IHNOFOSILI – FOSILNI TRAGOVI

Ponašanje organizama

1

Biogene sedimentne strukture ili ihnofosili (grč. Ichnos znači trag)

2

Ihnologija je znanost o ihnofosilima. Obuhvaća prepoznavanje životne aktivnosti koja je ostavila trag i traganje za mogućim “počiniteljem”.

Tragove ostavljaju organizma sa ili bez čvrstog skeleta.

3

Izuzetno rijetko se sačuva organizam koji je ostavio trag i trag!

4

There is no branch of detective science

so important and so much neglected as

the art of tracing footsteps.

Sherlock Holmes

Sir Conan Doyle, A Study in Scarlet, 1801

5

Kako bi objasnili nastanak traga?

Nastanak otisaka (načini fosilizacije)

6

Što su sve ihnofosili? Tragovi aktivnosti: npr. kretanja (otisci

stopala ili tragovi plaženja); Laetoli, Tanzanija (prije 3,6 do 3,75 106 god.)

Odmaranja i stanovanja (udubljenja na površini sedimenta, bušotine ili jazbine);

7

Tragovi hranjenja (tragovi ujeda, tragovi ispaše, tragovi pretraživanja, sadržaj crijeva i gastroliti);

8

Razmnožavanja (gnijezda)

9

Korištenja alata (kremeno oruđe)

10

Ali ne i sedimentne strukture nastale “vučenjem” ljuštura školjkaša, puževa

11

Ciljevi IHNOLOGIJE

Paleobiogija tragova: analiza ponašanja organizma koji je ostavio trag, rjeđe prepoznavanje organizma koji je ostavio trag.

Rekonstrukcija paleookoliša: zajednice ihnofosila tipične su za određene okolišime.

12

Klasifikacija

Prihvaćeno je Linneovo pravilo binarne nomenklature

Svaki trag ima ime roda i vrste (više kategorije ne postoje)

Ime roda i vrste nema veze s organizmom koji je ostavio već s morfološkim osobinama (npr. crvi Arenicola nemaju veze s bušotinama Arenicolites)

13

Znanstvena neutemeljenost ihnotaksonomije

Dva traga su ista ihnovrsta ako su morfološki identični, bez obzira da li su ih ostavili predstavnici iste vrste. Jedna vrsta može stvarati više vrsta tragova, vezano za različite podloge odnosno ponašanje.

14

Ista vrsta ostavlja različite tragove.

Isti tip jazbine na različitim podlogama (stratonomska klasifikacija tragova)

15

Identične strukture mogu stvarati različite životinje koje imaju isto ponašanje.

Komensalizam dva ili više organizma može stvoriti jednu strukturu.

16

Kategorije ihnofosila: Ponašanje

Seilacher (1953) opisuje odnos između morfologije tragova i ponašanja.

To je tzv. Klasifikacija ponašanja ili Etološka klasifikacija

17

Kategorije ihnofosila: Ponašanje

Kubihnija – Odmaranje

rak trilobit

puž crv

18

Kategorije ihnofosila: Ponašanje

Domihnija – Stanovanje

Repihnija – Kretanje

19

Kategorije ihnofosila: Ponašanje

Agrihija – “gnojenje”

Fodinihnija – Hranjenje muljem

20

Kategorije ihnofosila: Ponašanje

Fugihnija – Bježanje zbog

promjena sedimenta (9)

Pasihnija – Ispaša (3)

21

Stratonomska klasifikacija ihnofosila

Kako u sedimentu tragovi izgledaju

U sedimentu: puni 3D reljef (endogeni)

Na granici dva sloja/sedimenta: polu-reljef u krovinskom (epi) ili podinskom sloju (hipo)

22

Ihnofacijesi morskih okoliša

Skupina tragova poveznih s određenim uvjetima u okolišu.

23

Plimna zona (Intertidal)

Zona visoke energije voda, različitih tipova podloge (od kamenite do dobro sortiranih pijesaka i zaštićenim lagunama i uvalama sitnozrnatih muljeva i silta)

24

Skolithos (Sk) ihnofacijesi

Infaunalni filtratori žive u cijevima koje su vertikalne ili oblika slova U

Skolithos: filtratori (nepoznati organizmi) u “pokretljivom” sedimentu tvore vertikalne cijevi (Cm – K)

Ophiomorpha: P-danas (rakovi) cijevi obloženih rubova

Diplocraterion

25

Skolithos ihnofacijes prepoznjemo po maloj raznolikosti brojnih vertiklnih DOMIHNIJA (bušotina, Skolithos, Diplocraterion, Arenicolites), FODIHNIJA (Ophiomorpha) i FUGIHNIJA.

26

Skolithos Ophiomorpha

27

Potplimna zona (Subtidal)

Područje umjerene do niske energije (lagune, estuariji). U pravilu ispod VBLV, kako raste dubina u zoni smo gdje se ne osjećaju tragovi oluja, a dopire do batijala.

28

Cruziana Ihnofacijes

Cruziana: tragovi kretanja trilobita (Cm-P)

Thalassinoides: tragovi složenog rovanja (domihnija/fodinihnija), vjerojatno rakovi

Asteriacites: zvjezdolike kubihnije

Rhizocorallium: vodoravna verzija Diplocraterion

29

Cruziana ihnofacijes:

30

31

Asteriacites

32

Thalassinoides

33

Rhizocorallum

Životinja se kretala vodoravno kroz sediment sistematično pretražujući sediment.

34

Arenicolites

35

Vanjski šelf-padina (Batijal): Zoophycos (Z)

Niska energija vode. Talože se sitnozrnati pijesci, siltovi i muljevi bogati organskom tvari.

36

Zoophycos ihnofacijes

Mjestimično nema dovoljno otopljenog kisika. Bioraznolikost mala, dominacija velika. Muljojedi koji “pasu” po površini sedimenta ili

kopaju plitke

tunele.

37

Zoophycos

38

Batijal - Abisal: Nereites (N)

Sedimenti: sitnozrnati muljevi, okoliš umjereno ozračen, česti u flišu!

39

Kakvi su uvjeti?

Uvjeti su tijekom turbitinih događnja vrlo teški.

Tamno je, tlak je visok, i jednolično hladno.

Organizmi su ili strvinari ili muljojedi

Tragovi su tragovi plaženja, ispaše ili plitki tragovi hranjenja-stanovanja

40

Nereites ihnofacijes

Nereites tvore meandrirajuće PASIHNIJE (Nereites, Neonereites, Helminthoides), spiralne PASIHNIJE (Spirorphaphe) i saćaste AGRIHNIJE (Paleodictyon). Nema vertikalnih bušotina.

Paleodictyon: niz heksagonalnih struktura. Graditelj: nepoznat, ali podmornice su našle da se strukture grade u abisalnim dubinama.

41

Nereites ihnofacijes

42

Paleodictyon

43

Nereites

44

EIHNOFACIJESI i paleookoliši: aktivnosti

Litoral Sublitoral Batijal Abisal /hadal

Domichnia

Fugichnia Repichnia

Cubichnia

Fodinichnia

Pascichnia

Agrichnia

biljojedi muljojedi

Bioturbacija i bioerozija

Bioturbacija: biogene aktivnosti u sedimentu, ovise o brzini taloženja, brzini erozije, populacijskoj gustoći organizama, količini nutrijenta, energiji okoliša, konzistenciji podloge i dubini.

Epiliti vs. Endoliti

Golubić (1981) definira: pasivne, aktivne bušače i one koji žive u prirodnim šupljinama.

Endoliti se razvijaju tijekom Mz

46

Bioturbacija Smanjuje idući od površine prema dubini, indeks od 1

do 6 (1= 1-4%, slojevitost je jasna, malo tragova raspršenih; 4= 61-90% jaka bioturbacija, ne vidimo slojne plohe, tragovi brojni i preklapaju se; 6= 100% potpuna bioturbacija).

Matematički izraz (GUINASSO & SCHINK, 1975):

Δc/δt= D (δ2c/δx2) – v (δc/δx)-λc

C= koncentracija organizama

X= dubina do koje dopire aktivnost organizama

V= brzina nakupljanja sedimenta

Λ= brzina radioaktivnog raspadanja

47

Ihnofacijesi i kisik

Duboko ubušavanje infaune --nefeloidni sloj zbog slabe turbulencije eliminira suspenzojede i veliki bentos – kemosimbioza i bušenje, mikrolamine sačuvane– anaerobi

48

Ihnofacijesi: Trypanites (Tr), Glossifungites (G) i Teredolites (Te) Ihnofacijesi poznati s različitih dubina, a

ovise isključivo o “prirodi” podloge.

49

Glossifungites

Tvrda ali još uvijek ne-litificirana podloga, npr. obalna područja gdje je jaka erozija, ili duboki podmorski kanali. To su vertikalne, cilindrične bušotine. Batimetrija nije važna !

50

Trypanites nalazimo na litificiranoj podlozi (grebeni, kamenite obale). To su cjevaste bušotine.

51

Teredolites: nastaje bušenjem drva. Zbiva se tamo gdje je drvo izloženo djelovanju vode (jezera, oceani, rijeke…)

52

Rubni morski okoliši i ihnofacijesi

Psilonichus nalazimo u supralitoralu (pijesci promijenjeni djelovanjem korijenja). Rakovi grade jazbine u obliku slova J, Y ili U, a kukci vodoravne tunele, dok ostale životinje povremeno mogu ostaviti tragove.

53

Kopneni ihnofosili

Na kopnu malo je okoliša u kojima se tragovi mogu sačuvati

To su riječne naplavne ravnice, delte, jezera i područja taloženja vulkanskog pepela (ostaju tragovi u navlaženom pepelu, koje treba brzo pokriti ovi sloj pepela)

54

Kopneni ihnofacijesi

Scoyenia (jezerski ili riječni crveni slojevi) s malim, vodoravnim jazbinama hranjenja, cik-cak tragovima gmizanja, i tragovi kralježnjaka i beskralježnjaka

55

Kopneni ihnofacijesi

Najčešće nalazimo tragove kretanja

Tragovi stanovanja su znatno rjeđi, npr.

bušotine termita i jazbine glodavaca, Daemonelix)

Tragovi hranjenja poput tragova ugriza na kostima ili lišću, a ponekad tragovi odmaranja.

Koproliti, gnijezda

56

Kretanje životinja (kralježnjaka)

1. Četvoronožna ili dvonožna životinja

57

Kretanje životinja (kralježnjaka)

Pojedinačni otisci otkrivaju:

1. Oslanja se pri kretanju na cijelo stopalo ili samo na prste

2. Oblik stopala i broj prstiju

3. Kopito ili kandža

4. Veličina organizma?

58

Kretanje životinja

Staze otkrivaju:

1. Život u stadu (grupi) ili ne

2. Brzina kretanja: sporo ili brzo

3. Smjer kretanja

4. Načinu kretanja

59

Veličina stopala: možemo procijeniti veličinu organizma koji je ostavio trag

Udaljenost između dva sukcesivna otiska istog stopala je KORAK, i daje nam ideju o brzini kretanja životinje.

60

61

Formule za izračun tzv. formule dinosaura

Visina kukovlja = duljina stopala uvećana za 4 puta

Dužina tijela = duljina stopala uvećana 10 puta (za dvonožne dinosaure)

Dužina tijela = dužina ramena-kukovlja 4 puta uvećana (za četveronožne dinosaure)

Visina ljudi = duljina stopala grubo uvećana 6,6 puta

Snout-Vent dužina (udaljenost od ramena do bedra) = udaljenost od srednjeg prsta prednjeg stopala do srednjeg prsta stražnjeg stopala.

62

BRZINA = ¼ g0,5 (KORAK)1,67(DUŽINA BEDRA)-1,17

Alexanderova formula OMJER BRINE I DULJINE BEDRA < 2, HODANJE; 2 < OMJER < 2,9, KAS; OMJER > 2,9, TRČANJE

63

Zaključak o tome što otkrivaju tragovi kopnenih kralježnjaka?

Moguće je prepoznati organizme koji su ostavili trag (rod/vrstu lakše kod morskih ihnofosila).

Raznolikost organizama koji ostavljaju trag je mala

Organizmi ostavljaju karakteristične tragove Lako prepoznajemo načine kretanja Pojedinačni atributi, poput veličine, mogu se

očitati Dinamički atributi: brzina kretanja (iskorak,

korak)

64

Biljni tragovi (Mikulaš, 1999)

Biljke: Životinje

Tragovi ugriza na listovima (K- danas) ili ihnofacijes Cecidoihnija

65

Korijenje ili ihnofacijesi Korosihnija, Sefonoihnija

66

Microcodium

67