9-Kolutićavi Coelomata II

8/12/2019 9-Kolutiavi Coelomata II.

1/58

Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman

1

Koljeno: Arthropoda - lankonoci heteronomno

kolutiavo tijelo slankovitimprivjescima s trbunestrane

graa tijela i broj ivrsta tjelesnihprivjesaka ovise otagmatizaciji iprilagoeni suobavljanju razliitihzadaa

razvijeni popreno-prugasti miii itjelesni privjesciomoguavaju efikasnupokretljivost

Koljeno: Arthropoda - lankonoci

tijelo prekriva egzoskelet kojeg lui epiderma, kojeg periodino presvlae

tjelesna upljina miksocel nastala je spajanjem blastocela i celoma; naziva se ihemocel jer je ukljuena u optjecanje

optjecajni sustav otvoren

celomske upljine su reducirane i zadrale su se kao mjehurii i vreice ueksretornim organima kod pojedinih skupina (antenalne, koksalne i maksilarnelijezde

iz mezodermalnih stijenki celomskihvreice razvijaju se srce, miii i gonade

ivevlje ljestviavo s razvijenimnaddrijelnim ganglijem

probavilo prohodno i trodijelno

organi za ekskreciju metanefridiji iMalpighijeve cjevice

organi za disanje izvrati koe ililankovitih privjesaka (krge) teuzdunice


2/58


2

Koljeno: Arthropoda - lankonoci

podijeljeni u 5 potkoljena:1. Trilobitomorpha - trorenjaci 2. Cheliceriformes - klijetari

3. Crustacea - rakovi

4. Myriapoda - stonoge 5. Hexapoda - esteronoci

1. Potkoljeno: Trilobitomorpha trorenjaci (trilobiti)

izumrli lankonoci; pripadaju kambrijskoj ekspoloziji biocenotike raznolikosti

tijelo dugako od nekoliko do 70 cm podijeljeno dvjema uzdunim brazdama u trirenja (lobusa): sredinji (aksijalni ili medijalni) i 2 postrana (pleuralna) renja

bilateralno simetrino i dorzoventralno tijelo sastojalo se iz 3 tagme: glava(cephalon), prsa (thorax) i zadak (pygidiumiliabdomen)

glavu ine 4 ili 5 sraslih kolutia; na glavi su bile sastavljene oi i ticala

prsa i zadak sloena iz razliitog broja kolutia s parom tjelesnih privjesaka tjelesni privjesci sudvograni (biramni) isastoje se iz protopodita,endopodita i egzopodita

u ivotnom ciklusu imali su3 liinaka stadija:protapsis, meratapsis iholapsis


3/58


3

2. Potkoljeno: Chelicerioformes - klijetari

tijelo sastavljeno iz 2 tagme: prednje tijelo (prosoma) akron + 7 kolutia

stranje tijelo (opisthosoma) 12 kolutia + telzon; kod filogenetskihstarijih oblika podijeljeno je u mezosomu (7 kolutia) i metasomu (5 kolutia)

akron

1. koluti nema privjesaka

2. koluti klijeta

3. Koluti eljusna noga

4. do 7. koluti noge zahodanje

prosoma

nema nogu ili supreobraene u hilarije, spolnipoklopac i listiave ploice ilipredljive bradaviceopsitosoma


podijeljeni su u 3 razreda:

1. razred: Merostomata - praklijetari najvei klijetari, brojni u siluru idevonu

brojni fosilni oblici; recentnih 5 vrstapripada redu Xiphosura (bodljai)

tijelo podijeljeno na prosomu (7kolutia) i opistosomu (9 kolutia)


4/58


4


1. razred: Merostomata - praklijetari prosoma:-prekrivena karapaksom, na prednjoj strani ocele, a na bonim sastavljene oi- na 2. kolutiu su klijeta, na 3. jednograne eljusne noge i od 4. do 7. kolutialankovite noge za hodanje sa tipaljkama- nastavci na kukovima nogu za hodanje zatvaraju hranidbeni lijeb- noge od 1. do 3. para jednograne, 4. par dvogran


1. razred: Merostomata - praklijetari

opistosoma:- moe biti podijeljena na mezosomu i metasomu, na koju se nastavlja bodlja- sadri 7 pari dvogranih privjesaka: 1. par privjesaka preobraen u hilarije, 2.par izgrauje poklopac oko spolnog otvora, privjesci od 3. do 7. kolutia sunoge plivalice sa listastim krgama, a na 8. i 9. kolutiu su trnovite izrasline,koje se produuju u bodlju


5/58


5


1. razred: Merostomata - praklijetari stijenka tijela: jednoslojna epiderma izluuje kutikulu zadebljalu na lenojstrani i tvori karapaks

omnivori; hranu hvataju tipaljkama

tjelesna upljina je miksocel, celom je reduciran

optjecajni sustav je otvoren; srce cjevasto s 8 pari ostiola; iz srca izlazeprednja i lijeva i desna postrane arterije koje se granaju na rubne i hepatikearterije disanje pomou 5 pari listastih krga

ivevlje: razvijen naddrijelni ganglijkoji se sastoji iz protocerebruma ideuterocerebruma sastavljene oi sastoje se iz oko 1.000omatidija

ekskrecija putem listastih krga imetanefridija (koksalnih lijezda)

razdvojena spola


2. razred: Arachnida - paunjaci

prilagoeni kopnenom nainu ivota: epikutikula, uzdunice, Malpighijevecjevice, lankovite noge

tijelo podijeljeno na prosomu (7 kolutia) i opistosomu ( 12 kolutia) kodnekih podijeljenju na mezosomu i metasomu

prosoma: na 1. kolutiu nema privjesaka, na 2. su klijeta, na 3. eljusne noice,a od 4. do 7. noge za hodanje izgraene iz 7 lanaka

opistosoma: nema privjesaka ili su preobraeni u listiave ploice i predljivebradavice klijeta prema kretanjumogu biti ortognatna (pomiuse paralelno s longitudinalnomosi tijela) ili labiognatna(pomiu se pod odreenimkutom prema long. osi tijela)

oi su jednostavne ocele,mogu biti primarne (glavne) isekundarne (sporedne)


6/58


6


2. razred: Arachnida - paunjaci 3. para predljivih bradavica (najee, broj moevarirati) paunjaka su preobraeni tjelesniprivjesci na 4. (1. par) i 5. kolutiu (2. i 3. par)opistosome

izvodnim cjevicama su povezane s predljivimlijezdama te izluuju pauinu

ispred predljivih bradavica je predljivo polje(cribellum) koje izluuje tanke niti; u tanke nitiupredaju krupnije, pomou eljia (calamistrum) etina na predstopalu 4. para nogu za hodanje

mree im slue za hvatanjeplijena i ispredanje kokona po mreama se kreupomou eljastih pandica idlaica na vrhu nogu


tjelesna upljina je miksocel

ivevlje ljestviavo: naddrijelni ganglij sastavljen iz protocerebruma itritocerebruma, kod paunjaka ostatak ivevlja uslijed tagmatizacijekoncentriran u poddrijelnom gangliju

povrina tijela obavijena tankom kutikulom s brojnim osjetnim dlakama:trihobotriji i botriotrihi s funkcijom mehanoreceptora

karnivori koji uzimaju samo tekuu hranu, sa drijelom preobraenim umiiavu sisaljku



7/58


7

disanje pomou cjevastih ili lepezastih uzdunica

otvoren optjecajni sustav ini srce sa 7 ostiola te prednja i stranja arterijakoje se granaju u postrane arterije; respiratorni pigment je hemocijanin

ekskrecija putem koksalnih lijezda (metanefridija), Malpighijevih cjevica(izvrata stranjeg dijela srednjeg crijeva) te nakupina stanica u hemocelu (limfnihlijezda i artrocita)

razdvojena su spola, s parnim gonadama i gonoduktima u opistosomi; oplodnjapomou eljusnih noica kojim prenose spermatofore sa spermijima



opisano oko 75.000 vrsta rasporeenih u 11 redova2. razred: Arachnida - paunjaci


red: Acarina (Acari) grinjeimaju nekolutiavu prosomu koja je itavom irinom spojena sopistosomom; prosoma je prekrivena titiem; brojne vrste sunametnici: dlane grinje, ugarci, krpelji

red: Aaraneae - paukovipaunjaci s tijelom podijeljenim na prosomu i opistosomu spredljivim bradavicama pomou kojih pletu mree ili kokone

red: Scorpiones tipavcitijelo ini prosoma (akron + 7 kolutia) i opistosoma podijeljenana mezosomu (7 kolutia) i metasomu (5 kolutia + pigidij);klijeta mala, eljusne noge dobro razvijene i nose snanetipaljke; pigidij (telson) na kraju tijela ima otrovnu bodlju u kojuse otvara otrovna lijezda


8/58


8

opisano oko 1.000 vrsta morskih vrsta sdugakim nogama kojima hodaju po morskomdnu (noge mogu brzo regenirati)

tijelo nije jasno podijeljeno na prosomu iopistosomu

prednji dio prosome produen u usnibreuljak proboscis, iza kojeg su klijeta ieljusne noge

1. par nogu za hodanje preobraen ujajonoce - ovigere

opistosoma reducirana u sitan nastavak nastranjem dijelu posterodorzalna kvrica uglavnom karnivorni predatori, pojedinevrste se hrane algama

probava intacelularna, a probavilo se grana iproduuje u noge

nemaju organa za disanje i ekskreciju

3. razred: Pycnogonida - krakai


3. Potkoljeno: Crustacea - rakovi

glavu (cephalon) akron + 5kolutia

prsa (pereion) 8 kolutia zadak (pleon) 6 kolutia +telzon

primarno vodeni lankonoci s bilateralno simetrinim ili sekundarnoasimetrinim heteronomnim tijelom

broj kolutia izmeu akrona (prostomija) i telzona (pigidija) u tijelu varira, osimkod viih rakova iz skupine Malacostraca, ijih je 19 kolutia rasporeeno u tritagme:

glava i prsa kod nekih vrstaspojeni u glavoprnjak(cephalopereion)

na svim tjelesnim kolutiimaprisutni su parni tjelesniprivjesci


9/58


9


na glavi su 2 para lankovitih ticala: na 1. glavenom kolutiu je prvi par ticala(antennulae), a na 2. kolutiu je drugi par ticala (antennae)

na glavi su sastavljene oi na onim stapkama, a kod brojnih dekapodnih rakovaprednji dio glave produuje se u glavin iljak rostrum

na 3., 4. i 5. glavenom kolutiu su 3 para usnih organa: gornje eljusti(mandibulae) i 2 para donjih eljusti (maxillulaei maxillae)

na prsima je 8 pari privjesaka: 3 para su priljuena usmin organima i ineeljusne noge (maxillipedi), a 5 pari su noge za hodanje - pereiopodi sastavljeneiz 6 lanaka (1. par pereiopoda moe zavravati klijetima)

na zatku je 6 pari privjesaka pleopodi: 1. par preobraene u kopulacijske organekod mujaka ili reducirane u kvrice kod enke; noge na 2., 3., 4. i 5. kolutiu sunoge za plivanje, a privjesci na 6. kolutiu su uropodi koji s telzonom tvore repnu

peraju


tjelesni privjesci rakova razvili su se iz dvogranih (biramnih) privjesaka raljastih noica, na kojima se razlikuju 3 osnovna dijela: osnovni ili bazalni dio protopodit koji odgovara kunom dijelusastavljenom iz: kuka (coxa) i osnove (basis); na kuku mogu postojati parninastavci: predepipoditi i epipoditi, na kojima se razvijaju krge (noge naprsima)

vanjski ogranak egzopodit izgraen iz razliitog broja lanaka, reduciranna nogama hodalicama

unutranji ogranak endopodit, kod nogu za hodanje izgrauje njihovpokretaki dio:

1. praeischion

2. ischion

3. merus

4. carpus

5. propodus

6. dactilus


10/58


10


tjelesni privjesci:


tjelesna upljina je miksocel, podijeljena u zatone ili sinuse, ukljuena uoptjecanje

jednoslojni epiderm na povrini izluuje vieslojnu hitin-proteinsku kutikulu,podijeljenu u epikutikulu i prokutikulu (egzokutikula + endokutikula)

kutikula esto s lene strane zadebljala, tvorei karapaks

tijelo ispod karapaksa prekrivaju 4 ploice: lena (tergit), trbuna (sternit) idvije postrane (pleurae)

za egzoskelet i endoskelet (apodeme i apofize) vezani kosi popreno-prugastimiii, podijeljeni u miie tijela i miie tjelesnih privjesaka


11/58


11


ivevlje ljestviavo;cerebralni ganglij sastavljeiz 3 dijela: protocerebruma,deuterocerebruma itritocerebruma

osjetila:- mehanoreceptori (dlaice ietine, kutikularne jamicesa statolitima),- kemoreceptori (osjetnedlaice, estete) i- fotoreceptori (sredinje

jednostavne oi nauplijevo

oko i sastavljene, fesetiraneoi izgraene iz okaaca -omatidija); sastavljene oimogu biti apozicijske(osvjetljena stanita) isuperpozicijske (tamnastanita)


vitalnim tjelesnim funkcijama upravljahormonalni sustav; kod desetononihrakova neurosekretorna aktivnost vezanaza X-organ, sinusnu lijezdu ineurosekretornim sreditima ganglija;endokrine lijezde Y-organ, sinusnalijezda i endokrine stanice u jajnicima

hormoni uvjetuju i periodino presvlaenje

- ekdisis hormon presvlaenja ekdison lui Y-organ,uslijed ega dolazi do razgradnje stareendokutikule te stvaranje nove kutikule

stara epikutikula i egzokutikula se odbacuju(egzuvij), a tijelo ubrzano raste dok novakutikula ne ovrsne

nakon to nova kutikula ovrsne, X-organ luihormon MIH koji inhibira luenje ekdisona(faza izmeu dva presvlaenja instar etapa)


12/58


12


probavni sustav prilagoen je nainu prehrane (biljojedi, strvinari, predatori,nametnici)

hranu drobe gornjim eljustima, a donje eljusti i eljusne noge slue zapridravanje i prinoenje hrane ustima

probavilo trodijelno:

prednji dio: jednjak i eludac podijeljen u kardijalni i piloriki dio

srednji dio: esto s ograncima koji ine probavnu lijezdu

stranji dio


disanje preko povrine tijela ili krgama, koje kod deseterononih rakova mogubiti:

podobranhijalne izlaze iz kuka prsnih nogu (pereiomera)

artrobranhijalne nastaju iz artikularnih membrana koje povezujupereiopode s trupom

pleurobranhijalne nastaju od bonih stijenki pereiomera

respiratorni pigment jehemocijanin, rjee hemoglobin

optjecajni sustav je otvoren sasrcem unutar perikardijalnogsinusa, smjeteno u prsima, rjeeu zatku (ovisno o poloaju krga)

kod odvedenijih broj ostiola jesmanjen

kod pojedinih optjecajni sustavreduciran ili ga nema


13/58


14/58


14


razred: Copepoda - veslonoci

sitni planktonski morski oblici; mnoge vrstenastanjuju vode na kopnu, postoje i nametnikevrste

tijelo podijeljeno u prednji dio (glavoprnjak i4-5 slobodnih prsnih kolutia) s privjescima izadak bez tjelesnih privjesaka; telzon nosi vilicu(kaudalni rami)

diu povrinom tijela, ekskrecija pomoumaksilarnih lijezda

razdvojena spola s izraenim spolnim dvolijem

liinka nauplij, kasnije kopepodit

razred: Cirripedia - vitiari

iskljuivo morski sjedilaki rakovi,izuzev nametnikih oblika

kolutiavost reducirana ili je nema

za podlogu privreni prednjim glavinimdijelom, preobraenim u stapku ili drak

kod nenametnikih oblika tijelo obavijenos 5 vapnenakih ploica (karina, 2 terge i 2skute) karapaks

prsa ini 6 kolutia s 6 pari vitiavihnogu (cira) procjeivanje hrane

zadak je reduciran

liinka nauplij, kasnije cipris


razred: Malacostraca

tijelo ini 19 ili 20 kolutia, umetnutihizmeu akrona i telzona: 5 ini glavu, 8prsa i 6 (rjee 7) zadak

endopoditi raljaste noice napereiopodima slue za pokretanje

esto imaju sloene oi

krge, ako postoje, u krnoj upljini antenalne lijezde slue za ekskreciju

srce najee u pereionu, s malim brojemostiola

razdvojena spola; spolni otvor nabazalnom dijelu pereiopoda (5. trupnomkolutiu kod enke i 8. kod mujaka)

opisano oko 40.000 vrsta


15/58


15

4. Potkoljeno: Myriapoda - stonoge

kopneni lankonoci s kolutiavim tijelom izgraenim iz veeg broja kolutia slankovitim nogama

tijelo je podijeljeno u glavu (akron + 5 kolutia) i trup (s razliim brojemkolutia, ovisno o skupini)

akron sadri oi; 1. koluti ticala; 2. koluti nema privjesaka; 3. gornje eljusti;4. donje eljusti, kod dvojenoga i malonoaca sraslih u gnatohilarij; na 5. kolutiusu kod striga i kratkonoaca 2. donje eljusti srasle u donju usnu (trignatnestonoge)

privjesci na trupu parni maksilipedi na 1. kolutiu i noge za hodanje na trupnimkolutiima sastavljene iz 7 lanaka; posljednji koluti nosi analne noice, a zadnja2 tjelesna kolutia i par gonopora


kopneni epiderma na povrini izluuje kutikulu

biljojedi, predatori i detritivori s trodijelnim probavilom

disanje pomou uzdunica

za ekskreciju imaju Malpighijeve cjevice te koksalne lijezde

ivevlje ljestviavo s trodijelnim cerebralnim ganglijem

osjetila ocele, osjetne dlaice, Temesvarov organ (kemoreceptor,

higroreceptor i fonoreceptor) razdvojena spola, oviparni s direktim razvojem

opisano oko 13.000 vrsta, podijeljenih u 4 razreda

1. razred: Chilopoda - strige

trignatne stonoge

s lene strane glave imaju glavin titi

na 1. trupnom kolutiu s maksilipedi s bodljom za hvatanje plijena

broj trupnih kolutia varira od 15 do 153



16/58


16

2. razred: Symphila - kratkonoci

trignatne stonoge

na glavi duga ticala

trup izgraen iz 14 kolutia, odkojih prvih 12 nose noge za hodanje

na lenoj strani imaju od 15 do 22tergalne ploice

na predzadnjem kolutiu imajupredljive bradavice

opisano oko 160 vrsta


3. razred: Diplopoda - dvojenoge

dignatne stonoge

gornje i donje eljusti srasle u gnatohilarij

1. koluti trupa nema nogu i ini okovratnik

kolum tijelo sastavljeno iz diplosomita s 2 para nogu tagma dvaju susjednih kolutia

unutranji organi s udvojenim rasporedom

mnoge vrste s repugnatorijalnim otrovnimlijezdama


4. razred: Pauropoda - malonoci


dignatne stonoge

tijelo malo, izgraeno iz 9 do 11 kolutia obavijenih mekanom kutikulom

pojedini kolutii mogu biti srasli

imaju 9 do 11 pari lankovitih nogu

gnatohilarij ine stopljene donje eljusti


17/58


17

osnovne morfoloke znaajke:

2. zadak (abdomen): nematjelesnih privjesaka, osimkod nekih na zadnjemkolutiu (cerci) i spolnihprivjesaka

1. glava (caput): akron + 5kolutia, oi (jednostavnei sloene), ticala

3. prsa (thorax): 3 kolutia sa po paromlankovitih nogu i krilima (kod krilatih vrsta)

tijelo se sastoji iz tri tagme:

5. Potkoljeno: Hexapoda - esteronoci

taksonomska raspodjela:1. razred: ENTOGNATHA unutarusti

primarno beskrilne ivotinje usni organi obrasli naborom koe nemaju sloenih oiju ili su one smanjene tri reda:

PROTURA - bezrepci

COLLEMBOLA - skokuni

DIPLURA - dvorepci



18/58


18

2. razred: INSECTA kukci glava(6)

prsa(3)

zadak(11)

graa tijela:- razlikuju se tri odsjeka (tagme)- obavijeno hitinskom kutikulom - egzoskelet- egzoskelet u svakom kolutiu izgraen iz 4

ploice: 2 postrane (pleurae), 1 lene (tergit) i 1trbune (sternit)- vrste ploice meusobno povezane tankom

elastinom kutikulom artikularnom membranom


GLAVA (CAPUT)

cjelovita hitinska ahura: akron + 3-7 kolutia na glavi se nalaze 1 par ticala, jednostavne i sloene oi i 3 para usnihorgana


19/58


19

Glava

dijelovi glave:

1. tjeme (vertex)2. obrazi (genae)3. zatiljak (occiput)

4. elo (frons)5. glavin titi (clypaeus)6. dijelovi usnih organa

Kukci - glava

poloaj glave u odnosu na tijelo

1. prognatni usta poloeneprema naprijed, elo gore

2. ortognatni usta okrenutadolje, elo naprijed

3. hipognatni usta pomaknuta prema nazad,uz trbunu stranu


20/58


21/58


21

Usni organi

dijelovi: razliito graeni ovisno od nainaishrane (grizenje, lizanje, sisanje .) gornja usna (labrum)

gornje eljusti (mandibulae) donje eljusti (maxillae) donja usna (labium)

Usni organi za grizenje

prvobitni usni organi su usni organi za grizenje:

Gornja usna (labrum):

neparni koni nabor koji s gornje strane prekrivausni otvorjedini dio usnih organa koji se nije razvio iztjelesnih privjesaka

s vanjske strane vrstohitiniziran s unutranje strane mekan isadri nabor naddrijelnilijeb (epipharynx)


22/58


22


Gornje eljusti (mandibulae):

parni, nelankoviti dijelovi esto su jako hitinizirani kod usnih organa za grizenjesadre zubie du unutranjegruba kod drugih naina ishranenemaju zubie te sluebrojnim zadaama (struganjualgi, oblikovanju voska )


Donje eljusti (maxillae):

parni, lankoviti dijelovi sastavljeni iz 5 dijelova:stoerak (cardo),drak (stipes),unutranji reanj (lobus internus lacinia),vanjski reanj (lobus externus galea) i

donjoeljusno pipalo (palbus maxillaris)


23/58


23


Donja usna (labium): pridrava hranu koju grizu eljusti djelomino srasla, a ine je

neparni podbradak (submentum) i brada(mentum),

parnijezici (glossae), dojezici (paraglossae) idonjousneno pipalo (palpus labialis)

osnovni plan graeusnih organa zagrizenje moe bitiizmijenjen, ovisno onainu ishrane kukaca,ime je promijenjennjihov izgled

Usni organi


24/58


24

Oi

dvovrsne:

1. jednostavne oi (ocele) veoma osjetljive na svjetlosnepodraaje, ali male razluivosti

2. sloene (mreaste, fasetirane) oi graene iz vie okaaca (omma) iji brojodreuje jasnou vida

PRSA (THORAX)

srednji dio tijela kukaca sastavljen iz 3 kolutia:

na svakom od 3 prsna kolutiaprisutne su parne lankovitenoge (pedes) krilati kukci u pravilu nasrednjem i stranjem prsnomkolutiu imaju parna krila(aleae)

1. prednji prsni kolutia prothorax2. srednji prsni koluti mesothorax3. stranji prsni koluti - metathorax


25/58


25

Noge

prvobitno slue za kretanje po vrstoj podlozi, ali su esto izmijenjenei prilagoene nainu ivota tipino su graene noge za tranje sastavljene su iz 6 lanaka:

noni prstenak(trochanter)

kuk (coxa)bedro (femur)

gnjat (tibia)

stopalo (tarsus)

predstopalo (praetarsus)s pandicama (unuges)

Noge

esto je osnovni plangrae izmijenjen premafunkciji koju obavljaju(noge grabilice, skakalice,plivalice, kopalice )


26/58


26

Krila

nisu tjelesni privjesci (poput nogu) ve nastaju od postranihkonih udvostruenja lenih ploica - paranota

Krila

dijelovi krila:

rameni (humeralni)pojas

vrh krila (apex)

vrh krila (apex)

kostalni rub krila

analni rub krila

prilikom formiranja u krila ulaze ogranci uzdunica i ivci, koji kasnije ostajuu krilima kao krilna rebra


27/58


27

Krila

krilna rebra (ile):1. prednja krilna uzdunica (trachea allaris anterior):

costa (C) subcosta (Sc) radius (R) media (M)

2. stranja krilnauzdunica (tracheaallaris posterior):

cubitus (Cu) analis (An)

ZADAK (ABDOMEN)

kolutiavog izgleda i sastavljen iz 10/11 kolutia i pigidija esto se kolutii meusobno spajaju te je zadak razliito graen na kraju zatka su zaani privjesci cerci i dijelovi spolnog ureaja zaani kolutii nemaju parnih tjelesnih privjesaka (kao kolutii na prsima),izuzev kod pojedinih kukaca koji imaju panoice


28/58


28

POKROVNI SUSTAV

uloge:

titi tijelo od nepovoljnih vanjskihutjecaja oblae dijelove pojedinih unutranjihorgana: prednje i stranje crijevo,uzdunice, lijezde vrsti dio pokrovnog sustava kutikulavezivno je mjesto za miie i ima ulogupotpornog sustava egzoskelet sudjeluje brojnim fiziolokimprocesima:

- osmoregulaciji,- disanju,- kretanju,- obojanosti i ponaanju ivotinja

Graa pokrovnog sustava

ine ga: bazalna (osnovna) membrana epiderma i kutikula

kutikula

egzokutikula

endokutikula

hipoderm

bazalna

membrana

epikutikula

dlaica


29/58


29

Bazalna membrana

amorfni, selektivno propusni slojdebljine od 0,15 do 0,5 m graena iz mukopolisaharida,glikoproeina i kolagena razdvaja pokrovne epitelnestanice od hemolimfe regulira protok tvari izmeuepiderme i unutranjosti tijela

Epiderm

zbog debele kutikule koju izluuje nasvojoj vanjskoj povrini zove se i hipoderm ini ga jedan sloj ploastih ili cilindrinihepitelnih stanica tijesno povezanihdesmosomima na vrnom dijelu stanica prisutni sumikrovili (mjesta sinteze hitinskih vlakana) epitelne stanice mogu biti diferencirane u:

osjetne stanice (mehanoreceptore ikemoreceptore) ljezdane stanice obrazujui

jednostanine ili viestaninelijezde


30/58


30

Kutikula

oblae vei dio vanjske povrine tijela i dijelove nastale uvraanjem koe tanka kuktikula (intima) izgraena iz dva osnovna sloja:

- unutranjeg sloja prokutikule(endokutikula + egzokutikula)

- vanjskog sloja epikutikule

u intimi primjerice kodosjetnih stanica i uzdunicapojedini slojevi kutikule mogunedostajati

Kutikula - prokutikula

vlaknati je sloj kutikule debljine od 10 m do 0,5 mm nalijee na epitelne stanice sainjena je od hitina (25-60%) i razliitih bjelanevina

Hitin: graevni polisaharid netopiv u vodi

polimer je sastavljen iz podjedinicaN-acetil-D-glukozamina meusobnopovezanih u B-glikozidnim vezama udugu nerazgranatu lanastu molekulu

monomer hitina:

glukoza

amino-skupina

+


31/58


31


stvaranjem vodikovih veza meu razliitim molekulama hitina nastajuhitinska mikrovlakna promjera 2,8 nm mikrovlakna su uronjena u proteinski matriks

svojstva prokutikule uvjetovana sukoliinskim udjelom bjelanevina: uelastinim dijelovima (artikularnemembrane) udio hitina i bjelanevina jepriblino jednak, a u vrstim dijelovimaudio bjelanevina je 3-4 puta vei


kod veine kukaca prokutikula je podijeljenana:

1. endokutikulu elastini dio; elastinostposljedica specifine grae niza paralelnoposloenih hitinskih vlakana

2. egzokutikulu sloj na kojeg nalijeeepikutikula; vrsti dio prokutikule (hitinskavlakna kovalnetno vezana s bjelanevinama)

3. mezokutikula sredinji sloj prisutan kodnekih kukaca


32/58


32

Kutikula - epikutikula

pokrovni je sloj koji ne sadri hitin regulira propusnost kutikule neelastini sloj ograniava rast sastoji se iz vie slojeva:1. kutikulinski sloj sloj sastavljen iz

proteina impregniranim lipoproteinima2. votani sloj vodonepropusni sloj3. cementni sloj vrsti zatitni sloj

Kutikularne tvorbe

1. Macrotrichia kutikularnetvorbe u ijoj grai uzkutikulu sudjeluje i epiderm:- etine viestaninestrukture snediferenciranim stanicamaepiderma (a)- dlaice viestaninestrukture sa specijaliziranimstanicama epiderma (b)- acanthae jednostaninestrukture s kutikularnimzubiima (c)

2. Microtrichea tanki izdancikutikulebez stanine grae(d)


33/58


34/58


34

Presvlaenje kukaca

vrsti egzoskelet ograniava rast, te je za kukce znaajno povremenopresvlaenje - ekdizis presvlaenje je pod hormonskom regulacijom ekdisona i juvenilnoghormona

Faze presvlaenje kukaca


35/58


35

MIINI SUSTAV

omoguava pokretljivost: hodanje, tranje,skakanje, plivanje, puzanje te sposobnostleta miii kukaca pripadaju popreno-prugastim miiima (glatkih miia u tijelukukaca nema) dijele se na:- skeletne miie privrene za vanjski

skelet te sudjeluju u kretanju- visceralne miie oblau unutranje

organe

Skeletni miii

vezani za vanjski skelet, za uleknua kutikule (apodeme i apofize)posredstvom specijaliziraneih epitelnih stanica - tendocita


36/58


36

Graa skeletnih miia

tipino graeni popreno-prugasti miii sastoje se iz veeg broja miinih vlakana

Pokretljivost kukaca - hodanje

omogueno je specifinom strukturalnom graomnogu hodalica, koje su dobro prilagoene zakretanje noge kukaca su lankovito graene, radi boljepokretljivosti, zavravaju pandicama, a esto iprianjaljkama kojima se dre podloge, te sadrebrojne miie

razliiti oblici hoda:- heksapodno polaganiji hod- tripodno bri hod- tetrapodno - tranje


37/58


37

Pokretljivost kukaca

skakanje noge skakalice ili specijalizirani drugi organi za skakanje

puzanje peristaltiki pokreti tijela ili pomou prvjesaka nazatku (npr. panoge gusjenica)

Pokretljivost kukaca

plivanje specijalizirane noge plivalice: stranje, a katkada i srednjenoge spljotene s razvijenim dlaicama na stopalu i gnjatu


38/58


39/58


39

IVANI, OSJETILNI I HORMONALNI SUSTAV

omoguavaju praenje promjena unjihovom vanjskom okoliu, ali i u vlastitomorganizmu na navedene promjene organizam zatimadekvatno reagira osiguravajui optimalneuvjete za rast, razvitak i razmnoavanje brzina reakcija na podraaje:

- brze reakcije privremene prirode ikratko traju, a podraaj se prenosi putemivanog sustava (npr. bijeg od predatora)

- spore reakcije - posredstvom hormona,

due traju (npr. dijapauza)

Organizacija ivanog sustava kukaca

sainjen iz 3 dijela:- sredinji,- visceralni- periferni

sredinji ivani sustavine : naddrijelni ganglij,poddrijelni ganglij itrbune ivane vrpce

ljestviastog rasporedakod liinki, a kod veineodraslih uslijedtagmatizacije prvobitniljestviasti raspored se

jedva raspoznaje


40/58


40

Sredinji ivani sustav

naddrijelni (cerebralni) ganglij mozak kukaca

Visceralni i periferni ivani sustav

visceralni ivani sustav inervira utrobne organe periferni ivani sustav - ine aksoni svih motornih ivanih stanica

smjetenih u sredinjem i visceralnom ivanom sustavu, kao i osjetilneivane stanice koje prenose podraaje primljene putem razliitihosjetila smjetenih u kutikuli.


41/58


41

OSJETILNI SUSTAV

primaju podraaja iz vanjskog okolia (egzoreceptori) ili unutranjosti tijela(proprioreceptori) i provode ih do ivanog sustava graa osjetila:

mehanoreceptori fotoreceptori kemoreceptori termoreceptori elektroreceptori

osjetni dio prima podraaje (energetske promjene); ine ga osjetnestanice - razlikuju prema obliku energije na koju su osjetljive:

pomoni dio zatiuju, a esto i upravljaju radom osjetila

OSJETILNI SUSTAV

mehanoreceptori - osjetilne strukture osjetljive na razliitedeformacije uzrokovane mehanikim podraajima, poput dodira,strujanja, vibracija, te strukture koji registriraju poloaj tijela uprostoru prema sili tee- tigmoreceptori osjetila za dodir

kutikula

bazalna

membrana

epikutikula

osjetna dlaka za

dodir

ivana osjetna

stanica

koa kukca:


42/58


42

OSJETILNI SUSTAV

mehanoreceptori:- hordotonalni organi osjetila za primanje podraaja o poloajupojedinih dijelova tijela

OSJETILNI SUSTAV

mehanoreceptori:- fonoreceptori osjetila za primanje zvunih podraaja: timpanalnamembrana


43/58


43

OSJETILNI SUSTAV

kemoreceptori osjetila za njuh iokus termoreceptori ihigroreceptori osjetila za

toplinu i vlagu

OSJETILNI SUSTAV

- mreaste (sastavljene) oi

- jednostavne oi (ocele)

fotoreceptori:


44/58


44

HORMONALNI SUSTAV

Hormonalnu djelatnost kod kukaca obavlja nekoliko razliitih struktura:

a) neurosekretorne stanice preobraene ivane stanice smjetene u

razliitim dijelovima ivanog sustava;

b) neuroendokrine lijezde poput corpora cardiaca, struktura

graenih od ivanih stanica koje osim to izluuju vlastite neurohormone,

imaju ulogu i neurohemalnih organa te sakupljaju i u hemolimfu otputaju

sekrete neurosekretornih stanica;

c) epitelne endokrine lijezde (corpora allatai protorakalne lijezde)

morfoloki neovisne o sredinjem ivanom sustavu;

d) gonade te druga tkiva i organi kojima je proizvodnja hormona

primarna ili sekundarna zadaa.

HORMONALNI SUSTAV

hormonska regulacija presvlaenja i preobrazbe kukaca


45/58


45

PROBAVNI SUSTAV

odsjeci na probavilu kukaca:

prednje crijevo (stomodeum) saslinskimlijezdama,srednje crijevo (mesenteron) istranje crijevo (proctodeum).

Prednje i stranje crijevo su nastali uvraanjem vanjskog epiderma uunutranjost tijela (ektodermalnog postanka) i obavijeni su tankomhitinskom kutikulom, intimom. Srednji dio probavila je endodermalnogpostanka, obavijen je probavnim epitelom i ima enzimatsku djelatnost

Prednje crijevo

ektodermalnog postanka diferencirano u drijelo, jednjak, volju i vani predeludac


46/58


46

Srednje crijevo

endodermalnog postanka ima sposobnost izluivanja probavnihenzima nije diferencirano na prednjem dijelu sadri crijevna izboenja (poveanje

sekrecijske i apsorpcijske povrina)

Stranje crijevo

ektodermalnog postanka diferencirano u vratnik, tanko i zadnje crijevo


47/58


47

DINI SUSTAV

zadaa - opskrba stanija kisikom teodvodnja jednog od nusprodukatametabolikih procesa, ugljik(IV)-oksida

za razliku od veine drugih ivotinja,funkciju prijenosa plinova kod kukacane obavljaju respiratorni pigmentiotopljeni tjelesnim tekuinama, veposebno razvijeni, tzv. uzdunikisustavkoji prenosi O2 i CO2 uplinovitom stanju

sastoji se iz niza cjevica, koje

dovode kisik direktno do svih stanicau tijelu cjevice nastaju uvratom vanjske

povrine tijela (ektodermalnipostanak) te su obavijene tankomkutikulom - intimom

Organizacija uzdunikog sustava

izgraen je iz:- oduaka (stigmi): otvori za ulazak zraka, nastalih na mjestima gdje jezapoelo uvraanje epiderma

- cjevica: uzdunica (traheja) i njihovih tanjih ogranaka uzdunikihvlasatica (traheola): koje vode O2 do stanica, te iz njih preuzimaju CO2

- uzdunikih mjehuria - proirenja uzdunica u obliku vreica ispunjenihzrakom, a javljaju se kod kukaca koji su dobri letai


48/58


48

Oduci (stigme)

okruglasti su ili ovalni otvori smjeteni najee na bonim (pleuralnim)dijelovima tijela kukaca od pojedinih beskrilnih kukaca otvaraju na povrini kutikule, dok su kod

veine smjetene ispod njene razine, u malom udubljenju uzdunikompredvorju ili atriju

na oduku se nalazi cjedilo, izgraeno od etina i gustih dlaica, te spreavazapuavanje uzdunice ulaskom estica praine, mikroorganizama i neistoa.Dno predvorja zatvoreno je valvulama koje omoguavaju da se udahnuti zrakutisne dalje u cjevicu ime je smanjen gubitak vode isparavanjem

Uzdunice (traheje)

cjevice su promjera od 1 m do nekoliko milimetara najee su prisutne dvije glavne bone uzdunice, koje se pruaju du

longitudinalne osi tijela, neposredno uz oduke uzdunice su u svakom kolutiu povezane komisurama, obino jednom lenom

i jednom trbunom kukci dobri letai esto imaju uzdunice proirene u uzdunike mjehurie

unutranjost uzdunice obavija

tanka kutikula intima intima je na pojedinim mjestima

zadebljala i stvara prstenastapojaanja, pojedinana (annuli)ili povezana u obliku spiralneniti (taenidium). Tenidij jepruiv i dri uzdunice uvijekotvorenim za prolazak zraka


49/58


49

Uzdunike vlasatice (traheole)

uzdunice se u tijelu granaju u sve tanje ogranke, a kada im se promjersmanji na 2 do 5 m zavravaju uzdunikom stanicom traheoblastom traheoblasti se razgranjuju u tanke cjevice promjera od 1 do 0,1 m,

uzdunike vlasatice (traheole)

vlasatice slijepo zavravaju na povrini stanica ili zalaze u stanice tezavravaju u neposrednoj blizini mitohondrija

vlasatice su obavijene samo kutikulinskim slojem epikutikule te se prekonjihovih tankih stijenki obavlja izmjena plinova

Otvoreni i zatvoreni uzduniki sustav

otvoreni uzduniki sustav na povrinitijela uzdunice se otvaraju oducima, ijise broj razlikuje od vrste do vrste:- holopneustiki oblik 10 pari oduaka- amfipneustiki oblik 2 para oduaka:na srednjem prsnom i posljednjemzaanom kolutiu- metapneustiki oblik 1 par oduaka na

posljednjem zaanom kolutiu zatvoreni uzduniki sustav uzdunice

nemaju funkcionalnih oduaka(amfipneustiki oblik)

javlja se kod entozoikih i vodenih kukaca(uzdunike krge)


50/58


50

OPTJECAJNI SUSTAV

funkcija: prijenos hranjivih tvari, produkata ekskrecije, hormona i drugihvanih metabolita, sudjeluje u imunolokoj obrani organizma i zacjeljivanjuozljeda, odravanju homeostaze te napetosti stijenke tijela prilikompresvlaenja ili kod liinki bez opseno razvijenog krutog skeleta.

jednostavnije je graen jer nema funkciju prijenosa plinova (uzdunikisustav)

otvorenog je tipa te se tekuina koja unutar njega cirkulira (hemolimfa)izljeva u tjelesnu upljinu (miksocel) oplakujui unutranja tkiva i organe.

Graa optjecajnog sustava

okosnicu optjecajnog sustava kukaca ini lena krvna ila, koja se proteecijelom duljinom njihovog tijela

sastoji iz dva dijela:- srce: stranji, steljivi dio ile- aorta - prednji, ui dio ile, koji se protee od prsa do glave


51/58


51

- srce: sadri ostije; smjeteno u zatku kukca za iju je stijenkuprivren krilnim miiima- aorta - kod mnogih kukaca je i ovaj dio ile je steljiv; od srca serazlikuje jer nema ostije niti krilne miie; prednji dio aorte je otvoren, tese iz nje hemolimfa izljeva u tjelesnu upljinu



od ostalih organa u tijelu lena krvna ila je odijeljena:- lenim oitom (diaphragma dorsalis), pregradom koja omeuje okosranizaton (sinus pericardialis)- i trbunim oitom (diaphragma ventralis) koji odjeljuje ivanu vrpcu odostatka miksocela omeujui oko nje okoivani zaton (sinus perineuralis).


52/58


52

Hemolimfa

bezbojna je ili katkada razliito obojena (uta, zelena, plava) tjelesnatekuina kukaca, sastavljena iz dva dijela:- tekue komponente plazme i- stanine komponente hemocita

plazma hemolimfe- medij putem kojega se hormoni, hranjive i otpadne tvari prenose urazliite dijelove tijela kukaca- mjesto je skladitenja razliitih metabolita- ima i ulogu hidroskeleta osobito kod liinki bez krutog skeleta; napetosttjelesne tekuine kukci iskoritavaju za odvajanje i odbacivanje stare

kutikule prilikom presvlaenja te ispruanje tjelesnih privjesaka- kod kukaca koji aktivno lete plazma ima vanu ulogu u termoregulaciji,prenosei toplinu iz prsa u ostale dijelove tijela.

Hemolimfa

hemociti- stanice ukljuene u optok putem hemolimfe (samo pojedine su sesilne)- meusobno se razlikuju funkcijom, veliinom i oblikom


53/58


53

Hemolimfa

uloge hemocita:

1. fagocitoza i unutarstanino probavljanje stranih estica, poput

mikroorganizama ili vlastitih dijelova, osobito znaajna pri

presvlaenju kukaca;

2. zaahurenje - imunoloka obrambena reakcija temeljena na

nakupljanju hemocita u skupine oko endoparazita (primjerice

bakterijskih agregata ili oblia) koji se ne mogu uinkovito ukloniti

fagocitozom;

3. koagulacija hemolimfe u svrhu obnavljanja i zacjeljivanjaozlijeenih dijelova tijela;

4. skladitenje i transport hranjivih tvari te sudjelovanje u

odravanju homeostaze.

Optjecanje hemolimfe

optjecanje hemolimfe u tijelu kukaca postie se stezanjem organaoptjecajnog sustava: lene krvne ile, lenog i trbunog oita i dodatnihsteljivih organa.

smjer kretanja:


54/58


54

IZMETNI SUSTAV

uloge:- odstranjivanje produkata mijene tvari, prvenstveno duinih ostataka- reguliranje sadraja vode i pojedinih iona (osmotska i ionska regulacija)

Malpighijeve cjevice

organi u kojima se duini ostaci nakupljaju i prevode u amonijak ili mokranukiselinu, u obliku kojih se izluuju iz tijela

ektodermalni su izvrati stranjeg crijeva, koji slijepo zavravaju u tjelesnojupljini

smjeteni su na mjestu prijelaza srednjeg crijeva u stranje


55/58


55

Izluivanje duinih ostataka

amoniotelini metabolizam izluivanje duinih ostataka uobliku amonijaka: vodeni liinaki iodrasli stadiji kukaca

urikotelini metabolizam izluivanje duinih ostataka uobliku mokrane kiseline: zranikukci

amonijak

mokrana kiselina

Ekskrecija i osmotska i ionska regulacija

1. primarna mokraa nastaje u Malpighijevim cjevicama

2. voda, eeri i ioni potrebni organizmu se iz primarne mokrae resorbirajuu stranjem crijevu

3. sekundarna mokraa s kristalima mokrane kiseline i drugim tetnimtvarima izluuje se iz organizma


56/58


56

RASPLODNI SUSTAV

osnovni plan grae:parna plodila (gonade) jajnici i sjemenici,izvodne cijevi (gonodukti) jajovodi i sjemenovodi,njima prikljune ljezdane strukture ispolne otvore sa spolnim privjescima koji izgrauju leglicuenke i organe za parenje mujaka.

penis

jajnik

jajovodsjemeno

spremiteplodnica

mujak pele-trutspolno zrela enka pele - matica

sjemenik

sjemenovod

Rasplodni sustav enke

- stvaranje jajaaca (jajnici),- opskrbljivanje jajaaca hranjivimtvarima i zatitnim ovojem(dodatne lijezde),-primanje i skladitenje sjemenetekuine katkada i od nekolikomujaka

- kontroliranje oplodnje (sjemenospremite i dijelovi jajovoda) ipolaganje zrelih jajaaca (leglica)kod jajonosnih (oviparnih) kukaca.

uloge:


57/58


57

Ovariole

jajnici su graeni iz veeg broja jajnih cjevica ovariola ovariole ine: vrno vlakance (terminalni filament), klicite (germanij),

umanjite (vitelarij) i jajni drak (pedicel).

Rasplodni sustav mujaka

ine ga:

- parni sjemenici

- izvodne sjemene cjevice

- sjemenovodi

- sjemeni mjehurii

- cjevice za izbacivanje sjemena


58/58


Folikuli

slino kao i jajnici i sjemenici sugraeni iz veeg broja sjemenihcjevica folikula

na folikulima se moe razlikovatinekoliko zona: klicite (germanij), zonarasta, zona sazrijevanja i zonapreobrazbe

Rasprostranjenost i bioloka raznolikost

ine oko danas poznatih Metazoa

potkoljeno je podijeljeno u 31 red, svrstani u 2 podrazreda:

1. Apterygota beskrilni kukci:usni organi nisu zatvorenikonim naborom(ektognatni), stopala graenaiz 3 lanka

2. Pterygota podrazred sadri29 redova i brojnim vrstama;najbrojniji redovi:

Coleoptera kornjai s preko 300.000 vrsta Lepidoptera leptiri s 112.000 vrsta Hymenoptera opnokrilci s 100.000 vrsta Diptera dvokrilci s 85.000 vrsta

Documents

9-Kolutićavi Coelomata II