9. vulkanizam

7/31/2019 9. vulkanizam

1/17

VULKANIZAM Kao posljedica kretanje magme iz dubineZemlje ka njenoj povrini nastaju vulkani.Po definiciji, vulkan predstavlja mjesto iliotvor na Zemljinoj povrini iz koga seizlijeva ili izbacujevulkanski materijal.Rijec vulkan vucekorijene od rimskogBoga vatre, (Vulcano).

IJELO

1


2/17

DIJELOVI VULKANA

Vulkanska kupa je uzvienje nastalo stalnimnagomilavanjem vulkanskog materijala oko kratera(otvora) koji se nalazi na vrhu vulkanske kupe. Krater je otvor ili depresija na vrhu vulkanskogaparata kroz koji dolazi do izbacivanja ili izlijevanjalave i piroklasticnog materijala. Vulkani centralnogtipa mogu imati glavni krater (na vrhu kupe) iparazitske (bocne) kratere koji se nalaze nastranama vulkanske kupe. Neki vulkani imaju znatnoiri, ovalan otvor koji se naziva kaldera.Kaldere nastaju eksplozivnim unitavanjem vulkanske kupe.

Naime, nakon intenzivne eksplozije dolazi do naglogpranjenja magmatske komore (mjesto u Zemljinoj kori ukome se nalazi magma pod vecim ili manjim pritiskom) igravitacionog obruavanja vulkanske kupe.2


3/17

Vulkanski krater je povezan sa magmatskim ognjitemputem glavnog (dovodnog) kanala i drijela (predstavljaproireni dio tog kanala). Fumarola je otvor kroz koji dolazido izbacivanja vulkanskog plina, odnosno pare. titastivulkani nemaju ovakvu morfologiju vulkanskog aparata, vecse lava izljeva oko centra izlijevanja (ili iz pukotinskihsustava) pri cemu se formiraju vulkanski platoi ili plocastanagomilana bazaltnih magmi.3


4/17

TIPOVI ERUPCIJE I VRSTE VULKANA

Vulkanske erupcije su vrlo raznolike posvom karakteru, trajanju i periodu ponavljanja.Postoje erupcije koje su eksplozivne, postojeone koje su mirne. Postoje one koje se vrlocesto ponavljaju, s druge strane, postojeerupcije koje se deavaju svakih desetakgodina. Sve ovo zavisi od osobina magme,kao i o tektonskim uvjetima sredine u kojoj sedeava erupcija.

Tip erupcije direktno odreduje morfologiju samogvulkana (vulkanskog aparata). Eksplozivni vulkani imaju vrlo strme strane svojevulkanske kupe. Njihova pojava je posljedicavisokog sadraja lakoisparljivih komponenti,odnosno plinova. Ukratko receno, ti plinovi koji suzarobljeni PDJPL , bivaju oslobodeni u vidueksplozije. to se vie povecava viskozitetmagme (kao to su npr andezitske ili riolitksemagme), to je tee da plinovi budu oslobodeni.Ipak, u odredenom trenutku, kada se dostignekriticna granica pritiska, plinovi se oslobadaju izmagme to uzrokuje eksplozivne erupcije. Vulkani


5/17

nastali ovakvim mehanizmom najcee senazivaju vulkanima centralnog tipa.4


6/17

Fragmenti koji su izbaceni tijekom erupcije magme

nazivaju se piroklastiti (ili piroklasticni materijal).Piroklasticni materijal je vrlo bitan (i opasan saaspekta hazarda) pratilac vulkanskih erupcija.Piroklasticni materijal moe varirati u velicini zrna odkrupnozrnog (vulkanske bombe) ili sitnozrnog(vulkanski pepeo i praina). Stijene koje se formirajulitifikacijom (ocvravanjem) ovog piroklasiticnogmaterijala se nazivaju piroklastiticne stijene. Vulkanski

materijal moe biti izbacen kroz glavni krater ili bocne,tzv parazitske kratere.

titasti tip vulkana karakteriziraju mirnijaerupcija i bazaltni tip magme (slaboviskoznamagma). Takva bazaltna magma pokazuje relativnomalu viskoznost to joj omogucuje da lako ibrzo tece. Zbog ovoga bazaltne magme se vrlo lakorazlijevaju oko vulkanskog kratera formirajucitzv. bazaltne platoe.5


7/17

Stratovulkani su tip vulkana nastao tokom

kombinacije eksplozivnih erupcijapiroklasticnog materijala i mirnijeg izlijevanjamagme. Tako je kod ovog tipa vulkana lava ustatigrafskoj alteraciji sa piroklasticnimmaterijalom. Najpoznatiji stratovulkani suMont Fuji (Japan) i Mount Mayon (Filipini).Ova vrsta vulkana je najcei tip vulkana usubdukcijskim zonama.6


8/17

VULKANIZAM I TEKTONIKA PLOCA

Pojave vulkanizma su najcece vezane zaona mjesta na kojima se tektonske plocedodiruju, tj, za njihove granice.

Vulkanizam konvergentnih granica je najvievezan za procese subdukcije. Naime, tijekomsubdukcije dolazi do podvlacenja oceanskeploce ispod druge oceanske ili kontinentalneploce. Ploca koja se podvlaci dostieodredene dubine na kojima vlada temperaturakoja je dovoljna za topljenjetog stijenskogmaterijala. Nakontopljenja stijenanastaje magma.7


9/17

Novostvorena magma, kao manje gusta (samim tim

i laka) od okolnih stijena se uzdie. Tokom toguzdizanja magma topi okolne stijene, mijea se sanjima i cesto izbija na povrinu. Na ovaj nacin seformiraju vulkani. Konvergencija ocenkontinent jevrlo karakteristicna za nastanak eksplozivnog tipavulkana. Najpoznatiji pojasevi, odnosno granicelitosfernih ploca du kojih dolazi do ovakvihvulkanskih fenomena su Pacificki vatreni pojas

(odgovara marginama Pacificke litosferne ploce) iMediteranski pojas (du margina Africke, Arabijskei Euroazijske litosferne ploce).8


10/17

Vulkanizam divergentnih granica se odnosi na procesedivergencije (razmicanje litosfernih ploca), odnosno stvaranjenove oceanske kore uzdu srednjeoceanskih grebena. Naime,dinamika Zemlje uvjetuje razmicanje jedne ploce od druge,stvarajuci tako zone malog pritiska odnosno prazan prostor.Zbog ovoga dolazi do izdizanja magme iz astenosfere kojaispunjava ovaj prostor. Tada dolazi do lucenja bazaltnih magmi koji imajukarakteristican jastucast oblik (pillow lava). Zbog svojihkarakteristika, kao i karakteristika sredine, ovi vulkanskipojasevi nisu eksplozivni nego pokazuju prilicno mirnaizlijevanja velikih kolicina lave. Veliki broj vulkana na Zemlji jevezan za ovaj tip litosfernih granica, a jedan od najpoznatijihzona je Atlantski srednje-oceanski greben.9


11/17

Vulkanizam vrucih tocaka (hot spots) jevezan za unutranjost litosfernih ploca,odnosno nalazi se daleko od njihovihmargina. Porijeklo i karakteristike vrucihtocki ni do danas nije do kraja objanjeno iovi fenomeni su cest predmet znanstvenihdebata. Vjerojatno se radi o anomalnotoplim zonama Zemljinog omotaca koje senalaze na granici omotac/jezgro. Zbogvelike temperature dolazi do uzdizanjamagme ka povrini i do njenog izbijanja naistu (mantle plume). Najpoznatiji primjer ovakvog tipa vulkana su Havaji. Naime,magma koja se uzdie topi koru i formiraHavajski luk.10


12/17

RASPORED VRUCIH TOCAKA U SVIJETU

ODUMIRANJE VULKANA Neaktivni vulkan ce se vremenom ugasiti,iako seni za jedan vulkan iznad aktivne granice ploca nemoe reci da je zaista ugaen.Vjetar i vremenskeprilike erodirati ce pepeo i meke stijene kroz koje

je vulkan izbacio lavu i tako ce se pokazatiunutranji kanali koji su sada zacepljenistarom,stvrdnutom magmom.Kako je stijena koja jenastala stvrdnjavanjem magme obicno vrlotvrda,kanali i cepovi starih vulkana otporni su nazub vremena i ostaju da stre uvis.11


13/17

Djavolja kula u Vajomingu, koja jepostala slavna nakon filma Bliskisusret trece vrste, jeste erozijomotkriveni vulkanski cep.Prvobitnioblik vulkana odavno je erodirao, aokamenjena lava koja se nalazilaunutar erupcijskog kanala ostala jenetaknuta. To je otkrilo strukturuestostranih bazaltnih stupova kojisu nastali kad se lava hladila iskupljala. 396 metara visoka granitno kvarcna stijena iznad Riode Janeira je takoder nekad bila vulkanski kanal12


14/17

INDEKS VULKANSKE EKSPLOZIVNOSTI

Za usporedbu magnitude vulkanskih erupcijarazvijen je indeks vulkanskeeksplozivnosti (volcanic explosivity index VEI), slican Richterovoj skali magnitudepotresa.Temelji se prvenstveno na volumenueksplodiranog materijal i visini erupcijskogoblaka. Svaka via kategorija predstavljadeseterostruko vecu eksplozivnost odnosnosnagu erupcije

VULKANSKI HAZARD

Tokovi lave Piroklasticni materijal Poari Emisijeplinova Mehanicki udari Lahari Potresi Cunami Propratne pojave: fumarole, solfatare, gejziri isl. (Islandzemlja vulkana gejziri dobili ime po jednom takvom naislandu)13


15/17


16/17


17/17

Vano je poznavati prirodne opasnosti (eng.natural hazards ), kao to su poplave, sue i oluje(uragani, tajfuni), a medu njima znacajno mjestozauzimaju geoloke opasnosti (eng. geological hazard ). Tri su prirodne opasnosti geolokog tipa.To su potresi, vulkanske erupcije, te klizita iodroni. Stoga je za njihovo prognoziranje, pracenje Iprocjenu rizika, te tehnicko savjetovanje ikontrolu,neophodno poznavanje geoznanosti.MOGUCNOSTI PREDVIANJAVULKANSKIH ERUPCIJA15

Documents

9. vulkanizam