VIJESTI

445

SLOVO 59 (2009)

Prvi Meunarodni znanstveni skup o ivotu i djelu akademika Branka Fuia (1920. 1999.) Az grini diak Branko pridivkom Fui (Malinska Dubanica, 30. sijenja 1. velja-e 2009.), kojim je obiljeena deseta obljetnica njegove smrti (31. sijenja 1999. g. u Rijeci), najambiciozniji je skup iz podruja drutveno-humanisti-kih znanosti ikad odran na otoku Krku. Organizirala ga je Opina Malinska Dubanica (gdje je roen 8. rujna 1920. g.), u suradnji s uglednim ustanovama hrvatske znanosti i kulture s kojima su njegov plemeniti lik i impresivno ivot-no djelo neraskidivo povezani. To su: 1. Hrvatska akademija znanosti i umjetno-sti, u ijem su izdanju 1982. g. objav-ljeni njegovi kapitalni Glagoljski nat-pisi (Djela JAZU 57, Zagreb) za koje je 1983. g. nagraen godinjom znan-stvenom nagradom Sabora SR Hrvatske Boidar Adija i iji redoviti lan postaje 1991. g.; 2. Institut za povijest umjetnosti s kojim je kao povjesniar umjetnosti suraivao do kraja ivota; 3. Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu, gdje mu je 1986. g. dodije-ljen poasni doktorat; 4. Sveuilina knjinica u Rijeci za koju je, u surad-nji s Vandom Ekl, Igorom Emilijem, Eugenom Kokotom i Nikom Vraniem koncipirao, jedinstven u Hrvatskoj i

AZ GRINI DIAK BRANKO PRIDIVKOM FUIMEUNARODNI ZNANSTVENI SKUP O IVOTU I DJELU

AKADEMIKA BRANKA FUIA (1920. 1999.)

(Malinska Dubanica, 30. sijenja 1. veljae 2009.)

svijetu, stalni postav Izlobe glagoljice, otvoren 30. prosinca 1968. g. povodom obiljeavanja 25. obljetnice odluke o pri-pojenju Istre i Rijeke matici Hrvatskoj; i 5. Staroslavenski institut u Zagrebu s kojim je ostvario intenzivnu znanstvenu i prijateljsku suradnju (usp. Nazor, A. In memoriam: Branko Fui (8. rujna 1920. 31. sijenja 1999.). Slovo 52-53 /2002.-2003./, 2004., 127-136). Bio je sudionik viegodinjih arheolokih istraivanja koja je Staroslavenski insti-tut (na elu sa Svetozarom Ritigom) od 1955. g. organizirao u crkvi i ruevina-ma opatije sv. Lucije na otoku Krku u vezi s Baanskom ploom. U pripremi izdanja Glagoljskih natpisa suraivao je s koautorima Predgovora, ujedno i la-novima izdavakoga odbora, Anicom Nazor i Josipom Hammom (glavnim urednikom). Niz najnovijih znanstvenih otkria, rezultata svojih terenskih istra-ivanja, obznanio je u institutskom a-sopisu Slovo. Kao dobitnik Herderove nagrade Bekoga sveuilita 1985. g. (za otkria na podruju srednjovjekov-noga zidnoga slikarstva, ikonogra je i epigra ke Jadranske obale, te djelo Glagoljski natpisi) Branko Fui upra-vo iz Staroslavenskoga instituta izabire mladoga znanstvenika-stipendista za jednogodinji studij na tom sveuilitu, dra Milana Mihaljevia. Njegovim pozi-

VIJESTI

446

SLOVO 59 (2009)

vima da bude jedan od strunih vodite-lja nezaboravnih znanstvenih ekskurzija putovima glagoljice po Istri, Kvarneru, vinodolskim opinama i dalmatinskim otocima, Branko Fui uvijek se rado odazivao.

Nakon sveanosti otvorenja 30. sijenja u kongresnoj dvorani hote-la Malin u Malinskoj pred dojmljivim skupom uglednih gostiju i vie od 70 sudionika iz Hrvatske i inozemstva (Austrije, Bugarske, eke, Njemake, Rusije i Slovenije), radni dio progra-ma nastavljen je u okviru sekcije Vita opusque. Pozornost auditorija plijenila su dubokim tovanjem, neskrivenim divljenjem i iskrenom zahvalnou na-dahnuta sjeanja na B. Fuia kao nadasve plemenita, jedinstvena o-vjeka i znanstvenika. Impresije Tonka MAROEVIA Zemlja prohodana, batina protumaena: hermeneutiki rasponi Branka Fuia,1 slijedile su ne-zaobilazne tragove zavidnih hermeneu-tikih raspona strastvena istraivaa empiriara i terenca koji je nerijetko bio prvi ili ak jedini znalac motiviran

1 Naslove svih navedenih izlaganja navodimo prema njihovim dvojezino objavljenim saecima u: Az grini diak Branko pridivkom Fui. Meunarodni znanstveni skup o ivotu i djelu akademika Branka Fuia (1920. -1999.). Raspored rada i saetci izlaganja. Schedule of Proceedings and Summaries of Contributions. Priredio / Prepared by: T. Galovi. (Velika Gorica: Tipomat), 2009. Uz citate iz ovdje objavljenih saetaka navodit emo samo broj stranica u zagradi.

da pronikne u zaturene slojeve ednog i originalnog stvaralatva (40) fresaka, glagoljskih natpisa, etnografske grae i ostalih spomenika terrae incognitae. Uslijedile su Moje uspomene na Branka Fuia koji je plodonosnom suradnjom obogatio i obiljeio ivot Josipa BRATULIA u Staroslavenskome in-stitutu, akavskom saboru i Maloj gla-goljakoj akademiji; na rijekoj izlobi Glagoljica i u Aleji glagoljaa, za koju je oblikovao Glagoljaki lapidarij u selu Bernobii. Anelko BADURINA svo-jim je sjeanjima Branko, Porat, Istra i ja prizvao vrijeme Fuieva lova na istarske Glagoljske natpise i snimanja Rokoga abecedarija u crkvi sv. Antona bez elektrike!

Znanstveno-analitikim, sintetiko -prosudbenim izlaganjem Stjepana DA-MJANOVIA, Fuievi Glagoljski natpisi prikazani su kao na prvi ka-talog iskljuivo glagoljinih, u kamen uklesanih i u zid uparanih tekstova (Djela JAZU 57, Zagreb 1982.), kapi-talno djelo povjesniara umjetnosti i najpoznatijega hrvatskog istraivaa glagoljine epigra ke.

Fascinanatan duhovni portret aka-demika B. Fuia kao kranina2 u kome se moglo prepoznati i Pascala i sv. Franju i krkoga jednostavnog gla-goljaa i mudrog Augustina (Jurevi, 35); koji je bio rijedak znanstvenik irine hipertro je srca (Zalokar, 57)

2 Papa Ivan Pavao II. 1983. g. proglasio ga je Vitezom Komendatorom svetoga Grgura Velikoga Eques Commendator Sancti Gregorii Magni.

VIJESTI

447

SLOVO 59 (2009)

i uzoran intelektualac personalistikog katolikog pokreta (Hoko, 34) poput ivopisno nijansirana mozaika izranjao je u dojmljivu nizu izlagakih nastupa: Franje ANJEKA, Branko Fui po-asni doktor Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (1983. 1985.); Marijana JUREVIA, Branko Fui kranin; Antona BOZANIA, Posadanjenje povijesnih dogaanja i vjersko-teoloka sastavnica u Fu-ievoj izgovorenoj i pisanoj rijei; Adalberta REBIA, Branko Fui i iz-davaka kua Kranska sadanjost; Dobroslave Lucije MLAKI, Akademik Branko Fui u Samostanu Sestara Presvetog Srca Isusova u Rijeci; Antona BARBIA, Kranski nazori Branka Fuia; Franje Emanuela HOKA, Bran-ko Fui i ljevica Hrvatskoga ka-tolikog pokreta; Gordane GRETI, Branko Fui i o. Vinko Fugoi: kako je rivalstvo postalo prijateljstvo...; Marije Stele FILIPOVI, Branko Fui i crtice iz njegova koordinatnog sistema i Jadrana ZALOKARA, O pjesnikova-nju Branka Fuia.

Analitiku pozornost Milane ME-I MOREC zaokupila je Gatronomija grinoga fra Karla iz 1996. g., u ijem se kolofonu glagoljicom potpisao Se esam az grini diak Branko pridivkom Fui napose Fuievo umijee pse-udoznanstvenoga poigravanja kcijom kroz prizmu znanstvene vjerodostoj-nosti otkria glagoljako-kuharskih re-cepata. U historiografskoj sintezi Drage ROKSANDIA, O hodoljublju Branka Fuia i njegovu poimanju kulturnog

krajolika, Fuiev opus interpretiran je kao izazov istraivaa koji znalaki od-itava dijakronijski razliite ekohisto-rijske realitete, ukljuujui problemski kompleks njihovih meuodnosa u kra-im i/ili duim vremenskim odmacima. Uz osvrt na znaenje koje ima Otok Krk u Fuievu ivotu i stvaralakom opusu, Josip GALJI izvijestio je o nastoja-njima Fuieve rodne opine Malinska-Dubanica da dostojnim obiljejima (spomen-ploa postavljena na rodnoj kui u Dubanici; posljednje poivalite na groblju sv. Apolinara u dubaljan-skom polju; imenovanje Ulice Branka Fuia u Malinskoj) vrednuje i iskae tovanje ivotnom djelu najznameniti-jega Kranina 20. st.

Prema Branku KUKURINU, Kastav u znanstvenom opusu Branka Fuia glagoljatvo i glasoviti fresko slikari Vincent i Ivan iz Kastva prikazani su kao iskaz visokociviliziranih, du-hovnih, kulturnih potreba obinih ma-lih ljudi ovih prostora (38), istinskih kreatora vlastite, ali i nae sadanjosti. Anton MEDEN predstavio je Fuievo djelovanje na Kanfanartini, tj. neka-danjem podruju Dvigradskog komu-na, za iju je buduu sintezu srednjo-vjekovne umjetnike batine upravo B. Fui znanstveno obradio nekoliko spo-menika i umjetnikih pojava (crkvu sv. Agate i njezine freske; crkvu sv. Marije od Sniga u Maruinama; arenog Majstora u sv. Mariji od Lakua podno Dvigrada); kao i glagoljskih natpisa. O dosadanjim postignuima Iz rada na cjelokupnoj bibliogra ji Branka Fuia

VIJESTI

448

SLOVO 59 (2009)

izvijestili su Ivan BOTICA i Tomislav GALOVI.

Povodom 10. obljetnice smrti aka-demika Branka Fuia, u subotu 31. sijenja u 10 sati svi sudionici skupa prisustvovali su sveanu otvorenju pri-godne izlobe u izlobenom prostoru Glagoljica Sveuiline knjinice u Rijeci (suorganizatora s antikvarijatom Ex libris iz Rijeke). Pred brojnim au-ditorijem, u atmosferi senzibiliziranoj ponosnim sjeanjima na njegov lik i dje-lo, nakon izlaganja Oriette LUBIANE, Akademik Branko Fui i Izloba gla-goljice u Sveuilinoj knjinici u Rijeci predstavljeno je i izdanje Ex librisa, prigodni zbornik Slova na dar Branku Fuiu koji je uredio Josip Bratuli, s CD-om dokumentarne radiodrame Mladena Kueca Gospodin Branko Fui. Predstavljai Josip Bratuli, Marijan Jurevi i Mladen Kuec za pu-bliku su pripremili i dar iznenaenja: autentine audio-snimke njihovih ra-dio-televizijskih razgovora s Brankom. Brankov glas oivljen meu ekspona-tima, fotogra jama i odljevima glagolj-skih epigrafskih spomenika koje je za Izlobu glagoljice3 upravo on izabrao,

3 Tijekom 2008. g. proslavljena je njezina 40-godinjica. Posjet Izlobi dostupan je na web-stranici Sveuiline knjinice Rijeka, gdje saznajemo da se pristupilo postupnu osuvremenjivanju izlobenog postava u sklopu projekta 40. godinjica Izlobe glagoljica: Dosad su naprav-ljene mramorne ploice uz izloke u obliku glagoljskih slova s tekstom na hrvatskom i engleskom jeziku, u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti

izradio i oblikovao nikoga nije ostav-ljao ravnodunim. Promotivni program obogaen je i nastupima pjesnika Enesa Kievia, te Denisa Briia, Bernarda Balona i Gudakog kvarteta Beljak (koji je izveo kompoziciju Valtera Beljaka Pla popa Martinca).

Nakon povratka u Malinsku, su-dionici skupa nastavili su rad u para-lelnim sekcijama. Programom sekcije Ars historiaque bilo je obuhvaeno 20 izlaganja s podruja povijesti umjet-nosti. Za istaknuti znanstveni doprinos na ovom podruju, Branko Fui 1988. g. postaje laureat Nagrade za ivotno djelo Sabora SRH (Nazor, 128). Iz pi-sama Branka Fuia Franceu Stelu, mentoru njegove doktorske disertacije Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri, obranjene 1965. g. na Filozofskom fa-kultetu Sveuilita u Ljubljani, Alenka KLEMENC izabrala je i komentirala najzanimljivije, iskriavo-duhovite, go-to vo literarne tekstove o srednjovjekov-noj povijesti slovenske umjetnosti4 iz korespondencije od 1947. do 1971. g. Klara BURI-MATIJAI osvrnula

iz Rijeke. Ureen je prostor izlobe, nabavljeno raunalo s glagoljskim fontom te pisa, uz pomo kojih e posjetitelji moi ispisivati eljeni tekst na glagoljici te ga otisnuti i ponijeti sa sobom. Prikazivat e se dokumentarni lmovi o glagoljici, Baanskoj ploi i imunu Koiiu Benji. Planirano je i snimanje dokumentarnog lma o glagoljici (www.svkri.hr).

4 B. Fui postao je 1989. g. dopisni lan Slovenske akademije znanosti in umetnosti (SAZU).

VIJESTI

449

SLOVO 59 (2009)

se na Prapovijest u terenskim izvjei-ma Branka Fuia. Rezultate najnovijih arheolokih istraivanja na Krku obzna-nili su Ranko STARAC, Ranokranska batina Fuieva zaviaja i Nino NO-VAK, Ranokranski kompleks sv. Marka u Baki na Krku.

Ikonografskom interpretacijom ra-nosrednjovjekovnoga spomenika s pri-jelaza 7. i 8. st., izloena u upnoj cr-kvi u Balama, Ivan BASI skrenuo je pozornost na Meurazdoblje u opusu Branka Fuia: primjer sarkofaga iz Bala Fuievu dojmljivu znanstvenu percepciju izloene problematike, te lucidno nasluivanje zakonitosti stilske transmisije. U svome prinosu za de ni-ranje romanikoga stila na irem isto-nojadranskom prostoru, Terra incognita romanike: crtice iz romanike sakralne arhitekture na sjevernojadranskim oto-cima, Miljenko JURKOVI naglasio je kako je polazita ovakvih prouavanja davno zacrtao upravo Branko Fui. Jo jednoj istraivakoj temi diaka Branka, vezama umjetnikih oblika kvarnerske i zadarske srednjovjekov-ne arhitekture, pozornost je posvetio Pavua VEI u povijesnoumjetnikoj komparaciji Tri romanika trikonho-sa. Bitnu povezanost s djelom Branka Fuia (napose njegovim uoavanjem mjesne graditeljske tradicije) istaknuo je i Marijan BRADANOVI u izlaga-nju Graditeljstvo Dubanice u razdo-blju renesanse.

Zanimljive Crtice iz kasnosrednjo-vjekovne povijesti Fuieva rodnoga kraja Dubanice Petar RUNJE uteme-

ljio je na arhivskim podacima iz seoskih (ladanjskih) kaptola kao predvodnika glagoljatva na otoku Krku.

Fuieva posveenost temi srednjo-vjekovnoga zidnoga slikarstva u Istri markirana je kao polazina u nizu naj-novijih istraivakih pristupa: Janeza HFLERA, Gra ki predloci u srednjo vjekovnome zidnom slikarstvu Istre; Nikoline MARAKOVI, Zidne slike u crkvi sv. Martina u Svetom Lovreu (Istra): nove spoznaje na tra-gu Fuievih opaanja; Radovana OTRIA, Otkrivanje fresaka u crkvi sv. Prima i Felicijana u irkotima kod Zavrja; Milana PELCA, Insipiens iz Berma i prikazi lude u kasnom sred-njem vijeku. I u izlaganju Judin polju-bac: analiza i datacija vojne opreme, Dolores IKI rezultate je vlastitih istraivanja o mogunosti datacije fre-saka na temelju prikaza vojnikih oklo-pa, povezala s Fuievom (Terra inco-gnita) znanstveno-analitikom kompa-racijom Istarskoga razvoda (mjerenja udaljenosti odapetom strelicom umjesto srednjovjekovnom mjerom senjom) i odapinjanja vojnikoga samostrela u Judinu poljupcu na zidnom osliku iz 1471. g. u crkvi Svetog Trojstva u minju. Nadahnuto takoer Fuievom analizom beramskih fresaka, razmatra-nje Marije-Ane DRRIGL Crkva sv. Marije u Bermu: etiko i retoriko i-tanje fresaka obuhvatilo je komplek-san odnos picturae na zidu i promatra-evih misli, likovnou p(r)obuenih na mentalnu tvorbu koja sadri priu, pamenje (re-collectio) i pouku. eljko

VIJESTI

450

SLOVO 59 (2009)

BISTROVI izvijestio je o zanimlji-vim otkriima tijekom istraivakih i restauratorskih radova kojima je spaen jedan od najzanimljivijih ciklusa sred-njovjekovnoga zidnog slikarstva u Istri Zidne slike BDM na Bojem Polju kraj Viinade otkriima koja donekle mijenjaju Fuievu (za njihovo razumi-jevanje temeljnu) interpretaciju, omo-guujui i precizniju dataciju. Izlaganje Lavinie BELUI, Ciklus zidnih slika u svetlovrekoj crkvi sv. Blaa, izgraenoj i posveenoj 1461. g., odnosilo se na jedno od rijetkih djela, neobuhvaenih Fuievim opusom istarskoga zidnog slikarstva.

Vesna BAUER-MUNI analizirala je Doprinos akademika Branka Fuia odgonetci povijesnih i povijesnoumjet-nikih odrednica liburnijskih komuna Kastva, Veprinca, Lovrana, Moenica i Brsea znanstvenom odgonetkom prepleta jezika i pisma (glagoljice), sli-karstva i arhitekture te kronologije (po-vijesti) (26) koja je 1982. g. rezultirala kapitalnim djelom Glagoljski natpisi.

Odabravi temu kojoj se Fui e-sto vraao, autorica priloga Branko Fui i ikonogra ja: prozorska rua na portalu upne crkve u Omilju Marina VICELJA-MATIJAI istaknula je da je upravo B. Fui jedan od zaetnika multidisciplinarne, povijesnoumjetni-ko-humanistike (tradicijske, lingvisti-ke, politike, kulturoloke itd.) ikono-grafske interpretacije umjetnikih djela u Hrvatskoj i zaetnik stvaranja regi-stra kranske umjetnosti na gornjem Jadranu. Fuieva usputna tema Oltar

Ruarice u Plominu nala se u sreditu povijesnoumjetniki-knjievne kompa-rativne analize Vlaste ZAJEC.

U sekciji Slavistica et croatisti-ca nastupilo je 15 izlagaa. Na razini kapitalnih Glagoljskih natpisa, ali i Fuievih biljeaka uz tekstove s ne-zanemarivim lingvistiko-tekstualnim re eksijama, Amir KAPETANOVI istraio je Morfosintaktika obiljeja najstarijih hrvatskih epigrafskih gla-goljikih tekstova, a Sanja ZUBI Prinose Branka Fuia hrvatskoj lo-logiji. Milan MIHALJEVI i Sandra SUDEC razmotrili su Jezik hrvatsko-glagoljskih natpisa i gra ta, katalogi-ziranih u Fuievim Glagoljskim natpi-sima na svim gramatikim razinama i u vremenskim razdobljima njihova nastanka. Margaret DIMITROVA ana-lizirala je norme, varijacije i razloge uporabe Osobnih imena u Fuievim Glagoljskim natpisima i liturgijskim rukopisima. U referatu Biblijski cita-ti na hrvatskoglagoljskim natpisima Johannes REINHART usporedio je sve sabrane citate iz Fuievih natpisa i gra- ta, prvenstveno na istarskim freskama, s biblijskim tekstovima u hrvatskogla-goljskim liturgijskim kodeksima, kako bi odredio njihovu pripadnost sjevernoj ili junoj redakciji.

Glagoljski kulturno-povijesni mito-logemi u europskom kontekstu privu-kli su znanstveno-analitiku pozornost Olge AKIMOVE. U izlaganju Legenda o svetom Antunu Opatu (svetom Antunu od praia) u hrvatskoglagoljskoj knjievnosti Vesna BADURINA-STIP-

VIJESTI

451

SLOVO 59 (2009)

EVI upozorila je na jo neistraene srednjovjekovne legende o jednome od prvih kranskih pustinjaka, iji je ikonografski opis i svetake atribute B. Fui esejistiki predstavio u knjizi Terra incognita (Zagreb 1997.). Kao znaajan instrument razvoja paleo-kroatistike i paleoslavistike u cjelini, Anatolij A. TURILOV istaknuo je Nove identi kacije fragmenata hrvatskih glagoljskih rukopisa i rukopisa pisara 14. 15. st. Marinka IMI istraila je Kajkavski utjecaj u 2. novljanskom brevijaru na fonolokoj, morfolokoj i leksikoj razini, ukljuujui problem-ske aspekte prouavanja kajkavskoga naslojavanja u hrvatskoglagoljskim rukopisima. Uz potvrdu suivota hr-vatske poligra nosti, Marko RIMAC i Ivan BOTICA potvrdili su i Fuiev navod da su Zapisi na hrvatskoj irilici u matinim knjigama zapadno od Krke dokaz o pomicanju demarkacijske linije glagoljice i irilice zbog migracije sta-novnitva u ranonovovjekovnom raz-doblju. Christian HANNICK istraio je Homilije Ivana Zlatoustog u glagoljskoj tradiciji: pouzdanost njihova autorstva; pitanje koliko su ovi tekstovi (u cijelosti prevedeni s latinskoga) poznati u grkoj predaji; metode njihova prevoenja u glagoljskoj i irilskoj tradiciji. U izla-ganju Vclava ERMKA Glagoljski spomenici Emauskoga samostana u Pragu, vrijednosnoj prosudbi glagolj-ske pismenosti u prakom Slavenskom samostanu (pol. 14. po. 15. st.) do-dan je sintetiki osvrt na dosadanje spoznaje o staroekim glagoljskim

spomenicima, hrvatskoglagoljskim fra-gmentima brevijara i misala kao i epi-grafskim spomenicima. U Berievoj zbirci hrvatskoglagoljskih fragmenata u Petrogradu, Svetlana O. VIALOVA identi cirala je Jo jedan rukopis hr-vatskoga pisca Jurja rnia? Akt o trajnom nasljednom koritenju zemlje (iza crkve samostana Sv. Katarine), napisan 25. studenoga 1635. g. kance-larijskim glagoljskim kurzivom, iden-tinim rukopisu rnieve Postille. Anica VLAI-ANI analizirala je Kukuljeviev glagoljski epitaf zahval-ni sin svome otcu umjetniki impre-sivno slovoljevstvo na kriu uz grob Antuna Kukuljevia pl. Sakcinskog u Varadinskim Toplicama. Povijesnom pregledu transliteracija glagoljicom, irilicom i latinicom, Transliteriranje s glagoljice i na glagoljicu, Jasna VINCE dodala je i osvrt na tekstove na hrvat-skom jeziku, glagoljicom pisane u no-vije doba.

U sekciji Etnographica et alia Jelka VINCE PALLUA analitiki se osvrnula na neiscrpno tematsko bo-gatstvo (tradicijsko, obiajno, etniko, dijalektalno, kulturalno itd.) koje pred-stavlja Etnoloka sastavnica Fuievih istraivanja. Antonija ZARADIJA KI s aspekta animalistike problematike razmatrala je Brankov bestijarij Terrae incognitae, a Maja PASARI Apsyrtides i njihovo runo u kulturnoanimalistikoj perspektivi. Fuiev Jure ki nainja ruke ili krsnik kao iscjelitelj tematiziran je u analizi Eveline RUDAN KAPEC, a talijanski Jezik Grdoselske kronike i

VIJESTI

452

SLOVO 59 (2009)

Fuieva prijevodna rjeenja u izlaga-nju Vinka KOVAIA.

Program sekcije Scientiae auxilia-res historiae et alia realiziran je, ta-koer, nizom zanimljivih izlagakih nastupa: Mirjane MATIJEVI SO-KOL, Latinska epigra ja otoka Krka; Franje VELIA, Heraldiko stva-ralatvo Branka Fuia; Damira SABALIA, Inventarizacija staroga knjinog fonda u samostanskim knjini-cama na Kvarneru; Gordane SOBOTA MATEJI, Inventari pokretnih kultur-nih dobara samostana franjevaca treo-redaca na Krku i Darka UBRINIA, Neke primjene Fuieve metodologije u jednom internetskom prikazu hrvatske glagoljske batine.

Sekcijom Epigraphica glagolitica Fuiiana bilo je obuhvaeno 5 izlaga-nja. U sreditu analitikoga promiljanja Anice NAZOR bio je Doprinos Branka Fuia istraivanju glagoljskih natpisa koji se uz otkria vie od 500 novih glagoljskih epigrafskih spomenika oituje (po Fuievoj vlastitoj ocjeni) u obradbama, rekonstrukcijama, revi-zijama i itanjima ili novim interpreta-cijama najstarijih glagoljskih natpisa od XI. do XIII. stoljea u Istri i na kvarner-skom arhipelagu (43). Nezaobilazni tematski kompleks Branko Fui i Baanska ploa znanstveno-analiti-ki sintetizirali su Tanja KUTOVI i Boris KUZMI. S aspekata suvremenih paleografskih metoda, Mateo AGAR iluminirao je Paleografske smjernice glagoljske epigra ke u znanstvenom djelu Branka Fuia. Vladimir SOKOL

istraio je dva glagoljska natpisa u Belgradu kod Griana koji su Posljednji otkriveni glagoljski natpisi u Vinodolu, gdje ih je Fui rekognoscirao na terenu. Lada PRISTER analizirala je Doprinos dr. Branka Fuia istraivanju gra -ta, a Blaenka LJUBOVI, Doprinos akademika Branka Fuia prouavanju glagoljske batine grada Senja.

U nedjeljno jutro 1. veljae organi-ziran je posjet Dubanici Brankovu grobu ispod zvonika sv. Apolinara u Dubanici, gdje su mu sudionici skupa odali poast, poloivi vijenac i cvije-e; te Brankovoj rodnoj kui na kojoj je 2003. g. postavljena spomen-ploa s uklesanim natpisom na latinici i gla-goljici: U ovoj se kui rodio

Branko Fui (1920. 1999.) akademik povjesniar umjetnosti i kul-ture, strunjak za srednjovjekovno zid-no slikarstvo i glagolizam. Dr. H. C. te-ologije. Opina Malinska Dubanica 2003. Uslijedio je kratak izlet u Porat gdje je u Samostanu sv. Marije Magdalene franjevaca treoredaca-gla-goljaa (utemeljenom 1480. g.) Branko sa svojim bratom Dragom 1990. g. obli-kovao lapidarij (poput onoga u Valunu i u Brnobiima) s 14 glagoljskih natpisa.

Ovaj prvi Meunarodni znanstveni skup o ivotu i djelu akademika Branka Fuia bit e zapamen po izvanrednu (gotovo 100%-tnome) odazivu izla-ga koji je, nesumnjivo, izraz njihova duboka tovanja velikome znanstve-niku i velikome ovjeku. Istodobno, on je i rezultat uspjenosti predano-ga rada sviju lanova Znanstvenoga

VIJESTI

453

SLOVO 59 (2009)

(Anelko Badurina, Josip Bratuli, Igor Fiskovi, Tonko Maroevi, Milan Mihaljevi, Anica Nazor, Milan Pelc, Slavko Slikovi, Franjo anjek) te na-pose Organizacijskoga odbora (Bernard Cveli, Perica Dujmovi, Tomislav Galovi, Lidija Kovai i Orietta Lubiana). Zahvaljujui njima i sva-kom sudioniku ponaosob, atmosferu na ovom skupu mogli bismo usporediti s onom bez koje upravo Branko nije mogao i nije znao ivjeti kako je to, briljantnom Fuievskom lapidarnou izrazio na razglednici, upuenoj (ta-danjoj) ravnateljici Staroslavenskoga instituta Anici Nazor: U mom ivotu odluujuu su ulogu odigrali ljudi iz Staroslavenskog instituta, u kome se uvijek osjeam kao adoptirani i volje-ni sin. Hvala Vam na dobrim eljama, na prijateljstvu, na srdanoj atmosferi,

bez koje ne mogu i ne znam ivjeti. / Va / Branko Fui / Rijeka, 13. VI. 83. Poveanu fotokopiju ovoga, Brankovom rukom ispisana teksta, tajnica Marina anti prije nekoliko je godina (poput plakata) zalijepila na zid pored ogla-sne ploe u Staroslavenskome institutu, gdje unikatnou ukraava, obogauje i oplemenjuje mini-lapidarijski postav odljeva hrvatskoglagoljskih spomenika iz umjetnike radionice Branka i Drage Fuia. Upravo tako e, usuujemo se ustvrditi, najavljeni Zbornik radova s ovoga skupa objavljenim znanstvenim prilozima obogatiti i oplemeniti niz po-druja, na kojima je gotovo svatko od sudionika nailazio na tragove duhovno-sti istraivake udnje kojom lik i dje-lo akademika-diaka Branka pridivkom Fuia trajno nadahnjuje.

ANICA VLAI-ANI

10. ZNANSTVENI SKUP TIHI PREGAOCI: RAFAEL LEVAKOVI ZNANSTVENI SKUP O FRA RAFAELU LEVAKOVIU

(JASTREBARSKO, 1597. ZADAR ?, 1649.)(ibenik Skradin Visovac, 14. 16. svibnja 2009.)

Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu u suradnji s Maticom hrvatskom Skradin i Gradskom knjinicom Juraj igori iz ibenika kao suorganizato-rima po deseti put tematizirali su ivot i djelo jednoga u nizu tihih pregala-ca: znanstvenim skupom o fra Rafaelu Levakoviu, odranim u ibeniku, Skradinu i Visovcu od 14. do 16. svib-nja 2009. g.

Sudionicima skupa, okupljenima u

ibeniku 14. svibnja, kao i vidno zain-teresiranoj publici, u Gradskoj knjinici Juraj igori predstavljena je knjiga Tamare Tvrtkovi Izmeu znanosti i bajke: Ivan Tomko Mrnavi. O izdanju su govorili M. Korade, P. Knezovi, M. Zeni i sama autorica.

Prva radna sjednica, odrana u Studijskom sreditu Hrvatskih studija u Skradinu (na Trgu Male Gospe 3/II) 15. svibnja, zapoela je impresivnim