Do

c.d

r A

lmir

a S

oft

ić

PERFORMANS TEST (PROSUĐIVANJE PREMA VLASTITOJ PROIZVODNOSTI)

• Obavlja na osnovu fenotipa životinje.

• Odabiranje se može obaviti na osnovu osobina koje se direktno mjere u oba spola životinja (npr. dnevni prirast, iskorištavanje hrane, procent mesa u polutkama, proizvodnja vune itd.), ili samo kod jednog spola (mliječnost, nosivost itd.).

• Najčešće se primjenjuje za osobine porasta koje se mjere na životinji.

Performans test • Omogućuje odabiranje muških i ženskih

grla za priplod na osnovu njihovih osobina koje su bile obuhvaćene ispitivanjem (kontrolom).

• On odgajivaču pruža pouzdane podatke o vrijednosti grla ali ne i kako će odabrane životinje prenijeti svoje osobine na potomstvo.

• Njegova prednost u odnosu na progeni test je u tome što se skraćuje generacijski interval i tako povećava uspjeh selekcije.

• Ovaj test se može provoditi u posebnim stanicama, ali i u farmskim uslovima s tim što se mora osigurati objekt ili dio objekta za njegovo provođenje.

• Značajno je da se direktno ispituje veći broj životinja kako bi se mogle odabrati samo one koje su postigle najbolje rezultate.

• Priplodnu vrijednost grla ocjenjenu na osnovu osobina utvrđenih u testu, dopunjuje i ocjena eksterijera.

Način provođenja testa

• Na osnovu urađene metodologije za svaku vrstu kojom je obuhvaćen postupak testiranja u cjelini.

• Polazi se od izbora grla, dopremanja ili preseljenja životinja u stanicu ili objekt, početka ili završetka testa, ishrane, njege, kontrole proizvodnih osobina do ocjene priplodne vrijednosti i izbora grla za priplod.

• testiranje muških životinja obavlja se u testnim stanicama na temelju određivanja dnevnog prirasta, konverzije hrane i debljine slanine

• mjerenje mesnatosti kod živih životinja obavlja se UZ skener aparatima

• ženske životinje ispituju se na proiuzvodna svojstva u proizvodnim uvjetima (feld test)

Razlike u metodologiji testiranja

• Između zemalja ili i pojedinih regiona u istoj zemlji s obzirom na broj odabranih životinja za test od istih roditelja (npr. dva ili više muške prasadi iz legla),

• početka i završetka testa (npr. masa na početku i završetku testa ili uzrasta na kraju testa itd.),

• načina držanja (individualno ili grupno), ishrane (sastav obroka, postupak hranjenja, kontrola konzumiranja hrane),

• broja osobina koje se kontrolišu (npr. dnevni prirast, konverzija hrane i debljina slanine, dnevni prirast i debljina slanine itd.),

• broja mjera (debljina slanine na jednom mjestu, tri ili pet mjesta),

• ocjene priplodne vrijednosti grla.

• razlike između muških i ženskih grla.

Primjer kod svinja

• Ovom metodom moguće je direktno testirati rasplodne životinje s obzirom na intezitet prirasta, iskorištavanje hrane, debljinu slanine i površinu karea.

• To dvoje se na živim životinjama procjenjuje ultrazvukom ili ultrašal aparatom.

• U performans testu rasplodnjaci se mogu ocjeniti sa 6 do 8 mjeseci starosti, i na bazi dobivenih rezultata zadržati ili isključiti iz rasploda. Primjenom ove metode znatno se povećava intezitet prirasta.

• Za performans test uzima se 2 nekastrirana muška praseta iz legla, koji potiču od dobrih roditelja i ocjenjeni najmanje I klasom. Uzme se sjeme od rasplodnjaka i osjemeni 5 krmača.

• Poslije prašenja uzima se po 2 praseta u dobi od 21 dan i drže se zajedno i kad postignu tjelesnu težinu od 25 kg sastavljaju se u individualni boks za držanje i hranjenje.

• Ispitivanje počinje sa težinom od 20, 25,30, a najčešće sa 30 kg tjelesne težine.

• Sva prasad koja se stavljaju u performans test moraju biti zdrava, cijepljenja protiv zaraznih bolesti i dehelmintizirana od parazita.

• Za smještaj prasadi potreban je objekat za individualno držanje i hranjenje.

• Mjerenje se vrši svakih 14 dana i to prije jutarnjeg hranjenja. Za svaki period obračunava se prosječan dnevni prirast i utrošak hrane za kg prirasta – konverzija.

• Za ishranu prasadi koriste se posebno propisane smjese i to za Bekon I u težini od 30-60kg i Bekon II u težini od 60-90, prosječno 100 kg.

• Životinje se hrane 2 puta dnevno obročno i to ujutro i naveče.

• Ispitivanja su završena kada životinje dostignu težinu od 100 kg žive mjere (sa variranjem od 95-100 kg).

• Pomoću ultrašal aparata mjeri se na živim životinjama debljina slanine i to na grebenu, sredini leđa i sapima kao i sredini leđa i sapima kao i širina dugog leđnog irina dugog leđnog mišića – karea (musculus longisimus dorsi), pa se rekonstruiše presjek mišića, a zatim se pomoću planimetra izračunava površina mesa i masti. Iz tog odnosa se zaključuje o mesnatosti ispitivanog grla.

• Poslije skupljanja i obrade podataka vrši se ocjenjivanje odgajivačke vrijednosti životinje. Za tu svrhu služe podaci o prosječnom dnevnom prirastu, utrošku hrane za 1 kg prirasta, debljini leđne slanine i leđne slanine i bočne slanine i površina dugog leđnog mišića – karea.

• Na osnovu postignutih rezultata i dobivenih ocjena vrijednosti, za rasplod se ostavljaju samo najbolja grla (plus varijante) sa kojima se računa da mogu uspješno poboljšati kvalitet svinja tog zapata dok se sva ona grla sa lošim postignutim vrijednostima izlučujuju.

Ocjena odgajivačke vrijednosti

KLASA VRSTA SELEKCIJSKOG INDEKSA

A (po Beliću)

B (po Kroesku)

C (po Šaleharu)

E <150 <100 <100

Ia 131-150 91-100 91-100

I 121-130 81-90 71-90

II 111-120 76-80 51-70

III 100-110 71-75 31-50

IV >100 >70 >30

• poentiranjem pojedinih osobina

• korištenje SELEKCIJSKIH INDEKSA.

Tabela 1. Granične vrijednosti za klasiranje nerastova provedenog performans testa iz izračunatih selekcijskih indeksa.

• Na osnovu izvršenih izračunavanja, ocjenjivanja i klasiranja nerastova iz performans testa, može se zaključiti, da se u praksi mogu koristiti sva tri indeksa, ali zbog praktičnosti lakoće izrade nešto su bolji indeksi A i C.

• Nerastovi koji kod indeksa A postignu ispod 100, kod indeksa B ispod 70 i kod indeksa C ispod 30 indeksnih poena, a nisu ni zadovoljili ni po ostalim kriterijima za izbor, trebalo bi predložiti da se izluče iz daljeg uzgoja za rasplod.

• Osim selekcije mladih nerastova danas se uspješno vrši i selekcija budućeg ženskog rasplodnog materijala i to na bazi slijedećeg selekcijskog indeksa:

• težina nazimica sa 180 dana + debljina leđne slanine sa leđne slanine sa 180 dana /2

• Za tu svrhu u posebno napravljenoj tabeli pronađe se za ovu težinu odgovarajući broj poena i u formulu uvrsti na

mjesto težine, a tome doda i odgovarajući broj poena za debljinu slanine dobivenu ultrašaliranjem, zatim zbroje i podjele sa 2.

• Sve životinje koje postgnu indeks selekcije iznad 50, a zadovoljavaju i po drugim kriterijima, mogu se odabrati za rasplod.

• Kod primjene ovog indeksa uvijet je, dakle, da su podaci o tjelesnoj težini i debljini leđne slanine uzeti u dobi nazimice od 180 dana.

• Indeks za nazimice teže od 100 kg i sa većom debljinom slanine, odnosno starije i mlađe nazimice od 180 dana, može se odrediti putem LINEARNE INTERPOLACIJE.

• Ocjena odgajivačke vrijednosti svinja vrši se pomoću slijedećih

selekcijskih indeksa:

• KOMERCIJALNI SELEKCIJSKI INDEKS (A) po formuli:

• I=250+(50 X P) - (50 X IH)- (50 X LS)

• P=prosječni dnevni prirast

• IH=iskorištavanje hrane za 1 kg prirasta

• LS=debljina leđneleđne slanine ultrašaliranjem na kraju testa sa

oko 100kg težine

• 250 i 50=konstante

• 2. SELEKCIJSKI INDEKS (B) po formuli:

• I=655.0 x P−144 x IH − 8.6 x LS

• 655.0 =konstanta dobivena na bazi umnoška prosječnog dnevnog prirasta i tovnog perioda (što znači da povećanje

dnevnog prirasta za 1 kg smanjuje tovni period za 0.3914 dana).

• 144 =konstanta izračunata na osnovu količine hrane potrebne za 1 kg prirasta i cijene koštanja

• 8.6 =konstanta izračunata na osnovu odnosa cijena mesa

prema masti (povećanje 1 mm leđneleđne slanine odgovara smanjenju od 1.3684 % mesa).

• P =prosječni dnevni prirast

• IH =utrošak hrane za 1 kg prirasta

• LS =debljina leđneleđne slanine

• SELEKCIJSKI INDEKS (C) po formuli:

• I=500 - 0.24 x X1- 1.45 x X2 - 4.24 x X3

• X1=dani tova od 30 do 100 kg

• X2=ukupan utrošak hrane u vremenu od 30 do 100 kg

• X3=debljina leđne slanine ultrašaliranjem na kraju testa sa oko 100kg težine

Primjer 1 • Izračunati selekcijske indekse kod Švedskog Landrasa iz performans

testa na osnovu slijedećih podataka :

• P = 0.803

• IH = 2.85

• LS = 2.5

• KOMERCIJALNI SELEKCIJSKI INDEKS (A) po formuli:

• I=250+(50 X P) - (50 X IH)- (50 X LS)

• I= 250 + (50 X 0.803)- (50 X 2.85)- (50 X 2.5)

• I=250 + 40.15-142.50-125

• =290.15 -17.5

• =22.65

• 2. SELEKCIJSKI INDEKS (B) po formuli:

• I=655.0 x P − 144 x IH − 8.6 x LS

• I= 655.0 x 0.803 - 144 x 2.85 - 8.6 x 2.5

• = 525.97 - 410.40 - 21.50

• =115.57 - 21.50

• =94.07

• 3.SELEKCIJSKI INDEKS (C) po formuli:

• I=500−0.24 x X1−1.45 x X2−4.24 x X3

• I=500 - 0.24 x 110 - 1.45 x 237 - 4.24 x 2.5

• =500 - 26.40 - 343.65 -10.60

• =119.35

PRIMJER SELEKCIJSKOG INDEKSA ZA OVCE

• Postoji nekoliko indeksa

• indeks zasnovan na težini janjeta prilikom odbića minus njegova dvostruka bodovna ocjena pokrivenosti obraza

• ako je janje prilikom odbića vagalo 55 kg, a bodovna ocjena za obraz bila 3, indeks za to janje bio bi 55 minus (2x3) 6, ili 49

• Indeks za mjerenje proizvodnosti ovce jest težina janjeta prilikom odbića plus 2,5 puta težine vune koju ovca proizvodi svake godine, podjeljeni su tjelesnom težinom ovce

•Gdje je ovca vagala 70 kg, odbijeni blizanci težili 30 kg, a godišnje je proizvedeno 6kg vune, indeks je 30 + (2,5 x 6)/70 = 0,64

• ili složeniji indeks a koji daje na značajnosti vune

• Indeks = 100 + (1,54 x težina čistog runa) – (1,25 x dužina vlakna u cm) – (0,01 x težina tijela u kg) – (0,75 x ocjena nabora kože) + (0,13 x kovrča po palcu vune)