6_G_Galev

Zbornik PFZ, 63, (3-4) 617-632 (2013) 617

ODGOVORNOST ZA OPASNOST TETE

Prof. dr. sc. Gale Galev * UDK: 347.513347.426.4

Pregledni znanstveni rad Primljeno: kolovoz 2012.

U okvirima ovog izlaganja u vezi s odgovornou za opasnost tete bit e oso-bito naglaene tri stvari: prva, razlozi (promatrani kroz povijesnu dioptriju) to odgovornost za opasnost tete uz stvarnopravnu ima i obveznopravnu zatitu; druga, osobitosti te vrste odgovornosti i, trea, pitanje pravne prirode te po mno-goemu specifine graanskopravne odgovornosti.

Kljune rijei: opasnost tete, objektivna odgovornost, odgovornost, makedonski Zakon o obligacionim odnosima.

1. RAZLOZI KOJI SU UVJETOVALI PRAVNO UREENJE ODGOVORNOSTI ZA OPASNOST TETE

Odgovornost za opasnost tete novijega je datuma. Naime, ona je u makedon-sko pravo po prvi put uvedena donoenjem ranijega jugoslavenskog Zakona o ob-veznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO) iz 1978.1 godine, a koji je 2001. godine prihvaen kao makedonski.2 Potreba za uvoenjem odgovornosti za opasnost tete

* Dr. sc. Gale Galev, profesor Pravnog fakulteta Justinijana Prvog Sveuilita svetih irila i Metoda, Bull. Goce Delev 9b, Skopje (Makedonija).

1 Povijesno ishodite tog zakona, kao to je poznato, nalazi se u radu Obligacije i ugo-vori. Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima prof. dr. sc. Mihaila Konstantinovia objavljenu 1969. godine, a ponovno 2006. u izdanju Slubenog lista SCG iz Beo-grada.

2 V. l. 156. saveznog ZOO-a (Slubeni list SFRJ, br. 29/78), odnosno l. 143. make-donskog ZOO-a (Sluben vesnik na Republika Makedonija, br. 18/ 01). U ve ci-

Gale Galev: Odgovornost za opasnost tete618

pojavila se kao rezultat sve ee ugroenosti ovjeka i njegove prirodne okoline

zbog ubrzana tehnikog i tehnolokog razvoja (zasnovanog na otkrivanju novih

prirodnih zakona koji sve vie pronalaze svoju praktinu primjenu). Razvoj je

odavno nadiao samo opasnost klasinih imisija (dim, galama, neugodni mirisi,

toplina i sl.)3 za koje je bila dovoljna tradicionalna susjedska zatita izrasla u okvi-rima susjedskog prava zasnovanog na teoriji o zabrani zloupotrebe prava.4 Susjed-ska zatita najprije se sastojala u zatiti od smetanja posjeda do kojeg je dolazilo zbog prekomjernih imisija koje su prouzrokovali susjedi, a kasnije se oblikovala kao stvarnopravna zatita od tih i njima slinih imisija zbog kojih je dolazilo do povrede

prava vlasnitva u smislu smanjivanja uporabne vrijednosti, na primjer, poljopri-vrednog zemljita od zagaenja tla zbog suvine praine, dima, fekalija i sl. Ne

osporavajui i nadalje potrebu za takvom na poetku 20. stoljea uspostavljenom

susjedskom zatitom pokazala se potreba i za mnogo irom zatitom postavljenoj na obveznopravnoj osnovi, i to u odnosu prema predmetu zatite, u odnosu prema subjektima koji trae zatitu i, to je osobito vano, u odnosu prema nainu na koji

se postie ta zatita (ukljuujui i pravni instrumentarij za njeno ostvarivanje). Da

je to tono, najbolje se vidi usporedi li se sa stvarnopravnom zatitom iz vremena

bive Jugoslavije pa sve do danas. Ta se zatita najprije ostvarivala tzv. negatornom tubom predvienom u Zakonu o osnovnim vlasnikopravnim odnosima iz 1980.

godine5, a danas istom tom tubom, ali prema novom Zakonu o vlasnitvu i dru-gim stvarnim pravima iz 2001. godine.6 Potonja zatita, gleda li se kroz prizmu

tiranoj Skici to je pitanje ureeno u l. 125. U tom kontekstu v. jo i l. 1047. hr-vatskog ZOO-a (Narodne novine, br. 35/05), l. 156. srpskog ZOO-a (Slubeni list SRJ, br. 31/93) kao i l. 169. u: Prednacrt. Graanski zakonik Republike Srbije. Druga knjiga. Obligacioni odnosi, Beograd, 2009.

3 Potvrde za to nalazimo, na primjer, u Austrijskom graanskom zakoniku ( 364. ABGB-a) i Njemakom graanskom zakoniku ( 906. BGB-a).

4 Vie o tome v. Galev, G.; Dabovi-Anastasovska, J., Obligaciono pravo, 2009., Skopje, str. 67 73; Klari, P.; Vedri, M., Graansko pravo, Zagreb, 2008., str. 232 - 243 i elaboracije sudske prakse u: Maksimovski, R., Graansko pravo statii, praktika, Skopje, 2011., str. 114 - 116.

5 V. l. 42. u vezi s l. 5. tog Zakona (Slubeni list SFRJ, br. 6/80) kao i komentar tih lanaka u: Georgiev, D. P.; Stojanovi, D.; Maksimovski, R.; Komentar na Zakonot za osnovnite sopstvenosnopravni odnosi (so sudska praktika), Skopje, 1982., str. 33 - 37 i 139 - 144.

6 V. l. 161. u vezi s l. 11. tog Zakona (Sluben vesnik na RM, br. 18/01). Takvu tubu poznaje i hrvatsko zakonodavstvo. V. osobito l. 110. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 114//01, 79/06 i 141/06). Do donoenja tog zakona, kao i u Makedoniji, vaio je federalni Zakon o osnovnim vlasnikopravnim odnosima iz 1980. koji je bio preu-zet iz zakonodavstva bive SFRJ 1991. (Narodne novine, br. 53/91).

Zbornik PFZ, 63, (3-4) 617-632 (2013) 619

rjeenja u citiranim zakonima i u hrvatskom zakonu, svodi se na to da vlasnik i pre-sumirani vlasnik neke nekretnine, kakav je legatar ili nasljednik (ali ne i tko drugi koji ne ulazi u krug presumiranih vlasnika), uznemiravani nainom kako vlasnik

susjedske nekretnine koristi svoju nekretninu, mogu negatornom tubom traiti

prestanak tog uznemiravanja, a, ako je njime prouzrokovana i teta, mogu traiti i

naknadu tete prema opim pravilima za njenu naknadu. Vidljivo je da je ta vrsta

zatite relativno usko postavljena jer se ostvaruje iskljuivo u okvirima susjedskog

odnosa koji proizlazi iz lokacije nekretnina. Naime, nositelj prava na zatitu je susjed vlasnika s ije nekretnine dolazi uznemiravanje (dim, praina, otpadne vode

i sl.). On je i strana od koje se moe zahtijevati i naknada tete ako je nastala kao

krajnja posljedica djelovanja tog susjeda kad se koristio svojom (susjedskom) ne-kretninom. Susjed je, dakle, strana na kojoj je iskljuiva obveza da prestane s uzne-miravanjem, a u sluaju tete i da je nadoknadi.7 Meutim, on je esto i izbjegavao

tu obvezu jer se uzimalo da je svako duan do izvesne mere da sam snosi teret i

posledice napretka drutva izraen u tehnikom i tehnolokom napretku.8 Unato

tomu, ZOO, prvo savezni (l. 156.), a zatim i makedonski (l. 143.)9 radikalno su proirili zatitu, i to ne vlasniku, koja se i dalje ostvarivala negatornom tubom,

nego, prije i iznad svega, obveznopravnu10 ne iskljuujui pritom jo i upravnoprav-nu i kaznenopravnu zatitu.11 Naime, prema pravnim rjeenjima citiranih lanaka

7 Koliko e i hoe li uope podnositelj negatorne tube uspjeti u sporu ovisi o tome je li druga strana (tuenik) povrijedila zakonsku obvezu otklanjanja uzroka tih imi-sija kojima je koritenje nekretninom tuitelju bilo prekomjerno tegotno s obzirom na prirodu i namjenu nekretnine te mjesne prilike ili kojima je nastala znatnija teta (v. l. 5. ve u bilj. 5 citiranog saveznog zakona i l. 11. makedonskog, odnosno l. 110. hrvatskog u bilj. 6 citiranog zakona).

8 V. Salma, J., Odgovornost za opasnost od tete, Pravni ivot, br. 1, 1989., str. 28.9 Isto i hrvatski ZOO (v. l. 1047.). Pritom v. i komentar s priloenom sudskom

praksom uz taj lanak u: Gorenc, V., Komentar Zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005., str. 167 - 1621.

10 Prema profesoru D. Stojanoviu uvoenje negatornog zahtjeva, inae karakteristi-nog za stvarno pravo, u podruje obveznog prava pod utjecajem je prakse francu-skih sudova koji su uz novanu naknadu u okvirima imisijske zatite osiguravali i posebnu vrstu naknade tete. V. Morait, B., Uklanjanje opasnosti u sistemu jugosloven-skog obligacionog prava, Pravni ivot, br. 1, 1989., str. 45. Za actio negatoria v. jo i Klari, Vedri, op. cit. u bilj. 4, str. 300 - 303.

11 Upravnopravna zatita postaje osobito aktualna kada je, kao rezultat tehnikog i tehnolokog razvoja, sve ee i u velikoj mjeri dolazilo do ugroavanja zraka, tla i vode koji utjeu na materijalna dobra, ali i na ovjeka kao bioloko, prirodom uvje-tovano bie. Na ljudima ili, bolje reeno, na njihov psihiki integritet taj se utjecaj manifestirao u obliku genetskih posljedica nastalih u genetskom inenjeringu, po-


obveznopravna zatita, za razliku od stvarnopravne koja za svoj sredinji objekt ima vlasnitvo susjeda od imisija koje dolaze od nekretnine drugog susjeda, kao svoj osnovni cilj ima spreavanje predstojee (realne) tete. To jo znai i da je ta

vrsta obveznopravne zatite razliita i od klasine (ope) obveznopravne zatite jer

prema klasinoj zatiti osnovni cilj nije spreavanje nastanka tete nego njezina na-knada. Kao to emo vidjeti, to ovdje imamo, ali ne kao redovnu pojavu nego samo

onda kad preventivne mjere za uklanjanjem opasnosti tete nisu dale oekivan

rezultat (da uope ne doe do tete) kao i kada teta nastane u tijeku obavljanja

opekorisne djelatnosti za koju je dobiveno doputenje nadlenog tijela. U tom

sluaju moe se traiti samo naknada tete koja je prela uobiajene granice. Koliko

ponueno rjeenje ZOO-a naglaava preventivnu zatitu, najbolje se moe vidjeti

iz sadraja i pravne formulacije stavka 1. citiranih lanaka. Iz njega se nedvojbeno

vidi da (S)vako moe traiti od drugog da odstrani izvor opasnosti iz kojeg preti

znaajnija teta njemu ili neodreenom broju lica, kao i da se suzdri delatnosti iz

koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost od tete, ukoliko nastanak uznemiravanja ili tete se ne moe spreiti odgovarajuim merama.12

Citirano rjeenje nedvojbeno potvruje preventivni karakter obveznopravne

zatite. Ona se, kao to se moe vidjeti iz tog rjeenja, postie a) otklanjanjem

izvora opasnosti (imisije) od koje prijeti nastanak vee tete ili b) suzdravanjem

sljedica od radioaktivnog zraenja, od upotrebe lijekova i pesticida i sl., a na tjelesni integritet u obliku tzv. somatskih posljedica. U svakom sluaju, na upravnopravnoj razini zatitne mjere osiguravane su aktom kojim se daje koncesija za obavljanje odreene djelatnosti (na primjer, proizvodnja elektrine energije iz nuklarne elek-trane). Kaznenopravna zatita osigurava se kvalificiranjem same opasnosti od koje fizikoj ili pravnoj osobi prijeti povreda odreenog pravnog dobra kao posebnog kaznenog djela. Prema kaznenopravnoj teoriji opasnost se definira kao ...situacija u kojoj na osnovu objektivno postojeih okolnosti moe doi do povrede pravnih dobara nekom fizikom ili pravnom licu ili kao ...stanje u kome postoji bliska i neposredna mogunost za nastajanje povrede ili ...stanje koje prema objektivnim okolnostima date situacije predstavlja opasnost za nastajanje tete pravnog doba-ra. Pritom emo za tako odreen pojam opasnosti (podignut na razinu kaznenog djela) proitati da ne predstavlja nikakvu fluidnu kategoriju ili teoretsku konstruk-ciju ve realnu kategoriju na to ukazuje ivotno iskustvo. U tom kontekstu proi-tat emo jo da (R)ealnost pojma izvodi se od objektivnih elemenata: ope ivotno iskustvo i objektivno poznavanje zakona o zbivanjima. O tome v. osobito u: Bai, F., Krivino pravo. Opi dio, Zagreb, 1987., str. 156; Babi, M., Krajnja nuda u kri-vinom pravu, Banja Luka, 1987., str. 81, 83, 85; ejovi, B., Krivino-pravni aspekti apstraktne opasnosti kod krivinih dela bezbednosti javnog saobraaja, Pravni ivot, br. 10, 1980., str. 36; Morait, B., op. cit. u bilj. 10, str. 42 i 43 (prema emu su i citati u tekstu).

12 Identino rjeenje nalazimo i u l. 1047. hrvatskog ZOO-a.

Zbornik PFZ, 63, (3-4) 617-632 (2013) 621

od djelatnosti od kojih dolazi do uznemiravanja, odnosno opasnosti tete. U sva-kom sluaju, otklanjanje izvora opasnosti tete kao i suzdravanje od djelatnosti od

kojih dolazi do uznemiravanja, odnosno opasnosti tete obveza su osobe (fizike

ili pravne) koja je stvorila izvor opasnosti iz kojeg prijeti vea teta, odnosno osobe

koja obavlja djelatnosti od kojih dolazi do uznemiravanja ili opasnosti od tete neovisno o tome predstoji li njemu osobno ili neodreenom broju osoba opasnost

od vee tete, odnosno uznemiravanje ili opasnost od tete. Prizma obveznih od-nosa dovodi nas do strana tog odnosa (nositelja prava zatite od nastanka tete i nositelja obveze da se osigura traena zatita da ne bi dolo do tete). Ono bitno

to ovdje pada u oi je to to se tu naputa djelovanje inter partes karakteristino za obvezne odnose. Prvi sluaj (djelovanje inter partes) imamo kada je podnosilac za-htjeva (ovlatenik) sama osoba kojoj prijeti vea teta, a s druge strane je obveznik,

osoba od koje dolazi prijetnja od tete, odnosno uznemiravanje ili opasnost tete. Njegova obveza odnosi se, odnosno djeluje samo u odnosu prema podnosiocu za-htjeva za zatitu od nastanka tete. Drugi sluaj imamo kada je podnosilac zahtjeva

mogao, ali nije morao biti osobno pogoen prijetnjom tete, odnosno uznemira-vanjem ili opasnou tete. U takvu sluaju obveza osobe od koje dolazi prijetnja

tetom, odnosno uznemiravanje ili opasnost tete iri se prema neodreenu broju

osoba kojima prijeti opasnost vee tete, uznemiravanje ili opasnost tete. Time

se po prvi put uvodi, reklo bi se na velika vrata, tzv. popularni (narodni) zahtjev (ako je izvansudski), odnosno popularna (narodna) tuba (actio popularis) shvaena u materijalnom smislu rijei (ako se zatita zatrai sudskim putem). U svakom

sluaju, ako izvansudski zahtjev ostane bez rezultata, njegova alternativa postaje

podnoenje zahtjeva na sudu, odnosno koritenje popularnom tubom.13 Tomu u prilog govori rjeenje iz l. 156., st. 2. saveznog, odnosno l. 143., st. 2. makedon-skog ZOO-a. Prema njemu (S)ud, na zahtjev zainteresiranog lica, naredie da se

preuzmu sve odgovarajue mere spreavanja nastanka tete ili uznemirenja, ili da

se odstrani izvor opasnosti ako, kao to se kae u nastavku, on sam ne uini to

(misli se na nositelja obveze prema kojem je upuen tubeni zahtjev i na koga pada

troak uklanjanja opasnosti tete).14 Pritom treba naglasiti da je opredjeljenje zako-nodavca za proirenjem kruga osoba koje mogu traiti sudsku zatitu u vezi s gore

navedenim okolnostima u interesu graanskopravne zatite i da se, uz (imovinska

13 Vie o popularnoj tubi vidi kod Cigoj, S., Otkodinsko varstvo okolja v jugoslovenskem pravu (s posebnim pogledom na varstvo okolja v Sloveniji), Ljubljana, 1981. i Danilovi, J., Popularna tuba, u: Enciklopedija imovinskog prava. Tom III, Beograd, 1978., str. 1004.

14 Vidi Odluku br. 73 u vezi s trokovima otklanjanja opasnosti tete u asopisu Sud-ska praksa, br. 2, 1988., str. 43.


i osobna) graanska prava podnosilaca, jo vie zatite i zajednika opa dobra

(voda, zemlja i zrak) koji podjednako pripadaju svima (i to sadanjim i buduim

generacijama).15 U uvjetima sve agresivnijeg razvoja novih tehnologija i tehnolokih postrojenja i proizvoda koji, s jedne strane, vode k napretku, ali, s druge strane, predstavljaju neposrednu prijetnju, i to ne samo pojedincu i njegovim individual-nim pravima nego, u vremenskoj perspektivi, ljudskom rodu i prirodi uope, takva

vrsta zatite ini se nunom. Ona zadrava svoj graanskopravni karakter, ali do-biva i javnopravni karakter. Koliko je to opravdano rei, govori i injenica to je

sve vei broj djelatnosti pod stalnim nadzorom ire drutvene zajednice, a nemali

njihov broj uvjetovan je i dobivanjem prethodnog doputenja za njihovo obavlja-nje i odreivanjem uvjeta prema kojima se mogu obavljati. Meutim, upuivanje

na javnopravni karakter te vrste djelatnosti, a osobito koncesioniranih, kod kojih je javnopravni reim osobito izraen, ne smije se shvatiti kao da je taj reim sam

po sebi dovoljan za osiguranje cjelovite zatite pa da graanskopravna zatita nije

dovoljna. Naprotiv, kao to se moe videti iz st. 3. i 4. citiranih lanaka saveznog i

makedonskog zakona o obveznim odnosima i kod njih je dana pravna mogunost

da se trai preuzimanje drutveno opravdanih mera za spreavanje nastanka tete

ili njeno snienje (st. 4.) i da se trai i naknada tete ako je do nje dolo tijekom

obavljanja te vrste djelatnosti, ali samo ako ona, kao to kae zakon, prevazilazi

normalne granice (st. 3.).16 To je vie od potvrde da se u tom podruju u kojem

je ope dobro (prirodna ljudska sredina) nuna pretpostavka za ostvarivanje za-jednikih opih, ali istovremeno i pojedinanih (imovinskih i osobnih) interesa

fizikih i pravnih osoba, javnopravna i graanskopravna zatita ne samo uzajamno

ne iskljuuju nego se i nadopunjavaju.

15 Karakteristian primjer za to predstavlja poznata opasnost od isputanja relativno poveanog postotka tetnih kemijskih tvari u atmosferu koje sve vie oteuju ozon-ski omota oko naeg planeta (Zemlje) zbog ega se stvara tzv. stakleniki efekt. Njegove posljedice u obliku naglih promjena klimatskih uvjeta (s izuzetno visokim temperaturnim amplitudama) svakoga dana postaju sve vidljivije i to djeluje tetno ne samo na zdravlje i ivot ljudi nego i na opstanak biljnog i ivotinjskog svijeta na planetu. Poznate su i mjere Protokola iz Kyota osam najrazvijenih zemalja i ekonomija u svijetu, ali i mjere Ujedinjenih naroda. Meutim, na alost moe se konstatirati da zbog, prije svega, egoistikih interesa Sjedinjenih Amerikih Drava u sferi ekonomije i ukupnog razvoja one jo uvijek nisu potpisnice Protokola iz Kyota, zbog ega on u odnosu na njih nije primjenjiv.

16 Hrvatski ZOO u svom l. 1047., st. 3. kae: tete koja prelazi uobiajene granice (prekomjerna teta).

Zbornik PFZ, 63, (3-4) 617-632 (2013) 623

2. OSOBITOSTI ZAHTJEVA ZA OTKLANJANJE OPASNOSTI TETE

Ne osporavajui graanskopravni karakter zahtjeva za otklanjanje izvora opa-snosti iz kojeg prijeti vea teta, odnosno zahtjeva za suzdravanje od radnje od

koje dolazi do uznemiravanja ili opasnosti tete, preostaje nam da se u nastavku rada poblie upoznamo s tim zahtjevom kako bismo odgovorili na pitanje odstupa

li taj zahtjev od pravila za graanskopravnu deliktnu odgovornost za nastalu tetu

u okviru koje je i normativno ureen ili ne. Kratak odgovor na to pitanje je da u

osnovi odstupa. Jedna od razlika odnosi se na strane. Naime, za razliku od opih

pravila deliktne odgovornosti prema kojima su strane tetnika i oteenika tono

odreene i izmeu kojih djeluje odnos inter partes, ovdje, kao to smo ve vidjeli, to nije sluaj.17 Nadalje, nasuprot potrebi nastanka tete kao opeg uvjeta da bi

uope moglo doi do nastanka obveznog odnosa, a zatim i do odgovornosti za

njenu naknadu, nastanak tete prema pravilu kod te vrste odgovornosti nije uvjet (ne trai se) da bi moglo doi do nastanka obveznog odnosa i da bi se zbog toga

mogao podnijeti i zahtjev, odnosno popularna tuba za otklanjanje opasnosti tete.

Umjesto toga, ovdje je dovoljno samo postojanje izvora opasnosti iz kojeg prijeti nastanak vee tete. Iako jo uvijek predstavlja samo mogunost nastanka tete,

ipak, s obzirom na ope ivotno iskustvo i objektivno poznavanje zakonitosti do-gaaja, oito je i neizbjeno da e do nje doi. Pretpostavlja se kao da je i dolo do

njena nastanka ili, drugim rijeima, fingira se da je nastala. Tako shvaena opasnost

tete izjednauje se s ulogom tete koju ona ima kao opi uvjet potreban za nasta-nak deliktnih obveznih odnosa. Opasnost tete poprimajui svojstvo opeg uvjeta

(kakav je i teta) omoguava da se i bez stvarnog nastanka tete uspostavi uzrona

veza izmeu nje i izvora opasnosti (na primjer, imisije otrovnih tvari u zrak i u tlo),

to omoguava i nastanak deliktnog obveznog odnosa, a time i odgovornosti koja

iz tog odnosa proizlazi. Kada smo kod opasnosti tete shvaene kao opeg uvjeta

koji je potreban za nastanak deliktnog odnosa, treba naglasiti da opasnost tete uz to svojstvo ima, odnosno istodobno s njim ima svojstvo osnove za odgovornost kao to je sluaj i s rizikom opasne stvari ili obavljanja opasne djelatnosti kod klasine

vrste objektivne odgovornosti za tetu. Ovdje je ona, iako je opasnost tete izjedna-ena s rizikom tete od opasne stvari, odnosno obavljanja opasne djelatnosti, ipak,

ako se tako moe rei, razliita osnova od one kod odgovornosti za tetu od opasne

17 To je, tovie, uvjetovano prirodom i znaenjem dobara za opu upotrebu, ugroa-vanjem kojih se ne ugroavaju samo pojedinana prava pojedinaca. Stoga i svatko zainteresiran ima pravo postaviti zahtjev za zatitom i stvoriti obvezu drugoj strani (tetniku) prema podnositelju zahtjeva kao i prema irem krugu ljudi koji su izvan kruga subjekata sa susjedskim pravom.


stvari i od opasne djelatnosti gleda li se na nju kroz prizmu sankcija preko kojih se realizira konkretna vrsta odgovornosti.18 Naime, dok je sankcija kod odgovornosti za tetu od opasnih stvari i opasnih djelatnosti uvijek reparatorna (naturalno se ili vrijednosno sanira teta do koje je dolo od opasnih stvari, odnosno djelatnosti), kod opasnosti tete ona je u pravilu preventivna u tom smislu to se uzronik opa-snosti tete sankcionira prije nego nastane sama teta. Konkretno, on nakon pod-noenja zahtjeva da se otkloni opasnost tete nije samo duan nego je i odgovoran

za poduzimanje odgovarajuih drutvenih mjera i radnja za otklanjanje opasnosti

tete koja, ne bude li otklonjena, prijeti nastankom vee tete (na primjer, ugraditi

proiiva za tvornike dimnjake, za otpadne vode i sl.). Koliko je ovdje naglaena

preventivnost, kazuje i injenica to u sluaju proputanja otklanjanja tete od stra-ne nosioca izvora opasnosti, sud je na zahtjev zainteresirane osobe, ne ekajui da

doe do nastanka tete, ovlaten narediti (i drugom) poduzimanje odgovarajuih

mjera za spreavanje nastanka tete, uznemiravanja ili otklanjanja izvora opasno-sti na troak samog posjednika izvora opasnosti.19 Ako se ima u vidu do kakvih je posljedica moglo doi jo u vrijeme donoenja prijanjeg Zakona o obveznim

odnosima (1978.), u uvjetima suvremenog tehnikog, tehnolokog i opeg civili-zacijskog razvoja koji sam po sebi svakodnevno stvara velik rizik tete koju teko da bi i bilo mogue kvalitetno otkloniti20 postaje razumljiv preventivni karakter odgovornosti posjednika izvora opasnosti tete koja se prema makedonskom pra-vu, a i ire21 ostvaruje novoureenim pravnim institutom, zahtjevom da se ukloni opasnost tete.22 Meutim, potonje ne treba razumjeti tako kao da je preventivna

18 Uope za pravnu osnovu odgovornosti za tete i u tom kontekstu za opasnost tete kao opi uvjet potreban za odgovornost za tete opirnije v. Klari, P., Odtetno pra-vo, Zagreb, 2003., str. 1 - 168.

19 V. l. 156., st. 1. i 2. saveznog i l. 141., st. 1. i 2. makedonskog ZOO-a kao i iste stavke l. 1047. hrvatskog ZOO-a.

20 O tome v. u: Mahni, M., Odkodinsko varstvo okolija v primenu onesnaenja reke Krupe in podtalnice s polikoriranimi bifenil, Pravnok, br. 1-2, 1986.

21 V. Zakon o zatiti (prirodne) sredine u SAD-u iz 1970. godine. Sukladno tom za-konu, a na zahtjev pojedinaca, vie gospodarskih projekata u SAD-u bilo je sprije-eno prije realizacije. Kao primjer toga navodi se sluaj u Marylandu gdje je dolo do prekida izgradnje velike nuklearne elektrane. V. o tome: Johnson, N. K., Envi-ronmental litigation. Lessons from the court, Civil Engineering ASCE, br. 1, 1972.; Gra-anski zakonik Socijalistike Republike ehoslovake, l. 417., st. 2. i Graanski zakonik Njemake Demokratske Republike, l. 323., 325., 328. i 329. Posljednja dva zakonika, kao i ameriki i makedonski, naglaavaju preventivnu, a ne repara-tornu zatitu.

22 Preventivnost kao karakteristika instituta zahtjeva da se otkloni opasnost tete obi-ljeje je i kaznenih djela ugroavanja kod kojih se pretpostavlja povreda prava za-

Zbornik PFZ, 63, (3-4) 617-632 (2013) 625

sankcija pravilo bez izuzetka. Naprotiv, ako i nakon preventivnog djelovanja, ali i bez njega, doe do nastanka tete, moe se traiti njeno otklanjanje, odnosno na-knada. U prilog tomu govori i pravno rjeenje iz l. 143., st. 3. iz ZOO-a23, a odnosi se na obavljanje koncesionirane djelatnosti. U pravnoj teoriji postoji i miljenje da se uz materijalnu tetu (ako je nastala) moe traiti i nematerijalna. To bi prema

tom miljenju bilo onda kad od nekih vrsta imisija doe do povrede psihikog

integriteta ovjeka.24 Pritom se, priznajui da ne postoji izriito pravno rjeenje ni

stvorena sudska praksa za naknadu nematerijalne tete od odreene vrste imisija,

upuuje na moguu primjenu odredaba iz ZOO-a koje ureuju pitanje zahtjeva da

se prestane s povredama prava osobnosti i one za pravo materijalne naknade za nematerijalnu tetu u sluaju pretrpljenih duevnih boli zbog povrede prava osob-nosti (v. l. 157. i l. 200., st. 1. citiranog saveznog zakona).25

tienih dobara i prije negoli do nje doe. O tome v. ejovi, op. cit. u bilj. 11, str. 36 - 37; Babi, op. cit. u bilj. 11, str. 85 i 100 - 101. Kada je rije o opravdanosti preventivnosti umjesto ekanja da nastane teta pa da tetnik tek onda odgovara, u pravnoj se teoriji kae da (D)ogmatsko insistiranje na istou principa odtetnog prava i ekanje nastanka tete, pa da bi usledilo odgovornost, u savremenim dru-tvenim uvjetima bilo bi pravno-politiki promaaj i znailo bi svojevidan mazohi-zam. (Morait, op. cit. u bilj. 10, str. 41).

23 Sadraj spomenutog rjeenja iz l. 143., st. 3. moe se vidjeti u nastavku ovog rada. Isto se to odnosi i za rjeenje iz l. 1047., st. 3. hrvatskog ZOO-a.

24 U vezi s tim posebice se upuuje na razliite vrste genetskih posljedica u dometu genetskog inenjeringa, delovanje zraenja lekova, pesticida i slino. (Salma, op. cit. u bilj. 8, str. 33).

25 Citirane lanke istoga sadraja, ali s promijenjenom numeracijom sadri i makedon-ski ZOO iz 2001. godne. Prvi od njih numeriran je kao l. 144., a drugi kao l. 189. Novelom ZOO-a iz 2008. godine izmijenjen je sadraj tih dvaju lanaka. Radi no-vina koje donose u nastavku ih prenosimo u integralnom obliku. Sekoj ima pravo da bara od sud ili drug nadleen organ da naredi prestanuvanje na dejstvie so koe se povreduva negovoto lino pravo i da naredi otstranuvanje na psledicite nastanati so ova dejstvie. (len 144.). (1) Vo sluaj na povreda na linite prava sudot, ako nekoj najde deka teinata na povredata i okolnostite na sluajot go opravduvaat toa, ke dosudi spravedliv parnien nadomestok, nezavisno od nadomestokot na materijalnata teta, kako i vo nejzino otsustvo. (2) Pri odluuvanjeto za baranjeto za spravedliv parnien nadomestok sudot ke vodi smetka za silinata i traenjeto na povredata so koja bile predizvikani fiziki bolki, duevni boki i strav, kako i za celta za koja slui nadomestokot, no i za toa nadomestokot da ne e vo sprotivnost so stre-meite koi ne se spojlivi so negovata priroda i optestvena cel. (3) Za provreda na pravoto na ugled i drugite lini prava na pravnite lica sudot, ako najde deka teinata na povredata i okolnostite na sluajot go opravduvaat toa, ke dosudi spravedliv par-nien nadomestok, nezavosno od nadomestokot na materijalnata teta, kako i vo nejzino otsustvo. (4) Pokraj ovie pravila, vo oddelni sluai, koga toa so drug zakon poinaku e uredeno ke se primenuvaat i pravilata od toj zakon. (len 189.).


to se pak tie protupravnosti tetne radnje u sluaju da iz izvora opasnosti

prijeti nastanak vee tete, treba naglasiti da se njen limit, kao to emo susresti u

pravnoj teoriji, ...pomera od linije zabrane sniavanja tue imovine prema zabrani

ugroavanja fizikog ili imovinskog integriteta sa imisijom nezavisno od granica

utvrenih pojedinanom administrativnom dozvolom.26 Iako je jasno reeno da

pojedinana administrativna dozvola za obavljanje odreene djelatnosti sama po

sebi ne iskljuuje odgovornost imitenta u pogledu ugroavanja do kojeg bi dolo od

imisija kao izvora opasnosti vee tete, ipak i u teoriji i u praksi jo uvijek postoje

dvojbe to iskljuuje protupravnost, a time i odgovornost imitenta kad se poziva

na doputenost obavljanja djelatnosti. U prilog tomu uzima se argumenat o ...

postojanju dunosti za podnoenje opih (imisionih) posledica progresa sa strane

svih subjekata drutva.27 Unato tomu, kao to kae isti autor, postoji izgraena

...teorija i praksa (nejasnim konturama) za tolerantnu i netolerantnu meru imisi-ja. Pritom on postavlja pitanje: Da li netolerantna mera emisije se uvek pojavljuje

u pojmu prekoraavanja administrativne dozvole ili u pojmu ugroavanja sredine

van mera u krugu uvjetima u administrativnom aktu dozvoljenih imisija? Prema

njemu, to je i za nas prihvatljivo, pojam protupravnosti mora da se pomeri od granica individualnih upravnih aktova na terenu (esto egzistencionalnom)

ugroavanja u irem smislu, imajui u vidu i sudelovanje dozvoljenog imisio-nog ponaanja sa drugim dozvoljenim imisionim radnjama, odnosno njihovo ukupno ugroavanje pravno zatienih dobara drutva.28 U skladu s tim treba tumaiti i rjeenje iz makedonskog ZOO-a da ukoliko teta nastane u isko-riavanju opekorisne delatnosti za koju je dobijena dozvola od nadlenog

organa, moe se traiti samo naknada tete koja prelazi normalne granice

(l. 143., st. 3.), odnosno iz hrvatskog ZOO-a teta koja prelazi uobiajene

granice (l. 1047., st. 3.) kao i preuzimanje drutveno opravdanih mera za

spreavanje nastanka tete ili za njeno snienje (l. 143., st. 4. makedonskog

ZOO-a, odnosno l. 1047., st. 4. hrvatskog ZOO-a). To praktino znai da sud

u procjeni je li u konkretnoj situaciji teta nastala obavljanjem opekorisne

Kada je rije o sadraju citiranih lanaka, moe se rei da je on gotovo identian onom iz hrvatskog ZOO-a iz 2005. godine. U tom smislu v. l. 1048. i 1100. toga zakona. to se pak tie srpskog Prednacrta graanskog zakonika (op. cit. u bilj. 2) moe se rei da on predlae nov sadraj starijeg l. 157. iz saveznog ZOO-a koji je u osnovi slian onom iz makedonskog i hrvatskog ZOO-a (v. l. 170.) dok l. 200., sada u Zakoniku kao l. 225., ostaje isti u svom sadraju.

26 Salma, op. cit. u bilj. 8, str. 31.27 Ibid.28 Ibid.

Zbornik PFZ, 63, (3-4) 617-632 (2013) 627

djelatnosti u okvirima uobiajenih (oekivanih, odnosno tolerantnih) poslje-dica i jesu li poduzete mjere za njeno spreavanje, odnosno smanjenje bile

odgovarajue, odnosno je li teta koja je nastala prela normalne, odnosno

uobiajene granice treba imati u vidu ne samo pojedinaan sluaj nego treba

konkretnu situaciju postaviti u odnos s drugim takvim i slinim situacijama

(zbirne imisije) koje su postojale u isto vrijeme i na istom prostoru, ali i ire. Samo se tako i moe ocijeniti jesu li i koliko su nastale posljedice i poduzete

mjere bile u okvirima uobiajenih granica ili pak su prele te granice pa je zbog

toga dolo ili je moglo doi do nastanka pojedinanih pravnih posljedica, ali i

do zbirnog ugroavanja imovinskih i osobnih prava neodreenog kruga subje-kata (ugroavanje tla, vode i zraka, zajedno ili pojedinano).29 Meutim, to

to je izneseno ne treba shvatiti tako da su odgovorni za pojedinano nastale

sluajeve opasnosti tete i, ako postoje, konkretno nastale tete izuzeti od od-govornosti. Naprotiv, odgovornost postoji i za svaki pojedinani sluaj, ali se

njihovo postojanje i odgovornost procjenjuju pojedinano.

3. PRAVNA PRIRODA ODGOVORNOSTI ZA OPASNOST TETE

Privodei kraju izlaganje o odgovornosti za opasnost tete preostaje nam samo

jo odgovoriti na pitanje o pravnoj prirodi te vrste odgovornosti, odnosno pitanje prema kojim e se pravilima odgovarati u sluaju opasnosti tete, prema opim

pravilima koja vrijede za objektivnu odgovornost za tetu ili opet prema njima, ali modificiranima sukladno ciljevima koji se ele postii uvoenjem te vrste odgovor-nosti. Odgovor na to pitanje je da se naelno polazi od opih pravila objektivne

odgovornosti da bi se zatim ona modificirala sadrajem ovdje vie puta citiranih

odredaba l. 143. makedonskog ZOO-a, odnosno l. 1047. iz hrvatskog ZOO-a.

Ako se te odredbe poblie promotri (to je, uostalom, i uinjeno u prethodnom

poglavlju), jasno je vidljivo da je oteeniku, da bi se po toj osnovi moglo traiti

otklanjanje opasnosti tete, to i jest odgovornost imitenta opasnosti, kod opasno-sti vee tete dovoljno (kao i u sluaju tete od opasne stvari ili opasne djelatnosti)

samo dokazati da u danom sluaju postoji izvor opasnosti (uzrok) od kojeg se

29 Kada smo kod toga, zasluuje da bude spomenuto da se otvara dilema od koga se moe traiti odgovornost: od jednog od poinilaca ili od svih imitenata tetnih tva-ri. U takvim sluajevima jedni se zalau za solidarnu odgovornost svih imitenata, a drugi pak predlau uvoenje posebne vrste osiguranja koje bi pokrivalo podruje imisija. O tome v. osobito Salma, J., O imisijama i naknadi tete od imisija, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveuilita u Novom Sadu, br. VIII, 1974.; Vorgi, N.; Salma, J., Vodno pravo, u: Enciklopedija imovinskog prava. Tom III, str. 789.


realno moe oekivati nastanak vee tete (posljedica). To pak praktino znai da

je i u tom sluaju odgovornost imitenta opasnosti tete, kao i kod tete od opasnih

stvari ili opasne djelatnosti, neovisna o njegovoj krivnji. Drugim rijeima, to zna-i da je ta odgovornost objektivna. Meutim, ipak, usporedi li se s objektivnom

odgovornou do koje dolazi prouzrokovanjem tete od opasnih stvari ili opasne

djelatnosti, ona je posebna, modificirana vrsta te odgovornosti30, to je obrazloeno u prethodnom poglavlju ovoga rada. Radi podsjeanja i zbog konteksta ponovit

emo neke od specifinosti. Jedna od njih svakako je tijesna povezanost s preven-tivnim djelovanjem odgovornosti za opasnost tete. Naime, sama injenica to ta

vrsta odgovornosti u osnovi ima preventivni, a ne reparatorni cilj, dakle cilj joj je spreavanje nastanka vee tete koja prijeti, a ne naknada ve nastale tete (to je

inae uvijek sluaj kod osnovne vrste objektivne odgovornosti, ali i ire), dovodi do

toga da se zahtjev za otklanjanjem opasnosti tete (izvora opasnosti) moe pod-nijeti i prije nego doe do nastanka tete iz tog izvora opasnosti. Na taj se nain

zapravo dolazi do tzv. presretanja tete31 koja bi, u protivnom, prema redovnom tijeku stvari sigurno nastala ili tete posljedice koje s ozbirom na njen obujam i ne-sagledive razmjere moda i nikad ne bi mogle biti otklonjene. Dobar primjer za to

je havarija nastala u drugoj polovici 20. stoljea u nuklearnoj elektrani ernobil u

Ukrajini, a slian je i primjer nuklearne elektrane Kozloduj u Bugarskoj koja je zbog

prijetnje nastankom posljedica veih razmjera na zahtjev Europske unije iskljuena

iz upotrebe.32 Osim to je preventivne naravi, tu odgovornost karakterizira i vie pojavnih oblika graanske sankcije koje ovise o vrsti izvora opasnosti koji prijeti

prouzrokovanjem vee tete ili o vrsti uznemiravanja koje u krajnjoj liniji isto tako

moe dovesti do nastanka odreenih tetnih posljedica. Tako e sud ovisno o vrsti

izvora opasnosti koji prijeti prouzrokovanjem vee tete ili o vrsti uznemiravanja,

a sukladno odredbi l. 143. ZOO-a odrediti i konkretnu vrstu graanske sankcije.

30 V. vie kod Galev, Dabovi Anastasovska, op. cit. u bilj. 4, str. 685 722 i kod Go-renc, op. cit. u bilj. 9, str. 1617 - 1622 i 1643 - 1663.

31 U kontekstu toga v. l. 181. makedonskog, l. 1092. hrvatskog i l. 192. saveznog ZOO-a. Osim toga, v. Galev, Dabovi Anastasovska, ibid., str. 750 753; Gorenc, ibid., str. 1695 - 1697.

32 Dobar primjer predstavlja i sluaj iz 1945. godine kada je SAD po prvi put u povi-jesti ovjeanstva na vojne ciljeve u japanskim gradovima Hiroimi i Nagasakiju bacio dvije atomske bombe. Poznato je da je na licu mjesta poginulo stotinu tisua ljudi, oba su grada bila posve razruena, tetu su pretrpjele tisue ozraenih graa-na, a tlo, voda i zrak bili su dugotrajno jako kontaminirani. Osim toga, dolo je i do tzv. genetske tete koju je zbog mutacije gena ozraenih osoba (skoro do danas) trpjelo budue potomstvo (u smislu da su se raala djeca s tjelesnim oteenjima, bez ruke ili noge, s dvjema glavama pa su se raala ak i kao nakaze).

Zbornik PFZ, 63, (3-4) 617-632 (2013) 629

U tom sluaju on moe narediti da se poduzmu odgovarajue mjere za spreavanje

nastanka tete ili uznemiravanja (u primjerima postavljanja proiivaa tvornikih

dimnjaka ili proiivaa industrijskih i otpadnih voda). U drugom sluaju moe

narediti da se ukloni izvor opasnosti na troak posjednika izvora opasnosti ako ovaj sam to ne uini (u primjeru ernobila i Kozloduja). U treem sluaju, kod konce-sioniranih opekorisnih djelatnosti (djelatnosti koje se obavljaju na temelju dobi-venog odobrenja nadlenog tijela) moe se narediti, odnosno traiti poduzimanje

drutveno opravdanih mjera da se sprijei nastupanje tete ili da se ona smanji33 (na primjer, poduzimanje odgovarajuih zatitnih i sigurnosnih mjera prilikom

iskopavanja rude u podzemnim uvjetima u rudniku Zletovo u Probitipu, Sasa u Makedonskoj Kamenici ili Toranica u Krivoj Palanci ili na otvorenom prostoru

(Buin u Radoviu ili Suvodol u Bitoli) ukljuujui u te mjere ak i privremenu

zabranu obavljanja djelatnosti (topionica olova i cinka Zletovo u Velesu)).34 Kod tih djelatnosti u pravilu se izbegava izricanje trajne mjere prestanka obavljanja dje-latnosti, ali je i to mogue u izuzetnim sluajevima (nuklearna elektrana Kozloduj

u Bugarskoj). Osim tih sankcija, u sluajevima kada poduzete mjere nisu poluile

oekivane rezultate ili kad one uope nisu ni bile poduzete, a zbog ega je dolo do

nastanka i odreene vrste tete (materijalne ili nematerijalne), oteenik ima pravo,

osim neke od gore navedenih graanskopravnih sankcija (koje, kako smo rekli, i

nisu uvijek samo graanske nego i administrativne, npr. kod koncesioniranih dje-latnosti), traiti da mu bude nadoknaena pretrpljena teta od izvora poveane

opasnosti ili od samog uznemiravanja. U potonjem sluaju rije je o odgovornosti i

naknadi za tetu koje se rjeavaju prema opim pravilima koja vrijede za objektivnu

odgovornost kao i prema opim pravilima naknade materijalne i nematerijalne te-te, ali, svakako, u skladu sa specifinostima konkretnog sluaja. Tako, na primjer,

kada je rije o teti od obavljanja opekorisne (koncesionirane) djelatnosti, ...moe

da se trai samo naknada tete koja prelazi normalne granice (l. 143., st. 3. ma-kedonskog ZOO-a), odnosno teta koja prelazi uobiajene granice (prekomjerna

teta) (l. 1047., st. 3. hrvatskog ZOO-a). Kad je rije o takvu sluaju injenino

je pitanje koje treba sagledavati od sluaja do sluaja i rjeavati u skladu s njegovim

specifinostima.35 Na kraju, samo da jo upozorimo na injenicu da se ovdje ne

33 V. l. 1047. hrvatskog ZOO-a. Rjeenje iz tog lanka je isto s onim iz l. 143. ma-kedonskog ZOO-a.

34 Kao slini primjeri mogu se pobrojati i tvornice izvan Makedonije, pa i one u Hr-vatskoj.

35 U kontekstu izloenog o opasnosti tete kao posebnoj vrsti objektivne odgovorno-sti upuujemo na sljedeu sudsku praksu: rjeenje Vrhovnog suda Republike Make-donije G33, br. 23/81 od 16. 4. 1981.; presuda Vrhovnog suda Republike Makedo-


zadravamo na ostalim modifikacijama te vrste odgovornosti s obzirom na to to

je o njima ve bilo dovoljno elaborirano u prethodnom poglavlju. Meutim, kada

se izvan konteksta ovog izlaganja govori o razliitostima koje ona ima u odnosu na

opi tip objektivne odgovornosti (odgovornost bez obzira na krivnju), upuujemo

da i njih uvijek treba imati u vidu.

4. ZAKLJUAK

Na samom kraju izlaganja o odgovornosti za opasnost tete kao posebne modificirane vrste objektivne odgovornosti (koja je, kao to je reeno, starijega

datuma) preostaje nam samo da radi cjelovitosti napomenemo da izvan okvira opeg tradicionalnog tipa objektivne odgovornosti za prouzrokovanu tetu kao

posebni oblici te odgovornosti postoje i odgovornost za tete izazvane motor-nim vozilom u pogonu36, odgovornost za neispravan proizvod37, odgovornost za tetu koju su prouzroile ivotinje i odgovornost za tetu od graevinskog

objekta. U Makedoniji posljednja dva tipa odgovornosti za tetu do donoenja

posljednje Novele ZOO-a iz 2008. godine nisu bila pravno ureena, a u njoj je

prva od njih ureena pod naslovom Odgovornost na teta od ivotni u lan-cima 165-, 165-, 165-s, 165-, a druga od njih pod naslovom Odgovornost za teta od grade u l. 156-.38

nije rev. br. 35/82 od 31. 8. 1982.; presuda Vrhovnog suda Republike Makedonije rev. br. 19/84 od 8. 5. 1984.; presuda Vrhovnog suda Republike Makedonije rev. br. 1258/93 od 3. 2. 1994.; presuda Vrhovnog suda Republike Makedonije rev. br. 1185/96 od 4. 2. 1996.; presuda Vrhovnog suda Republike Makedonije rev. br. 406/97 od 12. 11. 1998.; rjeenje Vrhovnog suda Republike Makedonije rev. br. 1080/97 od 4. 3. 1999.; rjeenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske rev. br. 1253/83 od 30. 6. 1984. i rjeenje Vrhovnog suda BiH G 157/85 od 14. 11. 1985. (cit. prema: Galev, G.; Dabovi-Anastovska, J., Obligaciono pravo. Praktikum. Knjiga prva, Skopje, 2001., str. 109 - 111 i 305) i sudsku praksu uz l. 1047. hrvatskog ZOO-a u: Goerenc, op. cit. u bilj. 9, str. 1619 - 1621.

36 V. l. 164. makedonskog ZOO-a, l. 1068. 1072. iz hrvatskog ZOO-a i l. 178. saveznog ZOO-a iz 1978. godine.

37 V. l. 179. saveznog ZOO-a iz 1978.; l. 165. makedonskog ZOO-a (Sluben vesnik na RM, br. 18/01) i izmjene tog lanka i njegova dopuna s jo sedam lanaka nu-meriranih kao 165-a, 165-, 165-, 165-, 165-, 165-, 165- (Sluben vesnik na RM, br. 84/08) i l. 1073. 1080. hrvatskog ZOO-a. Makedonski i hrvatski zakon usuglaeni su s pravom EU-a. U Prednactu Graanskog zakonika Republike Srbije (op. cit. u bilj. 2) nema nikakvih izmjena i dopuna jugoslavenskog rjeenja iz l. 179. ZOO-a.

38 Uvoenjem u makedonski pravni sustav posljednjih dvaju oblika odgovornosti za tetu makedonsko se pravo u biti samo vratilo na Skicu zakonika o obligacijama i

Zbornik PFZ, 63, (3-4) 617-632 (2013) 631

Uza sve to, kad smo kod pitanja posebnih sluajeva objektivne odgovorno-sti za tetu, zasluuje panju spomenuti i to da je u Noveli ZOO-a iz 2008.

godine kod posebnih sluajeva odgovornosti za tetu pod naslovima Odgo-vornost radi teroristikih akata, javne demonstracije ili manifestacije i kod

Odgovornosti organizatora priredbi izrijekom predviena objektivna odogo-vornost, odnosno odgovornost bez obzira na krivnju39 osim kod prve od njih ako neto drugaije nije predvieno zakonom.

ugovorima profesora Konstantinovia iz daleke 1968. godine. U tom smislu v. l. 142. 144. (odgovornost za tetu od ivotinja) i l. 145. (odgovornost za tetu od graevina).

39 V. izmijenjene lanke, l. 166. (izmijenjen l. 53. Novele iz 2008.) i l. 170. (izmi-jenjen l. 54. iste Novele).


* Gale Galev, Ph. D., Professor, Faculty of Law Justinianus Primus, Ss. Cyrilius and Methodius University, Bull. Goce Delev 9b, Skopje (Macedonia).

Summary

Gale Galev *

LIABILITY FOR EMERGING DAMAGE

In the article, the author elaborates the liability for emerging damages as a particular form of strict liability. The article analyses different aspects and problems related to the liability for emerging damages. The starting notion of the author is that the emergence of this form of liability results from the more frequent imperilments to the human and the nature produced by the rapid technical and technological development. Further, the author examines the particular attributes of the claim for disposing the emerging damage. Last but not least, the author analyses the legal nature of the liability for emerging damages. In that sense, a conclusion is made that the liability for emerging damages represents a distinct type of strict liability, to which the general rules of the strict liability are to be applied with adequate modifications due to its distinctiveness.

Keywords: emerging damage, strict liability, liability, Law on Obligations.

Documents

6_G_Galev