiv nos ti od po èet ka pro ved be pro jek ta do trav-nja 2004.

Nakon što je slu be no prih va æen, i Plan up rav lja nja vu kom u Hr vat skoj ob jav ljen je na hr vat skom i en gles kom je zi ku.

Sli ka 19. Plan up rav lja nja

vu kom u Hr vat skoj

Sli ka 20. Pr vi broj bil te na pro jek ta

Web stra ni ca

Slu be ne web stra ni ce pro jek ta re do vi to se do pu nju ju no vim po datci ma. Ta ko su do da na i dva no va lin ka: Is tra i va nje i pra æe nje te Pri je la zi za i vo ti nje. Sa da se na stra ni ca ma mo gu pro na æi pod rob ni po datci o is tra i va nji ma vu ko va na pod ruè ju Hr vat ske i o re zul ta ti ma te le met rij skog pra æe nja, kao i sve pod rob ni je in for ma ci je o tzv. „ze le nim mos to vi ma” i dru gim pri je la zi ma za i vo ti nje u Hr vat skoj. Tu je web stra nicu prog la sio web stra ni com mje se ca ouj ka 2005. Pc-chip, je dan od vo de æih hr vat skih ra èu nal nih èa so pi sa.

Broj pos je ti te lja web stra ni ca ras te iz mje se ca u mje sec, pre la ze æi broj ku od 20 000. Pos je ti te lji su ug lav nom iz sus jed nih dr a va, ali i iz os ta lih eu rop skih i svjet skih dr-a va, kao što su SAD, Ka na da, Nje maè ka, Ve li ka Bri ta ni ja, Šved ska, Ja pan, Mek si ko, Norveš ka, No vi Ze la nd.

20 21

Predavanja u školama

U sklopu projekta i dalje se odravaju predavanja o vuku za uèenike osnovnih i sred-njih škola kako bi se uèenike uputilo na znaèenje i ulogu vuka u prirodi.

U školskoj godini 2004./05. predavanja su odrana u deset osnovnih i srednjih ško-la na podruèju Gorskog kotara, Like i Dalmacije, a po jedno u Zagrebu i Varadinu.

Osim toga, odrana su i predavanja za studente Veterinarskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu i Veleuèilišta u Karlovcu, Izvanrednog struènog studija lovstva i zaštite prirode.

Predavanja su odrana u ovim osnovnim i srednjim školama:

Osnovne škole:

OŠ „Vrbovsko”, Vrbovsko

OŠ „Severin na Kupi”, Severin na Kupi

OŠ „Karlobag”, Karlobag

OŠ „Jure Turiæ”, Gospiæ

OŠ „Murterski škoji”, Murter

OŠ „Faust Vranèiæ”, Šibenik

OŠ „Bukovac”, Zagreb

OŠ „Kuterevo“, Kuterevo

OŠ Krasno, Krasno

Srednje škole:

Srednja strukovna škola, Moravice

Srednja strukovna škola „Bla Juraj Trogiranin”, Trogir

Opæa gimnazija u Varadinu, Varadin

Slika 21. Slubena web stranica projekta www.life-vuk.hr

Slika 22. Predavanje o vukovima za

uèenike Osnovne škole u Murteru

http://www.life-vuk.hr

22 23

Informiranje javnosti

Javnost je redovito informirana o aktivnostima koje se provode u projektu, i to na web stranicama, na konferencijama za novinare, prezentacijama ili priopæenjima. Tako je 22. svibnja 2004., u sklopu obiljeavanja Meðunarodnoga dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj, u Zoološkom vrtu u Zagrebu odra-na prezentacija rezultata projekta i pripadajuæih publikacija. Tom prilikom je uz nas-tambu vukova postavljen info-pult na kojem su posjetitelji Zoološkog vrta mogli do-biti sve informacije o vuku i slatkiše koje su dijelili „Vuk”, „Ovca” i „Crvenkapica”.

Rezultati projekta su predstavljeni i u upanijama na podruèju rasprostranjenosti vuka: Lièko- senjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj i Šiben-sko-kninskoj. Tom prigodom odrane su i tri konferencije za novinare.

Dodjele pasa tornjaka u okviru programa donacije medijski su popraæene, pa izdva-jamo donaciju pasa u Sinju, u listopadu 2004. te donacije u Benkovcu i Mrkoplju, odrane u prvoj polovici 2005.

Medijski je osobito bio popraæen sluèaj vuèice Eve, o èemu su objavljeni prilozi u dva nedjeljna središnja Dnevnika.

Osim toga, objavljeno je više èlanaka u tiskovinama i prilozi u emisijama lokalnih ra-diopostaja, kao i televizijski prilozi u Meridi-janu 16, upanijskim panoramama i emisiji „ivot uivo”.

Slika 24. ... vuk, Crvenkapica i janje dijele bombone i informiraju posjetitelje o vukovima u

Zoološkom vrtu u Zagrebu

Slika 23. Razbijanje mita o zloèestom vuku...

22 23

Jaèanje sudjelovanja interesnih skupina u odluèivanju

Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj

Prihvaæanje PlanaNakon odranih radionica za izradbu Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj, na koji-ma su sudjelovali predstavnici svih interesnih skupina i struènjaci iz susjedne Slove-nije, ua skupina autora pripremila je Nacrt prijedloga plana, koji je prezentiran na posebnoj radionici, odranoj sredinom lipnja u Baškim Oštarijama. Nacrt prijedloga revidirali su i prof. Luigi Boitani, autor Europskog akcijskog plana za zaštitu vuka, i prof. Alistair Bath, voditelj radionica za izradbu Plana. Prijedlog je potom dostavljen mjerodavnom ministarstvu. Odlukom ministra kulture od 7. prosinca 2004. Plan je i slubeno prihvaæen, kao i Plan upravljanja risom u Hrvatskoj.

Predstavljanje PlanaNa Veterinarskom fakultetu Sveuèi-lišta u Zagrebu 14. veljaèe 2005. predstavljeni su Planovi upravljanja vukom i risom u Hrvatskoj i Plan gospodarenja medvjedom. Sve te planove su i slubeno prihvatila mjerodavna ministarstava. U ime domaæina, prezentaciju je otvorila dr. sc. Ljiljana Pinter, dekanica Vete-rinarskog fakulteta. Uvodne rijeèi iz-rekli su Josip Bartolèiæ, bivši dravni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šu-marstva i vodnog gospodarstva; dr. sc. Marina Mlakar, bivša pomoænica ministra kulture, i Davorin Markoviæ, ravnatelj Dravnog zavoda za zašti-tu prirode. Posebni gosti prezentaci-je bili su prof. Luigi Boitani, koji je naglasio da je izradba ovih planova izuzetno vaan dogaðaj u Europi, te prof. Alistair Bath. On je naglasio kako Plan upravljanja vukom, osim što obraðuje ekološku, posebnu pozornost usmjerava na društvenu dimenziju upravljanja, suivot vuka i ljudi, odnosno korist koju vuk donosi stanovništvu, primjerice za razvoj ekoturizma. Sadraj samog Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj predstavili su Ana Štrbenac, Aleksandra Majiæ-Skrbinšek, Jasna Jeremiæ-Martinko, Sonja Desnica, Ðuro Huber i Josip Kusak.

Slika 25. Slubeno predstavljanje Plana upravljanja

25

Što donosi Plan upravljanja?Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj dokument je koji upuæuje kakve bi aktivnosti trebalo provesti da bi se osiguralo dugoroèno oèuvanje te vrste u što skladnijem suivotu s ljudima.

Plan se sastoji od dviju osnovnih cjelina; Osnove za stvaranje Plana upravljanja i Operativnog Plana upravljanja vukom. U prvom je dijelu potanko prikazano stanje populacije vuka u Hrvatskoj i svi èimbenici koji na nju utjeèu. Na temelju tih podata-ka izraðen je Plan upravljanja, kojim su predloene odgovarajuæe aktivnosti, podije-ljene u 12 tematskih cjelina.

Istraivanje i praæenjeJedna je od osnovnih aktivnosti u sklopu istraivanja i praæenja uspostava nacio-nalnog sustava za praæenje populacije vuka, koji ukljuèuje prikupljanje podataka o vukovima (telemetrijskim praæenjem i analizom smrtnosti) te praæenje populacije njihova plijena.

Oèuvanje staništaPlan predlae mjere za oèuva-nje cjelovitosti i kakvoæe staništa vuka. Te mjere uk-ljuèuju izbjegavanje gradnja koje uzrokuju fragmentiranje staništa, izgradnju prijelaza za ivotinje; odravanje pos-tojeæeg prostornog odnosa šuma, livada i poljodjelskih površina; praæenje kakvoæe staništa; prostorno planiranje koje vodi raèuna o prisutnosti vuka; preborni naèin gospoda-renja šumama i sprjeèavanje unošenja alohtonih vrsta u staništa.

Slika 26. Istraivanje i praæenje vukova ukljuèuje i traenje znakova prisutnosti

Slika 27. Stanište vuka na junim padinama Velebita

24

25

Lovstvo

Kako bi se uspostavila ravnotea izmeðu oèuvanja ove vrste i gospodarskog intere-sa, Plan predlae niz mjera kojima je cilj usklaðivanje postojeæih lovnogospodarskih osnova s oèuvanjem vuka i drugih zaštiæenih predatora. Te mjere ukljuèuju uraèuna-vanje prisutnosti vuka pri odreðivanju koncesija, uspostavu sustava praæenja div-ljaèi, poveæanje populacije divljaèi i znanstveno ustanovljenu objektivnu procjenu utjecaja vuka na divljaè. Poseban je naglasak stavljen i na suzbijanje ilegalnog ubija-nja divljaèi i vuka te na uvoðenje strogih kaznenih mjera i poveæanje odgovornosti u takvim sluèajevima.

Slika 28. I tunel je prijelaz za ivotinje

Slika 29. Potrebno je uskladiti lovno gospodarenje s prehrambenim potrebama vuka

26 27

Stoèarstvo

U cjelini koja se odnosi na stoèarstvo predloene su mjere kojima bi se usmjerilo gospodarenje stokom i poveæala uspješnost èuvanja stoke, završila evidencija stoke u Hrvatskoj i poboljšao postojeæi sustav kompenzacije štete. Pritom je naglašena potreba da se nastavi program donacije stoèara, kao pomoæ u èuvanju stoke od na-pada vukova, zatraeno je redovitije i bre isplaæivanje odštete, unaprjeðivanje rada vještaka i revidiranje postojeæih uputa u postupku utvrðivanja štete od zaštiæenih predatora s pripadajuæim cjenikom. Predloene su i mjere za bolju organiziranost stoèara, rješavanje problema divljih i napuštenih pasa i suzbijanje ilegalnog odlaga-nja klaonièkog otpada.

Zahvati u populaciju vuka

Posebna tematska cjelina odnosi se na moguæe zahvate u populaciju vuka, pod uvjetom da takve mjere ne ugroze stabilnost populacije i da se provode na selektiv-noj osnovi. Takav reim zaštite provodio bi se tijekom probnog razdoblja od dviju godina i to prvenstveno u cilju smanjenja ilegalnog odstrela.

Zahvat u populaciju vuka dopušta se u sluèajevima velikih šteta na stoci, neprihvat-ljivog utjecaja na divljaè, ugroavanja ljudi i zaraznih bolesti. Kvote predlae Povje-renstvo za praæenje populacija velikih zvijeri, a odreðuju se jedanput godišnje, i to na regionalnoj osnovi (Gorski kotar, Lika i Dalmacija), a u kvotu ulaze regionalne kvote, hitne intervencije, stradanja u prometu i ostala smrtnost. Za odreðivanje kvota uzima se u obzir i socijalno nosivi kapacitet te da se nakon prvih šest mjeseci provodi analiza stanja te se sukladno tome moe poveæati ili smanjiti planirani zah-vat. Metoda zahvata je odstrjel, koji je dopušten samo izvan vremena reprodukcije. Odstrjel provodi lokalni ovlaštenik prava lova u suradnji s lokalnim koordinatorima te se o svakom zahvatu izraðuje podroban zapisnik. U sluèaju bjesnoæe, napadaja na ljude i drugih devijantnih ponašanja dopuštene su izvan planiranoga godišnjeg zahvata i hitne intervencije, za koje treba izraditi plan postupanja. Tijela vukova slu-e prvenstveno za znanstvene svrhe.

Slika 30. Èuvanjem stoke smanjuju se štete od predatora

26 27

Za nadzor procesa odreðivanja i provedbe zahvata osniva se šire Povjerenstvo u kojem su predstavnici svih interesnih skupina, a sastaje se jedanput godišnje.


U sklopu edukacije i informiranja treba nastaviti edukativnu i informativnu kampa-nju kako bi se poveæala razina znanja o vrsti i objektivno spoznala problematika zaštite vuka. Te kampanje ukljuèuju predavanja o vukovima, tiskanje publikacije, postavljanje izloba i redovito informiranje javnosti na konferencijama za novinare i priopæenjima. Takoðer æe se pratiti i razina znanja o vukovima u okviru istraivanja o stajalištima o vuku.

Sudjelovanje javnosti u odluèivanju

Sudjelovanje javnosti u odluèivanju neposrednim ukljuèivanjem ili praæenjem staja-lišta bitan je preduvjet kvalitetnoga odluèivanja u zaštiti i upravljanju vukovima u Hrvatskoj. Neposredno ukljuèivanje primijenjeno je i u izradbi ovoga plana koji je i nastao na zajednièkim radionicama.

Slika 32. Na zajednièkim radionicama ostvaruje se suradnja i ukljuèivanje interesnih skupina u odluèivanje

Slika 31. Oèuvanje vuka zapoèinje edukacijom najmlaðih

28 29

Turizam

Predloene su mjere za promicanje turizma, kao naèina da se postigne i gospodar-ska korist od zaštite vukova. S tim je u vezi predloena uspostava tematskog edu-kativno-informativnog centra za velike zvijeri i osmišljavanje prikladnih turistièkih programa te izradba primjerenih suvenira.

Suradnja sa susjedima

U Planu je takoðer istaknuta potreba za meðunarodnom suradnjom, i to prvenstve-no sa susjednom Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, pa su predloeni moguæi naèini eljene suradnje. Bosni i Hercegovini tek slijedi potpisivanje Bernske kon-vencije, što æe biti osnova za aktivniju zaštitu ove vrste, pri èemu Hrvatska moe znatno pridonijeti na temelju svojih iskustava. Suradnja sa Slovenijom veæ je dijelom ostvarena prilikom izradbe Plana, a predlae se i redovito godišnje sastajanje struè-njaka i razmjena informacija te zajednièko provoðenje aktivnosti predviðenih ovim planom.

Provedba Plana

Za provedbu Plana poglavito je odgovorno Ministarstvo kulture, ovlašteno za zaštitu prirode. Osim toga, da bi se Plan uspješno proveo, nuno je sudjelovanje ministarstava zaduenih za gospodarenje divljaèi i stokom, odnosno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva, mjerodavnog za prostorno planiranje. Osim toga, u provedbu su ukljuèene i ovlaštene inspekcijske slube, Dravni zavod za zaštitu prirode, kao središnja struèna institucija za zaštitu prirode, Povjerenstvo za praæenje populacija velikih zvijeri, kao savjetodavno tijelo mjerodavnoga ministar-stva te sve ostale interesne skupine, koje su i suraðivale u izradbi Plana.

Revizija Plana

Plan je dinamièan dokument, a revidira se svake dvije godine, poslije prema potrebi.

Slika 33. Predstavljanje Plana upravljanja na Meðunarodnom seminaru o prekograniènoj suradnji u zaštiti velikih zvijeri, Osilnica, Slovenija

28 29

Financiranje Plana

Sredstva za provedbu Plana osiguravaju se iz proraèunskih sredstava (dravni i upanijski proraèuni) i – ako je to moguæe - iz meðunarodnih fondova i Fonda za zaštitu okoliša.

Akcijski plan provedbe Planova upravljanja vukom i risomNakon donošenja Planova i slubene prezentacije, odran je sastanak Povjerenstva za praæenje velikih zvijeri i predstavnika interesnih skupina koji su sudjelovali na ra-dionicama. Raspravljalo se o Akcijskom planu provedbe Planova upravljanja vukom i risom. Naime, na temelju smjernica Planova upravljanja, izraðen je plan konkretnih aktivnosti koje treba poduzeti da bi se Planovi provodili u praksi. Za uspješnu je pro-vedbu nuna suradnja, ali i aktivno ukljuèivanje onih koji su suraðivali na izradbi Pla-nova. Osim konkretnih aktivnosti, odreðene su i osobe, rokovi i sredstva iz kojih æe se one financirati. Rijeè je o aktivnostima koje se planiraju za 2005. i 2006. godinu, tj. do predviðene revizije Planova. Akcijski plan je poseban dodatak ovog biltena.

Provedba Planova upravljanjaSlijedom dogovorenog Akcijskog plana, poèela je provedba pojedinih aktivnosti.

U okviru projekta veæ su dosad napravljeni vani koraci u uspostavi Nacionalnog sis-tema praæenja populacije vuka pa se tako sustavno prikupljaju podatci o populaciji vuka, stoci, divljaèi koja mu je plijen i o ostalim znaèajkama njegova staništa. Svi podatci se prostorno obraðuju u GIS-u. Za njihovo je prikupljanje nuno ukljuèivanje svih koji u okviru svoje djelatnosti mogu pruiti relevantne informacije. Tako je u sklo-pu projekta pripremljen i Protokol za prikupljanje usmræenih zaštiæenih ivotinja (vuk, ris), koji je verificiralo Povjerenstvo za praæenje populacija velikih zvijeri, u nazoènosti Stjepana Jureneca iz Uprave kriminalistièke policije MUP-a. U Protokolu je podrob-no objašnjena procedura dojave u sluèaju pronalaska usmræenog vuka i risa. Vano je napomenuti da se takva informacija prvo dojavljuje ovlaštenom vještaku, koji

Slika 34. Gorski kotar – najkvalitetnije stanište za velike zvijeri u Hrvatskoj

30 31

o tome mora izvijestiti druge ustanove u lancu, tj. mjerodavnu policijsku postaju, inspekciju zaštite prirode, Veterinarski fakultet ili Dravni zavod za zaštitu prirode. Ako, primjerice, policija dobije informaciju prije vještaka, ona ga o tome mora oba-vijestiti. Shematski prikaz Protokola i njegovo pojašnjenje dodatak je ovog biltena. U ovom broju biltena objavljen je i popis ovlaštenih vještaka za 2005.

Kao što je veæ spomenuto, u okviru LIFE projekta Dravni je zavod za zaštitu prirode organizirao prikupljanje podataka o divljaèi na podruèju rasprostranjenosti vuka, a odredbama novog Zakona o lovstvu, koji je u procesu donošenja, propisuje se obveza organiziranog prikupljanja ovih podataka, koje bi trebao preuzeti Hrvatski lovaèki savez. U tijeku je i digitalizacija granica dravnih lovišta, koju koordinira mjerodavno ministarstvo. Na taj æe naèin biti omoguæena bolja prostorna obradba podataka (GIS).

Dravni je zavod za zaštitu prirode traio da se u prijedlog novoga zakona o lovstvu ugrade odredbe koje bi trebale osigurati da se prilikom izradbe lovnogospodarskih osnova uraèuna prisutnost velikih zvijeri, što bi se u konaènici trebalo odraziti i na visinu lovozakupnine. Nadalje, i Pravilnik koji æe propisati sadraj i naèin izradbe lovnogospodarske osnove donosit æe se uz prethodno mišljenje ministarstva ovlaš-tenog za zaštitu prirode.

Povjerenstvo za praæenje populacija velikih zvijeri takoðer je razmotrilo pitanje mo-guæih zahvata u populaciju vuka, pod uvjetom da ona ne naruši stabilnost popula-cije. Predloeno je da godišnja kvota, odnosno broj jedinka koji se moe izuzeti iz populacije iznosi 10% broja populacije ili 15. U tu kvotu ulazi stradanje u prometu, trovanje i ostali utjecaji. Stoga je nuno da se mjerodavne institucije obavijeste ako postoji informacija o takvom stradavanju vuka, i to prema proceduri propisanoj spomenutim Protokolom. U mjesecu rujnu æe se odluèivati o broju i podruèjima gdje æe se dopustiti regularni zahvat u populaciju, a na temelju rezultata praæenja populacije i njezine smrtnosti tijekom godine. Na sastanak æe uz Povjerenstvo biti pozvani i predstavnici svih interesnih skupina.

I naposljetku, zapoèete su aktivnosti promicanja turizma i velikih zvijeri. U tijeku su pregovori s Opæinom Mrkopalj u Gorskom kotaru radi osnivanja buduæeg infor-macijsko- edukacijskog centra za velike zvijeri. Osnivanje takva centra potaknulo bi razvoj toga kraja, u smislu promicanja ekološki odrivog turizma koji se zasniva na prirodnim vrijednostima kao što su velike zvijeri. Sredstva za ureðenje ovog centra predviðena su u okviru prijedloga PHARE projekta „Provedba programa NATURA 2000 u Hrvatskoj”, koji bi se, ako bude prihvaæen, trebao zapoèeti ostvarivati 2006.

Slika 35. Vuk – prirodno bogatstvo Hrvatske

30 31

Planovi za treæu godinu projekta

Na podruèju Gorskog kotara, Like i Dalmacije organizirat æe se tzv. Dani otvorenih vrata za kojih æe biti predstavljeni Planovi upravljanja vukom i risom u Hrvatskoj i Plan gospodarenja medvjedom. U tu svrhu u odreðenom prostoru bit æe izloeni edukativni plakati s informacijama o svim trima velikim zvijerima (vuk, ris, medvjed) i o tome kako se svaki pojedinac moe ukljuèiti u provedbu Planova. Svi zainteresi-rani moæi æe dobiti edukativni materijal i primjerke Planova.

Provest æe se drugo istraivanje mišljenja stanovnika o vukovima, upravljanju vukovi-ma u Hrvatskoj, poznavanju vukova i vjerovanjima o njima. Tako æe biti završeno u svjetskim razmjerima najsustavnije istraivanje javnog mišljenja o vukovima, što æe biti osnova za planiranje upravljanja tom ivotinjskom vrstom.

Završit æe se i izradba GIS modela za upravljanje vukom u Hrvatskoj.

Izradit æe se i slikovnica o vuku za predškolsku djecu.

Pri završetku je i snimanje dokumentarnoga filma o vuku.

Nastavit æe se sustavno pratiti populacije vuka i èimbenika koji na nju utjeèu, kao osnove za Nacionalni sustav praæenja populacije vuka.

Zahvaljujuæi dosadašnjim rezultatima projekta, nastavit æe se aktivnosti vezane uz promicanje ekoturizma koji se temelji na prisutnosti velikih zvijeri.

Slika 36. Puštanje spašene i obiljeene vuèice Eve u prirodu

32

Sve detaljnije informacije moete pronaæi na slubenim web stranicama www.life-vuk.hr i uspostavom veze s našim uredom u Zagrebu

ili dva regionalna ureda na podruèjima gdje ivi vuk:

LIFE projekt „Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj”Dravni zavod za zaštitu prirode

Bogoviæeva 1a10000 Zagreb

tel: 01/4813 094faks: 01/4876 100

e-mail: [email protected]

LIFE projekt „Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj”Regionalni ured za Gorski kotar i Liku

Ul. Frane Binièkog 453000 Gospiæ

tel. i faks: 053/560-524e-mail: [email protected]

LIFE projekt „Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj”Regionalni ured za Dalmaciju

S. Radiæa 2822000 Šibenik

tel.: 022/335-563e-mail: [email protected]

Slika 37. I èovjek i vuk imaju svoje mjesto u prirodi

http://www.life-vuk.hr

A kc i j s k i p l a n

provedbe Planova

upravljanja vukom

i risom

1

1

1. Istraživanje i praæenje

1.1. Uspostava nacionalnog sustava praæenja (monitoringa) populacija vuka i risa

Praæenje populacija vukova i risova

Aktivnosti Što? Tko je zaduen? Kada? Rok? Sredstva?

Prikupljati tijela mrtvih vukova i risova i ostale uzorke (dlaka, izmet)

1. Pripremiti protokol za prikupljanje tijela mrtvih vukova i risova s uputama i kontaktima i dostaviti ga svim sudionicima

2. Dostaviti protokol i epruvete za prikupljanje uzoraka za genetsku analizu svim sudionicima

Josip Kusak i Jasna Martinko

Ðuro Huber

10. travnja 2005.

Dravni proraèun (u okviru redovite djelatnosti)

Telemetrijski pratiti

Josip Kusak (vuk),Tomislav Gomerèiæ (ris)

stalno Dravni proraèun (redovita djelatnost + Ministarstvo znanosti + Ministarstvo kulture) + upanijski proraèuni

Pratiti po tragovima u snijegu

Jedan dan u godini, zimi, organizirati biljeenje tragova vukova i risova u snijegu - Protokol o naèinu prikupljanja podataka

Josip Kusak i upanijski lovaèki savezi te nadzornici NP, PP i uprave šuma. Obrada podataka – Dravni zavod za zaštitu prirode (podaci su javni)

Rok – rujan 2005.

Poèeti od zime 2005/2006. godine – naknadno dogovoriti toèan datum

U okviru redovite djelatnosti + sredstva prikupljena od lovozakupnina

2 3


Pratiti populacije plijena

1. Organizirati prikupljanje postojeæih podataka (lovna statistika – prijedlog novoga zakona o lovu), i to ponavljati svake godine

2. Osmisliti i organizirati znanstvenu procjenu broja divljaèi, koja ukljuèuje kombinaciju razlièitih metoda (tragovi u snijegu + genetika + brojanje) – Pilot podruèje

Koordinacija: MPŠVG* – Robert Laginja, Branko Ivièek

Sudjeluju: HLS, upanijski uredi za gospodarstvo, lovoovlašteniciBranko Ivièek, Ðuro Huber, Dario Majnariæ i dr.

Nepoznat, radi se (èeka se donošenje novog zakona o lovu)

Dogovor o suradnji i metodama – do kraja lipnja (odabrati probna lovišta)

Dravni proraèun

Dravni proraèun (MPŠVG), upanijski proraèuni, meðunarodni fondovi - bilateralna suradnja sa Slovenijom

Uporaba GIS-a

Digitalizirati granice lovišta u Hrvatskoj

Koordinacija: MPŠVG – Branko Ivièek, Zrinko Jakšiæ

Radi se za dravna lovišta. Zajednièka lovišta -?

Dravni proraèun (MPŠVG)

Dravni zavod za zaštitu prirode (DZZP), kao središnja struèna ustanova odgovorna za praæenje stanja prirode (sukladno Zakonu o zaštiti prirode), povezuje i obraðuje sve prikupljene podatke.

* Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva

2. Oèuvanje staništaAktivnosti Što? Tko je zaduen? Kada? Rok? Sredstva?

Oèuvati cjelovitosti i kakvoæe staništa

Provoditi Program NATURA 2000

DZZP 1. faza – 2003. – 2007.

Zasad meðunarodni fondovi (LIFE projekt CRO-NEN, PHARE – od 2006.), dravni proraèun, upanijski proraèuni

Dodatno traiti od Ministarstva kulture da odobri izradbu pravilnika s mjerama zaštite prijelaza za ivotinje

Povjerenstvo za praæenje populacija velikih zvijeri pri Ministarstvu kulture

Travanj 2005. Dravni proraèun – Ministarstvo kulture

Tiskati informativne brošure o prijelazima za ivotinje na hrvatskom i engleskom

Ðuro Huber, Josip Kusak, Ana Štrbenac, Jasna Martinko

Jesen 2005. (ovisi o sredstvima)

Dravni proraèun – Ministarstvo kultureDravni zavod za zaštitu prirode, HLS?, Hrvatske autoceste?, Zelena akcija?, Udruenje za zaštitu vukova?

2 3

3. Lovstvo

3.1. Usklaðivanje lovnogospodarskih osnova s oèuvanjem vuka i risa


Uspostaviti sustav praæenja stanja divljaèi u Hrvatskoj

Kao pod praæenje populacije plijena + uspostaviti središnje GIS baze podataka u MPŠVG

MPŠVG: Robert Laginja, Branko Ivièek

Radi se Dravni proraèun (tj. proraèun MPŠVG -? novac od lovozakupnina)

Uraèunati prisutnost vuka i risa u koeficijent prirasta i fonda divljaèi

1. Upozoriti lovozakupnike da su se prilikom revizije lovnogospodarskih osnova obvezni sluiti podlogama iz èlanka 14., stavak 2. i stavak 4. Zakona o zaštiti prirode. Podatke posjeduje DZZP

2. Uskladiti Pravilnik o izradbi lovnogospodarskih osnova

Napravljeno je – . Štahan

MPŠVG – Branko Ivièek

Uz prvu reviziju lovno-gospodarskih osnova

Dravni proraèun (redovita djelatnost)

Poveæati populacije divljaèi

Vidi prethodnu aktivnost+ unositi adekvatne autohtone vrste divljaèi

MPŠVG, HLS, drugi ovlaštenici prava lova

Uz prvu reviziju Plana upravljanja vukom

Buduæi meðunarodni projekti u suradnji s lovozakupnicima

Znanstveno ustanoviti objektivnu procjenu utjecaja vuka i risa na populaciju divljaèi

Pokrenuti pilot-projekt za znanstvenu procjenu utjecaja na odreðenom podruèju i taj model ubuduæe primijeniti na sva ostala lovišta

Prijedlog projekta za risa, kojemu je jedna sastavnica takva procjena za risa i vuka, veæ je predloen za financiranje iz programa INTERREG

Prijedlog projekta je predan na natjeèaj do 1. oujka 2005.

Program INTERREG III (ako proðe);

drugi meðunarodni fondovi – u sklopu projekata zaštite prirode;

ubuduæe bi se takve aktivnosti trebale financirati iz dravnog proraèuna (MPŠVG)

4 5

3.2. Suzbijati ilegalno ubijanje divljaèi, vuka i risa


Poveæati ovlasti lovoèuvara i nadzornika zaštiæenih podruèja i njihovu suradnju s lokalnom policijom

1. Zakon o lovu – amandmani?

2. Izraditi upute o tome komu se toèno treba javiti u sluèaju nezakonitog ubijanja vuka, risa ili drugih zaštiæenih vrsta

3. Izraditi popis inspektora zaštite prirode, lovnih inspektora i predstavnika lokalne policije s kontaktima radi bolje razmjene informacija

MPŠVG, Povjerenstvo (. Štahan i A. Frkoviæ)

Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu prirode – netko od inspektora

Netko od inspektora z.p.+MPŠVG+MUP

Odmah Dravni proraèun – redovita djelatnost

Poveæati djelotvornost ovlaštenih inspekcijskih sluba na terenu

Vidi gore

Educirati ovlaštene slube

Organizirati seminar za policiju, inspekciju i ostale mjerodavne o pitanjima svih zaštiæenih ivotinja

Ministarstvo kulture – Darka Spudiæ,Andrea Štefan

Travanj 2005. u okviru redovitog sastanka za CITES

Dravni proraèun – redovita djelatnost

Poveæati odgovornost lovoovlaštenika zbog neprijavljivanja nezakonitog ubijanja vukova i risova

Pravna osnova postoji i treba poticati i pomoæi provoðenje kaznene odgovornosti (medijski pritisak)

Ovlaštena inspekcija Trajno -

Stroe sankcionirati krivolov (dodatne kazne trajnim oduzimanjem oruja)

Pravna osnova postoji i treba poticati i pomoæi provoðenje kaznene odgovornosti (medijski pritisak)

MUP Trajno -

4 5

4. Stoèarstvo

4.1. Usmjeriti gospodarenje stokom i poveæati uspješnost èuvanja stoke


Stimulirati veæa, ali ne prevelika stada

Preporuka Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu

Trajno -

Nastaviti pomagati stoèarima u èuvanju stoke od napada vuka i risa

Nastaviti program donacije ustaljen u okviru LIFE projekta

DZZP i buduæe lokalne ispostave

2006. godina Dravni proraèun, upanijski proraèuni (veæ su se prikljuèile Zadarska i Primorsko-goranska upanija)

Uspostaviti autonomni uzgojni i selekcijski sustav pastirskih i ovèarskih pasa na podruèju rasprostranjenosti vuka i drugih predatora

Odrati sastanak s predsjednikom HKS-a

Osnovati lokalne udruge uzgajivaèa

DZZP u suradnji s Hrvatskim kinološkim savezom

2006. godina Dravni proraèun i HKS

4.2. Završiti evidenciju stoke u Hrvatskoj


Obiljeavanje stoke markicama

Obiljeiti sve domaæe ivotinje odgovarajuæim markicama

Hrvatski stoèarski centar;MPŠVG – Uprava za veterinarstvo

Nije još odreðen.Trajno

Dravni proraèun

Uspostaviti glavni (središnji) registar stoke

Izraditi odgovarajuæu bazu podataka

MPŠVG – Uprava za veterinarstvo; Hrvatski stoèarski centar

Nije još odreðen Dravni proraèun

6 7

4.3. Poboljšati postojeæi sustav kompenzacije šteta


Osigurati redovitiju i bru isplatu odštete

Rad vještaka na terenuRad odgovornih u administraciji

Ministarstvo kulture

Trajno Redovita djelatnost

Unaprijediti rad vještaka

Nastaviti odravati seminare

Ministarstvo kulture; DZZP; Veterinarski fakultet

2006. godina Dravni proraèun (Ministarstvo kulture)

Revidirati postojeæe upute u postupku utvrðivanja štete od zaštiæenih predatora s pripadajuæim cjenikom

Napraviti prijedlog odgovarajuæeg Pravilnika

Povjerenstvo za praæenje populacija velikih zvijeri

Jesen 2005. Dravni proraèun (Ministarstvo kulture)

4.4. Poticati bolju organiziranost stoèara


Organizirati udruge/zadruge stoèara po pojedinim upanijama

Kao primjer - osnivanje udruge za podruèje Zadarske upanije

Ozren Erceg, Ana Grgas

Trajno -

4.5. Rješavati probleme pasa lutalica i napuštenih pasa


Poboljšati rad i potaknuti osnivanje higijenskih servisa na podruèju ugroenih upanija

Obrazloeni zahtjev upanije, opæine, gradovi

Trajno Proraèuni upanija, opæina i gradova

4.6. Suzbijati ilegalna odlaganja klaonièkog otpada


Evidentirati i sanirati ilegalna odlagališta otpada

Obrazloeni zahtjev upanije, opæine, gradovi

Kraj 2005 Proraèuni upanija, opæina i gradova

Pojaèati inspekcijski nadzor i sankcionirati sve poèinitelje

Obrazloeni zahtjev MPŠVG – Uprava za veterinarstvo, MZOPUG*

Trajno Dravni proraèun

* Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva

6 7

5. Zahvati u populaciju vuka i risa

5.1. Provedba zahvata


Odreðivati kvote Godišnja kvota je veæ predloena. Odstrjelna kvota æe se predloiti naknadno (nakon prvih 6 mjeseci)

Pripremiti rješenje za ove prijedloge

Povjerenstvo za praæenje populacija velikih zvijeri

Ministarstvo kulture – elimir Štahan

Godišnja – sijeèanj 2005., odstrjelna – rujan 2005.

Veljaèa 2005. – za godišnju kvotu i rujan 2005. za odstrjelnu kvotu

Dravni proraèun- redovita djelatnost

Operativno provesti zahvate

Izraditi podrobnije upute s kontaktima

Povjerenstvo Rujan 2005. Dravni proraèun- redovita djelatnost

Poduzeti hitne intervencije

Izraditi plan postupanja za hitne intervencije

Povjerenstvo Lipanj 2005. -

Zbrinjavati tijela vukova i risova

Kao pod prikupljanje mrtvih vukova i risova

Nadzirati zahvate Na pojedine sastanke Povjerenstva pozivati i predstavnike interesnih skupina, ali iskljuèivo u meðusobnom dogovoru

Povjerenstvo Trajno Dravni proraèun

8 9

6. Edukacija i informiranje

6.1. Provoditi edukativnu i informativnu kampanju


Prikupljati sredstva za informativne i edukativne kampanje

Traiti sredstva meðunarodnim projektima

Razmotriti moguænost marketinških aktivnosti za prikupljanje sredstava

Ana Štrbenac, Ðuro Huber, Jasna Martinko, Josip Kusak

Cijelo vrijeme

Zima 2006.


Osmisliti širu informativno- edukativnu kampanju

Predstaviti Planove upravljanja vukom i risom

Izraditi plan i program takve kampanje

Ana Štrbenac, Ðuro Huber, Jasna Martinko, Josip Kusak, Aleksandra Majiæ-Skrbinšek

Oujak – lipanj 2005.


Predavati o vukovima, risovima

Nastaviti aktivnosti zapoèete u LIFE projektu

Josip Kusak + studenti koji æe to odraditi

Trajno Dravni proraèun, meðunarodni fondovi

Predloiti da se predavanje o vukovima i ostalim velikim zvijerima ukljuèe u redovite školske programe

Dogovoriti sastanak s predstavnicima mjerodavnog ministarstva (znanost i prosvjeta) i dogovoriti buduæu suradnju

Ministarstvo kulture i DZZP

Travanj 2005. Dravni proraèun – redovita djelatnost

Redovito informirati javnost

Odravati konferencije za novinare, izdavati priopæenja i ostalo

Ministarstvo kulture i DZZP

Trajno Redovita djelatnost

8 9

7. Sudjelovanje javnosti u odluèivanju


Neposredno ukljuèivati aktivne predstavnike interesnih skupina u procese donošenja odluka

Prihvaæati godišnje akcijske planove

Revidirati Plan

Svi Oujak 2005.

Jesen 2007.

Redovita djelatnost pojedinih ustanova/udruga

Kvantitativno pratiti stajališta i razine znanja

Nastaviti praæenje Aleksandra Majiæ- Skrbinšek

Rujan 2005. LIFE projekt

8. Turizam


Uspostaviti edukativno- informativni centar za velike zvijeri u podruèju njihove rasprostranjenosti

Pripremiti prijedlog projekta za poticanje ovakvog oblika turizma za vuka, medvjeda i risa na podruèju Gorskog kotara i traiti sredstva iz dravnog, upanijskog proraèuna i dr.

DZZP – Ana Štrbenac, Jasna Martinko, Ðuro Huber, Josip Kusak

Ukljuèiti turistièke agencije, lokalnu zajednicu, ministarstvo mjerodavno za turizam

Jesen 2005. Redovita djelatnost

Osmisliti i organizirati turistièke ture

Rješavati u paketu s prije spomenutim prijedlogom projekta

Isto Isto Isto

Osmisliti izradbu suvenira

Rješavati u paketu s prije spomenutim prijedlogom projekta

Isto Isto Isto

10

9. Suradnja sa susjedima


Uspostaviti stalnu meðunarodnu radnu skupinu (Hr – Slo –BiH)

Uspostavljen je kontakt sa slovenskom stranom. Ispitati moguænost ukljuèivanja predstavnika BiH

Skup u Sloveniji – meðunarodno upravljanje/gospodarenje velikim zvijerima (15. i 16. travnja 2005., Osilnica, LCIE)

Povjerenstvo za praæenje velikih zvijeri; Ministarstvo kulture; mjerodavna ministarstva SLO i BiH

Proljeæe 2005. INTERREG?

Uvo

dn

e n

apo

men

e

U s

klad

u s

odre

dbam

a Za

kona

o z

aštit

i pr

irode

i p

rihva

æeni

m

Plan

ovim

a up

ravl

janj

a vu

kom

i r

isom

u H

rvat

skoj

, u

sluè

aju

doja

ve/in

form

acije

o u

smræ

enim

zaš

tiæen

im v

rsta

ma

mor

a se

po

stup

iti k

ako

je o

pisa

no u

pril

o�en

om s

hem

atsk

om p

rikaz

u, tj

. na

jprij

e na

zvat

i ovl

ašte

noga

vješ

taka

(pre

ma

prilo

�eno

m p

opis

u),

koji

bi p

otom

mor

ao o

bavi

jest

iti m

jero

davn

u po

licijs

ku p

osta

ju,

insp

ekci

ju z

aštit

e pr

irode

i V

eter

inar

ski

faku

ltet

Sveu

èiliš

ta u

Za

greb

u ili

Dr�

avni

zav

od z

a za

štitu

prir

ode

(kon

takt

oso

be s

a sh

eme)

. Ako

se

sum

nja

da je

�iv

otin

ja b

ila b

ijesn

a, tr

eba

pozv

ati

i lo

kaln

oga

vete

rinar

a (n

adle

�nu

vete

rinar

sku

orga

niza

ciju

). A

ko, p

rimje

rice,

pol

icija

dob

ije in

form

aciju

o u

smræ

enoj

�iv

otin

ji pr

ije o

vlaš

teno

ga v

ješt

aka,

mor

a od

mah

stu

piti

u ve

zu s

njim

.

Zap

isn

ik o

do

gað

aju

Polic

aja

je o

bvez

na s

asta

viti

zapi

snik

o c

ijelo

m s

luèa

ju r

adi

mog

uæeg

a po

kret

anja

kaz

neno

ga i

li pr

ekrš

ajno

ga p

ostu

pka,

pr

oslje

ðiva

nja

�ivo

tinje

na

toks

ikol

ošku

obr

adbu

i d

r. Za

pisn

ik

ovla

šten

og v

ješt

aka

mor

a sa

dr�a

vati

ove

poda

tke:

1.

Vrij

eme

nala

za (d

atum

i sa

t)2.

Tk

o je

prv

i pro

naša

o le

šinu

3.

Mje

sto

nala

za -

naj

bolje

GPS

koo

rdin

ate

ili k

oord

inat

e oè

itane

s t

opog

rafs

ke k

arte

, a a

ko t

a m

oguæ

nost

ne

post

oji,

valja

što

pod

robn

ije o

pisa

ti lo

kaci

ju4.

V

rijem

e (d

atum

i sa

t) u

ginu

æa a

ko je

poz

nato

, a a

ko

nije

- b

arem

pro

cjen

a

Pro

toko

l za

pri

kup

lja

nje

usm

ræen

ih z

ašt

iæen

ih v

rsta

(vu

k, r

is)

5.

Uzr

ok u

ginu

æa a

ko je

poz

nat

(od

prom

eta,

ods

trje

l i

sl.)

ili n

a št

o se

sum

nja

6.

Krat

ak o

pis

doga

ðaja

i os

tale

poj

edin

osti

koje

nis

u po

sebn

o tr

a�en

e u

pret

hodn

im t

oèka

ma,

a v

ješt

ak ih

dr

�i v

a�ni

m7.

Fo

togr

afi r

ati �

ivot

inju

na

mje

stu

nala

za, a

i m

jest

o na

laza

, oso

bito

ako

je p

o ne

èem

u po

sebn

o (p

rocj

ena

vješ

taka

).

Tran

spo

rt

Tran

spor

t ug

inul

e �i

votin

je o

rgan

izira

t æe

se

od s

luèa

ja d

o sl

uèaj

a, o

visn

o o

stan

ju n

a te

renu

. A

ko p

osto

ji m

oguæ

nost

, na

jbol

je ju

je o

dmah

pre

vest

i na

Vete

rinar

ski f

akul

tet u

Zag

rebu

. A

ko s

e pr

ijevo

z ne

mo�

e or

gani

zira

ti is

toga

dan

a, p

repo

ruèu

je

se

sura

dnja

s

nadl

e�no

m

vete

rinar

skom

or

gani

zaci

jom

, a

– ov

isno

o g

odiš

njem

dob

u –

u to

m j

e sl

uèaj

u le

šinu

naj

bolje

up

akira

ti u

debe

lu P

VC

vreæ

u i s

mje

stiti

u h

ladn

jak

ili z

amrz

ivaè

do

dol

aska

Jos

ipa

Kusa

ka il

i nek

oga

s Ve

terin

arsk

oga

faku

lteta

u

Zagr

ebu

(odn

osno

dru

ge m

oguæ

nost

i do

stav

e u

Zagr

eb).

Ako

se

sum

nja

da j

e �i

votin

ja b

ila b

ijesn

a, O

BVEZ

NO

se

mor

a ob

avije

stiti

nad

le�n

u ve

terin

arsk

u or

gani

zaci

ju k

oja

æe p

ostu

pati

dalje

u s

klad

u sa

zak

onsk

im p

ropi

sim

a. L

ešin

a �i

votin

je z

a ko

ju

se s

umnj

a da

je

bila

bije

sna

šalje

se

Hrv

atsk

om v

eter

inar

skom

in

stitu

tu u

Zag

rebu

ili

vete

rinar

skim

zav

odim

a u

Kri�

evci

ma,

V

inko

vcim

a, R

ijeci

ili

Split

u. U

dru

gim

slu

èaje

vim

a us

mræ

enu

æe �

ivot

inju

naj

prije

pre

gled

ati

Vete

rinar

ski

faku

ltet

Sveu

èiliš

ta

u Za

greb

u.

��

��

��

��

��

� ��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

�

��

��

��

��

�

��

��

��

�!�

��

"��

��

��

��

��#$%

&'#(

�)$*

'

��

��+

� ��

�,�

��

-��

��

��

��

��#

$%&'

#(�)

�./.

��

��

��

0�

��1

��

��

��

��

��#$

%&'#

(�)�

$*$

��

��2

��

�� 0

��

�3��

��

��

��

��#$%

&'#(

�)�$

%4

��

��5

�� 1

��

��6

��

��

��

��

�#$%

&'#*

�)�#

74

��

��8

��

�� 9

��

��5�

��

��

��

�#$%

&'#(

�)�$

%'

��

��:

��

� �;

��

��8�

��

��

��

��#

$%&'

#(�)

�./'

-�5

,��!

�5

<!

#$/&

44/4

=/..

-<5

><

�-?

+?

1,3

=1<

+@

,>!

�#$

/&(/

#(='

'%

��

��

��

��

��

��

��

��

�!�

��

� ��

��"��

� ��

��#

��$��

��

�� % � ��$

��

��

��"��$��

�

��

��

�8

3��

��

5�

��

��

��

� �

��

��

��

��

�

��

��

��

Nakladnik: Dravni zavod za zaštitu prirode ©

Za nakladnika: Davorin Markoviæ

Uredila: Ana Štrbenac

Autori: Ana Štrbenac, Sonja Desnica, Petra Štrbenac, Jasna Jeremiæ-Martinko, Josip Kusak, Nikica Skroza,

Dragan Šariæ, Goran Guvica

Lektura i korektura: Ivan Jindra

Fotografije: Ana Štrbenac, Josip Kusak, Nikica Skroza, Dragan Šariæ, Ðuro Huber, U.S. National Park Service Database, Velimir Braco Æosiæ

Oblikovanje i priprema za tisak: Ermego d.o.o.

Tisak: Denona d.o.o.

Naklada: 1.000 primjeraka

ISBN: 953-7169-10-3

Br. 2 / 2005.Br. 2 / 2005.

SadržajSadržaj

Uvodna rijeè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Rezultati treæe godine projekta prema osnovnim aktivnostima. . . . 2

Institucionalno jaèanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Praæenje populacije vuka i aktivnosti upravljanja . . . . . . . . . . . 3

Smanjenje šteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Edukacija i informiranje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

Jaèanje sudjelovanja interesnih skupina u odluèivanju . . . . . . 26

Buduænost projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Zagreb, studeni 2005.

1

UvodnaUvodna rijeè

Na svršetku smo treæe, posljednje godine provedbe LIFE projekta. To je trenutak kada se osvræemo kako bismo vidjeli što smo postigli; kakvo je bilo stanje kad smo zapoèeli intenzivno raditi na zaštiti i upravljanju vukovima, a kakvo je ono danas. Ukratko prigoda da utvrdimo gdje smo bili, a gdje smo sada; jesmo li u nastojanjima da oèuvamo jedan vrijedan dio prirodnoga bogatstva naše zemlje uspjeli? Je li se u meðuvremenu što promijenilo?

Dojava lokalnog stanovništva o ranjenom vuku, nazvanom Mane, i pokušaj spa-ša vanja ove �ivotinje organiziranjem zajednièke akcije, procjene brojnosti velikih zvijeri i divljaèi metodom praæenja tragova u snijegu u lovištima na podruèju Gorskog kotara i Like, ustaljenost pa i smanjenost šteta u pojedinim podruèjima, pozitivnija stajališta javnosti o vuku, samo su neki od pokazatelja da su se stvari ipak promijenile, i to - vjerujemo – na bolje za vuka, ali i za oèuvanje prirode uopæe.

Projektom je doista uspostavljen sustav zaštite i upravljanja vukovima, koji uklju èuje kadar u upravnim, struènim i znanstvenim institucijama, vještake, ali i predstavnike svih interesnih skupina i – što je najva�nije – lokalno stanovništvo. U tom se smislu izuzetno vrijednom pokazala uspostava regionalnih ureda u podruèju rasprostranjenosti vuka. Osim toga, danas je svima jasno da je za oèuvanje vuka u Hrvatskoj kljuèna suradnja svih koji su na neki naèin povezani s ovom problematikom i koji mogu svojim znanjem pridonijeti njezinu rješavanju. Oèuvanje vuka i prirode nije ekskluzivno pravo pojedinca, niti nešto što nas se ne tièe dok god zadovoljavamo svoje uske interese. To je nešto što svima treba biti zajednièki interes, bez obzira na to radi li se o lovcu, stoèaru, znanstveniku, „zaštitaru”, a da bismo postigli cilj, moramo suraðivati i dati svoj doprinos.

Èitajuæi ovaj broj biltena, više æete doznati o našim aktivnostima u posljednjoj godini LIFE projekta. No najavimo odmah: iako LIFE projekt 1. prosinca slu�beno završava, naš rad na oèuvanju vuka nastavlja se i dalje, ali o tome više u sljedeæem broju…

Slika 1. Vuk Mane �rtva je prostrjelne rane desne stra�nje noge

2

Rezultati treæe godineRezultati treæe godine projekta prema osnovnim aktivnostima

Institucionalno jaèanjeInstitucionalni sustav za zaštitu i upravljanje vukovima u Hrvatskoj nastavlja rad aktivnostima ureda projektne jedinice u Zagrebu, unutar Odjela za inventarizaciju i praæenje stanja prirode Dr�avnog zavoda za zaštitu prirode i pripadajuæih re gi-onalnih ureda za Gorski kotar, Liku i Dalmaciju; Zavoda za biologiju Ve te rinarskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu; Ministarstva kulture i ovlaštenih vještaka za utvrðivanje šteta koje nanese zaštiæena �ivotinja; Povjerenstva za pra æenje po-pu lacija velikih zvijeri pri Ministarstvu kulture i suradnjom s predstavnicima svih interesnih skupina.

Aktivnosti regionalnih ureda

Teèe treæa godina projekta u kojemu Regionalni ured za Gorski kotar i Liku u Gospiæu i Regionalni ured za Dalmaciju u Šibeniku nastavljaju djelovati, odr�avajuæi stalnu vezu s lokalnom zajednicom i predstavnicima svih interesnih skupina. Meðu aktivnostima tih ureda valja izdvojiti suradnju sa stoèarima na programu donacije pasa tornjaka i elektriènih ograda. Vrijedno je i njihovo sudjelovanje u dojavljivanju o usmræenim i ranjenim vukovima, populariziranju planova upravljanja i gospodarenja velikim zvijerima i njihovo posredovanje rezultata projekta lokalnom stanovništvu. Uredi organiziraju i predavanja o vuku za uèenike osnovnih i srednjih škola, a distribuiraju o toj temi i edukativne pismene i slikovne sadr�aje.

Slika 2. Ured u Zagrebu i regionalni uredi smješteni na podruèju rasprostranjenosti vuka dio su projektne jedinice

3

Vještaci

Glavni je zadatak ovlaštenih vještaka Ministarstva kulture utvrðivanje štete na stoci koju nanese zaštiæena �ivotinja jer na temelju njihove procjene dr�ava isplaæuje odštetu. No, zahvaljujuæi stalnoj prisutnosti na terenu i kontaktu sa stoèarima, vještaci sudjeluju i u ostalim aktivnostima koje se provode u okviru projekta i èine va�nu kariku u institucionalnom sustavu zaštite vuka u Hrvatskoj. Tako vještaci dojavljuju sluèajeve stradanja i ranjavanja vukova i o tome sastavljaju slu�bena izvješæa. Takoðer su preuzeli zadaæu nadzora nad zahvatima u populaciju vuka, a pojedini meðu njima postali su i èlanovi interventnog tima za velike zvijeri. Zahvaljujuæi poznavanju potreba na terenu i svojim kontaktima poma�u i u provedbi programa donacija.

Praæenje populacije vuka i aktivnosti upravljanja

Telemetrijsko praæenje vukova i genetièka analiza

Gorski kotarTijekom 2005. nastavilo se pratiti obilje�ene vukove i poduzelo se sve potrebno da bi se obilje�ile nove jedinke u veæ poznatim èoporima, ali i u onima koji dosad nisu bili praæeni. Nastavljeno je i sakupljanje uzoraka izmeta za DNA analize. Tijekom ljeta zabilje�ena je i znatna aktivnost ljudi u istra�ivanom podruèju. Na 40 razlièitih mjesta, s podruèja od ukupno 276 km2, ljudi su sjekli šumu, izvlaèili trupce, ponegdje bacali otpad ili kopali šljunak. Sve to utjecalo je i na aktivnost vukova. Na podruèju od 282 km2 znakovi vukova (obilje�avanje teritorija, izmeti i ostaci plijena) pronaðeni su na 61 razlièitom mjestu, i to uglavnom izvan podruèja intenzivne ljudske aktivnosti. Èopor Snje�nik tako je u dva ljetna mjeseca triput premještao leglo, odnosno izabirao drugo okupljalište.

Slika 3. Istra�ivani dio Gorskog kotara s prikazom mjesta nalaza znakova vukova i ljudske aktivnosti

Aktivnosti ljudi Znakovi vukova Podruèje nalaza znakova vuka

Sjeèa šume Izmet

Utovar trupaca Otisak šape

Smetlište Grebanje po tlu

Vaðenje šljunka Napad na plijen

4

Obilje�avanje novih vukova

U ljeto 2005. godine obilje�ena su dva nova vuka, oba iz èopora Snje�nik. Tako je 26. kolovoza 2005., kod brda Veliki Tisovac uhvaæena i obilje�ena GPS-GSM ogrlicom vuèica W12-Sara, u dobi od 2,5 godine i mase 27 kg. Dva dana nakon obilje�avanja vuèica Sara pridru�ila se èoporu Snje�nik.

Ubrzo nakon toga, 14. rujna 2005., uhvaæena je i druga vuèica W13-Kyra, ovogodišnje mladunèe mase 15.5 kg, mlado vuèice Hilde. W13-Kyra dobila je GPS-VHF ogrlicu koju je prije toga pet mjeseci nosila vuèica Eva u Dalmaciji, a koja je ustrijeljena u Bosni i Hercegovini poèetkom kolovoza 2005. Mjesto obilje�avanja, Goreæi vrh iznad Smrekove Drage, bilo je treæe mjesto na koje je èopor Snje�nik premjestio leglo toga ljeta. Vuèica Hilda je u vrijeme hvatanja bila oko 10 km sjevernije, blizu granice sa Slovenijom, a novoobilje�eno mladunèe pridru�ilo se èoporu tri dana nakon obilje�avanja.

Slika 4. Vuèica W12-Sara

Praæenje èopora Risnjak i Snje�nik

Èopor Risnjak: Od ljeta 2004. èopor je praæen preko obilje�ene vuèice Tanje, reproduktivne �enke èopora. Tijekom zime 2004./2005. praæenjem tragova u snijegu ustanovljeno je da u èoporu Risnjak ima najmanje èetiri, a vjerojatno i pet vukova. Praæenjem tijekom proljeæa i ljeta nije bilo moguæe sa sigurnošæu potvrditi je li taj èopor u 2005. imao mlade. Vuèica Tanja kretala se kao i tijekom zime, svaki dan bila bi na drugom mjestu, katkad i 15 km udaljenom od prethodnoga. Nepostojanje stalnog mjesta na koje bi se vuèica vraæala (brlog/okupljalište), kao i nenala�enje drugih znakova (intenzivno obilje�avanje terena, zavijanje mladih vukova) potvrdilo je da èopor Risnjak u 2005. nije imao podmlatka.

Vuèica Tanja kretala se i na nekim novim podruèjima, primjerice oko izvora Kupe, u kanjonu Kupice kod Delnica, a posebno je zanimljivo da je bila i s ju�ne strane

Slika 5. Vuèica W13-Kyra

5

autoceste, na brdu Sopaè. To znaèi da taj èopor uspijeva pronaæi prijelaze za odlazak na drugu stranu autoceste. Time je teritorij tog èopora dosegnuo 193 km2.

Èopor Snje�nik: Do ljeta 2005. praæen je preko vuèice Hilde, a nakon obilje�avanja dva nova vuka, W12-Sara i W13-Kyra, i preko njih. Tijekom zime 2004./2005. praæenjem tragova u snijegu potvrðeno je da se èopor tada sastojao od èetiri vuka. Praæenje vuèice Hilde tijekom proljeæa i ljeta navijestilo je da èopor Snje�nik i ove godine ima mlade, što je konaèno i potvrðeno hvatanjem jednog mladunca iz tog èopora (W13-Kyra). Tri vuka istovremeno praæena u jednom èoporu najveæi je broj do sada postignut u Hrvatskoj! Istovremeno praæenje više vu-ko va iz istog èopora daje slici o odnosima unutar èopora novu dimenziju. Vuèica Hilda, kao jedan od roditelja, vrijeme provodi bilo u potrazi za hranom, bilo na mjestu gdje su mladi vuèiæi. Ovogodišnja prinova W13-Kyra do kraja ljeta glavninu vremena provodila je na jednom mjestu i èekala da se Hilda vrati. No zabilje�eno je da i takvo vuèje mladunèe, u dobi od svega pola godine, mo�e u jednoj noæi propješaèiti i 10 km (zraène linije). Nasuprot tome, vuèica W12-Sara, zadnji dio ljeta malo je vremena provodila s ostatkom èopora. Ona bi radije odlazila, sama ili u društvu s još jednim ili dva mlada vuka, na rubne dijelove teritorija èopora i na rubove šume, a bli�e naseljima, gdje ima više srna i unesenih muflona, relativno lakog plijena za vukove. Poèetkom listopada W12-Sara pridru�ila se èoporu i od tada je redovito bilje�eno da se sva tri praæena vuka kreæu zajedno teritorijem èopora.

Slika 6. Lokacije vukova praæenih u Gorskom kotaru i njihovi teritoriji tijekom 2005. godine

LikaTerenska istra�ivanja u 2005. godini zapoèela su poèetkom mjeseca lipnja na podruèju Senjskog bila, Krasna, Mesinovca, Vratnika i Apatišana. S obzirom na to da na tom podruèju nisu viðeni tragovi prisutnosti vukova, a u razgovoru s ljudima mogla se dobiti informacija da je na tom podruèju u rano proljeæe navodno odstrijeljeno šest vukova, terenske aktivnosti proširene su i na podruèje izmeðu Korenice i Donjeg Lapca. Na tom podruèju utvrðena je nazoènost èetiri do pet

W10-Tanja Teritorij èopora Risnjak

W05-Hilda Teritorij èopora Snje�nik

W12-Sara

W13-Kyra

6

vukova, a naðeni su i ostaci divlje svinje koja je bila vuèji plijen. Tijekom istra�ivanja ulovljena su tri medvjeda, pet jazavaca i veæi broj lisica, a 21. rujna u zamku je ulovljen i vuk koji se nakon 15 metara uspio osloboditi. Prema tragovima, moglo se zakljuèiti da se radilo o odrasloj, relativno velikoj jedinki.

Od sredine rujna na naznaèenom podruèju Velebita utvrðena je nazoènost triju vukova, pa se terenske aktivnosti nastavljaju i na podruèju Velebita i na podruèju Lièke Plješivice.

DalmacijaIako projektom nije bilo predvi ðe-no telemetrijsko praæenje vukova u Dalmaciji, spletom okolnosti jedna vuèica (W11-Eva) bila je obilje�ena 23. veljaèe 2005. GPS ogrlicom u podruèju Imotskog.

Slika 7. Vuèica Eva je nakon kirurške obrade u veterinarskoj stanici u Imotskom i obilje�avanja GPS ogrlicom vraæena u prirodu na istom mjestu gdje je i naðena

Tijekom 157 dana praæenja vuèica Eva locirana je ukupno 541 put, od èega 255 puta (47,1% lokacija) u Hrvatskoj i 286 puta (52,9% lokacija) u susjednoj Bosni i Hercegovini. Pri tome se u Hrvatskoj zadr�avala na manjem podruèju, oko Runoviæa i Imotskog, dok je u Bosnu i Hercegovinu odlazila i do 80 km u unutrašnjost, do Tomislavgrada, da bi se opet vraæala u granièno podruèje gdje je provodila najviše vremena. Velièina podruèja na kojem se kretala vuèica Eva bila je 640 km2. To je triput više od površine koju pokriva prosjeèni vuèji èopor u Hrvatskoj, ukljuèujuæi i Dalmaciju. Eva se vjerojatno bar dio vremena kretala i sama, pripremajuæi se da napusti svoj èopor.

Slika 8. Lokacije vuèice EveW11-Eva

Podruèje kretanja vuèice Eve

7

Dana 3. kolovoza 2005. oko 03.30 sati ujutro ustrijeljena je kod Vinjana, u Bosni i Hercegovini. Hrvatska dijeli s Bosnom i Hercegovinom vrlo dugaèku granicu, a imamo i zajednièku populaciju vukova koja je s jedne strane granice zakonski zaštiæena, dok je s druge strane izvrgnuta pogibelji jer se vukove ondje smije slobodno ubijati. To svakako djeluje nepovoljno na djelotvornost zaštite vukova u Hrvatskoj i bilo bi po�eljno da se status vukova u susjednoj Bosni i Hercegovini promijeni u smjeru zaštite.

Smrtnost vukova

Tijekom 2005. godine zabilje�ena je smrtnost 15 vukova, od èega je 12 sluèajeva sigurno potvrðeno nalazom tijela vukova. Osam vukova stradalo je od prometa, èetiri su ustrijeljena, jednog su vjerojatno ubili ovèarski psi, dok je uzrok uginuæa za dva nepoznat. Zahvaljujuæi dogovorenom protokolu za prikupljanje usmræenih zaštiæenih vrsta, a�urnije se dojavljuju sluèajevi stradavanja vukova.

Tablica 1. Popis poznatih smrtnosti vukova u 2005. godini

datum mjesto uzrok oznaka spoldob

(god)masa (kg)

2.1.2005 Novo Selo Bosiljevsko puška WCRO59 F 6 37

17.2.2005 Èitluk - Puljane puška WCRO61 F 11 29

17.2.2005 Vrbnik Polje - Kaldrma nepoznato WCRO60 F 0 24

18.4.2005 Koprivno auto WCRO62 F 2 26

5.5.2005 Grab kod Sinja auto M 2

1.6.2005 Oraovac Donji Lapac naðen mrtav

14.6.2005 Lovreè auto WCRO63 F

20.7.2005 Voštane Gornje ovèarski psi WCRO64 F 2

3.8.2005 Vinjani kod Imotskog, BiH

puška WCRO65 F 2.5

21.8.2005 Ondiæ auto WCRO66 F 2.5 30

31.8.2005 Mazin puška WCRO67 M 6 37

1.9.2005 Mojanka auto WCRO68

19.9.2005 Mojanka auto WCRO69 F 2

21.9.2005 Grab auto WCRO70

4.11.2005. Krièke auto F

Zanimljivo je spomenuti da je zabilje�en još jedan sluèaj dojave o ranjenom vuku, i to u Lici. Naime, u prijepodnevnim satima 1. rujna mještani sela Mazin kraj Donjeg Lapca obavijestili su predstavnike ovlaštenih institucija o pronalasku ranjenog vuka na livadi nadomak kuæa. Prve informacije upuæivale su na stradanje vuka od prometa. Na teren je izašao Igor Hak, ovlašteni vještak za utvrðivanje šteta od vuka i usta-novio da je �ivotinja ranjena i da se ne mo�e podiæi na stra�nje noge. Nakon kratke konzultacije s djelatnicima Dr�avnog zavoda za zaštitu prirode i Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu odluèeno je da se ranjeni vuk pokuša spasiti i vratiti u prirodu. Dr. sc. Josip Kusak u kasnim je veèernjim satima vuka dovezao u Zagreb. Radilo se o odraslom mu�jaku, starom 3 - 4 godine, teškom 37

8

kg. Mještani su mu nadjenuli ime Mane. U suradnji s dr. sc. Dra�enom Matièiæem, v. d. ravnateljem Klinike za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju Ve te rinarskog fakulteta, osiguran je prihvat, smještaj i obrada ran-jenog vuka. Ujutro 2. rujna kirurški tim pristupio je obradi. Nakon rengenske pretrage koja je pokazala prijelom kosti desne stra�nje noge zbog prostrjela, odluèeno je da se pristupi operativnom zahvatu. Na �alost, za operacije ustanovljeno je da su povrede ta-ko ozbiljne da se ne mogu sanirati te je odluèeno da se ranjeni vuk eutanazira. S obzirom na to da se radi o prostrjelnoj rani, koja je rezultat nezakonitog djela, o cijelom je sluèaju obaviještena nadle�na inspekcija zaštite prirode pri Ministarstvu kulture.

Slika 9. Tijek operativnog zahvata na vuku Mane na Klinici za kirurgiju Veterinarskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu

Gis modeliranje

Svrha izrade modela staništa vuka bila je da se na razini cijele dr�ave odredi gdje bi se i s kojom vjerojatnošæu vukovi mogli u skoroj buduænosti pojaviti. U tu svrhu iskorišteni su do sada prikupljeni podatci o pojavljivanju vukova i podatci o staništu vuka dobavljeni u sklopu LIFE projekta, a koji su vukovima va�ni u „odluèivanju“ hoæe li se na nekom podruèju nastaniti. Tako su u obzir uzeti: broj vrsta parnoprstaša, udio površina pod šumom, udio poljoprivrednih površina, udio pašnjaka, nadmorska visina i gustoæa prometnica. Za modeliranje staništa odabrana je metoda „Mahalanobis distance“ kojom je, iz ulaznih setova po-da taka, izraèunana vjerojatnost pojavljivanja vukova na kopnenom dijelu Hrvatske u rezoluciji 250x250m. Proizlazi da bi se vukovi, osim u podruèjima gdje ih i danas ima, mogli pojaviti i u podruèju Banije, �umberka, Æiæarije, pa èak i na Papuku. To bi znaèilo 40-60 vu-kova više u Hrvatskoj.

Slika 10. Prikaz vjerojatnosti pojavljivanja vukova u Hrvatskoj s obzirom na uvjete staništa na poèetku 21. stoljeæa.

9

Analiza brojnosti stoke i šteta od vuka

Na temelju analize zapisnika s oèevida koje je zaprimilo Ministarstvo kulture, u razdoblju od 1. sijeènja do 31. prosinca 2004. godine prijavljeno je ukupno 1420 šteta na stoci što je 9 posto više od broja šteta prijavljenih u 2003. godini. Iako se broj prijava poveæao, to je poveæanje znatno manje od onoga koje se dogodilo u 2003. godini u odnosu na 2002., kad je iznosilo 36 posto. Što se tièe podataka za 2005. godinu, oni nisu potpuni jer godina još traje. Ipak, zna se da je od 1. sijeènja do 24. listopada ukupno prijavljeno 1145 šteta. S obzirom na taj podatak i dosadašnji trend šteta pretpostavlja se da broj šteta u 2005. godini neæe puno odstupati od broja lanjskih šteta, te da se broj zahtjeva nakon deset godina praæenja napokon ustalio.

Gledajuæi po �upanijama, najveæi broj odštetnih zahtjeva pristigao je iz Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske, a najmanji iz Karlovaèke i Primorsko-goranske �upanije. Ti podatci u skladu su s podatcima iz prethodnih godina. U usporedbi s 2003. godinom, broj prijavljenih šteta po �upanijama u 2004. uglavnom je ostao nepromijenjen ili se èak bilje�e neznatna smanjenja, osim u Splitsko-dalmatinskoj �upaniji gdje se broj prijavljenih šteta poveæao za 156, odnosno 40 posto.

Tablica 2. Broj prijavljenih šteta na stoci u 2003. i 2004. godini

�upanija/Godina 2003 2004

Dubrovaèko-neretvanska �upanija 66 82

Karlovaèka �upanija 7 8

Lièko-senjska �upanija 63 51

Primorsko-goranska �upanija 13 4

Splitsko-dalmatinska �upanija 379 535

Šibensko-kninska �upanija 648 621

Zadarska �upanija 118 119

UKUPNO 1294 1420

Slika 11. Vještak Damir Bosiljevac obavlja oèevid

10

Oèevidi se rade kad god postoji sumnja da je štetu poèinila zaštiæena �ivotinja (vuk ili ris). Iz tog razloga broj prijavljenih šteta na stoci, odnosno obavljenih oèevida ne znaèi ujedno i broj šteta od vuka. Od ukupnog broja analiziranih zahtjeva, vuk je poèinio štetu u 90,7 posto sluèajeva, ris u 0,3 posto i pas u 1 posto. U 8 posto sluèajeva procjena je bila nesigurna ili nije izreèena. Od svih šteta koje je poèinio vuk, u 85 posto sluèajeva vještaci su bili sigurni u svoju procjenu, dok su u 15 posto procijenili da se samo vjerojatno radilo o vuku. U odnosu na 2003. godinu uoèava se izostanak èaglja, kao poèinitelja štete, te nešto veæi broj šteta od pasa. Isto tako, broj sluèajeva u kojima je poèinitelj štete nepoznat poveæao se gotovo tri puta.

Tablica 3. Raspored prijavljenih šteta na stoci po procijenjenoj vrsti predatora u 2004. godini

Vuk napada èitav spektar domaæih �ivotinja – od konja, magaraca i goveda, preko ovaca i koza, do svinja i pasa. Najèešæi plijen mu je sitna stoka, ovce i koze, koje su u 2004. godini èinile 90,6 posto svih napadnutih domaæih �ivotinja.

Tablica 4. Brojnost svake pojedine vrste stoke napadnute od vuka po �upanijama u 2003. i 2004. godini

�upanija/Predator Vuk Ris Medvjed Èagalj Pas Nepoznat UKUPNO


82 0 0 0 0 0 82

Karlovaèka 7 1 0 0 0 0 8

Lièko-senjska 45 3 0 0 0 3 51




Zadarska 116 0 0 0 0 3 119

UKUPNO 1287 4 0 0 15 114 1420

Vrsta stoke Govedo Konj Koza Magarac Ovca Pas Svinja UKUPNO

�upanija/Godina

2003 2004 2003 2004 2003 2004 2003 2004 2003 2004 2003 2004 2003 2004 2003 2004


30 34 3 3 31 52 5 3 72 61 0 4 0 4 141 161

Karlovaèka 0 0 0 0 1 0 0 0 9 18 1 0 0 2 11 20

Lièko-senjska 0 0 1 0 6 48 0 0 165 91 0 2 0 0 172 141

Primorsko-goranska

0 0 0 0 32 0 0 0 2 15 1 0 0 0 35 15


15 38 0 1 338 271 6 14 391 533 52 77 0 0 802 934

Šibensko-kninska

6 15 0 0 127 129 17 2 1009 845 13 26 0 0 1172 1017

Zadarska 10 18 2 0 145 154 1 1 186 173 2 4 0 0 346 350

UKUPNO 61 105 6 4 680 654 29 20 1834 1736 69 113 0 6 2679 2638

11

Iako se broj odštetnih zahtjeva u 2004. godini u odnosu na 2003. poveæao (9%), ukupan broj nastradalih �ivotinja smanjio se za 41 grlo, odnosno 1,5 posto. Kon-kretno, bilje�i se smanjenje nastradalih ovaca i koza, a poveæanje nastradalih goveda i pasa. Razlog mo�e biti u sve veæoj osviještenosti vlasnika stoke o potrebi èuvanja ovaca i koza kao najèešæeg plijena vuka, te u zaboravljanju da je vuk kadar usmrtiti i �ivotinju znatno veæu od sebe, kao što je govedo. Isto tako, pas na lancu ili „pušten da se istrèi” postaje lakši plijen od stada èuvanih psima tornjacima ili elektriènim ogradama (u èemu je znatno pomogao program donacija). No iako se ukupan broj nastradalih �ivotinja u 2004. smanjio u odnosu na 2003., kako goveda i psi imaju veæu tr�išnu vrijednost od ovaca i koza, ukupna se novèana vrijednost odobrena za odštete poveæala. Tako je u 2003. godini isplaæeno 1.868.205,81 kuna, a u 2004. godini 1.918.708,23 kuna.

Prostorno gledajuæi, najviše stoke nastradalo je na podruèju Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske �upanije što se poklapa s najveæim brojem zahtjeva za naknadu šteta pristiglih iz tih dviju �upanija. Kao i u 2003. godini, u njima je u 2004. nastradalo 74 posto sve nastradale stoke, s razlikom da se broj stradalih �ivotinja, prvenstveno ovaca, u Šibensko-kninskoj �upaniji smanjio, a u Splitsko-dalmatinskoj poveæao. Razlog poveæanog broja odštetnih zahtjeva, te nastradale stoke u Splitsko-dalmatinskoj �upaniji vjerojatno le�i u boljoj pokrivenosti toga velikog prostora vještacima za procjenu šteta na stoci i boljoj informiranosti ljudi. Naime, u 2003. godini imenovan je još jedan vještak za podruèje Splitsko-dalmatinske �upanije, no trebalo je proæi neko vrijeme da stanovnici doznaju za njega i poènu ga uèestalije pozivati na oèevide. Isto tako, moguæe je da je izgradnja autoceste prouzrokovala premještanje pojedinih vuèjih èopora i promjenu podruèja njihova utjecaja na stoku. Kako se velik broj napada dogaða upravo u opæinama na graniènom podruèju izmeðu Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske �upanije, to je vjerojatno razlog promijenjenog broja nastradalih ovaca u tim dvjema �upanijama.

I u ovom biltenu prikazan je udio stoke nastradale od vuka, prvenstveno ovaca i koza kao najèešæih �rtava vuèjih napada, u ukupnom broju ovaca i koza pojedine �upanije. Podatke o ukupnom broju stoke u 2004. godini ustupio je Hrvatski stoèarski centar (HSC) i oni, kao i podatci za 2003. godinu, ukljuèuju svu stoku za koju su bili tra�eni dr�avni poticaji, bez obzira na to je li ona ukljuèena u sustav selekcije ili je izvan njega. Isto tako, ti podatci uzimaju u obzir samo stoku prisutnu

Tablica 5. Udio ovaca i koza nastradalih od vuka u ukupnom broju ovaca i koza svake pojedine �upanije, u 2004. godini

Vrsta stoke Ovce Koze

Brojnost stoke ��upanija

Ukupno reg. od HSC

Udio (%)Ukupno reg. od

HSCUdio (%)


3789 1.61 1507 3.45

Karlovaèka 14410 0.12 905 0.00

Lièko-senjska 57913 0.16 2322 2.07

Primorsko-goranska 44324 0.03 743 0.00

Splitsko-dalmatinska 50691 1.05 8816 3.07

Šibensko-kninska 73904 1.14 6118 2.11

Zadarska 97159 0.18 13679 1.13

UKUPNO 342190 0.51 34090 1.92

12

na podruèju rasprostranjenosti vuka, tj. na kopnenom dijelu istra�ivanih �upanija, dok je stoka koja nastanjuje otoke iskljuèena iz analize. Usporeðujuæi rezultate dobivene za 2003. godinu s rezultatima za 2004. uoèava se lagano smanjenje udjela stoke nastradale od vuka u ukupnom broju stoke. Udio ovaca je s 0,79 posto pao na 0,51 posto, a udio koza s 2,11 posto na 1,92 posto.

Slika 12. Manji broj nastradalih ovaca i koza u odnosu na 2003. godinu rezultat je veæe osviještenosti vlasnika stoke o potrebi èuvanja stoke

Izvješæe o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2005. godini

Za potrebe provedbe Plana upravljanja vukom poèetkom rujna izraðeno je Izvješæe o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2005. godini. U Izvješæu su navedene glavne karakteristike podruèja rasprostranjenosti vuka u Hrvatskoj (naseljenost, uzgoj stoke, prisutnost divljaèi), izneseni podatci o štetama na stoci i utjecaju na divljaè, procijenjena brojnost populacije vuka prema iskazima lokalnih struènjaka, dani podatci o smrtnosti vukova u 2005. godini te ukratko opisano stanje populacije vuka u susjednim dr�avama s kojima Hrvatska dijeli populaciju (Bosna i Hercegovina i Slovenija).

Zakljuèeno je da je podruèje rasprostranjenosti vuka uglavnom slabo naseljeno, no s velikom brojnošæu stoke. Najveæa gustoæa ovaca i koza zabilje�ena je na podruèju dalmatinskih �upanija, dok je u Primorsko-goranskoj, Karlovaèkoj i Lièko-senjskoj taj broj znatno manji. S druge strane, te �upanije odlikuju se veæom gustoæom divljaèi koje na podruèju Dalmacije ima malo. Analize zapisnika s oèevida šteta na stoci potvrðuju taj podatak, buduæi da se više od 90 posto svih šteta na stoci dogaða upravo na podruèju Dalmacije gdje domaæe �ivotinje èine veæinu hrane vuka. Opæine s daleko najveæim zabilje�enim brojem šteta u zadnjih nekoliko godina su Unešiæ i Kistanje u Šibensko-kninskoj �upaniji.

Procjena brojnosti populacije vuka u Hrvatskoj, napravljena na osnovi iskaza ovlaštenih vještaka za utvrðivanje šteta od zaštiæenih vrsta �ivotinja, znanstvenika koji se bave istra�ivanjem vukova, nadzornika u zaštiæenim podruèjima i lokalnih lovnika – rezultirala je rasponom od najmanje 155 do najviše 225 jedinki, tj. prosjeèno njih 190, rasporeðenih u èetrdesetak èopora. Meðu lokalnim struènjacima prevladava mišljenje da se brojnost populacije vuka ne mijenja, osim na podruèju

13

Šibensko-kninske �upanije gdje zbog poveæanog broja šteta na stoci vještak smatra da se brojnost populacije poveæala i Dubrovaèko-neretvanske �upanije gdje se prema iskazu vještakinje brojnost znatno smanjila.

Analiza smrtnosti vukova pokazala je da vuka najviše ugro�ava nezakoniti odstrjel i promet. Od 1. sijeènja do 5. rujna 2005. bilo je zabilje�eno stradanje ukupno 12 vukova, tri jedinke manje od predlo�ene godišnje kvote. No s obzirom na dotadašnji trend, smatralo se da æe do kraja godine biti evidentirano još sluèajeva stradavanja, što se kasnije pokazalo toènim.

Procijenjena brojnost populacije vuka u Bosni i Hercegovini je 480 - 490 jedinki. Vuk po entitetskoj zakonskoj re-gu lativi o lovstvu pripada grupi nezaštiæenih vrsta i godišnji odstrjel iznosi oko 140 jedinki. U ruralnim su predjelima èeste štete na stoci, ali se zbog statusa vuka kao nezaštiæene �ivotinje stoèarima ne isplaæuju nikakve naknade. Slovenija svoju populaciju vuka procjenjuje na 60 - 100 jedinki. Vuk je u Sloveniji zaštiæen i stoèari kojima nanese štetu imaju pravo na odštetu. Iako se radi o zaštiæenoj �ivotinji, zahvati u populaciju su dopušteni u sklopu redovitog i izvanrednog odstrjela. No u 2005. godini, zbog nedovoljnog poznavanja dinamike i brojnosti populacije vuka zahvat nije dopušten.

Slika 13. Izvješæe o stanju populacije vuka u 2005. godini

Smanjenje šteta

Donacija pasa tornjaka i elektriènih ograda

Program dodjele pasa tornjaka i elektriènih ograda, zacrtan projektom, ostvaruje se i dalje jer je interes stoèara premašio sva oèekivanja. Tako je od travnja 2005. dodijeljeno još 13 pasa i 13 elektriènih ograda. Valja podsjetiti da je projektom bila predviðena donacija 60 pasa tornjaka i 20 elektriènih ograda. Koliko je broj planiranih donacija premašen pokazuje brojka od ukupno 102 dodijeljena psa i 46 elektriènih ograda.

To je rezultat doniranih sredstava iz fonda LIFE, ali i sredstava Dr�avnog zavoda za zaštitu prirode, kao i Primorsko-goranske i Zadarske �upanije. Naime, odr�anim prezentacijama o rezultatima i uèincima projekta u pojedinim �upanijama upozorilo se na nu�nost pomoæi stoèarima, a to je u pojedinim �upanijama potaknulo i ostvarilo bolju suradnju u rješavanju zajednièkih problema.

Dugoroèan interes nije samo u prepoznavanju problema i doniranju sredstava, veæ i više u edukaciji stoèara koji �ive u podruèjima rasprostranjenosti velikih zvijeri. Tako je podignuta razina osviještenosti o nu�nosti stalnoga nadzora nad stokom koja je na slobodnoj ispaši, pogotovo tamo gdje postoji veæi rizik od šteta. Sada je znatno veæi broj domaæinstava koja su se organizirala tako da stoku prate na

14

ispašu, a poveæana je i uporaba pastirskih pasa. Èak se kod pojedinih stoèara koji su podnosili pojedinaèno veæe štete, u meðuvremenu broj šteta smanjio ili je ona posve izostala. Takvi su stoèari primjer ostalima, pa se dugoroèno oèekuje veæa inicijativa u samostalnom nabavljanju pastirskih pasa i elektriènih ograda radi zaštite od napada velikih zvijeri.

Slika 14. Program donacija pasa tornjaka i elektriènih ograda zbog velikog interesa znatno je premašio planirani broj

Gorski kotar i Lika

Psi tornjaci

Na podruèju Gorskog kotara i Like od poèetka projekta donirano je ukupno 37 pasa. U okviru projekta donirano je 26 muških štenaca, a 5 je otkupljeno sredstvima Primorsko-goranske �upanije. Dr�avni zavod za zaštitu prirode otkupio je još 6 �enskih štenaca s namjerom da se po dostizanju spolne zrelosti upotrijebe za rasplod. Na taj se naèin dugoroèno potièe i nadzire ciljani uzgoj i veæa uporabnost kvalitetnih autohtonih pastirskih pasa - tornjaka. Stoèari koji su preuzeli �ensku štenad obvezali su se prvo leglo donirati Dr�avnom zavodu za daljne donacije, a dugoroèno slijediti upute struènih voditelja uzgoja. Psi su donirani stoèarima iz sljedeæih mjesta: Brinje, Donji Lapac, Gomirje, Gospiæ, Karlobag, Klanac, Korenica, Lièki Osik, Lukovdol, Lukovo Šugarje, Moravice, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ogulin, Perušiæ, Podlapaèa, Senj, Smiljan, Sunger, Tršæe i Vrbovsko.

Primopredaja je obavljena u regionalnom uredu u Gospiæu i na terenu kod samih stoèara. Prigodom donacije svaki je put odr�ano predavanje o naèinu odgoja, korištenja i prehrane pasa. Stoèarima su upute predane i u pismenom obliku, a za svakog je psa pojedinaèno izraðena i tablica s obveznim datumima cijepljenja protiv zaraznih bolesti, parazita i bjesnoæe.

Zahvaljujuæi dobroj suradnji s lokalnim veterinarskim stanicama koje se brinu o zdravstvenom stanju doniranih pasa, u nekoliko je sluèajeva pravovremena obavijest stoèara i intervencija veterinara spasila �ivot doniranoga psa.

15

Unatoè tomu na podruèju Gorskog kotara i Like stradalo je šest pasa. Tri su, unatoè struènoj intervenciji, stradala od bolesti (srèani zastoj i parvoviroza), a tri nesretnim sluèajem (dva od ugušenja i jedan od prometa). O svakom pojedinaènom sluèaju stoèari su obavijestili regionalnoga koordinatora i o svakom je stradalom psu sastavljeno policijsko i veterinarsko izvješæe.

U okviru svojih obveza regionalni koordinator redovito svaka dva mjeseca obilazi stoèare i nadzire donirane pse. Tada provjerava kako i u kojim uvjetima dr�e psa, kakvo mu je stanje i kolika djelotvornost, odnosno pridr�ava li se stoèar uputa i izvršava li obveze iz potpisanog ugovora o pravu korištenja doniranog psa. Svaki pas se fotografira. Podatke skupljene na obilasku regionalni koordinator upisuje u obrazac, pripremljen za svakog psa pojedinaèno. Na taj naèin vodi bazu podataka o doniranim psima.

Psi koji su donirani kad se s projektom zapoèelo sada imaju više od godine dana i njihova je uspješnost na terenu višestruko potvrðena. Prema izjavama samih stoèara, znatno im je olakšano voðenje stoke na ispašu i nadzor nad njom. Kod pojedinaca štete su izostale, a pojavile se u blizini kod susjednih stoèara koji ne dr�e pastirske pse. Što se tièe dr�anja i njege tornjaka, i tu su stoèari jako zadovoljni. Naime, tornjak se pokazao kao malo zahtjevan pas, izrazito socijaliziran u doticaju s ljudima i primjereno oštar u èuvanju stoke i imovine.

Slika 15. Tornjak od najranije dobi boravi sa stadom u štali...

Slika 16. ...i na paši

16

Elektriène ograde

Od poèetka projekta na podruèju Gorskog kotara i Like donirana je ukupno 41 elektrièna ograda. Od toga 13 ih je nabavljeno zahvaljujuæi sredstvima Primorsko-goranske �upanije.

Ograde su donirane stoèarima iz Brinja, Fu�ina, Gomirja, Gospiæa, Lièkog Osika, Lukovdola, Moravica, Mrkoplja, Mušaluka, Novog Vinodolskog, Senja, Smiljana, Štikade i Udbine.

Donacije elektriènih ograda takoðer su se pokazale uspješnima. Sami stoèari ku-pu ju dodatne elektriène �ice i proširuju postojeæe osiguranje, a poveæao se i broj zahtjeva. Èine to zato što stoèari koji stoku dr�e na primjeren naèin u elektriènoj ogradi, više ne trpe štete.

Regionani koordinator redovito obilazi donirane stoèare i pregledava postavljene elektriène ograde. Stoèari bilje�e ukljuèivanje i iskljuèivanje ograde, i ostale pa ra-metre, u predviðene obrasce. Tijekom zimskih mjeseci kad se elektrièna ograda ne koristi du�ni su ju propisno uskladištiti.

Slika 17. Elektrièna ograda jednako uspješno štiti stoku na livadi...

Slika 18. ...i na šumskom terenu

17

Dalmacija

Psi tornjaci

Na podruèju Dalmacije donirano je ukupno 59 pasa. U okviru projekta donirana su 54 muška štenca, a pet ih je otkupljeno sredstvima Zadarske �upanije.

Psi su donirani stoèarima iz sljedeæih mjesta: Èvrljevo, Boraja, Ervenik, Glavice, Gljev, Hrvace, Kijevo, Knin, Krnjeuve, Kruševo, Leæevica, Maovice, Mirloviæ Zagora, Nevest, Nuniæi, Planjane Donje, Podumci, Primorski Dolac, Radašinovci, Raduèiæ, Rièice, Rupe, Sinj, Unešiæ, Vinjani Donji i Vinjani Gornji.

Program donacije provodio se na isti naèin kao i u Gorskom kotaru i Lici, uz edukaciju stoèara i redoviti nadzor kako bi se donirani psi osposobili za svoju ulogu èuvara stoke. Unatoè tomu, na ovom je podruèju bilo znatnih gubitaka. Od 10 pasa jedan je, iako se struèno interveniralo, stradao od bolesti (parvoviroza), dva su stradala nesretnim sluèajem (promet), dva nestala (nepoznat razlog, pretpostavlja se da je jedan ukraden), a èak ih je šest otrovano. U podruèjima gdje su psi stradali od otrova obaviještena je i ovlaštena inspekcijska slu�ba, a policijski zapisnici o tome proslijeðeni su Dr�avnom odvjetništvu.

I ovdje su se psi donirani na poèetku projekta pokazali vrlo djelotvornima na te re-nu. Unatoè poèetnom nepovjerenju stoèara iz Dalmacije, oni sada govore u korist pas tirskih pasa. Vrlo su zadovoljni njihovim radom jer im znatno poma�u u nadzoru stoke. Najveæi problem u Dalmaciji psima su velike vruæine i nedostupnost svje�e vo de. No i sami stoèari zbog istog problema izbjegavaju ispašu stoke tije kom dana kada su vruæine najveæe. Va�no je na -po menuti da kod do-niranih stoèara nisu zabilje�ene štete od vu ka. Na temelju po zi-tivnih rezultata ra ste i broj zahtjeva za do na-cijom, a nerijetko po -jedini stoèari i sami na-bavljaju pse tor nja ke.

Slika 19. Donacija pasa tornjaka u Unešiæu

Slika 20. Tornjak nazvan Bistri iz Èiste Male nastradao od otrova

18

Elektriène ograde

U okviru projekta na podruèju Dalmacije dodijeljene su èetiri elektriène ograde stoèarima u Biteliæu, Benkovcu i Kijevu. Donirani stoèari su zadovoljni zaštitom koju ona pru�a stoci, a regionalni ih koordinator redovito obilazi. Loši terenski uvjeti za postavljanje ograda u Dalmaciji glavni su razlog što novih zahtjeva nema.


Publikacije

U svibnju 2005. godine izdan je drugi broj biltena projekta s rezultatima aktivnosti provedenih u drugoj godini projekta. Drugi broj biltena sadr�i i Akcijski plan provedbe planova upravljanja vukom i risom, Protokol za prikupljanje usmræenih zaštiæenih vrsta (vuka, risa), kao i planove za treæu godinu projekta.

Tiskan je i novi poster vuka. Ovaj put vukovi na posteru su „poznate“ jedinke, uh-vaæene na podruèju Hrvatske i telemetrijski praæene. Uz ostale poster prikazuje i „televizijsku zvijezdu“ Evu, vuèicu samotnjakinju Milu, koja je u potrazi za partne-rom prelazila velike udaljenosti, i Hildu, koja se prati više od tri godine i koja tako postaje najdu�e praæena vuèica u Hrvatskoj.

Osim postera o vuku, tiskano je i sedam edukativno-izlo�benih plakata s informa-cijama o biologiji vuka, njegovu naèinu �ivota, rasprostranjenosti, komunikaciji i o planu upravljanja vukom, razlozima za oèuvanje vuka i konkretnim prijedlozima na temelju kojih svaki pojedinac mo�e pridonijeti oèuvanju vuka i risa u Hrvatskoj. Plakati su korišteni za potrebe odr�avanja Dana otvorenih vrata i prigodom ostalih predstavljanja rezultata projekta.

Kao što je veæ spomenuto, izraðeno je i Izvješæe o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2005. godini.

U mjesecu studenom 2005. godine izdana je slikovnica o vuku za djecu predškolskog uzrasta pod nazivom „Prièa o vuèiæu Grgi” autorice Sanje Piliæ. Vuèiæ Grga u prvom licu prièa o svom �ivotu, od trenutka kada je prvi put otvorio oèi u brlogu do trenutka kada sa svojom �ivot-nom suputnicom zasniva vlastiti èopor. Tijekom odras-tanja Grga uèi o vuèjim èoporima, o va�nosti vukova u šumskoj zajednici, ali i o ljudima i prometnicama. Ni-zom šarenih, humoristiènih ilustracija te jednostavnim i toplim, a opet vrlo realistiènim knji�evnim tekstom, bez mnogo elemenata bajkovitog, �eli se djecu najmlaðe dobi pravilno pouèiti o �ivotu vuka kako bi se razbili mitovi o zloèestom vuku iz Crvenkapice koji jede ljude.

Slika 21. Drugi broj biltena projekta

19

Slika 22. Poster s telemetrijski praæenim vukovima u Hrvatskoj

Slika 23. Edukativni plakati o vuku (nastavak na sljedeæoj stranici)

20

Slika 23. Edukativni plakati o vuku (nastavak)

Slika 24. Slikovnica o vuèiæu Grgi

Slika 23. Edukativni plakati o vuku (nastavak s prethodne stranice)

21

Web stranica

Slu�bena web stranica prati sve ak-tivnosti koje se provode u okviru pro-jekta. Kako bi internetski posjetitelji raspolagali a�urnim i kvalitetnim in-formacijama, web stranica se redo-vito obogaæuje novim sadr�ajima.

Uspjeh slu�bene web stranice pro-jekta potvrðuje i mjeseèna statis-tika posjeæenosti prema kojoj se broj onih koji ju otvaraju poveæava iz mjeseca u mjesec, veæ prelazeæi brojku od 25 000. Najveæi je broj posjetitelja iz susjednih zemalja, no redovito su zastupljene i ostale europske zemlje, poput Njemaèke, Švicarske, Rumunjske, ali i udaljenije zemlje svijeta, poput SAD-a, Kanade, i mnogih drugih.

Predavanja u školama

Od izdavanja drugog broja biltena, odr�ana su predavanja o vuku u još sedam os-novnih i šest srednjih škola na podruèju rasprostranjenosti vuka, a jedno izviðaèima iz Zagreba. Predavanje u Zagrebu odr�ano je u suradnji s Udru�enjem za zaštitu vu-kova iz Zadra koje u velikoj mjeri poma�e i u organizaciji predavanja na zadarskom podruèju. Tako su od poèetka projekta odr�ana ukupno 54 predavanja.

Kao predavaè se dr. sc. Josipu Kusaku od jeseni 2005. pridru�ila i apsolventica s Veterinarskog fakulteta Magda Sindièiæ, koja je veæ dugo ukljuèena u istra�ivanja i zaštitu velikih zvijeri u Hrvatskoj.

Slika 26. Predavanje za uèenike osnovne škole „Šime Budiniæ” u Zadru

Slika 25. Slu�bena web stranica projekta www.life-vuk.hr

22

Predavanja su odr�ana u ovim školama:

Osnovne škole

OŠ „Šime Budiniæ”, ZadarOŠ „Zrinski i Frankopani”, OtoèacOŠ „Plitvièka Jezera”, MukinjeOŠ „S. S. Kranjèeviæ”, SenjOŠ „Luka Perkoviæ”, BrinjeOŠ „Skradin”, SkradinOŠ „Primošten”, Primošten

Dokumentarni filmovi

Snimljena su dva kratkometra�na dokumentarna filma o problematici oèuvanja vuka u Hrvatskoj. Prvi film objašnjava situaciju s vukom u Hrvatskoj – stanje populacije, iz gled staništa, metode i rezultate znan-stvenih istra�ivanja, štete od vuka na stoci te sukobe meðu interesnim skupinama. Drugi govori o zaštiti vuka, odnosno ustrojstvu, financiranju i aktivnostima projekta.

Informiranje javnosti

Dani otvorenih vrataNa podruèju Like i Gor-skog kotara odr�ani su Dani otvorenih vrata, u èijoj je organizaciji uz LIFE projekt, sudjelovao i LIFE COEX projekt koji u Hrvatskoj �eli dugoroèno osigurati pozitivan stav javnosti prema medvjedu, a provodi ga Veterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu. Rijeè je o edu ka-tivno-informativnoj izlo�bi koja je sebi postavila cilj da stanovnike podruèja na kojem �ive velike zvijeri upozna s njihovom

Slika 27. Snimanje dokumentarnog filma o vuku

Slika 28. Dani otvorenih vrata u Mrkoplju

Srednje škole

Gimnazija „Vladimir Nazor”, ZadarGimnazija „Juraj Barakoviæ”, ZadarPrirodoslovno-grafièka škola, ZadarUgostiteljsko-turistièka škola „Plitvièka Jezera”, KorenicaSrednja škola „Pavle Ritter Vitezoviæ”, SenjSrednja škola „Otoèac”, Otoèac

23

Slika 29. Informativni štand na manifestaciji „Jesen u Lici“

biologijom, stanjem populacija i programima zaštite. Osim edukativnih plakata o vuku, risu i medvjedu, tom su prigodom posjetitelji mogli dobiti edukativni materi-jal, odnosno brošure, biltene, letke, primjerke planova upravljanja i gospodarenja te praktiène informacije o problematici velikih zvijeri i naèinima kako se ukljuèiti u njihovo oèuvanje. Dani otvorenih vrata su odr�ani kao zasebni dogaðaj u Gos-piæu, Krasnom, Mrkoplju i Delnicama, a kasnije, u sklopu veæih manifestacija, na podruèju Like i Gorskog kotara. Prvi takav dogaðaj bila je izlo�ba tradicionalnih proizvoda „Jesen u Lici“, odr�ana 8. i 9. listopada 2005. u Gospiæu, gdje je edu ka-tivno-informativna izlo�ba o velikim zvijerima bila postavljena zahvaljujuæi suradnji s Lièko-senjskom �upanijom i Centrom za razvoj poduzetništva. Bila je to prigoda i za dva predavanja o vuku i medvjedu. Osim plakata, na manifestaciji su bile izlo�ene ko�e i lubanje velikih zvijeri, dijelili su se letci, publikacije i posteri, a posjetitelji su mogli dobiti i odgovore na sva svoja pitanja o velikim zvijerima od Jasne Jeremiæ, Sonje Desnica, Dragana Šariæa i Magde Sindièiæ. U suradnji s organizacijskim od-borom Rijeèkog sajma i Lovaèkim savezom Primorsko-goranske �upanije, izlo�ba o velikim zvijerima bila je odr�ana i na 7. sajmu lova i ribolova, u sklopu 22. sjever-nojadranskog sajma, od 19. do 23. listopada 2005. u Rijeci. Posjetiteljima, meðu kojima su veæina bili lovci, predstavljeni su planovi upravljanja i gospodarenja ve-likim zvijerima, a da bi se oni proveli njihovo je sudjelovanje prijeko potrebno. U sklopu sajma organiziran je i okrugli stol o temi lovstva i pristupa Europskoj uniji, a i taj je skup iskorišten za predstavljanje Planova upravljanja vukom i risom u Hrvat-skoj i Plana gospodarenja medvjedom.

Sudjelovanje na domaæim i meðunarodnim skupovimaRezultati projekta, a posebice Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj, predstavljeni su na meðunarodnim skupovima na kojima su sudjelovali djelatnici i suradnici na projektu. Tako je u Ljubljani od 26. do 28. rujna odr�an 2. slovensko-hrvatski kongres o egzotiènim i divljim �ivotinjama. Predavanja i prezentacije bile su po-dijeljene u nekoliko podruèja: glodavci i kuniæi, ptice, gmazovi, vodozemci i ribe, CITES, slobodno�ivuæe �ivotinje i zaštita prirode te ostale egzotiène vrste �ivotinja.

Slika 30. Štand i edukativno-informativna izlo�ba o velikim zvijerima na Sajmu lova u Rijeci

24

U okviru teme slobodno�ivuæih �ivotinja i zaštite prirode odr�ala je Jasna Jeremiæ iz Dr�avnog zavoda za zaštitu prirode prezentaciju rezultata projekta, s posebnim naglaskom na Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj. Svi sudionici mogli su dobiti brošure, biltene i Plan upravljanja, materijal tiskan u okviru projekta, a dodatnu preglednu informaciju nudio im je izlo�eni edukativni poster. Zanimanje je bilo veliko buduæi da struènjaci iz Slovenije uskoro i sami zapoèinju ostvarivati takav projekt.

U organizaciji Meðunarodnog centra za vukove iz Minnesote odr�ana je u Colorado Springsu od 1. do 4. listopada Meðunarodna konferencija o vukovima. Na konfer-enciji su sudjelovali mnogi znanstvenici i struènjaci koji se bave vukovima, a odr�ane su prezentacije iz podruèja istra�ivanja vukova, upravljanja vukovima, edukacije, ljudske dimenzije, utjecaja vuka na stoku i divljaè i dr. Problematici zaštite vukova u Hrvatskoj posveæene su èak tri prezentacije. Tako je Ana Štrbenac iz Dr�avnog zavo-da za zaštitu prirode upoznala sudionike s kljuènim pitanjima zaštite vuka u Hrvats-

Slika 31. Predstavljanje rezultata projekta na Meðunarodnoj konferenciji o vukovima u Coloradu

koj, aktivnostima u okviru LIFE projekta i Planom upravljanja vukom u Hrvat skoj. Pojedinosti o radu na zajednièkim radionicama, èiji je rezultat ovaj Plan, izlo�io je prof. Alistair Bath sa Sveuèilišta u Newfoundlandu, koji je bio moderator radionica. Dr. sc. Josip Kusak s Veterinarskog fakulteta predstavio je istra�ivaèki aspekt zaštite vukova u Hrvatskoj, ukljuèujuæi rezultate istra�ivanja populacije vuka u Hrvatskoj koja se u posljednje tri godine provode u okviru LIFE projekta. Prezentacije su bile izvanredno posjeæene i prihvaæene, a Hrvatska je i ovom prigodom više puta ista-knuta kao pozitivan primjer zaštite vuka u suradnji svih interesnih skupina.

Na Brijunima je od 10. do 13. listopada odr�an meðunarodni simpozij „Divljaè i ekologija”, u sklopu kojega je prof. Ðuro Huber s Veterinarskog fakulteta predstavio planove upravljanja i gospodarenja velikim zvijerima.

25

U organizaciji portugalske udruge Vuk u mjestu Castelo Branco u Portugalu je od 10. do 13. studenog odr�an 2. meðunarod-ni kongres o iberijskom vuku. Na ovom dogaðaju sudjelovala je i Sonja Desnica iz Dr�avnog zavoda za zaštitu prirode, koja je odr�ala prezentaciju rezultatata projekta i Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj.

Slika 32. … i na 2. slovensko-hrvatskom kongresu o egzotiènim i divljim �ivotinjama u Ljubljani

Medijska prezentacijaMediji su nastavili pratiti tematiku zaštite vuka pa je objavljeno više èlanaka u tiskovinama, a problematika vuka bila je tema popularno informativnih i znanstvenih televizijskih emisija poput „Dobro jutro, Hrvatska” i „Trenutak spoznaje”. Posebnu pozornost je privukao sluèaj ozlijeðenog vuka iz Mazina.

Vuk je takoðer tema mjeseca studenog na web stranici www.fauna.hr koju ureðuje udruga Terra. Svrha je web stranice da brojnim autorskim tekstovima, fotografijama, video snimkama, interaktivnom animacijom i pouènim igrama upozna javnost sa zanimljivim i malo poznatim èinjenicama o vukovima, objasni kako na njih djeluje sve jaèi ljudski utjecaj i predstavi programe zaštite na temelju aktivnosti koje se provode u okviru projekta „Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj”.

Spomenuta web stranica dobila je nagradu Svjetskog samita o informacijskom društvu kao najbolji znanstveni internetski projekt.

Slika 33. Vuk je tema mjeseca studenog na web stranici www.fauna.hr

26

Jaèanje sudjelovanja interesnih skupina u odluèivanjuJedan od kljuènih sastavnih dijelova projekta bio je usmjeren na jaèenje sudjelova-nja javnosti u donošenju odluka. Buduæi da su „javnosti” raznovrsne po svojim socio-ekonomskim karakteristikama, ali i po stajalištima o upravljanju populacijom vukova u Hrvatskoj, tijekom projekta rabljena je kombinacija razlièitih metoda uk-ljuèivanja javnosti u odluèivanje. Slika 34 shematski prikazuje cjelovit pristup toj problematici, kojoj je krajnji cilj bila izrada Plana upravljanja vukom koji æe prihvatiti sve interesne skupine.

Neposredno ukljuèeni u proces izrade plana upravljanja bili su predstavnici razlièitih interesnih skupina koje tradicionalno meðusobno ne komuniciraju ili im je komu-nikacija optereæena meðusobnim nepovjerenjem. Tako su u procesu sudjelovali biolozi-istra�ivaèi, lovci, šumari, predstavnici ovlaštenih ministarstava, nevladine udruge (toèan popis institucija i udruga naveden je u prethodnim biltenima i u samom Planu upravljanja). Svi su oni, zajedno radeæi na moderiranim radionicama, izradili Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj. Takav naèin zajednièkog, ravnopravnog rada predstavnika javnosti u dr�avnim povjerenstvima najèešæe se naziva „zajed-nièko planiranje”.

Osim toga, sociološke metode istra�ivanja primijenjene su kako bi se bolje razumjelo mišljenje šire ja-vnosti. Tijekom istra�ivanja znanst-veno su prikupljeni kvantitativni podatci o tome što šira javnost u Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji misli o vukovima i upravljanju vu-kovima, a bio je ukljuèen i uzorak urbane javnosti, odnosno anketi-rani su i stanovnici Zagreba. Tako je postignuta nu�na „provjera” potpore jav nosti za odluke koje su donijeli predstavnici interesnih sku-pina. Ponešto od spomenutih re-zultata predstavljeno je u sljedeæem poglavlju „Istra�ivanja javnog mni-jenja o vukovima”.

Treæi naèin ukljuèivanja javnosti u donošenje odluka upotrijebljen je lokalno, za skupine kod kojih su uoèene veæe lokalne razlike. To su ponajprije bili uzgajivaèi ovaca, a u manjoj mjeri i lovci. Kao metoda izabrane su tzv. „fokus grupe“, odnosno manji sastanci kvalitativne prirode prilikom kojih su dokumen-tirana i mišljenja tih skupina.

Slika 34. Shematski prikaz ukljuèivanja javnosti u izradu Plana upravljanja vukom

27

Istra�ivanja javnog mnijenja o vukovima

Prvo istra�ivanje javnog mnijenja o vukovima provedeno je 1999. godine. Rezul-tatima tog istra�ivanja slu�ili smo se tijekom projekta kao osnovom za pripremu istra�ivanja provedenog 2003. godine, te tzv. „follow-up“ istra�ivanja provedenog ove godine (2005.).

Anketni listiæ upotrijebljen u oba istra�ivanja sadr�avao je više od 80 pitanja koja su obuhvaæala razlièita podruèja, kao što su opæenita stajališta prema vukovima, stajališta o razlièitim temama va�nim za upravljanje vukovima, strah od vukova, poznavanje biologije i statusa vukova u Hrvatskoj, poznavanje LIFE projekta „Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj“, iskustva ispitanika s vukovima, a obuhvaæao je i demografske podatke o ispitanicima. Ovdje æemo predstaviti samo poneke prim-jere odgovora na anketna pitanja.

Istra�ivanje 2003. godine provedeno je osobnim kontaktom i razgovorom s nasu-mièno odabranim ispitanicima u prebivalištu ispitanika, dok je istra�ivanje 2005. godine provedeno poštom. Razlièite su metodologije vjerojatno rezultirale i raz-likama u kvaliteti prikupljenih podataka. Naime, potencijalni ispitanici koji su manje zainteresirani za tematiku istra�ivanja u manjem æe opsegu odgovoriti na anketu poštom, a na ista bi pitanja dali odgovor u osobnom kontaktu s anketarima. U tom smislu treba i pa�ljivo interpretirati prikupljene podatke. Na primjer, ako promotri-mo rezultate odgovora na isto pitanje: „Koji od sljedeæih odgovora najbolje opisuje vaš stav prema vuku?“ (ponuðeno je pet odgovora – od „Potpuno sam protiv vuka” do „Potpuno sam naklonjen/a vuku”), jasna je razlika u odgovorima iz 2003. go-dine i odgovorima iz 2005. godine. Tako proizlazi da je znatno manje neutralnih odgovora i, sukladno tome, poveæanje pozitivnih, odnos-no negativnih odgovora. Ako iste te podatke predstavimo u obliku srednjih vrijednosti, vidimo da nema veæih prom-jena u samom trendu odgo-vora na to pitanje.

Slika 35. U postotcima predstavljeni odgovori na pitanje „Koji od sljedeæih odgovora najbolje opisuje vaš stav prema vuku?“.

Slika 36. Srednje vrijednosti odgovora na pitanje „Koji od sljedeæih odgovora najbolje opisuje vaš stav prema vuku?“ (Potpuno protiv =1, Protiv =2, Niti protiv, niti naklonjen = 3, Naklonjen =4, Potpuno naklonjen =5).

28

Opæenito mo�emo zakljuèiti da su stajališta javnosti prema vuku veæinom pozitivna, osim u Dalmaciji, regiji s najviše šteta na stoèarstvu od vukova. Zanimljiv je znatan porast pozitivnih odgovora u Lici prema rezultatima iz 2005. godine, što je mo�da uvjetovano i aktivnostima projekta na terenu. Naime, èak 4,8 posto ispitanika iz Like osobno je posjetilo Regionalni ured za Gorski kotar i Liku u Gospiæu (ispitanici su sami pravilno naveli ime naselja u kojem se ured nalazi), dok ih 32,1 posto zna

za postojanje tog ureda. Nitko od ispitanika iz Gorskog kotara nije posjetio taj ured (21,2% zna za postojanje ureda), što je i oèekivan rezultat buduæi da su štete od vukova u toj regiji sporadiène, dok je ured u Šibeniku posjetilo 2,4 posto ispitanika iz Dalmacije, a 26,2 posto je èulo za postojanje regionalnog ureda.

Slika 37. Udio ispitanika (%) koji su veæ prije èuli za LIFE projekt „Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj“.

U prosjeku je èak èetvrtina ispitanika u 2005. veæ prije èula za projekt, a najveæi porast u odnosu na anketiranje 2003. godine zabilje�en je u Lici, regiji u kojoj djeluje aktivan regionalni ured.

Osim odgovora na postavljena pitanja, mnogi su ispitanici samoinicijativno dodali svoje komentare i prijedloge na anketu ili vezano uz tematiku ankete. Ovdje mo�ete proèitati nekoliko razlièitih komentara iz kojih se mogu razabrati razlièita gledišta o vukovima:

DugopoljeNapokon da se netko sjetio upitati „malog èovjeka” što misli o vuku i gospodarenju s vukovima. Neka vukova bude jer oni su dio prirode, a priroda je dio nas i treba nam, ali tako da vukovi ne ugro�avaju èovjeka, a ni èovjekov rad. Stoga je potrebno bolje urediti gospodarenje s vukom te dozvoliti i odstrjel vuka.

MogoriæNovac koji ula�ete u zaštitu vuka bilo bi korisnije i humanije ulo�iti u zaštitu stanovništva koje veæ tu stanuje kao i za one koji se trebaju vratiti, a nemaju kamo. Zala�ete se za zvijeri, a narodu je obustavljena pitka voda iz vodovoda, te nema osnovne uvjete za �ivot. Nemamo škole, crkve, prijevoza, uništena je asfaltna cesta, zatvoren vodovod, neredovita je isporuka elektriène energije, nemamo duæana, nema doktora i mnogo je drugih nedaæa, a vi nam još poveæavate i strah od vukova.

29

Provedba Plana upravljanja vukom

Sve aktivnosti koje se provode u sklopu LIFE projekta dio su Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj i dogovorenog Akcijskog plana. Po uzoru na izradu samog Plana, koji je nastao u suradnji izmeðu svih interesnih skupina, on se sada provodi. Tako su u tijeku pripreme za organizaciju akcije praæenja tragova u snijegu, što je jedna od metoda utvrðivanja brojnosti vuka, risa i divljaèi. Akcija bi se trebala provoditi u suradnji izmeðu Ministarstva kulture, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Dr�avnoga zavoda za zaštitu prirode, Veterinarskoga fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, Hrvatskoga lovaèkog saveza i tvrtke Hrvatske šume d.o.o.

Da bi se oèuvala staništa, zapoèela je izrada Pravilnika o mjerama zaštite prijelaza za �ivotinje, a radi poboljšanja postojeæeg sustava kompenzacije šteta izraðuje se i Pravilnik o naèinu rada i postupanja vještaka u postupku utvrðivanja štete.

Unatoè dugogodišnjim naporima da se vuk zaštiti, zbog èega su na novim auto-cestama izgraðeni zeleni mostovi, i dalje smo svjedoci pojedinih nepromišlje no-sti kojima se ugro�avaju staništa vuka. Tako je u dolini Vuèevica nakon izgradnje autoceste i zelenog mosta Osmakovac gotovo preko noæi napravljen zahvat koji mo�e ozbiljno narušiti populaciju vuka u tom podruèju, a time ugroziti i potenci-jalno podruèje nacionalne ekološke mre�e. Naime, izgradnjom odvojka autoceste, odnosno èvora Vuèevica, koji popreèno sijeèe sjeverni dio doline, uništen je vrijedan dio staništa vuka. Dr�avni zavod za zaštitu prirode, Veterinarski fakultet i nevladine udruge Zelena akcija i Udru�enje za zaštitu vukova poduzeli su niz akcija kojima su senzibilizirali javnost i zatra�ili oèitovanje nadle�nih dr�avnih tijela. Iako izgradnja toga èvora nije bila predviðena prilikom izrade Studije utjecaja na okoliš, prema oèitovanju mjerodavnog tijela dr�avne uprave, za ovaj zahvat nije bila potrebna posebna dozvola jer ulazi u koridor autoceste. Povjerenstvo za praæenje velikih

KninJako mi je drago da se provodi ovakva anketa i èast mi je da ste me pozvali da i ja sudjelujem u njoj. Ljubitelj sam �ivotinja - vukova i ne �elim njihovo izumiranje. Ne �elim da nam vukovi postanu prošlost. Oni su dio prirode, dio naše prošlosti, sadašnjosti i buduænosti. I �elim da uvijek bude tako.

OklajSvaka vam èast što ovo radite za vukove, kao i svima koji bilo kakve korake rade za pomoæ bilo kojoj vrsti �ivotinja. Ugro�enih ili onih koje æe to tek postati (svima im je to sudbina uz nas, prije ili poslije). Što se tièe vukova, dolazim iz kraja gdje se svaki spomen vuka uzima u negativnom kontekstu i opæe je prihvaæeno ubiti vuka ako se pojavi. Tu naime mnogi �ive od ovaca i koza, ljudi su uglavnom orijentirani na stoèarstvo. Donekle ih i razumijem, ali nije mi jasna dr�ava koja dovodi uvezene vukove koji su gojeni u nekakvim kavezima i onda ih pušta da lutaju, i oèekuje da �ive kao da su se tu okotili. Nije u redu zbog tih vukova (koji æe tu biti ustrijeljeni), zbog vukova starosjedilaca, a i zbog tih ovaca (ne stoèara) koje æe tu nastradati. Sve je to pretu�no i kompleksno da bih išta uspjela razjasniti u ovih par redaka. U svakom sluèaju, svaka èast i pozdrav.

30

zvijeri ula�e napore da se unatoè provedenom zahvatu propiše obveza praæenja utjecaja izgradnje na populaciju vuka na tom podruèju.

Slika 38. Zeleni mostovi za prijelaz �ivotinja poma�u u oèuvanju cjelovitosti staništa

Povjerenstvo je 13. rujna odr�alo 8. ovogodišnji sastanak na kojem su takoðer sudjelovali Bo�o Biškupiæ, ministar kulture; Jadran Antoloviæ, dr�avni tajnik; Zoran Šikiæ, pomoænik ministra za zaštitu prirode; Branko Štuliæ, pomoænik ministra za financije te predstavnici svih interesnih skupina. Glavne teme sastanka bile su pregled stanja populacije risa i vuka u Hrvatskoj te moguæi zahvati u populacije ovih velikih zvijeri. Dr�avni zavod za zaštitu prirode predstavio je Izvješæe o stanju popu-lacije vuka u 2005. godini. Prema rezultatima dugogodišnjeg praæenja populacije vuka i sadašnjeg stanja, Povjerenstvo je još poèetkom godine, slijedom odredbi Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj, zakljuèilo da ta populacija mo�e podnijeti smrtnost (promet, odstrjel i ostali uzroci smrtnosti vukova koji su iz razlièitih ra-zloga redoviti) od 15 jedinki u 2005. godini. Do 5. rujna 2005. godine evidenti-rana je smrtnost 11 vukova, pa je predlo�en ogranièeni zahvat od èetiri vuka, koji prema mišljenju Povjerenstva neæe narušiti stanje populacije vuka, a mo�e sma-njiti animozitete koji ugro�avaju oèuvanje ove vrste. Osim toga, dosad provedena istra�ivanja o stajalištama javnosti na podruèju rasprostranjenosti vuka pokazuju da velika veæina ispitanika podr�ava kontrolirani odstrjel vukova.

Stoga je Povjerenstvo predlo�ilo da se zahvat dopusti, i to iskljuèivo pojedinaènim lovom na podruèju lovišta u „Unešiæ” u Dalmaciji (2 vuka), „Velinac” u Lici (1 vuk) i „Bjelolasica” u Gorskom kotaru (1 vuk), u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca

Slika 39. Izgradnja odvojka autoceste koji popreèno sijeèe sjeverni dio doline Vuèevica i narušava stanište vuka

31

2005. Pritom se ne dopušta odstrjel telemetrijski obilje�enih jedinki. U sluèaju zahva-ta, treba odmah izvijestiti ovlaštenoga vještaka Ministarstva kulture, a usmræeni vuk treba biti dostavljen na znanstvenu obradu Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Na taj naèin �eli se osigurati kontrola i selektivnost zahvata. Kao što Plan i predviða, ovaj æe se re�im zaštite provoditi u probnom razdoblju od 2 godine. Buduænost primjene toga re�ima ovisit æe o stabilnosti populacije i o tome hoæe li se tako doista smanjiti spomenuti animoziteti, a time i nezakoniti odstrjel vuka. Stanje populacije æe se i dal-je strogo pratiti, sve odluke o zahvatima revidirati, a nastavit æe se i s poduzimanjem svih mjera kojima je krajnji cilj da se Hrvatska uvijek mo�e pohvaliti kao zemlja u kojoj �ive sve tri velike zvijeri: vuk, ris i medvjed.

U tijeku je osnivanje interventnog tima za velike zvijeri, koji bi trebao ukljuèivati veæ postojeæi interventni tim za medvjeda i èlanove koji bi rješavali hitne sluèajeve (devijantna ponašanja, bjesnoæa i sl.) vezane uz vuka i risa.

Dr�avni zavod za zaštitu prirode dobio je u najam od Opæine Mrkopalj prostor za buduæi edukativno-informacijski centar za velike zvijeri. U tijeku su pripreme za izradu idejnog rješenja za unutarnje ureðenje toga prostora i prikupljaju se sredstva za odgovarajuæe graðevinske radove. Prihvaæen je i PHARE projekt provedbe programa NATURA 2000 u Hrvatskoj, u sklopu kojeg su predviðena i sredstva za opremanje centra.

Slika 40. Prošireni sastanak Povjerenstva za praæenje populacija velikih zvijeri 13. 9. 2005.

BuduænostBuduænost projekta

Kao što je veæ spomenuto, LIFE projekt slu�beno završava 1. prosinca 2005. godine, barem u dijelu za koji je predviðena novèana potpora Europske komisije. No, ako je suditi prema dosadašnjim rezultatima projekta, kao i planiranim aktivnostima, projekt æe se nastaviti. Cilj novèane pomoæi Europske komisije bio je uspostavljanje mehanizma za dugoroèno oèuvanje vuka u Hrvatskoj uz što skladniji �ivot s èovjekom. Nakon trogodišnjeg intenzivnog rada, mo�emo zakljuèiti da je taj mehanizam uspostavljen, a sve što slijedi bit æe nastavak njegova funkcioniranja i dogradnja postignutih rezultata. Osobito je va�na daljnja suradnja izmeðu interesnih skupina, koja je zapoèela na izradi Plana upravljanja vukom. Sada se, u provedbi Plana upravljanja pokazuje da se ona nastavlja konkretnim zajednièkim aktivnostima. Pribli�avanjem Europskoj uniji i uspostavom nacionalne ekološke mre�e kao dijela programa NATURA 2000, omoguæit æe se još intenzivnije aktivnosti u smjeru oèuvanja staništa vuka i ostalih velikih zvijeri. Naime, intenzivna izgradnja prometnica i urbanizacija bit æe sigurno u buduænosti jedan od najveæih èimbenika ugro�avanja ovih �ivotinja koje tra�e velike �ivotne prostore.

32

Slika 41. Vuk je vrijednost za buduæe naraštaje

Sve de talj ni je in for ma ci je mo �e te pro na æi na slu� be nim web stra ni ca ma www.life-vuk.hr i us pos ta vom ve ze s na šim ure dom u Zag re bu

ili dva re gio nal na ure da na pod ruè ji ma gdje �i vi vuk:

Dr�avni zavod za zaštitu prirodeLIFE projekt „Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj”

Savska cesta 41/XXIII, p.p. 5010144 Zagreb

tel. i faks: 01/4866 187e-mail: [email protected]


Regionalni ured za Gorski kotar i LikuUl. Frane Binièkog 4

53000 Gospiætel. i faks: 053/560-524



Regionalni ured za DalmacijuS. Radiæa 28

22000 Šibeniktel. i faks: 022/335-563


Nakladnik: Dr�avni zavod za zaštitu prirode ©


Uredila: Ana Štrbenac

Autori: Ana Štrbenac, Josip Kusak, Sonja Desnica, Petra Štrbenac,Jasna Jeremiæ, Aleksandra Majiæ-Skrbinšek, Nikica Skroza, Dragan Šariæ,

Goran Gu�vica


Fotografije: Josip Kusak, Ana Štrbenac, Sonja Desnica, Jasna Jeremiæ, Petra Štrbenac, Ðuro Huber, Boris Krstiniæ, Sunèana Glavak, Anita

Mustaæ, Velimir Braco Æosiæ, Suzana Rup

Karte: Josip Kusak, Davorin Singer, Petra Štrbenac




ISBN: 953-7169-15-4

Br. 1 / sijeèanj 2007.

Sadržaj

Uvodna rijeè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Institucionalni i zakonodavni okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Tijela dravne uprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Struène ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

Znanstvene ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

Ostale ustanove i organizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Struèno usavršavanje vještaka i interventnog tima . . . . . . . . . . 5

Provedba Planova upravljanja vukom i risom i Plana gospodarenja smeðim medvjedom u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Istraivanje i praæenje velikih zvijeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Zahvati u populacije strogo zaštiæenih vrsta . . . . . . . . . . . . . 27

Oèuvanje staništa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Smanjivanje šteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

Edukacija i informiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

Suradnja s interesnim skupinama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

Suradnja sa susjedima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

Turizam i velike zvijeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

Ostale aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

Planovi za 2007 . godinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

Nakladnik: Dravni zavod za zaštitu prirode ©


Urednica: Ana Štrbenac

Autori: Ana Štrbenac, Sonja Desnica, Đuro Huber, Josip Kusak, Jasna Jeremiæ, Magda Sindièiæ, Petra Štrbenac, Tomislav Gomerèiæ, Dragan

Šariæ, Nikica Skroza


Fotografije: Josip Kusak, Ana Štrbenac, Đuro Huber, Sonja Desnica, Jasna Jeremiæ, Petra Štrbenac, Eva Bellemain, Marijana Cukrov, Alojzije Frkoviæ, Tomislav Gomerèiæ, Goran Guvica, Juraj Kolakoviæ, Sanja Lovrenèiæ, Vida

Posavec Vukeliæ, Petra Rodiæ, Dragan Šariæ, Tomislav Šporer, Lena Iva Švaganoviæ, Josip Tomaiæ, Ramona Topiæ, Diana Zlatanova

Karte: Josip Kusak, Petra Štrbenac




ISBN: 978-953-7169-29-9

Zagreb, sijeèanj 2007 .

�

Uvodna rijeè

Velike zvijeri – medvjed, vuk i ris – vaan su dio biološke raznolikosti naše zemlje i prirodno bogatstvo koje moramo oèuvati. No problematika njihova oèuvanja je sloena jer više nego za ijednu drugu vrstu zahtijeva prvenstveno rad s ljudima. A to je uvijek najtee. U Hrvatskoj se doista intenzivno bavimo svim segmentima zaštite velikih zvijeri. Stoga ne èudi odluka da nakon tri broja biltena s prikazom rezultata LIFE III projekta „Zaštita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj“ pokrenemo godišnji bilten koji æe biti posveæen svim trima velikim zvijerima, medvjedu, vuku i risu. Posljedica je to zamisli da na kraju svake godine biltenom informiramo sve zainteresirane o tome što je napravljeno u zaštiti velikih zvijeri, koji su problemi, izazovi, i što planiramo u buduænosti.

No kakva je doista situacija s velikim zvijerima u Hrvatskoj? S biološkoga gledišta moemo reæi da su populacije medvjeda i vuka stabil-ne, ali populacija risa se smanjuje. Odgovor na pitanje kako to riješiti zasigurno æe pruiti prekogranièni projekt zaštite risa koji provode Hrvatska i Slovenija. Ponovno treba istaknuti èinjenicu da populacije velikih zvijeri dijelimo sa susjednim dravama i da je prekogranièna suradnja u upravljanju i gospodarenju kljuèna za dugoroèno osiguranje opstanka tih ivo-tinja. Suradnja sa Slovenijom trebala bi se pojaèati i nakon bilateralnog skupa o toj te-mi, koji je u planu za poèetak 2007. Preostaje nam još poticanje suradnje s drugim susje-dom, Bosnom i Hercegovinom, i to je jedna od najvanijih zadaæa u buduænosti.

Od vrijednih pomaka u ovoj godini izdvajamo provedbu akcije praæenja prema tra-govima u snijegu, koja je ostvarena u suradnji sa struènim i znanstvenim ustanova-ma, lovoovlaštenicima i nadzornicima zaštiæenih podruèja. To je pozitivan primjer koji pokazuje da oèuvanje velikih zvijeri moemo osigurati jedino zajednièkim ak-tivnostima. Za suivot èovjeka i zvijeri prijeko je potrebno sve postojeæe probleme svesti na najmanju moguæu mjeru. LIFE COEX projektom „Unaprjeðivanje suivota velikih zvijeri i poljoprivrede u junoj Europi”, koji u Hrvatskoj provode Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Veterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, zapoèele su aktivnosti kojima je cilj smanjenje šteta od medvjeda, ali i sprjeèavanje njegova navikavanja na ljude. Postavljanje tzv. „bear proof” kontejnera za otpad u podruèju rasprostranjenosti medvjeda prvi je korak u tim nastojanjima. Veæ smo više puta isticali vanost promicanja turizma temeljenog na velikim zvije-rima. Medvjeðe etikete, Centar za velike zvijeri, èiju je uspostavu pokrenuo Dravni zavod za zaštitu prirode, vane su aktivnosti koje bi trebale pokazati da velike zvi-jeri mogu biti pokretaè razvoja. No u zaštiti velikih zvijeri nije nikad sve idealno. Fragmentiranje njihovih staništa trenutaèno je zasigurno najveæa prijetnja njihovu opstanku. U 2006. svjedoèili smo poèetku gradnje novih prometnica, ali i najava-ma brojnih drugih zahvata, prvenstveno na podruèju srednje Dalmacije. Pritisak na prostor je velik i predstoje nam veliki izazovi da nastalu situaciju pokušamo riješiti na dobrobit zvijeri i èovjeka.

A kako svaki graðanin moe pridonijeti oèuvanju velikih zvijeri? Za poèetak informi-ranjem, a to je i svrha ovoga biltena.

Urednica

Slika 1. Gorski kotar, idealno stanište za velike zvijeri (FOTO A. šTrBENAC)

�

Institucionalni i zakonodavni okvir

Tijela državne uprave

O zaštiti, upravljanju i gospodarenju velikim zvijerima u Hrvatskoj skrbe dva tijela dravne uprave. Tako je za vuka i risa mjerodavno Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu prirode, a za medvjeda Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva – Uprava za lovstvo. Naime, vuk i ris strogo su zaštiæene vrste, sukladno Zakonu o zaštiti prirode iz srpnja 2005., odnosno Pravilniku o pro-glašenju divljih svojta strogo zaštiæenima i zaštiæenima iz 2006. Populacijama tih vrsta upravlja se temeljem Planova upravljanja vukom i risom, donesenih odlukom ministra kulture od 7. prosinca 2004. Prema istom Pravilniku, medvjed je zaštiæena vrsta, tj. vrsta kojom se moe gospodariti, pa je uvrštena u divljaè prema Zakonu o lovstvu, donesenom u studenom 2005. Medvjedom se gospodari prema Planu gospodarenja smeðim medvjedom, donesenom odlukom ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva od 10. svibnja 2004.

Ministarstvo kulture u okviru svoje djelatnosti donosi Planove upravljanja vukom i risom i mjerodavno je za njihovu provedbu, sklapa ugovore s ovlaštenim vješta-cima za procjenu šteta koje poèine vuk ili ris, isplaæuje odštete, osniva interventni tim, odluèuje o zahvatu u populacije, donosi podzakonske akte, provodi inspek-cijski nadzor preko inspektora zaštite prirode te obavlja druge upravne poslove. Pri Ministarstvu djeluje Povjerenstvo za praæenje populacija velikih zvijeri, kao savjetodavno struèno tijelo uz pomoæ kojega Ministarstvo donosi odluke o zaštiti i upravljanju populacijama vuka i risa. U Povjerenstvu su zastupljeni predstavnici svih relevantnih ustanova:

• elimir štahan, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode

• Andrea štefan, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode

• Marko Trošiæ, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode

• mr. sc. Branka Bukoviæ-šošiæ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za veterinarstvo

• Davor Zec, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Upra-va za lovstvo

• Zrinko Jakšiæ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo

• Ana štrbenac, Dravni zavod za zaštitu prirode

• prof. dr. sc. Đuro Huber, Veterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zavod za biologiju

• doc. dr. sc. Josip Kusak, Veterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zavod za biologiju

• mr. sc. Dario Majnariæ, Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma, Podrunica Delnice

• Alojzije Frkoviæ, umirovljenik Hrvatskih šuma d.o.o.

�

Kao što je veæ spomenuto, procjenu šteta koje poèine vuk i ris za Ministarstvo kulture obavljaju ovlašteni vještaci. Sada ih djeluje 17 i pokrivaju cijelo podruèje rasprostranjenosti vuka i risa te tako omoguæuju da svaki ošteæenik ostvari svoje pravo na odštetu ako se šteta doista moe pripisati tim ivotinjskim vrstama. Vje-štaci postupaju po uputama ministra o postupku utvrðivanja šteta koju nanese strogo zaštiæena ivotinja (predator). Dovršava se i izrada odgovarajuæeg pravilnika o utvrðivanju štete koju nanesu strogo zaštiæene divlje ivotinjske svojte, naèinu rada i postupanju vještaka u postupku utvrðivanja štete.

Ovlašteni vještaci svake godine pohaðaju seminar za vještake radi struènog usavr-šavanja i razmjene iskustava s terena. Seminare organizira Dravni zavod za zaštitu prirode u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveuèilišta u Zagrebu.

U proceduri je i osnivanje interventnog tima za vuka i risa. Zadatak æe mu biti da postupa u nepredviðenim situacijama, primjerice u sluèajevima bjesnoæe i drugih devijantnih ponašanja tih zvijeri.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi Plan gospodarenja smeðim medvjedom te akcijske planove i mjerodavno je za njihovu provedbu, osniva interventni tim za medvjeda, sklapa ugovore s ovlaštenicima pra-va lova u dravnim lovištima, donosi podzakonske akte, provodi inspekcijski nadzor preko lovnih i za to ovlaštenih šumarskih inspektora te obavlja druge upravne po-slove. No Ministarstvo je mjerodavno i za praæenje populacije medvjeda u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveuèilišta u Zagrebu, za provedbu programa donacija elektriènih ograda da bi se smanjile štete od medvjeda te za promicanje postavlja-nja medvjedu nedostupnih kontejnera za otpad i dr.

Pri ministarstvu je osnovano Povjerenstvo za provedbu Plana gospodarenja smeðim medvjedom, kao posebno savjetodavno tijelo. U povjerenstvu su takoðer zastupljeni predstavnici svih relevantnih ustanova i organizacija. Èetiri èlana ime-novalo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a èetiri Ministarstvo kulture.

• Branko Ivièek, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo

• Zrinko Jakšiæ, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo

• Davor Zec, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Upra-va za lovstvo

• elimir štahan, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode

• prof. dr. sc. Đuro Huber, Veterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zavod za biologiju

• izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešiæ, šumarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje

• Draen Sertiæ, Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma, Podrunica Karlovac

• Alojzije Frkoviæ, umirovljenik Hrvatskih šuma d.o.o.

Interventni tim za medvjeda osnovan je odlukom ministra poljoprivrede, šumar-stva i vodnoga gospodarstva krajem sijeènja 2005. Interventni tim ima 10 èlanova i djeluje prema Planu gospodarenja smeðim medvjedom u republici Hrvatskoj, od-luci o uspostavljanju interventnog tima i poslovniku.

�

Podruèja djelovanja interventnog tima su: prevencija, tj. izbjegavanje ili svoðenje problema na najmanju moguæu mjeru (medvjeða siroèad, navikavanje na prehranu otpadom, štete), praæenje (monitoring) i zahvati (uklanjanje problematiènih med-vjeda i dr.).

Tablica 1. Klasifikacija hitnosti postupanja prema riziku opasnosti od medvjeda

Struène ustanovePrema Zakonu o zaštiti prirode, u Hrvatskoj je glavna ustanova koja obavlja struène poslove zaštite prirode Dravni zavod za zaštitu prirode, koji djeluje od rujna 2003. Kad je rijeè o velikim zvijerima, Zavod je odgovoran za praæenje (monitoring) populacije vuka i risa koje provodi u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveuèilišta u Zagrebu. Osim što podupire telemetrijska istraivanja vuka i risa, Zavod organizira akciju praæenja prema tragovima u snijegu i obraðuje rezultate, prikuplja podatke o brojnosti stoke na podruèju rasprostranjenosti vuka i risa, upisuje i analizira štete od vuka i risa, a svake godine priprema izvješæe o stanju populacije vuka. Nadalje, Zavod organizira i provodi programe donacije tornjaka i elektriènih ograda, orga-nizira struèno usavršavanje vještaka, edukaciju i informiranje javnosti te koordinira izradu i reviziju Planova upravljanja vukom i risom.

Znanstvene ustanoveKao što je veæ istaknuto, glavna je znanstvena ustanova koja se bavi velikim zvijeri-ma u Hrvatskoj Veterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu – Zavod za biologiju. Znanstvenici Zavoda provode telemetrijska i genetièka istraivanja velikih zvijeri, sudjeluju u pripremama i provedbi akcije praæenja velikih zvijeri prema tragovima u snijegu, vode seminare za vještake, analiziraju smrtnost i opæenito aktivno sudjeluju u svim aspektima zaštite, upravljanja i gospodarenja velikim zvijerima.

Problematikom medvjeda u odreðenoj mjeri bave se šumarski fakultet i Prirodo-slovno-matematièki fakultet Sveuèilišta u Zagrebu.

�

Ostale ustanove i organizacijeZa uspješno oèuvanje velikih zvijeri prijeko je potrebna suradnja svih interesnih sku-pina. Stoga u institucionalnom okviru treba istaknuti i ostale ustanove i organizaci-je kojima je djelatnost povezana s velikim zvijerima. Tako su u zaštitu ukljuèene i jav-ne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode na podruèju rasprostranjenosti vuka (NP1 risnjak, NP Sjeverni Velebit, NP Plitvièka jezera, NP Krka, NP Paklenica, PP2 Velebit), poduzeæe Hrvatske šume d.o.o. – Uprava šuma Delnice i Hrvatski stoèarski centar. Od nevladinih udruga aktivni su AWAP – Udruga za zaštitu divljih ivotinja, Hrvatski lovaèki savez, Udruenje za zaštitu vukova Hrvatske i Zelena akcija.

Struèno usavršavanje vještaka i interventnog tima

Seminar za vještake

Dravni zavod za zaštitu prirode organizirao je u suradnji s Veterinarskim fakulte-tom Sveuèilišta u Zagrebu i ove godine, toènije 15. prosinca 2006., deveti po redu seminar za vještake.

Veæ uobièajeno, prijepodne je proteklo u raspravi o zakonskim okvirima odšteta te prijedlozima i primjedbama vještaka na buduæi pravilnik o utvrðivanju štete. Slijedilo je predavanje doc. dr. sc. Josipa Kusaka i razmjena iskustava s terena o prepoznavanju znakova predatora na rtvi, s naglaskom na posebnim razlikama izmeðu pojedinih predatora. Ovom su seminaru prisustvovali i djelatnici Sokolar-

1 Nacionalni park2 Park prirode

Slika 2. Praktièni dio seminara za vještake (FOTO Đ. HUBEr)

�

skog centra iz šibenika, doktori veterinarske medicine i èetiri istraivaèa, biologa iz Slovenije. U popodnevnim satima u dvorani za razudbu odrano je predavanje o tehnikama razudbe u terenskim uvjetima, a razudbu su obavljali vještaci uz pomoæ Ane Beck, dr. vet. med.

Kako bi prikupili što više podataka s terena, Zavod je dogovorio suradnju sa Soko-larskim centrom iz šibenika. Njihovi djelatnici bi po izvršenom oèevidu preuzimali lešine ovaca i koza, a u svom laboratoriju obavljali dodatnu forenziku. Ujedno Cen-tar nastoji organizirati posjet amerièkih forenzièara, koji bi mogli prenijeti dragocje-ne spoznaje i iskustva našim vještacima i struènjacima.

Uvjebavanje interventnoga tima

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Veterinarski fa-kultet Sveuèilišta u Zagrebu u sklopu provedbe LIFE COEX projekta do sada su zajednièki organizirali dva seminara za uvjebavanje èlanova interventnog tima. Oba seminara odrana su u Bjelskom, u Gorskom kotaru, 25. i 26. travnja te 1. i 2. prosinca 2005. godine. Svi èlanovi interventnoga tima sudjelovali su na oba seminara, koja su se sastojala od teorijskog i praktiènog dijela. Tijekom teorijskog dijela prihvaæene su smjernice buduæega djelovanja, predstavljeni slièni timovi ko-ji djeluju u drugim zemljama, a raspravljalo se o postupanju tijekom specifiènih problematiènih situacija koje su uoèene u Hrvatskoj. Tijekom praktiènog dijela svi èlanovi tima nauèili su kako upotrijebiti zamke za hvatanje medvjeda, kako izvršiti imobilizaciju pomoæu puške i puhaljke te kako zastrašiti problematiène ivotinje uporabom gumenih metaka i ostalih nesmrtonosnih sredstava.

Slika 3. Uvjebavanje interventnog tima za gaðanje gumenim metcima (FOTO Đ. HUBEr)

�

Provedba Planova upravljanja vukom i risom te Plana gospodarenja smeðim medvjedom u Hrvatskoj

Planovi upravljanja i gospodarenja velikim zvijerima su dokumenti koji znaèe smjer-nice za oèuvanje velikih zvijeri u što skladnijem suivotu s èovjekom. Na temelju planova izraðuju se godišnji (za medvjeda) ili dvogodišnji (za vuka i risa) akcijski pla-novi, s podrobno razraðenim konkretnim djelatnostima i djelatnicima odgovornim za njihovo izvršenje. Iznosimo pregled rezultata ostvarenih u 2006. prema nekoliko osnovnih cjelina.

Istraživanje i praæenje velikih zvijeri

Obiljeavanje i telemetrijsko praæenje vukova i risova

Istraivanje vukova u 2006. poèelo je u Lici. radi obiljeavanja vukova tijekom svib-nja i lipnja doc. dr. sc. Josip Kusak, voditelj istraivanja, provjerio je 284 km2 Velebi-ta u potrazi za znakovima prisutnosti i prolaska vukova (tragovi, izmeti, grebanje). Dogovorena je i suradnja s djelatnicima NP Sjeverni Velebit i PP Velebit te s lokalnim lovcima i šumarima.

No zbog nezgode na radu J. Kusaka, pri kojoj je zadobio opekline prvog i drugog stupnja, aktivnosti u Lici nisu se mogle nastaviti u 2006. veæ je preostalo vrijeme utrošeno na hvatanje i obiljeavanje vukova u Gorskom kotaru, gdje je utvrðeno da je od èetiri prije obiljeena vuka preostao samo jedan.

Karta 1. Prijeðeni put po šumskim cestama na Velebitu na kojima su traeni znakovi prisutnosti vukova

zapis prijeđenog puta

autocesta

istraživano područje

�

Obilazak Gorskog kotara poèeo je krajem kolovoza, a kako je svakoga tjedna pretraeno oko 1000 km šumskih cesta, pregledan je prostor velièine 1350 km2. U nešto više od mjesec dana istraivanja utvrðeno je 100 znakova prisutnosti vuka, dva traga risa te zabiljeeno 30 podruèja ljudskih aktivnosti (sjeèa šume i izvlaèenje trupaca, kopanje šljunka i odlaganje otpada).

Karta 3. Podruèje Gorskog kotara na kojem su pronaðeni znakovi vukova u 2006. te zabiljeene ljudske aktivnosti

Karta 2. Prijeðeni put po šumskim cestama Gorskog kotara na kojima su traeni znakovi prisutnosti vukova

zapis prijeđenog puta

istraživano područje

autocesta

znakovi prisutnosti vuka

autocesta

područje znakova vukova

znakovi ljudske aktivnosti

�

Pripremne radnje za obiljeavanje vukova ubrzo su dale rezultate, pa su tijekom ljeta i jeseni 2006. uhvaæena èak tri vuka na podruèju Gorskog kotara. Dana 11. rujna kod Lisine je uhvaæena vuèica koja je otprije imala ogrlicu no prestala je raditi! Prema proizvoðaèkoj specifikaciji trebala je slati SMS poruke, radiosignal (VHF), a trebala je i otpasti 26. kolovoza. Bila je to vuèica Sara, èiji je signal nestao 15. lipnja, pa se sumnjalo da je usmræena. Sara je teila 1 kg više (27 kg) nego lani kad je prvi put uhvaæena. Stavljena joj je i nova ogrlica, ovaj put za satelitsko praæenje (GPS-UHF-VHF). Nakon puštanja vuèica se vratila èoporu Snjenik te se i dalje veæinom drui s vuèicom Hildom. Podsjeæamo da Hildu pratimo više od èetiri godine i po tome je najdue praæen vuk u Hrvatskoj. Na osnovi uèestalih zavijanja potvrðeno je da èopor Snjenik i ove godine ima leglo, ali se još ne moe reæi koliko je u njemu mladunaca.

Slika 4. Obiljeena vuèica Sara koju dri Vedran Slijepèeviæ (student iz Hrvatske), a pomau mu Nadia Cappai (studentica iz Italije) i Senem Tug (studentica iz Turske) (FOTO J. KUSAK)

Mali vuèiæ Noah, ovogodišnje mladunèe teško 18 kg, uhvaæen je u dolini rièice, nedaleko od lovaèke kuæe Suho (lovište Smrekova draga – Gumance) 28. kolovoza. I on je dobio ogrlicu za satelitsko praæenje, koja bi trebala trajati godinu dana, i pušten je gdje je i uhvaæen. Èopor kojemu vuèiæ pripada nazvan je èopor Suho. Ostali pripadnici èopora bili su toga dana u istoj dolini, jedan je viðen neposredno nakon vraæanja Noaha u prirodu, a veæ iste veèeri svi su zajedno zavijali u dolini rièice. Iduæega dana veæ su otišli na drugo mjesto. Obiljeavanje vuèiæa iz èopora Suho (prije, dok su praæeni samo po tragovima i izmetima, zvanog èopor Platak ili „Granièni èopor”) znatan je pomak u istraivanju vukova u Gorskom kotaru. Praæenjem ovog èopora upotpunila bi se slika o kretanju, prostornom rasporedu i broju vukova sjevernoga dijela Gorskog kotara. Uèestalim probama zavijanja i za ovaj je èopor potvrðeno da vuèiæ Noah nije njegovo jedino mladunèe.

�0

Vuk Grga, mladi mujak iz èopora Suho, uhvaæen je i obiljeen ogrlicom za sate-litsko praæenje koja signale šalje preko SMS poruke (GPS-GSM-VHF) 30. listopada u dolini Kiršina draga. Bio je to brat vuèiæa Noaha iz istoga legla. Teio je èak 27 kg. I taj se vuèiæ ubrzo pridruio ostalim èlanovima èopora Suho i od tada je veæinu vremena provodio s vuèiæem Noahom.

Oba vuèiæa iz èopora Suho hvatana su i obraðivana u suradnji i uz pomoæ lovnika s podruèja lovišta Smrekova draga-Gumance, Damira i renata Prokopoviæa.

Za èopor Risnjak zamke nisu ni bile postavljane jer je na tom podruèju prethodno pronaðeno malo vukova i vjerojatnost uspješnog hvatanja ocijenjena je neznat-nom.

Osim telemetrijskoga praæenja novih i ponovno obiljeenih vukova, praæena su još tri otprije obiljeena vuka iz dva susjedna èopora. Tako je praæena reproduktivna

Slika 5. Noah u rukama Josipa Kusaka u vrijeme buðenja iz narkoze (FOTO J. KOLAKOVIÆ)

Slika 6. Vuk Grga (FOTO J. KUSAK)

��

vuèica Tanja iz èopora Risnjak, vuèice Hilda, Sara i Kyra iz èopora Snjenik te veæ spomenuti Noah i Grga iz èopora Suho.

Podatci s ogrlice vuèice Kyre posljednji su put radiovezom (UHF) presnimljeni 12. prosinca 2005., a tijekom avionskog traenja poèetkom veljaèe 2006. signal s nje-zine ogrlice bio je na alarmnom („mortrality“) ritmu i dolazio je iz smjera brda Di-movac, pokraj Zamosta i Osilnice na slovenskoj strani. Uèestala naknadna traenja te ogrlice bila su neuspješna. Moda je ogrlica prestala raditi prije nego je to bilo predviðeno proizvoðaèkom specifikacijom ili je vuèica ubijena, a ogrlica uništena.

Praæenjem se krajem kolovoza mogao pronaæi samo još signal vuèice Hilde, a Tanja je nestala.

Praæenje vukova tijekom 2006. pokazuje da èopor Snjenik dodatno širi svoje po-druèje te sada pokriva površinu od 353 km2, a da je èopor Risnjak smanjio svoju površinu na 160,3 km2. To je u skladu s èinjenicom da se i broj vukova u tom èoporu u posljednjoj godini smanjio (samo dva vuka tijekom zime 2005./2006.).

Èopor Suho je tijekom 44 dana praæenja pokrivao podruèje od 51 km2. Èopor je veæ bio i u Sloveniji, sve do Ilirske Bistrice. To je još jedan pokazatelj da je za upravljanje i gospodarenje populacijama velikih zvijeri nuno razviti suradnju drava kojima su te populacije zajednièke.

Dosad su u Hrvatskoj obiljeena èetiri risa. Poèelo je sa enkom Belom, starom osam mjeseci, uhvaæenom i obiljeenom sredinom prosinca 2001. uz granicu naci-onalnog parka risnjak. Beli se u sijeènju 2002. na alost izgubio svaki trag.

Drugi obiljeeni ris, Ivan, uhvaæen je pod zanimljivim okolnostima. Naime, 25. listo-pada 2005. Dario Majnariæ nazvao je Josipa Kusaka i izvijestio ga da su u Mrkopalj dolutala dva mala risa, ušla u jedno dvorište i vrt te ne znaju kamo bi. Jedan risiæ bio je u vrtu ograðenom ièanom ogradom, a drugi se popeo na šljivu u kutu dvorišta.

Karta 4. Teritoriji èopora Risnjak, Snjenik i Suho tijekom 2006. godine

čopor Risnjak

čopor Snježnik

čopor Suho

��

Utvrðeno je da je rijeè o mujaku risa, koji je teio 4,5 kg, i enki od samo 4 kg. U to doba godine risiæi bi trebali biti gotovo dvostruko veæi. Izvanredna mršavost, kao i èinjenica da su sami dolutali u selo, upuæivala je da su ostali bez majke. Mujak je nazvan Ivan i dobio je malu ogrlicu za klasièno telemetrijsko praæenje (VHF), a enka je dobila ime Ana i nije obiljeena. Odluèeno je da se risovi vrate u šumu, i to što je dalje moguæe od naselja. Odabrano je podruèje zvano Veliko duboko, pod samim masivom Bjelolasice. Mjesto ispuštanja ujedno je i hranilište gdje lokalni lovnik Tomislav šporer hrani medvjede. Sutradan nakon ispuštanja T. šporer donio je svjeeg mesa, a to je u pravilnim razmacima i dalje èinio. Povremenim praæenjem utvrðeno je da se tijekom jeseni 2005. i prvog dijela zime 2005./2006. mladi ris zadravao u podruèju hranilišta.

Zbog snijega prošle zime nije bilo moguæe pratiti risa sa tla. Stoga je u veljaèi pro-vedeno avionsko pretraivanje i ris Ivan pronaðen je dalje od hranilišta, a blie naseljenom podruèju. Uskoro zatim naðen je sjevernije, na drugoj strani autoceste. Vjerojatno je autocestu prešao po jednom od vijadukata kod ravne Gore, što je još jedan pokazatelj da autocesta u Gorskom kotaru nije barijera za velike zvijeri: 25 posto duine èine tuneli, vijadukti i zeleni most. Zadnji signal odašiljaèa s Ivanove ogrlice dobiven je poèetkom travnja 2006.

Slika 7. risiæi Ivan i Ana (FOTO J. KUSAK)

Slika 8. Mladi ris Ivan prilikom obiljeavanja (FOTO J. KUSAK)

��

Poèetkom srpnja lokalni lovac uspio je s èeke kamerom mobilnog telefona snimiti risa Ivana s ogrlicom, a u podruèju gdje je bio i posljednji put lociran prije tri mje-seca.

Prema najnovijem podatku, terenska ekipa pod vodstvom Vedrana Slijepèeviæa naš-la je 24. prosinca 2006. odbaèenu ogrlicu u podruèju Kupjaèkog vrha. Tako se po-kazalo da je ovaj ris, iako je oèito prerano izgubio majku, uspio preivjeti do spolne zrelosti zahvaljujuæi akciji odnošenja iz naselja i oslobaðanja u blizini hranilišta za medvjeda gdje mu je lokalni lovnik i neko vrijeme posebno donosio meso. Takoðer valja istaknuti da nije stekao naviku traenja hrane iz ljudskih izvora. Zanimljivo je spomenuti da je zabiljeena površina kretanja risa od 92,3 km2.

Posljednjega dana mjeseca studenog obiljeen je i novi ris u blizini Mrkoplja. Prvo je 28. studenoga lovac Arsen Jakovac dojavio preko vještaka Alojzija Frkoviæa da je pronašao zaklanu srnu. Potom je Tomislav Gomerèiæ s Veterinarskog fakulteta oko zaklane srne postavio pet zamki, a primijeæeno je da se ris i prethodne noæi vraæao do plijena. Pošto je uhvaæen, risu je stavljena ogrlica za satelitsko praæenje (GPS –UHF). ris je nazvan Ivek, dob mu je procijenjena na godinu i pol, a teio je 18 kg. Tijekom dvotjednoga praæenja, ris je prelazio podruèje od 10,4 km2.

Karta 5. Poloaji i ivotni prostor risa Ivana u razdoblju od 25. 10. 2005. do 24. 12. 2006.

Slika 9. Buðenje risa Iveka iz narkoze (FOTO G. GUVICA)

0 2,5 5 10 km N

��

U zaseoku Klariæi, pokraj Drivenika 4. je sijeènja 2007. ulovljen i èetvrti ris. Naime, prethodnoga je dana mladunèe risa usmrtilo 10 kokoši i viðeno je kako sjedi na kokošinjcu. Vlasnici kokošinjca uz pomoæ lovaca više su ga puta pokušali ulovi-ti i napokon su ga uspjeli zatvoriti u kokošinjac. Vještak Alojzije Frkoviæ napra-vio je uviðaj o poèinjenoj šteti i dojavio informaciju o uhvaæenom risu Tomislavu Gomerèiæu. On je risa, kojemu je ošteæena obitelj dala ime Koko, obiljeio ogrlicom za klasièno telemetrijsko praæenje. ris je bio iscrpljen, neishranjen i dehidriran, a teio je samo 5 kg. U dogovoru s lovnikom Borisom Mikliæem ris je premješten i osloboðen kod napuštene kuæe Mošune (šumarija Novi Vinodolski). Ostavljen je u napuštenoj garai zajedno sa zaklanim kokošima. Na alost, zbog lošeg tjelesnoga stanja, ubrzo je uginuo.

Karta 6. Prvi podatci o kretanju risa Iveka

0 2,5 5 10 km N

Slika 10. ris Koko u kokošinjcu (FOTO L. I. šVAGANOVIÆ)

��

Obiljeavanje, telemetrijsko praæenje i genetièka istraivanja medvjeda

Od 25. rujna 2003. medvjedi se u Hrvatskoj istrauju i satelitskim radioodašiljaèima (GPS-GSM ogrlice). Do sada je praæeno sedam medvjeda; tri mujaka – Mladen, Marko i Sreæko, i èetiri enke – Ela, Gama, Iva i Una. Jedan mujak ubijen je u kri-volovu samo dva dana nakon obiljeavanja. Ostalih šest praæeno je od 42 do 409 dana. Trenutno se prati samo medvjedica Una, koja je uhvaæena i obiljeena 23. rujna 2005. godine zahvaljujuæi dojavi mještana sela Gornja Suvaja, blizu izvora Une. Za tri medvjeda, praæena i tijekom zime, zabiljeeno je i vrijeme koje su proveli u brlogu; u prosjeku 81,3 dana. Prostori kretanja dvojice praæenih mujaka iznosili su u prosjeku 366,6 km2, a èetiriju praæenih enki 49 km2.

Cjelokupno istraivano podruèje analizirano je u GIS-u. Svakom poloaju medvjeda pridruen je podatak o udjelu vrsta staništa u tom polju. U prosjeku na poloajima medvjeda poljoprivredne su površine bile zastupljene sa 2,7 posto, pašnjaci sa 6,2 posto, a šume sa 91,1 posto. Buduæi da je udio šuma na cijelom podruèju oko 70 posto pokrovnosti tla, rezultati su pokazali da medvjedi aktivno biraju šumska sta-ništa. raspon nadmorskih visina na poloajima medvjeda bio je 758 m. Gustoæa cesta na poloajima medvjeda bila je 0,90 km cesta po km2, a to je znatno manje od prosjeène gustoæe cesta u ukupnom podruèju (1,9 km/km2). Najoèitije je bilo izbjegavanje ljudi. Gustoæa ljudi na poloajima medvjeda bila je samo 0,1 po km2, usporeðeno sa 20 ljudi po km2 u ukupnom medvjeðem prostoru u Hrvatskoj.

Ti rezultati jasno pokazuju da satelitska tehnologija daje nove uvide u biologiju medvjeda. Meðu ostalima pokazateljima ona dokazuje medvjeðu selektivnost raspoloivih staništa, i to u pogledu biljnog pokrivaèa, a posebno prema antropo-genim tvorbama i ljudima uopæe.

Za muškog medvjeda Marka utvrðena su 34 prelaska autoceste Karlovac – rijeka! Od ukupno 2759 linija koje spajaju po dvije uzastopne lokacije tog medvjeda, njih 34 sijeku autocestu. Glavnina prelazaka bila je preko tunela Sopaè i Sleme, zeleni most Dedin prešao je dvaput, tunel Tuhobiæ jedanput, a dva prelaska (na sjever i natrag) kod Benkovca fuinskog moda su bila i preko ograde.

Medvjedica Una kretala se dijelom u Hrvatskoj, a dijelom u susjednoj Bosni i Her-cegovini.

Slika 11. Uspavana medvjedica Una koju dre Enkhsaikhan Namtar (student iz Mongolije) i dr. sc. Lisette Waits (molekularna biologinja – genetièarka iz Idaha, SAD) (FOTO J. KUSAK)

��

Osim telemetrijskih provode se i genetièka istraivanja medvjeda. Tako se od 2005. godine sustavno prikupljaju uzorci tkiva odstrijeljenih i na druge naèine stradalih medvjeda kako bi se uspostavila banka genetièkoga materijala hrvatske medvjeðe populacija. Analize provodi mr. sc. Ivna Kocijan s Odjela za animalnu fiziologiju Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematièkog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Do sada je ekstrahirana DNA iz 63 uzoraka tkiva. Prikupljeno je i oko 500 uzoraka medvjeðeg izmeta u sjevernom Gorskom kotaru, na Velebitu i Bjelolasici. Iz 350 uzoraka ekstrahirana je medvjeða DNA, koja je prisutna u neznatnoj kolièini. Na osnovi analize DNA moguæe je pojedinaèno prepoznavanje svih ivotinja od kojih potjeèu uzorci, što je izuzetno vano radi objektivnog procjenjivanja velièine popu-lacije. Istodobno s genetièkim analizama provodi se kartiranje prikupljenih uzoraka. Iz karata se raèuna površina svake istraivane plohe, a to je potrebno pri statistièkim postupcima za procjenu velièine medvjeðe populacije.

Karta 7. Podruèja kretanja medvjeda Sreæka, Ele i Ive

autoceste

Karta 8. Podruèja kretanja medvjeda Mladena, Marka i Game

autoceste

��

Analiza smrtnosti

Zahvaljujuæi izradi i distribuciji Protokola za prikupljanje usmræenih strogo zaštiæenih vrsta (vuk, ris), sustavnije se prikupljaju podatci o usmræenim vukovima. Tako je od 15. studenog 2005. do 31. prosinca 2006. zabiljeeno smrtno stradanje 18 jedinaka vuka. Devet jedinaka sigurno je ili vjerojatno nastradalo u prometu, tri su odstrijeljene (jedna nezakonito i dvije u sklopu regularnog zakonitog odstrjela), a za njih šest uzrok smrti bio je nepouzdan ili se nije mogao utvrditi.

Lešine 14 jedinaka pronaðene su i prevezene na Veterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, njih je 12 pregledano i patoanatomski obraðeno. Ostale usmræene jedin-ke zbog zakašnjele dojave ili nezakonitosti pothvata nisu pronaðene, ali o njihovu usmræivanju svjedoèe fotodokumentacija, tragovi na mjestu nesreæe ili iskazi po-uzdanih oèevidaca. Smrtnost vukova vjerojatno je veæa od evidentirane buduæi da ima informacija o postavljanju stupica na podruèju Zadarske upanije i otrovnih mamaca u nekim dijelovima Splitsko-dalmatinske i šibensko-kninske upanije.

Tablica 2. Vukovi usmræeni krajem 2005. i tijekom 2006. godine

Datum nalaza Mjesto Uzrok uginuæa Oznaka Spol Dob

16. 11. 2005. Zalesina promet WCrO72 M 1,8

24. 12. 2005. Strmenodolac nepoznat (ugrizi po tijelu) WCrO73 M 2,5

5. 1. 2006. Opæina Glina nezakoniti odstrjel GG200501051200 M

17. 1. 2006. Turjaci promet WCrO74 1,8

2. 2. 2006. rosulja-Bilaj promet? Dš020220061300

6. 2. 2006. Medviða nepoznat

27. 2. 2006. Krivodol-Berinovac promet WCrO75 2

3. 3. 2006. Badanj, Drniš promet?

25. 4. 2006. Metkoviæ 01 zatoèeništvo (trovanje?) WCrO76 M 2

15. 5. 2006. Metkoviæ 02 zatoèeništvo (trovanje?) Metkoviæ 2 2

15. 5. 2006. Metkoviæ 03 zatoèeništvo (trovanje?) Metkoviæ 3 M 2

12. 5. 2006. Paklenica nepoznat WCrO77

27. 5. 2006. Paðene promet WCrO78

6. 10. 2006. Pervan Selo promet WCrO79 M 3,5

24. 10. 2006. Cvrljivica promet WCrO80

4. 11. 2006. Gluha draga zakoniti odstrjel WCrO81 M 1

13. 11. 2006. Lovište »Crna gora« zakoniti odstrjel WCrO82 0,8

27. 12. 2006. Korenica promet WCrO83 M 2,5

��

Napominjemo kako je prvi put od proglašenja vuka zaštiæenom vrstom ostvaren i zakoniti odstrjel vukova.

Podatci o smrtnosti risova, kao i podatci o populaciji risa u Hrvatskoj uopæe, veoma su oskudni. Od poèetka 2004. godine do danas evidentirana je smrtnost samo triju jedinka. Dana 19. svibnja 2004. u gateru kod senjskoga Starigrada ustrijeljen je ris star 13 godina pod sumnjom da je bijesan. Kasnijom obradom ispostavilo se da ivotinja nije bila zaraena bjesnoæom nego veoma stara i iscrpljena. Drugi ris odstrijeljen je 20. rujna 2005. na cesti iznad Bribira. Poèinitelj tvrdi da je ivotinju udario autom i zatim usmrtio hitcem u srce kako ne bi patila. razudba na Veteri-narskom fakultetu pokazala je drugaèije: ris prethodno nije bio udaren i jedini je uzrok uginuæa prostrjel. Predmet je na sudu i èeka se presuda. Zadnja nastradala jedinka veæ je prije spomenuti mladi ris Koko èija je lešina pronaðena 14. sijeènja 2007. u Mošunu. Osim tih slubenih podataka, ima naznaka o nezakonitom odstr-jelu još dviju jedinka risa – jedne na podruèju Udbine godine 2005. i druge u blizini Smiljana u kolovozu 2006.

Godine 2006. zabiljeena je ukupna smrtnost 84 jedinke medvjeda; 49 ih je odstrijeljeno u zakonitom lovu, a 35 nastradalo na razlièite naèine (promet, krivo-lov, interventni odstrjel i sl.).

Karta 9. Lokacije stradanja vukova

Slika 12. Vuk stradao u prometu (FOTO T. šPOrEr)

��

Tablica 3. Odstrijeljeni medvjedi u 2006. godini

OdstrjelOdobreno

jedinkaRealizirano

jedinkaSpol*

Karlovaèka upanija 9 6 6 m –

Primorsko-goranska upanija 27 21 14 m 7

Lièko-senjska upanija 30 17 16 m 1

Zadarska upanija 4 2 2 m –

Ukupno 70 46 38 m 8

Dodatni odstrjel (Hrvatske šume) 5 3 – 3

Ukupno 75 49 38 m 11

Tablica 4. Medvjedi stradali na ostale naèine u 2006. godini

Ostali uzrociOdobreno

jedinkaRealizirano

jedinkaSpol*

eljeznièki promet – 9 2 m 5 2 n

cestovni promet – 14 5 m 7 2 n

iscrpljenost – 1 1 m – –

krivolov – 1 – – 1 n

interventni odstrjel 12 7 4 m 3

sluèajni odstrjel(lov na divlje svinje)

– 1 – – 1 n

otoci (Krk) – 2 – 2 –

ukupno 12 35 12 m 17 6 n

* m – spol muški, – spol enski, n – spol nepoznat

Osim navedenih slubenih podataka, iz neslubenih izvora doznalo se o smrtnosti još èetiriju jedinka medvjeda. Tri su navodno nastradale u krivolovu, dvije na podruèju Karlovaèke i jedna na podruèju Lièko-senjske upanije, a jedna u prometu.

Slika 13. Medvjedi èesto stradavaju u prometu (FOTO J. KUSAK)

�0

Analiza šteta

Analiza brojnosti stoke i šteta od vuka i risaMinistarstvo kulture – Uprava za zaštitu prirode zaprimila je 1428 zahtjeva za na-knadu štete na stoci od strogo zaštiæenih predatora, odnosno 1428 zapisnika o oèevidu koji se odnose na štete poèinjene u 2005. godini. Kako je u 32 sluèaja rijeè o ponovljenom oèevidu, odnosno vještak je dva ili više puta izlazio na isto mje-sto štete zbog pronalaska nestale stoke, ugibanja ranjene ili pojave novih dokaza, toèan broj prijavljenih šteta u 2005. godini iznosio bi 1396. Usporeðujuæi taj poda-tak s brojem prijavljenih šteta u 2004. godini, uoèava se smanjenje broja prijava za 1,7 posto. Ako se uzme u obzir i podatak da se u 2004. godini broj prijava u odnosu na 2003. poveæao za samo 9 posto, proizlazi da postoji jedan manje-više ustaljen godišnji broj prijava, odnosno da su odstupanja iz godine u godinu veoma mala.

Gledajuæi po upanijama, najveæi broj odštetnih zahtjeva pristigao je, kao i pret-hodnih godina, iz šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske upanije (ukupno 84 po-sto svih prijavljenih šteta), a najmanji iz Karlovaèke i Primorsko-goranske upanije. U usporedbi s 2004. godinom biljei se proporcionalno smanjenje broja prijavljenih šteta u svim upanijama, osim u šibensko-kninskoj gdje se broj prijava poveæao za 10 posto. S novim poveæanjem šibensko-kninska postala je upanija s daleko najveæim brojem prijavljenih šteta, iz koje je 2005. godine pristigla polovica svih prijava (od toga 36 posto samo iz opæine Unešiæ).

Tablica 5. Broj prijavljenih šteta na stoci u 2004. i 2005. godini

upanija/Godina 2004. 2005.

Dubrovaèko-neretvanska upanija 82 64

Karlovaèka upanija 8 3

Lièko-senjska upanija 51 38

Primorsko-goranska upanija 4 5

Splitsko-dalmatinska upanija 535 488

šibensko-kninska upanija 621 685

Zadarska upanija 119 113

UKUPNO 1420 1396

Kako je dunost ovlaštenoga vještaka izaæi na mjesto štete i obaviti oèevid kada god ošteæena stranka smatra da joj je štetu poèinila zaštiæena ivotinja, a u odreðenom broju sluèajeva ustanovi se da je poèinitelj nezaštiæeni ili nepoznati predator, broj prijavljenih šteta na stoci ne podudara se s brojem šteta od vuka ili risa. Na temelju ukupnoga broja odštetnih zahtjeva u 2005. godini utvrðeno je da je vuk poèinio štetu u 89 posto sluèajeva, ris u 0,07 posto, medvjed ili èagalj u 0,14 posto i pas u 2 posto. U 8,7 posto sluèajeva utvrðeno je da je rijeè o nepoznatom poèinitelju jer stanje lešine nije omoguæilo identifikaciju znakova predatora; pronaðeni znakovi nisu upuæivali na usmræenje od ijednog od poznatih predatora ili lešina uopæe nije bila pronaðena. U odnosu na 2004. godinu, u 2005. se uoèava zamalo dvostruko poveæanje broja sluèajeva u kojima je utvrðeno da je štetu poèinio pas, a rastu i šte-te od medvjeda i èaglja. Od svih šteta za koje se smatra da ih je poèinio vuk, vještaci

��

su u 83 posto sluèajeva naznaèili da su sigurni u svoju procjenu, dok su u 17 posto sluèajeva zakljuèili da je poèinitelj štete samo vjerojatno bio vuk.

Tablica 6. raspored prijavljenih šteta na stoci po procijenjenoj vrsti predatora u 2005. godini

upanija / Predator Vuk Ris Medvjed Èagalj Pas Nepoznat UKUPNO

Dubrovaèko-neretvanska upanija 64 0 0 0 0 0 64

Karlovaèka upanija 2 0 0 0 0 1 3

Lièko-senjska upanija 30 1 2 0 0 5 38

Primorsko-goranska upanija 5 0 0 0 0 0 5

Splitsko-dalmatinska upanija 464 0 0 0 2 22 488

šibensko-kninska upanija 571 0 0 2 25 87 685

Zadarska upanija 106 0 0 0 1 6 113

UKUPNO 1242 1 2 2 28 121 1396

Od vuka je u 2005., kao i prethodnih godina, u najveæem broju stradala sitna stoka (ovce i koze) koja je èinila 89,6 posto svih napadnutih domaæih ivotinja. Krupna stoka nastradala je u 5,3 posto sluèajeva, a domaæi psi u 5,1 posto. U usporedbi s prethodnom godinom, ukupan broj nastradalih ivotinja smanjio se za 126, odno-sno za 4,8 posto. Tako se u odreðenoj mjeri smanjio broj nastradalih ovaca, koza, goveda i magaraca, no poveæao se broj nastradalih pasa (za 14 posto) i konja. Dale-ko najveæi broj pasa stradao je na podruèju Splitsko-dalmatinske upanije, a konja na podruèju Dubrovaèko-neretvanske. I jedni i drugi u veæini sluèajeva za vrijeme nastanka štete bili su bez nadzora i izvan odgovarajuæih zaštitnih objekata.

U sljedeæem broju biltena bit æe predstavljeni i rezultati za 2006. godinu koji se još obraðuju.

Tablica 7. raspored šteta od vuka po vrsti napadnute stoke u 2005. godini

upanija / Domaæa ivotinja Govedo Konj Koza Magarac Ovca Pas UKUPNO

Dubrovaèko-neretvanska upanija 13 10 29 3 62 5 122

Karlovaèka upanija 0 0 0 0 5 1 6

Lièko-senjska upanija 0 1 18 0 93 0 112

Primorsko-goranska upanija 0 0 0 0 17 1 18

Splitsko-dalmatinska upanija 53 3 300 7 496 106 965

šibensko-kninska upanija 27 1 115 5 816 16 980

Zadarska upanija 9 0 133 0 167 0 309

UKUPNO 102 15 595 15 1656 129 2512

��

Broj nastradalih ovaca i koza, kao najèešæih rtava vuèjih napada, moe se na pr-vi pogled èiniti visokim. Stoga je Dravni zavod za zaštitu prirode od Hrvatskog stoèarskog centra zatraio podatke o ukupnom broju ovaca i koza u Hrvatskoj kako bi izraèunao udio nastradalih ivotinja u ukupnom broju i tako utvrdio koliki je stva-ran utjecaj vuka. Iz podataka dobivenih od HSC-a izdvojeni su oni podatci koji se odnose na brojnost ovaca i koza na podruèju rasprostranjenosti vuka, odnosno na kopnenim dijelovima sedam upanija u kojima je vuk stalno ili povremeno prisutan. rezultati analize pokazali su da je u 2005. godini od vuka ukupno stradalo 0,68 posto ovaca i 1,82 posto koza. U usporedbi s rezultatima dobivenim prethodne godine uoèavaju se manje-više nepromijenjeni postotci. Naime u 2004. godini udio ovaca nastradalih od vuka iznosio je 0,51 posto, a koza 1,92 posto.

Tablica 8. Udio ovaca i koza nastradalih od vuka u ukupnom broju ovaca i koza na kopnenom dijelu pojedinih upanija u 2005. godini

Slika 14. Od domaæih ivotinja ovce su najèešæi plijen vuka (FOTO A. FrKOVIÆ)

Vrsta stoke Ovce Koze

upanija/Brojnost stoke Ukupno reg. od HSC Udio (%) Ukupno reg. od HSC Udio (%)

Dubrovaèko-neretvanska upanija 3147 1,97 1030 2,82

Karlovaèka upanija 12836 0,04 502 0,00

Lièko-senjska upanija 45863 0,20 2589 0,70

Primorsko-goranska upanija 5349 0,32 379 0,00

Splitsko-dalmatinska upanija 32258 1,54 7728 3,88

šibensko-kninska upanija 68436 1,19 5851 1,97

Zadarska upanija 76477 0,22 14659 0,91

UKUPNO 244366 0,68 32738 1,82

��

Štete od medvjedaSustavno prikupljanje podataka o štetama koje prouzroèi smeði medvjed zapoèelo je 2004. godine provedbom LIFE COEX projekta. Temeljem Akcijskog plana ovla-štenici prava lova duni su do kraja sijeènja mjerodavnom Ministarstvu na pripre-mljenom formularu dostaviti podatke o svim štetama koje je medvjed prouzroèio na njihovu lovištu u prethodnoj godini. Prvi podatci prikupljeni su za 2004. kada su prijavljena 22 sluèaja štete. Sustav je uhodan 2005. godine kada je prijavljeno ukupno 88 sluèajeva, s procijenje-nim iznosom štete od 178 678,00 kn. Medvjedi su tijekom 2005. prouzroèili najviše štete na oranicama i u voænjacima, dok su od domaæih ivotinja stradala tri pijetla, 126 kokoši, 12 ovaca, jedna koza, jedna krava, šest zeèeva, 11 purica.

Utjecaj velikih zvijeri na prirodni plijen

Dravni zavod za zaštitu prirode u 2005. godini prikupio je od lovoovlaštenika podatke o broju i vrstama divljaèi na podruèju rasprostranjenosti vuka i risa, o planiranom i realiziranom godišnjem odstrjelu divljaèi te o broju ivotinja nastra-dalih od vuka i risa. No buduæi da lovoovlaštenici nisu bili izravno obvezni Zavodu dostaviti traene podatke, podatci prikupljeni tom prilikom pokrili su samo polo-vinu podruèja rasprostranjenosti vuka i risa. Osim toga, rijeè je o podatcima su-bjektivnog karaktera, odnosno o procjeni lišenoj znanstvene osnove, koja nije ni odraavala stvarno stanje broja divljaèi, nego samo naznaku trenda.

Slika 15. Prikaz medvjeðih šteta u 2005. godini

Slika 17. U Gorskom kotaru se vukovi i risovi prvenstveno hrane prirodnim plijenom (FOTO T. GOMErÈIÆ)

Slika 16. U potrazi za hranom medvjed je posjetio košnice (FOTO J. TOMAIÆ)

��

Temeljem novoga Zakona o lovstvu lovoovlaštenici su duni Ministarstvu poljopri-vrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva dostavljati podatke iz lovno-gospodar-skih osnova i programa uzgoja divljaèi te podatke o odstrjelu i trofejima divljaèi radi voðenja središnje lovne evidencije. Iz Uprave za lovstvo spomenutoga Ministarstva doznajemo da se upis podataka u središnju lovnu evidenciju privodi kraju. Tako se do proljeæa 2007. oèekuju podatci o broju i vrstama divljaèi na podruèju rasprostra-njenosti vuka i risa na osnovi kojih æe se moæi obavljati daljnje analize.

Lovoovlaštenici su takoðer duni u lovno-gospodarske osnove ugraðivati uvjete za-štite prirode izdane od strane Ministarstva kulture, a utvrðene na osnovi struènih podloga Dravnog zavoda za zaštitu prirode, te ih prilikom gospodarenja lovištima poštovati i ispunjavati. Tako su neke od obveza lovoovlaštenika obraðivanje sta-nja vuka i risa u lovištu kao strogo zaštiæenih ivotinjskih svojta koje nisu divljaè; biljeenje nalaza znakova njihove prisutnosti (tragovi u snijegu, usmræena divljaè); primjenjivanje uputa i odredaba planova upravljanja i gospodarenja velikim zvijeri-ma koje se odnose na gospodarenje lovištima i dr.

Akcija praæenja populacija velikih zvijeri po tragovima u snijegu

Akcija praæenja populacija velikih zvijeri po tragovima u snijegu jedna je metoda istraivanja stanja populacija i sastavni je dio nacionalnog sustava praæenja popu-lacija vuka i risa. Utvrðivanje stvarnog stanja populacija prijeko je potrebno kako bi se buduæi propisi i odluke, ukljuèujuæi i razmatranje moguæega zahvata u populacije tih strogo zaštiæenih velikih zvijeri, donosili na osnovi što vjerodostojnijih podataka dobivenih kombinacijom razlièitih metoda istraivanja. Akciju je organizirao i ko-ordinirao Dravni zavod za zaštitu prirode u suradnji s Veterinarskim fakultetom. Buduæi da je pri izradi spomenutih Planova upravljanja, u kojoj su sudjelovali pred-stavnici svih interesnih skupina, dogovorena nunost meðusobne suradnje prilikom sakupljanja svih relevantnih podataka, pripremnim dogovorima o organizaciji ak-cije praæenja prisustvovali su predstavnici svih skupina s potrebnim znanjima koji svoju djelatnost obavljaju na terenu gdje ima velikih zvijeri: predstavnici brojnih lovaèkih udruga i ovlaštenici prava lova, predstavnici Hrvatskih šuma i nadzornici u zaštiæenim podruèjima (NP risnjak, NP Plitvièka jezera, NP Sjeverni Velebit, NP Paklenica i PP Velebit).

Slika 18. Dogovor o organizaciji akcije praæenja u Lici(FOTO S. DESNICA )

��

Tijekom listopada 2006. odrana su dva sastanka – 18. listopada u Gospiæu i 25. listopada u Crnom Lugu (NP risnjak) – na kojima je prisutnima izloena metodolo-gija rada te dogovorena operativna provedba akcije. Dogovoreno je da se prilikom prvoga snijega ove zime koordinirano obiðu staništa (lovišta i zaštiæena podruèja) u kojima ive velike zvijeri te zabiljee podatci o svakom pronaðenom tragu: vrsta ivotinje, smjer kretanja, te najmanji broj ivotinja u grupaciji. Karte s ucrtanim podatcima zatim æe se proslijediti Dravnom zavodu za zaštitu prirode na daljnju obradu i analizu. Nakon raèunalne obrade podatci bi se na zajednièkoj radionici interpretirali i donijela bi se procjena velièine populacije svake vrste na istraenom podruèju.

Prvi snijeg, pogodan za ovakvu vrstu istraivanja, pao je sredinom prosinaca u vi-šim planinskim predjelima, pa su 20., 21. i 22. prosinca tragaèi obilazili podruèja Gorskoga kotara i Velebita. U akciji su sudjelovali predstavnici lovaèkih udruga „Te-trijeb” Gerovo, „Tetrijeb” Èabar i „Lagosta”, tvrtki Hrvatske šume d.o.o. i Bigrom d.o.o. te javnih ustanova NP risnjak, NP Sjeverni Velebit i PP Velebit. Obiðena su podruèja planinskih masiva Bjelolasice, Kapele i risnjaka, predio Smrekova draga, i podruèje opæine Èabar oko Prezida, Tršæa i Gerova u Gorskom kotaru; te sjeverni i srednji dio planine Velebit koji se nalaze u sklopu nacionalnog parka, parka prirode i lovišta „ramino korito”, „Lukovo šugarje”, „Visoèica”, „Sjeverni Velebit” i „Srednji Velebit”. Neki tragaèi zbog lošijih vremenskih uvjeta koji onemoguæuju integralno istraivanje, a u elji da dobiju potpunu sliku o kretanju vuèjih èopora, i dalje izlaze na teren i biljee podatke. Takoðer se èeka da padne snijeg na podruèju lièkog sre-dogorja i junog Velebita kako bi i ostali tragaèi mogli krenuti u akciju. Odreðeni broj ispunjenih formulara i karata s ucrtanim lokacijama viðenja tragova pristigao je u ured Dravnog zavoda za zaštitu prirode u Gospiæu, no s obradom podataka æe se poèeti tek kad pristigne sva dokumentacija.

Slika 19. Dogovor o akciji praæenja u Gorskom kotaru (FOTO S. DESNICA)

Slika 20. Tragovi velikih zvijeri u snijegu (FOTO Đ. HUBEr)

��

Izvješæe o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2006. godini

I 2006. je godine Dravni zavod za zaštitu prirode u suradnji s Veterinarskim fa-kultetom Sveuèilišta u Zagrebu i lokalnim struènjacima izradio godišnje izvješæe o stanju populacije vuka u Hrvatskoj. Izrada takvog izvješæa propisana je Planom upravljanja vukom u Hrvatskoj i na osnovi njega Povjerenstvo za praæenje popu-lacija velikih zvijeri procjenjuje postoji li moguænost zahvata u populaciju i u tom sluèaju predlae regionalne odstrjelne kvote za tekuæu godinu i ukupnu godišnju kvotu za sljedeæu godinu. Ukupna godišnja kvota odreðuje se kao postotak procije-njene brojnosti populacije, a u nju osim regionalnih kvota ulaze i hitne intervencije, stradanja u prometu, nezakoniti odstrjel te ostala smrtnost. U izvješæu su iznesene analize podataka o štetama vuka na stoci, procijenjena je brojnost populacije vuka na osnovi iskaza lokalnih struènjaka, dani su podatci o smrtnosti vukova u razdoblju od 13. rujna 2005. do 13. rujna 2006., odnosno u razdoblju izmeðu dva izvješæa te je ukratko opisana legislativa i stanje populacije vuka u susjednim dravama s kojima Hrvatska dijeli tu populaciju (Bosna i Hercegovina i Slovenija).

Analize zapisnika o štetama na stoci pokazale su da se više od 90 posto svih šteta dogaða u Dalmaciji, i to uglavnom na podruèju šibensko-kninske i Splitsko-dal-matinske upanije. Opæine s najveæim zabiljeenim brojem šteta u posljednjih su nekoliko godina Unešiæ i Kistanje u šibensko-kninskoj te Prgomet u Splitsko-dal-matinskoj upaniji.

Procjena brojnosti populacije vuka u Hrvatskoj, napravljena na osnovi iskaza lokal-nih struènjaka – ovlaštenih vještaka za procjenu šteta na stoci od zaštiæenih vrsta ivotinja, znanstvenih suradnika i nadzornika u zaštiæenim podruèjima – rezulti-rala je rasponom od najmanje 180 do najviše 240 jedinka, tj. prosjeèno njih 210, rasporeðenih u 40 – 50 èopora. Ako se uzme u obzir da je odreðeni broj tih èopora granièan, odnosno da dio godine provode u Hrvatskoj, a dio izvan nje – u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, s kojima Hrvatska dijeli dugaèku granicu – korekcijom dobivene brojnosti dobiva se broj od prosjeèno 190 jedinka, što odgovara brojnosti procije-njenoj u 2005. godini.

Karta 10. Broj i velièina èopora vukova

��

Analiza smrtnosti vukova pokazala je da vuka najviše ugroava gradnja prometnica, koje mu komaduju stanište i presijecaju putove kretanja, nezakonito ubijanje i ne-stašica prirodnoga plijena. Sudeæi prema izjavama vještaka, stvaran broj usmræenih vukova mogao bi biti i znatno veæi.

Procijenjena brojnost populacije vuka u Bosni i Hercegovini iznosi oko 500 jedinka. Vuk je u republici Srpskoj nezaštiæena vrsta, a u Federaciji Bosne i Hercegovine lo-vostajem zaštiæena vrsta temeljem novog Zakona o lovu od veljaèe 2006. Prijavljeni godišnji odstrjel za 2006. godinu iznosio je 292 jedinke, ali se smatra da je stvaran broj vjerojatno veæi. Populacija je stabilna, a moda i u blagom porastu u pojedinim podruèjima (opæine Kupres, Bihaæ, Glamoè, Grahovo, šipovo, Bugojno). Slovenija svoju populaciju vuka procjenjuje na 60 – 100 jedinka. Neki pokazatelji upuæuju na poveæanje brojnosti, no vjerojatno je rijeè samo o prostornom širenju (štete od vuka pojavile su se u primorskoj regiji i krimskom podruèju koja nisu tradicionalna podruèja vuka). Vuk, ris i medvjed u djelokrugu su Ministarstva za okolje in prostor koje donosi godišnju odluku o zahvatu u populacije svih triju vrsta. U 2006. godini odstrjelna kvota za vuka iznosila je deset jedinka, a zahvat u populaciju risa nije bio dopušten.

Zahvati u populacije strogo zaštiæenih vrsta

Zahvati u populaciju vuka

Kako je predviðeno Planom upravljanja, zahvati u populaciju vuka mogu se odobriti uz uvjet da se na taj naèin ne ugrozi stabilnost populacije i da se zahvat provodi selektivno. Moguænost zahvata je predviðena na probno dvogodišnje razdoblje, prvenstveno da bi se smanjio animozitet, a time i nezakoniti odstrjel. U prvoj godini kada je odobren zahvat od èetiri jedinke (dvije u Dalmaciji i po jedna u Gorskom kotaru i Lici), slubeno nije realiziran nijedan. Ipak, ima naznaka da je u studenom 2005. na Kremenom brdu u lovištu „Trtar” šibensko-kninske upanije odstrijeljena jedna jedinka, a u prosincu iste godine na podruèju lovišta „Bjelolasica” (predio Gomirje) dvije jedinke vuka. Odstrjel vjerojatno nije bio prijavljen zbog djelomiènog odstupanja od prava dodijeljenih rješenjem. Bez obzira na neostvareni odstrjel, do poèetka 2006. godine još je pet jedinka nastradalo na druge naèine, uglavnom u prometu, pa je kvota popunjena, a jedinka iznad planirane kvote uzela se u obzir pri odreðivanju redovite godišnje kvote za 2006. godinu. redovita godišnja kvota za 2006. odreðena je u sijeènju 2006. kao 10 posto procijenjene brojnosti populacije buduæi da je Povjerenstvo na osnovi rezultata dugogodišnjeg praæenja populaci-je vuka i sadašnjeg stanja zakljuèilo da populacija moe podnijeti toliku smrtnost (od prometa, odstrjela i ostalih uzroka koji su iz razlièitih razloga redoviti), a da joj pritom stabilnost ne bude narušena. Kako je u 2005. godini populacija vuka bila procijenjena na prosjeèno 190 jedinka, odluèeno je da æe se u 2006. tolerirati smrtnost od 19 jedinka, odnosno kada se uzme u obzir i jedinka èija je smrtnost premašila kvotu za 2005. godinu, 18 jedinka. Na sastanku Povjerenstva 13. rujna 2006., sudjelovali su i predstavnici razlièitih interesnih skupina, i to ovlašteni vje-štaci, predstavnici Primorsko-goranske upanije, javnih ustanova nacionalnih par-kova Sjeverni Velebit i risnjak, Parka prirode Velebit, Hrvatskog stoèarskog centra,

��

AWAP-a – Udruge za zaštitu divljih ivotinja, Hrvatskoga lovaèkog saveza, Udruge za zaštitu vukova Hrvatske, Univerze u Ljubljani i Lovaèkoga saveza Herceg Bosne. Tom prilikom je predstavljeno veæ spomenuto izvješæe o stanju populacije vuka u 2006. te je iznesen podatak o evidentiranoj smrtnosti još 11 jedinka vuka od poèetka 2006. godine. Ministarstvo kulture je stoga na prijedlog Povjerenstva za praæenje populacija velikih zvijeri odobrilo zahvat i u 2006. godini. Tako je rješe-njem Ministarstva kulture od 14. rujna u razdoblju od 1. listopada do 31. prosin-ca 2006. dopušteno pojedinaènim lovom odstrijeliti sedam jedinka vuka koje nisu obiljeene telemetrijskim ogrlicama – dvije na podruèju Gorskog kotara, dvije na podruèju Like i tri na podruèju Dalmacije (dvije u šibensko-kninskoj upaniji i jedna na planini Biokovo). U Gorskom kotaru dopuštenje za obavljanje zahvata u popu-laciju dobili su Lovaèki savez Primorsko-goranske upanije, Hrvatske šume d.o.o. – Uprava šuma Delnice, FINVEST COrP d.d. iz Èabra i Lovaèka udruga „Divokoza” iz Broda na Kupi; u Lici Hrvatske šume d.o.o. – Uprava šuma Gospiæ, Ikam d.o.o. iz Gospiæa i Lovaèko društvo „Bigrom” iz Gospiæa; a u Dalmaciji Lovaèko društvo „Prepelica” iz Unešiæa, Lovaèko društvo „Kamenjarka” iz Drniša i Hrvatske šume d.o.o. – Uprava šuma Split.

Obrazloeno je da na podruèju šibensko-kninske upanije vuk poèinja najveæe štete na stoci, a na podruèju Like i Gorskog kotara te planine Biokovo utjeèe na divljaè, što izaziva animozitet lovaca, s posljedicom nezakonitog ubijanja vuka. Osim toga, na sastanku Povjerenstva u Gerovu, kada je odran i okrugli stol na kojem je su-djelovala šira javnost, lokalno stanovništvo istaknulo je probleme s vukom i trailo da se odobri zahvat u populaciju. Stoga se spomenuti strogo kontrolirani zahvat u populaciju dopustio s namjerom da se smanje štete na stoci i animozitet javnosti prema vuku, a time i nezakoniti odstrjel. Odstrjel je dopušten jedino pojedinaènim lovom na podruèju toèno definiranih lovišta u Dalmaciji, Lici i Gorskom kotaru, u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2006. godine.

Prema slubenim podatcima odstrjel je ostvaren jedino na podruèju Gorskog ko-tara, gdje su odstrijeljene obje predviðene jedinke. Prvi legalni odstrjel dogodio se 4. studenog 2006. godine naveèer u šumskom predjelu Gluhe drage, na podruèju dravnog lovišta „Bjelolasica”. Odstrjel je doèekom na visokoj èeki uz meku obavio lovnik šumarije Vrbovsko Slavko Medved. radilo se o mladom mujaku, okoæenom 2006. godine, koji je teio otprilike 17 kilograma. Odmah po obavljenom odstrjelu, u skladu s rješenjem Ministarstva kulture, lovnik je obavijestio Alojzija Frkoviæa, vještaka za procjenu šteta na stoci na podruèju Primorsko-goranske upanije. Drugi odstrjel dogodio se u noæi s 12. na 13. studenoga na podruèju lovišta „Crna gora”. Lovac iz lovaèkog društva „Tetrijeb” iz Èabra Marjan Miheliæ, takoðer doèekom na visokoj èeki uz meku, odstrijelio je mladu vuèicu, pripadnicu telemetrijski praæenog

Slika 21. Populacija vuka u Hrvatskoj još je stabilna(FOTO A. šTrBENAC)

��

èopora Snjenik. Vuèica je takoðer bila okoæena 2006. godine, a teila je 23 kilo-grama. Tim odstrjelom završio je odobreni odstrjel vuka u Gorskom kotaru u 2006. godini, što je veæ sljedeæi dan tajnik Lovaèkog saveza Primorsko-goranske upanije obznanio svim lovaèkim društvima na podruèju upanije. Znanstvenici s Veterinar-skog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu preuzeli su obje lešine i prevezli ih na fakultet zbog analiza.

Odstrjel u Lici i Dalmaciji zbog veæeg i heterogenijeg terena, pokrivenosti odreðenih podruèja minama te lošije organiziranosti lovaca nije bilo moguæe realizirati.

Oèuvanje staništa

Fragmentiranje i degradacija staništa trenutaèno je jedan od najveæih uzroka ugroenosti velikih zvijeri. Sreæa je što su znanstvenici s Veterinarskog fakulteta pravodobno intervenirali pa postojeæe autoceste imaju izgraðene zelene mostove i ostale objekte koji omoguæavaju prelazak ivotinja. No, izgradnja se nastavlja, a time i „borba” da se pritom poštuje vanost oèuvanja cjelovitosti staništa velikih zvijeri. Potrebno je još jednom istaknuti da je na osnovi domaæih i meðunarodnih propisa, a posebno onih Europske unije, Hrvatska duna oèuvati velike zvijeri.

Tijekom 2006. nastavljena je gradnja autocesta u Hrvatskoj, a od onih koje se sada grade najznaèajniji je nastavak autoceste od èvora Dugopolje do èvora šestanovac, koji je graðen u dvije dionice. Planira se i gradnja brze ceste od èvora Bisko do mjesta Kamensko na granici s BiH, tunela kroz brdo Kozjak sa spojem na dolinu Vuèevica te još veæeg tunela kroz Biokovo.

Dionice Dugopolje – Bisko i Bisko – šestanovac u ovom dijelu prolaze zaleðem na udaljenosti od 5 do 13 km od obale Jadranskog mora, dok se planirana brza cesta odvaja od èvora Bisko i protezala bi se u smjeru sjeveroistoka do mjesta Kamensko na granici s BiH, gdje bi se spojila s cestom koja je takoðer u izgradnji sa susjedne strane granice.

Karta 11. Odnos autoceste i brze ceste prema podruèju povremene prisutnosti medvjeda u Dalmaciji, s prikazom koridora kojim oni dolaze na Mosor i Biokovo

�0

Golem objekt kao što je autocesta, koja se protee prirodnim staništima ivotinja i u mnogim je podruèjima veæi antropogeni zahvat od svih prethodnih u povijesti zajedno, nuno ima negativne utjecaje na mnoge prirodne procese, pa tako i na populacije divljih ivotinja. Spomenute prometnice ne utjeèu samo na podruèja kojima neposredno prolaze nego je njihov utjecaj i znatno širi, a to se pogotovo odnosi na velike zvijeri kojima su za opstanak potrebne velike neprekinute površine staništa. Samo za jedan vuèji èopor od èetiri vuka u Dalmaciji je potrebno 150 km2 staništa. Dvije dionice autoceste dugaèke su ukupno 36,8 km, ali od unutrašnjosti odsijecaju preko 300 km2 staništa na planinama Mosor, Mali Mosor, Omiška Dinara i rogoznica. Spomenuta podruèja stalna su obitavališta vukova dok se medvjedi u njima povremeno pojavljuju. Moguæi utjecaj planirane brze ceste Èaporice – Ka-mensko trenutaèno nije poznat jer nemamo uvid u planove i moguæe objekte koji bi osigurali njezinu propusnost, ali iz samog smještaja trasa vidljivo je da ona prolazi sredinom podruèja gusto obraštena degradirajuæim stadijima šume hrasta medun-ca i bijeloga graba. Podruèje je velièine oko 700 km2, a upravo je na mjestima koji-ma medvjedi s Dinare i Kamešnice povremeno dolaze na Mosor i Biokovo.

Iako je tijekom planiranja autoceste bilo predviðeno izgraditi dodatne prijelaze i prolaze da bi se osigurala propusnost autoceste za velike sisavce, naknadne izne-nadne izmjene graditelja nagnale su nas na „rovovsku borbu“ za svaki metar prola-za. Konaèni ishod još nije poznat, ali trenutaèno prihvaæeni planovi obeæavaju da æe povezanost staništa na Mosoru i u zaleðu biti zadovoljavajuæa.

Svi objekti od èvora Dugopolje pa do vijadukta Periæi, na dionici Dugopolje – Bisko, male su ekološke vanosti jer su u razmjerno naseljenu podruèju, bez šumskog pokrova i ispresijecani su prometnicama. Ipak, i tu su dva objekta koji bi mogli do-nekle posluiti za prelaenje velikih ivotinja. To su tunel Zaranè i vijadukt Biakuše.

U drugom dijelu dionice su tri objekta, vijadukti Periæi i Bulati te najvaniji tunel Bisko. Ukupna širina svih prolaza je 2135 m, što èini 18,1 posto dionice. Ipak nisu svi objekti i prikladni jer prolazi 4x4 nisu upotrebljivi, a kroz veæe (10x6) prolaze lokalne ceste. Veæih objekata ima sedam, a oni su ukupne širine 2049 m (17,4 posto duljine dionice).

Ukupna duina dionice Bisko – šestanovac je 25 000 m. Cijelom svojoj duinom trasa se protee paralelno s masivom Mosora i Omiške Dinare, da bi se pri kra-ju pribliila i Biokovu. Trasa teèe obraštenim podnojem tih brda, koje ujedno i odvaja od zaleða te paralelno s kanjonom rijeke Cetine, koju prije šestanovca i premošæuje.

Slika 22. Vijadukt Biakuše, pogled na objekt sa sjeverne strane i prema Mosoru(FOTO J. KUSAK )

��

Masivi Mosora, Omiške Dinare i Biokova prije gradnje autoceste bili su dio jedin-stvenog staništa koje se protee sve do granice s BiH, pa i dublje u unutrašnjost. Autocesta to podruèje ne bi smjela presjeæi u dva izolirana dijela.

Na toj dionici izgraðena su èak tri posebna prijelaza – zelena mosta – za velike sisavce. To su: zeleni mostovi rošca (150 m), Konjšæica (150 m) i Vrankoviæa ograda (150 m).

Karta 12. Smještaj u prostoru trase autoceste Bisko – šestanovac

Slika 23. Zeleni most Vrankoviæa ograda u izgradnji (FOTO J. KUSAK)

��

Ukupna ocjena propusnosti dionice veoma je dobra. Dionica ima osam objekata sa širinom prolaza veæom od 80 m, a ukupna im je širina 2134 m (8,54 posto duljine dionice). Tome najviše pridonose dva tunela i tri zelena mosta. Nepovoljno je da zadnjih 7800 m dionice nema pravih prolaza. Teren je tu ravan, ali je obrašten gustom šumom („tristoljetna šuma“) èije je ekološko znaèenje slabo poznato.

Iako veæ ima zahtjeva da se planirani prijelazi smanje ili zatrpaju, znanost i struka æe ustrajati na zadovoljavanju minimalnih uvjeta da se osigura propusnost auto-ceste. rješavanju postojeæih problema vezanih uz gradnju prometnica trebao bi pridonijeti novi Pravilnik o prijelazima za divlje ivotinje, koji je poèetkom sijeènja 2007. donijelo Ministarstvo kulture. Tim su Pravilnikom propisane mjere zaštite te utvrðeni obveznici zaštite i naèin odravanja prijelaza za divlje ivotinje preko jav-nih cesta, drugih prometnica ili graðevina koje prelaze preko poznatih migracijskih putova divljih ivotinja.

Smanjivanje šteta

Jedan su od veæih „kamena spoticanja“ u zaštiti velikih zvijeri štete koje one u svojoj borbi za opstanak nanose ljudima. Unatoè tomu što mjerodavno Ministarstvo kul-ture isplaæuje odštetu stoèarima koji su pretrpjeli štetu od strogo zaštiæenih zvijeri (vuka i risa), a lovozakupnici podmiruju štete od medvjeda, veæinom ipak ostaje prikriveno nezadovoljstvo, strah i animozitet. Kako bi pomirili „nepomirljivo“ i do-datno zaštitili sve sudionike, osim novèane odštete, stoèarima se osigurao program donacije pastirskih pasa tornjaka i elektriènih ograda.

Slika 24. Tornjak, vjerni èuvar stada (FOTO A. šTrBENAC)

��

Donacije pasa tornjaka i elektriènih ograda

Program donacije tornjaka i elektriènih ograda stoèarima koji imaju štete od vuka, intenzivno se provodio LIFE III projektom zaštite i upravljanja vukovima u Hrvat-skoj. Projektnim prijedlogom bila je predviðena donacija 60 pasa tornjaka i 20 elektriènih ograda, no taj je broj znatno premašen. Donacijama su se svojim sred-stvima pridruile Zadarska i Primorsko-goranska upanija te Dravni zavod za za-štitu prirode.

Nakon završetka projekta Dravni zavod za zaštitu prirode nastavio je s donacijama u okviru svoje redovite djelatnosti. Tako su, uzimajuæi u obzir dotadašnje dona-cije, do kraja 2006. ukupno podijeljena 102 psa tornjaka i 46 elektriènih ograda stoèarima na podruèju Like, Gorskog kotara i Dalmacije.

Krajem veljaèe 2006. krovna svjetska kinološka organizacija FCI meðunarodno je priznala tornjaka kao zasebnu pasminu hrvatskog i bosanskohercegovaèkog pod-rijetla. U iduæem desetogodišnjem razdoblju uzgajaèe èeka mukotrpan rad na dalj-njem uzgoju i razvoju te pasmine temeljem kojega, ispune li se svi uvjeti, tornjak dobiva trajno potvrðen status meðunarodno priznate pasmine.

Svrha donacije pasa tornjaka ima višestruko znaèenje. Tako se stoèarima dodatno pomae u zaštiti stada, a ujedno i upozorava na nunost stalnog nadzora stoke u predjelima gdje ive predatori. štiteæi stado, vraæamo našu staru autohtonu pasmi-nu psa tornjaka u njegovu radnu funkciju i u prostore gdje je stoljeæima uzgajan i korišten, a ujedno pomaemo njegovu širenju i razvoju.

Elekrièna ograda još je jedno pomoæno sredstvo u zaštiti stoke od predatora. Ovi-sno o vrsti stoke i o vrsti predatora odabire se odgovarajuæi model. Odabir dobrih sastavnih dijelova i njihovo pravilno postavljanje, a i odravanje, bitni su za uspješno funkcioniranje elektriènih ograda. Ako se njome ispravno sluimo, pouzdano štiti stado od predatora.

TornjaciOd njihova ukupnoga broja na podruèju Gorskog kotara i Like donirana su 43 šten-ca tornjaka. Tijekom 2006. donirana kujica u vlasništvu Mate radoševiæa iz Klanca imala je leglo, pa je vlasnik u skladu s ugovorom o doniranju kuje prepustio jedno ensko štene. Zavod je štene donirao stoèaru iz Severina na Kupi. Iz sredstava Zavo-

Slika 25. Donacija tornjaka u Gospiæu (FOTO D. šArIÆ)

��

da donirana su još tri muška štenca. Donirani su stoèari iz Udbine, Donjeg Pazarišta i Jezerana. Primopredaja je izvršena u regionalnom uredu u Gospiæu.

U okviru svojih obveza regionalni koordinator obilazio je donirane stoèare i nad-zirao naèin dranja i uporabu doniranog psa. Odabrani stoèari pokazali su se kao savjesni vlasnici i korisnici pasa. Djelovali su po dobivenim uputama o naèinu dranja i korištenja pasa i pridravali su se propisane zdravstvene zaštite. Na alost, i ove su godine stradala dva donirana psa. Jedan je stradao od prometa, a drugi je nestao tjerajuæi predatora od stada. Tako se ukupan broj stradalih od poèetka donacije popeo na osam.

Interes za donacije pasa na podruèju Gorskog kotara i Like i dalje je znatan. Oso-bito zbog èinjenice da šteta kod doniranih stoèara nije bilo, a znatno im je olakšan nadzor i voðenje stoke na pašu. Nadalje tornjak se pokazao izrazito socijaliziranim psom u kontaktu s ljudima, a primjereno oštrim u èuvanju. Vano je istaknuti da su stoèari samoinicijativno poèeli nabavljati pse.

Na podruèju Dalmacije dosad je donirano ukupno 59 štenaca.

Godine 2006. na tom podruèju nije doniran nijedan pas, no regionalni je koordinator u okviru svojih obveza obilazio donirane stoèare i kontrolirao naèin dranja i uporabu doniranog psa. Poèetna nevjerica stoèara u uspješnost pasa pobijena je èinjenicom da nijedan od doniranih stoèara nakon donacije nije imao štete. Stoga se interes za do-nacije poveæao, posebice u šibensko-kninskoj upaniji koja trpi i najveæe štete na stoci. Kao i u Lici, pojedini stoèari poèeli su samostalno otkupljivati pse.

Protekle godine stradalo je još sedam doniranih pasa, tako da se ukupan broj stra-dalih pasa popeo na 17. Tako velik gubitak uzrokovala su ponajprije trovanja (šest pasa), zatim promet, zmijski ugriz, bolest, a pet ih je izgubljeno (èetiri su nestala, a za jednog se pretpostavlja da je ukraden). Unatoè èinjenici da su trovanja prijavljena policijskim postajama i inspekciji, poèinitelji nisu pronaðeni.

Elektriène ogradeOd poèetka projekta na podruèju Gorskog kotara i Like donirana je ukupno 41 elektrièna ograda. Od toga je 18 nabavljeno sredstvima Primorsko-goranske upa-nije. Zahvaljujuæi toj upaniji u oujku 2006. donirano je pet elektriènih ograda stoèarima iz Begova razdolja, Gomirja, Lukovdola, Vrbovskog i Prezida. U okviru svojih obveza regionalni koordinator je obilazio donirane stoèare i nadzirao naèin

Slika 26. Elektriène ograde pridonose èuvanju stoke (FOTO A. šTrBENAC)

��

dranja i uporabu elektriènih ograda. Zahvaljujuæi djelotvornosti ograda, a na-dasve izostanku šteta, stoèari su sami poèeli kupovati icu i proširivati postojeæe elektriène ograde.

Na podruèju Dalmacije u okviru projekta dodijeljene su èetiri elektriène ograde stoèarima u Biteliæu, Benkovcu i Kijevu. Donirani stoèari zadovoljni su zaštitom koju ona prua stoci, a regionalni koordinator ih redovito obilazi. Loši terenski uvjeti za postavljanje elektriènih ograda u Dalmaciji glavni su razlog što nema novih zahtje-va, pa u 2006. nije bilo donacija na tom podruèju.

Donacije elektriènih ograda za prevenciju šteta od medvjeda

U sklopu provoðenja LIFE COEX projekta zapoèela je donacija elektriènih ograda za prevenciju šteta od medvjeda. Do sada su donirane i postavljene ukupno tri elektriène ograde na podruèju Gorskog kotara, dvije pèelarima koji su pretrpjeli na-pad medvjeda i jedna stoèaru koji uzgaja ovce na medvjeðem staništu. Još je osam ograda spremno za doniranje.

Donacije kontejnera za sprjeèavanje pristupa medvjeda otpadu

Navikavanje medvjeda na prehranu otpadom, a time i na èovjeka jedan je od pro-blema oèuvanja te velike zvijeri. Stoga se u okviru veæ spomenutog LIFE COEX pro-jekta provodi akcija sprjeèavanja pristupa medvjeda otpadu. Cilj je akcije osvijestiti stanovništvo, lokalnu upravu i komunalna poduzeæa o vanosti ovoga problema za zaštitu medvjeda i uspješan suivot medvjeda i èovjeka. Osim edukativnih akcija, u sklopu projekta provodi se i sanacija kritiènih odlagališta otpada i donacija poseb-no dizajniranih kontejnera i kanti za smeæe iz kojih medvjedi ne mogu jesti otpatke.Tijekom 2005. opaena su dva medvjediæa koja su se hranila na odlagalištu otpada Soviæ Laz u blizini Delnica, pa su se navikli na ljude. Buduæi da su to odlagalište i inaèe èesto posjeæivali medvjedi i druge divlje ivotinje, donirana je elektrièna ogra-da koja sprjeèava pristup ivotinja smeæu. Posebno dizajnirani kontejner postavljen je u blizini odlagališta. „Bear proof“ kante za otpad postavljene su i u nacionalnom

Slika 27. Postavljanje kontejnera koji onemoguæuju pristup medvjedu u Soviæa Lazu (FOTO S. DESNICA)

��

parku risnjak, park-šumi Golubinjak, parku prirode Velebit i nacionalnom parku Plitvièka jezera. Kante æe biti postavljene i uz autocestu buduæi da izloeni ostatci hrane privlaèe medvjede koji preskaèu zaštitnu ogradu i stradavaju na cesti.

Edukacija i informiranjeVeæ tradicionalno rad na oèuvanju velikih zvijeri ukljuèuje niz aktivnosti èiji je cilj in-formiranje šire javnosti i edukacija o velikim zvijerima kao prirodnoj vrijednosti kojoj treba posvetiti posebnu pozornost. S tim u vezi tiskan je niz publikacija; odrana su predavanja, javne prezentacije i Dani otvorenih vrata; a redovito se auriraju i web stranice posveæene velikim zvijerima.

Publikacije

Pri završetku „vuèjeg“ LIFE III projekta izdan je i treæi broj biltena u kojemu su po osnovnim aktivnostima projekta izneseni dobiveni rezultati i postignuti ciljevi.

Ministarstvo kulture i Dravni zavod za zaštitu prirode u srpnju 2006. izdali su Crve-nu knjigu sisavaca Hrvatske u kojoj su sustavno obraðeni postojeæi podatci o fauni sisavaca i procijenjeno stanje ugroenosti svake pojedine vrste na temelju kriterija Svjetske udruge za zaštitu prirode (IUCN). Od ukupno sto i jedne vrste sisavaca, koje su zabiljeene u Hrvatskoj, na Crvenom popisu nalazi se njih 41, meðu kojima su i sve tri velike zvijeri – vuk, ris i medvjed. Svrha je Crvene knjige usmjeriti pozornost dravnih i znanstvenih ustanova, nevladinih udruga i šire javnosti na vrste koje se smatraju ugroenima te na konkretne mjere koje je potrebno poduzeti kako bi prestale biti ugroene.

Krajem 2006. godine otisnuta su još dva plakata iz serije „Tko se boji vuka još”.

Izdano je i niz publikacija o medvjedu, pripremljenima u okviru LIFE COEX projek-ta. Tako su izraðeni letci o temi medvjeda i otpada te ekoturizma. Objavljene su i brošure o smeðem medvjedu, ovèarskim psima i elektriènim ogradama te posteri o medvjedu i prevenciji napada.

Slika 28. Nove publikacije o velikim zvijerima

��

Prezentacije, predavanja i Dani otvorenih vrata

Poèetkom prosinca 2005. godine dovršen je LIFE III projekt zaštite i upravljanja vukom, i to u dijelu koji se odnosio na novèanu potporu Europske komisije. Na završnoj prezentaciji rezultata projekta, odranoj 24. studenog 2005. u Zagrebu, prisustvovali su brojni suradnici iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine, ali i svi ostali zainteresirani za oèuvanje vuka i prirode uopæe. Osim podrobnog pregleda rezultata projekta po osnovnim aktivnostima, koje su iznijeli djelatnici projekta, Sanja Piliæ, autorica slikovnice „Prièa o vuèiæu Grgi”, predstavila je naèin nastanka slikovnice, a šandor Horvath, autor dokumentarnih filmova o vuku u Hrvatskoj, prikazao je svoja dva petnaestominutna filma – „Prognani domaæin” i „Vukovi i su-tra”. Završnica predstavljanja bila je ispunjena burnim emocijama, pljeskom, vese-ljem. Ana štrbenac, voditeljica projekta, naglasila je kako je projektom uspostavljen sustav zaštite vukova u Hrvatskoj, u koji su uz ovlaštene ustanove ukljuèene i sve ostale interesne skupine, te kako se zahvaljujuæi radu na projektu promijenio od-nos ljudi prema vukovima što jasno pokazuju sluèajevi dojavljivanja o pronaðenim ozlijeðenim vukovima kako bi ih se spasilo. Oscar Benedict, prvi tajnik Izaslanstva Europske komisije u Zagrebu, izrazio je veliko zadovoljstvo postignutim rezultatima i naporima koji su uloeni u ovaj projekt te nadu da æe se projektne aktivnosti na-staviti i dalje uz potporu republike Hrvatske.

Tijekom 2006. odrano je niz predavanja o vukovima za razlièite skupine slušatelja; uèenike osnovnih škola, nevladine udruge, lovce i javnost opæenito.

Zapoèelo je s prvim predavanjem o vuku uivo preko weba, odranim u prostoru Profil Megastore knjiare u Zagrebu 20. veljaèe 2006. pod naslovom „TKO SE BOJI VUKA JOš?”. Predavanje je organizirala udruga Terra s namjerom da javnosti pred-stavi novu tematsku cjelinu – vukove – na svojim web stranicama www.fauna.hr. Ana štrbenac prisutnima je objasnila kakvi se problemi javljaju na relaciji èovjek – vuk te kako se pristupa njihovu rješavanju s ciljem dugoroènog oèuvanja vuka, dok je doc. dr. sc. Josip Kusak iznio podatke o biologiji i stanju populacije vuka u Hrvatskoj te objasnio na koji se naèin vukovi istrauju. Unatoè kišnom vremenu, pojavio se zavidan broj posjetitelja koji su se po završetku izlaganja aktivno ukljuèili u program postavljajuæi mnoga pitanja. Predavanje je takoðer uivo pratilo putem web-stranica i 10-ak posjetitelja iz raznih krajeva Hrvatske koji su i sami imali priliku komunicirati s predavaèima.

Slika 29. Okupljanje sudionika završne prezentacije vuèjeg LIFE projekta (FOTO P. šTrBENAC)

��

raznim dogaðajima koje je organizirala nevladina udruga „Sunce” u Splitu je od 19. do 24. travnja 2006. obiljeen Dan planeta Zemlje. Dravni zavod za zaštitu priro-de se zajedno s Veterinarskim fakultetom u proslavu ukljuèio s informativno-edu-kativnom izlobom o velikim zvijerima u Hrvatskoj pod naslovom „Dani otvorenih vrata” te predavanjima o istoj temi za školsku djecu, èlanove udruge „Sunce” i širu javnost. Osim toga, Zavod je s projekcijom dvaju dokumentarnih filmova o vuku u Hrvatskoj takoðer sudjelovao u dijelu programa posveæenom dokumentarnim filmovima iz podruèja zaštite prirode. Od brojnih dogaðaja valja istaknuti i pre-davanje doc. dr. sc. Josipa Kusaka o biologiji i istraivanju vukova u osnovnoj školi u Kaštel Gomilici, koje je unatoè školskim praznicima bilo jako dobro posjeæeno i prihvaæeno od uèenika, te središnju proslavu na rivi na sam Dan planeta Zemlje, 22. travnja, gdje je informativni štand Zavoda posterima vuka, medvjeda i risa zaoku-pljao pozornost prolaznika i stalno bio okruen znatieljnicima.

Doc. dr. sc. Josip Kusak odrao je predavanja i za studente Veleuèilišta u Karlovcu – studija lovstva i zaštite prirode, studente Veterinarskog fakulteta, lovce i goste lovaèke kuæe Suho, uèenike osnovne škole u Èabru, goste NP risnjak te sudionike seminara u organizaciji Zelene akcije.

Slika 30. On-line predavanje o vuku (FOTO P. šTrBENAC)

Slika 31. Informativni štand Zavoda privukao je veliku pozornost graðana (FOTO A. šTrBENAC)

��

I ove godine Dravni zavod za zaštitu prirode sudjelovao je na izlobi tradicijskih proizvoda Jesen u Lici. Izloba je odrana 7. i 8. listopada 2006. u Gospiæu, a orga-nizirao ju je Centar za razvoj poduzetništva Lièko-senjske upanije da bi promicao razlièite prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode te kulturnu i prirodnu baštinu upanije. Kako je Lièko-senjska upanija podruèje iznimno visoke biološke raznoli-kosti i ekološke oèuvanosti, pa u njoj prebivaju sve tri vrste velikih zvijeri, smatrali smo iznimno vanim posjetitelje upoznati s akcijama koje se provode za njihovo oèuvanje te s naèinima na koje se oni sami mogu ukljuèiti u zaštitu. Stoga su posje-titeljima uz ostali edukativno-informativni materijal podijeljeni i popisi inspektora zaštite prirode i okoliša, popis lovnih inspektora te popis vještaka za procjenu štete na stoci od zaštiæenih predatora s kontaktima.

U zagrebaèkom parku ribnjak 29. rujna 2006. neobiènom berbom zapoèeo je festival knjige za djecu i mlade „PAZI, KNJIGA!” u organizaciji Autorske kuæe. Naime toga dana s grana drveæa ljuljalo se mnoštvo šarenih slikovnica koje je „bralo” oko 240 djevojèica i djeèaka iz raznih dijelova Zagreba. Kako su slikovnice sve redom bile o ivotinjama, meðu njima se našla i „Prièa o vuèiæu Grgi”, izdana u okviru LIFE III projekta. Autorica prièe Sanja Piliæ tom je prigodom djeci proèitala cijelu slikovnicu, a ona su se s velikim ve-seljem prihvatila oponašanja vuèjeg zavijanja. Ber-ba je zaèas bila gotova jer su djeca pokazala veliko zanimanje za slikovnice.A!

Slika 32. Josip Kusak dri predavanje u osnovnoj školi u Èabru ... (FOTO J. KUSAK)

Slika 33. ... i lovcima u lovaèkoj kuæi Suho (FOTO J. KUSAK)

Slika 34. Jesen u Lici ... (FOTO J. JErEMIÆ)

Slika 35. Djeca u berbi slikovnica u zagrebaèkom parku ribnjak (FOTO S. LOVrENÈIÆ)

�0

Sudjelovanje na domaæim i meðunarodnim skupovima

Zaštita velikih zvijeri i suivot s èovjekom bila je jedna od glavnih tema na Prvom europskom kongresu o konzervacijskoj biologiji „Raznolikost za Europu”, koji se odravao od 22. do 26. kolovoza 2006. u gradiæu Egeru u Maðarskoj. U okviru te teme vrhunski europski i svjetski struènjaci iznosili su svoja iskustva i upoznavali prisutne s razlièitim strategijama i pristupima u oèuvanju velikih zvijeri. Meðu nji-ma našli su se i hrvatski struènjaci, prof. dr.sc. Đuro Huber, koji je iznio rezultate istraivanja o uèestalosti korištenja zelenih mostova i ostalih struktura za smanjenje pogibije velikih zvijeri na autocestama u Hrvatskoj, te Aleksandra Majiæ-Skrbinšek koja je na primjerima izrade Plana upravljanja vukom i Plana gospodarenja smeðim medvjedom u Hrvatskoj us-poredila dva razlièita naèina ukljuèivanja javnosti u dono-šenje odluka. Oèuvanje veli-kih zvijeri u Hrvatskoj bilo je zastupljeno i jednim poster-skim priopæenjem „Konflikti na relaciji zvijeri – domaæe ivotinje i naèini njihova rje-šavanja: usporedba kroz pet mediteranskih zemalja” koje su izradili djelatnici LIFE COEX projekta.

U organizaciji Hrvatskoga biološkog društva 1885 ove 2006. godine u rovinju je odran deveti po redu Hrvatski biološki kongres, i to s meðunarodnim sudjelovanjem. Je-dan od pokrovitelja ovog dogaðaja bio je i Dravni zavod za zaštitu prirode. Slijedeæi tradiciju prethodnih i na ovom je kongresu predstavljen presjek istraivanja i postignuæa na podruèju biologije, a posebno je naglašena zaštita pri-rode. U sklopu te tematike Ana štrbenac je odrala preda-vanje „Zaštita vuka uz prihvaæanje svih interesnih skupina: izrada Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj”. Osim toga predavanja, na kongresu su bili izloeni i brojni posteri o istraivanju velikih zvijeri koje su pripremili struènjaci s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Nevladina udruga Zelena akcija organizirala je meðunarodnu konferenciju nevladinih udruga s porjeèja rijeke Save, odranu u Krapinskim Toplicama od 9. do 11. studenog. Kako je spomenuta konferencija organizirana u okviru regionalnog pro-jekta „Jaèanje sudjelovanja nevladinih udruga u provedbi Okvirne direktive o vodama u slijevu rijeke Save”, predstavnici nevladinih udruga upozorili su na nunost svoga ukljuèivanja u rad resornih dravnih ministarstava, lokalne uprave i samouprave radi postizanja boljeg suivota na spomenutom prostoru. Iako na prvi pogled odstupa od glavne teme te konferencije, Sonja Desnica je odrala predavanje „Proces nastanka Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj” posve opravdano jer prikazuje odlièan primjer ukljuèivanja javnosti u donošenje odluka koje bi trebalo slijediti.

Od 2. do 6. listopada 2006. u gradu Karuizawa, u Japanu, odrana je 17. meðunarodna konferencija o istraivanju medvjeda i gospodarenju njihovim populacijama (IBA conference). Glavni cilj bila je razmjena znanja o biologiji, gospoda-renju, zaštiti i oèuvanju medvjeda izmeðu zapadnih i azijskih zemalja kako bi se što

Slika 36. Predavanje o vukovima u Maðarskoj (FOTO S. DESNICA)

Slika 37. Velike zvijeri na Hrvatskom biološkom kongresu u rovinju (FOTO P. rODIÆ)

��

uspješnije upravljalo njihovim populacijama na svjetskoj razini. Na konferenciji je kao predstavnik Hrvatske su-djelovao prof. dr. sc. Đuro Huber koji je drugoga dana konferencije bio jedan od voditelja Sekcije o stanišnim modelima te je i sam odrao prezentaciju. Za odravanja Sekcije dvorana je bila dupkom puna, sa 348 sudionika iz 37 zemalja svijeta. Prof. dr. sc. Đuro Huber predstavio je prva iskustva s modernom satelitskom tehnologijom (GPS/GSM) telemetrijskog praæenja smeðih medvjeda u šumovitim planinskim staništima Hrvatske. Zakljuèak predavanja, temeljen na uzorku od sedam telemetrijski praæenih jedinka od rujna 2003. do oujka 2006., bio je da medvjedi u Hrvatskoj preferiraju šumska staništa i da ako je ikako moguæe izbjegavaju prisutnost ljudi.

Web stranice

Slubene web stranice LIFE III projekta www.lifevuk.hr i dalje se dopunjavaju no-vim informacijama o tijeku provedbe Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj te novim izvještajima i publikacijama koji se sa spomenutih stranica mogu i skinuti. Prosjeèno mjeseèno stranicu posjeæuje izmeðu 30 i 40 tisuæa posjetitelja iz cijeloga svijeta. Sada je u procesu izrade i web stranica meðunarodnoga projekta prekograniène suradnje izmeðu Slovenije i Hrvatske u upravljanju, zaštiti i istraivanju populacije dinarskog risa – Dinaris. Stranica www.dinaris.org još nije potpuno ureðena, no na njoj se mogu naæi mnoge korisne informacije, pogotovo one vezane uz tijek istraivanja i praæenja populacije risa. Osnovni podatci o biologiji, rasprostranje-nosti, ugroenosti te programima zaštite risa i medvjeda takoðer se mogu naæi i na web stranicama Dravnog zavoda za zaštitu prirode www.dzzp.hr. Na stranici www.lifecoex.net nalaze se informacije o provedbi ovog projekta.

U srpnju 2006. Europska komisija je na svojim slubenim web stranicama proglasila LIFE III projekt zaštite i upravljanja vukom LIFE projektom mjeseca. Navodi se kako je ovaj projekt ispunio zadane ciljeve te bio proveden potpuno u skladu sa standar-dima i politikom Europske unije.

Slika 38. Predavanje o medvjedu na kongresu u Japanu (FOTO D. ZLATANOVA)

Slika 39. Slubena stranica Dravnog zavoda za zaštitu prirode...

... i LIFE COEX projekta

��

Suradnja s interesnim skupinama

Sastanci povjerenstava

Povjerenstvo za praæenje populacija velikih zvijeri pri Ministarstvu kulture u 2006. godini odralo je šest redovitih sastanaka. Tri sastanka odrana su u prostorijama Ministarstva kulture u Zagrebu, dok su na ostala tri èlanove Povjerenstva ugostili

Lovaèki savez Primorsko-goranske upanije u Gerovu, Lovaèko društvo „Kamenjarka” Senj u Senjskoj Dragi te Lovaèko društvo „Generalski Stol” u Generalskom Stolu. Na taj naèin eljela se uspostaviti izravna ko-munikacija s lokalnim stanovništvom kako bi se ljude upoznalo s djelokrugom i naèinom rada Povjerenstva, ali i kako bi Povjerenstvo saslušalo probleme lokalne zajednice i raspravilo o moguæim naèinima njihova rje-šavanja. Stoga su sastanci bili koncipirani u dva dijela – jutarnji redoviti sastanak Povjerenstva na kojemu nije bilo predviðeno sudjelovanje lokalnog stanovništva, ali mu je svatko zainteresiran mogao prisustvovati, te popodnevni okrugli stol o odreðenoj temi koji je bio posebno pripremljen i predviðen iskljuèivo za dijalog s lokalnom zajednicom. Tako se u Gerovu na okru-glom stolu raspravljalo o stanju dijela populacije vu-ka na Èabarskom podruèju buduæi da su predsjednik LD „Tetrijeb” iz Gerova Branko Kovaè i gradonaèelnik

Grada Èabra Marijan Filipoviæ uputili dopise Ministarstvu kulture sa zamolbom za hitnom intervencijom zbog poveæanog broja vukova na spomenutom podruèju. Na okruglom stolu doc. dr. sc. Josip Kusak prisutne je upoznao s biologijom vuka te s tijekom i rezultatima telemetrijskih istraivanja, a Ana štrbenac ukratko im je obja-snila na koji naèin i u koje vrijeme se temeljem Plana upravljanja vukom odreðuju odstrjelne kvote. Pošto su prisutni iznijeli probleme s kojima se susreæu u lovištima i naseljima, obeæano im je da æe se prilikom odreðivanja zahvata u populaciju vuka, u rujnu 2006., uzeti u obzir njihova mišljenja.

Tema okrugloga stola u Senjskoj Dragi bila je provedba akcijskog plana gospodare-nja medvjedom s posebnim osvrtom na podruèje Lièko-senjske upanije. Prof. dr. sc. Đuro Huber predstavio je Plan gospodarenja smeðim medvjedom u Hrvatskoj,

Magda Sindièiæ dala je pregled smrtnosti medvjeda u 2005. i 2006. godini, dok je Davor Zec, naèelnik odjela gospodarenja lovištima u Upravi za lovstvo MPšVG-a, iznio podatke o ostvarenom odstrjelu u 2006. godini. Kao glavni problem, uz štete od medvjeda na košnica-ma i usmræivanje telemetrijski obiljeenih jedinka, na sastanku je iznesena nemoguænost ispunjenja dopu-štene godišnje odstrjelne kvote, što bi moglo rezultirati njezinim smanjenjem u iduæim godinama. U raspravi o razlozima takvoga stanja, koja je uslijedila, postavilo se pitanje znaju li svi lovoovlaštenici svoja prava i obveze i prijavljuje li se sav ostvareni odstrjel. Djelatnici Uprave za lovstvo pozvali su lovoovlaštenike da ako to još nisu uèinili prijave sav ostvareni odstrjel u prošloj godini, objašnjavajuæi im da neæe biti kanjeni zbog kašnjenja prijave. što se spomenutih šteta tièe, Magda Sindièiæ Slika 41. Okrugli stol o vuku u Gerovu (FOTO J. KUSAK)

Slika 40. Sastanak Povjerenstva u Gerovu (FOTO J. KUSAK)

��

prisutne je upoznala s programom donacija elektriènih ograda za zaštitu pèelinjaka od medvjeda koji provodi LIFE COEX projekt.

U Generalskom Stolu okrugli stol vodio se o temi vuka u Karlovaèkoj upaniji, s po-sebnim osvrtom na podruèje Generalskog Stola. Naime, u 2006. godini u toj su se opæini pojavile štete na kuænim psima kojih prijašnjih godina nije bilo jer je na tom podruèju prisutnost vuka bila samo povremena. Pojava šteta izazvala je veliko ne-godovanje meðu stanovnicima i mnoge napise u medijima te se pojavila potreba za izravnim dijalogom izmeðu ovlaštenih ustanova i lokalne zajednice kako bi se ljudi

upoznali sa svojim pravima i obvezama, i kako bi im se pojasnile osnovne èinjenice o biologiji vuka radi razbijanja moguæih zabluda i predrasuda. Stoga je odrano predavanje o biologiji, istraivanju i sta-nju populacije vuka u Hrvatskoj, prezen-tiran Plan upravljanja vukom u Hrvat-skoj, objašnjen postupak prijavljivanja šteta na domaæim ivotinjama te opisani odgovarajuæi naèini èuvanja stoke. U su-radnji s Opæinom i Veterinarskom stani-com dogovorena su predavanja za djecu školskog uzrasta i za sve zainteresirane mještane u veljaèi 2007. godine.

Interesne skupine su sudjelovale i na veæ spomenutom proširenom sastanku Po-vjerenstva za praæenje populacija velikih zvijeri na kojem se raspravljalo o zahvatu u populaciju vuka i risa.

U 2006. godini odrana su i tri redovita sastanka Povjerenstva za provedu Plana gospodarenja smeðim medvjedom. Na sastancima se raspravljalo o godišnjem ak-cijskom planu za medvjeda.

Ostali sastanci

Osim spomenutih okruglih stolova u sklopu sastanaka Povjerenstva za praæenje populacija velikih zvijeri na kojima su prisustvovali predstavnici lokalne zajednice, uglavnom lovci, i osim sastanaka na kojima se razraðivala strategija akcije praæenja populacija velikih zvijeri po tragovima u snijegu, odran je i niz neformalnih sas-

Slika 42. Sastanak Povjerenstva u Senjskoj Dragi (FOTO J. KUSAK)

Slika 43. Okrugli stol o vuku u Generalskom Stolu (FOTO J. JErEMIÆ)

��

tanaka izmeðu lovaca i regionalnog koordinatora za Gorski kotar i Liku Dragana šariæa. Na sastancima su lovci iznosili podatke o utjecaju zaštiæenih predatora (vuka i risa) na divljaè te svoje zahtjeve za ostvarenjem prava zahvata u njihove popu-lacije. raspravljalo se o potraivanjima glede visine odstrjelne kvote za Liku i glede podruèja na kojima bi eljeli da odstrjel bude dopušten, a regionalni koordinator upoznao ih je s njihovim pravima i obvezama ako im odstrjel bude odobren.

Suradnja sa susjedimaOsim redovite komunikacije izmeðu ministarstava, znanstvenika i lovaca, u 2006. godini postavljeni su temelji za konkretnu suradnju Hrvatske i Slovenije. To se ponajprije odnosi na prekogranièni pro-jekt zaštite risa, pod nazivom „Prekogranièna suradnja u upravljanju,

zaštiti i istraivanju populacije dinarskog risa”. Projekt je prihvaæen za financiranje iz programa INTErrEG IIIA, a u provedbi sudjeluju s

hrvatske strane Veterinarski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Dravni zavod za zaštitu prirode, JU NP risnjak, Hrvatske šume – Uprava šuma Delnice, a sa slovenske Društvo za ohranjanje, raziskovanje i trajnostni razvoj Dina-

ridov – Dinaricum, Biotehnološka fakulteta – Univerza v Ljubljani, Zavod za gozdove republike Slovenije, Zavod republike Slovenije za varstvo narave, Zavod Symbiosis, Lovska zveza Slovenije. Projekt je u listopadu 2006. godine veæ zapoèeo u Sloveniji, a u veljaèi 2007. bi trebao zapoèeti i u Hrvatskoj. Mnogim aktivnostima u sklopu projekta nastojat æe se prikupiti relevantna biološka i sociološka znanja, razviti metode zajednièkog praæenja populacije dinarskog risa te utemeljiti surad-nja na najvišoj znanstvenoj razini i razini upravljanja. Sve to trebalo bi rezultirati pripremom Zajednièke strategije upravljanja populacijom dinarskog risa, prvim dokumentom takve vrste sklopljenim izmeðu Hrvatske i Slovenije, kao jednim od najvanijih ciljeva projekta. U 17 mjeseci, koliko je predviðeno za trajanje projekta, radit æe se na informiranju i prosvjeæivanju javnosti kako bi se ljude osposobilo za sudjelovanje u donošenju odluka i na taj naèin omoguæio bolji suivot izmeðu risa i lokalnog stanovništva; na zajednièkom upravljanju populacijom risa buduæi da akcije poduzete u jednoj zemlji izravno utjeèu na stanje populacije u drugoj zemlji; na istraivanju stavova javnosti i stupnja znanja o risu èiji rezultati bi omoguæili pravilno donošenje odluka o upravljanju populacijom risa u Sloveniji i Hrvatskoj, ali i pomogli u osmišljavanju odgovarajuæe edukacijske kampanje; na razvoju zajednièke informacijske infrastrukture za praæenje znakova prisutnosti risa izradom posebnog softverskog paketa pomoæu kojega bi svi zainteresirani mogli unositi podatke o uoèenim znakovima prisutnosti risa u bazu podataka te pregledavati sve sakupljene podatke pomoæu kartografskog GIS suèelja; na istraivanju kvalitete staništa i dinamike populacije izradom GIS modela staništa, izradom modela dinamike popu-lacije uz analizu viabilnosti populacije, analizom prehrane i prikupljanjem podataka o populaciji plijena risa, analizom kompeticije za hranu izmeðu risa i ostalih vrsta; te na genetièkim istraivanjima izradom genske baze tkiva populacije dinarskog risa i analizom neinvazivnih genetièkih uzoraka.

Krajem prosinca 2006. poèeli su i dogovori o poèetku aktivnije bilateralne suradnje na upravljanju i gospodarenju velikim zvijerima izmeðu Slovenije i Hrvatske. U tom smislu 1. i 2. veljaèe odrat æe se u Zagrebu prvi zajednièki sastanak na kojemu æe sudjelovati predstavnici ministarstava, zavoda i fakulteta. Cilj sastanka je upozna-vanje s postojeæim aktivnostima na upravljanju i gospodarenju velikim zvijerima te dogovor o usklaðivanju tih aktivnosti, posebice u istraivanju i odreðivanju zahvata u populacije velikih zvijeri.

��

Turizam i velike zvijeriPromicanje turizma koji se temelji na prisutnosti velikih zvijeri, aktivnost je na kojoj se sve intenzivnije radi posljednih godina. Kao što je veæ poznato, predviðena je us-postava edukativno-informativnog Centra za sve tri velike zvijeri u podruèju njihove rasprostranjenosti. Centar bi se trebao uspostaviti u Gorskom kotaru, podruèju velike biološke raznolikosti koje se u potpunosti nalazi u preliminarnoj Nacional-noj ekološkoj mrei Hrvatske i najvrjednije je stanište velikih zvijeri u Hrvatskoj. U poèetku je Opæina Mrkopalj ponudila u najam veæ postojeæi objekt koji bi zahtije-vao preureðenje, ali se od te zamisli odustalo. Zavod se potom obratio Primorsko-goranskoj upaniji, kojoj je slubeno predstavio projektni prijedlog. Predloeno je da se za potrebe Centra izgradi poseban objekt. Centar bi bio izgraðen kao tipièna goranska kuæa, na principu energetske uèinkovitosti i na naèin prijateljski okolišu. Sadravao bi stalne postave izlobe o tri velike zvijeri (vuku, risu i medvjedu) koje ive na podruèju Gorskog kotara, prostor za predavanja, suvenirnicu i uredske pro-storije za djelatnike Centra i Zavoda. Tako bi se u Centru organizirala javna pre-davanja, edukacija te omoguæilo posjete i istraivanja. U suradnji sa upanijom i Turistièkom zajednicom osmislili bi se turistièki obilasci, uredile pouène staze, a lokalno stanovništvo bi se ukljuèilo u prezentaciju i prodaju autohtonih prehram-benih proizvoda kao i izradu suvenira sa znakom velikih zvijeri.

Usporedo s uspostavom Centra, u sklopu LIFE COEX projekta poèele su aktivnosti promicanja medvjedu prijateljskih proizvoda. Medvjed je veliko prirodno bogatstvo naše zemlje, no njegov naèin prehrane i ivota èesto ga dovodi u sukob s poljopriv-rednom proizvodnjom. Primjenom prikladnih mjera za suzbijanje šteta moguæe je razvijati proizvodnju koja rezultira gospodarskim dobitkom, a ne šteti medvjedi-ma. Tako nastali proizvodi mogu se posluiti likom medvjeda kao svojim zaštitnim

znakom i postati prepoznatljivi na trištu. Na trištu se nudi veliki broj proizvoda nastalih ekološkom proizvodnjom. Potrošaèi su sve zahtjevniji, a odluku o kupo-vini uvjetuju mnogi èimbenici. Put do kupaca proizvodu omoguæuje prvenstveno kvaliteta, ali jednako tako i jedinstven naèin raspoznavanja i marketinga. LIFE COEX projekt nudi vizualno oznaèavanje proizvoda kao „medvjedu prijateljske” i pomoæ

Slika 44. Oznaka medvjedu prijateljskih proizvoda

Slika 45. Prvi proizvod s medvjeðom oznakom u Gorskom kotaru (FOTO Đ. HUBEr)

��

pri njihovu plasmanu na trište. Svi zainteresirani koji zadovoljavaju predviðene uvjete mogu bez naknade na uporabu dobiti „medvjeðu etiketu”. Takav proizvod mora potjecati iz podruèja gdje su medvjedi prisutni, ispunjavati sve zakonske preduvjete za plasman na trište, proizvodni proces ne smije djelovati štetno na okoliš i ne smije ugroavati stanište, ogranièavati kretanje ili uzrokovati smrtnost medvjeda. Za sve daljnje kontakte zainteresirani se mogu obratiti Veterinarskom fakultetu.

Ostale aktivnosti

Divlje ivotinje u zatoèeništvu

Divlje ivotinje pripadaju divljini, prirodi, a ne našim domovima. Niti jedan oblik udomaæivanja ne moe ispuniti mentalne i fiziološke potrebe divlje ivotinje. Velika je zabluda da se izuzeæem iz prirode vuèjih mladunaca ili mladunèadi drugih divljih vrsta i njihovim zbrinjavanjem u „kuænim” uvjetima pomae u spašavanju ugroene vrste. Takvi postupci zapravo štete prirodi. Priroda ima svoje cikluse i zakonitosti, a meðu njima je i prirodna selekcija. Našom intervencijom samo stvaramo nove probleme. Naime, divlje ivotinje imaju specifiène prehrambene navike i potrebe koje ljudi ne mogu reproducirati u gradskom ili seoskom domaæinstvu. Promijenjen i neprikladan naèin njihova dranja dovodi do stresa, gubitka straha od ljudi i niza sliènih „simptoma” po kojima su one zauvijek izgubljene za prirodu. Takve postup-ke treba sprijeèiti, ali i prosvjeæivati ljude kako se ubuduæe takvi sluèajevi ne bi po-navljali. Potrebno je zadrati i zaštititi sve vrste u njihovu izvornom obliku, u njiho-vim staništima. Stoga je neprihvatljivo da se dopuštaju takva „zbrinjavanja” divljih ivotinja i njihove mladunèadi, bez obzira na daljnji tijek njihova preivljavanja.

Slika 46. Vukovi nisu kuæni ljubimci (FOTO M. CUKrOV)

��

Jednom iz prirode izuzeta divlja ivotinja za prirodu je izgubljena i kao takva više nije prirodno bogatstvo. Pretvara se u jadan prikaz zatoèene prirode. elimo li mi takvu „prirodu“?

Tijekom 2005. godine Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture dojavljeno je neovlašteno dranje 15 jedinka vuka, 3 jedinke tigra i 3 jedinke smeðeg medvjeda u tada neregistriranom skloništu za pse u Mariniæima kraj rijeke, kojim je upravljalo Društvo prijatelja ivotinja ZOO ECO. Inspekcija za zaštitu prirode izvršila je nadzor na temelju kojega je Ministarstvo izdalo rješenje kojim je organizirano oduzimanje ivotinja. Èetiri jedinke vuka transportirane su u Prihvatni centar u rušæici, èetiri je-dinke vuka u ZOO vrt u Osijeku dok su preostale ivotinje uza svu potrebnu izvoznu dokumentaciju premještene u Italiju – Fondazione Bioparco u rimu.

alostan, ali ogledni primjer nalazimo u zatoèeništva triju vukova u Metkoviæu. Graðanin Metkoviæa drao je u dvorištu svoje kuæe, u icom ograðenom prostoru, tri vuka izuzeta kao mladunèad iz prirode. Unatoè brizi, redovitoj prehrani i veterinarskom nadzoru, vlasnik nije mogao zadovoljiti sve uvjete i potrebe divljih ivotinja. Inspekcija za zaštitu prirode obavila je nadzor tijekom studenoga 2005., a buduæi da nije bilo odgovarajuæeg smještaja i rješenja, Ministarstvo je izdalo rješenje o dozvoljenom pri-vremenom dranju triju jedinka do konaènog zbrinjavanja. U oujku 2006. jedan od vukova je uginuo. Posumnjalo se da je uginuo od zarazne bolesti šteneæaka buduæi da je u neposrednoj blizini bilo oboljelih pasa. Krajem svibnja 2006. uginula su i preostala dva vuka u kojih su utvrðeni simptomi trovanja.

Poèetkom srpnja 2006. mještanin Siveriæa u šetnji Prominom naišao je iznad pla-ninarskog doma na izgladnjelo vuèje mladunèe koje je ponio kuæi. Smjestio ga je u ièanu ogradu u svom dvorištu i brinuo se o njemu. O svom nalazu i postupku oba-vijestio je Inspekciju za zaštitu prirode. Doc. dr. sc. Josip Kusak obišao je mladunèe i ustanovio da je rijeè o štenetu vuka starom 4 – 5 mjeseci, teškom oko 15 kilograma, s mlijeènim zubima, kojemu je u toj fazi odrastanja potrebno prikladno udomlja-vanje. Poèetkom listopada vuèiæ je otpremljen u AWAP – Udrugu za zaštitu divljih ivotinja gdje su mu djelatnici osigurali odgovarajuæu brigu i izoliran smještaj uz minimalan kontakt s ljudima.

Zadnji upozoravajuæi sluèaj tijekom 2006. dogodio se u utoèištu za medvjede u Kuterevu. Neprikladno ponašanje prilikom snimanja i uznemirivanje medvjeda u kavezu izazvalo ga je da napadne èovjeka. Medvjed je zbog toga ubijen.

To u nas nisu jedini sluèajevi takve vrste. Jesu li to primjeri koje trebamo slijediti ili su dovoljno upozoravajuæi da se više ne ponove?

Posljednjega dana svibnja 2006. u Centru za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeðenih zaštiæenih ivotinja odrao se struèni skup prigodom završetka projekta „Osigura-vanje odgovarajuæih uvjeta za rad Centra” koji je tijekom 2004./05. godine prove-la Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture u suradnji s Udrugom za zašti-tu divljih ivotinja (AWAP) i Veleposlanstvom Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj. To je pozitivan primjer kako nevladina udruga svojim struènim radom pomae u odgovarajuæem zbrinjavanju zaštiæenih ivotinja, s moguænošæu njihova povratka u prirodu.

Informiranje i edukacija prvi su koraci u podizanju svijesti javnosti o problema-tici dranja zaštiæenih ivotinja u zatoèeništvu Ministarstva kulture u suradnji s AWAP-om. U tom smislu Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske pruilo je potporu provedbi projekta „Problematika dranja divljih ivotinja u zatoèeništvu i njihova izuzimanja iz prirode” u 2007., kojim je predviðeno odravanje nekoliko radionica povezanih s tom temom, izrada edukativnih brošura, letaka i postera te odravanje edukativne kampanje i konferencije za novinare.

��

Za više informacija izdvajamo kontakte bitnih ustanova:

Ministarstvo kultureUprava za zaštitu prirode

Runjaninova 2, 10000 ZagrebTel: 01/4866 102

Faks: 01/4866 100

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstvaUprava za lovstvo

Ul. grada Vukovara 78 , 10000 ZagrebTel: 01/6106 068

Faks: 01/6109 203

Dravni zavod za zaštitu prirodeOdjel za divlje i udomaæene svojte i staništa

Ured ZagrebSavska c. 41/23, p.p. 50, 10144 Zagreb

Tel: 01/4866 192Faks: 01/4866 171

Email: uredzagreb@lifevuk.hr

Ured GospiæUl. Frane Binièkog 4

53000 GospiæTel./faks: 053/560 524

Email: uredgospic@lifevuk.hr

Ured ŠibenikS. Radiæa 28

22000 ŠibenikTel./faks: 022/335 563

Email: uredsibenik@lifevuk.hr

Veterinarski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuZavod za biologiju

Heinzelova 55, 10000 ZagrebTel: 01/2390 111

Faks: 01/2441 390

Planovi za �00�. godinu

Osim veæ spomenutog bilateralnog skupa o prekograniènom upravljanju i gospoda-renju velikim zvijerima, projekta zaštite risa i problematike dranja divljih ivotinja u zatoèeništvu, u 2007. se predviða i revizija postojeæih planova upravljanja vukom i risom u Hrvatskoj. Planirano je odravanje zajednièkog sastanka svih interesnih skupina na kojemu bi se raspravljalo je li postojeæi model zaštite djelotvoran i treba li ga i dalje provoditi ili predloiti neka druga rješenja. U godini 2007. napokon bi se trebao uspostaviti Centar za velike zvijeri. I, na posljetku, nastavljaju se sve aktivno-sti koje su pokrenute i provode se svake godine kao dio upravljanja i gospodarenja velikim zvijerima u Hrvatskoj.

INSPEKTORI ZAŠTITE PRIRODE MINISTARSTVA KULTURE U REPUBLICI HRVATSKOJ

U P R A V A Z A Z A Š T I T U P R I R O D E

Odjel za inspekcijske i pravne poslove zaštite prirode

Ured u Zagrebu: Savska cesta 41/XX FAKS: 01 4866 100

1. Katica Bezuh naèelnicatel: 01 4866 137 mob: 098 406 974

2. Vladimir Lindiæ viši inspektortel: 01 4866 139 mob: 098 406 311

3. Branko Hromatko viši inspektortel: 01 4866 138 mob: 098 406 975

4. Juraj Posariæ viši inspektortel: 01 4866 135 mob: 098 406 976

5. mr. sc. Marijana Cukrov inspektoricatel: 01 4866 136 mob: 098 407 052

Ured u Rijeci: Konzervatorski odjel Uarska ulica 26/3

FAKS: 051 212 198

1. mr. sc. Ivanka Jeleniæ viša inspektoricatel: 051 311 302 mob: 098 406 313

Ured u Zadru: Konzervatorski odjel Ilije Smiljaniæa 3

FAKS: 023 224 067

1. Damir Mitroviæ inspektortel: 023 211 125 mob: 098 406 979

Ured u Šibeniku: MZOPUG S. Radiæa 28

FAKS: 022 219 163

1. Davor Cukrov viši inspektortel: 022 215 800 mob: 098 406 982

Ured u Varadinu: Konzervatorski odjel Gunduliæeva 2

FAKS: 042 213 659

1. Hrvoje Stunkoviæ viši inspektortel: 042 201 857 mob: 098 406 984

Ured u Đakovu: Matije Gupca 13 (PP 2) FAKS/TEL: 031 821 851

1. mr. sc. eljko Vukoviæ viši inspektor mob: 098 406 314

LOVNI INSPEKTORI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U P R A V A Z A L O V S T V O

Odjel lovne inspekcije, Ulica grada Vukovara 78 , Zagreb FAKS: 01 6109 140

1. Ivica Francetiæ naèelnik tel: 01 6106 642

2. Domagoj Kriaj viši dravni lovni inspektor tel: 01 6109 453

3. Tvrtko Kolariæ viši dravni lovni inspektor tel: 01 6106 696

4. Mato Lukšiæ dravni lovni inspektor tel: 01 6106 696

Podruèna jedinica Zagreb

Ispostava Sisak

1. Miljenko Kolariæ šumarsko-lovni inspektor mob: 098 642 917

Ispostava Karlovac

1. Marijan Bohaèek šumarsko-lovni inspektor mob: 098 1763 026

Podruèna jedinica Rijeka

Ispostava Delnice

1. Slavica Delaèvoditeljica PJ za lovstvo

lovno-šumarska inspektoricamob: 091 5065 666

Ispostava Rijeka

1. Arinka Paviævoditeljica PJ za šumarstvo

viša šumarsko-lovna inspektoricamob: 091 5390 789

Ispostava Gospiæ

1. Boško Stapar šumarsko-lovni inspektor mob: 091 5850 639

Ispostava Pazin

1. Mudrovèiæ Emil lovno-šumarski inspektor mob: 091 9354 116

Podruèna jedinica Split

Ispostava Split

1. Diana Juriæ viša šumarsko-lovna inspektorica mob: 099 2169 855;mob: 091 2528 742

INTERVENTNI TIM MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA ZA PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA

SMEĐIM MEDVJEDOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

R.BR. IME I PREZIMEMJESTO

STANOVANJATELEFON FAKS

1. Davor Zec Zagreb tel: 01 6109 460 01 6109 140

2. Zrinko Jakšiæ Zagreb tel: 01 6106 644 01 6109 140

3. elimir Štahan Zagreb tel: 01 4866 109 01 4866 100

4. prof. dr. sc. Đuro Huber Zagrebtel: 01 2390 141

mob: 098 256 50601 2441 390

5. doc. dr. sc. Josip Kusak Zagrebtel: 01 2390 142

mob: 091 2212 13301 2441 390

6. mr. sc. Dario Majnariæ Delnicetel: 051 812 222

mob: 098 447 946051 812 912

7. Tomica Uareviæ Korenicatel: 053 776 060

mob: 098 446 511053 776 520

8. Slavko Medved Vrbovskotel: 051 875 202

mob: 098 440 790051 875 569

9. Igor Hak Graèactel: 023 773 071

mob: 098 446 665023 773 077

10. Josip Tomaiæ Krasnotel: 053 851 600

mob: 098 9070 495053 851 600

INTERVENTNI TIM MINISTARSTVA KULTURE ZA PROVEDBU PLANOVA UPRAVLJANJA VUKOM I RISOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Sastoji se od svih èlanova interventnog tima za provedbu Plana gospodarenja smeðim medvjedom, a proširen je ovim èlanovima:

11. Andrea Štefan Zagreb tel: 01 4866 124 01 4866 100

12. Marko Trošiæ Zagreb tel: 01 4866 120 01 4866 100

13. Ana Štrbenac Zagrebtel: 01 4866 187

mob: 091 5428 86801 4866 171

14. Damir Bosiljevac Omištel: 021 490 226

mob: 091 5133 263021 490 226

15. Zoran Braèulj Splittel: 021 539 814

mob: 099 6060 663021 539 814

16. Boris Šabiæ Makarskatel: 021 612 008

mob: 098 445 665021 612 008

17. Ivica Šupe Šibeniktel: 022 213 928

mob: 091 5052 267022 213 929

OVLAŠTENI VJEŠTACI MINISTARSTVA KULTURE ZA PROCJENU ŠTETA OD STROGO ZAŠTIÆENIH VRSTA IVOTINJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

R.BR. IME I

PREZIME MJESTO

STANOVANJA TELEFON UPANIJA FAKS

1. Alojzije Frkoviæ

Rijeka 051 546 236

mob: 091 5178 869 Primorsko-goranska

051 546 130

2. Blaenka

Kuliæ Rijeka

051 644 139 mob: 099 6770 298

Primorsko-goranska Istarska

3. eljko

Dasoviæ Brinje

053 700 688 mob: 098 414 355

Lièko-senjska 053 700 725

4. Berislav Šimuniæ

Senj 053 881 418

mob: 098 1882 833 Lièko-senjska 053 884 864

5. Dragan Milkoviæ

Gospiæ 053 679 026


6. Igor Hak Graèac 023 775 070


7. Ana Grgas Benkovac 023 681 997

mob: 098 9362 726 Zadarska 023 681 110

8. Marko Ljubièiæ

Knin 022 661 402

mob: 091 466 8901 Šibensko-

kninska 022 660 235

9. Ivica Šupe Šibenik 022 334 333

mob: 091 5052 267 Šibensko-

kninska 022 331 441

10. Zoran Braèulj

Split 021 539 814

mob: 099 6060 663 Splitsko-

dalmatinska 021 539 814

11. Stipe Kokiæ Sinj 021 824 901


dalmatinska

12.Damir

BosiljevacOmiš

021 863 239 mob: 091 5133 263

Splitsko- dalmatinska

021 862 553 021 862 140

13. Boris Šabiæ Makarska 021 612 008


dalmatinska 021 612 008

14.Anita

PetkoviæDubrovnik

020 331 139 mob: 098 9271 007

Dubrovaèko- neretvanska

020 351 054

15.Draen Matièiæ

Karlovac mob: 098 439 413 Karlovaèka 047 613 438

16. Ivan PavlièiæDrenik Grad

047 784 009 mob: 098 446 813

Karlovaèka 047 784 009

17.Darko

AbramoviæSisak

044 559 151 mob: 098 440 917

Sisaèko- moslavaèka

044 559 115

48

Za više informacija izdvajamo kontakte bitnih ustanova:

Ministarstvo kultureUprava za zaštitu prirode

Runjaninova 2, 10000 ZagrebTel: 01/4866 102

Faks: 01/4866 100

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstvaUprava za lovstvo

Ul. grada Vukovara 78 , 10000 ZagrebTel: 01/6106 068

Faks: 01/6109 203

Dr�avni zavod za zaštitu prirodeOdjel za divlje i udomaæene svojte i staništa

Ured ZagrebSavska c. 41/23, p.p. 50, 10144 Zagreb

Tel: 01/4866 192Faks: 01/4866 171

E-mail: [email protected]

Ured GospiæUl. Frane Binièkog 4

53000 GospiæTel./faks: 053/560 524


Ured ŠibenikS. Radiæa 28

22000 ŠibenikTel./faks: 022/335 563


Veterinarski fakultet Sveuèilišta u ZagrebuZavod za biologiju

Heinzelova 55, 10000 ZagrebTel: 01/2390 111

Faks: 01/2441 390

PlanoviPlanovi za 2007. godinu

Osim veæ spomenutog bilateralnog skupa o prekograniènom upravljanju i gospoda-renju velikim zvijerima, projekta zaštite risa i problematike dr�anja divljih �ivotinja u zatoèeništvu, u 2007. se predviða i revizija postojeæih planova upravljanja vukom i risom u Hrvatskoj. Planirano je odr�avanje zajednièkog sastanka svih interesnih skupina na kojemu bi se raspravljalo je li postojeæi model zaštite djelotvoran i treba li ga i dalje provoditi ili predlo�iti neka druga rješenja. U godini 2007. napokon bi se trebao uspostaviti Centar za velike zvijeri. I, na posljetku, nastavljaju se sve aktivno-sti koje su pokrenute i provode se svake godine kao dio upravljanja i gospodarenja velikim zvijerima u Hrvatskoj.

Bilten - Velike zvijeri.indd 48Bilten - Velike zvijeri.indd 48 30.1.2007 10:39:5230.1.2007 10:39:52

Documents

A-PDF MERGER DEMO