(Sl. glasnik BiH broj 23/07)

Na osnovu lana 203. stav 3., a u vezi lana 252. Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06), ministar komunikacija i prometa, u saradnji sa entitetskim ministarstvima unutranjih poslova u Bosni i Hercegovini i Policijom Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, donosi

PRAVILNIK1

O DIMENZIJAMA, UKUPNOJ MASI I OSOVINSKOM OPTEREENJU VOZILA, O UREAJIMA I OPREMI KOJU MORAJU IMATI VOZILA I O OSNOVNIM UVJETIMA KOJE MORAJU

ISPUNJAVATI UREAJI I OPREMA U SAOBRAAJU NA PUTEVIMA

POGLAVLJE I. OPE ODREDBE

lan 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se dimenzije vozila, ukupne mase vozila, osovinska optereenja vozila i osnovni uvjeti koje moraju da ispunjavaju ureaji i oprema na vozilima u saobraaju na cestama i koji na vozilima moraju biti ugraeni i izvedeni tako da vozila mogu sigurno uestvovati u saobraaju na cestama, kao i drugi tehniki uvjeti kojima moraju odgovarati pojedini ureaji na vozilima koji su od znaaja za sigurnost saobraaja.

lan 2.

(1) Dimenzije vozila, u smislu ovog Pravilnika, su gabaritne dimenzije vozila i skupa vozila i dimenzije vozila koje su od posebnog znaaja za sigurnost saobraaja na cestama.

(2) Masa vozila, u smislu ovog Pravilnika, je najvea dozvoljena i sopstvena masa vozila, nosivost vozila i masa kojom vozilo pritiska na podlogu (osovinska optereenja).

(3) Ukoliko to nije ovim Pravilnikom drugaije odreeno dimenzije vozila iz stava (1) ovog lana odreuju se u skladu sa standardom BAS ISO 612 (Road vehicles - Dimensions of motor vehicles and towed vehicles - Terms and definitions; Cestovna vozila - Dimenzije motornih i prikljunih vozila - Pojmovi i definicije), u daljnjem tekstu: standard BAS ISO 612.

(4) U smislu ovog Pravilnika, pojedini pojmovi koji se koriste kod vozila sa pogonom na gas imaju sljedee znaenje:

a) gas, kao pogonsko gorivo za vozila, je ukapljeni naftni gas, smjesa propana i butana, (UN oznake 1965; meunarodne oznake LPG = liquefied petroleum gas), u daljnjem tekstu: LPG, ili komprimirani prirodni gas, iji radni pritisak ne prelazi 22 MPa, tj. 220 bara, (UN oznake 1971, meunarodne oznake CNG = compressed natural gas), u daljnjem tekstu: CNG;

b) Vozilo pogonjeno gasom je motorno vozilo koje kao pogonsko gorivo koristi LPG ili CNG, samostalno ili kao alternativno gorivo benzinu ili kao gorivo u smjesi sa dizel gorivom;

c) Servisna radionica za servisiranje i prepravku vozila pogonjenih gasom (u daljnjem tekstu: servisna radionica), je pravna osoba koja ispunjava propisane uvjete i koja je od ovlatene institucije dobilo odobrenje da moe servisirati motorna vozila pogonjena gasom i na motorna vozila moe vriti ugradnju ureaja i opreme za pogon gasom;

d) Serviser za prepravku i servisiranje vozila pogonjenih gasom (u daljnjem tekstu: serviser), je uposlenik servisne radionice koji je osposobljen da vri ugradnju i servisiranje ureaja za pogon motornih vozila gasom;

e) Certifikat posude pod pritiskom koja slui kao rezervoar gasa za pogon motornog vozila (u daljnjem tekstu: certifikat), je dokument koji propisuje ovlatena institucija, a koji ovjerava inspekcija nadlena za posude pod pritiskom;

f) Uvjerenje za ureaj ugraen u vozilo pogonjeno gasom (u daljnjem tekstu: uvjerenje), je dokument koji propisuje i izdaje ovlatena institucija;

g) Karton ovjere tehnike ispravnosti ureaja ugraenog u vozilo pogonjeno je obrazac koji propisuje ovlatena institucija, a koji ovjerava stanica tehnikog pregleda kada utvrdi da je uraaj za gas tehniki ispravan.

lan 3.

Pod ureajima na motornim i prikljunim vozilima u saobraaju na cestama, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:

a) ureaji za upravljanje,

b) ureaji za zaustavljanje,

c) ureaji za osvjetljavanje puta, oznaavanje vozila i za davanje svjetlosnih znakova,

d) ureaji koji omoguavaju normalnu vidljivost,

e) ureaji za davanje zvunih znakova,

f) ureaji za kretanje vozila unatrag,

g) ureaji za kontrolu i davanje znakova,

h) ureaji za odvoenje i isputanje izduvnih gasova

i) ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila

j) ureaji za pogon vozila na alternativna goriva (gas)

k) ostali ureaji od posebnog znaaja za sigurnost saobraaja (karoserija/kabina za vozaa i prostor za putnike, gume, blatobrani, branici, titnici od podlijetanja sa zadnje strane vozila, titnici od podlijetanja sa bonih strana vozila, prikljuci za sigurnosne pojaseve, prikljuci za vuu, ureaji za osiguranje vozila od neovlatene upotrebe, za odmrzavanje i odmagljivanje, djeja sjedala, nasloni za glavu).

lan 4.

Pod opremom vozila u saobraaju na cestama, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:

a) rezervni toak;

b) aparat za gaenje poara;

c) znak za obiljeavanje vozila zaustavljenog na kolovozu ceste;

d) oprema za pruanje prve pomoi (kutija prve pomoi);

e) klinasti podmetai;

f) eki za razbijanje stakla;

g) rezervne sijalice i osigurai;

h) prsluk za vozaa sa svjetlosno reflektirajuim osobinama;

i) sigurnosni pojasevi;

j) ue ili poluga za vuu;

k) zimska oprema;

l) znak za oznaavanje sporih vozila;

m) znak za oznaavanje dugih vozila;

POGLAVLJE II. DIMENZIJE I MASE VOZILA

lan 5.

(1) Duina motornih i prikljunih vozila, ukljuujui izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ureaja koji se pri vonji nalaze na vozilu, ne smije prekoraiti slijedee vrijednosti:

a) motorna i prikljuna vozila - sa izuzetkom autobusa i poluprikolica 12,00 m

b) dvoosovinski autobusi/trolejbusi - ukljuujui i pripadajue dijelove koji se mogu skinuti

13,50 m

c) autobusi/trolejbusi sa vie od dvije osovine - ukljuujui i pripadajue dijelove koji se mogu skinuti

15,00 m

d) autobusi/trolejbusi koji su konstruktivno izvedeni kao zglobni (motorna vozila ija je korisna povrina podijeljena putem zgloba, ali kod kojih upravljani dio ne predstavlja samostalno vozilo)

18,75 m

(2) Duina kombinacija vozila (skupova vozila), ukljuujui izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ureaja koji se pri vonji nalaze na vozilu, vodei rauna o stavu (1) taka a) ovog lana, ne smije prekoraiti slijedee vrijednosti:

a) teglja sa poluprikolicom kao i kombinacija vozila (skupovi vozila) koji po vrsti odgovaraju ovom opisu, izuzev skupa vozila pod takom b) ovog stava

15,50 m

b) teglja sa poluprikolicom, pri emu djelimine duine ne smiju prekoraiti slijedee vrijednosti:

1. razmak izmeu vertikalne ose kraljevog epa i zadnjeg dijela vozila ne vea od 12,00 m

2. radijus prednjeg prepusta ne vei od 2,04 m (svi dijelovi poluprikolice ispred kraljevog epa treba da budu obuhvaeni zamiljenom krunicom opisanom sa datim radijusom sa centrom krunice u vertikalnoj osi kraljevog epa)

16,50 m

c) skupovi vozila (motorna vozila sa jednom ili dvije prikolice) izuzev 18,00 m

skupova vozila pod takom 4. ovog stava

d) skupovi vozila koji se sastoje iz motornog vozila i jedne prikolice za prijevoz tereta, pri emu djelimine duine ne smiju prekoraiti slijedee vrijednosti:

1. razmak izmeu prednje najisturenije vanjske take tovarnog prostora iza kabine motornog vozila i stranje najisturenije vanjske take tovarnog prostora prikolice skupa vozila, uz oduzimanje razmaka izmeu stranje najisturenije vanjske take tovarnog prostora motornog vozila i prednje najisturenije vanjske take prikolice skupa vozila ne vei od 15,65 m

2. razmak izmeu prednje najisturenije vanjske take tovarnog prostora iza kabine motornog vozila i stranje najisturenije vanjske take tovarnog prostora prikolice skupa vozila ne vei od 16,40 m

18,75 m

(3) Kod vozila sa nadgradnjom, te teretnih vozila bez kabine vozaa, djelimine duine se odnose na nadgradnju.

(4) Kod skupova vozila koji se sastoje od autobusa i prikolice najvea doputena duina iznosi, uz potivanje odredbi stava (1) taka a), b) i c) ovog lana, 18,75 m.

(5) Duina ili djelimina duina pojedinanog vozila ili skupa vozila, sa izuzetkom vozila i skupa vozila navedenih u stavu (7) ovog lana, je duina u koju se ubrajaju svi elementi koji se izvlae, preklapaju, rasklapaju ili na neki drugi nain privruju za vozilo, naprijed ili nazad (do maksimalno mogueg poloaja), a koje slue za pridravanje tereta, te oprema i ureaji koji se za vrijeme vonje nalaze na vozilu. Pri tome se kod skupova vozila njihova duina mjeri kada sredinje uzdune ose motornog vozila i prikljunog vozila zajedno ine pravu liniju. Kod skupova vozila koji nemaju vune elemente koji omoguavaju samostalnu promjenu duine treba da zadovolje i odredbe stava (8) ovog lana a da pri tome nema vrenja korekcija upravljanja od strane vozaa ili drugih osoba. Ukoliko se koriste vuni elementi koji imaju mogunost samostalne promjene duine, konstrukcija mora biti izvedena tako da, nakon prolaza kroz krivinu, ovi ponovno zauzmu poetnu duinu prije ulaska u krivinu i to bez vremenskog kanjenja.

(6) Duine i djelimine duine pojedinanih vozila i skupova vozila odreuju se prema standardu BAS ISO 612, definicija 6.1.

a) Pri mjerenju duina ili djeliminih duina (odstupanja u odnosu na spomenuti standard) ne uzimaju se u obzir:

1. Brisai i elementi za pranje,

2. Prednje i zadnje registarske tablice,

3. Privrenja i zatitni elementi za carinske plombe,

4. Pristroji za osiguravanje cerade i njeni zatitni elementi,

5. Svjetlosno-tehniki elementi,

6. Ogledala i drugi sistemi za indirektno ostvarivanje vidljivosti,

7. Vodovi za usisavanje zraka,

8. Uzduni graninici za izmjenjive nadgradnje,

9. Stepenice i ruke,

10. Hidrauline podizne rampe ili ureaji iste namjene u poloaju za vonju,

11. Ureaji za spajanje prikljunog vozila kod motornih vozila,

12. Kod vozila, izuzev tegljaa, sporedni agregati koji se nalaze ispred tovarnog prostora,

13. Kod elektrinih vozila elementi u obliku poluga i slino koji slue za preusmjeravanje elektrine energije prema vozilu,

14. Vanjski zatitnici od sunca.

b) Prethodno reeno vai samo kada predmetni element ne produava tovarni prostor, niti direktno niti indirektno. Ureaji ili elementi kod skupova vozila koji se postavljaju na zadnji dio prikljunog vozila ili na prednji dio motornog vozila se, za razliku od prethodnih sluajeva, uraunavaju u ukupnu duinu skupa vozila.

(7) Za skupove vozila namijenjenih za prijevoz vozila s obzirom na njihovu duinu vae odredbe stava (2) take d) ovog lana, kod kombinacije vozila teglja poluprikolica namijenjenih za prijevoz vozila vae odredbe stava (4) taka b) ovog lana. Prekoraenja propisanih duina putem elemenata za dodatno osiguravanje i stabiliziranje doputenih prepusta tereta kod ovih skupova vozila i kod kombinacija teglja poluprikolica ne uzimaju se u obzir pri odreivanju duine, ukoliko prevoeni teret prelazi preko predmetnih dodatnih elemenata. Pri odreivanju djeliminih duina mostovi u pravcu vonje, a koji slue za prijevoz vozila izmeu motornog vozila i prikolice ne uzimaju se u obzir.

(8) Motorna vozila i skupovi vozila, ukljuujui izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ureaja koji se pri vonji nalaze na vozilu, moraju biti tako konstruirana i izvedena da prilikom vonje u krugu od 360 prebrisana povrina kruga, vanjskog radijusa 12,50 m, ne bude ira od 7,20 m. Pri tome prednja najisturenija taka motornog vozila, a kod vozila koji imaju zadnju upravljivu osovinu zadnja najisturenija taka, mora biti voena po krugu radijusa 12,5 m. Pri ulasku u prethodno opisani krug u pravcu tangente na njega ne smije ni jedan dio motornog vozila ili skupa vozila prekoraiti ovaj pravac vie od 0,80 m. Izuzetak od ove odredbe ine samohodni kombajni koji pri ulasku u prethodno opisani krug po tangenti, pravac tangente smiju prekoraiti do 1,6 m izvan kruga. Kod autobusa/trolejbusa se pri mirovanju vozila na podlozi iscrtava linija koja ide du one vertikalne strane vozila koja je okrenuta izvan kruga, a koja tangira krug. Kod autobusa/trolejbusa koji su izvedeni kao zglobna vozila dva kruta dijela moraju biti postavljena paralelno prema ovoj povrini. Ako vozilo iz pravolinijske vonje ulazi u prethodno opisanu prebrisanu povrinu, to nijedan dio ne smije datu vertikalnu ravan prekoraiti za vie od 0,60 m.

(9) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH (MUP, SIPA, DGS, OSA, i sl.) ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

lan 6.

(1) irina motornih i prikljunih vozila, ukljuujui izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ureaja koji se pri vonji nalaze na vozilu, izuzimajui ureaje za ienje snijega i vozila namijenjenih za zimsko odravanje cesta, mogu imati slijedee maksimalne vrijednosti:

a) Openito 2,55 m

b) kod vozila namijenjenih za poljoprivredu i umarstvo, kojima se obavlja odreeni specifian rad, kao i kod vunih vozila ili specijalnih vozila koja su predviena za prihvat orua za poljoprivredu ili umarstvo, kao i vozila koja su opremljena oruima i ureajima namijenjenih za odravanje ceste

3,00 m

c) prikolice koje vuku motocikli, bicikli s motorom, i drugi dvotokai 1,00

m

d) vozila sa stalnim ili izmjenjivim klimatiziranim nadgradnjama, koje su namijenjene i opremljene za prijevoz roba u temperiranom okruenju i iji su boni zidovi ukljuujui i toplotnu izolaciju minimalne debljine 45 mm

2,60 m

e) putnika vozila 2,50 m

(2) Najvea doputena irina motornih i prikljunih vozila odreuje se prema standardu BAS ISO 612, definicija 6.2. Mjerenje se provodi sa zatvorenim vratima i prozorima i tokovima okrenutim u uzdunom pravcu vozila. Pri mjerenju irine (odstupanja u odnosu na spomenuti standard) ne uzimaju se u obzir:

a) Privrenja i zatitni elementi za carinske plombe,

b) Pristroji za osiguravanje cerade i njeni zatitni elementi,

c) Istureni fleksibilni elementi sistema za zatitu od prskanja (blatobrani) izvedenih u skladu direktive 91/226/EEC od 27.03.1991. god.

d) Svjetlosno-tehniki elementi,

e) Ogledala i drugi sistemi za indirektno ostvarivanje vidljivosti,

f) Stube koje se mogu izvlaiti ili preklopiti namjetene u poloaj pri vonji,

g) Hidrauline podizne rampe ili ureaji iste namjene u poloaju za vonju, ukoliko nisu vie od 10 mm bono istureni u odnosu na vozilo, te da su prednji odnosno zadnji okovi ovih ureaja zaobljeni sa minimalnim radijusom od 5 mm, a prednji i zadnji rubovi zaobljeni sa minimalnim radijusom od 2,5 mm,

h) Pokazivai defekta pneumatika,

i) Pokazivai pritiska u pneumaticima,

j) Deformiranje pneumatika u zoni nalijeganja.

(3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

lan 7.

(1) Visina motornih i prikljunih vozila, ukljuujui izmjenjive nadgradnje za prihvat tereta kao i svih ureaja koji se pri vonji nalaze na vozilu, moe imati maksimalnu vrijednost 4 m.

(2) Visina vozila odreuje se prema standardu BAS ISO 612, definicija 6.3. Pri mjerenju visine vozila (odstupanja u odnosu na spomenuti standard) ne uzimaju se u obzir:

a) Savitljive antene,

b) Kod elektrinih vozila elementi u obliku poluga i slino koji slue za preusmjeravanje elektrine energije prema vozilu, u podignutom poloaju.

(3) Kod vozila koji imaju mogunost mijenjanja visine putem sistema koji se nalazi na osovinama vozila (npr. pneumatski sistem oslanjanja i sl.) njihov utjecaj na promjenu visine vozila treba uzeti u obzir.

(4) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

lan 8.

Odredbe lanova 5., 6. i 7. ovog Pravilnika ne primjenjuju se na bicikle s motorom, lahke motocikle, lahke tricikle i etverocikle, motocikle s bonom prikolicom, tricikle i etverocikle, a ije dimenzije mogu imati slijedee maksimalne vrijednosti:

a) irina

1. lahki tricikli i etverocikli, motocikli s bonom prikolicom, tricikli i etverocikli

2,00 m

2. bicikli s motorom, lahki motocikli i motocikli 1,00 m

b) Visina 2,50 m c) Duina 4,00 m

lan 9.

Za vrijednosti navedene u lanovima 5., 6., 7. i 8. ovog Pravilnika, nema tolerantnih vrijednosti.

lan 10.

(1) Prepust na motornim i prikljunim vozilima moe iznositi najvie 50% razmaka izmeu osovina.

(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, na dvoosovinskim motornim vozilima sa kabinom iznad motora i na autobusima, prepust moe iznositi najvie 60% razmaka izmeu osovina, a na autobusima sa motorom izmeu prednje i zadnje osovine najvie 63% razmaka izmeu osovina.

(3) Odredbe stavova (1) i (2) ovog lana se ne primjenjuju na vozila sa ugraenim ureajima za obavljanje odreenih radnji.

(4) Za poluprikolice, umjesto razmaka izmeu osovina, uzima se rastojanje izmeu vertikalne ose obrtnog postolja i simetrale osovina, odnosno zadnje osovine poluprikolice.

(5) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

lan 11.

(1) Tehniki doputeno osovinsko optereenje je optereenje koje se ne smije prekoraiti, uz potivanje izdrljivosti materijala i navedenih odredbi u slijedeim lanovima ovog Pravilnika:

a) gume na vozilima: prema lanu 120. ovog Pravilnika;

b) ureaji za zaustavljanje vozila: prema lanovima 17. do 22. ovog Pravilnika

(2) Tehniki doputena ukupna masa vozila je masa koja se ne smije prekoraiti, uz potivanje izdrljivosti materijala i navedenih odredbi u slijedeim lanovima ovog Pravilnika:

a) odnos bruto snaga motora prema ukupnoj masi vozila: prema lanu 15. ovog Pravilnika

b) ureaji za zaustavljanje vozila: prema lanovima 17. do 22. ovog Pravilnika

(3) Dozvoljeno osovinsko optereenje je optereenje koje se, uz potivanje odredbi stavova (1) i (4) ovog lana ne smije prekoraiti. Doputena ukupna masa je masa koja se, uz potivanje odredbi stavova (2), (5) i (6) ovog lana ne smije prekoraiti. Doputena osovinska optereenja i doputena ukupna masa se pri upotrebi vozila kao i skupa vozila moraju ispotovati.

(4) Kod motornih i prikljunih vozila sa gumama u skladu sa lanom 73. ovog Pravilnika, izuzev valjaka za popravku ceste, osovinsko optereenje moe imati slijedee maksimalne vrijednosti:

a) Optereenje od jedne osovine: 1. pojedinane osovine 10,00 t 2. pojedinane osovine (pogonske) 11,50 t b) Optereenje od udvojenih osovina, uz potivanje odredbi za optereenje od jedne osovine:

1. za osovine sa meusobnim rastojanjem manjim od 1 m 11,50 t

2. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom od 1 m a manjem od 1,3 m

16,00 t

3. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom 1,3 m a manjem od 1,8 m

18,00 t

4. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom 1,3 m a manjem od 1,8 m, i ako je pogonska osovina opremljena sa udvojenim gumama i zranim ogibljenjem ili nekim sistemom ogibljenja koji se moe smatrati ekvivalent prethodnom, a u skladu sa odredbama lana 120. ovog Pravilnika, ili ako je svaka pogonska osovina opremljena sa udvojenim osovinama i pri tome maksimalno dozvoljeno osovinsko optereenje po osovini ne prelazi 9,5 t

19,00 t

c) Optereenje od udvojenih osovina za prikljuna vozila, uz potivanje odredbi za optereenje jedne osovine;

1. za osovine sa meusobnim rastojanjem manjim od 1 m 11,00 t

2. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom od 1 m a manjem od 1,3 m

16,00 t

3. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom 1,3 m a manjem od 1,8 m

18,00 t

4. za osovine na meusobnom rastojanju veem ili jednakom 1,8 m 20,00 t

d) Optereenje od tri osovine, uz potivanje odredbi za optereenje od udvojenih osovina:

1. za osovine na meusobnom rastojanju ne veem od 1,3 m 21,00 t

2. za osovine na meusobnom rastojanju veem od 1.3 m a manjem od 1,4 m 24,00 t

Ukoliko se na osovinama nalaze drugaiji tokovi nego to je to opisano u stavu (1) ovog lana, najvee dozvoljeno osovinsko optereenje iznosi 4 t.

(5) Najvea ukupna masa motornih i prikljunih vozila opremljenih sa tokovima u skladu sa odredbama lana 120. ovog Pravilnika, izuzev poluprikolica i prikolica sa rudom bez obrtnog postolja (ukljuujui i prikolice sa centralno postavljenom osovinom), te uz potivanje odredbi za dozvoljena osovinska optereenja, moe imati slijedee maksimalne vrijednosti:

a) vozila sa ne vie od dvije osovine: Motorna vozila i prikolice po 18,00 t b) vozila sa vie od dvije osovine - izuzev motorna vozila prema takama c) i d) ovog stava:

1. motorna vozila 25,00 t 2. motorna vozila sa osovinskim optereenjem udvojenih osovina prema stavu (4) taka b) alineja 4. ovog lana

26,00 t

3. prikolice 24,00 t 4. autobusi, koji su konstruktivno izvedeni kao zglobna vozila 28,00 t

c) vozila sa vie od tri osovine - izuzev motornih vozila prema taki d) ovog stava: 1. motorna vozila sa parom udvojenih osovina, kod kojih je rastojanje izmeu njihovih sredita najmanje 4 m

32,00 t

2. motorna vozila sa dvije upravljive osovine i sa optereenjem udvojenih osovina prema stavu (4), taka b) alineja 4. ovog lana i da njihovo najvee dozvoljeno optereenje ne prelazi 5 t po svakom metru rastojanja izmeu sredita osovina koje su najblie prednjem kraju odnosno zadnjem kraju vozila.

32,00 t

d) motorna vozila sa vie od etiri osovine uz potivanje odredbi take c) ovog stava 32,00 t

(6) Kod skupova vozila (ukljuujui kombinacije teglja sa poluprikolicom), uz potivanje odredbi za dozvoljena osovinska optereenja, osovinska optereenja kod prikolica i pojedinanih vozila, najvea dozvoljena ukupna masa moe imati slijedee maksimalne vrijednosti:

a) Skup vozila sa manje od 4 osovine 28,00 t b) Skup vozila sa 4 osovine i to: 1) Motorno vozilo sa dvije osovine i prikolica sa dvije osovine

36,00 t

2) Teglja sa dvije osovine i poluprikolica sa dvije osovine i to:

2.1) pri rastojanju izmeu osovina kod poluprikolica veem ili jednakom 1,3 m

36,00 t

2.2) pri rastojanju izmeu osovina kod poluprikolice veem ili jednakom 1,8 m, ukoliko je pogonska osovina tegljaa osovina opremljena sa udvojenim gumama i zranim ogibljenjem ili nekim sistemom ogibljenja koji se moe smatrati ekvivalent prethodnom a u skladu sa odredbama lana 120. ovog Pravilnika

38,00 t

3. Drugi skupovi vozila sa etiri osovine i to:

3.1) sa motornim vozilom prema stavu (5), taka b) alineja 1. ovog lana

35,00 t

3.2) sa motornim vozilom prema stavu (5), taka b) alineja 2. ovog lana

36,00 t

c) Skupovi vozila sa vie od etiri osovine 40,00 t d) Skup vozila koji sainjava troosovinski teglja sa dvo ili troosovinskom poluprikolicom koji, u skladu sa direktivom vijea 92/106/EU od 07.12.1992. god., prevoze 40-stopni ISO kontejner u svrhu posebnih, kombiniranih prijevoza izmeu lanica EU

44,00 t

(7) Odredbe stava (5) ovog lana se ne primjenjuju na troosovinske zglobne autobuse, bicikle s motorom sa tri toka, motocikle sa tri toka, lahke etverocikle i etverocikle, a ije najvee ukupne mase mogu imati slijedee maksimalne vrijednosti:

a) Troosovinski zglobni autobusi 28,00 t

b) Bicikli s motorom sa tri toka 0,57 t

c) Motocikli sa tri toka za prijevoz putnika 1,30 t

d) Motocikli sa tri toka za prijevoz tereta 2,50 t

e) Lahki etverocikli 0,35 t

f) etverocikli za prijevoz putnika 0,40 t

g) etverocikli za prijevoz tereta 0,55 t

h) Ostala motorna i prikljuna vozila ili skup vozila koja nisu posebno napomenuta u ovom lanu Pravilnika 4,00 t

lan 12.

(1) Dozvoljena ukupna masa prema lanu 11. stav (6) ovog Pravilnika proraunava se na slijedei nain:

a) Kod skupova vozila kao zbir dozvoljenih ukupnih masa vunog vozila i prikolice,

b) Kod skupova vozila sa prikolicama sa rudom bez obrtnog postolja (ukljuujui i prikolice sa centralno postavljenom osovinom) kao zbir dozvoljenih ukupnih masa vunog vozila i prikolice sa rudom bez obrtnog postolja, umanjen za vrijednost koja je od slijedee navedenih vea:

1. dozvoljeno vertikalno optereenje na vunom ureaju vunog vozila, ili

2. dozvoljeno vertikalno optereenje rude prikolice sa rudom bez obrtnog postolja na mjestu spoja sa vunim vozilom, a za sluaj da su te vrijednosti jednake, za tu vrijednost.

c) Kod skupa vozila koji ine teglja i poluprikolica kao zbir dozvoljenih ukupnih masa tegljaa i poluprikolice, umanjen za vrijednost koja je od slijedee navedenih vea:

1. dozvoljeno optereenje sedla tegljaa, ili

2. dozvoljeno optereenje poluprikolice na mjestu njenog oslanjanja na teglja, a za sluaj da su te vrijednosti jednake, za tu vrijednost.

(2) Ukoliko se pri prethodno opisanom nainu proraunavanja dobivaju vrijednosti vee od:

28,00 t; lan 11, stav (6), taka a),

36,00 t; lan 11, stav (6), taka b) alineje 1), 2.2) i 3.2)

38,00 t; lan 11, stav (6), taka b) alineja 2.2)

35,00 t; lan 11, stav (6), taka b) alineja 3.1)

40,00 t; lan 11, stav (6), taka c), ili

44,00 t; lan 11, stav (6), taka d) ovog Pravilnika,

dozvoljene ukupne mase iznose 28,00 t, 36,00 t, 38,00 t, 35,00 t, 40,00 t, odnosno 44,00 t.

lan 13.

Na pogonske tokove teretnih motornih vozila i skupova vozila, ako je vozilo optereeno i u mirovanju na horizontalnoj ravni, mora otpadati najmanje jedna etvrtina najvee dozvoljene mase vozila odnosno skupa vozila.

lan 14.

Rastojanje izmeu sredita zadnje osovine motornog vozila i sredita prve osovine prikolice mora iznositi najmanje 3,0 m, a kod skupa vozila teglja poluprikolica i kod skupa vozila namijenjenih za poljoprivredu i umarstvo koji se sastoje iz vunog vozila i prikolice sa nadgradnjom za obavljanje odreenog rada, najmanje 2,5 m. Ovo ne vai za skup vozila kod kojih najvea dozvoljena masa vunog vozila ne iznosi vie od 7,5 t ili prikolice ne iznosi vie od 3,5 t.

lan 15.

(1) Odnos bruto snage motora izraene u kilovatima i najvee doputene mase vozila izraene u tonama mora biti:

a) za putnike automobile, kombinirane automobile i motocikle najmanje 15 kW/t;

b) za lahke tricikle i etverocikle najmanje 6 kW/t;

c) za tricikle i etverocikle:

1. za prijevoz osoba najmanje 15 kW/t;

2. za prijevoz tereta najmanje 16 kW/t:

d) za autobuse, osim autobusa zglobnoga konstruktivnog sastava najmanje 9 kW/t;

e) za teretna vozila najmanje 7 kW/t;

f) za autobuse zglobnoga konstruktivnog sastava najmanje 6 kW/t;

g) za radna i specijalna vozila namijenjena obavljanju komunalnih usluga, teretne automobile namijenjene za obavljanje prijevoza u poljoprivredi, umarstvu, graevinarstvu i rudarstvu te za skupove motornih i prikljunih vozila najmanje 4 kW/t;

h) za vozila na elektrini pogon;

1. s napajanjem iz mree primjenjuju se odredbe take 2. do 4. ovog stava,

2. s napajanjem iz vlastitog izvora elektrine energije:

- za vozila namijenjena prijevozu osoba najmanje 3 kW/t, osim za bicikle s elektrinim motorom,

- za vozila namijenjena prijevozu tereta najmanje 2 kW/t.

(2) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

POGLAVLJE III. UREAJI NA MOTORNIM I PRIKLJUNIM VOZILIMA

Odjeljak A. Ureaji za upravljanje vozilom

lan 16.

(1) Ureaj za upravljanje vozilom mora biti pouzdan i izveden tako da voza moe lahko, brzo i na siguran nain mijenjati smjer kretanja vozila. Po ukazanoj potrebi neophodno je ureaj opremiti sa pomonim sistemom koji olakava upravljanje vozilom. Pomoni sistem mora konstruktivno biti izveden tako, da njegov eventualni kvar ne utjee na upravljivost vozilom.

(2) Ureaj za upravljanje vozilom iz stava (1) ovog lana mora biti takav da se prednji tokovi vozila to se nalaze u poloaju zakretanja, pri kretanju vozila po vodoravnoj ravnoj povrini, nakon oslobaanja toka upravljaa, sami vraaju u poloaj za pravolinijsko kretanje.

(3) Slobodan hod toka upravljaa na vozilu ne smije biti vei od 30.

Odjeljak B. Ureaji za zaustavljanje vozila

lan 17.

(1) Ureaji za zaustavljanje (u daljnjem tekstu: koni sistemi) na motornim i prikljunim vozilima moraju biti ugraeni i izvedeni tako da voza moe vozilo na siguran, brz i efikasan nain zaustaviti, bez obzira na stupanj optereenja vozila i nagib ceste po kojoj se vozilo kree, te osigurati vozilo u nepokretnom poloaju na cesti s nagibom.

(2) Pod konim sistemom iz stava (1) ovog lana podrazumijevaju se:

a) radna konica,

b) pomona konica,

c) parkirna konica.

(3) Radna konica mora biti takva da omogui vozau da vozilo zaustavi na siguran, brz i efikasan nain, bez obzira na brzinu kretanja vozila, optereenje vozila i nagib ceste. Ta konica treba omoguiti reguliranje intenziteta koenja s vozakog mjesta, a da pritom voza ne isputa upravlja iz ruku, i ona treba da djejstvuje podjednako na tokove koji se nalaze na istoj osovini.

(4) Pomona konica mora biti takva da omogui vozau da vozilo koi, odnosno zaustavi na odgovarajuem odstojanju, ako otkae radna konica. Pomona konica mora biti postavljena tako da je voza moe lahko i brzo upotrijebiti s vozakog mjesta, pri emu mu jedna ruka mora biti slobodna radi upravljanja vozilom.

(5) Parkirna konica na motornim i prikljunim vozilima, osim na biciklima s motorom i motociklima, mora biti takva da se pomou nje parkirano vozilo moe osigurati u zakoenom poloaju odgovarajuim mehanikim ureajem. Parkirna konica mora biti postavljena u motornom vozilu tako da je voza moe aktivirati sa vozakog mjesta, a u prikljunom vozilu, tako da je moe aktivirati voza sa vozakog mjesta ili osoba koja je izvan vozila. Parkirna konica na prikljunim vozilima za prijevoz osoba mora biti postavljena tako da se moe aktivirati iz vozila.

(6) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

lan 18.

(1) Radna, pomona i parkirna konica na motornom i prikljunom vozilu, moraju biti ugraene i izvedene tako da na pouzdan i siguran nain zaustave vozilo.

(2) Radna, pomona i parkirna konica motornih vozila iz stava (1) ovog lana, osim na motociklu mogu biti kombinirane tako:

a) da postoje najmanje dvije komande neovisne jedna o drugoj i da komanda radne konice bude neovisna i odvojena od komande parkirne konice;

b) da komanda pomone konice bude neovisna o komande parkirne konice, ako je parkirna konica takve konstrukcije da se ne moe staviti u djejstvo pri kretanju vozila.

(3) Radna konica motornih vozila iz stava (1) ovog lana mora djelovati na sve tokove.

(4) Radna i parkirna konica moraju djelovati na povrinu koja je sa tokovima stalno povezana dovoljno vrstim dijelovima.

(5) Ako otkae konica na bilo kojoj osovini prikljunog vozila spojenog s motornim vozilom iz stava (1) ovog lana kao vunim vozilom, mora biti osigurano nesmetano koenje konicama postavljenim u tom vunom vozilu. Ova odredba primjenjuje se za vozila prvi puta registrirana u Bosni i Hercegovini od 1. januara 1971. godine.

(6) Ureaji ili programi kod elektronski upravljanih konih sistema kojima se osigurava neprekidno podeavanje sile koenja srazmjerno promjeni optereenja na motornim i prikljunim vozilima, osim na autobusima za gradski saobraaj, kao i na prikljunim vozilima najvee dozvoljene mase do 1,5 t i na prikljunim vozilima s naletnom konicom, koja na bilo kojoj stranjoj osovini imaju promjenu optereenja "puno-prazno" veu od 40% od najveega osovinskog optereenja, moraju biti ugraeni i izvedeni tako da osiguravaju neprekidno podeavanje sile koenja srazmjerno promjeni optereenja. Ova odredba primjenjuje se na teretna i prikljuna vozila iznad 10 t i na autobuse iznad 7 t najvee dozvoljene mase koja su prvi put

registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 01. januara 1973. godine, te na sva teretna motorna, prikljuna vozila i autobuse koji su prvi put registrirana nakon 1. januara 1980. godine.

(7) Na motornim i prikljunim vozilima koja imaju elastino vjeanje osovina pomou opruga iji je progib opruga za stanje optereenja "puno-prazno" manji od 25 mm, ne moraju biti ugraeni ureaji kojima se osigurava neprekidno podeavanje sile koenja srazmjerno promjeni optereenja.

(8) Usporiva za dugotrajno usporavanje na motornim vozilima najvee dozvoljene mase iznad 5 t, koja su predviena za vuu prikolica najvee doputene mase iznad 7 t, odnosno poluprikolica sa sedlom kod koje dio najvee dozvoljene mase koji otpada na osovine prelazi 7 t, te na motornim vozilima najvee dozvoljene mase iznad 9 t, mora biti ugraen i izveden tako da osigurava dugotrajno usporavanje vozila. Odredba se odnosi na motorna vozila prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1. januara 1980. godine.

(9) Struktura prijenosnog mehanizma radne konice na motornim vozilima najvee dozvoljene mase iznad 10 t mora biti takva da se konice na osovinama aktiviraju pomou najmanje dva meusobno neovisna izvora energije tako da, otkae li koenje na jednoj osovini, postoji mogunost nesmetanog koenja na drugoj osovini ili drugim osovinama. Ostatak efikasnosti konog ureaja za radno koenje moe biti najmanje 30% od normativa propisanog za radnu konicu iz ovog Pravilnika. Ova odredba primjenjuje se na teretna i prikljuna vozila iznad 10 t i na autobuse iznad 7 t najvee dozvoljene mase koji su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1. januara 1973. godine, te na sva teretna, prikljuna vozila i autobuse koja su prvi put registrirana nakon 1. januara 1978. godine. Sva motorna vozila prvi put registrirana nakon 1. januara 1988. godine moraju imati dvokruni koni sistem.

(10) Struktura konog sistema za radno koenje motornih vozila koja moraju ispunjavati uvjete iz stava (9) ovog lana, a predviena su za vuu prikljunih vozila, mora biti takav da osigura mogunost rada dvovodne kone instalacije na prikljunim vozilima.

(11) Kod motornih i prikljunih vozila, te kod skupa vozila djelovanje konica za pojedine osovine mora biti sinhronizirano.

(12) Sa konim antiblokirajuim sistemom (ABS), koji je u skladu s Pravilnikom ECE-R 13, moraju biti opremljena slijedea vozila:

a) autobusi kojima najvea dozvoljena masa prelazi 12 t, osim autobusa za gradski saobraaj (vai za vozila proizvedena nakon 1. januara 1994.).

b) teretna vozila i tegljai kojima najvea dozvoljena masa prelazi 16 t, a koji su predvieni za vuu prikolica kojima najvea dozvoljena masa prelazi 10 t ili poluprikolica kojima osovinsko optereenje prelazi 10 t (vai za vozila proizvedena nakon 1. januara 1998.).

c) prikolice kojima najvea dozvoljena masa prelazi 10 t i poluprikolice kojima osovinsko optereenje prelazi 10 t (vai za vozila proizvedena nakon 1. januara 1998.).

d) vozila namijenjena za prijevoz opasnih materija u skladu sa Meunarodnim sporazumom o prijevozu opasnih materija cestovnom saobraajnicom (u daljnjem tekstu: ADR sporazum) i to: teretna vozila i tegljai kojima najvea dozvoljena masa prelazi 16 t, te vuna vozila koja su predviena za vuu prikljunih vozila kod kojih zbir osovinskih optereenja prelazi 10 t, kao i prikljuna vozila kod kojih zbir svih osovinskih optereenja prelazi 10 t (vai za vozila proizvedena nakon 1. januara 1994.).

(13) Odredbe stava (7) ovoga lana se ne primjenjuju na vozila opremljena pneumatskim sistemom elastinog oslanjanja.

(14) Odredbe ovog lana se ne primjenjuju za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

lan 19.

Koni sistemi na biciklima s motorom, lahkim motociklima, motociklima s bonom prikolicom ili bez nje, lahkim triciklima i etverociklima, triciklima i etverociklima moraju biti izvedeni i ugraeni kao dva neovisna kona sistema s posebnim ureajima za njihovo aktiviranje na prednju i stranju osovinu, odnosno na prednju ili samo na stranju osovinu.

lan 20.

Koni sistem na motociklima s bonom prikolicom mora biti ugraen i izveden kao dva neovisna kona sistema s posebnim ureajima za njihovo aktiviranje na prednji i stranji, odnosno na prednji ili samo na stranji toak. Bona prikolica mora biti dodatno koena kao dio radne konice ako bez nje motocikl ne zadovoljava normativ efikasnosti konog sistema iz lana 159 stav (2) ovog Pravilnika.

lan 21.

(1) Koni sistem na motornim vozilima s tri toka iji su tokovi simetrino rasporeeni prema uzdunoj sredinjoj ravnini vozila i ija najvea dozvoljena masa ne prelazi 1,2 t mora biti ugraen i izveden kao dva neovisna kona sistema, od kojih jedan djeluje na prednji toak, odnosno na prednje tokove, a drugi na stranji toak odnosno na stranje tokove.

(2) Na motornom vozilu iz stava (1) ovoga lana mora biti ugraena i izvedena i parkirna konica tako da se pomou nje osigura vozilo u zakoenom poloaju.

(3) Na motorna vozila iz stava (1) ovog lana ija najvea dozvoljena masa prelazi 1,2 t, primjenjuju se odredbe lana 18. stavovi od (1) do (4) ovog Pravilnika.

lan 22.

(1) Koni sistem na prikljunim vozilima ija najvea dozvoljena masa ne prelazi 0,75 t ne mora biti ugraen i izveden tako da zadovoljava odredbe iz lana 17. stav (1) ovog Pravilnika.

(2) Radna konica na prikljunim vozilima ija najvea dozvoljena masa prelazi 0,75 t, a koja su prvi put registrirana nakon 1. januara 1972. god, mora biti ugraena i izvedena tako da djeluje na sve tokove prikolice, odnosno poluprikolice, a parkirna konica tako da djeluje na odgovarajui broj tokova da bi se ostvario propisani koeficijent koenja.

(3) Radna konica prikljunog vozila mora biti izvedena tako da je voza moe tokom vonje upotrijebiti s vozakog mjesta pomou komande kojom stavlja u djelovanje radnu konicu vunog vozila. Na prikljunom vozilu ija najvea dozvoljena masa ne prelazi 3,5 t radna konica moe biti izvedena s inercionom komandom.

(4) Koni sistem radnog koenja na prikljunom vozilu ija je najvea dozvoljena masa iznad 0,75 t mora biti ugraen i izveden s automatskom komandom kojom se aktivira radno koenje prikljunog vozila, ako se prekine ureaj za spajanje sa vunim vozilom.

(5) Radna konica na prikolici s jednostrukom osovinom i na jednoosovinskoj prikolici ija najvea dozvoljena masa ne prelazi 1,5 t i koja je s vunim vozilom spojena rudom, a kruti se teret oslanja istovremeno na vuno vozilo i prikolicu (stabla, cijevi, ine itd.), mora biti ugraena i izvedena tako da osigura radno koenje prikolice. Ako je najvea dozvoljena masa prikolice od 0,75 t do 1,5 t i ako je dva puta manja od mase vunog vozila, ne mora imati ureaj kojim se osigurava radno koenje.

(6) Na prikolicama bez konice ili s inercionom komandom mora biti ugraena i izvedena pomona unakrsna prikljuna veza koja e, ako se glavna veza prekine, sprijeiti da ruda, odnosno prikolica skrene u stranu ili e aktivirati radnu konicu.

(7) Koni sistem na prikolicama ija najvea dozvoljena masa prelazi 7 t, odnosno na poluprikolicama sa sedlom ija je najvea dozvoljena masa koja je umanjena za masu to optereuje sedlo vea od 7t moraju biti ugraen i izveden kao dvovodni pneumatski prijenosni mehanizam. Ova odredba se odnosi na prikljuna vozila

prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini od 1. januara 1978. godine. Sva prikljuna vozila sa pneumatskom konom instalacijom prvi put registrirana nakon 1. januara 1988. godine moraju imati dvovodni koni sistem.

(8) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

Odjeljak C. Ureaji za osvjetljavanje ceste, oznaavanje vozila i za davanje svjetlosnih znakova

lan 23.

(1) Pod ureajima za osvjetljavanje ceste, oznaavanje vozila i za davanje svjetlosnih znakova na motornim i prikljunim vozilima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:

a) ureaji za osvjetljavanje ceste;

b) ureaji za oznaavanje vozila;

c) ureaji za davanje svjetlosnih znakova.

(2) Na vozilima ne smiju biti postavljeni nikakvi drugi ureaji za osvjetljavanje, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova, osim onih iz stava (1) ovog lana.

(3) Za sve ureaje za osvjetljavanje ceste, oznaavanje i davanje svjetlosnih znakova, koji su ugraeni na motorno vozilo ili skup vozila, mora se osigurati takvo napajanje elektrinom energijom koje e omoguiti neometan rad ovih ureaja pod svim uobiajenim eksploatacionim uvjetima.

(4) U ureajima za osvjetljavanje ceste, oznaavanje vozila i davanje svjetlosnih znakova smiju se upotrebljavati samo oni izvori svjetlosti koji su samom konstrukcijom ovih ureaja i predvieni.

lan 24.

(1) Ureaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova postavljeni na prednjoj strani motornog i prikljunog vozila ne smiju davati svjetlost crvene boje vidljivu s prednje strane vozila ni svjetlost bijele boje od svjetala i reflektirajuih materija postavljenih na stranjoj strani vozila, odnosno vidljivih sa stranje strane vozila.

(2) Ureaji iz lana 23. stav (1) ovog Pravilnika moraju biti tako ugraeni i izvedeni da se meusobno ne ometaju u svojoj funkciji i djejstvu vie nego to je to neizbjeno, iako su izvedeni u jednom dijelu/ureaju.

(3) Odredbe stava (1) ovog lana ne odnose se na svjetla za osvjetljavanje ceste pri vonji unatrag, pokretno svjetlo za istraivanje (reflektor), svjetla za osvjetljavanje stranje registarske tablice i registarsku tablicu prevuenu bijelom reflektirajuom materijom, a ni na crveno trepue svjetlo na motornim vozila koja slue za podrku vozila pod pratnjom.

lan 25.

(1) Istovjetni ureaji za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova koji se na motorno vozilo sa tri ili vie tokova postavljaju u paru, moraju biti postavljeni u istoj horizontalnoj ravni i simetrini prema uzdunoj vertikalnoj ravni vozila, iste veliine i boje i istovremeno jednakog svjetlosnog intenziteta.

(2) Ureaji za davanje svjetlosnih znakova za oznaivanje smjera kretanja vozila (pokaziva smjera) i parkirna svjetla ne moraju istovremeno djelovati.

(3) Ureaji iz stava (1) ovog lana, ako su kombinirano izvedeni, moraju ispunjavati uvjete propisane za svaki pojedini ureaj.

1. Ureaji za osvjetljavanje ceste

lan 26.

(1) Pod ureajima za osvjetljavanje ceste na motornim i prikljunim vozilima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:

a) svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila;

b) svjetla za maglu;

c) svjetla za vonju unatrag;

d) svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi;

e) pokretno svjetlo (reflektor).

(2) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu biti izvedena tako da imaju:

a) dugo svjetlo;

b) kratko svjetlo;

c) dugo i kratko svjetlo.

lan 27.

(1) Ureaji za osvjetljavanje ceste na prednjoj strani vozila moraju biti povezani tako da se ne mogu ukljuiti dok se ne ukljue stranja poziciona svjetla i svjetla za osvjetljavanje stranje registarske tablice. Izuzeci su:

a) parkirna svjetla;

b) svjetla za davanje svjetlosnih znakova;

c) svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi;

d) pokretno svjetlo (reflektor);

e) specijalno ugraena i izvedena svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila namijenjena za vonju po danu.

(2) Odredbe ovog lana se ne primjenjuju za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

lan 28.

(1) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila na motornim vozilima s etiri ili vie tokova i na motornim vozilima s tri toka koja su ira od 1,3 m moraju biti izvedena kao dva ili etiri svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila, od toga dva za kratko svjetlo. Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila na motornim vozilima sa dva toka i motornim vozilima s tri toka koja nisu ira od 1,3 m, te na invalidskim kolicima sa motorom svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu biti ugraena kao jedno ili dva kratka svjetla i jedno ili dva duga svjetla.

(2) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu konstruktivno biti ugraena i izvedena tako da se prekrivaju ili uvlae, ukoliko time njihova funkcija nije naruena.

(3) Svjetlost glavnih svjetala mora biti bijele boje. Iznimno za vozila koja su po prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini do 01. januara 1996. godine, svjetlost glavnih svjetala moe biti i ute boje.

(4) Svjetla za osvjetljavanje ceste na motornim vozilima koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h mogu biti ugraena i izvedena samo kao kratka svjetla.

(5) Unutranji rubovi svjetleih povrina kratkog svjetla moraju biti jedna od druge udaljene najmanje 0,6 m, a vanjski rubovi najvie 0,4 m od bono najisturenije take vozila.

(6) Udaljenost gornjeg ruba svjetlee povrine kratkog svjetla ne smije biti vea od 1,2 m, a udaljenost donjeg ruba svjetlee povrine ne smije biti manja od 0,5 m od povrine ceste.

(7) U svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila mogu biti ugraena prednja poziciona svjetla.

(8) Kad se ukljue duga svjetla za osvjetljavanje ceste, automatski se mora upaliti pripadajua kontrolna svjetiljka na kontrolnoj tabli u vozilu ili na kontrolnoj tabli bicikla s motorom.

(9) Svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila moraju biti povezana tako da prijelaz sa svjetlosti dugog svjetla na svjetlost kratkog svjetla i obrnuto bude istodoban i preko iste komande.

lan 29.

(1) Svjetla za vonju unatrag su svjetla koja osvjetljavaju cestu iza, eventualno pored vozila, te time ostalim uesnicima u saobraaju daju do znanja da se predmetno vozilo kree ili poinje da kree unatrag.

(2) Motorna vozila na svom stranjem dijelu moraju biti opremljena sa jednim ili dva svjetla za vonju unatrag bijele boje. Kod prikljunih vozila doputena su jedan ili dva svjetla za vonju unatrag.

(3) Udaljenost gornjeg ruba svjetlee povrine svjetla za vonju unatrag moe iznositi najvie 1,2 m, a udaljenost donjeg ruba svjetlee povrine za takva svjetla moe iznositi najmanje 0,25 m od povrine ceste.

(4) Kod vozila sa vie od jednog traga tokova, sa najveom dozvoljenom masom iznad 3,5 t doputeno je postavljanje po jednog svjetla za vonju unatrag sa svake uzdune strane vozila. Udaljenost gornjeg ruba svjetlee povrine svjetla za vonju unatrag moe iznositi najvie 1,2 m od povrine ceste. Svjetla za vonju unatrag ne smiju bono biti istureni vie od 50 mm od obrisa vozila.

(5) Svjetla za vonju unatrag smiju biti upaljena samo u sluaju kada je ruica mjenjaa u poloaju za hod unatrag, i to samo onda kada se sistem za putanje u rad ili gaenje motora nalazi u takvom poloaju koji omoguava normalan rad motora. Ukoliko nije ispunjen jedan od prethodna dva uvjeta ovog stava tada svjetla za vonju unatrag ne smiju se moi upaliti odnosno ostati upaljena.

(6) Svjetla za vonju unatrag treba da imaju takav nagib, izuzev kada je to posebnim dozvolama predvieno, da ne osvjetljavaju cestu na duini veoj od 10 m, mjerei od izvora svjetla.

(7) Svjetla za vonju unatrag ne trebaju imati:

a) bicikli s motorom, lahki motocikli, lahki tricikli i etverocikli, motocikli, tricikli i etverocikli;

b) specijalna vozila namijenjena za obavljanje rada u poljoprivredi i umarstvu

c) radne maine i viljukari;

d) invalidska motorna kolica;

(8) Ukoliko su svjetla za vonju unatrag ugraena na vozilo koje ih ne treba imati, shodno odredbama ovog lana, ona moraju odgovarati odredbama stavova (2), (3), (5) i (6) ovog lana.

lan 30.

(1) Svjetla za maglu na motornim vozilima s etiri ili vie tokova i na motornim vozilima sa tri toka koja su ira od 1,3 m, mogu biti ugraena i izvedena kao dva svjetla za maglu, a na motociklima i motociklima sa bonom prikolicom kao jedno svjetlo za maglu tako da daju svjetlost bijele ili svijetloute boje.

(2) Svjetla za maglu ne smiju se postavljati na veoj visini od one na kojoj su postavljena kratka svjetla glavnog svjetla.

(3) Vanjska ivica svjetlee povrine svjetla za maglu se ne smije nalazi na udaljenosti veoj od 0,4 m od bono najisturenije take obrisa vozila.

(4) Svjetla za maglu moraju imati posebnu sklopku. Data svjetla moraju biti povezana tako da se mogu ukljuiti samo kad su ukljuena barem poziciona svjetla ili kratka svjetla glavnog svjetla.

(5) Svjetla za maglu moraju biti tako izvedena da se omoguava njihovo podeavanje. Ugradnja treba biti izvedena na prikladnom dijelu vozila, tako da nije mogue da se njihova podeenost promijeni nenamjerno.

(6) Svjetla za maglu trebaju biti tako podeena da je izbjegnuto zasljepljivanje ostalih uesnika u saobraaju. Ovo e se smatrati zadovoljenim ukoliko na rastojanju od 25 m od izvora svjetlosti u ravni vertikalnoj na cesti, a u visini sredine svjetla za maglu, intenzitet svjetlosti svakog pojedinanog svjetla za maglu, sa nazivnim naponom napajanja na njegovim prikljucima, ne prelazi 1 lx.

lan 31.

(1) Jedno ili vie svjetala za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi mogu biti ugraena i izvedena na vozilima koji obavljaju odreeni rad tako da daju svjetlost bijele boje.

(2) Svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi ne smiju se koristiti za vrijeme vonje.

(3) Izuzetno od odredaba stava (2) ovog lana, svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radovi mogu biti upaljena na vozilima koja slue za odravanje i ienje ulica ili objekata koji pripadaju cesti ili odvoz smea, ukoliko je kretanje vozila sastavni dio procedure obavljanja rada.

(4) Svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se izvode radove se smiju koristi samo ako ne zasljepljuju ostale uesnike u saobraaju.

lan 32.

(1) Pokretno svjetlo (reflektor) moe se postaviti samo na vozilu Ministarstva unutarnjih poslova, vozilu namijenjenom za hitnu medicinsku pomo, vozilu saobraajne inspekcije, vatrogasnom vozilu, vozilu namijenjenom za odravanje cesta i instalacija, te na vozilu namijenjenom za pruanje pomoi na cesti.

(2) Pokretno svjetlo (reflektor) mora biti ugraeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele ili ute boje te da se moe ukljuiti samo ako su ukljuena poziciona svjetla i svjetla za osvjetljavanje registarske tablice.

2. Ureaji za oznaivanje vozila

lan 33.

Pod ureajima za oznaivanje motornih i prikljunih vozila, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:

a) prednja poziciona svjetla;

b) stranja poziciona svjetla;

c) stranje svjetlo za maglu;

d) parkirna svjetla;

e) gabaritna svjetla;

f) svjetla stranje registarske tablice;

g) rotacijska i treptava svjetla;

h) katadiopteri.

lan 34.

(1) Prednja poziciona svjetla na motornom vozilu s etiri ili vie tokova i motornom vozilu sa tri toka koja su ira od 1,3 m i na prikljunom vozilu irem od 1,6 m moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva prednja poziciona svjetla, a na motornom vozilu sa dva toka, osim bicikla s motorom i motornom vozilu sa tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao jedno ili dva prednja poziciona svjetla tako da daju svjetlost bijele boje.

(2) Ako su ugraena dva prednja poziciona svjetla, udaljenost vanjskog ruba svjetlee povrine od bono najisturenije take obrisa vozila ne smije biti vea od 0,4 m kod motornih vozila, odnosno 0,15 m kod prikljunih vozila.

(3) Udaljenost svjetlee povrine prednjega pozicionog svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m, a za poluprikolice ne smije biti vea od 1,8 m.

(4) Prednja poziciona svjetla mogu biti ugraena u svjetla za osvjetljavanje puta na prednjoj strani vozila.

lan 35.

(1) Stranja poziciona svjetla na motornom vozilu s etiri ili vie tokova, motornom vozilu sa tri toka koja su ira od 1,3 m i na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva stranja poziciona svjetla, a na motornom vozilu sa dva toka i motornom vozilu sa tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao jedno ili dva stranja poziciona svjetla tako da daju svjetlost crvene boje.

(2) Ako je ugraeno jedno stranje poziciono svjetlo, ono mora biti postavljeno u uzdunoj srednjoj ravnini vozila.

(3) Ako su ugraena dva stranja poziciona svjetla, udaljenost vanjskog ruba svjetlee povrine ne smije biti vea od 0,4 m od bono najisturenije take obrisa vozila.

(4) Udaljenost svjetlee povrine stranjeg pozicionog svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m. Na specijalnim vozilima i vozilima koja obavljaju odreeni rad najvea doputena udaljenost svjetlee povrine stranjeg pozicionog svjetla od povrine ceste moe iznositi 2,1 m.

(5) Motorna vozila sa vie tragova tokova i njihove prikolice smiju imati jo dva dodatna stranja poziciona svjetla. Propisana stranja i dodatna poziciona svjetla ne smiju biti spojena na isti elektrini osigura.

lan 36.

(1) Stranje svjetlo za maglu predstavlja svjetlo crvene boje koje pri gustoj magli treba omoguiti bolje uoavanje vozila sa stranje strane.

(2) Motorna vozila sa vie tragova tokova, ija konstruktivna izvedba dozvoljava brzine kretanja vee od 60 km/h, i njihove prikolice moraju imati sa stranje strane ugraena i izvedena jedno ili dva, dok ostala vozila mogu imati jedno stranje svjetlo za maglu.

(3) Stav (2) ovog lana odnosi se na predmetna vozila prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini od 1. januara 1999. godine.

(4) Udaljenost svjetlee povrine stranjeg svjetla za maglu od povrine ceste ne smije biti manja od 0,25 m ni vea od 1 m. U svim sluajevima rastojanje izmeu svjetlee povrine stranjeg svjetla za maglu i stop - svjetla mora iznositi minimalno 0,1 m. Ako je postavljeno samo jedno stranje svjetlo za maglu ono se mora nalaziti, u odnosu na uzdunu vertikalnu ravninu simetrije vozila, na lijevoj strani vozila.

(5) Stranja svjetla za maglu moraju biti tako povezana da svijetle samo u sluajevima kada su upaljena kratka ili duga svjetla ili svjetla za maglu ili neka kombinacija ovih svjetala. Ukoliko su na vozilo ugraena svjetla za maglu, stranja svjetla za maglu se neovisno od njih moraju moi ugasiti. Ako su upaljena stranja svjetla za maglu, aktiviranje prekidaa za duga ili kratka svjetla ne smije ih ugasiti.

(6) Kontrola ukljuenosti stranjih svjetala (stranjeg svjetla) za maglu mora biti osigurana pripadajuom kontrolnom svjetiljkom ute boje smjetenom u vidnom polju vozaa.

(7) U skupu vozila neophodno je da gori samo stranje svjetlo za maglu zadnjeg prikljunog vozila. Iskljuivanje stranjih svjetala za maglu na vunom vozilu ili na prvom prikljunom vozilu je doputeno samo onda ako je iskljuivanje odnosno ponovno ukljuivanje izvedeno automatski putem ubacivanja odnosno izvlaenja utikaa za napajanje elektrinom energijom svjetala prikljunog vozila.

lan 37.

(1) Parkirna svjetla na motornim i prikljunim vozilima mogu biti postavljena i izvedena:

a) na bonoj strani vozila u obliku posebnog svjetla koja prema prednjoj strani vozila daju svjetlost bijele boje, a prema stranjoj strani vozila svjetlost crvene boje;

b) na prednjoj i stranjoj strani vozila u obliku svjetla koja daju: prednja svjetla svjetlost bijele boje usmjerenu unaprijed, a stranja svjetla svjetlost crvene boje usmjerenu unatrag, s tim da prednje svjetlo moe biti ugraeno zajedno s prednjim pozicionim svjetlom ili glavnim svjetlom, a stranje svjetlo zajedno sa stranjim pozicionim svjetlom i sa stop-svjetlom ili samo sa stranjim pozicionim svjetlom.

(2) Udaljenost svjetlee povrine parkirnog svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,9 m.

lan 38.

(1) Motorna i prikljuna vozila koja su ira od 2,1 m moraju imati gabaritna svjetla. Gabaritna svjetla mogu biti postavljena i na vozilima irine od 1,8 do 2,1 m.

(2) Na vozilima iz stava (1) ovog lana postavljaju se dva gabaritna svjetla s prednje strane vozila i dva gabaritna svjetla sa stranje strane vozila.

(3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

lan 39.

(1) Svjetlo stranje registarske tablice, ovisno o propisanom tipu tablice na motornim i prikljunim vozilima, mora biti ugraeno i izvedeno tako da daje svjetlost bijele boje i da se po tablici rasprostire ujednaeno bez tamnih ili izrazito svijetlih mjesta, osim na lahkim everociklima i etverociklima.

(2) Svjetlost koja se odbija od registarske tablice ne smije bljetati, a izvor svjetlosti ne smije biti neposredno vidljiv sudionicima u saobraaju to se kreu iza vozila.

(3) Svjetlost koja osvjetljuje stranju registarsku tablicu mora biti takva da je nou, pri dobroj vidljivosti, mogue itati oznake i brojeve na tablici s udaljenosti najmanje od 20 m.

(4) Svjetlo stranje registarske tablice mora biti povezano na istu sklopku kojom se ukljuuju i poziciona svjetla.

lan 40.

(1) Rotaciona i/ili treptava svjetla na vozilima mogu biti izvedena tako da daju svjetlost plave ili utonaranaste boje. Rotacijska i/ili treptava svjetla moraju biti postavljena na najvie mjesto na vozilu i biti vidljiva sa svih strana ili moe biti postavljeno vie rotacijskih i/ili treptavih svjetala rasporeenih tako da se s bilo koje strane vozila vidi najmanje jedno svjetlo.

(2) Plavo rotaciono i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na vozilima s pravom prednosti prolaska odreenim Zakonom o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama u Bosni i Hercegovini.

(3) @utonaranasto rotaciono i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na radnim vozilima i radnim strojevima. @utonaranasto rotaciono i/ili treptavo svjetlo ili svjetla mogu biti postavljena na osobnim, kombiniranim i teretnim automobilima koje upotrebljavaju slube pomoi i informacija na cesti, slube odravanja cesta, komunalne slube, komunalne policije, slube pratnje vozila za predimenzionirane terete, vozilima kojima se prevoze predimenzionirani tereti, slube pratnje vozila koja prevoze opasne materije, vozilima kojima se prevoze opasne materije i vozilima na kojima se ili pomou kojih se obavlja ispitivanje na cesti.

(4) Rotaciona i/ili treptava svjetla na vozilima koja se na osnovu. Zakona o osnovama sigurnosti saobraaja na cestama ("Slubeni glasnik BiH", broj 6/06), smatraju vozilima pod pratnjom (vozilima kojima pripadnici policije obavljaju pratnju a i vozila koja se prate) mogu biti crvene i plave boje postavljena tako da je crveno svjetlo postavljeno na desnoj strani vozila.

lan 41.

(1) Katadiopteri na motornim vozilima s etiri ili vie tokova i motornim vozilima sa tri toka koja su ira od 1,3 m, moraju biti ugraeni i izvedeni kao dva stranja katadioptera crvene boje, a na motornim vozilima sa dva toka i motornim vozilima sa tri toka koja nisu ira od 1,3 m kao jedan stranji katadiopter crvene boje i ne smiju biti trokutastog oblika.

(2) Dva prednja bijela katadioptera na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena tako da ne smiju biti trokutastog oblika, a dva stranja crvena katadioptera na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena u obliku istostraninog trokuta, s vrhom okrenutim gore i stranicom veliine najmanje 0,15 m.

(3) Ako je na vozilu ugraeno vie od dva katadioptera, oni moraju biti u paru.

(4) Katadiopter mora imati svjetleu povrinu najmanje 20 cm.

(5) Katadiopteri na vozilu moraju biti postavljeni priblino vertikalno na povrinu ceste.

(6) Udaljenost svjetlee povrine katadioptera od povrine ceste ne smije biti vea od 0,9 m ni manja od 0,35 m, osim kod vozila sa dva ili tri toka kod kojih najmanja udaljenost od povrine ceste moe iznositi 0,25 m.

(7) Ako je ugraen samo jedan prednji ili samo jedan stranji katadiopter, on mora biti postavljen u uzdunoj srednjoj ravnini vozila.

(8) Ako su ugraena dva prednja ili dva stranja katadioptera istog tipa, udaljenost vanjskih rubova svjetleih povrina tih katadioptera ne smije biti vea od 0,4 m od bono najisturenije take obrisa vozila, a udaljenost izmeu unutranjih rubova mora iznositi najmanje 0,6 m.

(9) Stranji katadiopteri, trokutastog oblika ne smiju biti postavljeni na motornim vozilima.

(10) Motorna vozila, izuzev osobnih vozila za prijevoz putnika, kao i prikolica duine vee od 6 m moraju na bonim stranama imati postavljene katadioptere ute boje koji nemaju trokutasti oblik. Barem jedan katadiopter mora biti postavljen na srednjoj treini vozila. Katadiopter postavljen najblie prednjem dijelu vozila ne smije biti na veoj udaljenosti od 3 m od tog dijela vozila. Katadiopter postavljen najblie stranjem dijelu vozila ne smije biti na veoj udaljenosti od 1 m od tog dijela vozila. Udaljenost gornjeg ruba svjetlee povrine katadioptera ne smije biti vea od 0,9 m od povrine ceste. Ukoliko to konstrukcija vozila ne doputa, dozvoljava postavljanje katadioptera na veu visinu ali ne veu od 1,5 m. Invalidska kolica sa motorom sa svake bone strane moraju imati barem jedan katadiopter ute boje koji je postavljen na visini od ceste ne veoj od 0,6 m, a po mogunosti to nie. Ovi katadiopteri se smiju postaviti i u ice tokova.

(11) Katadiopteri pod stavom (10) ovog lana mogu biti sa mogunou skidanja kod:

a) vozila kod kojih zbog konstrukcije nije mogue njihovo trajno privrivanje;

b) vozila namijenjenih za poljoprivredu i umarstvo a namijenjeni su za obradu zemlje i predstavljanju prikljuna vozila;

c) ramova vozila koji se u svrhu dovravanja prevoze do nekog odredita.

(12) Ukoliko su postavljeni katadiopteri za bono obiljeavanje vozila, shodno odredbama ovog lana, oni moraju odgovarati odredbama stava (10) ovog lana. ak je dovoljno da takva vozila imaju jedan odgovarajui katadiopter u prednjoj treini i jedan u zadnjoj treini duine vozila.

(13) Reflektirajue povrine bijele boje prstenastog oblika dozvoljeno j e postavljati na tokovima bicikla s motorom, motocikala i invalidskih kolica sa motorom.

(14) Vozila ija duina prelazi 6 m, izuzev vozila bez nadgradnje, vozila za obavljanje radova u poljoprivredi i umarstvu i njihovih prikolica, radnih maina, te ona vozila koja se s obzirom na nadgradnju i konstrukciju ne mogu uvrstiti u kategoriju teretnih vozila i vunih vozila, moraju na svojim uzdunim/bonim stranama imati ugraena i izvedena svjetla ute boje. Za druga vozila sa vie tragova tokova dozvoljeno je postavljanje bonih svjetala. Ukoliko je bono svjetlo integrirano u jedno kuite ili kombinirano sa gabaritnim svjetlom, pozicionim svjetlom, svjetlom za maglu ili stop - svjetlom ili ini dio zajednike svjetlee povrine sa zadnjim katadiopterom onda ono moe biti i crvene boje.

(15) Odredbe iz stava (10) ovoga lana primjenjuju se na vozila koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini poslije 1. jula 1996. godine.

(16) Odredbe iz stava (14) ovog lana primjenjuju se na vozila koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini poslije 1. januara 2001. godine.

(17) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

3. Ureaji za davanje svjetlosnih znakova

lan 42.

Pod ureajima za davanje svjetlosnih znakova, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se:

a) stop-svjetla;

b) pokazivai smjera;

c) ureaji za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera.

lan 43.

(1) Stop-svjetla na motornom vozilu s etiri ili vie tokova, osim na lahkim everociklima i etverociklima, i motornom vozilu sa tri toka koja su ira od 1,3 m i na prikljunom vozilu moraju biti ugraena i izvedena kao najmanje dva stop-svjetla na stranjoj strani vozila, a na motornom vozilu sa dva toka, motornom vozilu sa tri toka koja nisu ira od 1,3 m i lahkom triciklu i etverociklu, triciklu i etverociklu kao najmanje jedno stop-svjetlo na stranjoj strani vozila tako da daju svjetlost crvene boje.

(2) Vozila koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 25 km/h ne moraju imati stop-svjetlo.

(3) Ako je na vozilu ugraeno samo jedno ili vie stop-svjetala ona moraju biti postavljena simetrino u odnosu na uzdunu sredinju vertikalnu ravninu vozila. Ova odredba odnosi se i na ugradnju dodatnih stop-svjetala.

(4) Ako su na vozilu, osim bicikla s motorom, lahkog motocikla, lahkog trickla i etverocikla, motocikla, tricikla i etverocikla ugraena dva stop - svjetla, udaljenost izmeu unutranjih rubova svjetleih povrina ne smije biti manja od 0,6 m.

(5) Udaljenost svjetlee povrine stop svjetla od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m. Samo u iznimnom sluaju najvea doputena udaljenost svjetlee povrine stop-svjetla od povrine ceste moe iznositi 2,1 m.

(6) Stop svjetla mogu biti ugraena u blizini ili zajedno s drugim stranjim svjetlima. Ako je to sluaj, intenzitet svjetla stop svjetla mora biti vei od drugih svjetala.

(7) Stop svjetla moraju biti povezana tako da se ukljuuju i svijetle kontinuirano pri upotrebi radne konice vozila. Stop svjetla mogu zasvijetliti i u sluaju upotrebe retardera ili nekog slinog ureaja.

lan 44.

(1) Pokazivai smjera na motornom vozilu s tri, etiri ili vie tokova i na prikljunom vozilu moraju biti ugraeni i izvedeni:

a) na motornom vozilu koje nije due od 6m;

1. dva prednja bona i dva stranja pokazivaa smjera, ili

2. dva prednja, dva stranja i dva bona pokazivaa smjera, ili

3. dva prednja i dva stranja pokazivaa smjera;

b) na motornom vozilu koje je due od 6 m i na vunome motornom vozilu:

1. dva prednja bona i dva stranja pokazivaa smjera, ili

2. dva prednja, dva bona i dva stranja pokazivaa smjera;

c) na prikljunom vozilu dva stranja pokazivaa smjera.

Za sva motorna vozila prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini do 1. januara 1978. godine, bez obzira na duinu vozila, primjenjuju se samo odredbe take a) ovog stava.

(2) Pokazivai smjera na motornom vozilu s dva toka osim bicikla s motorom na dva toka moraju biti ugraeni i izvedeni kao:

a) dva prednja i dva stranja pokazivaa smjera ili

b) dva pokazivaa smjera na upravljau, vidljiva sprijeda i straga.

(3) Svjetlost pokazivaa smjera mora biti ute boje.

(4) Uestalost miganja pokazivaa smjera treba, u pravilu, iznositi 90 treptaja u minuti, pri emu su doputena odstupanja tako da uestalost miganja iznosi najmanje 60, odnosno najvie 120 treptaja u minuti (9030 treptaja u minuti).

(5) Od trenutka ukljuivanja pokazivaa smjera svjetlost se mora upaliti najkasnije za jednu sekundu, a prvi se put ugasiti najkasnije za 1,5 sekundu.

(6) Udaljenost vanjskog ruba svjetlee povrine pokazivaa smjera od bono najisturenije take obrisa vozila ne smije biti vea od 0,4 m.

(7) Na vozilima iz stava (1) ovog lana udaljenost donjih rubova svjetleih povrina pokazivaa smjera od povrine ceste ne smije biti manja od 0,35 m ni vea od 1,5 m. Samo u iznimnom sluaju, ako ih se iz konstruktivnih razloga ne moe drukije postaviti, najvea doputena udaljenost donjeg ruba svjetlee povrine pokazivaa smjera od povrine ceste moe iznositi 2,1 m.

(8) Ukljuivanje pokazivaa smjera mora biti neovisno o ukljuivanju bilo kojeg drugog svjetla na vozilu.

(9) Svi pokazivai smjera postavljeni na istoj strani vozila moraju se ukljuivati i iskljuivati istom komandom.

(10) Kontrola funkcioniranja pokazivaa smjera mora biti osigurana optikom i/ili zvunom kontrolnom napravom.

(11) Ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera na motornim vozilima iz stava (1) ovog lana mora biti ugraen i izveden tako da se moe ukljuiti posebnom sklopkom, a kontrola funkcioniranja mora se osigurati kontrolnom svjetiljkom koja je u vidnom polju vozaa.

(12) Pokazivai smjera kretanja vozila ne trebaju obavljati svoju funkciju ukoliko je aktiviran ureaj za istovjetno ukljuivanje svih pokazivaa smjera

4. Ureaji koji omoguavaju normalnu vidljivost

lan 45.

Pod ureajima na vozilima koji omoguavaju normalnu vidljivost u saobraaju na cesti, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:

a) vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i karoserije;

b) ureaj za brisanje vjetrobrana (u daljnjem tekstu: brisa vjetrobrana.);

c) ureaj za kvaenje vanjske strane vjetrobrana (u daljnjem tekstu: pera vjetrobrana.);

d) ogledalo koje vozau omoguava posmatranje ceste i saobraaja (u daljnjem tekstu: vozako ogledalo).

lan 46.

(1) Pod vjetrobranom, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijeva se staklo na elnoj strani motornog vozila.

(2) Vjetrobran i sva stakla na motornom ili prikljunom vozilu, osim prednjeg vjetrobrana na motociklu i biciklu s motorom, lahkom triciklu i etverociklu bez kabine vozaa, trickilu i etverociklu koji nemaju kabinu vozaa, trebaju:

a) omoguiti potpunu prozirnost i preglednost bez bilo kakvih uoljivih krivljenja objekata koji se vide kroz vjetrobransko staklo, koja nee unositi zabunu u bojama koja se koriste za rad semafora (svjetleih znakova) i ostalih znakova u saobraaju i koja e u sluaju eventualnog loma omoguiti vidljivost ceste i pruiti mogunost sigurnog zaustavljanja.

b) smanjiti mogue povrede vozaa i putnika na to je mogue manju mjeru, te biti otporne na sve atmosferske i temperaturne uvjete, hemijska djelovanja, sagorijevanje i abraziju.

(3) Stakla na vozilu ne smiju se na nikakav nain dodatno zatamnjivati (postavljanjem folija ili dodatnim bojenjem stakla), izuzev zadnjeg stakla i bonih stakala autobusa za postavljanje odobrene reklamne folije.

lan 47.

Brisai vjetrobrana na motornom vozilu, osim na biciklu s motorom, lahkom triciklu i etverociklu bez kabine, lahkom motociklu i motociklu, triciklu i etverociklu bez kabine koji imaju vjetrobran, moraju biti ugraeni i izvedeni tako da budu pouzdani te da omogue brisanje to vee povrine vjetrobrana po svim vremenskim uvjetima i prijeko potrebnu vidljivost kroz vjetrobran.

lan 48.

Vozila koja imaju ugraene brisae vjetrobrana moraju imati i perae vjetrobrana.

lan 49.

(1) Vozako ogledalo na motornom vozilu mora biti ugraeno i izvedeno kao najmanje:

a) jedno vozako ogledalo: ako je motocikl prvi put registriran u Bosni i Hercegovini prije 01. januara 1998. godine;

b) dva vozaka ogledala ako je motocikl, bicikl s motorom, lahki etverocikl i etverocikl prvi put registriran u Bosni i Hercegovini nakon 1. januara 1998. godine;

c) dva vozaka ogledala na osobnom automobilu s etiri ili vie sjedala, od toga je jedno ogledalo smjeteno unutar karoserije, a drugo izvan karoserije na lijevoj strani vozila;

d) dva vozaka ogledala na autobusu, osobnom automobilu koji vue kamp-prikolicu i trolejbusu s obje vanjske strane prednjeg dijela tih vozila i jedno vozako ogledalo unutar karoserije;

e) dva vozaka ogledala na teretnim i kombinovanim vozilima s obje vanjske strane prednjeg dijela tih vozila.

(2) Vozako ogledalo mora biti postavljeno tako da vozau omoguuje posmatranje ceste i saobraaja iza vozila i kad se u vozilu nalazi najvei doputeni broj osoba, odnosno kad je vozilo natovareno. Vozako ogledalo mora biti zglobno spojeno za leite svojeg nosaa tako da se moe postaviti u bilo koji poloaj radi posmatranja ceste i saobraaja iza vozila i da u zauzetom poloaju ostane i pri normalnim potresima za vrijeme kretanja vozila. Vozako ogledalo postavljeno unutar karoserije osobnog automobila mora se nalaziti na mjestu na kojem ga voza sa svojeg sjedala moe podeavati rukom.

(3) Povrina vozakog ogledala mora imati takve optike osobine da ne uzrokuje znatnije iskrivljenje slike i boje predmeta te da nije podlona tetnom djelovanju atmosferskih prilika.

(4) Povrina vozakog ogledala koja reflektira sliku moe biti ravna ili blago ispupena (konveksna) ili kombinirana. Poluprenik ispupenosti konveksne povrine vozakog ogledala ne smije biti manji od 80 cm.

(5) Povrina vozakog ogledala mora iznositi:

a) najmanje 60 cm za ogledalo smjeteno unutar karoserije i izvan karoserije osobnih automobila;

b) najmanje 150 cm ako im je povrina ispupena odnosno, najmanje 300 cm ako im je povrina ravna; za ogledala smjetena izvan karoserije ostalih motornih vozila;

c) najmanje 50 cm za ogledala na biciklu s motorom, lahkom motociklu, lahkom triciklu i etverociklu, motociklu, triciklu i etverociklu.

(6) Ako vozako ogledalo koje je smjeteno izvan karoserije vozila premauje najveu doputenu irinu motornog vozila (2,55 m odnosno 2,60 m), ono mora biti postavljeno na nosa sa zglobom koji omoguuje da se pritiskom na nosa ogledala ono vrati u doputenu irinu vozila.

5. Ureaji za davanje zvunih znakova

lan 50.

(1) Ureaj za davanje zvunih znakova na motornom vozilu mora biti ugraen i izveden kao najmanje jedan ureaj tako da daje jednoline zvukove nepromjenljiva intenziteta.

(2) Osim ureaja za davanje zvunih znakova iz stava (1) ovog lana, na odreena motorna vozila namijenjena slubi hitne pomoi, vatrogasnoj slubi, vozila Policijskih agencija, vozila oruanih snaga BiH, moe biti ugraen i izveden i poseban ureaj za davanje znakova od niza izmjenino proizvedenog zvuka dviju razliitih frekvencija.

(3) Komanda ureaja za davanje zvunih znakova mora biti postavljena tako da je pristupana vozau s njegova sjedala.

(4) Ureaj za davanje zvunih znakova iz stava (2) ovog lana mora bit konstruiran tako da se njegovim ukljuivanjem istovjetno ukljuuje rotaciona ili treptava svjetla na vozilima iz lana 40. ovog Pravilnika.

6. Ureaji za kretanje vozila unatrag

lan 51.

(1) Ureaj koji omoguuju kretanje vozila unatrag mora imati ugraeno svako motorno vozilo, osim motocikla i motornog vozila sa tri toka, ija najvea dozvoljena masa prelazi 0,6 t. Ureaj mora biti ugraen i izveden tako, da omoguuje pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag.

(2) Tricikl i etverocikli ija je masa praznog vozila bez baterije jednaka ili prelazi 0,4 t mora imati ugraen ureaj koji omoguuje pouzdano i sigurno kretanje vozila unatrag.

7. Kontrolni ureaji i ureaji za davanje znakova

lan 52.

(1) Pod kontrolnim ureajima i ureajima za davanje znakova na motornim vozilima, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:

a) na osobnim automobilima:

1. brzinomjer s putomjerom i sijalicom za osvjetljavanje,

2. kontrolna plava sijalica za dugo svjetlo,

3. svjetlosni i/ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera,

b) na autobusima:

1. brzinomjer s putomjerom i sijalicom za osvjetljavanje, ako isti nisu ugraeni u tahograf,

2. tahograf koji osigurava upis vremena vonje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i preenu udaljenost.

3. kontrolna plava sijalica za dugo svjetlo,

4. svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera,

5. pokaziva raspoloivog pritiska pneumatskog sistema radne konice, ako je taj ureaj stalno pod pritiskom;

c) na autobusima za gradski saobraaj:

1. svi ureaji predvieni za autobuse u taki b) ovog stava, osim tahografa,

2. svjetlosni znak za kontrolu zatvorenosti vrata koja nisu u vidnom polju vozaa,

3. ureaj za davanje i primanje znakova od putnika za vozila registrirana po prvi put u BiH nakon 1.1.2000. godine,

d) na trolejbusima za gradski saobraaj:

1. svi ureaji predvieni za autobuse u taki c) ovog stava,

2. ureaj za kontrolu izolovanosti od elektrinog napona,

e) na teretnim vozilima:

1. brzinomjer s putomjerom i sijalicom za osvjetljavanje, ako isti nisu ugraeni u tahograf,

2. ija ukupna masa prelazi 3,5 t, tahograf koji osigurava upis vremena vonje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i preenu udaljenost.

3. kontrolna sijalica za dugo svjetlo,

4. svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera,

5. pokaziva raspoloivog pritiska pneumatskog sistema radne konice, ako je taj ureaj stalno pod pritiskom,

f) na specijalnim vozilima i radnim mainama:

1. brzinomjer s putomjerom i sijalicom za osvjetljavanje, ako isti nisu ugraeni u tahograf,

2. tahograf koji osigurava upis vremena vonje lanova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i preenu udaljenost. Tahograf ne moraju imati specijalna vozila i radne maine koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veu od 30 km/h.

3. kontrolna sijalica za dugo svjetlo,

4. svjetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa smjera,

5. pokaziva raspoloivog pritiska pneumatskog sistema radne konice, ako je taj ureaj stalno pod pritiskom,

6. ureaj za kontrolu rada radnih sistema ugraenih na vozilu.

g) na motociklima, lahkim etverociklima i etverociklima:

1. brzinomjer s cestomjerom i sijalicom za osvjetljavanje,

2. kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo, osim na motociklu i lahkom eterociklu s motorom radne zapremine do 50 cm;

h) na svim vozilima koja imaju pneumatsku instalaciju za koenje, a koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini nakon 1.1.1984. godine standardiziran prikljuak za kontrolu pritiska zraka u instalaciji za koenje, odnosno na rezervoaru energije, konim cilindrima kao i na svim ureajima na kojima se transformira energija za koenje.

(2) Tahograf shodno stavu (1) ovog lana podlijee redovnom ispitivanju svake godine gdje se utvruje usklaenost s tipskim odobrenjem i ispravnost.

(3) Odredbe stava (1) taka e) ovog lana ne odnose se na vozila civilne zatite, vatrogasna vozila, komunalna vozila (pranje i ienje ulica, odvoz smea, fekalija i dr.) i vozila za potrebe pelara.

(4) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se za vozila oruanih snaga BiH i policiskih agencija u BiH, ukoliko su to vozila vrlo usko specijalizirane namjene i kao takva se ne koriste ni u jednom drugom segmentu drutva.

8. Tahograf i ograniiva brzine

lan 53.

(1) Shodno lanu 52. ovog Pravilnika, propisuju se sljedei podaci koje tahograf mora vjerodostojno zapisivati i pokazivati:

a) duinu preenog puta vozila,

b) brzinu vozila,

c) trajanje upravljanja vozilom,

d) ostala trajanja rada i pripravnosti,

e) prekide rada i trajanja dnevnih odmora,

f) otvaranje kuita u kojem je zapisni list (list prikladan za trajno biljeenje podataka)

g) za elektronske tahografe: svaki prekid napona napajanja tahografa dui od 100 ms (osim osvjetljenja) te svaki prekid signalnog voda od davaa duine preenog puta i brzine tahografa

(2) Ako se upravljanju vozilom smjenjuju dva vozaa tahograf mora na dva razliita zapisna lista istovremeno i odvojeno zapisivati vremenske podatke navedene u stavu (1) ovog Pravilnika.

lan 54.

(1) Za tahograf su propisane slijedee naprave:

a) naprava za pokazivanje: duine preenog puta (broja kilometara), brzine vozila (brzinomjer), vrijeme (sat)

b) naprave za pisanje: duine preenog puta vozila, brzinu vozila, vremenske podatke iz lana 53, stav (1) take c), d) i e)

c) naprave koje na zapisnim listovima odvojeno zapisuju: svako otvaranje kuita u koji je uloen zapisni list, kod elektronskih tahografa, svaki prekid napona napajanja tahografa dui od 100ms (osim osvjetljenja) najkasnije do trenutka ponovnog ukljuenja napona napajanja, kod elektronskih tahografa - te svaki prekid signalnog voda od davaa duine preenog puta i brzine tahografa.

(2) Tahografu iz stava (1) ovog lana se mogu se dodavati i druge naprave ali tako da ne smiju utjecati na njegov ispravan rad.

(3) Svi sastavni dijelovi tahografa moraju biti od materijala zadovoljavajue stabilnosti i mehanike vrstoe s dovoljnim elektrinim i magnetnim konstantama

(4) Duinu preenog puta vozila moe se pokazivati i zapisivati kod vonje naprijed i unatrag ili samo kod vonje naprijed. Svako zapisivanje duine preenog puta vozila kod vonje unatrag ne smije utjecati na jasnou i tanost ostalih zapisa.

(5) Vlastita frekvenca i priguenje mjernog mehanizma moraju biti tako izabrani da pokazivanje i zapis brzine vozila moe unutar mjernog podruja slijediti ubrzanje od 2 m/s.

(6) Ako satni mehanizam pokree zapisni list tada mora besprijekorno vrijeme rada sata biti najmanje 10% due od maksimalnog trajanja zapisivanja na zapisnom listu.

(7) Tahograf mora biti opremljen rasvjetom koja ne zasljepljuje. Pod normalnim radnim uvjetima moraju svi unutarnji dijelovi tahografa biti zatieni od vlage i praine.

(8) Svi unutarnji dijelovi tahografa imaju propisana mjesta za utiskivanje iga servisa kao zatita od neovlatenih radnji (dodira, otvaranja, itd.).

lan 55.

(1) Vrijednost najmanje mjerne skale brojaa kilometara iznosi 0,1 km, a brojevi koji oznaavaju svakih 100 m preenog puta moraju se jasno razlikovati od onih koji predstavljaju cijele kilometre. Brojevi brojaa kilometara moraju biti visine najmanje 4 mm i jasno itljivi. Broja kilometara mora omoguiti prikaz od najmanje 99.999,9 kilometara.

(2) Unutar pokaznog mjernog podruja brzinomjera skala mora imati linearnu podjelu od 1, 2, 5 ili 10 km/h. Vrijednost razmaka ucrtanih razdjelnih linija na skali brzine ne smije prei vrijednost 10% najvee vrijednosti brzine koju skala pokazuje. Podruje prikaza koji se nalazi izvan pokaznog mjernog podruja ne mora se oznaiti brojkama. Duina razmaka razdjelnih linija koje odgovaraju promjeni brzine od 10 km/h ne smije biti manji od 10 mm. Razmak izmeu kazaljke i skale brzinomjera s kazaljkom ne smije biti vee od 3 mm. Prikaz na satu mora biti vidljiv izvana, a oitavanje mora biti pouzdano, lahko i nedvojbeno.

lan 56.

(1) Svaki tahograf bez obzira na oblik zapisnog lista mora imati oznaku koja oznaava nain pravilnog ulaganja zapisnog lista, i to tako da se vremenski prikaz na satu podudara sa oznakom vremena na zapisnom listu. Mehanizam za pomicanje zapisnog lista mora biti izveden tako da pomicanje zapisnog lista bude bez praznog hoda, te da se zapisni list moe u svako vrijeme uloiti i izvaditi.

(2) Okretanje zapisnog lista mora biti neprekidno i jednolino brzinom ne manjom od 7 mm/h, mjereno na unutarnjem rubu plohe za zapisivanje brzine vozila.

(3) Svaki kilometar duine preenog puta mora biti prikazan na odgovarajuoj koordinati zapisom duine od najmanje 1 mm.

(4) Pisa brzine mora biti voen ravno i okomito na smjer pomicanja zapisnog lista neovisno od oblika zapisnog lista.

(5) Svaka promjena brzine od 10 km/h mora biti prikazana zapisom duine od najmanje 1,5 mm na odgovarajuoj koordinati. Duina preenog puta vozila, brzina i svako otvaranje kuita u koji je uloen zapisni list automatski se zapisuje.

(6) Tahograf zapisuje vrijeme trajanja upravljanja vozilom i omoguuje prepoznatljivo i jasno zapisivanje ostalih radnih aktivnosti vozaa kad se preklopnik automatski ili runo prebaci u poloaj:

a) oznaen oznakom vremena upravljanja vozilom

b) oznaen oznakom vremena ostalih vrsta rada

c) oznaen oznakom vremena pripravnosti i to:

1. vrijeme ekanja

2. vrijeme tokom vonje provedeno uz vozaa

3. vrijeme tokom vonje provedeno u kabini za spavanje

d) oznaen oznakom vremena prekida rada i dnevnog odmora

(7) Prema nainu upisa, njihovom poretku mora biti omogueno besprijekorno prepoznavanje o kojoj se vremenskoj skupini radi. Pojedine vremenske skupine zapisuju se na zapisnom listu razliitim irinama zapisa ili u svakom drugom obliku koji osigurava barem istu mogunost oitavanja i koritenja.

lan 57.

Kuite u koje je uloen zapisni list i u kojem se nalazi mehanizam za namjetanje sata mora biti opremljeno sigurnosnom napravom protiv otvaranja. Svako otvaranje kuita u koje je uloen zapisni list i u kojem se nalazi mehanizam za namjetanje sata automatski se zapisuje na zapisnom listu.

lan 58.

(1) Tahograf na prednjoj strani mora imati slijedee oznake:

a) mjernu jedinicu za duinu preenog puta s kraticom km neposredno do brojaa kilometara

b) mjernu jedinicu za brzinu kretanja vozila km/h u blizini ljestvice brzine

c) mjerno podruje brzinomjera u obliku Vmin......, Vmax..... ako se ovi podaci ne nalaze na tipskoj tablici tahografa

(2) Tipska tablica, ugraena u tahografu, mora sadravati slijedee podatke koji moraju biti jasno vidljivi i itljivi i kad je tahograf ugraen u vozilo:

a) ime i naslov proizvoaa tahografa

b) tvorniki broj i godinu proizvodnje

c) slubenu oznaku vrste tahografa-tip tahografa

d) konstantu k tahografa u obliku k =..... okr/km ili k =.... imp/km

e) mogue je imati i mjerno podruje brzinomjera

f) ako je tahograf osjetljiv na nagib tako da to utjee na prekoraenje doputenih greaka tahografa mora se navesti ugao u obliku kao na slici, pri emu je ugao koji zatvara prednja tabla tahografa s vodoravnom ravninom i u kojem poloaju je tahograf tipski ispitan, a uglovi i prikazuju najv