7.struja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

JAKA STRUJA

Citation preview

  • 5/21/2018 7.struja

    1/32

    PROJEKAT

    ELEKTROINSTALACIJA

  • 5/21/2018 7.struja

    2/32

    GLAVNI PROJEKAT INSTALACIJA JAKE STRUJE

    OBJEKAT : Individualni stambeni objekat

    LOKACIJA: Niki

    INVESTITOR: Svetozar Bigovi

    PROJEKTANT:

    Niki, mart 2013. god.

  • 5/21/2018 7.struja

    3/32

    S A D R A J :

    1. ZAKONSKA DOKUMENTACIJA

    2. PROJEKTNI ZADATAK

    3. TEHNIKI OPIS

    4. PRORAUNI

    5. PREDMJER I PREDRAUN MATERIJALA I RADOVA

    6. GRAFIKA DOKUMENTACIJA

  • 5/21/2018 7.struja

    4/32

    1.1. SPISAK PRIMJENJENIH ZAKONA PROPISA I STANDARDA

    Ovaj projekat je uraen u skladu sa sljedeim zakonima, Propisima, Pravilnicima, Standardima,Preporukama i Uputstvima:

    1. Zakoni

    1.1.Zakon o izgradnji objekata RCG ( sl. list 55/00)1.2.Zakon o zatiti na radu1.3.Zakon o zatiti od poara (sl. list RCG 47/92)

    2. Pravilnici

    Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine niskog napona 8 sl. list SFRJ 53/88, 54/88 i sl. list(28/55)

    Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu objekata od atmosferskog pranjenja (sl. list SRJ 11/96)

    Pravilnik i tehnikim normativima za stabilne instalacije za dojavu poara (sl. list SRJ 87/93)

    3. StandardiJUS N.AD.441

    JUS N.B2. 730 ; Opte karakteristike i klasifikacijaJUSN.B2. 741 ; Zatita od elektrinog udaraJUS N.B2. 742 ; Zatita od toplotnog dejstvaJUS N.B2. 743 ; Zatita od prekomjernih strujaJUS N.B2. 751 ; Izbor ipostavljanje elektrine opreme u zavisnosti od spoljanjih uticajaJUS N.B2. 754; Uzemljenje i zatitni provodniciJUS N.B2. 771 ; Prostorije sa kadom i tuemJUS N.B2. 826JUS IEC 1024-1 Gromobranske instalacije- Opti usloviJUS IEC 1024-1.1Gromobranske instalacije Odreivanje nivoa zatite

    JUS N.B4. 803 Izokeraunika karta JugoslavijeJUS N.B4. 810JUS N.B4. 811 DIN 5035- Osvjetljenje unutranjih prostora vjetakom svjetlou- Preporuke za

    osvjetljenje bolnica Standard Amerikog medicinskog udruivanja za UV zraenje JUS U. C9. 100 Minimalna srednja osvjetljenost

    4. Preporuke i tehniki uslovi i uputstva4.1.Preporuke Jugoslovenskog komiteta za osvjetljenje4.2.Tehniki uslovi za kune prikljuke i elektrine instalacije u stambeno- poslovnim zgradama

  • 5/21/2018 7.struja

    5/32

    2. Projektni zadatak

    za izradu projekta elektrinih instalacija

    stambenog objekta

    2.1. OSNOVNI PODACI O OBJEKTU

    2.1.1 LOKACIJA OBJEKTA

    Objekat se gradi na urbanistikoj parceli u Nikiu.

    Gabariti, sadraj i namjena objekta

    Prizemna

    2.2. OPTI ZAHTJEVI

    Prije poetka rjeavanja zadatka upoznati se sa arhitektonsko- graevinskim dijelom projekta.

    Elektro instalaciju projektovati tako da zadovolji namjenu svih prostorija i svih djelova objekta.

    Projekat elektroinstalacije uskladiti sa projektima ostalih faza.

    Projektom predvidjeti efikasne mjere zatite od opasnosti od elektrime struje.

    Projekat elektrinih instalacija uraditi u skladu sa izdatim uslovima za izradu tehnikedokumentacije od strane Elektrodistribucije, vaeim normativima i standardima za ovu vrstuinstalacija.

    2.3. POSEBNI ZAHTJEVI

    2.3.1.Prikljuak na elektro mreu

    Prikljuak objekta na elektro mreu predvidjeti podzemnim kablovima u mjestu i nanain odreen u datim uslovima za izradu tehnike dokumentacije.

    2.3.2.Mjerenje elektrine energije

    Za mjerenje potronje elektrine energije predvidjeti jedno integrisano direktno brojilo,smjeteno u mjerno razvodnom ormanu.

    2.3.3. Grijanje

    Predvieno je centralno neelektrino grijanje objekta.

    2.3.4. Instalacije za zatitu od elektrinog udara

    Za zatitu ljudi i objekta od elektrinog udara iz elektrine instalacije i atmosfere projektovati:

    odgovarajuu elektrinu opremu za zatitu od direktnog dodira djelova podnaponom,

  • 5/21/2018 7.struja

    6/32

    instalacije i sistem zatite od indirektnog napona dodira, a prema datimuslovima za izradu tehnike dokumentacije,

    instalaciju za zatitu od atmosferskih pranjenja.

  • 5/21/2018 7.struja

    7/32

    3.TEHNIKI OPIS

    3.1.UVODNE NAPOMENE

    Predmet ovog glavnog projekta su elektrine instalacije stambenog objekta u Nikiu.Osnovni tehniki podaci potrebni za izradu projekta dati su u Projektnom zadatku i uslovima za

    izradu tehnike dokumentacije.

    Ovim projektom je obuhvaena:

    1.Elektrina instalacija jake struje koju ine:

    3.1.1.Napojni kablovski vod

    3.1.2.Razvodni ormar i table

    3.1.3.Glavni kabolovski razvod

    3.1.4.Instalacija napojnih mjesta

    3.1.5.Instalaciona oprema

    3.1.6.Svjetiljke

    2. Instalacije za zatitu od elektrinog udara koju ine:

    3.2.1. Temeljni uzemljiva

    3.2.2. Instalacija gromobrana

    3.2.3. Instalacija izjednaenja potencijala

    3.2. ELEKTROINSTALACIJA JAKE STRUJE

    3.2.1. Napojni kablovski vod

    Prikljuenje objekta na el.mreu izvesti podzemnim kablovima. Od mjesta prikljuka doMRO kablovi se polau u kablovski rov dubine 0,80 m i potrebne irine. Kabal se u rov polae udva sloja sitnozmaste zemlje od po 10 cm ( prije i poslije polaganja kabla). U isti rov sakablovima se polae i pocinana traka FeZn 25x4 mm. Krajevi traka se povezuju na zatitnouzemljenje TS i temeljni uzemljiva objekta.

    Poslije drugog sloja sitnozmaste zemlje iznad kablova se postavljaju plastini titnici

    kabla crvene boje, duine jedan metar. Na 0,25 m ispod povrine zemlje u rov iunad kablova sepostavlja pozor- traka crvene boje sa natpisom PANJA ENERGETSKI KABAL, okrenutnagore. Prije zatrpavanja rova vri se geodetsko snimanje trase kabla.

    Mjesto prikljuenja kablovskog prikljuka je stub nadzemne N.N. mree, prekokablovske zavrnice od sintetikog materijala. Kablovski prikljuak zavrava direktno uM.R.O., bez K.P.K.(T.P.br.2).

  • 5/21/2018 7.struja

    8/32

    3.2.2.Razvodni ormari i table

    Ovim projektom su predvieni sledei razvodni ormari i table:

    Glavni mjerno- razvodni ormar objekta MRO Stanska razvodna table prizemlja- RTS

    Mjerno razvodni ormar MRO

    Projektom je predvien jedan MRO. Kuite ormara izgraditi od elinog lima debljine1.5 mm ili nekog sintetkog materijala koji ima potrebnu mehaniku vrstou (prema uslovimaE.D.). Ormar je zatien od mehanikih potresa prodiranja praine i prskanja vodom, stepenazatite I.P.55 (ugrauje se u fasadu zida). Na vratima, u visini brojanika brojila, treba da senalaze otvori sa providnim staklom za oitavanje brojila. Sa spoljanje strane vrata stoji tablica

    upozorenja, a sa unutranje sistem napajanja. Ormar se ugrauje u ulaznom dijelu objekta, namjestu prikazanom na planu napojnih vodova. Sastoji se iz prikljunog dijela, mjernog dijela sabrojilom i razvodnog dijela.. Detaljan opis ormara i sadraj ugraene opreme da je u predmjeru ipredraunu materijala i radova, a meusobne veze na jednopolnim emama. Ugraeno brojilo jeintegrisano (sa ugraenim uklopnim satom).

    Prikljuni prostor mora imati poseban poklopac (pertinaks debljine 5.5 mm), uzmogunost plombiranja sa 2 dijagonalna zavrtnja.

    Razvodna tabla- RTS

    Za prizemlje jepredviena jedna razvodna tabla, u koju je smjetena oprema za razvod i

    zatitu strujnih krugova elektrine instalacije. Tabla je ugradna, tipska, fabrike izrade od tvrdesamogasive plastike. Na tablu je ugraen odgovarajui broj zatitnih prekidaa- automatskihosigurapaa tipa C 10A i 16A i signalna tinjalica za signalizaciju nie tarife. Sadraj navedeneopreme dat je u predmjeru i predraunu materijala i radova, a veze na jednopolnim emama.

    3.2.3.Glavni kablovski razvod

    Glavni kablovski razvod ine svi kablovi, koji napajaju razvodne ormare i razbodne table:

    1. napojni kabal MRO

    2. napojni kabal RTS

    Napojni kablovi MRO

    Za napajanje stanskih razvodnih table, projektovan je kabal tipa PPOOY 5X10mm. povezuju seu MRO, a od MRO do stanske razvodne table polau se u PVC cijevima. Paralelno sa napojnimkablovima polau se i kablovi za signalizaciju nie tarife, koji se kod horizontalnog polaganja uAB plou uvlae u prethodno poloene plastine rebraste cijevi 16mm.

  • 5/21/2018 7.struja

    9/32

    3.2.4. Instalacija napojnih mjesta

    ini je instalacija: rasvjete, monofaznih i trofaznih prikljuaka. Izvodi se kablovima tipa PPY.Kablovi se polau po zidu prije malterisanja, a u AB plou se uvlae u rebraste cijevi. Planpolaganja kablova je dat na planovima instalacija.

    Broj i dispozicija napojnih mjesta odreen je na osnovu projektnog zadatka, namjene prostorije iiskustva projektanta, a prikazan je na planovima instalacija.

    Instalacija rasvjete se izvodi kablovima tipa PPY 2,3,4 i 5x1,5mm. kablovi se polau po ziduprije malterisanja, a u AB plou se uvlae u rebraste PVC cijevi 13 mm.

    Monofazni prikljuci, koji se zavravaju monofaznim prikljunicama ili se direktno vezuju napotroa kao to su klima (monofazniprikljuak na 2.2m), grijalica i bojler u kupatilu. Izvode sekablovima tipa PPY 3x2,5 mm. Kablovi se polau po zidu prije malterisanja, a u AB plou seuvlae u rebraste PVC cijevi 16mm.

    U prostorijama je predvien dovoljan broj monofaznih prikljuaka za stalne i povremene

    potroae. Za stalne potroae vee snage predviena je samo po jedna prikljinica za jedanstrujni krug. Za ostale potroae manje snage predviene skup o dvije do tri utinice na jedanstrujni krug, a raspored je izvren na osnovu iskustva projektanta.

    Trofazni prikljuci, se zavravaju trofaznim prikljunivama ili , u sluaju jaih potroaa,direktno prikljuenje.

    3.2.5. Instalaciona oprema

    Projektovana instalaciona oprema je modularnog tipa. ine je monofazne i trofazne utinice,prekidai rasvjete i tasteri za zvono. Sva instalaciona oprema se ugrauje u zid na mjestimaoznaenim u planovima instalacija.

    Pored simbola za instalacionu opremu upisan je broj strujnog kruga- iznad crte i montana visinaod poda- ispor crte.

    Svjetiljkama se komanduje prekidaima (obinim, naizmjeninim, serijskim..) najeelociranim pored vrata sa unutranje strane prostorije na visinu 1,10 m od poda (nivo kvake) iudaljen 15 cm od toka na stranu kvake. Prekidai za kupatilo se izriito montiraju izvankupatila.

    Stepen zatite instalacione opreme je usklaen sa mjestom ugradnje; u mokrim vorovima,instalaciona oprema mora biti u zatiti najmanje IP 54. U ostalim prostorijama dovoljan je stepenzatite IP 44. Detalnji opis instalacione opreme dat je u predmjeru i predraunu materijala iradova.

    3.2.6. Svjetiljke

    Projektom su predviene svjetiljke za osvjetljenje svake prostorije posebno.

    Dispozicija i tip svjetiljke dat je na planovima instalacija, a broj i detaljni podaci u predmjeru ipredraunu materijala i radova.

  • 5/21/2018 7.struja

    10/32

    1.3.INSTALACIJA ZA ZATITU OD OPASNOG NAPONA DODIRA

    Za zatitu ljudi, objekta, ureaja i instalacija od eventualnog elektrinog udara odnosnoopasnog napona dodira, atmosferskih pranjenja i prenapona u distributivnoj mrei, pedviene suinstalacije uzemljenja, instalacije za zatitu od atmosferskog pranjenja i instalacija izjednaenjapotencijala u kupatilu.

    1.3.1. Instalacija uzemljenja- temeljni uzrmljiva

    Kao zajedniki uzemljiva za sve vrste instalacija u objektu predvien je temljeni uzemljiva,koji ispunjava iz JUS N.B2. 754 I JUS N.B3.754.

    Temeljni uzemljiva se izvodi pocinanom trakom Fe-Zn 25 x 4 mm. traka se polae u temeljobjekta po armuturi na koju se zavaruje na svakih jedan do dva metra.

    1.3.2. Instalacija za zatitu od atmosferskog pranjenja- gromobranska instalacija

    Gromobranska instalacija treba da se izvede u svemu prema pravilniku o tehnikim normativima

    za zatitu objekata od atmosferskog pranjenja( sl.list SRJ br.11/96) i jugoslovenskimstandardima JUS IEC 1024-1 I JUS IEC 1024-1-1.

    Gromobranska instalacija se sastoji od: spoljanje gromobranske instalacije (prihvatni sistem,sistem spustnih provodnika i sistem uzemljanja), i unutranje gromobranske instalacije(kojeobezbjeuje izjednaenje potencijala radi spreavanja opasnih indukovanih napona i prodorprenapona atmosferskog porijekla, postavljanjem odgovarajuih ureaja za zatitu u elektrineinstalacije niskog napona).

    SPOLJANJA GROMOBRANSKA INSTALACIJA

    Prihvatni sistemi mogu biti sastavljeni od bilo koje kombinacije sljedeih elemenata:

    -1. tapnih hvataljki ili tapnih hvataljki sa pojaanim dejstvom

    -2. Razapetih ica

    -3.mree provodnika i prirodnih komponenti.

    Sljedei djelovi objekta mogu se smatrati kao prirodni prihvatni sistem:

    -metalni limovi koji pokrivaju tieni prostor, pod uslovom da je ostvarena trajna elektrinaneprekidnost izmeu razliitih djelova; da debljina lima nije manja od vrijednosti t u tabeli 2:za elik 4mm, bakar 5mm, aluminijum 7mm, ako je potrebno lim zatiti od proboja strujom

    atmosferskih pranjenja i ako je prisutan problem vruih taaka; da debljina lima nije manja od0,05 mm, ako nije bitna njegova zatita od oteenja strujom atmosferskog pranjenja i ako nemaopasnosti od paljenja materijala koji se nalaze ispod lima ;da nijesu obloeni izolacionimmaterijalom; da su nemetalni materijali na metalnim limovima ili iznad njih izvan tienogprostora.

    -metalni elementi konstrukcije krova (reetkasti nosai, povezane eline armature) pokrivenenemetalnim materijalom, pod uslovom da su ovi materijali izvan tienog prostora.

  • 5/21/2018 7.struja

    11/32

    -metalni djelovi, kao ti su oluci oko krova, dekoracije(ornamenti), ograde itd., ija debljina nijemanja od one koja je specifirana za normalne komponente prihvatnog sistema

    -metalne cijevi i metalni rezervoari i uopte ako su napravljeni od materijala debljine najmanje2,5 m i ako njihovo probijanje strujom atmosferskog pranjenja ne dovodi do opasne situacije

    -metalne cijevi i metalni rezervoari uopte ako su napravljeni od materijala ija debljina nijemanja od vrijednosti t u tabeli 2. i ako porast temperature unutranje povrine na mjestu udarane predstavlja opasnost.

    NAPOMENA:

    1) Tanki slojevi zatitne bojr ili 0.5mm asfalta ili 1 mm PVC-a ne smatraju se izolacijom.2) Upotreba cjevovoda kao elementa prihvatnog sistema ograniena je samo na odreen

    sluaj

    Spusni provodnici kod neizolovanih spoljanjih gromobranskih instalacija spusni provodnicisu rasporeeni po obimu tienog prostora a obavezna su najmanje dva u svim sluajevima.

    Spusni provodnici moraju biti meusobno povezani pomou horizontalnih provodnikavezanih u prsten blizu nivoa zemlje i na svakih dvadesetak metara visine.

    Spusni provodnici neizolovane gromobranske instalacije mogu se postavljati:

    -ako je zid izraen od nezapaljivog materijala, mogu se postavljati na povrinu zida ili u zid,

    -ako je zid izraen od zapaljivog materijala, spusni provodnici mogu se postaviti na povrinuzida pod uslovom da poveanje temperature usljed prolaza struje atmosfreskog pranjenjanije opasno za material zida

    -ako je zid izraen od zapaljivog materijala i ako je poveanje temperature spusnog

    provodnika opasno za materijal zida, spusni provodnici moraju biti postavljeni tako darastojanje izmeu spusnih provodnika i tienog prostora bude vea od 0,1m. Nosai zauvrenje od metaa mogu biti u kontaktu sa zidom.

    Metalne mase kod kojih je trajno osigurana elektrina neprekidnost razliitih elemenata i dasu njihove dimenzije najmanje jednake dimenzijama specifiranim za normalne spusneprovodnike, mogu se smatrati kao prirodni spusni provodnici.

    Ispitni spoj Na mjesu spoja svakog spusnog provodnika (osim u sluaju prirodnog spusnogprovodnika) sa uzemljenjem mora se postaviti ispitni spoj.

    Uzemljivai Za sisteme uzemljenja primjenjuju se dva tipa rasporeda uzemljivaa:

    -raspored tipa A: radijalni ili vertikalni uzemljivai; svaki od spusnih provodnika mora bitipovezan bar na jedan odvojeni uzemljiva, koji ine jedan radijalni ili vertikalni uzemljiva.Moraju se postaviti najmanje dva uzemljivaa. Najmanja duina svakog uzemljivaa morabiti jednaka. I1, ako se radi o radijalnom horizontalnom uzemljivau ili 0,5 I1 ako se radi overtikalnom (iskoenom) uzemljivau. I1 je minimalna duina radijalnog uzemljivaa data nadijagramu 2 pravilnika u funkciji nivoa zatite i specifine otpornosti tla.

  • 5/21/2018 7.struja

    12/32

    U sluaju male specifine otpornosti nije potrebne drati se minimalnih duina datih udijagramu, ako je mogue ostavriti otpornost manju od 10 oma.

    -raspored tipa B: prstenasti (ili temeljni) uzemljivai. Za prstenasti (temeljni uzemljiva)srednji geometrijski poluprenik r ne smiije biti manji od vrijednosti I1. Spoljanji prstenastiuzemljiva bi trebalo da je najmanje na 0,5m dubine i min 1m od zidova.

    MINIMALNI PRESJECI MATERIJALA GROMOBRANSKIH INSTALACIJA

    Nivo zatite Materijal Prihvatni sistem Spusni provodnici Sustem uzemljenja

    mm mm mm

    I do IV Cu 35 16 50

    Al 70 25 -

    Fe 50 50 80

    U pogledu uslova upotrebe, izrade, odgovarajue otpornosti prema koroziji i elektrineprovodnosti korisiti tabelu 4. iz JUS IEC 1024-1.

    UNUTRANJA GROMOBRANSKA INSTALACIJA

    Izjednaenje potencijsla se ostvaruje pomou provodnika za izjednaenje potencijala iliputem odvodnika prenapona koji povezuje unutranju gromobransku instalaciju sa metalnimkosturom objekta, metalnim masama, stranim provodnim djelovim i elektrinim itelekomunikacionim sistemima tienog prostora. Izjednaenje potencijala amora se izvestipreko ine za izjednaenje potencijsls, koja mora biti spojena sa sistemom uzemljenja.

    VERIFIKACIJA I ODRAVANJEVerifikacija za vrijeme izvoenje objekta ima za cilj provjeru ukopavanja uzemljivaa ilidrugih radova prema projektu. Verifikacija nakon izvedenih gromobranskih instalacija suprovjere da su sve komponente gromobranske instalacije u dobrom stanju i primjenjeneodgovarajue funkcije i da nea korozije i da su svi djelovi u tienom prostoru.

    3.3.3. Sistem izjednaenja potencijala

    U cilju zatite od opasnog napona dodira u objektu e biti izvedeno izjednaenjepotencijala u objektu i izjednaenje potencijala u kupatilu. Izjednaenja potencijala unutarobjekta prema JUS IEC 1024-I ini istovremeno i unutranju instalaciju za zatitu od

    atmosferskog pranjenja, a postie se na sljedei nain: U svim razvodnim ormarima supredviene ine za izjednaenje potencijala JS (jednopotencijalna sabimica), koje supovezane na sistem uzemljenja(temeljni uzemljiva), apreko istog je ostavrena meusobnaveza. Takoe je na (JS) u glavnom razvodnom oramaru predvieno povezivanje:

    -zatita sabirnice u GRO provodnikom PPOO1x25 mm,

    -glavna vodovodna cijev,

  • 5/21/2018 7.struja

    13/32

    -glavna kanalizaciona cijev,

    -PTT ormari i sve ostale metalne mase, ime je ostvareno izjednaenje potencijala stranihprovodnih tijela i to to blie taki ulaza instalacije u objekat. Izjednaenje potencijala stranihprovodnih tijela izvesti provodnicima minimalnog presjeka Cu-16mm ili Al-25mm.

    Kompletan sklop zatite od atmosferskog pranjenja predvien je u skladu sa vaeimtehnikim propisima i isti tako i izvesti.

    Izjednaenje potencijala u mokrim vorovima

    U skladu sa tehnikim propisima za izvoenje elektroinstalacija predviena je i instalacija zaizjednaenje potencijala u kupatilu. U tu svrhu, u zidu na visinu od 0,2 m od poda ispodumivaonika ugraditi kutiju za izjednaenje potencijala PS-49. U kutiji je ugraena bakarnasabirnica na koju se povezuje provodnikom P/F 4 mm/11mm vodovodna cijev lavaboa ,kanalizacione cijevi, vodovodne cijevi, kade, odnosno sve metalne mase. Prikljuak na kadu,ukoliko bude metalna, izvesti kablovskom stopicom I zavrtnjem M5 sa maticom, a na vodovodnecijevi, za sluaj da su metalne, spoj provodnika P/F 4 mm izvesti preko bakarne obujnice savijkom M5. Izmeu bakarne obujmice i cijevi postaviti olovni umetak 3mm debljine.

    Od kutije za izjednaenje potencijala PS-49 do zatitne sabirnice pripadajue razvodne table ucijevi 13mm postaviti provodnik P/F 1 x 10 mm, i izvriti povezivanje. Ukoliko se kompletnainstalacija vodovoda i kanalizacije izvodi plastinim cijevima, nije potrebno vriti izjednaavanjepotencijala u mokrim vorovima.

  • 5/21/2018 7.struja

    14/32

    4 PRORAUNI

    4.1. BILANS SNAGABilans snaga obuhata proraun instalisane i vrne (jednovremene maksimalne) snage.

    Dimenzionisanje presjeka prikljuka vri se na osnovu oekivanog maksimalnog jednovremenogoptereenja potroaa, dozvoljenog pada napona (pravilnik o tehnikim normativima zaelektrine instalacije niskog napona i JUS H.A2.001), uslova zatite od elektrinog udara(JUS.H.B2.741), zatite provodnika od struje kratkog spoja (JUS H.B2.743) i trajno dozvoljenestruje (JUS H.B2.752).

    Instalisana snaga se definie kao zbir snaga svih potroaa u objektu. Snaga prikljuenihmjesta se odreuje na osnovu snage elektrinih aparata koji sb predvieni za prikljuak na njima,

    a tamo gdje nije definisan odreeni potroa, pretpostavlja se snaga od 300 W( na osnovuprojektanskog iskustva).

    Vrna snaga se definie kao jednovremena maksimalna snaga odnosno kao maksimalnasnaga koja se moe pojaviti u odreenom trenutnku.

    Procjenu vrne snage emo napraviti na osnovu procjene optereenja, koje e uplaniranom objektu sainjavati:

    Vrno optereenje od prizemnog i garanog dijela objekta Vrno optereenje el.instalacija potkrovlja

  • 5/21/2018 7.struja

    15/32

    Na nivou prikljuka:

    RTS

    Pi =18.1 kW

    K=0.6Pj=10.86kW

    Ij=18.35A.

    4.2.ODREIVANJE PRESJEKA PROVODNIKA

    Proraun presjeka provodnika

    Proraun presjeka provodnika sproveemo samo za napoje vodove. Tip i presjekprovodnika za napojna mjesta odabrani su iskustveno. Mjerodavna veliina za dimenzionisanjepresjeka provodnika je struja. Nakon izraunate maksimalne jednovremene struje, izvren jeizbor standardnog presjeka provodnika prema JUS N.B2. 752. Za tako izabrani presjek izvren jeizbor zatitnih ureaja od preoptereenja prema JUS N.B2. 743.

    Na kraju je izvrena provjera presjeka provodnika na dozvoljeni pad napona.

    Struja u kablu se rauna pomou sljedeih relacija:

    za monofazne potroae = Pv

    Uf

    za trofazne potroae = Pv

    3U1cos gdje je:

    Pv (W)- vrna snaga na kraju voda Uf=220 V- fazni napon Ul=380 V- linijski napon Cos =0.9, faktor snage (z preteno termike potroae)

    Tabela 3.1.1. : izbor tipa i presjeka provodnika i zatitnih osiguraa

    Relacija Pv(W) Iv(A) Tip kabla(mm) R Id(A) K Iz(A) In(A)

    MRO 22680 38.33 (PP00 4x35) C 117 0,9 105,3 80

    RTS 10860 18.35 PPY5x10 B 54 O,7 37,8 25

    U prethodnoj tabeli oznake su imale sljedea znaenja:

  • 5/21/2018 7.struja

    16/32

    Pv (W)- vrna snaga Iv(A)- vrna struja (koja odgovara vrnoj snazi) R- tip razvoda prema JUS N.B2, 752, Id- doputena struja prema JUS N.B2. 752, K- ukupni korekcioni faktor K= kkkn Iz- (A) stvarna trajno dozvoljena struja kabla In- (A)nazivna struja zatitnog ureaja

    4.3.Provjera efikasnosti zatite kablova od struja preoptereenja i struja kratkog spoja

    Zahtjevi koji se odnose na obezbjeenje zatite od prekomjernih struja u elektriniminstalacijama u zgradama izloeni su u standardima JUS N.B2.743:1988 i JUS N.B2.743/1:1988,i to su :

    a) Zahtjevi za zatitu od strujepreoptereenja

    Zatitni ureaji moraju biti predvieni da prekidaju svaku struju preoptereenja koja rotieprovodnicima prije nego to prouzrokuje povienje temperature tetno za izolaciju, spojeve,stezaljke ili okolinu. Radna karakteristika ureaja koji titi elektrini vod od preoptereenja ,mora da ispuni sljedea dva uslova:

    1. Ib In Iz2. I2 1,45 Iz

    gdje su:

    Ib- struja za koju je strujno kolo projektovano;

    In- nazivna struja zatitnog ureaja

    Iz- trajno podnosiva struja provodnika ili kabla. Ako isti zatitni ureaj titi nekolikoprovodnika spojenih paraleleno, vrijednost (Iz) je suma trajno podnosivih struja razliitihprovodnika.

    I2- struja koja odreuje pouzdano djelovanje zatitnog ureaja. U praksi se uzima da je (I2)jednako:

    -radnoj struji u toku utvrenog vremena za prekidae;

    -struji osiguraa u toku utvrenog vremena za osigurae tipa gl;

    -0,9 puta struja osiguraa u toku utvrenog vremena za osigurae tipa gll.

    NAPOMENA: Faktor 0,9 uzima u obzir uticaj razlika uslova ispitivanja izmeu osiguraatipa gl i gll (topljivi umetak), s obzirom na to da se ovi poslednji ispituju u obinom ispitnomureaju gdje su mogunosti hlaenja bolje..

  • 5/21/2018 7.struja

    17/32

    Kao to je reeno, prema standardu JUS N.B2.752:1988, trajno podesiva struja provodnika ilikabla dobija se na bazi trajno dozvoljene struje kabla (Itr doz), uz korekcije odreenimfaktorima, tj:

    Iz = k k kn Itr doz

    gdje je:

    Itr doz- trajno dozvoljena struja kabla, tablini podatak (tabela 2.14 I 2.15);

    K- korekcioni faktor za temperature (tabela 2.11);

    K- korekcioni faktor za termiku otpornost tla (tabela 2.12);

    Kn- korekcioni faktor za grupno poloena strujna kola (tabela 2.16).

    b) Zahtjevi za zatitu od struja kratkih spoejva

    Zatitni ureaji moraju obezbjediti prekidanje struje kratkog spoja koja protie krozprovodnike strujnog kola prije nego to takva struja prouzrokuje opasnost od toplotnih imehanikih dejstava u provodnicima i spojevima. Svaki zatitni ureaj od kratkog spojamora zadovoljiti sljedee uslove:

    -mo prekidanja ne smije biti manja od oekivane struje kratkog spoja na mjestupostavljanja, osim ako je postavljen drugi zatitni ureaj koji ima potrebnu mo prekidanjana strani napajanja. U tom sluaju, karakteristike ureaja se moraju tako podesiti da energijakoja se puta preko ta dva ureaja ne prelazi vrijednost koju ureaj postavljen na stranioptereenja i provodnika koji se tite pomou tih ureaja moe podnijeti bez oteenja.

    U narednoj tabeli su dati podaci ua kablove i zatitne osigurae, na osnovu kojih se

    zakljuuje da su JUS-om traeni uslovi za zatitu kablova od struja preoptereenjazadovoljeni.

    Relacija Tip i presjek kabla Iv=Ib(A) Iz(A) In(A) 1,45Iz(A) I2(A)

    1 2 3 4 5 6 7

    TS. MRO PP00 4 x 35 mm 38.33 105.3 80 152.68 128

    MRO.RTS PP00 5X10 mm 18.35 37.8 25 54.81 40

    Na osnovu gore navedenih uslova i dobijenih rezultata proraunom, formirali smo sljedeetabele:

  • 5/21/2018 7.struja

    18/32

    Relacija Prvi uslov:

    Tip i presjek kabla (mm) Ib In Iz

    TS. MRO PP00 4X35 mm 38.3

    80

    105.3

    MRO. RTS PPY 5X10 mm 18.35 25 37.8

    Relacija

    Drugi uslov:

    Tip I presjek kablamm

    I2

    1,45 . Iz

    TS MRO PP00 4X 35 mm 128 152.68

    MRO RTS PPY 5X10 mm 40 54,81

    4.4.Proraun pada napona

    Pad napona u provodniku rauna se po obrascima:

    - Za monofazne potroae % = 200lPvSUlcos

    - Za trofazne potroae % = 100lPv

    SUlcos

    gdje je:

    - I(m)- duina strujnog kruga (voda)- Pv(kW)- snaga potroaa (konzuma)- =35 (57) (S) specifina vodljivost aluminijuma (bakra)- Ul = 220 V fazni napon- Uf= 380 V- linijaki napon

    - c =0.9 faktor snage (za preteno omske potroae)

    Nakon analize podataka o snagama potroaa i presjecima i duinama vodova, dolazi se dozakljuka da e najvei pad napona biti na monofaznoj prikljunici strujnog kruga broj 9.Koristei navedene relacije i standard JUS N.B2.752 I JUS N.B2. 743., sprovede je raun zaizraunavanje pada napona u toj taki, a korieni podaci I dobijeni rezultati su dati u narednojtabeli:

  • 5/21/2018 7.struja

    19/32

    Tabela 4.3.2.1.: provjera presjeka provodnika s obzirom nadozvoljeni pad napona

    Najvei pad napona u elektrinoj instalaciji obejkta iznosie 3,33 % , to je manje od 5%, kolikoje maksimalno dozvoljeno prema lanu 24., pravilnika o tehnikim normativima ua elektrine

    instalacije niskog napona.

    4.5.PROVJERA EFIKASNOSTI ZATITE OD OPASNOG NAPONA DODIRA

    Pravilnikom o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (sl. List SFRJ br53/88) predviena je primjena tehnikih mjera zatite od direktnih i indirektnih dodoira premajugolovenskom standardu JUS. N.B2. 74I.

    Saglasno ovom JUS propisu zatita od direktnog dodira moe se ostvariti primjenom : Zatitedjelova pod naponom izolobanjem, zatite pregradama ili kuitima, zatite preprekama ili

    zatite postavljenajem van dohbata ruke; uz mogue korienje dopunske mjere zatiteprimjenom ureaja koji djeluju na diferacijalnu struju.

    Zatita od indirektnog dodira ostvaruje se primjenom zatite automatskim iskljuenjemnapajanja, zatite upotrebom ureaja klase II ili odgovarajuom izolacijom, zatite postavljenjemu neprovodne prostorije, zatite lokalnim izjednaenjem potencijala bez spajanja sa zemljom iliprimjenom zatite elektrinim napajanjem.

    Primjenom JUS. N. B2. 741. Taka 5.1. (Zatita automatskim iskljuenjem napajanja) definisanisu osnovni principi ove zatite u zavisnosti od tipa razvodnog sistema. Ovaj sistem zatite ima zacilj da u sluaju kvara u izolaciji automatskim iskljuenjem napajanja sprijei nastajanjemnapona dodira takve vrijednosti u takvom trajanju da ne prestavljaju opsanost u smislu tetnogfiziolokog dejstva (prema IEC 479-I). Ova mjera zahtijeva neophodnost koordinacije izmeutipa tazvonog sistema, karakteristike zatitnog provodnika I ureaja za zatitu.

    Primjenjem je TNC-S sistem zatite, uz primjenu ZUDS-a (samo kao dopunske zatite) uprostorijama sa kadom.

    U zavisnosti od nazivnog napona dodira i odnosa presjeka faznog i nultog provodnikaizraunava se stvarni napon dodira. Prema podacima u JUS N. B3 741 dobija se vrijeme u komenapajanje mora biti iskljueno.

  • 5/21/2018 7.struja

    20/32

    Najdue dozvoljeno Najvii dozvoljeni napon dodira

    vrijeme iskljuenja -efektivna vrijednost-

    (sec) naizmjenini napon (V) jednosmjerni napon (V)

    beskonano 50 120

    5,00 50 120

    1,00 75 140

    0,50 90 160

    0,20 110 175

    0,10 150 200

    0,03 280 310

    Petlja kvara se sastoji od provodnika pod naponom ( na kojemu je dolo do kvara) i zatitnog PEprovodnika, koji je direktno povezam sa uzemljenjem.

    Napon dodira na mjestu kvara, izmeu izolovanih provodih djelova i nulte take, odnosnouzemljenja je:

    Ud = Ik x Zpe, gdje je:

    - Ik- struja greke- kvara

    - Zpe- impedansa zatitnog PE provodnika

    Struja kvara je:.................Ik = U / Zk

    gdje je:

    - Uo - Nazivni napon prema zemlji- Zk impedensa petlje kvara, koja obuhvata izvor (transformator), provodnik pod

    naponom do take kvara i zatitni provodnik izmeu take kvara i izvora.

    Napon dodira je:...........Ud = U x Zpe / Zk

    Kada su fazni i zatitni provodnik istog presjeka i ako zanemarimo impedansu transformatora,imamo da je : Ud= 0.5x220V=110V

  • 5/21/2018 7.struja

    21/32

    4.6.Proraun prelaznog otpora temeljnog uzemljivaa

    Temeljni uzemljiva se izvodi kao jedan jedinstveni uzemljiva.

    Ovaj uzemljiva objekta izvodi se trakom FeZn 25x4 JUS.NB4.901 koja se polae u

    temelje objekta u sloj betona, tako da minimalno rastojanje od trake do zemlje iznosi 10 cm.

    Traka se polae nastanice i tavaruje se za elinu armaturu temelja i vertikalnih stubovaobjekta. Sa temeljnog uzemljivaa se ostavljaju potrebni izvodi za povezivanje gromobranskihspustova, veze zatitnih sabirnica za izjednaavanje potencijala u GRO.u i KPO.

    Temeljni uzemljiva se moe tretiati ka povrinski zamkasti uzemljiva,

    Njegov proraun se moe vriti prema sljedeem izrazu:

    R = p/2D

    p= 150 (Qm)- vrijednost specifinog otpora tlaD= (4P/rc) (m)- ekvivalentni prenik kruga koji ima istu povrinu kao povrinski

    uzemljiva

    P= 18.2 x 12.5 = 227.5 m - povrina koju zatvara temeljni uzemljiva

    D= (4x227.5/3.14)=23m

    R=100/(2x23)=3.26 Q

    Svakako prije putanja instalacije u rad svi rezultati se mjerenjem moraju provjeriti.

    Ako se pokau bilo kakva odstupanja koja utiu na bezbjedan rad moraju se preduzeti mjere zanjihovo dovoenje u dozvoljene okvire.

  • 5/21/2018 7.struja

    22/32

    4.7.Proraun instalacije za zatitu od atmosferskog pranjenja

    Ocjena potrebe izvoenja instalacije za zatitu od atmosferskog pranjenja.

    Procjena o potrebi postavljanja gromobranske instalacije na objektu vri se u skladu saPrailnikom o tehnikim normativima za zatitu objekata od atmosferskog pranjenja Sl. List SRJ

    11/96, odnosno standardima

    - JUS N.B4.903. Utvrivanje prosjenog broja dana sa grmljavinom,- JUS iEC1024-1- Opti uslovi i- JUS iEC1024-1-1- Odreivanje nivoa zatite.

    Prema navedenim normativima ovu instalaciju na objektu je potrebno izvesti, ako je:

    Nd > No

    gdje je:

    - Nd = Ng. Ae. 10 broj udara groma u objekat godinje- Nc=3.10 /C- najvea vrijednost usvojene uestalosti udara groma (Nc)- Ng=0,04. Td broj udara groma godinje po kvadratnom kilometru- Td= 49-broj dana sa grmljavinom na podruju Nikia, uzet sa izoketaunike karte- Ae= 356.096 m ekvivalentna prihvatna povrina objekta horizontalna projekcija

    objekta na tlo (ova povrina se zbog okolnih zgrada redukuje na prikazanu povrinu)C= C1.C2.C3.C4= 1

    - C1=1- koeficijent koji zavisi od konstrukcije objekta- C2=1-koeficijent koji zavisi od sadraja objekta- C3=1- koeficijent koji zavisi od namjene objekta- C4=1- koeficijent koji zavisi od veliine posledica udara groma u objekat

    C1- tip konstrukcije objekta

    Konstrukcija

    Objekta

    Krov

    Metalni Kombinovani Zapaljiv

    Metalna 0,5 1 2

    Kombinovana 1 1 2,5

    Zapaljiva 2 2,5 3

  • 5/21/2018 7.struja

    23/32

    C2. -sadraj objekta

    Bez vrijednosti i nezapaljiv 0,5

    Mala vrijednost ili uglavnom zapaljiv 1

    Vea vrijednost ilu naroito lako zapaljiv 2

    Izvanredno velika vrijednost, nenadoknadive tete, vrlo zapaljiv ili eksplozivan 3

    C3- namjena objektaNezaposijednut 0,5

    Uglavnom nezaposijednut 1

    Teka evakuacija ili opasnost od panike 3

    C4- posljedice od udara groma u objekat

    Nije obavezna neprekidnost pogona i bez uticaja (posljedice) na okolinu 1

    Obavezna neprekidnost pogona, ali bez uticaja (posljedice) na okolinu 5

    Uticaj (posljedice) na okolinu 10

    Koristei navedene podatke dobija se:

    Nd= 0.0027

    Nc = 0.003

    Kako je Nd manje od Nc, instalaciju za zatitu od atmosfreskog pranjenja nije neophodnoizvesti.

  • 5/21/2018 7.struja

    24/32

    5. MJERE ZATITE NA RADU

    OPASNOSTI KOJE SE JAVLJAJU U TOKU KORIENJA ELEKTRINIHINSTALACIJA I MJERE ZA NJIHOVO OTKLANJANJE

    Opasnosti i tetnosti koje mogu da se pojave u toku korienja elektrinih instalacija ipostrojenja sljedee:

    1. Previsok napon dodira ili koraka2. Struja kratkog spoja3. Preoptereenje4. Izazivanje poara5. Uticaj vode, vlage i praine6. Sluajni dodir djelova pod naponom

    7. Nedozvoljeni pad napona8. Nedovoljna osvjetljenost prostorija9. Pojava atmosferskih prenapona10.Nestruno rukovanje

    Primijenjene mjere za otklanjanje opasnosti i tetnosti koje mogu da se pojave u toku korienjaelektrinih instalacij ili drugih djelova instalacija, usljed korienja elektrinih instalacija susljedee:

    1. PREVISOK NAPON DODIRA ILI KORAKA

    Kao sistem za zatitu od opsanog napona dodira u objektu, predvieno je korienje postojeeg

    uzemljivaa objekta, na koga su povezane sve metalne mase u objektu preko ine za izjednaenjepotencijala, odnosno posredstvom zatitnih provodnika voenim u svim napojnim kablovia ilipolaganjem posebno radi izvoenja dopunske mjere izjednaenja potencijala. Cijela instalacijamora da bude pripremljena za korienje sistema zatite TT., uz primjenu zatitnog ureajadiferencijalne struje ZUDS. Predvieno je da se izvri mjera glavnog i dopunskog izjednaenjapotencijala i da se u svim kablovima obavezno vodi posebna ( uto- zelena) zatitna ila, koja eda se povee na zatitnu sabirnicu u odgovarajuoj razvodnoj tabli, a drugi kraj ile se povezuje

  • 5/21/2018 7.struja

    25/32

    na tienu masu napojnog zreaja. Na uzemljiva objekta je povezana i gromobranskainstalacija.

    2. STRUJA KRATKOG SPOJA

    Zatita od struja kratkog spoja predviena je tako to su na svim izvodima koji se vode od

    razvodnih ormara postavljeni na odgovarajui nain dimenzionisani osigurai. Ovi su takodimenzionisani da odgovaraju jednovremenim snagama napojnih ureaja, kao i oresjecimakablova (provodnika).

    Na taj nain se sprijeena pojava neeljenih vrijednosti struja kratkog spoja i opasnost odnjihovog nedozvoljenog trajanja. Ovim je sprijeena opasnost od izazivanja poara i opasnostiod njihovog nedozvoljenog trajanja. Ovim je sprijeenaopasnot od izazivanja poara i opasnostpo opremu i ljude usljed struja kratkog spoja (JUS N B2.743).

    3. PREOPTEREENJE

    Zatita od preoptereenja je predviena tako to su kablovi odabrani prema dozvoljenoj struji

    kojom smiju da se opterete, a zatieni su odgovarajuim osiguraima, koji su postavljeni napoetku svakog napojnog voda (kabla). Termika optereemost kablova je odreena premauslovima polaganja, broj kablova, temperatura okoline i dr., JUS N b2. 752.

    4. IZAZIVANJE POARA

    Opasnost od izazivanja poara usljed pojave kratkog spoja ili preoptereenja, otklonjena jepravilnim izborom i dimenzionisanjem elektrinih ureaja, presjeka vodova, zatitne opreme ipravilnom i propisnom montaom elektrine instalacije i njenih djelova, tako da u sluaju pojavekratkog spoja sigurno dolazi do pravovremenog iskljuenja voda u kvaru. Na ovaj nain jeznatno smanjena opasnost od nastanka poara usljed korienja elektrinih instalacija.

    5. UTICAJ VODE, VLAGE I PRAINE

    Uticaj vode, vlage i praine je prilikom projektovanja uzet u obzir , tako da su oprema ielektrina instalacija odabrani i prilagoeni uslovima na mjestu korienja (montae). Posebno jevoeno rauna o uslovima zatite u vlanim prostorijama sa drugim uticajima, a primijenjene su imjere dopunskog izjednaenja potencijala,a instalacija je izraena u odgovarajuoj (IP...)zatiti,zavisno od uslova koji vladaju u pojedinim prostorijama.

    6. SLUAJNI DODIR DJELOVA POD NAPONOM

    Zatita od sluajnog dodira djelova pod naponom otklanja se primjenom atestiranih ureaja iopreme, u skladu sa vaeim propisima i JUS standardima. Elektrini vodovi se uvode u aparatei razvodne table krz odgovarajue uvodnice, a vodi se rauna da zatitni platovi elektrinihvodova budu uvueni u aparate i opremu na propisan nain, ime se smanjuje opasnost odsluajnog dodira faznog provodnika ili kuite ureaja. Osim toga u objektu je predviena idopunska mjera izjednaenja potencijala, ime je navedena opasnost znatno smanjena.

    7. NEDOZVOLJENI PAD NAPONA

  • 5/21/2018 7.struja

    26/32

    Pravilnim izborom presjeka kablova i provodnika, s obzirom na dozvoljeno optereenje i duinunapojnih vodova do mjesta napajanja, kao i s obzirom na utivaje okoline i broj poloenih kablovai provodnika (prema JUS N. B2. 752), postignuto je da padovi napona do bilo koje take uelektrinoj instalaciji budu u propisanim granicama.

    8. NEDOVOLJNA OSVJETLJENOST PROSTORIJA

    Izbor i raspored svjetiljki vren je prema preporukama JKO za potrebni nivo osvjetljenja upojedinim prostorijama. Tipovi svjetiljki su odreeni prema uslovima u pojedinim prostorijama,prema nainu montae svjetiljki ( u zavisnosti od vrste tavanice) i zahtijevanim svjetolosnimkarakteristikama za dobijanje propisanog nivoa osvjetljenja. Osvjetljenj u tehnikim prostorijamaTV i radija izvedeno je prema odgovarajuim preporukama i zahtjevima za ovakve prostorije.

    9. POJAVA ATMOSFERSKIH PRENAPONA

    Zatita objekta od atmosferskih prenapona izvedena je primjenom klasine instalacije za zatituod atmosferskog pranjenja, uz korienje odgovarajueg kvalitetnog, propisanog, materijala i

    pribora, ime je ova opasnost eliminisana, odnosno dovedena u propisane granice. Posebno jeizvedeno uzemljenje antenskog stuba, ako ovaj postoji; a koje je povezano na instalaciju uazatitu od atmosferskog pranjenja.

    10. NESTRUNO RUKOVANJE

    Ova opasnost se eliminie, odnosno znatno smanjuje, pravilnim izvoenjem elektrineinstalacije, ureaja i opreme, kao i postavljanjem odgovarajuih opomeniskih tablica o stanjuukljuenosti, zabranama i drugim obavjetenjima. Normativnim aktima je propisano rukovanjeelektrinim instalacijama. Radi pravilnog i sigurnog rukovanja obavezno je posjeovanje projektaizvedenog stanja elektrinih instalacija, sa unijetim izmjenama nastalim u toku izgradnje objektai elektrinih instalacija u njemu.

    OPTE NAPOMENE I OBAVEZE

    -Izvoa radova je obavezan da uradi poseban elaborate zatite na radu na gradilitu,ureenju gradilita i rada na gradilitu. Proizvoa orua za rad na mehanizovani pogon jeobavezan da dostavi uputstvo za bezbijedan rad i izda potvrdu das u na oruu primijenjeneodgovarajue mjere i normative zatite na radu, odnosno da dostavi atest o primijenjenimmjerama zatite na radu.

    -Radna organizacija je obavezna da na osam dana prije poetka radova obavijesti

    nadlenu inspekciju o poetku radova.-Radna organizacija je obavezna da izradi normativna akta iz oblasti zatite na radu

    (Program obuavanja radnika iz oblasti zatite na radu;Pravilnik o pregledima, ispitivanju iodravanju orua, ureaja i alata; Program mjera unaprjeenja zatite na radu i drugo.)

    - Radna organizacija je obavezna da izvri obuavanje radnika iz oblasti zatite na radu ida ih upozna sa uslovima rada, opasnostima i tetnostima koje se mogu javiti u vezi sa radomkoji obavljaju i da obavi provjeru osposobljenosti radnika za samostalan i bezbjedan rad.

  • 5/21/2018 7.struja

    27/32

    - Radna organizacija je obavezna da utvrdi radna mjesta sa posebnim uslovima rada,ukoliko takva postoje.

    Prilokom nabavke orua za rad i ureaje uz pripadajuu dokumentaciju, moraju sepriloiti podaci o njihovim akustinim osobinama kako bi se izbjegla nedozvoljena buka naradnim mjestima (via od dozvoljenog nivoa).

  • 5/21/2018 7.struja

    28/32

    6. Predraun radova i materijala6.1.Napojni (prikljuni) kabal

    Projektovanje i izvoenje spoljanjeg prikljuka je u nadlenosti O.D. (nadlenedistribucije).

    1. Nabavka, transport i polaganje kabla sa izolacijom i platom od PVC, mase, premaJUS N.C5 220/75. Kabal se polae kroz prethodno iskopan rov od N.N. stuba doMRO. Ovom pozicijom je obuhvaeno:

    Polaganje kablova Polaganje traka za upozorenje Izrada strujnih veza na N.N. stubu i u M.R.O.

    Ukupno za nabavku, transport i rad, raunato po m poloenog kabla tipa: PPOO- 4x35mm, m 30 a =

    Ukupno prikljuni kabal:

    6.2.Razvodne table i usponski vodovi1. Isporuiti materijal i ugraditi glavnu razvodnu tablu M.R.O. Kuite ormara izgraditiod nekog sintetikog materijala koji ima potrebnu mehaniku vrstou (premauslovima E.D.). Ormar je zatien od mehanikih potresa prodiranja praine iprskanja vodom, stepena zatite I.P.55 (ugrauje se u fasadu zida). Na vratima, uvisini brojanika brojila, treba da se nalaze otvori sa providnim staklom za oitavanjebrojila. Sa spoljanje strane vrata stoji tablica upozprenja, a sa unutranje sistemnapajanja.

    Prikljuni prostor mora imati poseban poklopac (pertinaks debljine 5 mm), uz mogunostplombiranja sa 2 dijagonalna zavrtnja.

    Ugraena brojila su integrisana (sa ugraenim ukl. satom).

    -Niskonaponski teretni prekida KS- 160,380 V kom 1

    -Trofazno integrisano brojilo za direktno brojilo za direktno mjerenje kom 1

    -ZUDS sklopka 40A/0.5A kom 1

    -Tropolni prekida niskog napona M32/25A U kom 6

    -Sabirnicu Fe/Zn 25x 4 mm jednopotencijalna ina kom 1

    -redne stezaljke , POK kanali, plastine etikete, pertinaks, natpisne ploe, bakarnepletenice I drugi potrebni material.

    Podrazumijeva se iplaa kompletna table sa montaom I povezivanjem.

    Kom 1 a =

  • 5/21/2018 7.struja

    29/32

    2. Isporuka i ugradnja razvodne table, na planovima oznaene sa RTS- 1 tipastanskefabrike proizvodnje, sa sljedeom opremom:Jednopolni prekidai niskog napona, MC32/16, U tipa kom 16Jednopolni prekidai niskog napona, MC32/10, U tipa kom 2ZUDS SKLOPKA 40/0.5 A kom 1

    Signalnu lampicu ST, E 14, 5W, crvenu kom 1Podrazumijeva se iplaa kompletna table sa montaom I povezivanjem. Kom 1 a =

    3. Isporuka i ugradnja usponskih (napojnih) vodova od MRO do lokalnih razvodnihtable u ciljevima odgovarajueg prenika, kao iprovodnika za signalizaciju tarife

    Komplet isporuka sa postavljenjem cijevi, provlaenjem provodnika,povezivanjem, ispitivanjem provodnika tipa :

    PP-Y 5x 10 mm2 u cijevi 36 met 22 a

    PP 2x 1,5 mm2 u cijevi 13 met 22 a =

    Ukupno razvodne table i usponski vodovi:

    6.3.Elektrina instalacija opte potronje

    1. Isporuka materijala i izvoenje trofaznih prikljunih mjesta, provodnikom PP-Y 5x

    2,5mm2 u cijevima 23. Prosjena duina po jednom prikljunom mjestu je 10 m.Komplet za materijal i rad:Kom 4 a = 40m

    2. Isporuka i montaa prikljunice 16A/380V, JUS N.EO.350 sa montanom kutijom 70mm tip C, JUS N.E1.122., tropolna sa porcelanskim ulokom, nultim kontaktm zauzemljenje za zid.

    Komplet za rad I isporuku prikljunice tipa:

    - 405- NL kom 3 a =3. Isto kao pozicija 3.3-1 samo provodnik tipa PP- Y 3x 2,5 mm u cijevi 16 za strujne

    krugove monofaznih uko prikljunica prema planu i jednopolnim emama. Prosjenaduina po jednim prikljunom mjestu je 11m.

    Komplet za materijal i rad :

    Kom 33 a =363m.

    4. Provodnik tipa PP- Y 3x 2,5 mm u cijevi 16 za strujne krugove monofaznih izvoda navisini 1.6m za prikljuak bojlera. Prosjena duina po jednom prikljunom mjestu je 8m.

  • 5/21/2018 7.struja

    30/32

    Komplet za materijal i rad : Kom 1 a =8m.

    6.4.El.instalacija osvjetljenja

    1. Isporuka materijala i izvoenje strujnih krugova osvjetljenja, bez postavljanja prekidaa,sijalica i svjetiljki. Instalaciju izvesti u svemu prema tehnikom opisu. Prosjeno se pojednom sijalinom mjestu polae:- PP 2 x 1,5mm 2 /13mm2 1,50 m- PP/Y3 x 1,5 mm2/13mm2 6.50 m

    - PP/Y 4x 1,5 mm2/13mm2 2.0m

    Rauna se kompletno za materijal i rad:

    Kom 27 a =

    - PP 2x 1,5 mm2/ 13mm2- 40.5 m- PP/Y 3x1,5 mm2/13mm2 175.5 m- PP/Y 4x1,5 mm2/13 mm2 54m

    6.5.Instalaciona oprema

    Isporuka, ugradnja i povezivanje sljedee modularne instalacione opreme. Oprema jeproizvod jednog od poznatih proizvoaa modularne opreme: Legrand, Ave, Giwis.

    1. Kutija 2M kom 402. Kutija 3M kom 53. Kutija 4M kom 34. Kutija 6M kom 25. Nosa mehanizma 2M kom 406. Nosa mehanizma 3M kom 57. Nosa mehanizma 4M kom 38. Nosa mehanizma 6M kom 2

    9. Mehanizam obinog prekidaa kom 2010. Mehanizam naizmjeninog prekidaa kom 811. Mehanizam unakrsnog prekidaa kom 112. Mehanizam taster za zvono kom 113. Kip prekidaa kom 114. Prikljunica L+N- 1M kom 915. Prikljunica L+N+PE- 2M kom 2916. Okvir 2M kom 33

  • 5/21/2018 7.struja

    31/32

    17. Okvir 3M kom 518. Okvir 4M kom 319. Okvir 6M kom 220. Okvir 2M- OG izvedba kom 7

    UKUPNO INSTALACIONA OPREMA:

    6.6.Svjetiljke1. Nabavka, isporuka i montaa svjetiljke za osvjetljenje terase

    ,svjetiljke su tip PL 8175,BUCK Beograd ili sline drugog proizvoaa . kom 1 x

    2. Nabavka, isporuka i montaa za osvjetljenje kupatila.Svjetiljka je tipaZA 1x60, BUCK Beograd iliSline drugog proizvoaa. Kom 1 x

    3. Nabavka, isporuka i montaa protivpanine svjetiljketip BPN P 108, BUCK Beograd ili sline drugogproizvoaa, na planovima instalacija oznaenesa p. Svjetiljke se montiraju u dnevnu sobu. Kom 2 x

    4. Nabavka, isporuka i montaa svjetiljke zaosvjetljenje trotoara ispred ulaza. Svjetiljke su tipaBFN T 236, BUCK Beograd ili sline drugogProizvoaa. Kom 1 x

    5. Isporuka i ugradnja porcelanskog sijalikog grlaE 27 sa sijalicom 60 W, 220 V kom 10 x6. Isporuka i ugradnja pomone rasvjete u kuhinji

    Svjetiljke sline tipu HL752-25 W, 220V kom 1 x7. Isporuka i ugradnja rasvjetnih tijela u kupatilu

    (iznad lavaboa), sline tipu KSP118 kom 1 x

    6.7.Instalacija izjednaenja potencijala

    1. Isporuka i ugradnja na mjestima oznaenim na planu elektrine instalacije u zidu,kutije za izjednaenje potencijala opremljene saprikljunim stezaljkama i 4prikljuna mjesta , za prikljuak vodova do 6 mm2, i sa poklopcem tipa Ps- 49,Kom 1 a =

    2. Provodnikom P/F mm2 u cijevi u zidu izvjesti od kutije za izjednaenjepovezivanja metalnih djelova u kupatilu, koji nijesu sastavni djelovi el.ureaja ito:

  • 5/21/2018 7.struja

    32/32

    -za odvodnu cijev umivaonika-za kanalizacionu metalnu cijev-za vodovodnu cijev- za kadu- za zatitnu sabirnicu razvodne table. Prosjena duina po jednom odvodu je 3m.

    ukupno za isporuku i rad prema tehnikom opisu:Kom 15 a =6.8.Instalacija uzemljenja

    1. Isporuka i izvoenje temeljnog uzemljivaa od trake Fe- Yn 25x4 mm, prema planuuzemljenja sa povezivanjem na spusne provodnike, a u svemu prema tehnikom opisuu projektu. Ukupno za isporuku i rad raunato po dunom metro trake.m 70 a =

    2. Isporuka i ugradnja ukrasnih komada traka- traka JUS N.B4. 936 za meusobnospajanje traka.Ukupno za isporuku i rad:

    kom 12 a =3. Isporuka i postavljanje obujmica za oluk sa povezivanjem na uzemljenje objekta..ukupno za isporuku i rad prikljuaka tipa (prije nabavke jo jednom provjeriti oblikoluka):NGO 15, AY JUS N.B4.914.O (P) kom 6 a =

    4. Povezivanje i izrada svih veza na jednopotencijalnu sabirnicu a u svemu prematehnikom opisu. Plaa se po prikljunom mjestu.Kom 1 a =

    REKAPITULACIJA

    1) Napojni (prikljuni ) kabal2) Ukupno razvodne table i usponski vodovi3) Ukupno instalacija opte potronje4) Ukupno instalacija osvjetljenja5) Ukupno instalacija izjedn. potencijala6) Ukupno instalacija uzemljenja i gromobrana.

    k