432851

7/26/2019 432851

1/36

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA

Na temelju lanka 17. stavka 2. i lanka 20. stavka 3. Zakona o gradnji (Narodne

novine, broj 153/2013) ministrica graditeljstva i prostornoga ureenja, donosi

TEHNIKI PROPIS

O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

(1) Ovim se Tehnikim propisom (u daljnjem tekstu: Propis) propisuju:

tehniki zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zatite graevinskogdijela zgrade, tehnikih sustava grijanja, ventilacije, hlaenja, klimatizacije, pripreme

potrone tople vode i rasvjete koje treba ispuniti prilikom projektiranja i graenja novihzgrada, te tijekom uporabe postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od12 C,

tehniki zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispunitiprilikom projektiranja rekonstrukcije postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturuviu od 12 C,

ostali tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama, svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode u odnosu na njihove bitne znaajke, a koji seugrauju u zgradu u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za graevinu: gospodarenjeenergijom i ouvanje topline,

sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlaenje tetoplinsku zatitu,

sadraj Iskaznice energetskih svojstava zgrade, odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.

(2) Ovim se Propisom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskoj uinkovitostizgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.).u dijelu koji se odnosi na:

propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih zgrada i postojeih zgradakod kojih se provode znaajne obnove,

minimalne zahtjeve graevnih dijelova zgrada koji ine dio ovojnice zgrade i tehnikihsustava zgrada kada se ugrauju, zamjenjuju ili moderniziraju i potrebu izrade elaborata tehnike, ekoloke i ekonomske primjenjivosti alternativnih sustavaza opskrbu energijom za nove zgrade.

lanak 2.

(1) Zahtjeve iz ovoga Propisa koji se moraju ispuniti projektiranjem i graenjem novihzgrada, odnosno projektiranjem rekonstrukcije i rekonstrukcijom postojeih zgrada, vlasnikzgrade je duan ouvati njezinim odravanjem.

(2) Za zgrade za koje nije predvieno grijanje ili koje se griju do temperature 12 C,moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i graenju novih, odnosno

7/26/2019 432851

2/36

projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukciji postojeih zgrada, ispuniti zahtjevi ovoga Propisakoji se odnose na:

toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta, sprjeavanje nastajanja graevinske tete, koja nastaje npr. zbog kondenzacije vodene pare, racionalnu uporabu energije za rasvjetu.

(3) Uvjete iz stavka 2. ovoga lanka nije potrebno ispuniti za negrijana skladita,spremita i zgrade sline namjene.

lanak 3.

(1) Ovaj Propis ne primjenjuje se na:1. zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i manje,2. privremene zgrade izgraene u okviru pripremnih radova za potrebe organizacije gradilita,3. staklenike koji se koriste u poljoprivredi,4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i zgrade gospodarske namjene koje se, uskladu sa svojom namjenom, moraju drati otvorenima vie od polovice radnog vremena ako

nemaju ugraene zrane zavjese,5. atore i sline privremene graevine, koje se mogu viekratno postavljati i rastavljati,6. graevine i radove odreene posebnim propisom koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bezgraevinske dozvole i bez glavnog projekta,

(2) Racionalna uporaba energije za rasvjetu mora se ostvariti i u graevinamanavedenim u stavku 1. ovoga lanka uz primjenu prihvatljivih ekonomskih i tehnikihrjeenja.

Znaenje pojedinih pojmova u ovom Propisu

lanak 4.

(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju u smislu ovoga propisasljedee znaenje:

1.Sustav automatizacije i upravljanja zgradom (u daljnjem tekstu: SAUZ) suproizvodi, softver i tehnike usluge za automatsku regulaciju, nadgledanje i optimizaciju,intervenciju ljudi i upravljanje, u cilju postizanja energetski uinkovitog, ekonominog isigurnog rada opreme i sustava zgrade, a ukljuuju elektrine kontrolne sustave grijanja,hlaenja, ventilacije, osvjetljenja zgrade i slino;

2. Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena unutarnjeg zraka zgrade s vanjskimzrakom u jednom satu;

3. Daljinsko grijanje ili daljinsko hlaenje jest sustav koji se sastoji od centralnogizvora za proizvodnju energije, razvoda toplinske ili rashladne energije u obliku vode ili parete toplinskih podstanica u vie meusobno udaljenih zgrada na razliitim lokacijama radikoritenja za grijanje, pripremu potrone tople vode, hlaenje prostora ili tehnolokih procesa.Toplinska podstanica jest sklop ureaja i opreme potrebne za preuzimanje i mjerenjetoplinske ili rashladne energije na lokaciji zgrade;

4. Dizalica topline jest ureaj koji prenosi toplinu iz toplinskog spremnika nietemperaturne razine prema toplinskom spremniku vie temperaturne razine. Toplinskispremnik moe biti zrak, voda ili tlo;

5. Energija iz obnovljivih izvora jest energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, tj.energija vjetra, suneva energija, aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija

mora, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenja za proiavanje otpadnihvoda i bioplinovi;

7/26/2019 432851

3/36

6.Faktor fH,hrjest kolinik broja sati pogona u kojem tehniki sustav grijanja odravaunutarnju projektnu temperaturu i ukupnog broja sati u jednom tjednu;

7. Faktor fC,day jest kolinik broja dana pogona u kojem tehniki sustav hlaenjaodrava unutarnju projektnu temperaturu i ukupnog broja dana u jednom tjednu;

8. Faktor oblika zgrade, f0= A/Ve (m-1), jest kolinik oploja, A (m2), i obujma, Ve

(m3

), grijanog dijela zgrade;9. Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja, FC (-), jest kolinikizmeu prosjene suneve energije koja dospije u zgradu kroz prozor s napravom za zatituod suneva zraenja i suneve energije koja bi dospjela u zgradu kroz prozor bez te naprave;

10. Godinja potrebna toplinska energija za grijanje, QH,nd (kWh/a), jest raunskiodreena koliina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgraduza odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade;

11. Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje, QC,nd (kWh/a), jest raunskiodreena koliina topline koju sustavom hlaenja treba tijekom jedne godine odvesti izzgrade za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja hlaenjazgrade;

12. Graevni dio zgradejest glavni dio tijela zgrade (npr. zid, pod, krov, graevinskiotvor i dr.);

13. Grijana prostorijajest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom viom od12 C, koja se grije neposredno ogrjevnim tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti sneposredno grijanim prostorijama. Sve grijane prostorije ine grijani dio zgrade;

14. Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem, HVe,adj (W/K), jest kolinikizmeu toplinskog toka koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru izmjenomzraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanjai vanjske temperature;

15. Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj (W/K), jest kolinik izmeutoplinskog toka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru irazlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;

16.Ministarstvojest sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove graditeljstva;17. Zgrada gospodarske namjene jest zgrada koja se koristi za poljoprivredne svrhe

(staja, vinarija i sl.) ili industrijske proizvodne i skladine svrhe;18. Nova zgrada jest izgraena zgrada prije nego je putena u pogon, odnosno prije

poetka uporabe;19. Obujam grijanog dijela zgrade, Ve(m

3), jest bruto obujam, obujam grijanog dijelazgrade kojemu je oplojeA (m2);

20. Obujam grijanog zraka, V(m3), jest neto obujam, obujam grijanog dijela zgrade ukojem se nalazi zrak. Taj se obujam odreuje koristei unutarnje dimenzije ili prema

priblinom izrazu V = 0,76Ve za zgrade do tri etae, odnosno V = 0,8Ve u ostalimsluajevima;21. Oploje grijanog dijela zgrade, A (m2), jest ukupna plotina graevnih dijelova

koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade(ovojnica grijanog dijela zgrade), ureena prema HRN EN ISO 13789:2008, dodatak B, zasluaj vanjskih dimenzija graevnih dijelova;

22. Ovojnica zgrade jest skup objedinjenih elemenata zgrade koji razdvajaju njezinunutarnji prostor od vanjskog prostora i od negrijanog prostora zgrade (negrijanim prostoromsmatraju se npr.: potkrovni prostor, garaa, kotlovnica, strojarnica, negrijano stubite);

23. Ovojnica hladnjae jest skup objedinjenih elemenata zgrade ili dijela zgradeprojektirane i hlaene na unutarnju projektnu temperaturu od 12 C ili niu, za graevne

dijelove koji razdvajaju unutarnji prostor hladnjae od vanjskog prostora ili dijelova zgradekoji nisu u funkciji hladnjae;

7/26/2019 432851

4/36

24. Plotina bruto podne povrine zgrade jest zbroj bruto plotina poda svih etaazgrade i rauna se prema toki 5.1.3. HRN ISO 9836:2011-plotina poda etaa koje suzatvorene i natkrivene sa svih strana;

25. Plotina korisne povrine zgrade,AK (m2), jest ukupna plotina neto podne

povrine grijanog dijela zgrade. Kod stambenih zgrada se moe odrediti prema priblinom

izrazuAK= 0,32Ve;26. Plotina neto podne povrine zgradejest ukupna plotina poda svih etaa zgradeizmeu elemenata koji ga omeuju i rauna se prema toki 5.1.5. HRN ISO 9836:2011;

27. Plotina ukupne korisne povrine zgradejest ukupna neto podna plotina zgradekoja odgovara namjeni uporabe zgrade i rauna se prema toki 5.1.7. HRN ISO 9836:2011.

Neto podna plotina zgrade iz ove toke istoznana je neto podnoj povrini zgradedefiniranoj zakonom kojim se ureuje gradnja;

28. Primarna energija jest energija iz obnovljivih i neobnovljivih izvora koja nijepodvrgnuta niti jednom postupku pretvorbe;

29. Referentna klimajest klima za meteoroloke postaje preuzete kao karakteristineza podruje kontinentalnog (kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg

mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Priloga E za najbliu klimatski mjerodavnumeteoroloku postaju mm jest 3 C) i za podruje primorskog (kada srednja mjesenatemperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima izPriloga E za najbliu klimatski mjerodavnu meteoroloku postaju mm jest > 3 C) dijelaHrvatske;

30. Regulacijski element temperature jest element termotehnikog sustava pomoukojega se regulira temperatura u prostoriji, kao npr. termostatski ventil;

31. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je vie od 90 % brutopodne povrine namijenjeno za stanovanje, odnosno da nema vie od 50 m2 plotine netopodne povrine u drugoj namjeni. Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima,zgrada za stanovanje zajednica (djeji, aki i studentski domovi, domovi umirovljenika,zatvori i sl.) te zgrada izdvojenih stacionara bolnica;

32. Termotehniki sustav jest tehnika oprema za grijanje, hlaenje, ventilaciju,klimatizaciju i pripremu potrone tople vode zgrade ili posebnog dijela zgrade.;

33. Tehniki sustavjest termotehniki sustav, sustav rasvjete te sustav automatizacije iupravljanja zgrade ili posebnog dijela zgrade, kao to su kat, stan, ured i sl.;

34. Toplinski mostjest manje podruje u ovojnici grijanog dijela zgrade kroz koje jetoplinski tok povean radi promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela;

35. Trokovno optimalna razina je razina energetske uinkovitosti koja rezultiranajmanjim trokom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja, pri emu senajmanji troak odreuje uzimajui u obzir trokove ulaganja povezanih s energijom, trokove

odravanja i operativne trokove (ukljuuju

i trokove i utede energije, kategoriju doti

nezgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je primjenjivo, kao i trokove zbrinjavanja, gdje

je primjenjivo, a procijenjeni gospodarski vijek trajanja odreuje svaka drava lanica.Procijenjeni gospodarski vijek se odnosi na preostali procijenjeni vijek trajanja zgrade, ako sezahtjevi energetske uinkovitosti odreuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na

procijenjeni gospodarski vijek trajanja graevinskog elementa, ako se zahtjevi energetskeuinkovitosti odreuju u odnosu na graevinske elemente.

Trokovno optimalna razina nalazi se unutar podruja razina energetske uinkovitostiza koje je analiza trokova i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja

pozitivna;36. Udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja, f (-), jest kolinik plotine

prozora, balkonskih vrata i prozirnih elemenata proelja (graevinski otvor) i ukupne plotineproelja (zid + prozor,). Kod grijanih potkrovlja plotini prozora dodaje se plotina krovnih

7/26/2019 432851

5/36

prozora, a ukupnoj plotini proelja dodaje se pripadna plotina kosog krova s krovnimprozorima;

37. Unutarnja projektna temperatura grijanja, int,set,H(C), jest projektom predvienatemperatura unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela zgrade;

38. Vanjska temperatura, e (C), jest srednja mjesena temperatura vanjskog zraka

na lokaciji zgrade prema podacima iz Priloga E za najbliu klimatski mjerodavnumeteoroloku postajumm;39. Vanjska projektna temperatura za strojarske projekte grijanja jest temperatura

vanjskog zraka minym(C) prema podacima iz Priloga E za najbliu klimatski mjerodavnumeteoroloku postaju;

40. Znaajna obnova zgrade jest rekonstrukcija zgrade gdje ukupni troakrekonstrukcije ovojnice zgrade ili tehnikog sustava zgrade prelazi 25 % vrijednosti zgrade,ne raunajui vrijednost zemljita na kojemu se zgrada nalazi ili se rekonstrukciji podvrgavavie od 25 % povrine ovojnice zgrade;

41. Zgrada jest graevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radiostvarivanja odreenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju

ivotinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugraene opreme i prostorazgrade;

42.Zgrada gotovo nulte energijejest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva.Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska koliina energije podmiruje se iz obnovljivih izvora,ukljuujui energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, aza koju su zahtjevi utvreni ovim Propisom. Od 31. prosinca 2020. sve nove zgrade moraju

biti zgrade gotovo nulte energije;a nakon 31. prosinca 2018. nove zgrade koje koriste tijelajavne vlasti odnosno koje su u vlasnitvu tijela javne vlasti moraju biti zgrade gotovo nulteenergije.

43.Zgrada mjeovite namjenejest zgrada koja ima vie od 10 % neto podne povrineu drugoj namjeni od osnovne i kada je plotina te neto podne povrine u drugoj namjeni veaod 50 m2, zbog ega je potrebno zgradu podijeliti u toplinske zone koje se proraunavaju uskladu s namjenom.

(2) Pojmovi rabljeni u ovom Propisu koji se odnose na graevne proizvode, tehnikespecifikacije te postupke ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava graevnih proizvoda imajuznaenje odreeno zakonom kojim se ureuje podruje graevnih proizvoda.

Prilozi Propisu

lanak 5.

Sastavni dio ovoga Propisa su prilozi:1. Prilog A u kojemu su popisane hrvatske norme i druge tehnike specifikacije zaproraune i ispitivanja graevnih dijelova zgrade i zgrade kao cjeline u pogledu zahtjeva zaracionalnu uporabu energije i zahtjeva za toplinsku zatitu koje treba ispuniti prilikom

projektiranja novih i rekonstrukcije postojeih zgrada na primjenu kojih upuuje ovaj Propis;2. Prilog B u kojemu su popisane najvee doputene vrijednosti koeficijenata

prolaska topline, U[W/(m2K)], graevnih dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranjunovih i projektiranju rekonstrukcije postojeih zgrada i utvrene vrijednosti tehnikihsvojstava nekih graevnih proizvoda s kojima se mogu provoditi dokazni prorauni propisaniovim Propisom;

3. Prilog C u kojemu su propisani obrasci Iskaznica energetskih svojstava zgrade za

zgradu grijanu na temperaturu 18 C ili viu i Iskaznice energetskih svojstava zgrade zazgradu grijanu na temperaturu od 12 C do 18 C;

7/26/2019 432851

6/36

4. Prilog D u kojemu je sadran katalog s grafikim prikazima dobro rijeenihtoplinskih mostova na zgradama.

5. Prilog E u kojemu su sadrane meteoroloke veliine za klimatski mjerodavnemeteoroloke postaje (u daljnjem tekstu: postaje) potrebne za proraun fizikalnih svojstavazgrade u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zatite (Meteoroloki parametri u

tablicama po postajama, Reprezentativna godina Zagreb Maksimir, Reprezentativna godinaSplit Marjan)6. Prilog F u kojemu su sadrane tablice energetske uinkovitosti sustava za

automatizaciju i upravljanje i tablica organizacije i funkcija sustava automatizacije iupravljanja.

lanak 6.

(1) Ako je glavni projekt zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinskuzatitu nove zgrade odnosno rekonstrukciju postojee zgrade izraen u skladu s ovimPropisom, te ako je zgrada izgraena, odravana odnosno rekonstruirana u skladu s tim

projektom, smatra se da zgrada ispunjava temeljni zahtjev za graevinu gospodarenjeenergijom i ouvanje topline u dijelu utede energije za grijanje, hlaenje, ventilaciju,

pripremu potrone tople vode i toplinske zatite zgrade, te da ispunjava energetska svojstvapropisana ovim Propisom.

(2) Uporabni vijek zgrade u odnosu na temeljni zahtjev za graevinu gospodarenjeenergijom i ouvanje topline je najmanje 50 godina ako zakonom kojim se ureuje gradnjanije drukije propisano.

lanak 7.

Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradamautvruju se:1. najveom doputenom godinjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje po jedinici

plotine korisne povrine zgrade, odnosno po jedinici obujma grijanog dijela zgrade,2. najveom doputenom primarnom energijom po jedinici plotine korisne povrine zgrade,3. najveim doputenim koeficijentom transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici plotineovojnice grijanog dijela zgrade,4. sprjeavanjem pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja tijekomljeta,5. doputenom zrakopropusnosti ovojnice zgrade,6. najveim doputenim koeficijentima prolaska topline pojedinih graevnih dijelova ovojnice

grijanog dijela zgrade i pojedinih gra

evnih dijelova izme

u grijanih dijelova zgrade razliitihkorisnika,

7. smanjenjem utjecaja toplinskih mostova,8. najveom doputenom kondenzacijom vodene pare unutar graevnog dijela zgrade,9. sprjeavanjem povrinske kondenzacije vodene pare,10. uinkovitou tehnikog sustava grijanja, hlaenja, ventilacije, klimatizacije i pripreme

potrone tople vode,11. najveom doputenom godinjom potrebnom energijom za rasvjetu zgrade, osimobiteljskih stambenih zgrada s jednim stanom i viestambenih zgrada,12. razredom uinkovitosti sustava automatizacije i upravljanja zgrade,13. udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji primarne energije,ako ovim

Propisom nije drukije odreeno.

7/26/2019 432851

7/36

lanak 8.

(1) Tehniki zahtjev za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu zgrade utvrujese najveom doputenom godinjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje po jedinici

plotine korisne povrine zgrade QH,nd[kWh/(m2a)] odnosno najveom doputenom ,

godinjom potrebnom toplinskom energijom za grijanje po jedinici obujma grijanog dijelazgrade, QH,nd [(kWh/(m3a)] te najveom doputenom primarnom energijom po jedinici

plotine korisne povrine zgrade Eprim[kWh/(m2a)] na temelju trokovno optimalnih razina.

(2) O rezultatima provedenih trokovno optimalnih razina izvjetava se EuropskaKomisija na nain propisan Delegiranom uredbom komisije (EU) br. 244/2012 od 16. sijenja2012. godine. kojom se dopunjuje Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea oenergetskoj uinkovitosti zgrada, svakih pet godina, putem utvrivanja usporednogmetodolokog okvira za izraunavanje trokovno optimalnih razina za minimalne zahtjeveenergetske uinkovitosti zgrada i elemenata zgrada.

II. TEHNIKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU

ZATITU ZA NOVE ZGRADE

Zahtjevi za zgrade grijane i/ili hlaene na temperaturu 18 C ili viu

lanak 9.

(1) Stambena zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18 C ili viu morabiti projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energija za grijanje pojedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd[kWh/(m

2a)], ovisno o faktoru oblikazgrade,f0, nije vea od vrijednosti:

za f00,20 QH,nd= 40,50 kWh/(m2a)

za 0,20 < f0< 1,05 QH,nd= (32,39 + 40,58f0) kWh/(m2a) za f01,05 QH,nd= 75,00 kWh/(m

2a)kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade

jest 3 C;(2) Stambena zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18 C ili viu mora

biti projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energija za grijanje pojedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd[kWh/(m

2a)], ovisno o faktoru oblikazgrade,f0, nije vea od vrijednosti:

za f00,20 QH,nd= 21,60 kWh/(m2a)

za 0,20 < f0< 1,05 QH,nd= (17,27 + 21,65f0) kWh/(m2a)

za f01,05 QH,nd= 40,00 kWh/(m

2

a)kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgradejest > 3 C;

(3) Iznimno, zgrada iz stavka 1. ovoga lanka ija plotina bruto podne povrinezgrade iznosi manje od 80 m2mora biti projektirana i izgraena na nain da godinja potrebnatoplinska energija za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd[kWh/(m2a)], ovisno o faktoru oblika zgrade,f0, nije vea od vrijednosti:

za f00,20 QH,nd= 51,31 kWh/(m2a)

za 0,20 < f0< 1,05 QH,nd= (41,03 + 51,41f0) kWh/(m2a)

za f01,05 QH,nd= 95,01 kWh/(m2a);

(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka, obiteljska stambena zgrada s jednim

stanom mora biti projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energija za

7/26/2019 432851

8/36

grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd[kWh/(m2a)], ovisno o faktoru

oblika zgrade,f0, nije vea od vrijednosti: za f00,20 QH,nd= 40,50 kWh/(m

2a) za 0,20 < f0< 1,05 QH,nd= (33,62 + 34,4f0) kWh/(m

2a) za f01,05 QH,nd= 69,74 kWh/(m

2a)

kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgradejest 3 C;(5) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka, obiteljska stambena zgrada s jednim

stanom mora biti projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energija zagrijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd[kWh/(m

2a)], ovisno o faktoruoblika zgrade,f0, nije vea od vrijednosti:

za f00,20 QH,nd= 21,60 kWh/(m2a)

za 0,20 < f0< 1,05 QH,nd= (17,73 + 19,33f0) kWh/(m2a)

za f01,05 QH,nd= 38,03 kWh/(m2a)

kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgradejest > 3 C;

(6) Obiteljska stambena zgrada s jednim stanom mora biti projektirana i izgraena nanain da godinja potrebna primarna energija koja ukljuuje energiju za grijanje, hlaenje,ventilaciju i pripremu potrone tople vode ne prelazi vrijednosti:

60 kWh/(m2a) kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca nalokaciji zgrade jest > 3 C prema podacima iz Priloga E, odnosno

100 kWh/(m2a) kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca nalokaciji zgrade jest 3 C prema podacima iz Priloga E;

(7) Primarna energija iz stavka 6. ovoga lanka rauna se u skladu s Algoritmom zaizraun energetskih svojstava zgrade koji je sastavni dio Metodologije za provoenjeenergetskih pregleda graevina (dalje u tekstu - Algoritam), osim dijelova koji su definiraniovim propisom;

(8) Obiteljska stambena zgrada s jednim stanom gotovo nulte energije jest zgrada kodkoje ukupna potronja primarne energije koja ukljuuje energiju za grijanje, hlaenje,ventilaciju i pripremu potrone tople vode ne prelazi vrijednosti:



(9) Glavni projekt zgrade koji prilei zahtjevu za izdavanje akta kojim se odobravagraenje zgrade mora biti izraen u skladu s odredbom iz stavka 8. ovoga lanka od1.12.2019. godine.

lanak 10.

(1) Nestambena zgrada visine etae manje ili jednake 4,20 m za koju je grijanjepredvieno na temperaturu 18 C ili viu mora biti projektirana i izgraena na nain dagodinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade,QH,nd[kWh/(m

2a)], ovisno o faktoru oblika zgrade,f0, nije vea od vrijednosti: za f00,20 QH,nd= 40,50 kWh/(m

2a) za 0,20 < f0< 1,05 QH,nd= (32,39 + 40,58f0) kWh/(m

2a) za f01,05 QH,nd= 75,00 kWh/(m


jest 3 C;

7/26/2019 432851

9/36

(2) Nestambena zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18 C ili viumora biti projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energija za grijanje

po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd[kWh/(m2a)], ovisno o faktoru oblika

zgrade,f0, nije vea od vrijednosti: za f00,20 QH,nd= 21,60 kWh/(m

2a)

za 0,20 < f0< 1,05 QH,nd= (17,27 + 21,65f0) kWh/(m2

a) za f01,05 QH,nd= 40,00 kWh/(m2a)

kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgradejest > 3 C;

(3) Iznimno, zgrada iz stavka 1. ovoga lanka ija plotina bruto podne povrinezgrade iznosi manje od 80 m2moraju biti projektirana i izgraena na nain da godinja

potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd[kWh/(m2a)], ovisno o faktoru oblika zgrade,f0, nije vea od vrijednosti:

za f00,20 QH,nd= 51,31 kWh/(m2a)

za 0,20 < f0< 1,05 QH,nd= (41,03 + 51,41f0) kWh/(m2a)

za f01,05 QH,nd= 95,01 kWh/(m2a).

lanak 11.

(1) Nestambena zgrada prosjene visine etae vee od 4,20 m za koju je grijanjepredvieno na temperaturu 18 C ili viu mora biti projektirana i izgraena na nain dagodinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade,QH,nd [(kWh/(m

3a)], ovisno o faktoru oblika zgrade,f0, nije vea od vrijednosti: za f00,20 QH,nd= 10,13 kWh/(m

3a) za 0,20 < f0< 1,05 QH,nd= (8,10 + 10,15f0) kWh/(m

3a) za f01,05 QH,nd= 18,75 kWh/(m


jest 3 C;(2) Zgrada iz stavka 1. ovoga lanka za koju je grijanje predvieno na temperaturu 18

C ili viu mora biti projektirana i izgraena na nain da godinja potrebna toplinska energijaza grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade, QH,nd [(kWh/(m

3a)], ovisno o faktoruoblika zgrade,f0, nije vea od vrijednosti:

za f00,20 QH,nd= 5,40 kWh/(m3a)

za 0,20 < f0< 1,05 QH,ndd= (4,32 + 5,41f0) kWh/(m3a)

za f01,05 QH,nd= 10,00 kWh/(m3a)

kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgradejest > 3 C.

(3) Prosjena visina etae iz stavka 1. ovoga

lanka prora

unava se kao koli

nik zbrojaumnoaka visina i pripadajuih plotina (brojnik) i ukupne plotine korisne povrine zgrade

(nazivnik) hsrednje= (hiAKi)/AKgdje jeAK= AKi.

lanak 12.

(1) Stambene zgrade i nestambene zgrade uredske i javne namjene moraju bitiprojektirane i izgraene na nain da godinja potrebna toplinska energija za hlaenje pojedinici plotine korisne povrine zgrade, QC,ndnije vea od vrijednosti 50 kWh/(m

2a).(2) Nestambene zgrade uredske i javne namjene kod kojih je udio plotine prozora u

ukupnoj plotini proeljaf> 30 % moraju biti projektirane i izgraene na nain da godinja

potrebna toplinska energija za hlaenje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QC,ndnije vea od vrijednosti 70 kWh/(m2a).

7/26/2019 432851

10/36

lanak 13.

Doputena godinja potrebna toplinska energija za grijanje iz odredbi lanaka 9., 10. i11. ovoga Propisa ne primjenjuje se na:

zgradu koja najmanje 70 % potrebne toplinske energije za grijanje podmiruje iz obnovljivih

izvora energije koja se proizvodi u krugu zgrade ili u njezinoj blizini, zgradu kod koje se vie od 50 % toplinskih gubitaka nadoknauje unutarnjim izvorimatopline iz tehnolokog procesa.

lanak 14.

(1) Prilikom projektiranja i graenja novih te prilikom znaajne obnove postojeihzgrada nije doputeno rabiti sustave elektrootpornog grijanja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, elektrootporno grijanje moe se koristiti kaopomoni sustav u pojedinim dijelovima zgrade gdje je takvo tehniko rjeenje optimalno. Pritome, udio instalirane snage elektrootpornog grijanja u ukupnoj projektnoj ogrjevnoj snazi

sustava grijanja zgrade ili dijela zgrade sa zasebnim sustavom grijanja, ne smije biti vei od20 %.

lanak 15.

(1) Stambena zgrada mora biti projektirana i izgraena na nain da koeficijenttransmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade,Htr,adj= H tr,adj/A[W/(m2K)], ovisno o faktoru oblika zgrade,f0, nije vei od vrijednosti utvrene jednadbom:

Htr,adj= 0,45 + 0,15/f0kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijegmjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C, odnosno

Htr,adj= 0,30 + 0,15/f0kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijegmjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C.

(2) VrijednostHtr,adjkoja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga lanka dobije zaf0= 0,20 m-1primjenjuje se i zaf0< 0,20 m

-1. VrijednostHtr,adjkoja se prema jednadbama izstavka 1. ovoga lanka dobije zaf0= 1,05 m

-1primjenjuje se i zaf0> 1,05 m-1.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i na nestambene zgrade kodkojih je udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja f30 %.

lanak 16.

(1) Nestambena zgrada kod koje je udio plotine prozora u ukupnoj plotini proeljaf> 30 %,

mora biti projektirana i izgraena na nain da koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka pojedinici oploja grijanog dijela zgrade,Htr,adj= Htr,adj/A[W/(m2K)], ovisno o faktoru oblika

zgrade,f0, nije vei od vrijednosti utvrene jednadbom:Htr,adj= 0,45 + 0,24/f0kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijegmjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C, odnosno

Htr,adj= 0,35 + 0,24/f0kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijegmjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C.(2) VrijednostHtr,adjkoja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga lanka dobije zaf0= 0,20m-1primjenjuje se i zaf0< 0,20 m

-1. VrijednostHtr,adjkoja se prema jednadbama iz stavka 1.ovoga lanka dobije zaf0= 1,05 m


7/26/2019 432851

11/36

lanak 17.

(1) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka potrebna za proraune iz lanaka 9.,10., 11., 15., 16., 18., 19. i 34. oitava se za najbliu, klimatski mjerodavnu postaju iz

podataka sadranih u Prilogu E ovoga Propisa.

(2) Temperature iz stavka 1. ovoga lanka korigiraju se prema stvarnoj nadmorskojvisini lokacije zgrade u odnosu na nadmorsku visinu mjerodavne meteoroloke postaje poprincipu +1C za svakih -100 m visinske razlike, odnosno -1C za svakih +100 m visinskerazlike.

lanak 18.

(1) Godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade, QH,nd(kWh/a), izraunavase u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda prorauna po mjesecima, uzsljedee uvjete:

za proraun potrebne topline za grijanje QH,nd, za zgradu s uvedenim sustavom za

klimatizaciju i nestambenu zgradu gospodarske namjene za unutarnju temperaturu grijanja,int,set,H, primjenjuje se projektom predviena vrijednost;

za proraun potrebne topline za grijanje QH,nd, za stambenu zgradu i nestambenu zgradujavne namjene koja nema uveden sustav za klimatizaciju, primjenjuje se unutarnja projektnatemperatura grijanja, int,set,H, u skladu s tablicom 1.1 Unutarnje proraunske temperatureAlgoritma za proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora zgrade prema HRNEN ISO 13790;

za proraun potrebne topline za grijanje QH,ndza ostale zgrade, primjenjuju se vrijednostitemperatura u skladu s tablicom 1.1 Unutarnje proraunske temperature Algoritma za

proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora zgrade prema HRN EN ISO13790;

Svi prekidi grijanja (dnevni i satni),fHhr, izraunavaju se u skladu s poglavljem 1.3.5.Izraun mjesenih i godinjih vrijednosti toplinske energije za grijanje Algoritma za

proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora zgrade prema HRN EN ISO13790;

unutarnji dobici topline, Qint, raunaju se s vrijednou 6 W/m2plotine korisne povrine

poslovne zgrade (uredi i sl.), 5 W/m2plotine korisne povrine stambene i ostale zgrade, tose odnosi na dobitke topline od osoba, rasvjete, kuanskih i uredskih ureaja;

ostali unutarnji dobici topline od opreme, procesa, odnosno ureaja, trebaju se dodatnoukljuiti u proraun;

kod prorauna solarnih dobitaka topline, Qsolne uzimaju se u obzir neprozirne plohe

vanjskih gra

evnih dijelova koje su izloene sunevu zra

enju, a kod prozirnih povrinapotrebno je uzeti u obzir zasjenjenost od pominog zasjenjenja kako je navedeno u poglavlju

1.3.3.2 Toplinski dobici od Sunevog zraenja Algoritma za proraun potrebne energije zagrijanje i hlaenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790;

za efektivni toplinski kapacitet Cm(kJ/K), grijanog dijela zgrade, koji se koristi kodutvrivanja stupnja iskoritenja dobitaka topline, dozvoljeno je koristiti pribline vrijednostidobivene pomou izraza:1. Cm= 80Af (kJ/K) za sluaj vrlo laganih pregrada zgrade, plone mase m'100 (kg/m

2),2. Cm= 110Af (kJ/K) za sluaj laganih pregrada zgrade, plone mase 100 < m'250 (kg/m

2),3. Cm= 165Af (kJ/K) za sluaj srednje tekih pregrada zgrade, plone mase 250 < m'400(kg/m2),

4. Cm= 260Af (kJ/K) za sluaj tekih pregrada zgrade, plone mase 400 < m'550 (kg/m2

),

7/26/2019 432851

12/36

5. Cm= 370Af (kJ/K) za sluaj pregrada zgrade masivne gradnje, plone mase m'> 550(kg/m2),gdje jeAfpovrina kondicionirane toplinske zone zgrade, proraunata s vanjskimdimenzijama;

kod prorauna gubitaka topline prostor zatvorene zajednike garae s kojim granii grijana

prostorija zgrade promatra se kao vanjski prostor.(2) Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje zgrade, QC,nd(kWh/a), izraunavase u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda prorauna po satima.

za dimenzioniranje sustava hlaenja za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javnenamjene koja nema uveden sustav za klimatizaciju, primjenjuje se unutarnja projektnatemperatura hlaenja, int,set,C, u skladu s tablicom 1.1 Unutarnje proraunske temperatureAlgoritma za proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora zgrade prema HRNEN ISO 13790;

Svi prekidi hlaenja (dnevni), fC,day, izraunavaju se u skladu s poglavljem 2.4 Izraunsatnih i mjesenih vrijednosti toplinske energije za hlaenje Algoritma za proraun potrebne

energije za grijanje i hlaenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790;(3) Godinja potrebna energija za rasvjetu zgrade,EL(kWh/a), izraunava se u skladus normom HRN EN 15193:2008 i HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 na temelju instaliranesnage rasvjete i koritenja na godinjoj razini, a prema vrsti zgrade, prisutnosti i nainuupravljanja rasvjetom;

(4) Primjenu izraza iz stavka 1. podstavka 8. ovoga lanka treba navesti u dijeluprojekta kojim se daje tehniko rjeenje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije itoplinsku zatitu.

lanak 19.

(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja tijekom ljetapotrebno je sprijeiti odgovarajuim tehnikim rjeenjima.

(2) Kada je tehniko rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka naprava za zatitu od sunevazraenja prozirnih elemenata u ovojnici zgrade, tada za prostoriju s najveim udjelomostakljenja u plotini proelja, odnosno krova koji pripadaju toj prostoriji, produkt stupnja

proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo predviene naprave za zatitu odsuneva zraenja,gtot, i udjela plotine prozirnih elemenata u plotini proelja, odnosno krova

promatrane prostorije, f, za prozirne elemente plotine do 2 m2 u ovojnici boravinihprostorija grijanog dijela zgrade treba ispuniti zahtjev:1.gtotf< 0,15 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca nalokaciji zgrade jest 21 C,2.gtotf< 0,20 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca nalokaciji zgrade jest < 21 C i 19,5 C,3.gtotf< 0,25 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca nalokaciji zgrade jest < 19,5 C.

(3) Za sve prozirne elemente iz stavka 2. ovoga lanka ija plotina po pripadajuojprostoriji iznosi vie od 2 m2, stupanj proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivopredviene naprave za zatitu od suneva zraenja,gtot, treba ispuniti zahtjev:1.gtot< 0,15 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca nalokaciji zgrade jest 21 C,2.gtot< 0,20 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na

lokaciji zgrade jest < 21 C i

19,5 C,

7/26/2019 432851

13/36

3.gtot< 0,25 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca nalokaciji zgrade jest < 19,5 C.

(4) Provjera ispunjenja zahtjeva iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka provodi se za svakuprojektom predvienu razliitu vrstu naprave za zatitu od suneva zraenja.

(5) Vrijednosti produktagtotf iz stavka 2. i vrijednostgtotiz stavka 3. ovoga lanka

odnose se na sluaj kada je pokretna naprava za zatitu od suneva zraenja u zatvorenompoloaju.(6) Stupanj proputanja ukupne toplinske energije kroz ostakljenje ukljuivo i

predvienu jednu napravu iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka odreuje se prema izrazugtot= Fwg Ff FC.

(7) Izraz iz stavka 6. ovoga lanka podrazumijeva:1.Fw= 0,9 faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva zraenja,2.g stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz ostakljenje kod okomitog upadazraenja,3.Ff faktor umanjenja zbog uea okvira u prozirnom graevnom dijelu, izraen kaokolinik izmeu plotine prozirnog dijela i ukupne plotine graevnog dijela (prozirni dio +

okvir),4.FC faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja.

(8) Vrijednosti veliinagiFCiz stavka 7. ovoga lanka utvrene su u Prilogu Bovoga Propisa i to: zagu tablici 2., a zaFCu tablici 3. toga Priloga. U sluaju da sevrijednosti veliinagiFC ne nalaze u tablicama Priloga B ovoga Propisa, koriste se

podaci iz proizvoakih specifikacija.(9) Ako se zatita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nastaje zbog djelovanja

suneva zraenja tijekom ljeta rjeava tehnikim rjeenjem razliitim od rjeenja iz stavaka 2.i 3. ovoga lanka, tada primjena takvog drugog rjeenja ne smije dati nepovoljniji rezultatzatite od zahtjeva iz istog stavka.

lanak 20.

Za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni, najveedoputene vrijednosti produktagtotf igtotiz lanka 19. stavaka 2. i 3. ovoga Propisa smiju se

poveati za 0,25. Kao sjeverna orijentacija podrazumijeva se podruje kuta izmeu smjerasjever i pravca okomitog na povrinu fasade, koji odstupa od smjera sjever do 22,5.

lanak 21.

Projektirani i izvedeni sustav grijanja zgrade mora gubitke topline predvidjeti

najmanje na razini unutarnje toplinske ugodnosti koja je odreena ovim Propisom ili jenavedena u projektnom zadatku, ako je stroa od propisane.

lanak 22.

U cilju ispunjavanja zahtjeva za racionalnu uporabu energije termotehnikog sustava uzgradi, sustav grijanja se mora projektirati i izvesti tako da ukljuuje energetski uinkovito

postrojenje za proizvodnju topline, toplinski izoliran cjevovod u skladu s lankom 56. ovogaPropisa, nisku projektnu temperaturu ogrjevnog medija i uravnoteenu regulaciju unutarnjetemperature u zgradi ili grijanom dijelu zgrade, sve u skladu s dosegnutim stupnjem razvojatehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.

7/26/2019 432851

14/36

lanak 23.

(1) Projektiranjem i ugradnjom graevnih elemenata i ostalih graevnih dijelovazgrade (strehe, istake, brisoleji i sl.) treba osigurati, da se u trenutku suneva zraenja ivisokih vanjskih temperatura zraka, prostori u zgradi zbog suneva zraenja ne pregriju na

temperaturu viu od 4C iznad unutarnje projektne temperature utvrene ovim propisom.(2) Ako rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka u zgradi nije mogue postii propisanutoplinsku ugodnost, moe se projektirati i izvesti sustav nonog hlaenja ili ventilacije zgradei druga alternativna rjeenja.

(3) Ako rjeenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka u zgradi nije mogue postiipropisanu toplinsku ugodnost, moe se projektirati i izvesti sustav za hlaenje zgrada.Energetski uinkovit sustav hlaenja se ispunjava izborom energetski uinkovitog generatorahlaenja i pripadajuih elemenata, energetski uinkovitim razvodom, izborom prikladne

projektne temperature sustava hlaenja i njegovom uravnoteenom regulacijom temperaturezraka u zgradi, pojedinim dijelovima ili prostorima, sve u skladu s dosegnutim stupnjemrazvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.

Zahtjev za zgrade grijane na temperaturu viu

od 12 C, a manju od 18 C

lanak 24.

(1) Zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu viu od 12 C ,a manju od18C, mora biti projektirana i izgraena na nain da koeficijent transmisijskog toplinskoggubitka po jedinici oploja grijanog prostora zgrade,Htr,adj= Htr,adj/A[W/(m

2K)], ovisno ofaktoru oblika zgrade,f0, nije vei od vrijednosti utvrene jednadbom:1.Htr,adj= 0,65 + 0,10/f0kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg

mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C, odnosno2.Htr,adj= 0,53 + 0,10/f0kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijegmjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C.

(2) VrijednostHtr,adj, koja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga lanka dobije zaf0= 0,20 m

-1primjenjuje se i zaf0< 0,20 m-1.

(3) VrijednostHtr,adj, koja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga lanka dobije zaf0= 1,05 m


(4) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka iz stavka 1. ovoga lanka oitava seza najbliu postaju iz podataka sadranih u Prilogu E ovoga Propisa.

(5) Zahtjevi iz lanka 12., 19. i 20. ovog Propisa odnose se i na zgrade iz stavka 1.ovoga lanka ukoliko su hlaene.

lanak 25.

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka,Htr,adj[W/(m2K)], rauna se i prema

HRN EN ISO 13790:2008, u svezi s HRN EN ISO 13789:2008.

7/26/2019 432851

15/36

Zahtjev za zgrade koje se ne griju

lanak 26.

(1) Zahtjeve iz lanaka 19. i 20. ovoga Propisa mora ispuniti zgrada koja se ne grije, a

kod koje se tijekom ljeta treba odrediti doputeni porast unutarnje temperature, u skladu snjezinom namjenom.(2) Zahtjevi iz lanka 12. odnose se i na zgrade iz stavka 1. ovoga lanka.(3) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga lanka odnose se i na sve vrste ili naine koritenja

hotelskih i apartmanskih zgrada.

Priprema potrone tople vode

lanak 27.

(1) Energetska uinkovitost sustava za pripremu potrone tople vode ispunjava seizborom energetski uinkovitih spremnika tople vode ili protonih sustava i pripadajuihelemenata, energetski uinkovitim razvodom, uravnoteenom regulacijom sustava u zgradi,

pojedinim dijelovima ili prostorima.(2) Potrebna toplinska energija za pripremu potrone tople vode odreuje se prema

izrazu:1. QW= (QW,A,a/ 365) Ak d[kWh] za stambene zgrade, odnosno2. QW= 4,182 VW,f,day f (W,del W,0) d / 3600[kWh] za nestambene zgrade.

(3) Izraz is stavka 2. podstavka 1. ovoga lanka podrazumijeva:1.Ak korisna povrina zgrade (m

2),2.d broj dana u promatranom periodu (-),

3.QW toplinska energija potrebna za pripremu potrone tople vode u promatranom periodu(kWh),4.QW,A,a specifina toplinska energija potrebna za pripremu potrone tople vode (kWh/m

2a).(4) Vrijednost QW,A,aiz stavka 3. podstavka 4. ovoga lanka iznosi:

1. QW,A,a = 12,5 kWh/(m2a) za stambene zgrade koje imaju tri ili manje stanova (prema

poglavlju 6. Algoritma za odreivanje energijskih zahtjeva i uinkovitosti termotehnikihsustava u zgradama), odnosno2. QW,A,a = 16 kWh/(m

2a) za stambene zgrade koje imaju vie od tri stana (prema poglavlju 6.Algoritma za odreivanje energijskih zahtjeva i uinkovitosti termotehnikih sustava uzgradama).

(5) Izraz is stavka 2. podstavka 2. ovoga lanka podrazumijeva:

1.VW,f,day dnevna potronja potrone tople vode po jedinici pri temperaturi W,del(litara/jedinici/dan) (prema poglavlju 6. Algoritma za odreivanje energijskih zahtjeva iuinkovitosti termotehnikih sustava u zgradama), dodatno, dnevna potronja za urede moese odrediti prema broju radnih mjesta i iznosi VW,f,day= 16 l/radnom mjestu,2.f broj jedinica (npr. kreveta, radnih mjesta i sl.),3.W,del temperatura potrone tople vode (C), koja iznosi W,del= 60 C,4.W,0 temperatura svjee vode (C), koja iznosi W,0= 13,5 C.

7/26/2019 432851

16/36

Doputena zrakopropusnost ovojnice zgrade,

ventiliranje prostora zgrade

lanak 28.

(1) Zgrada mora biti projektirana i izgraena na nain da graevni dijelovi koji ineovojnicu grijanog prostora zgrade, ukljuivo spojnice izmeu pojedinih graevnih dijelova iotvora ili prozirnih elemenata koji nemaju mogunost otvaranja, budu minimalnezrakopropusnosti u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijemeizrade projekta.

(2) Zrakopropusnost prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora mora ispunitizahtjeve iz tablice 4. iz Priloga B ovoga Propisa.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka doputena je i vea zrakopropusnost odpropisane ako je to potrebno: da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili zbog uporabe ureaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.

(4) Spojnice izmeu punih graevnih dijelova ovojnice zgrade i otvora ili drugihprozirnih elemenata (prozori, vrata, ostakljene stijene, nadsvjetla i slino) moraju bitiizvedene na razini minimalne tehniki ostvarive zrakopropusnosti, uz istovremenosprjeavanje pojave graevinskih teta zbog unutranje kondenzacije (uslijed neadekvatne

primjene brtvenih materijala ili folija niske paropropusnosti) i sprjeavanje povrinskekondenzacije na unutranjim stranama spojnica (uslijed nedovoljne razine, pozicije ilinepostojanja toplinske izolacije na spojnicama).

lanak 29.

(1) Broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom kod zgrade u kojoj borave ilirade ljudi treba iznositi najmanje n= 0,5 h-1ako propisom donesenim u skladu sa zakonomkojim se ureuje gradnja to podruje nije drukije propisano.

(2) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je namijenjen za rad i/iliboravak ljudi, potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n= 0,2 h-1.

(3) Za izraun QH,ndprilikom projektiranja novih zgrada i rekonstrukcije postojeihzgrada, potrebno je broj izmjena zraka izraunati prema Algoritmu.

(4) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1. i stavka 2. ovoga lanka mora biti vei upojedinim dijelovima zgrade ako je to potrebno: da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili zbog uporabe ureaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.

lanak 30.

(1) Ako nije mogue izvesti prirodnu ventilaciju za ispunjavanje kvalitete zraka uprostoru u skladu s propisima koji ureuju ventilaciju i klimatizaciju zgrada, moe seprojektirati i izvesti sistem hibridne ili mehanike ventilacije.

(2) Energetska uinkovitost ventilacijskog sustava ispunjava se izborom energetskiuinkovitih ureaja i pripadajuih elemenata, energetski uinkovitim razvodom, najmanjom

potrebnom koliinom zraka, uravnoteenom regulacijom kvalitete zraka u zgradi, pojedinimdijelovima ili prostorima.

(3) Ugraeni mehaniki ili hibridni sustavi ventilacije zgrada moraju ispuniti povrat

topline iz istroenog zraka sa sljedeim minimalnim stupnjevima korisnosti :

7/26/2019 432851

17/36

kruni cirkulacijski sustav povrata topline: ukupni0,55 (primjena samo u sluajurazdvojene montae tlane i odsisne ventilacijske jedinice),

ostali sustavi povrata topline: ukupni0,70.

lanak 31.

(1) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni ureajis otvorima za ventiliranje, tada mora postojati mogunost njihova jednostavnog ugaanjasukladno potrebama korisnika zgrade.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se kod ugradnje ureaja zaventiliranje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka.

(3) Ureaji za ventiliranje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrene utablici 4. iz Priloga B ovoga Propisa.

lanak 32.

(1) Ispunjavanje zahtjeva o zrakopropusnosti iz odredbi lanka 29. ovoga Propisadokazuje se ispitivanjem na izgraenoj novoj ili rekonstruiranoj postojeoj zgradi prema HRNEN 13829:2002, metoda odreivanja A, prije tehnikog pregleda zgrade.

(2) Prilikom ispitivanja iz stavka 1. ovoga lanka, za razliku tlakova izmeuunutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa, izmjereni protok zraka, sveden na obujam unutarnjegzraka, ne smije biti vei od vrijednosti n50= 3,0 h

-1kod zgrada bez mehanikog ureaja zaventilaciju, odnosno n50 = 1,5h

-1kod zgrada s mehanikim ureajem za ventilaciju.(3) Obvezna primjena zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se na zgrade gotovo

nulte energije i zgrade koje se projektiraju na: QH,nd25 kWh/(m

2a)kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijegmjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C prema podacima iz Priloga E, odnosno

QH,nd50 kWh/(m2a)kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijegmjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C prema podacima iz Priloga E.

lanak 33.

(1) Za stambene zgrade koje imaju vie od jednog stana zahtjevi iz lanka 28., 29., 30.,31. i 32. ovoga Propisa moraju biti ispunjeni za svaki stan.

(2) Za nestambene zgrade zahtjevi iz lanaka 28., 29., 30., 31. i 32. ovoga Propisaodnose se na ovojnicu grijanog dijela zgrade.

Minimalna toplinska zatita

lanak 34.

(1) Za zgradu koja se grije na temperaturu viu od 12 C koeficijenti prolaska topline,U[W/(m2K)], graevnih dijelova zgrade koji granie s vanjskim zrakom, tlom, stanom ili

poslovnim prostorom drugog korisnika ili dijelom zgrade s temperaturom 12 C ne smijubiti vei od vrijednosti utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga Propisa.

(2) U tablici iz stavka 1. ovoga lanka navedene vrijednosti koeficijenta prolaskatopline, U[W/(m2K)], vrijede za svaki graevni element plotine 0,5 m2ili vei.

(3) Vrijednosti u tablici 1. iz Priloga B ovoga Propisa dane su u odnosu na srednju

mjesenu temperaturu vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,min.

7/26/2019 432851

18/36

Toplinski mostovi

lanak 35.

(1) Zgrada koja se grije na temperaturu viu od 12 C i hladi na temperaturu niu od

4C mora biti projektirana i izgraena na nain da utjecaj toplinskih mostova na godinjupotrebnu toplinu za grijanje i hlaenje bude to manji te da ne dolazi do pojave graevinskihteta u vidu unutarnje ili vanjske povrinske kondenzacije u projektnim uvjetima koritenja

prostora zgrade.Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom projektiranja treba primijeniti sve ekonomski

prihvatljive mogunosti u skladu s dostignutim stupnjem razvoja tehnike.(2) Utjecaj toplinskih mostova kod prorauna godinje potrebne toplinske energije za

grijanje i koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijelazgrade ureeni su prema HRN EN ISO 13789:2008, HRN EN ISO 14683:2008, HRN EN ISO10211:2008 i HRN EN ISO 13370:2008.

(3) Ako je potencijalni toplinski most projektiran u skladu s katalogom dobrih rjeenja

toplinskih mostova iz Priloga D ovoga Propisa, tada se moe umjesto tonog prorauna izstavka 2. ovoga lanka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir poveanjem koeficijenta

prolaska topline, U[W/(m2K)], svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela zgrade zaUTM= 0,05 W/(m

2K), osim kod otvora i drugih prozirnih konstrukcija.(4) Kod projektiranja novih zgrada, ako rjeenje toplinskog mosta nije u kataloga iz

stavka 3. ovoga lanka tada se umjesto tonog prorauna prema hrvatskim normama iz stavka2. ovoga lanka utjecaj toplinskih mostova moe uzeti u obzir s poveanjem koeficijenta

prolaska topline, U[W/(m2K)], svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela zgrade zaUTM= 0,10 W/(m

2K).(5) Iznimno, odredbe stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuju se na graevne dijelove

kod kojih je utjecaj toplinskih mostova vebio uzet u obzir u proraunu koeficijenta prolaskatopline, U[W/(m2K)].

lanak 36.

Za zgradu s parcijalnim tlakom vodene pare veim od 1750 Pa (npr. 20 C/75 %), kojaima toplinske mostove s duljinskim koeficijentom prolaska topline i> 0,20 W/(mK) ili e>0,15 W/(mK), potrebno je dokazati da se vodena para nee kondenzirati na unutarnjoj

povrini toplinskih mostova. Ovaj dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211:2008 i HRNEN ISO 13788:2002.

Kondenzacija vodene pare unutar graevnih dijelova zgrade

lanak 37.

(1) Graevni dijelovi grijane zgrade, koji granie s vanjskim zrakom ili negrijanimprostorijama projektiraju se i izvode na nain da se sprijei nastajanje graevinske teteuslijed kondenzacije vodene pare koja difuzijom ulazi u graevni dio

(2) Kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela zgrade i njeno isparavanjeraunaju se u skladu s HRN EN ISO 13788:2002, uzimajui u obzir sljedee uvjete:

za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene, u kojima nije uveden sustavklimatizacije, proraun se provodi za temperaturu unutarnjeg zraka i= 20 C i projektnu

vlanost zraka u skladu s intenzitetom koritenja prostora ili prema drugaijoj projektnojtemperaturi i vlanosti zraka definiranoj Algoritmom, ovisno o preteitoj namjeni prostora

7/26/2019 432851

19/36

cijele zgrade ili toplinske zone zgrade (npr. djeji vrtii, domovi za starije osobe, bolnikistacionari, bazeni, sportske dvorane i dr. izvedeni kao samostalne zgrade ili toplinske zonezgrade iz lanka 50. ovoga Propisa),

za zgradu u kojoj je uveden sustav klimatizacije i nestambenu zgradu gospodarske namjeneproraun se provodi za projektom predvienu vrijednost temperature i projektnu vlanost

zraka. (3) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, [W/(mK)], odreuju se u skladu sodredbama lanka 49. stavaka 4. i 5. ovoga Propisa, a pribline vrijednosti faktora otporadifuziji vodene pare,(-), prema tablici 5. iz Priloga B ovoga Propisa, odnosno premaHRN EN ISO 13788:2002. Ako su vrijednosti za(-) utvrene u rasponu, tada za prorauntreba odabrati onu vrijednost(-), koja je nepovoljnija za kondenzaciju odnosno isparavanjevodene pare.

(4) Da kod kondenzacije vodene pare unutar graevnog dijela ne nastane graevinskateta potrebno je ispuniti sljedee uvjete:1. graevni materijal koji dolazi u dodir skondenzatom ne smije biti oteen (npr. uslijed korozije i sl.);2. nastali kondenzat na jednoj ili vie graninih povrina, na svakoj od tih povrina, mora

potpuno ispariti tijekom ljetnih mjeseci;3. najvea ukupna koliina kondenzata unutar graevnog dijela ne smije biti vea od 1,0kg/m2, odnosno najvei sadraj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacijevodene pare ne smije biti vei od vrijednosti koja je utvrena u tehnikoj specifikaciji za tajmaterijal. Ovo se ne primjenjuje na sluaj propisan u podstavku 4. ovoga stavka;4. ako kondenzat nastaje na graninoj povrini sa slojem materijala koji kapilarno ne upijavodu, tada najvea ukupna koliina kondenzata unutar graevnog dijela ne smije biti vea od0,5 kg/m2, odnosno najvei sadraj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacijevodene pare ne smije biti vei od vrijednosti koja je utvrena u tehnikoj specifikaciji za tajmaterijal;5. ako se radi o drvu nije doputeno poveanje njegovog sadraja vlage u kg/kg za vie od0,05 kg/kg, a kod industrijskih materijala koji su na bazi drva poveanje sadraja vlage nesmije biti vie od 0,03 kg/kg. Ovo se ne primjenjuje na jednoslojne i vieslojne ploe oddrvene vune.

Kondenzacija vodene pare na povrini graevnog dijela zgrade

lanak 38.

(1) Graevni dijelovi grijane zgrade ili hladnjae, koji granie s vanjskim zrakom ilinegrijanim provjetravanim prostorijama (npr. tavan, garaa) moraju se projektirati i izvesti na

nain da se sprije

i nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i plijesni, odnosno da se sprije

ikondenzacija vodene pare na povrinama tih dijelova.

(2) Raunski dokaz ispunjenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka provodi se premaHRN EN ISO 13788:2002, uz sljedee uvjete:

za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene, koje nisu klimatizirane, proraunse provodi za temperaturu unutarnjeg zraka i= 20 C, a projektna vlanost u skladu sintenzitetom koritenja prostora i zahtjevom za zatitu od korozije, prema dodatku Anavedene norme,

za zgrade iz podstavka 1. ovoga stavka, a kod kojih je predviena drugaija projektnatemperatura i vlanost zraka definirana Algoritmom, ovisno o preteitoj namjeni prostoracijele zgrade ili toplinske zone zgrade (npr. djeji vrtii, domovi za starije osobe, bolniki

stacionari, bazeni, sportske dvorane i dr. izvedeni kao samostalne zgrade ili toplinske zonezgrade iz lanka 50. ovoga Propisa), proraun se provodi za projektnu temperaturu i vlanost

7/26/2019 432851

20/36

zraka definiranu Algoritmom, za klimatiziranu zgradu i nestambenu zgradu gospodarske namjene, proraun se provodi zaprojektom predvienu vrijednost temperature i projektnu vlanost zraka.

(3) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, [W/(mK)], odreuju se u skladu sodredbama lanka 49. stavaka 4. i 5. ovoga Propisa.

(4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima i ostakljenim elementimaproelja doputeno je prolazno nastajanje manje koliine povrinskog kondenzata ukoliko supredviene odgovarajue mjere kojima se sprjeava dodir kondenzata sa susjednim, na vlaguosjetljivim, materijalima.

Rasvjeta

lanak 39.

(1) Racionalna uporaba energije za rasvjetu se prvenstveno ostvaruje koritenjemdnevnog svjetla, a ako to nije mogue, treba koristiti energetski uinkovite svjetiljke sa

uinkovitim i ekoloki prihvatljivim izvorima svjetlosti i pripadne ureaje, kao i odgovarajuuregulaciju.

(2) Prilikom projektiranja treba voditi rauna o veliini i namjeni prostora kao i obroju osoba koje ga koriste, te o posebnim zahtjevima prema vrstama zadatka i aktivnosti.

(3) Rasvijetljenost prostora projektirati u skladu s normom HRN EN 12464-1:2012,prema zahtijevanim vrijednostima iz tablica i tekstualno opisanim zahtjevima za pojedinesvjetlotehnike veliine.

lanak 40.

(1) Energetske zahtjeve za rasvjetu odreuje norma HRN EN 15193:2008 i HRN EN

15193:2008/Ispr.1:2011, na temelju instalirane snage rasvjete i koritenja na godinjoj razini,a prema vrsti zgrade, prisutnosti i nainu upravljanja rasvjetom.

(2) Doputene vrijednosti numerikog indikatora energije rasvjete [kWh/(m2a)] izdodatka F norme HRN EN 15193:2008 i HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 se ne smiju

prekoraiti. Ukoliko su zahtjevi za klasu svjetlotehnikog rjeenja visoki, pa je i ukupnainstalirana snaga rasvjete velika, potrebno je primijeniti dodatne tehnike mogunosti kojesmanjuju godinju potronju energije rasvjete.

Sustavi automatizacije i upravljanja (SAUZ)

lanak 41.

(1) Sustavi automatizacije i upravljanja zgrade (SAUZ) raunaju se prema normiHRN EN 15232:2012.

(2) Svojstva sustava automatizacije i upravljanja zgrade (SAUZ) utvrena su u etirirazreda uinkovitosti:

A: zgrade s visoko uinkovitim SAUZ, B: zgrade s naprednim SAUZ, C: standardni SAUZ, D: energetski neuinkoviti sustavi SAUZ.

(3) U novim zgradama i postojeim zgradama koje se rekonstruiraju, a u kojima seprojektira sustav automatizacije i upravljanja, isti se mora projektirati i izvesti u razredu

uinkovitosti A ili B ili C prema normi HRN EN 15232:2012.

7/26/2019 432851

21/36

lanak 42.

Energetska uinkovitost sustava za automatizaciju i upravljanje, odnosno mogueutede energije prikazana je u tablicama 1. 4. Priloga F.

lanak 43.

Organizacija i funkcije sustava automatizacije i upravljanja za pojedine razredeuinkovitosti i za dijelove zgrade prikazana je u tablici 5. Priloga F.

Obnovljivi izvori energije

lanak 44.

(1) Zgrada ispunjava zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ako je: najmanje 20 % ukupne potrebne energije za rad sustava u zgradi podmireno energijom iz

obnovljivih izvora energije, ili je udio u ukupnoj isporuenoj energiji za grijanje i hlaenje zgrade i pripremu potrone toplevode dobiven na jedan od sljedeih naina:1. najmanje 25 % iz suneva zraenja,2. najmanje 30 % iz plinovite biomase,3. najmanje 50 % iz vrste biomase,4. najmanje 70 % iz geotermalne energije,5. najmanje 50 % iz topline okoline,6. najmanje 50 % iz kogeneracijskog postrojenja s visokom uinkovitou u skladu s

posebnim propisom, ili je 50 % energetskih potreba zgrade podmireno iz daljinskog grijanja koje ispunjava zahtjev iz

podstavka 2. ovoga stavka, ili je godinja potrebna toplina za grijanje zgrade izraunata po jedinici plotine korisne povrinezgrade ili po jedinici obujma grijanog dijela zgrade, za najmanje 30 % nia od doputenevrijednosti iz lanaka 9., 10. odnosno 11. ovoga Propisa.

(2) Iznimno za obiteljske stambene zgrade s jednim stanom, ako nisu ispunjenizahtjevi iz stavka 1. ovoga lanka, smatra se da je zahtjev u pogledu primjene obnovljivihizvora energije ispunjen ako je ugraeno najmanje 4 m2sunanih kolektora za grijanje i/ili

pripremu potrone tople vode.(3) Zgrada koja se ne grije, a kod koje se tijekom ljeta treba ograniiti porast unutarnje

temperature koritenjem sustava hlaenja, u skladu s njezinom namjenom, ispunjava zahtjeveu pogledu primjene obnovljivih izvora energije ako je godinja potrebna toplina za hlaenje

zgrade, izraunata po jedinici plotine korisne povrine zgrade, za najmanje 30 % nia oddoputene vrijednosti iz lanka 12. ovoga Propisa.

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga lanka ne primjenjuje se na zgrade hladnjae ili zgradepreteito hladnjae.

Ugodnost unutarnjeg prostora

lanak 45.

(1) Ugodnost unutarnjeg prostora osigurava se ispunjenjem uvjeta za grijanje, hlaenjei ventilaciju, toplinsku stabilnost i unutarnje povrinske temperature, reguliranu vlanost,

pravilnu rasvjetu i doputenu razinu buke u prostoru.

7/26/2019 432851

22/36

(2) Preporuene proraunske vrijednosti definirane su HRN EN 15251:2008 u kojoj senalaze ulazni mikroklimatski parametri za projektiranje i ocjenjivanje energetskog svojstvazgrade koji se odnose na kvalitetu zraka, toplinsku ugodnost, osvjetljenje i akustiku.

Posebni zahtjevi za slobodnostojee zgrade s ukupnom plotinom korisne povrine zgrade

manjom od 50 m2

lanak 46.

Za slobodnostojee zgrade i zgrade s ukupnom plotinom korisne povrineAK(grijanog dijela zgrade) manjom od 50 m2smatrat e se da su ispunjeni zahtjevi utvreniodredbama lanaka: 9., 10., 11., 15., 16., 18., 24., 26., 34. i 72. ovoga Propisa, ako koeficijenti

prolaska topline, U[W/(m2K)], graevnih dijelova koji ine ovojnicu grijanog dijela zgrade,nisu vei od vrijednosti utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga Propisa.

III. TEHNIKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU

ZATITU PRILIKOM REKONSTRUKCIJE POSTOJEIH ZGRADA

lanak 47.

(1) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se postojea zgrada dograuje i/ilinadograuje, tako da se plotina korisne povrine zgrade, koja se grije na temperaturu viu od12 C, povea za vie od 50 m2, na dograeni i/ili nadograeni dio postojee zgrade

primjenjuju se zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na nove zgrade.(2) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se obnavljaju, djelomino ili potpuno

zamjenjuju graevni dijelovi zgrade koji su dio ovojnice grijanog dijela zgrade, te ako tiradovi obuhvaaju najmanje po 25 % ukupne povrine pojedinih graevnih dijelova, ili

najmanje 75 % ovojnice grijanog dijela zgrade, na rekonstruiranu postojeu zgraduprimjenjuju se zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na nove zgrade.

(3) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se obnavljaju samo pojedini graevnidijelovi zgrade iz ovojnice grijanog dijela zgrade na povrini veoj od 25 %, koeficijent

prolaska topline, U[W/(m2K)], itavog graevnog dijela na kojem je proveden graevinskizahvat ne smije biti vii od vrijednosti utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga Propisa.

(4) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se negrijana zgrada ili njezin dioplotine korisne povrine vee od 50 m2prenamjenjuje u prostor koji se grije na temperaturuviu od 12 C, dokaz ispunjenja zahtjeva iz ovoga propisa moe se provesti na nain da se:1. na rekonstruiranu zgradu primijene zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na nove zgrade ili2. na pojedine graevne dijelove rekonstruirane zgrade primijeni doputeni koeficijent

prolaska topline, U[W/(m2K)], utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga Propisa.(5) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se obnavljaju, djelomino ili potpuno

zamjenjuju prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirni elementi proelja, uzzahtjeve iz stavka 3. ovoga lanka, oni moraju ispuniti i zahtjeve iz lanaka 19., 20. i 23., telanka 28. stavka 2.

(6) Kod znaajne obnove zgrade na rekonstruiranu zgradu primjenjuju se uvjeti kao nanovu zgradu osim ukoliko je to tehniki, funkcionalno i gospodarski neizvedivo to sedokazuje glavnim projektom u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.

(7) Znaajna obnova obiteljske stambene zgrade s jednim stanom mora bitiprojektirana i izvedena na nain da godinja potrebna primarna energija koja ukljuuje

energiju za grijanje, hlaenje, ventilaciju i pripremu potrone tople vode ne prelazivrijednosti:

7/26/2019 432851

23/36



(8) Primarna energija iz stavka 7. ovoga lanka rauna se u skladu s Algoritmom, osim

dijelova koji su definirani ovim propisom;(9) Kod rekonstrukcije tehnikog sustava kao npr. zamjene generatora topline,zamjene energenta, zamjene centralne ventilacijske jedinice, zamjene sustava rasvjete i sl.

primjenjuju se zahtjevi ovoga Propisa koji se odnose na nove zgrade ukoliko ukupni troak terekonstrukcije prelazi 25 % vrijednosti tehnikog sustava.

(10) Kod vanjskih zidova i prozirnih elemenata proelja, povrina od 25 % iz stavaka2. i 3. ovoga lanka odnosi se pojedinano na svaku geografsku orijentaciju tog graevnogdijela, odnosno elementa (ukupna povrina svih otvora jedne orijentacije).

lanak 48.

(1) Zahtjevi iz lanka 47. ovoga Propisa ne primjenjuju se: kod obnove vanjske buke postojeeg vanjskog zida zgrade, koji ima koeficijent prolaskatopline U= 0,50 W/(m2K) ili manji, ureen prema HRN EN ISO 6946:2008;

na staklenu plohu velikog izloga koji ima plotinu do 4 m2ili ukoliko postoji dodatnapregrada izmeu izloga i unutarnjeg grijanog prostora zgrade; na staklene dijelove vjetrobrana; na krov kod kojeg se postojea hidroizolacija samo popravlja kad se ne izvodi novihidroizolacijski sloj;

na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanjskom prostoru, koji se obnavljaili dograuje samo na strani grijane prostorije;

na graevne dijelove zgrade ili zgradu u cjelini koja je upisana u Registar kulturnih dobaraRepublike Hrvatske ili zgradu koja se nalazi u kulturno - povijesnoj cjelini upisanoj u tajRegistar, uz suglasnost Ministarstva, ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstvazgrade.

(2) Kod graevinskog zahvata iz stavka 1. podstavka 5. ovoga lanka smatra se da suzahtjevi iz lanka 47. ovoga Propisa ispunjeni kada je pod izveden u skladu s pravilimastruke, s najveom moguom debljinom toplinsko-izolacijskog sloja (s 0,04 W/(mK)) zakoju nije potrebno podrezivati krila vrata.

IV. OSTALI TEHNIKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE ITOPLINSKU ZATITU

Odreivanje koeficijenata prolaska topline, U

lanak 49.

(1) Koeficijenti prolaska topline, U[W/(m2K)], odreuju se: za neprozirne graevne dijelove prema HRN EN ISO 6946:2008, s tim da se za graevnedijelove koji granie s tlom uzima da jeRse= 0;

za prozore, balkonska i ostakljena vrata prema HRN EN ISO 10077-1:2008 i HRN EN ISO10077-1:2008/Ispr.1:2010, s tim da se mogu koristiti izmjerene Uvrijednosti okvira premaHRN EN 12412-2:2004 i ostakljenja prema HRN EN 674:2012, ili prema tehnikim

specifikacijama za proizvode, odnosno mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2011; za ostakljenje prema HRN EN 673:2011, ili prema tehnikim specifikacijama za proizvode.

7/26/2019 432851

24/36

(2) U proraunu koeficijenta prolaska topline, U[W/(m2K)], kod podova na tlu ikrovova u obzir se uzimaju samo slojevi koji su sa strane prostorije do ukljuivo slojahidroizolacije.

(3) Iznimno, odredba stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se u sluaju sustavaobrnutog krova na toplinsko-izolacijski sloj i na perimetarsku toplinsku izolaciju (vanjska

toplinska izolacija dijela zgrade koji je u dodiru s tlom koja ne lei u podzemnoj vodi kada suoni izvedeni od odgovarajueg vodoneupojnog toplinsko izolacijskog materijala.(4) Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, [W/(mK)] i projektne vrijednosti

toplinskog otpora,R(m2K/W), za sadraj vlage u materijalu koji je u ravnotei sa zrakomtemperature 23 C i relativne vlanosti 80 %, koje su potrebne za proraun koeficijenata

prolaska topline, U[W/(m2K)], za odreene graevne materijale ureene su u HRN EN12524:2002 i/ili u tablici 5. Priloga B ovoga Propisa.

(5) Za neke graevne materijale koji nisu ureeni u HRN EN 12524:2002 ili u tablici5. iz Priloga B ovoga Propisa, projektne vrijednosti toplinske provodljivosti, [W/(mK)], i

projektne vrijednosti toplinskog otpora,R(m2K/W), odreuju se prema odgovarajuojtehnikoj specifikaciji za graevni proizvod i/ili prema postupku ureenom u HRN EN ISO

10456:2008 za sadraj vlage u materijalu koji je u ravnotei sa zrakom temperature 23 C irelativne vlanosti 80 %.

(6) Podaci o ravnotenom sadraju vlage u kg/kg i koeficijentima preraunavanja zaravnoteni sadraj vlage za odreene graevne materijale kod temperature zraka 23 C irelativne vlanosti zraka 80 % ureeni su u HRN EN 12524:2002.

(7) Za neke graevne materijale podaci o ravnotenom sadraju vlage ureeni su utablici 6. iz Priloga B ovoga Propisa. Faktori preraunavanja za ravnoteni sadraj vlage,

Fm(23 C/ 80 %), u odnosu na vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala, ureenisu u tablici 7. Priloga B ovoga Propisa.

Odvojeni prorauni energetskih svojstava za dio zgrade

lanak 50.

(1) Proraun energetskih svojstava dijela zgrade u pogledu racionalne uporabe energijete toplinske zatite mora se izraditi za dio zgrade kao za samostalnu zgradu (toplinska zona)ako se taj dio od preostalog dijela zgrade razlikuje:1. prema namjeni ,2. prema unutarnjoj projektnoj temperaturi za vie od 4 C,3. prema unutarnjoj projektnoj temperaturi (int,set,H18 C ili 12C < int,set,H< 18 C),4. po vrsti i reimu koritenja termotehnikih sustava.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga

lanka, kada se prora

un energetskih svojstavadijelova zgrade radi odvojeno i kada je razlika temperature grijanja do 4 C smatra se da kroz

razdjelne plohe izmeu tih dijelova zgrade ne prolazi toplina i njihova plotina se ne uzima uobzir kod izraunavanja oploja grijanog dijela zgrade.

Zahtjev za kue u nizu

lanak 51.

Ako kod kua u nizu (ili dvojnih zgrada) izgradnja susjedne kue nije istovremena,

razdjelni zidovi prema toj kui moraju imati minimalnu toplinsku zatitu u skladu sodredbama lanka 34. ovoga Propisa.

7/26/2019 432851

25/36

Doputeni koeficijent prolaska topline

u sluaju panelnog grijanja

lanak 52.

Kod panelnog grijanja (npr. podno, zidno, stropno grijanje) koeficijent prolaskatopline slojeva graevnog dijela, U[W/(m2K)], koji se nalaze izmeu povrine grijanja ivanjskog zraka, zemlje, stana ili poslovnog prostora drugog korisnika ili negrijanog dijelazgrade, ne smije biti vei od 0,30 W/(m2K).

Tipske montane zgrade

lanak 53.

Ako se zgrada izvodi prema tipskim projektima koji se primjenjuju na razliitimlokacijama, kod prorauna dobitaka topline od suneva zraenja moe se raunati kao da su

svi prozori te zgrade orijentirani prema istoku ili prema zapadu.

Smjetaj ogrjevnih tijela ispred prozora

lanak 54.

Ogrjevno tijelo doputeno je postaviti ispred prozirnih vanjskih povrina samo ako jeono sa stranje strane zatieno oblogom i ako koeficijent prolaska topline, U[W/(m2K)], teobloge nije vei od 0,75 W/(m2K).

Ugradnja elemenata za regulaciju topline

lanak 55.

Ogrjevno tijelo, koje dovodi toplinu u prostoriju, mora imati ugraen element zaregulaciju topline (npr. termostatski radijatorski ventil u sustavu centralnog grijanja) kada jekorisna plotina neto podne povrine prostorije vea od 6 m2.

Razdioba topline tehnike mjere za elemente

razvoda topline u zgradi

lanak 56.

(1) Glavnim projektom novog odnosno projektom rekonstrukcije postojeegtermotehnikog sustava s razdiobom topline i razvodom tople vode za grijanje ukljuivoarmatura, potrebno je predvidjeti toplinski izolirane vodove odnosno armaturu.

(2) Najmanja debljina toplinske izolacije iz stavka 1. ovoga lanka iznosi: 2/3 promjera cijevi, a najvie do 100 mm za vodove odnosno armaturu u prostoru zgrade ukojemu se ne odrava kontrolirana temperatura;

1/3 promjera cijevi, a najvie do 50 mm za vodove i armaturu u zidovima i utorima umeukatnoj konstrukciji, na mjestu krianja vodova, kod sredinjih razdjeljivaa ogrjevnogmedija;

1/3 promjera cijevi, a najvie do 50 mm za vodove i armaturu u prostoru zgrade u kojemu seodrava kontrolirana temperatura;

7/26/2019 432851

26/36

6 mm (moe se izostaviti kod postavljanja zvune izolacije u meukatnoj konstrukcijiprema prostoru zgrade u kojemu se odrava kontrolirana temperatura za vodove i armature upovrinskom sloju poda).

(3) Za prikljuni ogranak nema zahtjeva za primjenu toplinske izolacije.(4) Podaci navedeni u stavku 2. ovoga lanka svedeni su na toplinsku provodljivost

izolacije =0,035 W/(mK). Toplinsku izolaciju s toplinskom provodljivou veom od0,035 W/(mK) potrebno je proraunati na potrebnu debljinu prema priznatim pravilimastruke.

Spremnik za akumulaciju topline

lanak 57.

Kod projektiranja novog ili projektiranja rekonstrukcije postojeeg sustava saspremnikom za akumulaciju topline (tople vode), treba izvesti sustav s postavljenomizolacijom spremnika debljine najmanje 50 mm i to tako da se na najmanju mjeru svedu

toplinski gubici prikljunih vodova i armature prema mjerama iz lanka 56. ovoga Propisa.

Sustav prisilne ventilacije ili klimatizacije

lanak 58.

(1) Kod ugradnje novog sustava prisilne ventilacije ili klimatizacije, odnosno prilikomopsene rekonstrukcije postojeeg sustava, specifina apsorbirana elektrina snaganovougraenih ventilatora u sustav treba biti najmanje klase I prema HRN EN 13779:2008.

(2) Povrat topline iz odsisnog zraka potrebno je osigurati u zgradi kod koje suispunjeni kumulativno sljedei uvjeti:

da se ventilira mehanikim ureajem, broj izmjena zraka, u skladu s namjenom zgrade, vei je od 0,7 h-1, protok vanjskog zraka prelazi ukupno 2500 m3/h.

Centralna proizvodnja/priprema topline

lanak 59.

(1) Za nove stambene zgrade s vie od 3 stambene jedinice obvezno je koristiticentralno postrojenje za proizvodnju topline.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka centralno postrojenje za proizvodnju toplinenije obvezno za: zgrade s prikljukom na daljinsko grijanje, zgrade sa sustavima grijanja loenim na plin, zgrade sa sustavima grijanja s dizalicama topline zrak zrak ako sezonski faktor grijanjapojedine dizalice topline iznosi SCOP 4,0, zgrade sa sustavima grijanja s dizalicama topline zrak voda, voda voda i tlo voda akosezonski faktor grijanja pojedine dizalice topline iznosi SPFH33,0. H3 je proraunskagranica sustava koja ukljuuje dizalicu topline, regulaciju, pomoni grijai sve dijelovesustava ukljuivo pumpe i ventilatore na strani toplinskog spremnika izvora (zrak, voda,tlo),

7/26/2019 432851

27/36

ako godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici plotine korisne povrinezgrade QH,nd[kWh/(m

2a)], u kojoj se odrava kontrolirana temperatura ne prelazi 15kWh/(m2a).

Zamjena graevnih dijelova i ureaja

lanak 60.

(1) Graevni dijelovi koji ine oploje grijanog dijela zgrade i ureaji kojih jeenergetska uinkovitost uzeta u obzir kod dokazivanja ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisane smiju se tijekom uporabe zgrade zamijeniti na nain da se pogora energetska uinkovitostzgrade.

(2) Graevni dijelovi koji ine oploje grijanog dijela zgrade i ureaji kojih jeenergetska uinkovitost uzeta u obzir kod dokazivanja ispunjavanja zahtjeva iz ovoga Propisa,moraju nakon rekonstrukcije zgrade koje su sastavni dio, imati tehnika svojstva propisanaovim Propisom.

(3) Iznimno, ako se radi o rekonstrukciji zgrade kojom se ne utjee bitno na tehnikasvojstva graevnih dijelova i ureaja iz stavka 1. ovoga lanka, isti moraju imati najmanjetehnika svojstva koja su imali prije rekonstrukcije (zateena tehnika svojstva).

Pregrade prema prostorijama druge namjene i prostorijama koje se povremeno koriste

lanak 61.

(1) Koeficijenti prolaska topline, U[W/(m2K)], razdjelnih graevnih dijelova, koji ugrijanoj zgradi odjeljuju prostorije koje se koriste stalno od prostorija koje se koriste

povremeno, moraju ispuniti zahtjeve odreene u tablici 1. iz Priloga B ovoga Propisa kojise primjenjuju na zidove i meukatne konstrukcije prema negrijanom prostoru.

(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na razdjelne graevne dijeloveizmeu stambenih i nestambenih (npr. poslovnih) prostorija u zgradama mjeovite namjene.

(3) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na razdjelne graevne dijeloveizmeu stambenih ili izmeu poslovnih prostora razliitih korisnika koji imaju mogunostnezavisne regulacije grijanja unutar prostora pojedinog korisnika.

Dinamike toplinske karakteristike graevnih dijelova zgrade

lanak 62.

(1) Vanjski neprozirni graevni dijelovi, koji su izloeni sunevu zraenju, morajuimati odgovarajue dinamike toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinoszagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci.

(2) Zahtjevi za dinamike toplinske karakteristike za lagane vanjske graevne dijeloveiz stavka 1. izloene sunevu zraenju, s plonom masom manjom od 100 kg/m2dokazuju se

posredno preko koeficijenta prolaska topline, U[W/(m2K)], koji: za zidove ne smije biti vei od 0,25 W/(m2K), za krovove ne smije biti vei od 0,20 W/(m2K).

(3) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga lanka ne odnose se na zgrade iz lanka 2. stavka 3.ovoga Propisa.

(4) Ako su ispunjeni zahtjevi iz stavka 2. ovoga lanka smatra se da je ispunjen i uvjetminimalne toplinske zatite iz lanka 34. stavaka 1. i 2. ovoga Propisa za lagane vanjske

7/26/2019 432851

28/36

graevne dijelove i lagane graevne dijelove prema negrijanim prostorima s plonom masommanjom od 100 kg/m2.

V. SVOJSTVA BITNIH ZNAAJKI I DRUGI ZAHTJEVI ZA GRAEVNE PROIZVODE

Svojstva bitnih znaajki graevnih proizvoda

lanak 63.

(1) Graevni proizvodi koji se ugrauju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije itoplinske zatite (u daljnjem tekstu: graevni proizvodi) moraju imati svojstva bitnih znaajki

propisanih posebnim propisom kojim su ureeni graevni proizvodi, ako ovim Propisom nijedrugaije ureeno.

(2) Graevni proizvod iz stavka 1. ovoga lanka moe se ugraditi ako: je namijenjen za ugradnju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zatite, je za njega izdana izjava o svojstvima bitnih znaajki graevnih proizvoda (dalje u tekstu:

izjava o svojstvima) uzimajui u obzir iznimke propisane posebnim propisom je oznaen u skladu s posebnim propisom ispunjava druge zahtjeve propisane posebnim propisima kojima se ureuje stavljanje natrite odnosno stavljanje na raspolaganje na trite graevnih proizvoda.

(3) Graevni proizvod izraen na gradilitu konkretne zgrade u koju e biti ugraen,moe se ugraditi u zgradu ako je za njega dokazana uporabljivost u skladu s programomkontrole i osiguranja kvalitete sadranom u projektu zgrade.

(4) Graevni i drugi proizvodi koji se ugrauju u zgradu u svrhu racionalne uporabeenergije i toplinske zatite moraju biti meusobno usklaeni na nain da nakon izvedbeosiguravaju ispunjavanje zahtjeva odreenih ovim Propisom.

(5) Ako je uporabni vijek zgrade dui od uporabnog vijeka graevnog proizvoda,projektom se moraju odrediti uvjeti i nain njegove zamjene.

lanak 64.

(1) Kod preuzimanja graevnog proizvoda proizvedenog izvan gradilita izvoamorautvrditi:

je li graevni proizvod isporuen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju lise podaci na dokumentaciji s kojom je graevni proizvod isporuen s podacima u oznaci,

je li graevni proizvod isporuen s uputama odnosno s tehnikim uputama za ugradnju iuporabu,

jesu li svojstva bitnih znaajki, ukljuivo rok uporabe graevnog proizvoda te podaci

znaajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost sukladni svojstvima ipodacima odreenim glavnim projektom.

(2) Utvreni podaci iz stavka 1. ovoga lanka zapisuju se u graevinski dnevnik uskladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom jegraevni proizvod isporuen se pohranjuje meu dokaze o svojstvima ugraenih graevnih

proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke koje izvoamora imati na gradilitu.

lanak 65.

(1) Svojstva bitnih znaajki graevnog proizvoda izraenog na gradilitu utvruju sena nain odreen projektom i ovim Propisom.

7/26/2019 432851

29/36

(2) Svojstva bitnih znaajki graevnog proizvoda iz stavka 1. ovoga lanka moraju sespecificirati u programu kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio projekta zgrade,navoenjem:

opisa traenih svojstava, fizikalnih i drugih veliina koje graevni proizvod mora imati u vezi traenih svojstava, i

drugog to je glede graevnog proizvoda znaajno za ispunjavanje temeljnih zahtjeva zagraevinu.(3) Podatke o dokazivanju uporabljivosti i svojstvima bitnih znaajki graevnog

proizvoda iz stavka 1. ovoga lanka izvoazapisuje u graevinski dnevnik u skladu sposebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika.

lanak 66.

Uvjeti za ugradnju, uporabu i odravanje graevnih proizvoda moraju se odreditiprojektom zgrade tako da se ispune temeljni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispunjavatizgrada.

lanak 67.

(1) Zabranjena je ugradnja graevnog proizvoda koji: je isporuen bez oznake u skladu s posebnim propisom, je isporuen bez tehnike upute za ugradnju i uporabu, nema svojstva bitnih znaajki zahtijevanih projektom ili mu je istekao rok uporabe, odnosnoiji podaci znaajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost nisu sukladni

podacima odreenim glavnim projektom.(2) Po ispunjavanju zahtjeva za graevne proizvode iz stavka 1. ovoga lanka,

propisanih ovim Propisom i posebnim propisima kojima se ureuje podruje graevnih

proizvoda, ugradnju istih mora odobriti nadzorni inenjer, to se zapisuje u graevinskidnevnik u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika.

VI. SADRAJ PROJEKTA ZGRADE U ODNOSU NA RACIONALNU UPORABUENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU U ZGRADAMA

lanak 68.

U svrhu postizanja zahtjeva energetske uinkovitosti zgrade, sadraj glavnog projektazgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu ukljuuje tehnikorjeenje zgrade i uvjete za njezino graenje i odravanje u projektima arhitektonske ili

graevinske struke, te u projektima strojarske struke i/ili elektrotehnike struke u dijelu kojise odnosi na zahtjeve u odnosu na tehnike sustave osim rasvjete obiteljskih stambenih zgradas jednim stanom i viestambenih zgrada te ukljuuje i dokaze o ispunjavanju zahtjevaenergetske uinkovitosti.

lanak 69.

(1) Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije itoplinsku zatitu u projektima arhitektonske ili graevinske struke, ovisno o vrsti i namjenizgrade, sadri Iskaznicu energetskih svojstava zgrade, te osim obveznog sadraja glavnog

projekta, propisanog posebnim propisom, sadri:1. Tehniki opis, propisan posebnim propisom, sadri i:

7/26/2019 432851

30/36

o koritenim meteorolokim parametrima, podjeli zgrade u toplinske zone prema odredbi lanka 50. stavka 1. ovoga Propisa ako jezgrada podijeljena u toplinske zone,

projektne temperature i reim koritenja zgrade (prekidi grijanja, ventilacije, hlaenja)prema odredbama lanka 18. ovoga Propisa

geometrijskim karakteristikama zgrade/toplinske zone (oploje i obujam grijanog dijelazgrade, faktor oblika zgrade, plotina korisne povrine zgrade, udio plotine prozirnihgraevnih dijelova u ukupnoj plotini proelja),

sastavu pojedinih graevnih dijelova zgrade sa svojstvima bitnih znaajki koja moraju imatigraevni proizvodi koji se ugrauju u zgradu,

predvienim tehnikim rjeenjima za sprjeavanje unutranje povrinske kondenzacije napozicijama konstruktivnih i geometrijskih toplinskih mostova na ovojnici zgrade, predvienim tehnikim rjeenjima za ispravno osiguranje minimalne zrakopropusnostispojnica punih graevnih dijelova i otvora (i ostalih prozirnih graevnih dijelova),

vrsti izvora energije za grijanje i hlaenje te sustavu grijanja odnosno hlaenja, vrsti, nainu uporabe i ueu obnovljivih izvora energije u podmirenju potrebne topline za

grijanje ako je predviena uporaba obnovljive energije za grijanje, predvienim tehnikim rjeenjima za sprjeavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekomljeta,

ugraenoj opremi i instalacijama, koji su u funkciji racionalne uporabe energije za grijanje ihlaenje te toplinske zatite zgrade.2. Prorauni i drugi dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva za graevinu, propisani

posebnim propisom, sadre i proraun fizikalnih svojstava zgrade u pogledu racionalneuporabe energije, toplinske zatite i kondenzacije vodene pare i zahtjeva energetskeuinkovitosti i to:

dokaze o ispunjavanju zahtjeva iz ovoga Propisa, kako za pojedine graevne dijelove, tako iza zgradu kao cjelinu,

ulazne podatke koji su posluili kao podloga kod proraunavanja, proraune godinje potrebne toplinske energije za grijanje i hlaenje zgrade za stvarne ilireferentne dostupne klimatske podatke.3. Program kontrole i osiguranja kvalitete, propisan posebnim propisom, sadri i:

preporuke korisnicima zgrade o mogunostima (ili nainu) koritenja zgrade kojima seosigurava uteda energije, higijena i zdravlje te izbjegavaju graevinske tete.

druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom,4. Grafiki prikazi, propisani posebnim propisom, sadre i :

shematski prikaz tlocrta i presjeka zgrade s ucrtanom granicom ovojnice zgrade, granicomnegrijanog zatvorenog dijela zgrade i granicom izmeu toplinskih zona definiranih u lanku

50. ovoga propisa, s upisanom srednjom unutarnjom projektnom temperaturom za grijanje ihlaenje te oznakama geografske orijentacije na tlocrtima, ucrtane oznake sastava graevnih dijelova zgrade na tlocrtima i presjecima, opis svih elemenata zatite od pregrijavanja tijekom ljeta koji se koriste na prozirnimgraevnim dijelovima.

(2) Sadraj Iskaznice energetskih svojstava zgrade iz stavka 1. ovoga lanka propisanje u Prilogu C ovoga Propisa.

(3) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga lanka moe sadravati i druge podatke ovisno ovrsti zgrade.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka za odreene vrste zgrada, kada je to odreenoposebnim propisom donesenim u skladu sa zakonom kojim se ureuje gradnja, izrauje se

poseban proje

Documents

432851