84. Sklonidba pridjeva

8/9/2019 84. Sklonidba pridjeva

1/9

IME I PREZIME UITELJICE/UITELJA: JOSIPA KOJI

RAZREDNI ODJEL: 5a REDNI BROJ SATA: NADNEVAK:

NASTAVNA TEMA Sklonidb !"id#$%

NAZIV NASTAVNE JEDINICE Sklonidb !"id#$%

NASTAVNO PODRUJE:hrvatski jezik

TIP NASTAVNO&A SATA:obrada

NASTAVNI OBLICI:elni, pojedinani

OPERACIONALIZIRANICILJEVI

Uoiti promjenjivost pridjeva. Rabiti padene nastavkeodreenih i neodreenih oblika pridjeva.

SUODNOSunutarpredmetni knjievnost, jezino izraavanje,

medijska kulturameupredmetni Sat razrednika, Likovna kultura

ZADAE SATA:

' ob"(o%n$

Uenik e! ponoviti pojam sklonidba"deklina#ija, razlikovatisklonidbu odreeno$a i neodreeno$a oblika pridjeva,

prepoznati imeniku i pridjevnu sklonidbu, uoiti sla$anjepridjeva i imeni#e u padeu, uoiti razliku izmeu prilo$a ipridjeva, razumjeti slubu naveska u znaenju rijei.

b' od)o#n$

Uenik e! produbiti svijest o nunosti poznavanja hrvatsko$ajezika, razvijati interes za pravo$ovor i pravopis, biti potaknutna razmi%ljanje o ivotnim vrijednostima! srea, obitelj,zadovoljstvo malim stvarima.

*' +,nk*ionln$

Uenik e! razvijati sposobnost zakljuivanja, povezivanja,uoavanja, pisanja i $ovorenja, razvijati senzibilnost za

prihvaanje novih jezinih sadraja, razvijati sposobnost

samostalne jezine analize.

d' ko-,nik*i#.k$Uenik e! razvijati sposobnost promatranja, slu%anja i$ovorenja, iznositi osobno mi%ljenje s obrazloenjem,uvaavati mi%ljenje su$ovornika.

NASTAVNI MATERIJALiva rije uitelja, udbenik, biljeni#a, ploa, kreda, radna

biljeni#a, prozirni#a, raunalo"projektor, nastavni listii

POSTUPCI I OBLICIVREDNOVANJA ISAMOVREDNOVANJA

od$ovaranje na pitanja tijekom nastave provjera rije%enih zadataka s nastavnih listia

sinteza u zakljunome dijelu sata


2/9

TIJEK SATA ARTIKULACIJA'

UVODNI DIO SATA

P"i!"$-n$ "dn#$ / Mo0i%*i# ,1$nika& 'to je za vas srea(b& )romotrite *oto$ra*iju.

'to vidite na *oto$ra*iji( +oje boje zamjeujete( +oje osjeaje u vama izaziva *oto$ra*ija(

N#% lin)%o-$0odi1ko) !"$dlo2keste li itali bajku Sretni kraljevi( e li kraljevi bio sretan( -ko se ne moete sjetiti, poslu%ajteulomak bajke Sretni kraljevi. apisao ju je poznati svjetski pisa# /s#ar 0ilde.

In0$"!"$00i%no 1i0n#$ lin)%o-$0odi1ko) !"$dlo2k

K"0k in0$"!"$0*i# lin)%o-$0odi1ko) !"$dlo2k1ko je bio sretni kraljevi( 2a%to su se ljudi usporeivali s njime( 2a%to nikada nije plakao( 3oe liitko biti poput sretno$a kraljevia( 1ko bi elio biti sretni kraljevi, a tko uplakani djeak(/brazloite.

OBRADA

N#% n.0%n$ #$dini*$Uitelj najavljuje nastavnu jedini#u i naslov pi%e na ploi.

Pon%l#n#$ !o(n0i3 #$(i1ni3 1in#$ni*)risjetite se %to su pridjevi. +ako razlikujete odreeni i neodreeni oblik pridjeva(/dredite vrstu pridjeva!zelen, bakin, bratov, uti.'to je sklonidba"deklina#ija( +oje se vrste rijei sklanjaju(

avedite padee hrvatsko$a jezika. +ako $lase padena pitanja za nominativ, $enitiv i lokativ(

Uo1%n#$ no%i3 #$(i1ni3 1in#$ni*)romotrite sljedee reeni#e. S"$0nikraljevi bio je kip.

+ip ."$0no)kraljevia stajao je visoko nad $radom. Ljudi su #ijenili ."$0no)kraljevia.


3/9

+ojoj vrsti rijei pripadaju podebljane rijei( esu li pridjevi mijenjali svoj oblik( /ni su promjenjivavrsta rijei. +oju promjenu imaju pridjevi(

a koja padena pitanja od$ovaraju podebljani pridjevi( 1ko je bio kip( +ip ko$a je stajao visokonad $radom( +o$a su #ijenili ljudi(U prvoj je reeni#i pridjevsretniu isto kao i imeni#a koju dopunjuje. U dru$oj je reeni#i pridjev

sretnogau 4, a u treoj reeni#i u -. -ko je pridjev za ivo, 4 je jednak -.

)romotrite u udbeniku tabli#u sklonidbe odreeno$a i neodreeno$a oblika pridjeva.esu li $enitiv i akuzativ pridjeva koji oznauju neivo jednaki(S kojim je padeom jednak akuzativ(U svim obli#ima pridjeva dativ je jednak lokativu.+oji oblik pridjeva nema vokativa(+oji oblik pridjeva ima iste nastavke kao i imeni#a kojoj se pridijeva(

eodreeni se pridjevi sklanjaju kao imeni#e, sto$a imaju imeniku sklonidbu. )ridjevi uodreenome obliku imaju posebnu, pridjevnu sklonidbu.

I(bo"ni .d"4#Uoite razliku.

Vi.okoje nebo arobno. /blak se die %i.oko.'to je po vrsti rijei podebljana rije u prvoj reeni#i, a %to je po vrsti rijei u dru$oj reeni#i()ridjev jer od$ovara na pitanjeKoje nebo?U dru$oj je reeni#i prilo$ jer od$ovara na pitanjeKuda

se die oblak?

ZAKLJUNI DIO SATA

Sin0$(+ako se naziva sklonidba odreenih pridjeva( 2a%to se sklonidba neodreenih pridjeva nazivaimenika( +ako razlikovati pridjeve od prilo$a(

P"i-#$n (nn# n no%i- !"i-#$"i-Rje%avanje nastavno$a listia.

Zd0k ( .-o.0ln "dRije%i u biljeni#i . zadatak za samostalan rad iz udbenika.

PLAN PLOE

Sklonidb !"id#$% S"$0nikraljevi bio je kip. 4+ip ."$0no)kraljevia stajao je visoko nad $radom. !"id#$%i

-Ljudi su #ijenili ."$0no)kraljevia.

pridjev i imeni#a kojoj se pridijeva uvijek su u istome padeu


4/9

od"$5$ni oblik !"id#$% n$od"$5$ni oblik !"id#$%

sretnikraljevi sretan kraljevi 4 sretno) 6& kraljevia 4 sretnkraljevi

7 sretno- 6,6 $& kraljeviu 7 sretn,kraljevi, - sretno) 6& kraljevia - sretnkraljevi 8 sretnikraljeviu 8 99 L sretno- 6,6 $& kraljeviu L sretn,kraljevi, : sretni-kraljeviem : sretni-kraljevi$- ; ;

!"id#$%n .klonidb i-$ni1k .klonidb

Vi.okoje nebo arobno. < pridjev /blak se die %i.oko. < prilo$


5/9

Pln !lo1$

a& 'to je za vas srea(

b& )romotrite *oto$ra*iju.

'to vidite na *oto$ra*iji( +oje boje zamjeujete( +oje osjeaje u vama izaziva *oto$ra*ija(

Sklonidb !"id#$%

S"$0nikraljevi bio je kip. 4+ip ."$0no)kraljevia stajao je visoko nad $radom. !"id#$%i

-Ljudi su #ijenili ."$0no)kraljevia.

pridjev i imeni#a kojoj se pridijeva uvijek su u istome padeu

od"$5$ni oblik !"id#$% n$od"$5$ni oblik !"id#$%

sretnikraljevi sretan kraljevi 4 sretno) 6& kraljevia 4 sretnkraljevi 7 sretno- 6,6 $& kraljeviu 7 sretn,kraljevi, - sretno) 6& kraljevia - sretnkraljevi 8 sretnikraljeviu 8 99 L sretno- 6,6 $& kraljeviu L sretn,kraljevi,

: sretni-kraljeviem : sretni-kraljevi$- ; ;


6/9

!"id#$%n .klonidb i-$ni1k .klonidb Vi.okoje nebo arobno. < pridjev/blak se die %i.oko. < prilo$

Zd0k ( .-o.0ln "dRije%i u biljeni#i . zadatak za samostalan rad iz udbenika.


7/9

NASTAVNI LISTI 7

78 Zd0k i- 0"i di#$l: !od*"0# !"id#$%$ , (dno-$ 0$k.0, (ok",4i i-$ni*, ,( !"id#$% k"0i*o- o(n1i !"id#$%, !d$48

Svemu je bilo krivo nejasno i mutno praskozorje. 3edvjedi#a nije voljela ta ma$lovita

jesenska jutra, u kojima se obrisi drvea i kamenja nestajali pod vlanom koprenom ma$le.

jezine sitne, mrke oi, koje su inae o%tro vidjele, nisu u sivom zastoru razabirale $otovo

ni%ta. 3orala se osloniti na sluh i nju= ali ma$la je $u%ila zvukove, a nju%ka joj je bila toliko

vlana i puna ma$inih kaplji#a da ju je izdao i najpouzdaniji osjet, njuh.

3edvjedi#a ne bi bila iza%la iz brlo$a u ma$lovito jesenje jutro da nije bila $ladna i %to je

jo% vanije da joj nije bilo $ladno dijete.

>ila je rana jesen. a starim sjeama rasli su $u%ti#i kupina, biljka do biljke, i sve bijahu

osute slatkim #rnim plodovima. 4ranje trnjine ote%alo od tamnih plodova?

8latko 'ari,elina stupica

98 Ako #$ (dn 0%"dn# 0o1n6 (ok",4i T i ko #$ (dn 0%"dn# n$0o1n6 (ok",4i N8

a& /dreeni pridjev od$ovara na pitanjeKoji? 1

b& eodreeni pridjev nema vokativa. 1

#& /pisni pridjevi imaju neodreeni i odreeni oblik. 1

d& /dreeni oblik pridjeva sklanja se po imenikoj sklonidbi. 1

e& )ridjevi se slau s imeni#om uz koju stoje u rodu, broju i padeu. 1


8/9

NASTAVNI LISTI 9

Zd0k i- d% di#$l:' (ok",4i !"id#$%$ , (dno# !#$.-ib' .%ko-, !"id#$%, od"$di "od6 b"o# i !d$48

Mo# do-o%in

7omovina je na razliku 7omovina je velika rijeka

kristalna jutarnja rosa, i u $ori najmanji vrutak,

domovina je vilin9konji# domovina je hidro#entrala

: nee%ljana vilina kosa@ i bijeli rijeni oblutak@

7omovina je $nijezdo 7omovina je nemirno moreu kro%nji drveno$ drva, u beskraj %to se prua,

domovina je $ladnim vrap#ima domovina je tiha $lazba

u zimi %aka mrva. u napu%tenoj %kolj#i pua.

7omovina je prva visibaba 7omovina je pjesma

i jesenje voe zrelo, i ap#a i #vrka i pti#e,

domovina je zlatno klasje domovinu nosimo sobomi pahuljasto jutro bijelo@ i preko $rani#e@

Pajo Kaniaj


9/9

RJEENJA NASTAVNO&A LISTIA 7

78 -Svemu je bilo krivo nejasno i mutno 6praskozorje&. 3edvjedi#a nije voljela ta ma$lovita

- - : :

jesenska 6jutra&, u kojima se obrisi drvea i kamenja nestajali pod vlanom 6koprenom& ma$le. L L

jezine sitne, mrke 6oi&, koje su inae o%tro vidjele, nisu u sivom 6zastoru& razabirale $otovo

ni%ta. 3orala se osloniti na sluh i nju= ali ma$la je $u%ila zvukove, a 6nju%ka& joj je bila 4 4

toliko vlana i puna ma$inih 6kaplji#a& da ju je izdao i najpouzdaniji 6osjet&, njuh. - - -

63edvjedi#a& ne bi bila iza%la iz brlo$a u ma$lovito jesenje 6jutro& da nije bila $ladna i %to je

jo% vanije da joj nije bilo $ladno 6dijete&. L L

>ila je rana 6jesen&. a starim 6sjeama& rasli su $u%ti#i kupina, biljka do biljke, i sve bijahu

: : : 4 4osute slatkim #rnim 6plodovima&. 4ranje trnjine ote%alo od tamnih 6plodova&?

elina stupica , Vlatko ariA. a&

b& 1#& 1d& 1e& *& 1

RJEENJE NASTAVNO&A LISTIA 9

kristalna, jutarnja . r. jd.nee%ljana, vilina . r. jd.drevno$ 4 s. r. jd.$ladnim 7 m. r. mn.

jesenje, zrelo s. r. jd.zlatno s. r. jd.

pahuljasto, bijelo s. r. jd.

Documents

84. Sklonidba pridjeva