520388.Husnjak_-_Financijska_kriza-ekonomija_sree_v3

7/25/2019 520388.Husnjak_-_Financijska_kriza-ekonomija_sree_v3

1/65

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Diplomski studij, smjer Financijski management

Diplomski rad iz kolegija

Trita opcija i futures ugovora

E!"#

Financijska kriza i ekonomija sree:

utjecaj recesije na sreu

Student# !entor#

$usnjak, %vana doc& dr& sc& Domagoj Sajter

Osijek, srpanj '())&

0


2/65

Sadr*aj

)& +vod&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&)

'& Financijske izvedenice&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'

& $ipotekarno tr*ite u S"D-u&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.

/& Financijska kriza&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&0

4.1. Uzroci nastanka krize u SAD-u........................................................................................8

4.2. Sluaj Lehman Brothersa...............................................................................................11

4.3. !uh"at #inancijske krize...............................................................................................12

4.4. $az%o!lje nakon #inancijske krize..................................................................................13

4.&. 'inancijske krize u $e(u!lici )r"atskoj........................................................................13

4.*. Su"remena recesija........................................................................................................1&

1& Definicija pojma sre2e&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&).

&.1. %re%nice sre+e.............................................................................................................18

&.2. ,rste sre+e......................................................................................................................2

3& Ekonomija sre2e&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'

*.1. retho%na istra/i"anja na (o%ruju ekonomije sre+e....................................................2&

*.2. 0jerenje sre+e................................................................................................................2

.& Empirijsko istra*ivanje 4 metodologija i rezultati&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&'

.1. ilj istra/i"anja..............................................................................................................32

.2. 0eto%oloija i o(is uzorka............................................................................................32

.3. $ezultati istra/i"anja.....................................................................................................33

.3.1. z"ori sre+e&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&

.3.2. 'aktori sre+e&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.

i


3/65

.3.3. Utjecaj na sre+u&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&/(

.3.4. Utjecaj %ana5nje recesija na sre+u is(itanika&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&/

.&&1& Utjecaj sto(e neza(oslenosti6 sto(e in#lacije6 !ruto %oma+e (roiz"o%a6 (olitike

slo!o%e6 (o"jerenja u %r/a"u na sre+u is(itanika&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&/3

0& 5akljuak&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&1)

6& 7iteratura&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&1

)(& 8rilog&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&13

ii


4/65

8O8%S "97%:"

a;lica )& %zvori sre2e


5/65

)& +vod

Sre2a je oduvijek ljudima ;ila istovremeno nepoznat i privlaan osje2aj& 8ojam sre2e u

se;i sadr*i veliku dozu apstrakcije i postoje nedoumice oko toga na koji je nain ista

povezana sa zadovoljstvom& Aodine filozofskog i psi>olokog istra*ivanja sadr*aja, izvora i

vrsta sre2e jo uvijek ne donose jedinstvenu definiciju sre2e&

Cako je tema ovog rada uloga izvedenica u financijskoj krizi te utjecaj nastale recesije

na sre2u ispitanika, u poetnom 2e dijelu istoga ;iti rijei o samom pojmu izvedenica i

njezinim o;ilje*jima te kakva je nji>ova uloga u kreiranju dananje svjetske financijske krize,

a kao >ipoteza ovog dijela rada postavlja se pitanje je li ;rzi rast kredita uzrok aktualne

financijske krize& adalje, sre2a je podruje koje se iz dana u dan sve vie istra*uje i samim

time sre2a postaje povezana s mnotvom drugi> segmenata realnog svijeta, a tako i s

ekonomijom& "ko su financijske izvedenice velikim dijelom uzrokovale financijsku krizu i

nesre2u gra=ana, mo*e se postaviti pitanje koje su to onda ekonomske varija;le koje mogu

pove2ati sre2u gra=anaG Stoga, drugi dio ovog rada o;janjava ekonomiju sre2e i opisuje

najva*nija postignu2a na podruju iste& adalje, postoje razliite metode mjerenja sre2e koje

2e tako=er ;iti po;li*e o;janjene&

Ekonomija sre2e u suodnos stavlja ;ogatstvo i sre2u& !jeri ;lagostanje i kvalitetu

*ivota ljudi& radicionalna mjera koju koriste istra*ivai stanja ekonomije jest ;ruto doma2i

proizvod ?9D8@H me=utim, razvojem znanosti razvile su se alternativne mjere poput indeksa

ljudskog razvoja ?$D%@ koji ;i tijekom odre=enog razdo;lja mogli preuzeti ulogu koju ima

9D8& Stoga, posljednji dio rada prikazuje rezultate istra*ivanja koje je provedeno u lipnju

'((6& godine&

:ilj empirijskog istra*ivanja, a i ovog rada, jest utvrditi to to ispitanike i ljude iz

nji>ove okoline u najve2oj mjeri ini sretnima& Empirijskim se istra*ivanjem nastoji ustanoviti

u kojoj mjeri odre=eni faktori utjeu na pove2anje razine sre2e ispitanika te to isti ine kako

;i pove2ali razinu vlastite sre2e& ako=er, cilj je pokazati kako recesija utjee na sre2u

ispitanika, nji>ovi> ;li*nji> te ljudi iz nji>ovog okru*enja te kako pokazatelji kao to su stopa

nezaposlenosti, stopa 9D8-a, uinkovitost javni> institucija, povjerenje i sigurnost u dr*avu

utjeu na istu&

)


6/65

'& Financijske izvedenice

7z"e%enice su6 (o mom mi5ljenju6 !om!e s o%oenim (aljenjem9 i za one koji seiz"e%enicama !a"e6 kao i za ekonomski susta".:

;arren Bu##et

+loga financijski> izvedenica va2anja o istome& S o;zirom da postoje razliiti navodi o tome

kada je zapravo zapoela upotre;a izvedenica, mo*e se navesti kako prvi pokazatelji se*u iz

razdo;lja prije %susa Crista& !e=utim, pojava prvi> suvremeni> o;lika izvedenica ve*e se uz

potre;e poljoprivrednika koji su iste koristili kako ;i se zatitili od rizika pada cijene nji>ovi>

usjeva& Iini se kako je prvi o;lik trgovanja izvedenicama proveden na $o>al ?@cane-u u7ondonu, koji prvi doputa ovakav o;lik trgovanja& 8rvo trgovanje unaprijednim ugovorima

?eng& #orar%s@ na lukovice tulipana za;ilje*eno je )3.& godine& adalje, kao prve

;udu2nosnice ?eng. #utures@ kojima se trgovalo smatraju se ;udu2nosnice na o%o>a ri*u u

Osaki oko )31(& godine&)Oigledno je kako su ovo standardizirani ugovori koji su uvelike

pomogli formiranju dananji> ugovora& Sljede2i doga=aj na podruju izvedenica koji

predstavlja, prvenstveno, najve2e znaenje za tr*ite S"D-a, jest osnivanje Iikake

trgovinske ;urze ?hicao Boar% o# Cra%e BC@ )0/0& godine& :9O jest najve2eterminsko tr*ite na svijetu na kojem se odvija polovica svi> svjetski> terminski> ugovora&

%sti je formalizirao trgovanje uvo=enjem standardizirani> ugovora nazvani> futures

ugovorima kako ;i se rizik i vjerojatnost gu;itka sveli na minimum& Osnivanjem :9O-a i

uvo=enjem financijski> izvedenica, razvoj tr*ita izvedenica je sve vie i vie raslo, kako u po

;roju sudionika tako i volumenom trgovanja& aime, sastavljanjem izvedenica na financijsku

imovinu razvili su se izvedeni vrijednosni papiri 4 izvedenice& ajve2i ;roj vrsta ti>

izvedeni> vrijednosni> papira odnosi se na ;udu2e akcije glede stjecanja ili otu=ivanja neke

imovine, odnosno na promjenu kvalitete nekog financijskog odnosa&'

8rema Orsagu, ve2ina se izvedenica odnosi na ;udu2e aktivnosti s imovinom iz koje

su izvedene& adalje, one su financijski instrumenti koji se pojavljuju u formi vrijednosni>

papira& %me su do;ile z;og injenice da je nji>ova vrijednost, odnosno cijena, izvedena iz

vrijednosti ?cijene@ neke druge imovine, nazvane temeljnom ili podlo*nom ?eng . un%erl>in@

1:>ance, D& ?)660@A !rie# histor> o# %eri"ati"es4 preuzeto iz Essays in Derivatives,

>ttp#KK>usky)&stmarys&caKLgyeKderivatives>istory&pdf ?)&(3&'()(&@2Orsag, S& ?'((3@z"e%enice& 5agre;# $+F", str& '3Orsag, S& ?'((3@z"e%enice& 5agre;# $+F", str& '

'


7/65

imovinom& %movina na kojoj se temelji izvedenica naziva se vezanom imovinom koja mo*e

;iti financijska, realna opipljiva ili neopipljiva/& S o;zirom na navedeno, mo*e se zakljuiti

kako izvedenice nemaju vlastitu, nezavisnu i samostalnu vrijednost& %sta mo*e ;iti izvedena iz

vrijednosni> papira, indeksa, valuta, kamatni> stopa, ro;e, energenata, itd&

rgovanje izvedenicama ima dvostruku namjenu, za zatitu od rizika te za preuzimanjerizika& Clijenti i> kupuju z;og pekulacija 4 preuzimanje rizika, koriste i> z;og >edgiranja 4

ogra=ivanja od rizika, z;og ar;itra*e, itd& S o;zirom na to da se trgovanje izvedenicama

odnosi na odga=anje isporuke terminskim ugovorima, na temelju koji> se nji>ovi vlasnici

klade na oekivane promjene cijena ro;a i financijski> instrumenata u ;udu2nosti, a ime se

mo*e ostvariti neograniena do;it, a sukladno tome i neogranien gu;itak, u odre=enoj mjeri

mo*e i> se usporediti s kladionicama& %zvedeni se vrijednosni papiri tako=er mogu nazvati i

uvjetovane tra*;ine, a kao takve o;u>va2aju me>anizam financijske poluge&

S o;zirom na navedeno izvedenice kao financijski instrumenti o;u>va2aju odre=ena

o;ilje*ja#

)& %zvedenica je ;udu2a oklada,'& izvedenica je van;ilanni instrument,& izvedenice pove2avaju profita;ilnost imovine,/& prati i> visok stupanj financijske poluge,1& dvostruka primjena# u zatiti i upravljanju rizicima, ali i u pekulativne svr>e, i3& znaajan stra> javnosti i regulatorni> tijela z;og nedovoljnog poznavanja ovi>

proizvoda&1

%zvedenicama se trguje na ure=enim tr*itima 4 ;urzama te na O: tr*itima ?eng&

"er Che ounter@, odnosno tr*itima preko altera& 9urza je mjesto gdje se trguje

standardiziranim ugovorima, karakterizira ju visoka likvidnost, a cijena se odre=uje na

temelju ponude i potra*nje, odnosno tr*inim kretanjima& ako=er, na ;urzama se kao druga

ugovorna strana pojavljuje klirinka ku2a koja preuzima rizik neizvrenja i svodi ga na

minimum& S druge strane, O: tr*ita su tr*ita na kojima se trguje ;ez posredovanja,

direktno izme=u dvije ugovorne strane& iska likvidnost na O: tr*itu odre=ena je

pro;lemom pronalaska druge ugovorne strane kojoj tono odgovaraju karakteristike ugovora

koji se prodaje, odnosno kupuje&

Cao dio financijski> tr*ita na kojem se kontinuirano pojavljuju nove vrste izvedenica,

tr*ite izvedenica se karakterizira kao najdinaminiji dio financijskog tr*ita& Sukladno

definiciji 5akona o tr*itu kapitala, koja je proirena $anfinim 8ravilnikom o

4

Orsag, S& ?'((3@z"e%enice& 5agre;# $+F", str& '5Sajter, D& ?'((6@ U"o% u iz"e%enice (rirunik za stu%ente& Osijek# Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, str& )'


8/65

karakteristikama izvedenica3, postoje etiri kategorije kojima je mogu2e o;u>vatiti sve ostale

izvedenice#

)& opcije,'& ;udu2nosnice,

& zamjene ?eng&sa(s@, i/& unaprijedni ugovori&

Sukladno karakteristikama ovog rada, pripisuje se i peta kategorija pod nazivom ostale

izvedenice koje 2e prvenstveno o;u>vatiti strukturirane zapise&

S o;zirom da je ovaj rad orijentiran na ulogu izvedenica u suvremenoj financijskoj

krizi ve2i 2e dio rada ;iti usmjeren na izvedenice koje su ostavile trag u istoj& 8rvenstveno to

su zamjene, konkretnije, zamjene kreditnog rizika strana, a njima se posreduje putem

financijske industrije&. 5amjenama se trguje na O: tr*itu, kako je navedeno, direktno

izme=u ugovorni> strana ;ez ukljuivanja ;rokera ili klirinke ku2e& ransakcije sa

zamjenama o;avljaju se na temelju interni> pravilnika i procedura ;anke koje su naje2i

ugovaratelji zamjena& 8ostoje dvije temeljne vrste zamjena# kamatne i valutne& S druge strane,

pod ostale vrste zamjena u;rajaju se dionike, ro;ne i kreditne zamjene&

ajjednostavniji o;lik zamjene kreditnog rizika mo*e se definirati kao ;ilateralni

ugovor izme=u dvije ugovorne strane& 8rema Sajteru, :DS se pojavljuje kao naje2e

koritena kreditna izvedenica koja nalikuje osiguranju, odnosno, mo*e se promatrati kao

polica osiguranja0& Cod police osiguranja tre2a oso;a ?osiguravaju2e drutvo@ preuzima rizik

neizvrenja o;veze za to prima redovna pla2anja, u ovom sluaju premiju osiguranja&

Sukladno navedenom, zamjena kreditnog rizika podrazumijeva jamstvo kojim kupac

transferira kreditni rizik nekog financijskog posla na prodavatelja za to pla2a naknadu, dok

druga ugovorna strana nije o;avezna vriti nikakvo pla2anje sve dok ne do=e do nekog

68ravilnik o karakteristikama izvedenica, 1K(6

7

Orsag, S& ?'((3@z"e%enice& 5agre;# $+F", str& )(08Sajter, D& ?'((6@ U"o% u iz"e%enice (rirunik za stu%ente& Osijek# Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, str& 0.

/


9/65

nepovoljnog doga=aja& Ovaj o;lik zamjene prvenstveno je slu*io kao nain ogra=ivanja od

rizika, dok je u dananje vrijeme postao znaajan pekulativni instrument, premda je u ;iti

vie od toga&

adalje, ulogu u stvaranju financijske krize imali su i strukturirani zapisi koji

predstavljaju zajedniki naziv za du*nike vrijednosne papire izvedene iz drugi> dugova,odnosno iz drugi> potra*ivanja&6astaju kao rezultat procesa sekuritizacije& Sekuritizacija jest

te>nika financiranja u kojoj se odre=eni o;lici potra*ivanja o;likuju u novi odnos koji

podrazumijevaju vrijednosni papir koji sadr*ava taj odnos& Drugim rijeima, sekuritizacijom

se nelikvidna i imo;ilizirana potra*ivanja transformiraju u likvidne, mo;ilne i utr*ive

financijske instrumente& Jedno od najznaajniji> podruja na kojem se provodi navedeni

proces jesu >ipotekarni krediti koji imaju veliku ulogu u nastanku suvremene svjetske krize,

to 2e daljnjim tekstom ;iti prikazano&

Colateralizirana o;veza po dugu jest jedan od o;lika strukturirani> zapisa, du*niki

financijski instrument ija se vrijednost ve*e uz odre=enu vrstu zajma& S o;zirom da postoje

;olji ?manje rizini@ i loiji ?vie rizini@ krediti :DO je potre;no svrstati u odre=ene

kategorije& Sukladno tome, prvo se ispla2uju izvedenice iz ;olji> kredita, a na kraju iz

najloiji>& Marren 9uffet, kao i mnogi akademici, analitiari i investitori koji se ;ave ovom

temom upozoravali su kako :DO, S8N i druge izvedenice sve vie raspruju rizik i

neizvjesnost o vrijednosti temeljne imovine, nego to isti smanjuju putem diverzifikacije&

S8N, odnosno, vozila pose;ne namjene su poduze2a k2eri koja su otvorena sa svr>om da se na

nji> prenese rizina imovina& Cako se uz svaki kredit ve*e i odre=ena razina rizika, ;anke se

nastoje na neki nain otarasiti rizika, ali i zadr*ati priljeve novca iz kredita& 9anka tada

izdaje i prodaje :DO svom S8N-u, a S8N prodaje iste te :DO tre2im investitorima&)(

Nozila pose;ne namjene osnivaju se kao pravne oso;e, i predstavljaju legalni entitet

koji je u vlasnitvu provoditelja sekuritizacije& %movina S8N-a je >omogeni portfelj

potra*ivanja na temelju kojeg se provodi sekuritizacija nakon koje se stvaraju novi du*niki

financijski instrumenti spremni za emitiranje& 8reko S8N-a se osiguravaju dvije temeljne

funkcije sekuritizacije, a to su intenziviranje upotre;e poluge te izolacija dijela imovine od

ukupnog rizika sponzora&

9Orsag, S& ?'((3@z"e%enice& 5agre;# $+F", str& ')10Sajter, D& ?'((6@ U"o% u iz"e%enice (rirunik za stu%ente& Osijek# Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, str& 00

1


10/65

& $ipotekarno tr*ite u S"D-u

8rema Dell"riccia, A&, %gan, D&, i 7aeven, 7&, ve2ina ;ankovni> kriza u posljednji> '1

godina dogodile su se nakon razdo;lja izrazito ;rzog kreditnog rasta))& aime, vjerojatnost

nastanka ;ankovni> kriza pove2ava se za vrijeme rasta kredita& S druge strane, oko polovice

11

Dell"riccia A&, %gan, D&, 7aeven, 7& ?'((0@ Che relationshi( !eteen the recent !oom an% the current%elinEuencies in su!(rime mortaes. + Felton, "&, Bein>art, :&.6 ur&Che 'irst Flo!al 'inancial risis o#t he 21stentur>. Dostupno na# mpra&u;&uni-muenc>en&deK))03'K)K!8B"PpaperP))03'&pdf ?))&(.&'())&@

3


11/65

;ankovni> kriza uslijedilo je iza naglog porasta pozajmica& ako=er, rast koji se ve*e uz ;rzo

rastu2e cijene sredstava i nekretnina, mo*e rezultirati krizom& r*ite vrijednosni> papira koji

imaju jamstvo u >ipotekama, odnosno doga=aji na navedenom tr*itu, postavili su ameriku

industriju drugorazredni> >ipoteka ?tzv& su;prime krediti@ u sredite pa*nje&)' 8ro;lemi na

amerikom >ipotekarnom tr*itu uznemirili su glo;alnu ekonomiju&8rvenstveno je potre;no definirati sam pojam >ipoteke& $ipoteka jest instrument

osiguranja naplate putem koje ;anka u sluaju neredovite otplate kredita mo*e zaplijeniti

imovinu klijenta kako ;i naplatila svoja potra*ivanja& aje2e se primjenjuje na dugorone

kredite, z;og dugog roka na koji se odo;ravaju& adalje, osnovno pravilo kod svakog upisa

>ipoteke je da ista slijedi nekretninu, a ne njenog vlasnika&

Opisanim pozajmljivanjem mo*e do2i do degradacije standarda kreditiranja koju je

mogu2e povezati i o;jasniti razliitim im;enicima& Jedan od ti> im;enika je i ;rza stopa

rasta cijena nekretnina to se mo*e vezati uz stajalita zajmodavaca koji su oekivali

konstantan rast cijena& aime, spremnost zajmoprimaca, vezanu uz vra2anje preuzeti> kredita,

su inicirale same ;anke kao stalne potpore pri odo;ravanju kredita ?prodavali su vie

zajmova@, to je utjecalo na navedene standarde, a time i na poetak krize&

adalje, >ipotekarni kredit je dugoroan kredit koji se odo;rava stanovnitvu ili

poduze2ima za razdo;lje od deset do dvadeset godina, a njegova je osnovna karakteristika to

se kao instrument osiguranja koristi >ipoteka& Smatraju se nenamjenskim kreditom kod kojeg

je kamatna stopa esto ni*a nego kod ostali> nenamjenski> kredita, ali je via nego kod

stam;eni>&

/& Financijska kriza

+ ovom poglavlju o;ra=uju se uzroci nastanka krize na amerikom tr*itu te nji>ova

evolucija u krizu glo;alni> razmjera& 8rijelaz od krize drugorazredni> >ipotekarni> kredita do

sadanjeg stanja dogodio se u relativno kratkom vremenu, emu je pogodovao i trend

deregulacije ;ankovni> propisa i dotada nevi=ena kreditna ekspanzija u Sjedinjenim

"merikim Dr*avama ?S"D@&

12

Dell"riccia A&, %gan, D&, 7aeven, 7& ?'((0@ Che relationshi( !eteen the recent !oom an% the current%elinEuencies in su!(rime mortaes. + Felton, "&, Bein>art, :&.6 ur&Che 'irst Flo!al 'inancial risis o#t he 21stentur>. Dostupno na# mpra&u;&uni-muenc>en&deK))03'K)K!8B"PpaperP))03'&pdf ?))&(.&'())&@

.


12/65

4.1. Uzroci nastanka krize u SAD-u

Degradiranje standarda pozajmljivanja povezano je s razdo;ljem ;rzog rasta o;ujma

kredita& astanak krize potaknut je nekontroliranim odo;ravanjem kredita od strane

financijski> institucija ?u daljnjem tekstu - ;anke@& aime, odo;ravanjem kredita ;anke

preuzimaju odre=eni rizik, rizik neizvrenja o;veze od strane klijenta& Slijedom toga, ;anke si

me=uso;no prodaju :DO izvedenice koje se kao du*niki financijski instrumenti ve*u uz

odre=ene vrste kredita& 5a svaku o;vezu koju ima ;anka, ona mora imati rezerve koje su

proporcionalne riziku, a ime osigurava likvidnost i sigurnost poslovanja& Cako rezerve

imo;iliziraju kapital, ;anke otvaraju vozila pose;ne namjene 4 S8N izvedenica ispla2uju se priljevima koje su primile

vlasnici :DO izvedenica ratinga "& 9anke se *ele osigurati od rizika nepla2anja kamata, ili

o;veza na osnovi glavnice, stoga kao kolateral na :DO prila*u :DS izvedenice& :DS

izvedenice slu*e za pre;acivanje rizika oglu>e na tre2e oso;e& S8N kao kupac :DS-a pla2a

premiju, dok se prodavatelj :DS-a ?;anka@ o;vezuje nadoknaditi novac ako do=e do

neurednog vra2anja duga& Nelik rast o;ujma trgovanja :DO izvedenicama i velika potra*nja

za njima stvorila je pritisak na pove2anje o;ujma kreditiranja gra=ana, jer su ti krediti slu*ili

kao temelj izdavanju izvedenica& ra*ili su se novi krediti kako ;i se mogli zapakirati u

:DO& 8od pretpostavkom stalnog rasta cijena nekretnina stam;eni su se krediti poeli davati

;ez temeljiti> provjera vjerodostojnosti i kredi;ilnosti zajmoprimaca& avedeno predstavlja

zatvoreni krug koji funkcionira sve dok zajmoprimci namiruju svoje o;veze& !e=utim, kako

su se dugoroni stam;eni >ipotekarni krediti odo;ravali ;ez pret>odnog ispitivanja kreditne

sposo;nosti klijenata te kada su isti prestali namirivati svoje o;veze u sve ve2em ;roju,

0


13/65


14/65

ranije, sada se pokazala kao dvosjekli ma& 8ad cijena ku2a doveo je do toga da cijena ku2e

cijelom svojom vrijedno2u ne mo*e pokriti vrijednost >ipoteke, a korisnici kredita nisu ;ili

financijski sposo;ni otpla2ivati ga& 8restankom otplate kredita poeli su se gomilati gu;itci

investitora u >ipotekarne vrijednosnice& Ovdje se, dakle, ne radi samo o tome da su ;anke

plasirale previe kredita koje sada ne mogu naplatiti i z;og toga imaju pro;lema sasolventno2u& 8rimarni pro;lemi s naplatom, tj& klasini kreditni rizik, se preko drugi>

sudionika na financijskom tr*itu koji su kupili strukturirane financijske instrumente prelio na

;urze i doveo rizika likvidnosti, pada ;urzovni> indeksa i rasprodaje vrijednosnica&

$ipotekarna kriza, zajedno s jo nekim faktorima, uzrokovala je nesta;ilnost cijelog

financijskog sustava& Bazlog tomu le*i u injenici to dr*ava nije prepoznala va*nost uloge

investicijski> ;anaka i >edge fondova koji su o;avljali poslove poslovni> ;anaka, a nisu ;ili

podlo*ni jednako strogoj regulaciji kao one& $edge fondovi su o;lik ulaganja sredstava koji

su namijenjeni prije svega imu2nijim investitorima i velikim korporacijama& Ne2ina i> nije

registrirana niti ima nadzor od strane nadzorni> komisija& Javne ponude, oglaavanja i pristup

takvim fondovima su ogranieni, to im i ne predstavlja veliku prepreku s o;zirom da nisu

namijenjeni irokoj javnosti& Drugim rijeima, svr>a >edge fondova nije ogra=ivanje od

rizika, ve2 ulaganje, jer, kao takvi, nose ve2i rizik od tr*inog to podrazumijeva preuzimanje

natprosjeni> rizika koji mo*e donijeti i natprosjene prinose& $edge fond je agresivno

upravljan portfelj investicija koji koristi napredne strategije kao to su koritenje visoki>

poluga, duge i kratke pozicije s izvedenicama na svjetskim tr*itima, a sve s ciljem

generiranja visoki> prinosa&)1%nvesticijske ;anke i >edge fondovi tako=er su do*ivjeli velike

gu;itke od investiranja na tr*itu nekretnina te nisu ;ili financijski dovoljno sna*ni kako ;i te

gu;itke u narednom razdo;lju pokrili& Stoga, ;ila je ugro*ena nji>ova temeljna uloga 4

kreditiranje, to je dalje usporilo ekonomsku aktivnost&

4.2. Sluaj Lehman Brothersa

9anka 7e>man 9rot>ers osnovana je prije otprilike )3( godina te kao ikona amerikog

;ankovnog sustava predstavlja prvu *rtvu suvremene financijske krize& Steaj ove ;anke

zavrio je likvidacijom koja je predstavljala test za svjetska tr*ita, jer je propast ove ;anke

izazvao domino efekt na druge financijske institucije& 8osljedice steaja 7e>mana su ;ile

katastrofalne& %nae vrlo uspjena ;anka koja je na vr>uncu svoga poslovanja vrijedila .((

milijardi dolara ;ankrotirala je preko vikenda& 5aposlenici managementa 7e>mana mogli ;i

15Sajter, D& ?'((6@ U"o% u iz"e%enice (rirunik za stu%ente& Osijek# Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, str& ).

)(


15/65

se okarakterizirati kao po>lepni i *eljni ;rze zarade jer im je jedino ;ilo ;itno pre*ivjeti jo

jednu godinu s pozitivnim financijskim rezultatom kako ;i mogli u;rati visoke ;onuse& 9ez

o;zira na propast, management nije platio cijenu za svoj neuspje> ve2 je isti pao na

zaposlenike, dioniare te gospodarstvo u cjelini& !e=utim, sve dok direktori ;udu posjedovali

zlatne pado;rane)3

i nakon propasti, nji>ovi se ciljevi ne2e promijeniti& o, kad ;imanagement za dugove odgovarao svojom imovinom cijeli ovaj proces ;i vjerojatno iao

drugim tijekom&

8ropast 7e>mana za so;om je povukao i druge financijske institucije, a situacija u

financijskom sustavu se nastavila pogoravati& ako se tr*ite komercijalni> zapisa zaustavilo,

7%9OB je porastao, kao i druge kamatne stope& akon steaja 7e>mana J&8& !organ je s

osiguravanjem )0 milijardi dolara ;rokerskom odjelu 7e>man 9rot>ersa zatvorio preostale

poslove i od tog dana je ;anka 7e>man 9rot>ers prestala postojati u ;ilo kojem o;liku&

edugo nakon toga na ru;u propasti se naao i "%A ?"merican %nternational Aroup@,

najve2a amerika osiguravaju2a ku2a& 8ovezanost s kreditnim tr*item dovela je u pitanje

njezinu likvidnost to se tako=er odra*ava na njezinom kreditnom rejtingu& 5;og zatite od

rizika insolventnosti, o;ra2a se sredinjoj ;anci koja joj nudi kredit u iznosu od 01 milijardi

dolara u zamjenu za .6,6Q udjela u kapitalu&).adalje, Federalne rezerve pru*aju pomo2

?paket spaavanja@ ;ankovnom sustavu u iznosu od .( milijardi dolara to je donekle umirilo

tr*ite, ali samo kratkorono& %znosi pomo2i svjetskom financijskom tr*itu ;ilje*e sve ve2i

rast& + sam oporavak "%A-a, od o;e2ani> .( milijardi, utroeno je 36,0 milijardi dolara& Od

navedenog iznosa, /( milijardi izdano u o;liku povlateni> dionica zamijenjeno je za tzv& ne

kumulativne dionice koje vie nalikuju o;inim dionicama& Casnije su federalne rezerve

ponudile dodatni> ( milijardi dolara u o;liku povlateni> dionica na pet godina, dok su

zauzvrat zatra*ile )(Q od ostvareni> dividendi&)0

4.3. !uh"at #inancijske krize

165latni pado;rani 4 eng& Aolden parac>utes - je klauzula u ugovoru o zaposlenju, kojim se osigurava velikanovana isplata direktorima, odnosno lanovima uprave, u sluaju prekida radnog odnosa ili premjetanja nadrugi polo*aj u sluaju neprijateljskog preuzimanja poduze2a& Ona je zapravo zatita vr>ovni> mened*era odneprijateljskog preuzimanja jer ini vrlo skupim otputanje direktora&17 S"jetska #inancijska kriza naj"e+i izazo" na5e "remena. a 8latinum invest& Dostupno na#>ttp#KKRRR&platinuminvest&>rKanalizeKSvjetskaPfinancijskaPkriza&pdf?)1&(3&'()(&@

18

: !oney ?'((6@, GG0one>.comHs !ailout tracker,>ttp#KKmoney&cnn&comKneRsKstorysupplementKeconomyK;ailouttrackerK"%A, ?))&(.&'())&@

))


16/65

%ako se u poetku mislilo kako 2e S"D sna*nim reagiranjem u vidu monetarne

ekspanzije sprijeiti prelijevanje krize na ostatak svijeta, to se nije dogodilo& ajve2e

posljedice osje2a Europa iji su investitori godinama ulagali u S"D& 9itan trenutak kada je

nastupilo prelijevanje krize na ostatak svijeta ;io je trenutak kada su se ;urzovni i tr*ini

indeksi razili& 8oetak kolovoza '((.& godine je razdo;lje koje 2e ostati zapam2eno kaotrenutak kada je kriza likvidnosti pogodila sva razvijena tr*ita& Nelike su ;anke z;og

neizvjesnosti u pogledu visine i lokacije gu;itaka u vezi s >ipotekarnom krizom de facto

prestale kreditirati jedna drugu&

8rimjerice, islandski ;ankovni sektor je u potpunosti ;ankrotirao te je nacionaliziran, a

dr*avni je proraun ostao prazan& %rska ekonomija, donedavno ponos Europske +nije i primjer

u;rzanog razvoja, pala je na koljena z;og ogromni> gu;itaka koji su njeni investitori ostvarili

na amerikom tr*itu, te kroninog nedostatka, do tada izdani>, ameriki> investicija u %rsku&

+ pro;lemima su se nale i nove lanice Europske +nije poput Estonije, !a=arske i

Slovenije&

8ro;lemi zemalja sa namirivanjem o;veza jo uvijek nisu rijeeni, a nisu mimoili ni

visokorazvijene zemlje kao to je jemaka, premda ne u tolikom opsegu& 8otre;a za stranom

financijskom pomo2i je ;ila najznaajnija zemljama Jugoistone Europe& 5a osiguranje

devizne likvidnosti, pomo2 od !e=unarodnog monetarnog fonda zatra*ile su 9osna i

$ercegovina, Sr;ija te Bumunjska& 8rva zemlja koja je zatra*ila pomo2 ;ila je !a=arska&

)'


17/65


18/65

stopa i irenja financijske panike& Cada se definira u tom kontekstu, financijska se kriza mo*e

pratiti i analizirati pomo2u pokazatelja koji su u korelaciji s monetarnim multiplikatorom&

+ Nelikoj 9ritaniji se )033& godine dogodila prva prava ;ankovna kriza u kojoj je

engleska sredinja ;anka, 9ank of England, svojim ponaanjem pokazala da ne2e spaavati

pojedine ;anke, ak ni one najve2e&')

"merike Federalne rezerve ?FED@ su to nauile tek)6&, tako da su )60.& ispravno uinile kada su u;rizgale znaajnu likvidnost u sustav

nakon ;urzovnoga kra>a u listopadu te godine& '' +pravo je taj FED-ov potez izolirao

;urzovni kra> i sprijeio njegovo prerastanje u recesiju, odnosno krizu&

akon raspada socijalistikog ;loka )66(-i> istonu Europu za>vatio je val

;ankonovni> i financijski> kriza, me=utim nji>ov karakter i uzroci vie se mogu pripisati

politikoj nego financijskoj sferi& %ako ograniene na teritorije dr*ava u kojima su iz;ile, po

intenzitetu nisu ;ile nita sla;ije od dotadanji> kriza&

Bepu;liku $rvatsku su od osamostaljenja pogodile dvije znaajnije ;ankovne krize&

8rva je ;ankovna kriza, kriza tzv& stari> ;anaka, zapoela s poetkom procesa tranzicije, a

zavrila prodajom re>a;ilitirani> dr*avni> ;anaka stranim stratekim ulagaima& + trokove te

krize, izazvane naslije=em prolosti i golemim posljedicama rata u;rajaju se#

T izdavanje tzv& veliki> o;veznica )66)& godine u iznosu od oko 66( milijuna

ameriki> dolara,

T pretvaranje devizne tednje u javni dug )66'& godine u iznosu od oko &)6( milijuna

ameriki> dolara

T sanaciju Slavonske, Splitske, Bijeke i 8rivredne ;anke 5agre;, u razdo;lju od )661&

do )663& godine, u ukupnom iznosu od oko /. milijuna ameriki> dolara&'

+kupni trokovi tzv& prve ;ankovne krize mogu se dakle procijeniti na oko /&31

milijuna ameriki> dolara& oan je iznos troka teko utvrditi jer u navedenim procjenama ne

tre;a zanemariti pri>ode, odnosno stavke koje ukupan troak umanjuju, a to su primjerice

21 Ail;art, J&M& ?)6)6@ Che )istor>6 rinci(les an% ractice o# Bankin. Dostu(no naJ>ttp#KKc>estof;ooks&comKfinanceK;ankingK8rinciplesK>e-8anics-Of-)01.-"nd-Of-)033-8art-/&>tml?'0&(3&'())&@22:arlson, !& ?'((3@ "Brie# )istor> o# the 1K8 Stock 0arket rash6 'e%eral $eser"e Boar%6 ;ashinton

D..& Dostupno na# >ttp#KKRRR&federalreserve&govK8u;sKfedsK'((.K'((.)K'((.)pap&pdf?'0&(3&'())&@23%zlaganje guvernera $rvatske narodne ;anke dr& !arka Ukre;a u $rvatskom dr*avnom sa;oru ?'(((@ U"o% u

ras(ra"u o materijalima )GB-a, Dostupno na# >ttp#KKRRR&>n;&>rKpriopcK'(((K>rvKizlaganje-guvernera&>tm?'0&(3&'())&@

)/


19/65

pri>odi od privatizacije ;anaka te pla2e, do;it i porezne pri>ode to i> sanirane ;anke ne ;i

ostvarile, odnosno uplatile, da su propale&

ema sumnje da su ti trokovi vrlo visoki i svrstavaju $rvatsku me=u zemlje s

najviim trokovima rjeavanja ;ankarske krize u omjeru prema ;ruto doma2em proizvodu&

ako visoki trokovi tipini su za zemlje za>va2ene ratom, poput Cuvajta ?/1Q@ i %zraela?'1Q@ u jednom dijelu nji>ove povijesti&

8oetkom )660& godine nastupila je u $rvatskoj druga ;ankovna kriza, u kojoj je

tadanja Nlada Bepu;like $rvatske donijela odluku o sanaciji Du;rovake i :roatia ;anke&

rokovi ti> dviju sanacija mogu se procijeniti na /. milijuna ameriki> dolara& Drugi izraz

te krize su trokovi isplate osigurane tednje u ;ankama nad kojima je otvoren steajni

postupak& $rvatska narodna ;anka je )660& i )666& godine zatra*ila pokretanje steajeva za 6

;anaka i / tedionice& +z to, u '(((& godini $9 je zatra*io otvaranje steajeva nad jo

;anke i jednom tedionicom i ukinuo odo;renje za rad jednoj podru*nici strane ;anke, jednoj

;anci i 3 tedionica& roak isplate osigurane tednje kod ;anaka i tedionica nad kojima je

ve2 otvoren steajni postupak mo*e se procijeniti na oko /(( milijuna ameriki> dolara&

Dakle, ukupni ;i se trokovi druge ;ankovne krize mogli procijeniti na oko 0(( milijuna

ameriki> dolara& 5;roje li se trokovi prve i druge krize dolazi se do iznosa od oko 1,/1

milijardi ameriki> dolara& Od toga na prvu ;ankovnu krizu otpada oko 01Q, a na drugu oko

)1Q troka& 8rva je ;ankovna kriza ;ila dakle mnogo ve2a i opasnija za cjelokupni

gospodarski sustav nego kriza iz )660& godine&'/

4.*. Su"remena recesija

Becesija se mo*e definirati kao usporavanje privredni> aktivnosti, koju zatim prate

pove2anje nezaposlenosti koja je pra2ena istodo;nim pogoranjima op2e ekonomske klime

kao to su pad realnog do>otka, nizak stupanj iskoritenosti proizvodni> kapaciteta& eki

va*niji svjetski privredni su;jekti mogu za so;om povu2i i druga relativno zdravijagospodarstva& o je mogu2e ;udu2i za svjetsko gospodarstvo vrijedi zakon spojeni> posuda&

8o odlukama ve2ine vlada na sceni je svjetska recesija& 8o miljenjima neki>

ekonomski> strunjaka ve2 neko vrijeme je svjetski gospodarski ;alon prenapu>an kroz

uve2ane cijene dionica, nekretnina ili industrijski> kapaciteta u automo;ilskoj, farmaceutskoj,

a pose;no industriji naoru*anja& akon toga, ;ila ;i logina slijede2a# dvoj;a pustiti taj

prenapu>ani ;alon da nekontrolirano pukne i da stvari odu u ne*eljenom smjeru, sa svim

24

%zlaganje guvernera $rvatske narodne ;anke dr& !arka Ukre;a u $rvatskom dr*avnom sa;oru ?'(((@ U"o% uras(ra"u o materijalima )GB-a, Dostupno na# >ttp#KKRRR&>n;&>rKpriopcK'(((K>rvKizlaganje-guvernera&>tm?'0&(3&'())&@

)1


20/65

nepredvidivim posljedicama ili ga pak kontrolirano ispu>ati& Odgovor na ovakve >ipoteze se

ustvari vjerojatno doslovno krije u sagledavanju posljedica& One se dodue teko mogu oitati

iz prikriveni> najve2i> ekonomski> poteza& + poetku je dolo do enormni> manipulacija s

cijenama najznaajnijeg energenta-nafte& 5atim su dr*avne ;anke intervenirale u gospodarstva

s temeljnim ciljem da ojaaju svoje nekonkurentne mastodonte s dodatnim financijskiminjekcijama, uz istovremenu ;lokadu konkurencije daju2i im time dodatno vrijeme i prostor&

aime, kao takva, recesija je manje du;oka i oz;iljna od depresije& 8onavlja se u

razdo;ljima od po nekoliko godina, a uo;iajeno zapoinje u jednoj zemlji i tre;a joj odre=en

;roj mjeseci, odnosno godinji> kvartala da se preseli u druge& 8ostoje tri osnovna o;ilje*ja

recesije, trajanje 4 vremenska du*ina, du;ina 4 koliko du;oko zadire, difuzija 4 koliko se

iroko rasprostire& 8otroai na recesiju odgovaraju promjenom ponaanja u potronji, tj& troe

pa*ljivije&

Financijska kriza uzima veliki danak kako u razvijenim tako i u novim europskim

gospodarstvima, z;og glo;alne naravi okova koji su potresli i financijski sektor i realno

gospodarstvo te z;og sna*ni> regionalni> i glo;alni> trgovinski> veza Europe& Sna*niji

gospodarski oporavak za>tijevat 2e sna*nije politike akcije uz uinkovitu koordinaciju na

europskoj razini&

Aospodarsko opadanje postalo je glo;alna, sinkronizirana recesija& Ote*ani

financijski uvjeti, pad ;ogatstva i velika nesigurnost izazvali su otar pad svi> vrsta narud*;i&

aj pad narud*;i doveo je do nezapam2enog kolapsa u trgovini# izvoz u eurozoni pao je na

godinjoj razini za '3 posto u posljednjem tromjeseju '((0& 8ad narud*;i i cijena sirovina,

znatno su smanjili inflaciju u razvijenim zemljama i umanjili za;rinutost od inflacije u

mnogim novim gospodarstvima, navodi !!F& 5;og sna*ne gospodarske integriranosti

Europe, prosjeen rast u '((0& usporen je u podjednakoj mjeri u razvijenim i novim

gospodarstvima, no postoje znaajne razlike me=u zemljama&'1

Cao posljedica financijske krize javlja se recesija, koja je u svom ve2em ili manjem

o;ujmu, za>vatila cjelokupno svjetsko ekonomsko podruje& Na*nost ovog rada je ustanoviti u

kolikoj je mjeri recesija utjecala na sre2u gra=ana, tonije sre2u ispitanika& Daljnji tekst ;it 2e

usmjeren na definiranje pojma sre2e, odrednica sre2e, ekonomije sre2e te na konkretnu

analizu sre2e ispitanika u razdo;lje recesije, odnosno utjecaja recesije na sre2u&

25

Ga5oj sre+i nema krajaJ )r"atska *. najsretnija zemlja na s"ijetu& + 8olitiki tjednik acional# Dostupno na#>ttp#KKRRR&nacional&>rKclanakK3)3)1Knasoj-sreci-nema-kraja->rvatska-3(-najsretnija-zemlja-na-svijetu?'0&(3&'())&@

)3


21/65

1& Definicija pojma sre2e

7Sre+a je (o!je%a.:Desmon% 0orris

Svaki ovjek na zemlji od pamtivijeka te*i ostvarenju sre2e& Sre2a je pojam koji se

teko mo*e definirati, a u to su se uvjerili mnogi teoretiari, psi>olozi, sociolozi i ekonomisti

koji su ju pokuali definirati&

Svaki pojedinac ima vlastitu definiciju sre2e koja se o;likuje pod utjecajem razliiti>

determinanti& 8ojam sre2e naje2e se ve*e uz zdravlje, posao, o;itelj, sigurnost, lju;av,

zadovoljstvo, itd& ako=er, sre2a se mo*e definirati kao stanje uma i osje2aja koje oitujemo

kroz pojmove zadovoljstva, u*itka te radosti, odnosno sre2a je ono to osjetimo kada

ispunimo neku nau *elju&'3

!nogi su umovi tijekom stolje2a za;ilje*ili stotine definicija sre2e& 8rimjerice, !orris

?'((1&@ je u knjizi pod nazivom Uto je sre2aG naveo kako ljudi esto ne razlikuju pojam

sre2e i pojam zadovoljstva, te isti povezuju s ugodom ili pak sa smireno2u uma& On navodi

kako je zadovoljstvo stanje koje je dugotrajnije od sre2e, a da sre2a predstavlja kratki i

trenutni osje2aj koji do*ivljavamo u situacijama kada nam *ivot iznenada postaje ;olji& +

trenutku kada do*ivimo neto lijepo, na primjer kada polo*imo ispit, nastaje eksplozija

emocija, odnosno nastupa sre2a& !e=utim, taj trenutak i osje2aj ne traju dugo& o je stoga to

sre2a predstavlja intenzivan, ali prolazan i kratkotrajan osje2aj& Bazlog istome je to ljudi

uzimaju sre2u kao relativan, a ne kao apsolutan pojam& 5adovoljstvo koje proizlazi iz nekog

doga=aja mo*e trajati du*e vremensko razdo;lje, ali sama sre2a je vremenski ograniena&

Sre2a je nagla o;uzetost u*itkom kojeg do*ivljavamo kada se neto po;olja& aravno, taj

trenutak po;oljanja mo*e ;iti ;ilo to 4 neko ;itno iskustvo poput ra=anja novog djeteta, ili

pak neto potpuno trivijalno, poput ledenog pi2a jednoga vru2eg dana&'.

Sre2a o;u>va2a sve to pojedinac osje2a, radi i misli, a to je ugra=eno u sve domene iaspekte oso;nosti& aime, sre2a nije u novcu, ali opet s druge strane, z;og njegovog su

nedostatka ljudi nesretni& Sretan mlad ovjek, prije nego to u=e u koloteinu zrelosti, mo*e

umrijeti kako ;i ostvario svoje ideale& S druge strane, starije oso;e su sretne kada su zdrave,

kada imaju aktivan stil *ivota, vlastitu o;itelj, itd&

Sre2a je psi>oloko stanje potpuna zadovoljstva i smirenosti zasnovano na

unutarnjem, duevnom miru i skladu u odnosima prema vanjskom svijetu, odnosnoukupnost

26!orris, D& ?'((1@ to je sre+a& 5agre;# "lgoritam, str& /&27!orris, D& ?'((1@ to je sre+a& 5agre;# "lgoritam, str& /-1&

).


22/65

okolnosti ili okolnost koja emu pogoduje& 8ojam sre2e je vrlo kompleksan te ve2ina ljudi

smatra kako je svaka njena definicija relativna& aime, sre2a je svima va*na te kao takva

zaokuplja ljude od davni> vremena& 9ritanski psi>olozi su zakljuili kako sre2a ima svoje

zakonitosti te su u skladu s tim postavili formulu sre2e& Ona glasi# SBEV" W OC X ?1E@ X

?N8@, pri emu OC predstavlja oso;ne karakteristike ?pogled na *ivot, sposo;nost ;rzogoporavka od neuspje>a i prilagodljivost@, E oznaava egzistenciju ?zdravlje, financijsku

sta;ilnost i prijateljstva@, a N8 podrazumijeva potre;e vieg reda kao to su samopotovanje,

oekivanja, am;icije i smisao za >umor&'0

Aimnazija u njemakom $eidel;ergu prva je kola koja je uvela kolski predmet pod

nazivom Ysre2aY '((.& godine& Bavnatelj ekonomske gimnazije u $eidel;ergu Ernst Fritz

Sc>u;ert je novinarima potvrdio uvo=enje Ysre2eY kao redovitog predmeta u kolski raspored&

YZelimo poduavati zadovoljstvo, samopouzdanje i odgovornostY, pojasnio je ravnatelj

motive za uvo=enje novog predmeta& Oko 3( uenika po>a=alo je nastavu iz ovoga

predmeta&

&.1. %re%nice sre+e

7Sre+a nije niz !laoslo"a6 "e+ na5 o%nos (rema njima:Aleksan%ar Sol/enjicin

Sre2a je su;jektivan pojamH teko je usporediti sre2u jedne oso;e sa sre2om druge

oso;e& 8feifer ?'((3&@ istie kako je ve2 !asloR )6/& naveo kako se ljudska sre2a zasniva na

potre;ama& !asloRljeva teorija potre;a govori o tome kako su ovjekove potre;e

organizirane >ijerar>ijski& Iovjek se ra=a s pet jasno razgranieni> kategorija potre;a&

5adovoljenje ti> potre;a ide progresivno, od ni*i> prema viima te samim time ini ovjeka

sretnim&

aime, fizioloke potre;e, sigurnost, lju;av, pripadnost, potovanje i

samoaktualizacija mogu se koristiti kao osnova za ocjenu cjelokupne sre2e ovjeka& ako=er,

postoji veza izme=u pri>oda ?financijske sta;ilnosti@ i sre2e, roditeljstva, studiranja, o;itelji,

itd&

Sre2a ovisi o mnogo;rojnim im;enicima koji se mogu grupirati u tri grupe'6#

28 9orozan, [& i Frajman Jaki2, "& ?'((6@, ,oenje i ekonomski raz"itak praktikum, Osijek# Ekonomskifakultet u Osijeku

)0


23/65

)& Demografski im;enici,

'& Ekonomski im;enici,

& 8olitiki im;enici&

8od demografskim im;enicima ?oso;ni faktor@ podrazumijevaju se odrednice kao tosu do;, spol, o;iteljske okolnosti, nacionalnost, o;razovanje i zdravstvo& Ekonomski

im;enici predstavljaju odrednice kao to su nezaposlenost, inflacija i pri>od& 8olitiki

im;enici se odnose na opseg mogu2nosti koja se pru*a gra=anima za sudjelovanje u

o;likovanju politike strukture vlasti, kao i stupanj dr*avne decentralizacije&

8ostavlja se pitanje# Uto ljude ini sretnimaG Svi su ljudi razliiti i svatko je sretan na

svoj nain& Bazumijevanje stvari koje ine ve2inu ljudi sretnima poma*e pove2anju ljudske

sre2e& S o;zirom na to potre;no je prvo razmotriti to sve utjee na sre2u& a sre2u utjeu;rojne varija;le& Ekonomisti se pitaju# koji su to ekonomski izvori sre2e, koji ju mogu

pove2ati vau razinu,G eki od va*niji> na;rojani su u daljnjem tekstu, a zatim i po;li*e

o;janjeni#

)& !aterijalni status 4 novac& Jesu li ;ogatiji ljudi sretnijiG aime, danas je novac

najmo2nije sredstvo na svijetu, a mo*e ;iti i izvor slo;ode te se povezuje i sa sre2om i s

tugom&

5nanstvenici nisu suglasni, ali javnost u cjelini vjeruje kako se novcem ne mo*e kupiti

sre2aH me=utim, u $rvatskoj, prema istra*ivanjima sociologa ?npr& oli2, '((6&@(, on i dalje

sna*no utjee na osje2aj sre2e& Uto vie novca zara=uju, $rvati su zadovoljniji i svojim

materijalnim statusom i uspje>om koji su postigli u *ivotu, ali i zdravljem, osje2ajem fizike

sigurnosti, pri>va2eno2u u zajednici te sigurno2u u ;udu2nost&

eko je ;iti sretan ukoliko postoji ;riga koja se ve*e uz financijsku sta;ilnost& + stvari,

;ogatstvo samo po se;i donosi veliki pritisak, ali komforan, lagodan *ivot&

'& 5dravlje& + >rvatskom narodu postoji izreka# Cko (je"a6 zlo ne misli9 a znanstvenicipak ka*u# Cko se smije6 %ulje /i"i. o je dovoljan razlog da se istra*i na koji nain smije>,

odnosno sre2a djeluje na ljudsko zdravlje i o;rnuto, kako zdravlje utjee na sre2u& Smije> je

vrlo slo*en proces i nauen odgovor na emocionalne poticaje& %stra*ivai s $arvardske

medicinske kole utvrdili su da ljudi koji se puno smiju imaju veliku priliku do*ivjeti stotu&

29Frey, 9& i Stutzer, "& ?'(()@ ;hat can economists learn #rom ha((iness reaserchM6>ttp#KKRRR&ieR&uz>&c>KRpKieRRp(0(&pdf,?(&(6&'((6&@30

oli2, & ?'((6@)r"atski san& + asopis For;es& Dostupno na#>ttp#KKRRR&pilar&>rKinde\&p>pGoptionWcomPcontent]vieRWarticle]idW0.#>rvatski-san]catidW)#lanci?(&(6&'())&@

)6


24/65

5atoG 5ato to je smije> nezamjenjiv za oputanje napeti> mii2a, odlina vje*;a za srce,

naj;olji lijek za osla;ljeni imunoloki i pro;avni sustav, a uz to po;oljava cirkulaciju i

opskr;ljuje organizam kisikom te smanjuje krvni tlak ?Filipaj, '((0&@&)

& Siguran posao& Coliko sigurnost posla utjee na sre2u ljudiG 5nai li zavretak

fakulteta siguran posaoG + dananje vrijeme teko je na2i posao koji 2e zadovoljiti potre;e

ovjeka, a jo je te*e prona2i siguran posao& ezaposlenost utjee na o;je skupine# zaposlene

i nezaposlene& Cako primje2uju Frey i Stutzer, nezaposlenost se odra*ava na sre2u zaposleni>

jer se oni mogu osje2ati loe z;og nesretne sud;ine nezaposleni>, a mogu se ;ojati da 2e i

sami postati nezaposleni& Aotovo je nemogu2e ;iti nezadovoljan svojim poslom, a sretan

op2enito&'

Osim radnog mjesta, iz;or odgovaraju2e kole ili fakulteta doprinosi sre2i& O;avljanje

posla, a pritom u*ivanje u njemu, tretiranje istog kao va*nog i znaajnog, pove2ava sre2upojedinca, a samim time i *ivotno zadovoljstvo&

&.2. ,rste sre+e

7z"or na5e sre+e je u su!jekti"nim oso!inamaJ (lemenitom karakteru6

(o%uzetnom %uhu6 sretnom tem(eramentu6 "e%rom umu i z%ra"om tijelu.:

Artur Scho(enhauer

Sre2a razliitim ljudima znai razliite stvari, ali ini se kako se do sada o;janjavala

samo jedna vrsta sre2e& !orris nije ?'((1&@ u svojoj knjizi ^Uto je sre2aG_ samo o;jasnio

izvore sre2e, ve2 je i klasificirao sre2u&

8rema !orrisu ?'((1&@ postoji ). vrsta sre2e#

)& :iljana sre2a '& Competitivna sre2a & Cooperativna sre2a

/& Aenetska sre2a 1& Senzualna sre2a 3& !isaona sre2a

.& Bitmina sre2a 0& 9olna sre2a 6& Opasna sre2a

)(& Selektivna sre2a ))& Sre2a u spokoju )'& 8osve2ena sre2a

)& egativna sre2a )/& Cemijska sre2a )1& Sre2a u fantaziji

)3& Comina sre2a ).& Sluajna sre2a

31 Filipaj, S&, Smije>om do zdravlja i sre2e, Catoliki 9lagoslovni Fakultet, Dostupno na#

>ttp#KKRRR&k;f&>rKSpectrumKnovoK)PS!%JE$&pdf ?))&(.&'())&@32Frey, 9&, Stutzer, "&, M>at can economists learn from >appiness reaserc>G,>ttp#KKRRR&ieR&uz>&c>KRpKieRRp(0(&pdf, ?(&(6&'((6&@

'(


25/65

Badi ;oljeg razumijevanja i odre=enja pojma sre2e, u nastavku su o;janjene sve

navedene vrste& :iljana sre2a ima tri faze# anticipacijsku, apetitivnu i konzumacijsku&

"nticipacijska faza ;i se mogla opisati kao istra*ivaka i inventivna upravo z;og razloga to

ljudi stalno istra*uju nove projekte, nova iskustva i izazove, a razmiljanje o istima i> inisretnima& "petitivna faza predstavlja u*ivanje u zaposlenosti i produktivnosti novi> projekata

i novi> iskustava, dok ;i konzumacijska faza predstavljala zadovoljstvo koje se manifestira

kroz uspje> na kraju svakog pot>vata& S o;zirom na to da su moderni ciljevi sim;olini, nije

va*no koliko su oni visoki, sve dok je rije o ciljevima koje smatramo va*nima& :iljevi ;i

tre;ali ;iti realno ostvarivi te primjereni sposo;nostima svakog pojedinca koji sudjeluje u

ostvarenju isti>& 8ostave li se ciljevi previsoko u odnosu na talente dolazi do razoaranja i

nesre2e jer iste nije mogu2e ostvariti&

Competitivna sre2a povezana je s postizanjem po;jede& 8otonja je uvelike povezana s

ciljanom sre2omH me=utim, postoji ;itna razlika izme=u nji>& a se razlika manifestira u

injenici da ciljana sre2a ovisi o postizanju oso;ni> ciljeva, dok je kompetitivna sre2a,

odnosno po;jeda uvijek nautr; suparnika&

Cooperativna sre2a predstavlja suradnju, pomaganje drugima, odnosno postojanje

ukorijenjene *elje ovjeka za po;jedom& avedeno stanje sre2e karakteristino je za

do;roiniteljska djela& Aenetska sre2a sastoji se od nekoliko faza, tj& procesa kao to su

zalju;ljivanje, ra=anje, vezivanje, odgoj i dr& aime, ista predstavlja nagon za reprodukcijom

samoga se;e to stvara valove sre2e& ako=er, predstavlja o;lik sre2e koji je najintenzivniji&

Senzualna sre2a podrazumijeva zadovoljenje ljudski> potre;a u smislu u*itka u

ukusnom o;roku ili u nekom drugom tjelesnom u*itku& !isaona govori o tome kako se

ljudski mozak tijekom evolucije toliko pove2ao da je sada na takvoj razini da mo*e stvoriti

osje2aj sre2e jednostavnim misaonim igrama sa samim so;om& e igre mogu ;iti

najjednostavnije kartake ili kompjutorske igrice, kri*aljke, a>, sve do slo*eni> znanstveni>

istra*ivanja&

Bitmina sre2a je pose;no intenzivna vrsta sre2e povezana s intenzivno ritminim

aktivnostima& Do*ivljava se kroz ples, pjevanje, sviranje, aero;ik, tj& glaz;u, gimnastiku i

slino& Adje god ljudska aktivnost ukljuuje udarac, odnosno ritam, postoji mogu2nost da

nas on ponese& Dijeliti taj osje2aj s drugima pojaava to iskustvo& 9olna sre2a je o;lik sre2e

koji je za uravnote*ene pojedince teko s>vatljiva& aime, evolucija je postigla takvo stanje

da ovjek osjeti kada mu prijeti neka fizika ili pak mentalna opasnost& 8redstavlja postojanje

33!orris, D& ?'((1@ to je sre+a& 5agre;# "lgoritam, str& 0 4 00&

')


26/65

samozatite kod ovjeka& Opasna sre2a predstavlja preuzimanje rizika od strane drugi> u

odre=enim situacijama kako ;i postigle cilj koji i> ini sretnima& Danas su popularna dva

o;ila tzv& odva*nog ponaanja 4 kockanje ?opasnost ;ankovnog rauna@ te ekstremni sportovi

?*ivotna opasnost@&

Selektivna sre2a sastoji se u zanemarivanju svi> *ivotni> tego;a& eki ljudi definirajusre2u kao >isterian za;orav, nevinost, neinteligentnost, koja se sastoji od pozitivne i

negativne strane& Sre2a u spokoju predstavlja vrstu sre2e koja podrazumijeva kontemplaciju i

izolaciju od svakodnevni> *ivotni> ;riga& 8osve2ena sre2a pojavljuje se kod du;oko

religiozni> oso;a koje tvrde da najve2i osje2aj sre2e mogu prona2i u po;o*nim trenutcima&

Cljuni element ove sre2e je vjera u nauk dotini> religija& Comina sre2a povezuje smije> i

sre2u& + svakoj situaciji kada se smijemo osje2amo neto udno, tj& osje2amo se ;olje&

Sluajna sre2a predstavljena je poetnom rijei samog naziva& !orris daje primjer#

Osje2aj koji vas o;uzme kada, nakon dugog i iscrpljuju2eg leta avionom, va koveg iza=e

prvi na vrtuljku za prtljagu&/Sre2a u fantaziji predstavlja sposo;nost da ljudi u*ivaju u

sim;olinim misaonim procesima&

34!orris, D& ?'((1@ to je sre+a& 5agre;# "lgoritam, str& 00&

''


27/65

3& Ekonomija sre2e

7Sre+a je... "eliki %oho%ak:Nane Austen

8od pojmom ekonomije sre2e podrazumijevaju se veze izme=u ;ogatstva i sre2e&

aime, svatko *eli ;iti sretan, a ve2ina oglaivaa nas uvjerava kako je tajna sre2e u kupovini

novi> ro;a i usluga& aravno, poznato je da dugotrajna sre2a ovisi o mnogim im;enicima

kao to su prijateljstvo, o;itelj, zdravlje i dr& Ono to je va*no jest tra*enje svoje oso;ne sre2e,

a tu se nalazi temelj koji za>tijeva sve ve2e i ve2e istra*ivanje ekonomista& 5adovoljstvo se

mo*e mjeriti pojedinano, ali isto tako grupno ili pak na razini cijele nacije& Ekonomija sre2e

jest grana ekonomske znanosti koja se ;avi istra*ivanjem, kvalitete *ivota , tj& povezanosti

ekonomski> outputa i ukupnog zadovoljstva *ivota drutva na nain da se kom;inirajurazliite discipline i podruja drutveni> znanosti& :ilj je utvrditi to ljude ini sretnima,

odnosno to je izvor nji>ovog ;lagostanja&

"naliza sre2e je relativno novi koncept istra*ivanja u ekonomiji za razliku od,

primjerice, u psi>ologiji gdje se taj pojam istra*uje ve2 desetlje2ima& %stra*ivanja o sre2i,

ekonomici sre2e, dovela su do povezivanja ekonomije i psi>ologije& Daniel Ca>neman,

profesor psi>ologije i javni> odnosa, do;io je '(('& godine o;elovu nagradu za doprinos u

ekonomiji za rad u podruju teorije mogu2nosti zajedno s Nernonom 7& Smit>om& avedenimradom u ekonomiju su uvedeni elementi psi>ologije, i pojanjene su esto nelogine odluke i

reakcije koje tradicionalna ekonomska teorija nije mogla o;jasniti& aime, godine )6'(&

Milliam Og;urn zapoeo je istra*ivanje o kvaliteti *ivota koje se u nekoliko godina iz

"merike proirilo i u Europu& )61/& godine +jedinjeni narodi su imenovali komisiju iji je cilj

;io po;oljanje istra*ivanja *ivotnog standarda& Uezdeseti> godina dvadesetog stolje2a, neki

ekonomisti, poput !yrdala, Aal;rait>a te $irsc>manna usmjerili su svoj rad izvan isto

ekonomske teorije& ji>ov rad predstavlja do;ru podrku za naknadno istra*ivanje sociologa

te socijalni> pokazatelja& Ovaj pokret je unio u ekonomska istra*ivanja nove elemente, kao to

su demokracija, socijalni kapital te zdravstveni i radni uvjeti& :ilj je ekonomije sre2e, dakle,

utvrditi to to ljude ini sretnima, odnosno to je to to pove2ava nji>ovo ;lagostanje& a

temelju raniji> istra*ivanja, ekonomisti su zakljuili da je ;lagostanje jednostavna funkcija

pri>oda& + sluaju kada ;ogatstvo dosegne minimalnu razinu, utvr=eno je kako generator

;lagostanja ;iva uvelike smanjen& %z tog razloga kao kljuni pojam koji se ve*e uz ekonomiju

sre2e jest Easterlinov paradoks iz )6./& godine& 8aradoks je nazvan po Bic>ardu Easterlinu,

'


28/65

profesoru ekonomije i istra*ivau sre2e& Easterlinov paradoks predstavlja jednu od prvi>

studija koja istra*uje povezanost izme=u ekonomski> is>oda i sre2e&

Easterlin govori o tome kako pove2anje ekonomskog ;ogatstva ne vodi

proporcionalnom pove2anju sre2e, odnosno da u situaciji niski> pri>oda ekonomski rast ne

pove2ava ;lagostanje ljudi& Easterlin je razloge svoga paradoksa povezao s fenomenomadaptacije1& )60(-i> godina uspostavljena je lista temeljni> ljudski> potre;a koja se

temeljila na teoriji mogu2nosti& Casnije se ista razvila u indeks ljudskog razvoja ili $D% 3&

$D% je nedo>odovna mjera ekonomskog razvoja& !jeri ;lagostanje, kao i utjecaj ekonomske

politike na kvalitetu *ivota, a koristi se za odre=ivanje razine razvijenosti neke zemlje&

8redstavlja komparativnu mjeru *ivotni> oekivanja, pismenosti, o;razovanja te *ivotnog

standarda& Bazlog za prouavanje ekonomskog zdravlja u okviru ;lagostanja je tako=er

uvjerenje da je teko ;iti sretan u uvjetima ekstremnog siromatva&.

Ekonomija sre2e daje pose;no znaenje, tj& predstavlja koncept koji dominira u

marketingu koji se ;avi odr*avanjem lojalnosti kupca, dizajniranjem proizvoda te

sveukupnom radnom motivacijom zaposleni>& a primjer, ve2ina poslodavaca ne s>va2aju

kako je stvaranje uspjene karijere na mjestu ;roj jedan ili ;roj dva mladoj populaciji koji si

*ele osigurati ravnote*u izme=u poslovnog i privatnog *ivota& aime, to im je va*nije nego

imati veliki godinji ;onus, ve2i auto ili pak ;olje privatno zdravstvo& %stra*ivanja pokazuju

kako je anga*man ljudi koji rade u timovima puno ve2i, kako je nji>ova produktivnost ve2a, i

kako su spremniji na promjene te na daljnje napredovanje, ako su sretniji&0epostojanje

sre2e na poslu jedan je od ve2i> uzroka manje produktivnosti# nema koncentracije i ljudi rade

sporije& 7jude tre;a motivirati, postaviti im neke norme koje moraju posti2i te samim time

ukoliko oni postignu iste, dodijeliti im neku nagradu& ime 2e oni postati sretniji te se cijeli

ovaj krug okre2e na sasvim drugu stranu&

afra-Nla>ovi2 ?'((.&@ istie kako se ekonomija koja vodi rauna o zadovoljstvu te

sre2i ljudi mora ;azirati na ispunjavanju, to se odnosi na kvalitetu *ivota i ;lagostanja, zatim,

mora ;iti ukljuiva, to se odnosi na spremnost dijeljenja glo;alni> koristi te mora ;iti

dalekovidna, to ukljuuje razmatranje dugoroni> posljedica za ;udu2e narataje& Ekonomija

sre2e tre;ala ;i voditi rauna o razvoju, pravdi, odr*ivosti te stupnju ukljuivanja, a to

359rzo navikavanje na novonastalo zadovoljstvo, tj& sre2a nema dugoroan trend&36%ndeks ljudskog razvoja, eng& $uman Development %nde\ - $D%&379runi, 7&, >e Economics of $appiness,unpan)&un&orgKintradocKgroupsKpu;licKdocumentsKcaimedKunpan()6/(/&pdf ?))&(.&'())&@38)a((>nomics - !usiness6 ealth an% ha((iness& Alo;al c>ange& Dostupno na#

>ttp#KKRRR&glo;alc>ange&comK>appynomics-;usiness-Realt>-and->appiness&>tm?))&(.&'())&@

'/


29/65

pretpostavlja sudioniarsku demokraciju& aime, tre;ala ;i poticati inovativnost, razliitost i

pristupanost&

*.1. retho%na istra/i"anja na (o%ruju ekonomije sre+e

7Sre+a je... osje+aj %a se (o"e+a"a mo+.:'rie%rich Geietzsche

7iteratura o ekonomiji sre2e iz godine u godinu kontinuirano raste& aime,

provedeno je puno istra*ivanja na temu kako ljudi razumiju te uoavaju sre2u& !e=utim,

ve2ina od ti> istra*ivanja provedena su u podruju psi>ologije& Milliam Og;urn je )6'(&

godine poeo istra*ivati kvalitetu *ivota to se ve*e uz financijsko stanje pojedinca& o

istra*ivanje predstavlja prvi korak ka prouavanju sre2e u ekonomskom smislu& Aodine )6./&

Bic>ard Easterlin o;javljuje studiju u kojoj se prvi puta povezuju ekonomski is>odi i sre2a&

adalje, )66/& godine "ndreR :lark i "ndreR OsRald istra*ivali su odnos izme=u

nezaposlenosti i sre2e, odnosno nesre2e ?+n>appiness and +nemployment@&

Aodina '(('& o;ilje*ena je dodjelom o;elove nagrade za ekonomiju za rad u

podruju teorije mogu2nosti, odnosno za uvo=enje psi>ologije u ekonomske znanosti&

o;elovu nagradu su do;ili, kako je ve2 navedeno, Daniel Ca>neman i njegov suradnik

Nernona 7& Smit>& %ste godine, '(('&, Frey i Stutzer istra*ivali su pojam ekonomije sre2e ?>e

Economics of $appiness@& + svom djelu ;avili su se sociodemografskim i ekonomskimfaktorima sre2e, kao to su nezaposlenost, pri>od i inflacija, institucionalnim uincima na

sre2u te kako navedeni utjeu na istu& Ara>am '(('& godine govori o tome kako se ekonomija

sre2e procjenjuje na temelju ekonomski> te>nika, ali isto tako i psi>oloki>& jegovo se

istra*ivanje temelji na odre=ivanju im;enika koji utjeu na do>odak od ;lagostanja&

7ayard se '((1& godine orijentirao na politike implikacije kako navode 7ipovan i

8rizmi2-7arsen ?'((3&@& 8ostavio je tvrdnju kako ;i se sre2a ljudi mogla o;likovati kroz

promjene u politici dr*ave& On naglaava koliko je sre2a ljudi pod utjecajem stanja dr*ave&avodi jaku i pozitivnu ulogu sigurnosti na radnom mjestu i kod ku2e, kao i kvalitetu

socijalni> odnosa i povjerenja kao neke od odrednica sre2e& ako=er, identificira izravne

implikacije vezane uz fiskalnu politiku i tr*ite rada 4 u o;liku oporezivanja pretjeranog

do>otka&

!aleevi2 8erovi2 ?'((.&@ je izdvojila, izme=u ostalog, i rad Sanfey i eksoz iz '((.&

godine& Oni su analizirali su utjecaj varija;li na sre2u koje odgovaraju za specifine

pojedince, kao i za one koji se odnose na gospodarstvo u cjelini, utemeljen na pojedinevojprocjeni njegove razine zadovoljstva& 8rouavali su i tranzicijske i netranzicijske zemlje u

'1


30/65

razdo;lju )666& do '(('& godine ?etvrti val ;orl% ,alues Sur"e>@& %nflacija, 9D8 po

stanovniku i Ainijev koeficijent imaju signifikantan utjecaj na zavisnu varija;lu& eoekivan

je rezultat da inflacija pozitivno utjee na zadovoljstvo *ivotom& 9D8 po stanovniku tako=er

ima pozitivan utjecaj, a Ainijev koeficijent negativan& ezaposlenost nije ;ila statistiki

signifikantna& Sanfey i eksoz naglaavaju da veliina i statistika signifikantnost rezultataovise o koritenoj specifikaciji ?nisu sve makrovarija;le ukljuene u regresiju istodo;no nego

su ispitane razliite kom;inacije@& Dakle, zakljuci o signifikantnosti pojedini> makrovarija;li

razlikuju se ovisno o tome koje su varija;le ukljuene u model&

adalje, !aleevi2 8erovi2 ?'((0&@ napravila je pregled rezultata istra*ivanja

provedeni> u %stonoj Europi na podruju ekonomije sre2e& 8ose;no je istaknula radove

sljede2i> autora& $ayo i Seifert '((& godine ;ave se pitanjima su;jektivnog ekonomskog

zadovoljstva na podruju %stone Europe u razdo;lju od )66)& do )661& ji>ov rad je pose;no

va*an za nas jer se ;avi procjenom ;lagostanja u tranzicijskim zemljama, to sukadno tome,

ukljuuje i $rvatsku& $ayo i Seifert ustanovili su da do;, o;razovanje, do>odovni razred i

nezaposlenost ?kao status zaposlenja@ znatno utjeu na ekonomsko zadovoljstvo, dok spol i

;rani status nisu va*ni& "utori nisu testirali makroekonomske varija;le i nji>ov utjecaj na

zadovoljstvo& Di ella, !ac:ulloc> i OsRald iste godine nisu istra*ivali zemlje u tranziciji, ali

su analizirali utjecaj makroekonomski> varija;li na sre2u u Europi, i stoga su nji>ovi rezultati

zanimljivi& emeljno otkri2e nji>ovog rada jest da su i razina 9D8-a i promjena 9D8-a

utjecali na sre2u u Europi u razdo;lju )6.1&-)66'&

+ $rvatskoj pojam ekonomije sre2e prvi puta spominje %nstitut drutveni> znanosti

%vo 8ilar u svom istra*ivanju pod nazivom Jesu li $rvati sretniG& %stra*ivanje je trajalo pet

godina& Bezultati su sljede2i# godine '((& osje2aj sre2e $rvatska dijeli s !a=arskom na )6&

mjestu od '0 europski> zemalja& !e=u tranzicijskim zemljama $rvatska je prva, pa se mo*e

zakljuiti da su $rvati sretan narod& Bazina sre2e $rvata raste u '((1& godini& %stra*ivanje u

'((0& godini pokazuje kako je razina sre2e u $rvata na razini prologodinje# $rvatska je na

)'& mjestu od ukupno '0 zemalja& ako=er, provedeno istra*ivanje dokazuje injenicu da

sretni ljudi naje2e *ive uz more& 5agre;aki ured + Development 8rograma +D8-a

uspore=ivao je sre2u i *ivotno zadovoljstvo po *upanijama& ajsretnija je ;ila Splitsko-

dalmatinska *upanija, najmanje sretna 9jelovarsko-;ilogorska& Odma> iznad 9jelovarsko-

;ilogorske *upanije, na samom dnu ljestvice nalazila se Osjeko-;aranjska *upanija& + Europi

su najsretnije skandinavske zemljeH uz standard imaju i do;re socijalne programe, ;rigu za

ljude, ali i more&6

39Caliterna 7ipovan, 7j& ?'((0@Nesu li )r"ati sretni. Dostupno na#

>ttp#KKRRR&pilar&>rKimagesKstoriesKdokumentiKjesuPliPQ'(>rvatiPsretni&pdf ?(1&(6&'((6&@

'3


31/65

*.2. 0jerenje sre+e

7Sre+a je... /i"otna (reoku(acija.:$uth Bene%ict

%ako se sre2a teko mo*e izmjeriti, postoji mogu2nost istra*ivanja njenog su;jektivnog

i o;jektivnog znaenja& Cada se govori o su;jektivnom pogledu tada se misli na ekonomsko;lagostanje koje proizlazi iz trenutne ekonomske situacije u *ivotu anketirani> pojedinaca,

dok o;jektivno u o;zir uzima stanje cijele dr*ave& +sprkos gore navedenome, naje2e

alternativne mjere sre2e i drutvenog ;lagostanja se mjere na dvije razine, europskoj i

svjetskoj, a one su na europskoj razini#

%ndeks sre2e planeta ?$8%@ 4 Europa,

Europsko socijalno istra*ivanje ?European Social Survey 4 ESS@, i Euro;arometar&

a svjetskoj razini to su# %ndeks sre2e planeta ?$8%@,

9ruto nacionalna sre2a ?%ndeks sre2e - 9S@, i

Morld Nalues Survey ?MNS@&

Indeks sree planeta?eng&)a((> (lanet in%eks - $8%@ predstavlja novu inovativnu

mjeru koja pokazuje ekoloku djelotvornost s kojom se pove2ava ljudsko ;lagostanje, koja

djeluje i na europskoj i na svjetskoj razini, a izra=uje ju ova fondacija za ekonomiju iz

Nelike 9ritanije& 8redstavlja prvi indeks koji u istra*ivanju kom;inira okoli i zadovoljstvo

kako ;i se izmjerila ekoloka djelotvornost& aime, provedeno istra*ivanje u lipnju '((6&

godine pokazuje kako smo jo daleko od postizanja odr*ivog ;lagostanja& $8% pokazuje kako

u cijelom svijetu visoka razina potronje resursa ne mo*e pouzdano proizvoditi visoku razinu

;lagostanja, a da se pri tome ne koriste prirodni resursi& %ndikatori za mjeru $8%-a su razliiti

za ove dvije razine& Cod europskog modela u o;zir se uzimaju indikatori *ivotnog

zadovoljstva, *ivotnog vijeka te ugljini tragovi, dok se na svjetskoj razini u o;zir uzimaju

*ivotno zadovoljstvo, *ivotni vijek te ekoloki tragovi& + daljnjem tekstu ;it 2e prikazane

mape europskog i svjetskog $8%-a te nji>ova o;janjena&

'.


32/65

Slika ) Europski $8%

%zvor# %ndeks sre2e planeta, >ttp#KKRRR&>appyplanetinde\&orgKe\ploreKeurope&>tml

!apa europskog $8%-a, prikazana Slikom )&, pokazuje podatke indeksa sre2e planeta

na razini Europe& ajvii indeks posjeduju najrazvijenije zemlje, kao to su skandinavske

zemlje te %sland ?orveka 13,(, Uvedska 3,, %sland .',@& S druge strane, najni*i indeks

;ilje*e 9ugarska, 7u\em;urg te Estonija& $rvatska se mo*e po>valiti s indeksom sre2e koji

iznosi /1,'& 8rema skali, najvii-najni*i, $rvatska zauzima svoje mjesto negdje u sredini sa

srednjim indeksom sre2e&

Constantno zadovoljstvo o;iteljskim odnosima i odnosima s prijateljima u $rvata je

ve2e nego u mnogim europskim zemljama& o je karakteristika koju ;i $rvati tre;ali s>vatiti i

njegovati kao nacionalno ;lago& adalje, zdravlje i o;iteljski odnosi prava su sre2a i uzrok

du*eg *ivota& 8rema podacima %nstitutadrutveni> znanosti%vo 8ilarsre2a u $rvata iznosi

., a *ivotno zadovoljstvo 3,1 na ljestvici od ) do )(& $rvatska dijeli to mjesto s Bumunjskom

i %talijom, iza iste su 7atvija, !a=arska, !akedonija, 9ugarska, a na vr>u je Danska s 0,1 koja

ve2 godinama vodi& + velikim je istra*ivanjima %sland o;ino najsretniji kako je prikazano

slikom )& Noditeljica centra za istra*ivanje kvalitete *ivota, dr& 7ipovan ?'((0&@, ove

optimistine podatke vezane uz $rvatsku potkrjepljuje sljede2om izjavom# ^9olje misle o

se;i nego o drugima& Iitaju novine, gledaju dnevnik, vide tolike pro;leme, medijsku sliku

stvarnosti prepunu pro;lema i zakljuuju# ljudima je loe, no meni je, sluajno, ;olje& Jer, kad

i> pitate kakav je *ivotni standard u vaem gradu, .( Q nji> ka*e kako je lo& " onda i> pitate

'0


33/65

kakav je va *ivotni standard i ti isti ljudi, ti> isti> .( Q, tvrde da je do;ar& 7judi su u tome

vrlo neo;ini, istra*ujemo to ve2 godinama& !oto instituta jest# %stra*ivanjem do injenica&

8redod*;a nije isto to i injenica, uo;iajeno Ymislim da smo miY demantira podatak

znanstvene injenice, istra*ivanje&_ Slika koja slijedi prikazuje intenzitet sre2e planeta na

razini svijeta& %ndeksi se razlikuju u sluaju Europskog $8%-a, a oni su# *ivotno zadovoljstvo,*ivotni vijek te ekoloki tragovi& %ntenzitet sre2e planeta mo*e ;iti prikazan sljede2im

ocjenama# tri do;ra indeksa, dva do;ra i jedan srednji, jedan do;ar i dva srednja, tri srednja

indeksa, jedan lo i dva loa indeksa& ajloiju razinu $8% prikazuju dvije loe komponente

od tri ukupno&

Slika ' $8% na svjetskoj razini

%zvor# %ndeks sre2e planeta, >ttp#KKRRR&>appyplanetinde\&orgKe\ploreKglo;alK

!apa svjetskog $8%-a prikazana Slikom '& pokazuje podatke indeksa sre2e planeta na

razini svijeta& ^8rema zadnjem provedenom istra*ivanju koji procjenjuje stupanj ekoloke

uinkovitosti, provedeno od strane ;ritanske udruge >e eR Economics Foundation ?EF@,

zakljueno je kako su stanovnici Costarike najzadovoljniji *ivotom, a *ivotni vijek im se

nalazi na drugom mjestu, odma> iza kanadskog& Criteriji uzimaju u o;zir stupanj zadovoljstva

stanovnika, ali i *ivotni vijek i politiku vo=enu u korist zatite okolia u svakoj zemlji& a

drugom mjestu poretka, koji o;u>va2a )/ zemlje, nalazi se Dominikanska Bepu;lika, a na

'6


34/65

tre2em "ustralija& 7atinska "merika je naj;la*enije podruje jer zauzima devet od prvi> deset

mjesta& Nelika 9ritanija zauzima ./&, $rvatska 3(& mjesto, S"D zauzima tek ))/&, a 5im;a;ve

posljednje&_/(

Bruto nacionalna srea (B!"predstavlja indeks sre2e koji predstavlja alternativni

indikator razvoja& astao je )6.'& godine u 9utanu kao ideja tadanjeg ;utanskog kralja&aime, ovi indeksi imaju zadatak nadomjestiti nedostatke ;ruto nacionalnog proizvoda ?9D8@

te predstavljaju njegovu protute*u& 9S je koncept koji je uspostavljen u cilju mjerenja

drutvenog ;lagostanja, a sastoji se od etiri komponente# kulturna dimenzija, do;ro

upravljanje, uravnote*en ekonomski razvoj te zatita *ivotne sredine& Ne*e se uz devet

podruja istra*ivanja, kao to su, npr& zdravlje, o;razovanje, ekologija, *ivotni standardi, itd&

Odr*ano je nekoliko !e=unarodni> konferencija vezani> uz 9S, '((/& u 9utanu&

^Europska zaklada za znanost potaknula je '(()& godine me=ukulturalni europski

projekt pod nazivom #uropsko socijalno istraivanje


35/65

jesu li zadovoljni ili ne nainom na koji ista funkcionira& 8rvo istra*ivanje provedeno je )6.&

godine, a provodi se ;arem dva puta godinje&

Cako ;i ustanovili, s vie detalja, osje2aju li se ljudi u Bepu;lici $rvatskoj sretnima

provedeno je istra*ivanje& jegovi su rezultati prikazani u nastavku ovog pristupnog rada&

9udu2i da 2e se drugi dio ovog pristupnog rada vie ;aviti pitanjem kako recesija ifinancijska kriza utjeu na sre2u ljudi, sre2u nji>ovi> ;li*nji> te sre2u ljudi iz nji>ovog

poslovnog okru*enja te kako nezaposlenost, 9D8, inflacija, socijalna jednakost, politika

slo;oda, sigurnost u dr*avi, povjerenje u dr*avu, uinkovitost javni> institucija utjeu na istu

potre;no je izlo*iti osnovne pojmove o danoj pro;lematici& Triteprema najkra2oj definiciji

predstavlja mjesto gdje se susre2u ponuda i potra*nja& r*ite definira kao stalan i organiziran

o;lik dovo=enja u kontakt ponude s potra*njom ro;a i usluga& r*ite je istodo;no i

me>anizam kojim se reguliraju odnosi prodavaa i kupaca u uvjetima u kojima sudionici

razmjene ili kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, z;og koji> i stupaju u me=uso;ne

odnose& aime, u uvjetima krize dolazi do nesta;ilnosti ponude i potra*nje na tr*itu te se

razliitim makroekonomskim i mikroekonomskim im;enicima pokuava vratiti u ravnote*u

koriste2i se tr*inim me>anizmom& %ako je tr*ini me>anizam najefikasniji model proizvodnje

i alokacije do;ara, promaaji tr*ita ponekad dovode do nedostataka kao to su nezaposlenost

i inflacija te krajnosti u ;ogatstvu i siromatvu, prekomjerno zaga=ivanje okolia i dr& +

sluaju pojave nedostataka va*na je uloga dr*ave koja ima tri zada2e& &oveanje efikasnosti

(u'inkovitosti"koja o;u>va2a aktivnosti kao to su ;or;a protiv monopola, visoki> cijena ili

niske razine proizvodnje, nadalje, &romicanje pravednosti koja podrazumijevapravednu

razdio;a do>odaka putem oporezivanja te &oticanje makroekonomskog rasta i sta%ilnosti

putem smanjenja nezaposlenosti i inflacije&

)


36/65

.& Empirijsko istra*ivanje 4 metodologija i rezultati

7no 5to nas najne(osre%nije usre+uje jest "e%rina uma -

o"a je %o!ra oso!ina sama se!i nara%a. Stoa !i raz"ijanje

"e%rine u se!i6 "aljalo sta"iti is(re% s"ih %ruih te/nji.:Artur Scho(enhauer

Cako ;i se mogla odrediti razina sre2e kod ispitanika, potre;no je provesti

istra*ivanje, odnosno, analizu sre2e& Daljnji tekst prikazat 2e cilj istra*ivanja, metodologiju i

opis uzorka te konkretne rezultate istra*ivanja&

.1. ilj istra/i"anja

+tvr=eno je kako postoje ;rojne odrednice sre2e, jer, kako je navedeno u prijanjem

tekstu, sre2u svaki pojedinac razliito percipira& a temelju provedenog istra*ivanja na

podruju Bepu;like $rvatske u lipnju '((6& godini nastojalo se utvrditi koji su to izvori sre2e

?to ljude ini sretnima@ te koji faktori sre2e najvie utjeu na ljude ?to mo*e pove2ati razinu,

tj& osje2aj sre2e@ te to oni ine kako ;i pove2ali razinu svoje sre2e& adalje dat 2e se prikaz

utjecaja dananje recesije na oso;nu sre2u ispitanika, sre2u ljudi iz nji>ove okoline, te na

sre2u ljudi iz ireg, odnosno poslovnog okru*enja& ako=er, ispitano je kako odre=eni

pokazatelji utjeu na sre2u, kao to su stopa nezaposlenosti, stopa inflacije, ;ruto doma2i

proizvod, politika slo;oda, socijalna jednakost, sigurnost u dr*avi, povjerenje u dr*avu,

uinkovitost javni> institucija&

.2. 0eto%oloija i o(is uzorka

%stra*ivanje je provedeno na skupu od 3.' ispitanika& 8rincip oda;ira ispitanika

prvenstveno je ;io usmjeren na o;u>vat svi> studijski> godina na Ekonomskom fakultetu u

Osijeku& + prosjeku, vie ispitanika je ;ilo *enskog spola, // ispitanika, odnosno 3/,3Q,

dok je ispitanika mukog spola ;ilo '0, odnosno 1,/Q& ajve2i ;roj ispitanika ro=eno je u

razdo;lju od )606& do )601& godine& adalje, u prosjeku je razina o;razovanja ispitanika

srednja struna sprema, a isti imaju neto mjesena primanja u prosjeku do '&(((,(( kuna&

ajve2i ;roj ispitanika ?/(.@ dolazi iz Osjeko-;aranjske *upanije& Ostali ispitanici *ive urazliitim krajevima Bepu;like $rvatske# Nukovarsko-srijemskoj *upanija, 9rodsko-

'


37/65

posavskoj, 8o*eko-slavonskoj, Crapinsko-zagorskoj, 9jelovarsko-;ilogorskoj, %starskoj,

Splitsko-dalmatinskoj, !e=imurskoj, Nirovitiko-podravskoj, Sisako-moslavakoj,

Coprivniko-kri*evakoj *upanija te u Aradu 5agre;u&

%stra*ivanje je ;azirano je na upitniku koji je prezentiran u poglavlju 8rilozi&

+pitnik je sastavljen od tri dijela& 8rvi dio ukljuuje identifikaciju op2i> podataka

ispitanika, odnosno demografski> varija;la, koje se nazivaju i mikrovarija;lama& Bije je

varija;lama kao to su spol, do;, status zaposlenja, o;razovanje te do>odovni status kojemu

ispitanik pripada& Drugi dio ;aziran je na identifikaciji izvora sre2e, odnosno to ljude ini

sretnima& Odrednice sre2e su, kao na primjer, materijalni status 4 novac, zdravlje, poslovni

uspje>, sre2a ;li*nji>, osje2aj pripadnosti, ku2ni lju;imci, lju;av, religija, putovanja,

stam;eno pitanje, itd&, o;u>va2a faktore sre2e, tj& go

Documents

520388.Husnjak_-_Financijska_kriza-ekonomija_sree_v3