Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

233

knjizevnosti inspirirane motivima 0 kraljici odSabe i Solomunu: iz djela Gerarda de Nervala,Rudyarda Kiplinga i W.B. Yeatsa (uz in-dikaciju 0 literamoj tradiciji koja seze odWolfganga von Eschenbacha preko Calder6nado Flauberta).

Pripovijctke u ostalim poglavljima dije-10m su literarne, a dijelom usmene, preuzete izraznolikih izvora (medu njima je zbirka pri-povijedaka sto ih je kazivao Jefet Schwili,zidovski doseljenik u Izrael iz Jemena, odakleje prenio u sjeeanje mnoge arapske pri-povijetke). Naslovi skupina upueuju na sredineu kojima su se price kazivale i na njihovuternatiku: Svijet beduina, Ostroumnost kalifa,o moei .lena, Price iz bazara. Ta tematika,uostalom, vraea nas posredno pricamao kraljiciod Sabe govoreei 0 mudrosti, dosjetljivosti,ostroumlju, te posebno 0 mudrosti zena.Kraljica od Sabe mogla bi mozda biti videna i izfeministickog rakursa.

MAJA BOSKOVIC-STULLI

Marchen aus Nepal, Gesammelt, Ubersetztund herausgegeben von GUnter Unbescheid,Eugen Diederichs Verlag, Kaln 1987,230 str.

Ova je zbirka pripovijedaka proizasla izpetogodiSnjeg (1980-1985) sakupljackog radaGUnthera Unbescheida, koji je ujedno i njihovprevodilac s nepalskog na njemacki.

Pripovijetke su podijeljene u nekolikoskupina: 11Mitovi, legende i predaje, 21Bajke,31 Pjevane bajke, 41 Price 0 iivolinjama, 515aljive price i 61 Pripovijetke 0 duhovima idemonima. Sve su one uglavnom sastavni dionepalske usmene tradicije a tek malo njih nalazisvoje mjesto u pisanim djelima (kronike, pu-rane, mahatmye). Kazivaci su uglavnom biliseljaci, trgovci isveeenici. Jedan od njih CirmuBurha (48 godina), nepismen je seljak kojiaktivno djeluje kao saman u gradu Lekhpur.Kaze da ga od njegove osarnnaeste godineobuzima bog Lama i u tom stanju cini cuda zastanovnike svoga sela i okolice. Na pripovijed-anje su utjecala i indijska sanskrtska djelaPancatantra, Kathasaritsagara i Hilopadesa a

narocito Mahabharata (npr. br. 20, Pripovijetkao Madhukaru i Madhumalati koju u sumiukrade Hiranyakasyapa) i Ramayana (br. 5,Lalar i Kusuri, cijim se potomcima smatrajudanasnja plemena Cepang i Kusunda). Nekepripovijetke u zbirci poznate su same nekimgrupama (br. 3, Khokculugpa i pocetak kultureiIi hr. 9, Cicim lama), dok se druge pri-povijedaju prenose i po cijelomNepalu (br. 21,Pripovijetka 0 Lalu i Hin).

Poceci nepalske kulture obavijeni sumitom a podsjecaju na dogadaj Manjusrijevautemeljenja grada Mandzu Pattan nakon sto je,isusivsi jezero Nagahrada, pozdravioSvayarnbhua, koji je sjedio na lopocu. Periodprelaska iz mitske u dokumentiranu povijest jedug a na temelju malobrojnih natpisa, zapisa nanovciCima, lokalnih kronika i religijskihtekstova mozemo steei djelomicnu sliku nepal-ske povijesti. Prema tim se izvorima ona dijelina Ilperiod Licchavi 3.-9. st, 2/prijelazni period9.-13. st, 3/period Malia 13.-18. st,4lperiod 5ahdinastije 18.-19. s~ 51period Rana dinastije1846-1951, te period 5ah restauracijekoji trajesve do danas.

Kako je Licchavijska dinastija pori-jeklom iz sjeveme Indije s podrucja danasnjePatne, njezina su vjerovanja hinduisticka, akralj Amsuvarman stuje boga Sivu i njegujepoliticke i kultume veze sa Gupta kraljevima.Kako su u to vrijeme do lin om Katmandua pro-lazile i trgovacke karavane iz Kine, s njima suputovali i hodocasnici u indijske buddhistickecentre tako da je dolina bila mjesto plodon-osnog prepletanja narodnih kulLova, hinduizmai buddhizma. Dolaskom muslim ana u Indijllmnogi su se brahmani iselili u dolinu i tamoosim hinduizma uspostavili i kastinski sistem(brahmani, cetri) a naporedo s njihovimnaukom cvate i tantricki vajrayanski buddhi-zam.

Suvremenu jc ncpalsku dnavu utemeljiokralj Prithwinarayana Sah 1769. g, a 1816. g.Nepal vee ima danasnje granice; sluzbenijezikje nepalski zarazliku od newarskog iz vremenaMalla.

Danas u Nepalu zive etnicki, lingvistickii religijski razlicite grupe - Indoarijci imenomparbatiya, koji su hinduisti, tibetsko-burman-ske grupe imenom bholiya i oni su buddhisti, terazlicite grupe imenom Magar, Gurung, Ta-

234

Nar. umjel. 24, 1988, sir. 207 - 275, PRIKAZI

mang, Rai, Limbu, Cepang i Kusunda. U dvijeposljednje, premda su hinduisti, najviSe jesamana za cije su vjestine lijecenja narocitozainteresirani parbatiye i newari. Nairne, uovom se podrucju ne mogu naei cisti oblicihinduizma iii buddhizma nego skladno supos-toje zajedno s puckim vjerovanjima, 0 cemusvjedoce i samakazivanja (vidi br.l, Matsyen-dranath dolazi u Nepal, br. 2, Pasupatinath, br.8, Siddha Lakhan Thapa). Kao iznimku spom-enula bih pripovijetke br. 26, Borae Nain Singhi br. 27, Dzasu Paika j Laea, koje osim kaziva-nih dijelova imaju ipjevane.

Uz Pogovor, u Dodatku knjige su popisliterature, bitni podaci 0 svakoj pripovijeci,glosar, popis kazivacica i kazivaca, te registartipova i motiva.

SNJEZANA ZORIC

Marchen aus Sinkiang, Uberlieferungen derTurkvolker Chinas, Herausgegeben undiibersetzt von Karl Reichl, Eugen DiederichsVerlag. Kaln 1986,271 str.

Sinkiang je podrucje kineske centralneAzije koje se nekada, zbog stanovnistva kojegovori uglavnom tursko-tatarskim jezicima,zvalo istocni iii kineski Turkestan. Kaonajzapadniji dio Kine ovo je podrucje sve dodanas snazno sacuvalo svoju nekineskusrednjoazijsku osobnost. Istocni je Turkestancarskim dekretom iz 1884. godine preimeno-van u "novu granicnu zemlju", kako bismomogJi prevesti Sinkiang (Xinjiang), cime senaglasava njegovo izuzetno stratesko znacenje.Kako su, medutim, vecina stanovnika Ujguri,od 1955. godine se ta pokrajina zove "auton-omna pokrajina Ujgura".

Sinkiang je pustinjska zemlja (Takla-makan), zemJja visokih planina (Pamir), zemljasvilenog puta, zemlja etnicke i jezicne ali ikultume i religiozne raznolikosti. Zivot u njojsvimje tim faktorima uvjetovilll i oblikovan, anajvecu dragocjenost predstavlja voda (rarim).

Preko polo vice stanovnistva Sinkiangasu Ujguri, ima Mongola, Tunguza, Dagura,grupa koje govore mandzu jezicirna, iranskih

Tadzika, Hui Kineza, koji se smatraju pot-omcima Kineza sto su se stop iIi s arapskim,perzijskim i drugim islamskim dosljacima.

Bajke u ovoj zbirci podijeljene su upravoprema pripadnosti pojedinom narodu, tako daprvih 25 pripada Ujgurima, Kazasima 12, Kir-gizima 3, Tatarima 3, Salarima 4 i zutimUjgurima 3.

Ujguri su najbrojnija grupa tursko-tatar-skog stanovnistva i uglavnom su seljaci iiitrgovci. Zive u juznom dijelu, u gradovima iselima uz svileni put. Pripadnici su islama i vrlosu povezani s kultumim centrima Buhara,Samarkand i Kokand. Njihovaje literama tradi-cija vrlo bogata a vee se u 11. st. spominjepoucno djelo iz Kasgara Qutadghu BiIig, J usufaChas Hadziba. Njihova je najomiljenija pricaTehin Tomiir Batur (br. 15) u kojoj se ogled ablizina bajke i epa, ali i junastvo koje se nepostize sarno junackim djelima nego i magijom(sHcno se spominje u prici br. 8 0 prekrasnomkamenu); junastvo se zahvaljuje carobnommacu (br. 14) iii magicnoj konjskoj struni (br.10). Ujguri su najislamskiji dio tursko-tatar-skog stanovnistva Kine, pa se i taj momentogleda u njihovim bajkama, koje su povezane suzbeckim i arapsko-iranskim pripovjedackimnasljedem (npr. br. 11 i 20).

Kazasi zive u sjevernom dijelu pokrajinena granici s Kazahstanom, uglavnom kaonomadi. U proljece zive sa stadima u jurtama azimi udolinama u zemJjanimkucama. Naislamsu presIi u 17. st, ali je oblik njihova islama vrloslobodan. Njihov se nacin zivota zrcali upricama koje spominju male satore gas u br. 30i 34, strasni di;mbaj zivi u maloj jurti aJatschyq(br. 40), a od velike su vaznosti za njihov zivotdeve, konji, ovce i govcda (br. 34). Kazasi sebave lovom(br. 33), drage su impriceo zivotin-jama (br. 27), a vrlo su skloni svim oblicimasaljivog pripovijedanja (br. 5 0 tome kako jemagarac nadmudrio tigra), gdje se pojavljujulikovi Sa!i:ijTschaqqan, koji je rado ismijavaomocne i bogate (br. 21, 22), i Sawur AchunChlilpit (br. 25), oba slicna Tillu Eulenspiegelu.Nairne, sve se price tursko-tatarskih naroda uKini daju klasificirati prema AaTh registru, stoznaci da sc podudaraju s evropskima (vidi·Pogovor str. 229). Uzrok toj podudamosti leZi.pak u cinjenici da je Evropa svoje pripovje-dacko nasljedc bastinila s Prednjeg i Srednjeg