43/201725. listopada 2017.

Simpozij o sv. Nikoli Taveliæu

U Šibeniku održan IV. meðunarodni znanstveni skup

„Franjevaèki velikani"

Znanstveni skup u Pazinu

Posveæen 70. obljetnici uspostave Apostolske

administrature u Pazinu, 40. obljetnici ujedinjenja

Crkve u Istri te mons. Dragutinu Nežiæu

„Vjera i sport u susretu"

U organizaciji Katolièkoga bogoslovnog fakulteta

Sveuèilišta u Splitu održan XXIII. meðunarodni

teološki simpozij

Prvi pohod jednoga hrvatskog biskupa Fanaru

Biskup Antun Škvorèeviæ na poèetku novog mandata u

vodstvu Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog posjetio

ekumenskog patrijarha Bartolomeja

Biskup Petanjak u Zambiji

Krèki biskup pohodio sveæenika svoje biskupije

misionara Borisu Dabu, koji kroz proteklih 35 godina

kao misionar fidei donum djeluje u biskupiji Livingstone

Papa Franjo primio patrijarha Teofila III.

Zauzmimo se sada, po Gospodinovoj želji, kako bismo

izgradili buduænost punoga pomirenja i bratskoga

zajedništva. Ne uèiniti to bio bi današnji najveæi grijeh,

istaknuo Sveti Otac

Domovinske vijesti

Skupština sveæenika Rijeèke nadbiskupije

Za sveæenika zareðen fr. Ivan Dominik Ilièiæ

Rijeka: Ustrojen novi Nadbiskupijski ured za katolièke škole

Otvoren Centar za mlade „Bl. Miroslav Bulešiæ"

Crkva Sv. Stjepana u Pustijerni predana Dubrovaèkoj biskupiji

Novo vodstvo Hrvatske redovnièke konferencije

Rezultati akcije „Dar od srca"

Zapoèeo dvogodišnji studij Teologije posveæenog života u Splitu

Izabrano novo vodstvo Hrvatskoga društva crkvenih glazbenika

Kuæa susreta Tabor dobila nagradu grada Samobora

Èetvrti nacionalni susret štovatelja Božjega milosrða

„Sveti Ilar u kontekstu svoga vremena"

Devetorica novih ðakona Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije

Blagoslovljen novi Caritasov centar Varaždinske biskupije

Crkva u Hrvata

U Panèevu proslavljena 300. obljetnica župe sv. Karla Boromejskog

„Demografske promjene i kulturna baština Hrvata Boke kotorske"

40. obljetnica župe hrvatskih muèenika u Mississaugi

Znanstveni skup povodom 150 godina od poèetka izgradnje

franjevaèkog samostana na Humcu

HKM Ludwigshafen proslavila 50. obljetnicu djelovanja

Inozemne vijesti

Proslavljena osamstoljetna franjevaèka prisutnost u Svetoj zemlji

Susret predstavnika BK Srednjoistoène Europe

Papa proglasio Izvanredni misijski mjesec

Prilog dokumenti

Blaženi mrtvi koji umiru u Gospodinu

Mi pripadamo prije svega Bogu

Domovinske vijesti

V. smotra crkvenoga puèkog pjevanja u StrizivojniStrizivojna, 14.10.2017. (IKA/TU) - Peta smotra crkvenogpuèkog pjevanja pod nazivom „Veliko je sad veselje" uorganizaciji KUD-a „Šokadija" iz Strizivojne i župnika vlè.Andrije Križanoviæa održana je u subotu 14. listopada užupnoj crkvi Sv. Martina biskupa u Strizivojni. Uz tridomaæe, smotra je okupila i šest gostujuæih pjevaèkihskupina koje su ove godine pjevale uskrsne pjesme.Uvod u slavljenièki program zapoèeo je misom koju je uzžupnika Križanoviæa i mo Ivana Andriæa – rektoraBogoslovnog sjemeništa u Ðakovu, predvodio vlè. TomislavBenakoviæ, župnik u Vuki i povjerenik Odbora za pastoraltradicijske kulture Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.U homiliji vlè. Benakoviæ je istaknuo: „Bog i nas poziva naveselje, na radost, na gozbu, na misu da napunimo svojasrca, olakšamo svoju dušu. Pristajemo li na Božji poziv iliodustajemo? Promišljamo li koliko æemo propustiti? Poslijeove mise bit æe koncert – da slavimo pjesmom presvetogOca, Sina i Njegovu Majku; da oèuvamo ono što smonaslijedili. Naša kultura je jedinstvena i prelijepa – katolièkakultura. Èuvajmo svoju vjeru i svoje posebnosti." Sveèanomisno slavlje pjesmom je animirao župni pjevaèki zbor župeStrizivojna uz vodstvo i orguljašku pratnju Janje Raguž.Smotru je otvorio naèelnik Opæine Strizivojna, JosipJakoboviæ, pohvalivši svrhu smotre i organizatore tezahvalivši gostima na dolasku a voditeljica programa bila jeIvana Mandariæ.Na smotri su nastupili: Djevojaèka skupina KUD-a„Šokadija", Strizivojna; MPS „Strossmayer", Strizivojna;ŽPS „Seke" KUD-a Aljmaš; MPS KUD-a Drežnik; MPSKUD-a „Matija Gubec", Ilaèa; MPS „Baje", Ivanovac; MPSKUD-a „Berislaviæ", Novi Grad; Muški pjevaèki zbor izVrpolja te ŽPS „Druge" KUD-a „Šokadija", Strizivojna.

Blagoslov obnovljene kapele Sv. Ilije u Donjem SlatnikuDonji Slatnik, 15.10.2017. (IKA) - Vlè. Mato Gašparoviæ,ravnatelj nadbiskupijske Ustanove za uzdržavanje kleraÐakovaèko osjeèke nadbiskupije, blagoslovio je u nedjelju15. listopada obnovljenu 50 godina staru kapelu Sv. Ilije uDonjem Slatniku, koja pripada župi Podcrkavlje kodSlavonskog Broda. Vlè. Gašparoviæ poželio je vjernicima dablagoslov kapele još više ojaèa njihovu pripadnost Crkvi„tako potrebnoj današnjem èovjeku koji gubi oslonce svogaživota". Pozvao je vjernike da ostanu vjerni euharistiji, daobnove obiteljsku molitvu, molitvu za duhovna zvanja, dasuraðuju i pomažu svom župniku.Domaæi župnik Josip Kešinoviæ zahvalio je svima koji su nabilo koji naèin pomogli da se obnovi ta lijepa kapela, koja jena ponos ne samo Slatnièanima, nego i cijeloj župnojzajednici Podcrkavlje. Nakon mise pred obnovljenom kapelom održan je nastupKUD-a Krešimir Šimiæ iz Podcrkavlja, a potom je druženjenastavili uz zajednièki ruèak.Prvi pisani zapis o Donjem Slatniku je iz 1758. godine kadaje selo imalo 12 kuæa s oko 100 stanovnika. Prva drvenakapela sagraðena je 1896. godine koju su uzidali samimještani. Ona je srušena 1967. godine i iste je godinesazidana nova. Iz tornja prve kapele preneseno je zvono nanovu kapelu koje je 1916. otuðeno. Novo zvono nabavljenoje 1922. godine u Zagrebu. U crkvi se nalazi slika svetogIlije koja je kupljena u Beèu.

„Festival orgulje Heferer" održan u Novoj GradiškiNova Gradiška, 15.10.2017. (IKA) - U organizacijiKoncertne direkcije Zagreb, Umjetnièke radionice Heferer –Prve hrvatske gradione orgulja, harmonija i glasovira,župnog ureda Bezgrešnog zaèeæa BDM Nova Gradiška inovogradiškog ogranka Matice hrvatske osmu godinu u nizuu nedjelju 15. listopada u crkvi Sv. Terezije Avilske u NovojGradiški održan je „24. festival orgulje Heferer". Pokroviteljdogaðaja bio je grad Nova Gradiška. Na festivalu sunastupili istaknuti glazbeni umjetnici Višeslav Jaklin,varaždinski katedralni orguljaš, i sopranistica Ana Jembrek. Povijesne orgulje Ivana Pumppa izgraðene su godine 1850.za župnu crkvu Bezgrešnog zaèeæa BDM, a 1929. prenesenesu u crkvu Sv. Terezije Avilske. Temeljitu restauraciju irekonstrukciju obavila je radionica Heferer 2010. godine.

Skupština sveæenika Rijeèke nadbiskupijeLovran, 16.10.2017. (IKA) - U Domu pastoralnih susreta uLovranu u ponedjeljak 16. listopada održana je redovnajesenska Skupština sveæenika Rijeèke nadbiskupije. Nakon molitve Treæeg èasa, predavanje „Neka pravila zaispravan odnos sveæenika prema vjernicima - psihološkivid", održao je mr. Ðuliano Trdiæ, voditelj SavjetovalištaRijeèke nadbiskupije. U prvom dijelu govorio je o razinamaintimnosti u komunikaciji. Istaknuo je da su sveæenici naodreðeni naèin svojom pojavom autoritet vjernicima i važnoje znati odnos moæi u komunikaciji, jer se ista, nažalost,može i zlorabiti. Da bi èovjek našao Boga, mora tražitidrugog èovjeka, rekao je predavaè. Biti s ljudimasveæenikovo je poslanje i u onoj mjeri u kojoj smo svjesnipsihosocijalnog života, toliko æemo biti povezani svjernicima. Teško je nositi tuði križ ako je križ vlastitogživota nepodnošljiv. Sveæenik je taj koji bi trebao biti sljudima, pružiti im oslonac i sigurnost, no s druge stranepotrebno je postaviti granice tog odnosa, poruèio je mr.Trdiæ. Od sveæenika se traži da ima stabilnu i jaku osobnosttj. da ostane unutar teških i zahtjevnih situacija zadržavajuæikreativnost za razlièite protivštine, da svom naporu iodricanjima da smisao, da zna prihvatiti neuspjeh, da zna bitisam, poruèio je predavaè. U drugom dijelu izlaganja govorio je o odnosu moæi isocijalnim utjecajima na sveæenièke stavove. Stavovi semogu prenositi: prisilom, kompenzacijom (nagradom),legitimnim utjecajem, utjecajem percepcije, informiranjemte referentnim utjecajem, a za sveæenika je preporuèljivinformativni utjecaj. Vjerniku se daje cjelovita informacija ocrkvenom nauku i održava autoritet, pojasnio je predavaè.Na kraju je upozorio kako je u pastoralu s vjernicima najtežepronaæi mjeru autoriteta koja æe biti izmeðu popustljivosti istrogosti te da je potrebno paziti da se ne povredeprofesionalne granice u tom odnosu. Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ na skupu je najavio otvorenjeCentra za mlade Rijeèke nadbiskupije „Bl. MiroslavBulešiæ", potaknuvši sveæenike na podršku. Dodao je da jenazvan po osobi koja je uzor mladima. Skupština jezakljuèena zajednièkim ruèkom svih sudionika skupa.

.

Domovinske vijesti ika

2 25. listopada 2017. broj 43/2017

Blagoslovljen vrijedan inventar i križni put u kapeliPastoralnog centra u LudbreguVaraždin, 17.10.2017. (IKA) - U kapeli Pastoralnog centraVaraždinske biskupije u Ludbregu, posveæenoj zaštitnikuVaraždinske biskupije svetom Marku Križevèaninu, u utorak17. listopada varaždinski biskup Josip Mrzljak blagoslovio jenovi oltar, ambon, svetohranište i kip Blažene DjeviceMarije. Biskup je blagoslovio i 14 postaja križnoga puta,djelo akademskog kipara prof. Krune Bošnjaka, koje su dosada bile u crkvi Svetog Lovre u Cirkovljanu. Naime, o 20. obljetnici Varaždinske biskupije prof. dr.Matija Berljak, zagrebaèki kanonik, sveæenik rodom izCirkovljana, župa Prelog, darovao je Varaždinskoj biskupijinekoliko umjetnièkih dobara. Uz spomenuti križni put, prof.Berljak darovao je i grafiku Raspetog Isusa Krista, takoðerdjelo prof. Bošnjaka, zatim križ u pougljenom drvetu, djelokipara Izidora Popijaèa „Žige", te križ u drvetu, djelokiparice Ljubice Matulec. Sva je spomenuta umjetnièka djelaprof. Berljak darovao, kako sam kaže, „na slavu Božju, navjersko, pa i kulturno uzdignuæe našeg hrvatskog naroda". Kapela je ureðena na poticaj ravnatelja Pastoralnog centrapreè. mr. Josipa Kopreka, idejno rješenje djelo je preè. dr.Marija Kopjara, predstojnika Ureda za liturgijski pastoral isakralnu arhitekturu Varaždinske biskupije, a oltar, ambon,svetohranište i sakristijski inventar djelo su majstora AnteRenduliæa i njegova sina Danijela iz Požege. „Osim što se u ovom Pastoralnom centru dogaðaju lijepeaktivnosti, poput zaruènièkih i braènih vikenda, a dolazenam i èlanovi raznih pokreta, htjeli bismo da ovdje u kapelibude središte Centra za duhovnu izgradnju", rekao jeravnatelj Pastoralnog centra preè. Koprek. Sveèanu misu,tijekom koje je blagoslovljen spomenuti inventar, predvodioje varaždinski biskup, izmeðu ostalih, u slavlju s mostarsko-duvanjskim biskupom i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Ratkom Periæem koji u Ludbregu ovih dana vodiduhovne vježbe za sveæenike Varaždinske biskupije. Mons.Periæ sveæenicima je održao i kraæe izlaganje o sv. IgnacijuAntiohijskom, èiji je spomendan Katolièka Crkva proslavilaupravo toga dana.

Rekolekcija sveæenika Šibenske biskupijeŠibenik, 18.10.2017. (IKA) - Rekolekcija sveæenikaŠibenske biskupije održana je u srijedu 18. listopada u zgradiSjemeništa u Šibeniku. Meditaciju i rekolekciju o temi„Pastir dobri poznaje ovce svoje" predvodio je profesorpsihologije na Filozofsko- teološkom institutu DružbeIsusove u Zagrebu dr. o. Mijo Nikiæ. Ljudska zajednica ako želi funkcionirati treba imati voðu ilidera. Èesto puta uspjeh zajednice ovisi o uspješnosti izrelosti voðe ili pastira, rekao je o. Nikiæ. Poglavar kaopastir trebao bi poznavati pravo stanje njemu povjerenihduša, otkriti njihove želje i motive kako bi im što boljemogao pomoæi. Sveæenik bi trebao svoje stado voditi izoduševljenja, istaknuo je izmeðu ostalog o. Nikiæ. Šibenski biskup Tomislav Rogiæ sveæenike je upoznao spastoralnim promjenama u Šibenskoj biskupiji. Don BožoŠkember razriješen je dužnosti ekonoma biskupije iravnatelja Katolièkog školskog centra. Te dvije službepreuzeo je biskupov tajnik don Roko Glasnoviæ koji æepastoralno skrbiti i o otoènim župa Žirije i Kaprije.Generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakiærazriješen je službe upravitelja župe Grebaštica, a don RokoGlasnoviæ službe upravitelja župe Jadrtovac. Te dvije župepreuzeo je sveæenik Vrhbosanske nadbiskupije dr. don MatoDrljo.

Za sveæenika zareðen fr. Ivan Dominik IlièiæZagreb, 18.10.2017. (IKA) - O svetkovini Luke evanðelista,u srijedu 18. listopada, u samostansko-župnoj crkvi Kraljicesvete krunice, tijekom misnoga slavlja po rukamazagrebaèkoga pomoænog biskupa Mije Gorskog za sveæenikaje zareðen dominikanac Ivan Dominik Ilièiæ. Ukoncelebraciji su bili provincijal fr. Slavko Sliškoviæ, priorsamostana fr. Zvonko Kneževiæ, župnik fr. Mato Bošnjak,uèitelj studenata fr. Domagoj A. Polanšæak te druga brojnabraæa dominikanci i drugi sveæenici. U propovijedi biskup seosvrnuo na poslanje sveæenika i opis njegove službe.Sveæenik bi trebao hodati bez kese, obuæe i torbe tj sveæeniktreba biti slobodan od navezanosti na novac kojeg možepostati rob umjesto gospodara, tako sveæenik treba biti blag imilosrdan da ne gazi druge veæ podiže. Obraæajuæi seobitelji, potaknuo ih je na daljnju molitvu za novoreðenika,još ustrajniju nego do sada jer služba je zahtjevnija iodgovornija. Nakon euharistijskog stola uslijedilo jeèestitanje, potom okupljanje oko stola zajednièke veèere,izvijestio je portal dominikanci.hr

Rijeka: Ustrojen novi Nadbiskupijski ured za katolièkeškoleRijeka, 18.10.2017. (IKA) - Buduæi da na podruèju Rijeèkenadbiskupije postoje dvije katolièke škole (Salezijanskaklasièna gimnazija s pravom javnosti i Katolièka osnovnaškola „Josip Pavlišiæ" u Rijeci) rijeèki nadbiskup IvanDevèiæ osnovao je 18. listopada Nadbiskupijski ured zakatolièke škole. Predstojnicom Ureda imenovao je KsenijuRukavina Kovaèeviæ, koja ujedno obnaša i službupredstojnice Katehetskog ureda Rijeèke nadbiskupije. Tim jepovodom 19. listopada pozvao ravnatelje navedenih škola,doc. dr. don Niku Tunjiæa i s. Maju Dolenec, te predstojnicunovoosnovanog ureda na prvi zajednièki susret. Temasusreta bila je ustroj rada Ureda i njemu pripadajuæeg Vijeæakoje æe biti sastavljeno od sljedeæih èlanova: predstojnicaUreda, ravnatelji katolièkih škola na podruèju mjesne Crkve,predstavnici roditelja i uèitelja pojedinih katolièkih škola. Prema Odredbama Hrvatske biskupske konferencije okatolièkim osnovnim i srednjim školama temeljne zadaæeNadbiskupijskog ureda za katolièke škole su: „promicati,meðusobno povezivati i razvijati katolièke škole unutarmjesne Crkve; brinuti se da pojedine katolièke škole djelujuu skladu sa svojim statutima kao jedinstven i usklaðensustav; paziti na njegovanje posebnosti katolièkih škola,kako u odgojno-obrazovnom tako u drugim odobrenimprogramima, u formaciji njihovih djelatnika i odgoju uèenikau duhu evanðeoskih vrijednosti; provoditi u djelo odgojno-obrazovni projekt; u povezanosti s osnivaèem voditi brigu omaterijalnom poslovanju škola, održavanju školskih zgrada inabavi opreme te suraðivati s Nacionalnim uredom ipredstavnicima mjerodavnih vlasti na nacionalnoj,regionalnoj i lokalnoj razini u pitanjima koja se odnose nakatolièke škole" (Odredbe, èl. 23). A zadaæe VijeæaNadbiskupijskog ureda su: „brinuti se za provoðenjepastoralnih smjernica dijecezanskog biskupa u povezanosti sopæim smjernicama katolièkoga odgoja i obrazovanja;razmatrati materijalna pitanja katolièkih škola kao i ona kojase tièu njihova života i djelovanja unutar mjesne Crkve;sudjelovati u formaciji djelatnika i odgoju školske djece imladih u duhu evanðeoskih vrijednosti" (Odredbe, èl. 26).Na podruèju Hrvatske trenutaèno djeluje deset osnovnih idvanaest srednjih katolièkih škola. Nad/biskupijski uredi zakatolièke škole u Hrvatskoj u uskoj su povezanosti sNacionalnim uredom za katolièke škole i Vijeæem HBK zakatolièki odgoj i obrazovanje.

Domovinske vijestiika

325. listopada 2017. broj 43/2017

Otvoren Centar za mlade „Bl. Miroslav Bulešiæ"Rijeka, 18.10.2017. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæblagoslovio je u srijedu 18. listopada Centar za mladeRijeèke nadbiskupije „Bl. Miroslav Bulešiæ", te uzajedništvu s poreèkim i pulskim biskupom DraženomKutlešom i mnogobrojnim sveæenicima u kapeli Centrapredvodio sveèano euharistijsko slavlje u povodu poèetkanove akademske godine. Poreèka i pulska biskupija darovalaje Centru relikvije bl. Miroslava Bulešiæa koje je nadbiskupDevèiæ ugradio u blagoslovljeni oltar. Rijeèki nadbiskup izrazio je želju da novootvoreni Centar uRijeci mladima bude drago mjesto gdje æe sazrijevati ukršæanskoj vjeri, a bl. Bulešiæ nadahnuæe za vjerno življenjeevanðelja. Na misi je propovijedao biskup Kutleša, koji je na poèetkuzahvalio nadbiskupu Devèiæu što je Centar nazvan po bl.Bulešiæu. Govoreæi o životu tog blaženika, mladima jeporuèio kako je bio obièan mladiæ i sveæenik koji jeiskoristio trenutak kojega mu je Bog darovao i opredijelio seza Krista. I mi u svome životu imamo tolikih trenutaka kadase možemo opredijeliti za Gospodina, ali padamo na malimstvarima, upozorio je propovjednik. Potaknuo je mlade da sezapitaju èine li one male stvari koje Bog od nas traži. Bl.Bulešiæ bio je svjestan prolaznosti života te onoga što æepred lice Božje donijeti - djela i odluke. Neka vam on injegova djela budu poticaj u studiranju da možete duhovno iintelektualno rasti, rekao je mons. Kutleša.Istaknuo je da je bl. Bulešiæ bio povezan sa svojom Crkvomi narodom. Nikada se toga nije odrekao te nas potièe dabudemo svjesni onih stvari koje su naši roditelji i precibaštinili. Sve što imamo trebamo njima zahvaliti i ne bitiljudi koji samo traže, nego osobe koje su spremne darovatise za druge. Primjer su nam naši roditelji koji su se iz ljubaviprema nama žrtvovali za nas. Miroslava Bulešiæa progonilisu i fašisti i komunisti, no on je ostao dosljedan i bio svijest isavjest društva. Biskup Kutleša potaknuo je studente da seodvaže 'plivati uzvodno' u vremenu kada to mnogi ne èine, teda se po uzoru na bl. Bulešiæa znaju žrtvovati i moliti. Bogod nas ne traži velike žrtve, nego male stvari, zakljuèio je. Centar za mlade „Bl. Miroslav Bulešiæ" nalazi se u uliciSlavka Krautzeka br. 74., u neposrednoj blizini sveuèilišnogKampusa na Trsatu. Vodi ga povjerenik za mlade Rijeèkenadbiskupije vlè. Marko Šariæ. Osim redovnih nedjeljnihmisa koje æe biti slavljene u 20 sati, Centar æe nuditikvalitetne sadržaje namijenjene studentima i mladima poput:kateheza, klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom,moguænosti za ispovijed, tribine, hodoèašæa, filmske veèeri isl. Kateheze æe voditi vlè. Šariæ i vjerouèiteljica MajaŠimièiæ Roksandiæ. U Centru djeluje i Katolièka knjižnica ukojoj se mladi mogu besplatno uèlaniti i posuðivati knjigeduhovnoga katolièkog sadržaja. Takoðer, svi koji želekatolièko štivo mogu darovati toj jedinstvenoj knjižnici. Uz mnogobrojne sveæenike, redovnike, redovnice i vjernike,otvorenje Centra svojim dolaskom podržala je prorektoricaza studije i studente rijeèkog Sveuèilišta Sanja Bariæ tepastor baptistièke crkve u Rijeci Giorgio Grlj. Povjerenik zamlade vlè. Marko Šariæ mladima æe uvijek biti naraspolaganju za ispovijed i duhovni razgovor. Za skorašnjazbivanja najavio je Hollywin - bdjenje uoèi svetkovine Svihsvetih, a koje æe se uz bogat program održati 31. listopada u20 sati u Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu, te predbožiænuduhovnu obnovu u Centru za mlade i studente. Takoðer,svakog 24. u mjesecu u Centru æe se održavati mala duhovnaobnova uz èašæenje relikvija bl. Miroslava Bulešiæa.

Biskupi Mrzljak i Periæ pohodili lepoglavski zatvorLepoglava, 19.10.2017. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak u zajedništvu s mostarsko-duvanjskim biskupom iapostolskim upraviteljem Trebinjsko-mrkanske biskupijemons. Ratkom Periæem, lepoglavskim župnikom izatvorskim dušobrižnikom mons. Andrijom Kišièekom tekancelarom u Mostaru don Antom Luburiæem pohodio je uèetvrtak 19. listopada lepoglavski zatvor. Na ulazu u Zatvor susreli su se s upraviteljem DraženomPosavcem i èlanovima Uprave Zatvora te uz njihovu pratnjuposjetili spomen-æeliju bl. Alojzija Stepinca te su se pomoliliispred replike oltara sv. Josipa na kojem je blaženik služiomisu za vrijeme boravka u Kaznionici. Dan 19. listopada je datum kada je zagrebaèki nadbiskupAlojzije Stepinac došao na izdržavanje kazne u Kaznionicu uLepoglavu, koju mu je dosudio komunistièki režim nasramotnom i montiranom procesu 1946. godine. Godine2016., kada su 19. listopada lepoglavski zatvor pohodilibiskupi Zagrebaèke crkvene pokrajine na èelu smetropolitom kardinalom Josipom Bozaniæem, biskupMrzljak proglasio je taj dan blagdanom Alojzija Stepinca ulepoglavskom zatvoru. U kapeli Bl. Alojzija Stepinca biskup Mrzljak slavio je uzajedništvu s biskupom Periæem i sveæenicima sveèanumisu. Biskup Periæ izrekao je homiliju u kojoj je izmeðuostalog istaknuo kako je Stepinac bio najèasniji zatvorenik uLepoglavi, osuðen protiv pravde Božje. Svatko se od nastreba boriti da nakon ovozemaljskog života odabere vjeènouskrsnuæe. Svaki je èovjek grešan. Takav je bio i lijevi idesni razbojnik, koji su zajedno raspeti s Kristom. Onomrazbojniku koji se pokajao za svoja nedjela, Isus je obeæaoraj i pokazao nam jedini pravi put do vjeènog uskrsnuæa.Priznati, pokajati se i obratiti od svojih nedjela, zakljuèio jemons. Periæ. Nakon mise, zatvorenici su održali prigodan koncert u èastbl. Alojziju Stepincu i radosno zahvalili biskupima nadolasku i zajednièkoj molitvi.

Crkva Sv. Stjepana u Pustijerni predana DubrovaèkojbiskupijiDubrovnik, 19.10.2017. (IKA) - Društvo prijateljadubrovaèke starine predalo je u èetvrtak 19. listopadakljuèeve crkve Sv. Stjepana u Pustijerni u Dubrovnikudubrovaèkom biskupu Mati Uziniæu. Uime DPDS-a kljuèevete crkve bez krova èiji su ostaci sada saèuvani od daljnjegpropadanja, u samoj crkvi biskupu je predao predsjednikDruštva Niko Kapetaniæ. Nazoènima su se obratili i tajnikDruštva Denis Orliæ, predsjednik dubrovaèkoga Gradskogvijeæa Marko Potrebica te uime Nadzornog odbora DruštvaZoran Zec. Predsjednik Kapetaniæ predstavio je obnovljeni sakralniobjekt, rekavši kako on spada u najstarije crkvice uDubrovniku i pamti povijest grada, istina ne od samihpoèetaka, ali posljednjih 1200 godina postojanja. Crkva jebila u takvom stanju da je trebala hitna obnova kako bi sespasila što je Društvo prepoznalo i odluèilo pomoæi.Kapetaniæ je takoðer rekao kako Društvo ove godineobilježava 65 godina postojanja, spomenuo što je sve u ovojgodini obnovilo te najavio dogodine završetak obnove jošjedne crkve, a to je crkva Gospe od Karmena. Biskup Uziniæ zahvalio je Društvu te nastavio kako ta crkvaima svoju prošlost, ali i svoju buduænost. Njezina uporabaneæe biti ista kao kad je graðena za sakralnu uporabu u kojojsu preci molili Božju pomoæ po zagovoru sv. Stjepana, adijelom je bila i mjesto ukopa, nego æe ubuduæe služiti kaomjesto za razlièita kulturna dogaðanja i prezentaciju brige

Domovinske vijesti ika

4 25. listopada 2017. broj 43/2017

ovog Grada za njegovu baštinu. Izrazio je nadu da æe sDruštvom i dalje nastojati obnavljati razne objekte kojipripadaju Dubrovaèkoj biskupiji, a koji imaju i svojukulturnu vrijednost. Predsjednik GV Potrebica pozdravio je nazoène uimedubrovaèkog gradonaèelnika Mate Frankoviæa i GradaDubrovnika te je istaknuo važnost i potrebu Društva uDubrovniku upravo kroz primjer obnove ove povijesnecrkve jer „tko zna kada bi je politika stavila na mjestoprioriteta za obnovu". Pohvalio je suradnju svih na ovomobjektu te zakljuèio kako tako mogu raditi i male i velikeobjekte na dobrobit stanovnika. Zec je rekao kako Društvo i na ovom primjeru pokazujekako ono ispunjava svoju osnovnu zadaæu èuvanja, obnove izaštite spomenièke baštine ne samo na podruèju Grada iokolice nego i cijelog podruèja bivše Dubrovaèke Republike. Tajnik Orliæ rekao je kako je ovo važan objekt za povijestDubrovnika te istaknuo dobru suradnju s vlasnicima crkveDubrovaèkom biskupijom. Crkva Sv. Stjepana u Pustijerni važan je spomenik uDubrovniku i zbog toga jer su u njoj su nekada bilepohranjene relikvije svetaca, a uz nju se veže legenda da setu sveæeniku Stojku 972. godine ukazao sv. Vlaho, nakonèega je svetac uzet za zaštitnika Dubrovnika. Obnova crkvezapoèela je 2010. godine, a cijeli projekt koštao je neštomanje od 3 milijuna kuna. Crkva Sv. Stjepana u Pustijerni je romanièka crkva, aposljednja istraživanja pokazuju da je bila izgraðenavjerojatno krajem 8. stoljeæa te da je bila iste širine kaodanašnja. Utvrðeno je i da je apsida imala pravokutni oblikte da je to bila vjerojatno jednobrodna crkvica bez kupole.Na podu je ostavljen tlocrt tako da posjetitelji mogu zamislitikakva je to bila crkva. Uz crkvu se veže legenda o kraljiciMargariti i kralju Stjepanu. Crkvu Sv. Stjepana spominje u 10. stoljeæu bizantski carPorfirogenet. Naknadno je proširena, a nakon Velike trešnje1667. godine bila je teško ošteæena te se više nije obnavljala.Društvo prijatelja dubrovaèke starine konzerviralo je te, izstatièkih razloga, djelomièno rekonstruiralo ostatke zidovacrkve, a na pod je vraæeno kameno poploèenje. Napravljenasu i obimna arheološka istraživanja.

Zapoèeo 23. meðunarodni teološki simpozij KBF-a uSplituTema dvodnevnoga simpozija je „Vjera i sport u susretu"Split, 19.10.2017. (IKA) - U organizaciji Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Splitu zapoèeo je uèetvrtak 19. listopada XXIII. meðunarodni teološki simpozijkoji æe se održati 19. i 20. listopada u velikoj dvoraniFakulteta (Zrinsko-Frankopanska 19) o temi „Vjera i sport ususretu". Na simpoziju sudjeluju priznati meðunarodni idomaæi struènjaci. U prigodi otvaranja simpozija, uime organizatora, uvodnurijeè uputio je izv. prof. dr. Ivica Žižiæ, v. d. prodekan zaznanost. „Nije posve toèno da kroz sport ljudi samo bježe odsebe i od svoje otužne svakidašnjice, nego se kroz sportpribližavaju onomu doista bitnomu: predanosti, borbi,naporu, osloboðenju, eshatološkoj radosti, nepatvorenojljepoti i dubokoj vjeri. Sport zasigurno nije tek delirij koji sehrani narcisoidnim optimizmom i nekim arhaièkom žeðu zapobjedom. Mogu li se ljudi sportom približiti 'Bogu igraèu'?Ovo i druga pitanja pokazuju da je sport danas postao višepovod za traženje izgubljenih sadržaja istinske religioznosti,negoli kao mjesto dijeljenja teoloških lekcija i moralnihuputa. Teologija u sportu ima, doista, priliku proniknutièovjekovu egzistenciju i njegovu iskonsku otvorenost

svetomu. Moguænost susreta vjere i sporta dogaða se svakiput kad s obiju strana padnu maske predrasuda, no otkrije seiskonsko lice i sporta i religije, a to je 'sveta igra'. U igri sesluti èovjek i svijet kakav bi trebao biti: skladan i mistiènosazdan u jedno, probuðen u ozraèju slobode, obnovljen naèistim vrelima", rekao je, izmeðu ostaloga, dr. Žižiæ tedodao: „Ovaj naš skup prilika je da na znanstvenoj razinimislimo moguænosti i izazove vjere i sporta u susretu nezatvarajuæi oèi pred predrasudama, protuslovljima, ali i prednesluæenim obeæanjima koja taj suodnos nude. To jeobeæanje velikog sklada, 'totalnih iskustava', koja su kadrapreobratiti naše postojanje u svetkovanje. Istinska vjera ipravi sport imaju mnogo toga zajednièkoga: to je poglavitoželja da èovjeka uèine cjelovitijim, a ovaj svijet sretnijim iboljim. No on to, zacijelo, neæe biti ne integrira li višnjenaèelo svetoga", rekao je dr. Žižiæ. Sudionike skupa potom je pozdravio Veliki kancelar KBF-au Splitu splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ koji jeistaknuo aktualnost teme i problematike suodnosa vjere isporta, odnosno èovjekova tijela i duše. U tom je svjetlurekao da stara izreka: „Zdrav duh u zdravom tijelu", vrijedi iobrnuto: „Zdravo tijelo u zdravom duhu". „Koliko je sportvažna dimenzija èovjekova života govori i naš svakodnevnijezik kad primjerice kažemo: 'Hram sporta, hram nogometa,hram košarke'. Teretane nam postaju kapelice svakodnevneliturgije. Sport traži vježbanje i rezultate kao i vjerasvjedoèenje i djela", poruèio je nadbiskup. Pozdravnu rijeè uputio je prof. dr. Branko Matuliæ, prorektorSveuèilišta u Splitu. „Katolièki bogoslovni fakultet iz godineu godinu podiže ljestvicu svoga znanstvenog djelovanja, atome pridonose i ovi simpoziji. Vaš fakultet bavi sesvakodnevnim, ovozemaljskim, posebnim društvenimtemama i na taj naèin pridonosi zajednici u kojoj djeluje i naneki naèin uvijek je glas savjesti svima nama, tako iSveuèilištu. Važno nam je kakvi glasovi i kakve spoznajedolaze s ovoga fakulteta. Odnos vjere i sporta danas fluktuiraizmeðu hrama i arene, koja ima drukèiju asocijaciju. Nadamse da æe izmeðu hrama koji ima snažnu vjersku dimenziju iarene u kojoj djeluje okrutna borba, na kraju pobijeditiljudsko dostojanstvo jer ukoliko i kroz vjeru i kroz sportpoštujemo ljudsko dostojanstvo, poštujemo i dostojanstvoBoga", rekao je prorektor Matuliæ. Simpozij je otvorio v. d. dekana KBF-a izv. prof. dr.Anðelko Domazet, istaknuvši aktualnost teme za „sadašnjitrenutak Crkve, teologije i društva opæenito. Teologija setreba zanimati za sport zato što se teologija bavi èovjekom unjegovoj složenoj tjelesno-duhovnoj stvarnosti, a meðunjegovim razlièitim aktivnostima svojstvenom mu je da sebavi sportom, igrom". Izrazio je nadu da æe simpozijpotaknuti na dublje razumijevanje teološkog i antropološkogznaèenja vjere u sportu i sporta u podruèju odgoja i pastoralaCrkve. Nakon rijeèi pozdrava organizatora u prigodi otvaranjasimpozija, kojemu je nazoèila i dekanica Kineziološkogfakulteta prof. dr. Ðurðica Miletiæ i prodekan Filozofskogfakulteta doc. dr. Gordan Matas, uslijedilo je predstavljanjezbornika radova XXII. meðunarodnoga znanstvenogsimpozija „Vjera u medijima – mediji u vjeri" o kojem jegovorio prof. dr. Mladen Parlov, a izlaganje dr. Jure Strujiæaproèitao je prof. dr. Ante Mateljan. Potom je predavanje održao prof. dr. Lincoln Harvey (StMellitus College, London, Ujedinjeno Kraljevstvo) o temi„Sjetimo se da smo igraèke: sport u teološkoj perspektivi".Govorio je o stvaranju ni iz èega, o ne postajanju potrebe zasmislenim stvorenjem, o sportu kao nepotrebnoj, alismislenoj aktivnosti. Istaknuo je kako sport nalikujebogoštovlju, ali „nije bogoštovni èin, protivno važeæim

Domovinske vijestiika

525. listopada 2017. broj 43/2017

strujanjima u teologiji sporta, a u skladu s povijesticrkvenoga uèenja u njezinoj kritici prema poganskimutjecajima. To je, naprotiv, autoreferentni èin izdvojen oddoksološke prakse. Naravno, srodnost je oèita jer obojeizražavaju tko smo. No sport, da tako kažemo, nije usmjerenzajedništvu s Bogom. To je drukèija komemoracija od onekoju vršimo u euharistiji. To je drukèije prisjeæanje odspomen-èina euharistijske molitve. Ovdje, dalje, nematranssupstancijacije – ili 'transcendencije' – jer sejednostavno suoèavamo s dinamiènom tvarnošæu onoga tkosmo u samodostatnom èinu". Dr. Harvey zakljuèio je da„kršæanin mora razumijevati sport. On je liturgijsko slavljenaše kontingencije, tjelesni ritual koji upuæuje na našemukotrpno putovanje, podsjeæajuæi nas na naše ne-ozbiljnopodrijetlo kao igraèaka koje su pozvane da se klanjaju Bogu".

Novo vodstvo Hrvatske redovnièke konferencijeZa predsjednicu je izabrana regionalna poglavaricaKlanjateljica Krvi Kristove Regije Zagreb s. Ana MarijaAntoloviæ, a za dopredsjednika provincijal Hrvatskedominikanske provincije fr. Slavko SliškoviæZagreb, 19.10.2017. (IKA) - Na 49. plenarnoj skupštiniHrvatske redovnièke konferencije koja je 18. listopada ufranjevaèkom samostanu u Dubravi zapoèela svoj dvodnevnirad, redovnièki poglavari i poglavarice izabrali su novovodstvo Konferencije. Za predsjednicu je izabranaregionalna poglavarica Klanjateljica Krvi Kristove RegijeZagreb s. Ana Marija Antoloviæ, a za dopredsjednikaprovincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. SlavkoSliškoviæ.U Vijeæe su izabrani provincijal Provincije franjevacatreæoredaca glagoljaša fra Ivo Martinoviæ, provincijalHrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa o. SreækoRimac, provincijalna glavarica Kæeri Božje ljubaviProvincije Božje providnosti s. Gordana Igrec i provincijalnaglavarica Hrvatske provincije uršulinki Rimske unije s.Ksenija Leko. Predsjednik i potpredsjednik Konferencije, tejoš èetiri èlana èine Vijeæe, a biraju se na mandat od trigodine. Prvi dio prvog dana Plenuma održan je zajedno sprovincijalima i provincijalkama iz Bosne i Hercegovine,èlanovima i èlanicama Konferencije viših redovnièkihpoglavara i poglavarica BiH predvoðenima predsjednikomfra Miljenkom Štekom. Zajedno su raspravljali o temi „Kakozaustaviti iseljavanje iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine".Predavanja su održali demograf dr. Anðelko Akrap sEkonomskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu i prof. dr. fraIvan Šarèeviæ s Franjevaèke teologije u Sarajevu.Zasjedanju prvoga dana nazoèio je i predsjednik vijeæa HBKza ustanove posveæenog života i družbe apostolskog životagospiæko-senjski biskup Zdenko Križiæ koji je predvodio ieuharistijsko slavlje.Prije izbora predsjednika, dopredsjednika i èlanova Vijeæadosadašnji predsjednik Konferencije provincijal Hrvatskekapucinske provincije sv. Leopolda Mandiæa fra JureŠarèeviæ podnio je izviješæe o radu Konferencije.Drugoga dana zasjedanja, u èetvrtak 19. listopada, Plenumuse obratila novoizabrana predsjednica Konferencije, avoditelji povjerenstava podnijeli su izviješæa o radupovjerenstava te su imenovani voditelji i èlanovipovjerenstava. Nakon rasprave o projektima Konferencijezasjedanje je zakljuèeno euharistijskim slavljem.

.

Biskup Šaško: Hrvatskoj je potrebna proroèkaprisutnost sveuèilištaMisa sa zazivom Duha Svetoga na poèetku nove, 349.akademske godine na fakultetima i akademijama Sveuèilištau ZagrebuZagreb, 19.10.2017. (IKA) - Sveuèilište je živjelo i možeistinski živjeti, ako èuva svoju životnu snagu, prisutnu: uèežnji za istinom i mudrošæu, u širini pogleda, u snazirazluèivanja, u susretanju i prevladavanju zapreka, ubrižnome odnosu uèitelja i uèenika, profesora i studenta,rekao je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, predvodeæiu èetvrtak 19. listopada euharistijsko slavlje sa zazivomDuha Svetoga na poèetku nove, 349. akademske godine nafakultetima i akademijama Sveuèilišta u Zagrebu. Pred akademskom zajednicom okupljenom u zagrebaèkojkatedrali, predvoðenom rektorom zagrebaèkog SveuèilištaDamirom Borasom, biskup Šaško na poèetku euharistijskogaslavlja prenio je pozdrave zagrebaèkoga nadbiskupa ivelikoga kancelara Katolièkoga bogoslovnog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu kardinala Josipa Bozaniæa. Uvodeæi u homiliju, biskup se osvrnuo na proèitani ulomakKnjige mudrosti koji istièe tri glagola: pomolih se, zavapih,zavoljeh. Osvrnuo se i na evanðeoski tekst koji govori odvama razlièitim iskustvima susreta s dragocjenošæu, ouhvaæenim ribama u mreži te o domaæinu koji iznosi novo istaro. Vidimo da se èetiri Isusove slike tièu svakoga od naskršæana, ali dobro sažimaju pouèavanje i uèenje, znanstvenoistraživanje i odnos prema spoznajama. Naime, znamo da seotkriæa u podruèju znanosti nekada dogode neoèekivano,putovima koji nisu predviðani. Postoje i ona spoznajnaotkriæa kojima su prethodile dugotrajne pripreme,postavljani temelji i uvjeti. No, ona su i dalje 'otkriæa', to jestprepoznavanje neèega što nas nadilazi, što je Gospodin usvojoj providnosti Stvaranja darovao èovjeku. Njih možemosamo otkrivati; pomicati razne pokrove koji nam daju vidjetislojeve otajstva života. To je ono što se ne može kupiti nitido kraja posjedovati. I baš zato pobuðuje poniznost, istaknuoje biskup Šaško. Osim toga, nastavio je biskup, mnogovrsnost riba slika ješirine znanja kojim se bavi sveuèilište. Toliko je putaistaknuto da se u latinskome imenu 'universitas', i u mnogodrugih jezika koji su preuzeli to ime, istièe usmjerenostprema jednomu: uni-versitas (…) Poslanje sveuèilišta jestzahvaæanje mnogih podruèja, tako da bi ga moždaprimjerenije u sadašnjim okolnostima bilo zvati 'pluri-versitas' ili – kako neki spominju – 'multi-versitas'. No,znamo da je važan 'unum' koji kao da smo zanemarili iliizgubili. Taj unum je kriterij razluèivanja, odluèivanja,prepoznavanja vrijednosti koja ispunja radošæu, bilo novogabilo staroga. U nastavku homilije mladima je poruèio da snaga tržišta injih priprema da budu prolazna vrijednost koja se prodaje ikupuje. Ona vam nudi prividnu velièinu i važnost, ali vasodvraæa od jednoga – da razluèujete snagom ljubavi. Lijepoje poznavati razlièita polja, u doslovnome i metaforièkomeznaèenju, ali ne zaboravite svoje polje i vrijednost na njemu.Jedino ona raduje, istaknuo je biskup. Rekao je da ako sveuèilište èuva svoju životnu snagu,prisutnu: u èežnji za istinom i mudrošæu, u širini pogleda, usnazi razluèivanja, u susretanju i prevladavanju zapreka, ubrižnome odnosu uèitelja i uèenika, profesora i studenta,time ono ujedno živi mimo postulata suvremenih društvenihgibanja. I baš je to moguænost razvijanja sveuèilišneproroèke prisutnosti koja je takoðer uvelike zatomljena;proroèke svježine koja je potrebna i našoj domovini,napomenuo je biskup Šaško, koji se na kraju homilijeponovno obratio studentima i studenticama: Žarko osjeæam

Domovinske vijesti ika

6 25. listopada 2017. broj 43/2017

potrebu reæi vam i to da ne mislite da se polje s biseromnalazi daleko. Tražite ga u Hrvatskoj. Druga æe vam poljaizgledati ljepša, bogatija, privlaènija; znam da æete bitirazoèarani što je na mnogim hrvatskim poljima zapuštenost,korov i neprohodno grmlje, i doslovno i preneseno, ali vamaje dano da ispod pijeska, kamena i blata, štoviše – u njima,pronaðete sjaj s kojim ništa nije mjerljivo. Prije završnog blagoslova prigodnu rijeè uputio je dekanKatolièkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. Mario Cifrak.Zahvalio je predvoditelju slavlja biskupu Šašku, koji je„svojom rijeèju pastira pokazao da je jedina mudrost koja jeod poèetka zakopana na njivama našega života, mudrostBožja". U koncelebraciji euharistijskog slavlja uz dekanaKatolièkoga bogoslovnog fakulteta, bio je i dekan Fakultetafilozofije i religijskih znanosti prof. dr. Ivan Koprek, SJ, teoko trideset sveæenika i redovnika, izvijestio je Tiskovniured Zagrebaèke nadbiskupije.

Rezultati akcije „Dar od srca"U akciji koju je u sklopu programa pomoæi najsiromašnijimobiteljima u Hrvatskoj Hrvatski Caritas u suradnji sKauflandom Hrvatska proveo od 6. do 30. rujna, hrvatskigraðani darovali su proizvode vrijedne više od 60.000 knZagreb, 20.10.2017. (IKA) - U akciji „Dar od srca", koju jeu sklopu programa pomoæi najsiromašnijim obiteljima uHrvatskoj Hrvatski Caritas u suradnji s KauflandomHrvatska proveo od 6. do 30. rujna, hrvatski graðani darovalisu proizvode vrijedne više od 60.000 kn. Diljem Hrvatske tijekom više od tri tjedna u 38Kauflandovih prodavaonica prikupljani su prehrambeni ihigijenski proizvodi namijenjeni pojedincima i obiteljimakoje se svakodnevno susreæu i bore s nezaposlenosti,oskudicom, bolesti, neprihvatljivim stambenim uvjetima,gladi i siromaštvom. Darovane proizvode Hrvatski Caritas jeputem mreže nad/biskupijskih i župnih caritasa namijenio –a volonteri i djelatnici nad/biskupijskih ili župnih caritasaproslijedili - korisnicima Caritasovih ustanova i programa. Humanitarnim projektom „Dar od srca" Hrvatski Caritasželio je – kao i ostalim svojim aktivnostima, projektima iakcijama – pridonijeti trajnim nastojanjima Caritasove mrežeda konkretnom pomoæi odgovori na težak egzistencijalnipoložaj u kojem se nalaze mnogi pojedinci i obitelji uHrvatskoj za koje skrbi. U Kauflandovim prodavaonicamadarovani proizvodi usmjeravani su korisnicima puèkihkuhinja, prihvatilišta za beskuænike, skloništa za osobe žrtveobiteljskog nasilja i drugih Caritasovih ustanova ili pakkorisnicima programa pomoæi siromašnim obiteljimaCaritasa Ðakovaèko-osjeèke, Rijeèke, Splitsko-makarske,Zadarske i Zagrebaèke nadbiskupije te Dubrovaèke, Poreèkei pulske, Požeške, Sisaèke, Šibenske i Varaždinskebiskupije. Hrvatski Caritas i Kaufland Hrvatska izrazili su zahvalnosthrvatskim graðanima koji su u proteklom razdoblju - skrbeæiza svoje obitelji i kupujuæi za vlastite potrebe – izdvojiliproizvode koje su željeli darovati bližnjima koji ih ne mogusami kupiti. Povezujuæi pomoæu mreže Kauflandovih prodavaonica maledarove hrvatskih graðana darovane u akciji „Dar od srca" ukonkretne, materijalne poruke ohrabrenja pojedincima iobiteljima u potrebi, Hrvatski Caritas i Kaufland Hrvatskaželjeli su pridonijeti izgradnji zajedništva i solidarnosti snajsiromašnijim hrvatskim graðanima, priopæeno je 20.listopada iz Hrvatskog Caritasa.

XXIII. meðunarodni teološki simpozij KBF u Splitu„Vjera i sport u susretu" (2)Split, 20.10.2017. (IKA) - Drugoga dana XXIII.meðunarodnoga teološkog simpozija Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Splitu o temi „Vjera isport u susretu" u petak 20. listopada program je poèeopredavanjem doc. dr. Ivane Zagorac (Filozofski fakultetSveuèilišta u Zagrebu) o temi „Sport, igra, svrhovitost". Priroda veze izmeðu sporta i igre predmet je brojnihrasprava. Teorije se kreæu od tvrdnje da je svaki sport igra(dok svaka igra nije sport), pa do stavova koji dokidajusvaku vezu izmeðu modernog sporta i igre. Rekla je kako seèini da moderni sport ima snažne veze s konceptom igre, alida se od njih planski povlaèi. Ne misli da je to nužno lošeniti za sport niti za igru, ali jest za „filozofe sporta koji tokidanje veza nastoje objasniti". U prvome dijelu rada razmotrila je elemente igre kojiizazivaju ponajviše prijepora u kontekstu sporta: njezinusamosvrhovitost, odvojenost od „stvarnog života",neozbiljnost i potrebu za fantazijom. U drugome dijelu radausmjerila se na koncepciju „duh igre" te je usporedila spodjednako fluidnom koncepcijom „duha sporta". Ono štomotivira taj rad jest uvid da i igra i sport, oba naizgledprozaièna i u sebi zatvorena fenomena, polaze odpretpostavke vlastite svrhovitosti. Štoviše, ponešto hrabrijatvrdnja mogla bi ustanoviti da upravo uvid usamosvrhovitost obaju fenomena može imati pozitivneimplikacije u potrazi za smislom i u širem kontekstu,istaknula je dr. Zagorac. Potom je prof. dr. Marinko Vidoviæ (Katolièki bogoslovnifakultet, Sveuèilište u Splitu) izlagao o temi „Pavlovauporaba sportskog rjeènika i metafora. Ciljno usmjerenoljudsko / kršæansko djelovanje". Kao baštinik i dobarpoznavatelj helenistièkoga svijeta u èiju kulturu pripada iorganiziranje raznih sportskih natjecanja, Pavao je jedininovozavjetni pisac koji obilnije rabi sportsku metaforiku uizricanju i prenošenju svojih stavova i teoloških ideja. Dr.Vidoviæ je u izlaganju književnom i kontekstualnomanalizom istražio sve sportskim motivima bogatije Pavlovetekstove (1 Kor 9, 24–27; 1 Sol 2, 1s.19; Fil 1, 27–30; 2, 16;Gal 2, 1s; 5, 7; Fil 3,12–16; 4, 1.3; Rim 9, 16; 15, 30),uoèavajuæi njihovu povijesnu ukorijenjenost i misaonunosivost. Sportskom metaforikom, posebno vrlo èestom metaforomtrèanja, a onda i šakanja, Pavao inzistira na ciljnojusmjerenosti kršæanskoga života koji nikada nije siguran uuspjeh i koji uvijek strepi pred moguæim neuspjehom. Sportkao i vjera, istaknuo je dr. Vidoviæ, „ne poznaju sustavosiguranja i sigurnosti". Maksimalna zauzetost oko cilja, radna sebi i usmjerenost života samo su pretpostavke kojimaljudi otvaraju prostor Bogu za ostvarenje njegovih obeæanja.Konaèni uspjeh kršæanskoga života stvarnost je konaèneBožje prosudbe i u konaènici njegove milosti. U kršæanskomživotu, za razliku od sporta, nagradu ne dobiva samo najboljipojedinac, nego svi koji stignu do cilja. U zakljuèku je dr.Vidoviæ istaknuo Pavlovo uoèavanje povezanosti i sliènostisportskog i vjernièkog ponašanja. Sport promièesamopouzdanje, odreðene vrijednosti, norme i ideale,poštovanje pravila, timski rad, hrabrost, odvažnost, duhpobjede i gubitništva, vježbanje volje u svakom smislu, abez toga ni vjera u Boga koji se objavio u Kristu, a posebnonjome prihvaæen vjernièki naèin života ne mogu opstati. „Usportskoj težnji koja se u suvremenom olimpijskom duhudefinira kao uvijek jaèe, više i brže moguæe je, pavlovskimpogledom, vidjeti horizont transcendentnog iskustva i želje,odnosno eshatonske usmjerenosti vjernièkih nastojanja iživota. Sport je za Pavla, kao i život, zauzetost oko cilja koji

Domovinske vijestiika

725. listopada 2017. broj 43/2017

je u buduænosti, ali Božjoj i u konaènici o Bogu ovisnoj",zakljuèio je prof. Vidoviæ. Uslijedila je rasprava u kojoj su nazoèni postavilipredavaèima pitanja, izmeðu ostaloga, vezana uz ulogutrenera (sportski i duhovnih) i askeze u vjeri. Odgovarajuæina pitanje dr. Vidoviæ je rekao kako je uloga trenera pomoæionome koga se trenira da razvije potencijale, vodeæi pri tomeraèuna o njegovim dometima da ih ne bi prekoraèio.Sportskim rjeènikom reèeno: da se ne bi „polomio" i nagloprekinuo karijeru, a u duhovnom smislu da zbog mistiènihiskustava ne izgubi vezu s realnošæu. Istaknuo je, takoðer, daaskeza ima za cilj dovesti do ovladavanja svojom voljom igospodarenja nad svojim odlukama. Nakon rasprave i kratke stanke doc. dr. Boris Milaviæ(Kineziološki fakultet, Sveuèilište u Splitu) govorio je o temi„Vjera u istraživanju mladih". Zbog vrlo važne uloge kojuima u životu mnogih pojedinaca vjera u nekoliko posljednjihgodina postaje sve èešæe predmetom istraživanja, kako uopæoj populaciji tako i u klinièkom okružju. U društvenimistraživanjima vjera se najèešæe definira kao snagareligijskih vjerovanja ili kao intrinzièna religioznost. Uizlaganju dr. Milaviæ je prikazao najèešæe korištene mjerevjere rabljene u istraživanjima, poput Upitnika snagereligijske vjere sv. Klara (Plante i Boccaccini, 1997.) iReligijskog indeksa sveuèilišta Duke (Koenig i Büssing,2010.). Zbog višestruke kulturalnosti zapadnih društava ukojima su nastali ti su upitnici najèešæe konstruirani zamjerenje vjere u osoba koje mogu pripadati i razlièitimdenominacijama unutar jedne religije, i razlièitim religijama.Prikazao je i osnovne nalaze o utvrðenim relacijama izmeðumjera religioznosti i razlièitih psihologijskih konstrukta uopæoj populaciji i nekim klinièkim populacijama, a posebicena populacijama mladih i sportaša. Primjerice, utvrðena jepozitivna povezanost izmeðu snage religioznosti isamopoštovanja ispitanika, kao i izmeðu snage religioznostis percipiranim suoèavanjem, s nadom i s optimizmom kaomjerama pozitivne psihologije. Predstavio je, takoðer,rezultate istraživanja vjere provedenih u hrvatskom društvu. Paolo Crepaz, dr. med. (Salezijanski sveuèilišni institut,Venecija, Italija) izlagao je o temi „Sport u svjetlu vjere: kojiodrazi na podruèju odgoja?" Nadahnjujuæi se na gledištupape Franje prema kojem je sport metafora života, dr.Crepaz postavlja pitanje: koji su odnosi izmeðu vjere isporta? Postoje li podruèja i ogranièenja toj sinergiji? Sportmože biti kljuèan za odgoj, jer omoguæuje onome tko gaprakticira, osobito mladima, ali ne samo mladima, da seotvore dogaðaju života, da kušaju prijeæi granice, susreæuæise s protivnikom na istoj razini, dajuæi više od sebe,otvarajuæi se, na neki naèin, onostranome. Sport ima moæpouèavanja u pozitivnim vrijednostima; on obogaæuježivljenje. Svaki od nas koji igramo, pouèavamo,organiziramo i podupiremo sport, može se preobraziti prekosporta kao i da preobrazuje druge putem sporta, rekao je dr.Crepaz, pitajuæi se: postoje li preduvjeti da se to ostvari?Jesu li nužna naèela na kojima se valja nadahnjivati? Može livjera osvjetlati sport? I koji su odrazi na podruèju odgoja? Otim pitanjima prigode za razmišljanje i svjedoèenje nemanjkaju: sport je askesis, asketsko iskustvo, odnosno,djelovanje preobrazbe tijela i duha; sport je paideia,odnosno, opæi odgoj; sport je put odgoja koji se ne temelji nauvoðenju, nego na e-ducere, izvlaèenju onoga što u osobipostoji; sport je natjecanje u kojem cum petere znaèizajednièko traganje za ciljem. Uslijedila je rasprava, aprogramu je nazoèio i splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ.

„O pedesetoj obljetnici gradnje crkve na Okitu"Šibenik, 20.10.2017. (IKA) - Izložba fotografija „Opedesetoj obljetnici gradnje crkve na Okitu" otvorena je 19.listopada u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgoriæ" u Šibeniku.Izložbu su predstavili vodièki župnik don Franjo Glasnoviæ,umirovljeni biskup Ante Ivas i organizator izložbe Josip JoleMateša. Izloženo je tridesetak fotografija od kojih veæinaprikazuje obnovu crkve na Okitu iz 1967. godine.Fotografije je prikupio i izložbu postavio Tonæi JurièevGrgin. Župnik don Franjo Glasnoviæ naglasio je kako je Okitnepresušna duhovna snaga i inspiracija i pokretaè duhovnogživota koji uvijek iznova potièe nove generacije Vodièanada, bez obzira na povijesne prilike i nedaæe, a bilo je punotakvih koje su ih zadesile, ostanu postojani u vjeri i vjernostisvojoj zaštitnici, te iz te vjere ponovno još snažnije se vratenjemu i iznova grade porušeno. Ova izložba fotografija o 50.obljetnici gradnje crkve na Okitu 1967. koju danas otvaramodio je višestoljetne povijesne etape Okita, znak sjeæanja izahvalnosti prema našim preðima koji su nam krozpostojanu vjeru i spremnost na žrtvu ostavili u zalog bogatuduhovnu i materijalnu baštinu, kazao je župnik Glasnoviæ.Naglasio je kako izložbom „O pedesetoj obljetnici gradnjecrkve na Okitu" željelo prisjetiti blagopokojnog donVjekoslava Kurenta i mnogih Vodièana koji su s punoljubavi, entuzijazma i zanosa, noseæi sve na svojim glavamai ramenima, od podnožja do brda, izgradili drugu crkvu naOkitu. Biskup Ivas takoðer je istaknuo povezanost Vodièanas Okitom. Posvjedoèio je i svoju povezanost s Okitom. JosipJole Mateša recitirao je stihove posveæene Okitu i BlaženojDjevici Mariji.

U Zagrebu predstavljen novi nosaè zvuka šansonaduhovne tematike „Milosne kiše"Rijeè je o treæem kantautorskom CD-u don Antona Šuljiæa sasedamnaest novih šansonaZagreb, 20.10.2017. (IKA) - Novi nosaè zvuka šansonaduhovne tematike pod nazivom „Milosne kiše" predstavljenje u petak 20. listopada u dvorani Filozofskoga fakulteta DIna zagrebaèkom Jordanovcu. Rijeè je o treæemkantautorskom CD-u vlè. Antona Šuljiæa sa sedamnaestnovih šansona u kojima interpretativno sudjeluju Šuljiæevisuradnici glazbenici i prijatelji, a koje je autor prozvao„pjesmama nastalim iz ljubavi i za dušu". Odnosi se tojednako i na naslovnicu koju je ilustrirala slikarica VjeraReiser, nadahnuta duhovnom šansonom „Na vratima grada". Publika je na predstavljanju èula deset pjesama s novog CD-a koje su nastajale tridesetak godina i u kojima se dadeosjetiti i štih 60-ih godina prošlog stoljeæa, osobito uprepjevima pjesama o. A. Duvala („Krist Bog æe jednomdoæi") i o. A. M. Cocagnaca („Izgubljeni sin"). U izvedbi susudjelovali: don Anton Šuljiæ (vokal i gitara), Olivera Baljaki Sandra Valenèiæ (vokali), Saša Valenèiæ (klavijature iharmonika), Laura Valenèiæ (violina), Nataša Veljak (violinai viola) i Valter Veljak (kontrabas). U predahu izmeðupjesama vlè. Šuljiæ svaku je pjesmu nastojao što višepribližiti publici, smještajuæi je u kontekst, pa je zanimljivoistaknuti da je pjesma „Misionaru" posveæenadugogodišnjem prijatelju i misionaru u Zambiji don BorisuDabi, da u pjesmi „Povedi me" na tekst prijatelja ŠtefaPauliæa, pjesnika i slikara na staklu, vokalno sudjeluje bakaod 83 godine, dok u pjesmi „Jeste li èuli" violinu sviraosmogodišnja Laura Valenèiæ, a u pjesmi „Izgubljeni sin"zabilježena je iznimna vještina fuækanja Šuljiæeva prijateljaJadranka Kukurina. Osobitu pozornost potaknula je „Baladao djeèaku na smetlištu", nastala na tekst Mirka Ivanjka, odjeèaku koji živi na smetlištu, sam i napušten i kojem su u

Domovinske vijesti ika

8 25. listopada 2017. broj 43/2017

pomoæ pritekli volonteri organizacije „Mary's meals", nakonèega je u kratkoj stanci volonterka Katarina iz Marijinihobroka upoznala sve prisutne s njihovom misijom isredstvima koja su potrebna da djeca u nerazvijenimzemljama dobiju bar jedan topli obrok dnevno. Na kraju predstavljanja na pozornici su se glazbenicimapridružili èlanovi Collegiuma Pro Musica Sacra u izvedbiprepjevana 62. psalma „Samo je u Bogu mir" te u pjesmi natekst Rabindranatha Tagorea „Jeste li èuli". Zahvalivši glazbenicima i svima koji su pridonijeli da seovaj projekt ostvari, kao i publici okupljenoj napredstavljanju, kantautor Šuljiæ poruèio je na kraju:„Šansona je pjesma koja se može uvijek iznova slušati inikada neæe dosaditi, a ako ste veèeras èuli da On dolazi,onda je to-to!"

Završio XXIII. meðunarodni teološki simpozij „Vjera isport u susretu"Split, 20.10.2017. (IKA) - Drugi dio drugoga dana XXIII.meðunarodnoga teološkog simpozija Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Splitu o temi „Vjera isport u susretu" u petak 20. listopada zapoèeo jepredavanjem izv. prof. dr. Ivice Žižica (KBF u Splitu;Papinski liturgijski institut Papinskog sveuèilišta sv.Anzelmo, Rim) o temi „Ritualizacija u sportu". Dr. Žižiænastojao je pokazati antropološku osnovu dvajukulturoloških fenomena. Ritual u sportu itekako je prisutan.Predavanje je podijelio u tri segmenta pitanja: pitanjeekspresivne funkcije, transformativne funkcije te estetskefunkcije u kojoj se pronalaze vjerski obredi i sportskoponašanje. Naglasio je kako se sport obredno igra unatjecanjima, a religija se igra s transcendencijom tako da jeobrednost spušta u imanentno dok se sport igra s imanentnimtako da se otvara jednoj vrsti transcendencije. Postoje raznedefinicije igre, a kao najpotpuniju rekao je kako je igraslobodna, neproduktivna i neizvjesna aktivnost koja otvaraprema zamišljenoj stvarnosti i prema hipotetskom naèinudjelovanja. Igra ukljuèuje preciznu simbolièku elaboracijuprostora i vremena. Sport i religija se igraju preko obrednihtransformacija. Tu se jasno uoèava nekoliko faktora:performativnost, formalnost, stvaranje idealnog poretka tezdruživanje svetoga i profanoga. Estetska funkcija je ritualnafunkcija koja sport promatra u svjetlu hipotetskogdjelovanja. Izlagaè je naglasio kako obred djelujeinfraracionalno tj. da se kreæe u sferi znaèenjskog izobilja iposebno emotivnog vrenja.Dr. Žižiæ potom je prikazao video iz svibnja 2017. snogometnog stadiona Olimpico u kojem je prikazananogometna ikona F. Totti s ciljem da se zapitamo je li sportdanas postaje nekom vrstom zamjenske religije po svojojobrednosti: pozdravi, dodiri, ljubljenja, klanjanja, slavljenja.Po svim svojim elementima ovo je religijsko slavlje, iako setako ne èini jer je on sposoban obuhvatiti na tisuæe ljudi i sveih sabrati u jednu jedinstvenu communitas te ih uvesti ujedan jedinstveni tok - flow. U ovom primjeru pokazao jekako sport valorizira tijelo – Totti je ovdje svetac ipolubožanstvo. Sport estetizira pokret èineæi ga sakralnim ilijepim. Religija utjelovljenja kršæanstva danas imapoteškoæu s tijelom. Pitanje tjelesnosti je pomaloracionalizirano i moralizirano kao da se na tijelo gleda kaonešto što je niže od uma i duha. Kršæanstvo osim toga steškoæom odražava blagdansku poetiku što nije sluèaj naOlimpicu. Svijet sporta s velikom lakoæom zahvaæa ublagdanski egzistencijal èovjeka te se s razlogom možemozapitati: Može li sport zamijeniti religiju?Potom je doc. dr. Ante Akrap (Katolièki bogoslovni fakultet,

Sveuèilište u Splitu) izlagao o temi „Ontologija nogometneigre". Odmah je primijetio kako je video koji je dr. Žižiæprikazao odlièan uvod u njegovo predavanje. Pojasnio jekako se u antropološkom smislu èovjek treba igrati. Igra imavažnu odgojnu vrijednost te je ona ontološka strukturaèovjeka. Bez igre èovjek ne bi bio èovjek. Igra ukljuèujeinterakciju s drugim te je simbol zbližavanja s drugim.Nakon što je kratko izložio povijest nogometa te kako jenogomet postao najvažnija sporedna stvar na svijetu, dr.Akrap pojasnio je kako premda na prvi pogled ontologija inogomet zajedno izgledaju nepovezano, ipak ima nekogsmisla ontološka struktura nogometne igre. Ontologija kaofilozofska disciplina bavi se bitkom i s njim povezanimpitanjima. Ontologija nogometa raspravlja što je nogomet, ašto nije nogomet. Sukladno tome raspravlja o dijelovimanogometne igre, o njegovim meðusobnim odnosima, oodnosima dijelova prema cjelini nogometne igre te o samojcjelini nogometne igre. Ontologija nogometa nastojiodgovoriti na pitanja koja se odnose na loptu, igraèa,suradnju igraèa, na prostor i vrijeme, strategiju itd. Zakljuèioje kako je sport fenomen od društvenoga znaèaja kojim sebavi mnoštvo ljudi te snaži ljudsko tijelo i dušu. Ipak, on sedanas izgubio u spektaklu koji je postao dominantan oblikizražavanja suvremenog naèina života te mu prijeti opasnostod pretjeranih i nerealnih zahtjeva koji se svode na graniceljudskih moguænosti.Nakon kratke rasprave posljednje predavanje na simpozijuodržao je Hrvoje Petrušiæ, doktorand (Katolièki bogoslovnifakultet, Sveuèilište u Splitu) o temi „Antropotehnièkiimperativ. Uz Sloterdijkovu filozofiju vježbi". Svojepredavanje temeljio je na Sloterdijkovoj knjizi „Morašpromijeniti svoj život". Na poèetku je objasnio kako pojamantropotehnike znaèi skup tehnika i postupaka koje èovjeksam izvodi na sebi ili daje drugome kao èovjeku da to radina njemu te iznalaženjem te tehnike èovjek iznalazi sebe.Prema Sloterdijkovu uèenju sport proizvodi sportaša, subjektkao i kondiciju – stanje u svijetu i stanje organizma. Izlagaèje u jednu ruku uzeo knjigu Tome Kempenca „NasljedujKrista", a u drugu udžbenik za obuku amerièkih vojnikamarinaca „Vježbajte bez sprava". Prema Sloterdijku izmeðuove dvije knjige ne postoji kategorijalna razlika – oboje supriruènici za antropotehniku. Subjekt i objekt antropotehnikeje èovjek koji na sebi radi i koji je sam aktivni izvoðaè tihradnji. Da bi se stupilo u vježbovni život nužna jemetanoetika. U njega ne stupamo spontano, inicijacija seodvija prema zasluzi. To nalikuje na društvo izabranih zakoji je potreban poziv odozgo iz vertikale za kojim ondaslijedi obraæenje i mukotrpan naèin ponavljanja vježbi.Prema autorovu mišljenju nema kategorijalne razlike izmeðupravljenja sklekova i moljenja krunice. Oboje su svojevrsnirituali vježbanja i ponavljanja meðu kojima postoji sliènost.Nevidljiva, ali neizostavna sprava svih tih vježbi je vertikalana kojoj se kuša snaga i sposobnost života da se postane viši,a samim tim vrjednijim. Taj okomiti stav etika prevodi kaoèestit i pravedan, estetika kao pravilan i lijep, sport kaokondicijski uzdignut i spreman, a religija kao uzvišen i svet.Dug i zavojit put Sloterdijkove misli možemo jednostavnosažeti u tvrdnji kako imunologija nalazi saveznika uasketologiji jer život se najbolje èuva tako što mu se dajeprimjeren oblik, a taj oblik je conditio sine qua non svakogosmišljenog, zdravog i ispunjenog života.Nakon kratke rasprave v.d. dekana KBF-a prof. dr. AnðelkoDomazet zahvalio je svim predavaèima, slušateljima kao ionima koji su omoguæili da simpozij bude održan te ga jeproglasio završenim.

Domovinske vijestiika

925. listopada 2017. broj 43/2017

Zapoèeo dvogodišnji studij Teologije posveæenog života uSplituSplit, 20.10.2017. (IKA) - Treæi dvogodišnji studijTeologije posveæenog života zapoèeo je 20. listopada uKarmeliæanskom samostanu na Vidovcu u Splitu. Na studijse prijavilo 57 polaznika od èega 15 vjernika laika. Svojupodršku kako studiju tako i polaznicima došao je izrazitisplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Naglasio je kakoza njih taj dogaðaj sigurno mnogo osobno znaèi, ali da onima važnost i za njihove zajednice i Crkvu opæenito. „Dokvas gledam u klupama, uoèavam kako klupe pomladeèovjeka, ali ne klupe same po sebi nego vaša želja zaznanjem", kazao je nadbiskup. Osvrnuo se i na temusimpozija KBF-u Splitu „Vjera i sport u susretu" istaknuvšikako „mnogi ljudi tjeraju sport i žele biti mladi, ali nepomlaðuje sport nego ljubav." U tom je svjetlu govorio oljubavi prema pozivu, koja se oèituje i u želji zapermanentnim obrazovanjem kako bismo kao kršæani moglidanašnjem èovjeku na što razumljiviji naèin datiobrazloženje nade koja je u nama. „Poziv treba upoznati dabi se volio i treba ga voljeti da bi ga se upoznalo. Potrebno jeupoznati izvor svoje karizme i živjeti evanðelje uevanðeoskim savjetima, otkriti novu dimenziju liturgije iapostolat u novom svjetlu, biti svjestan današnjih izazova",naglasio je nadbiskup Barišiæ. Buduæi da se studij, nakondva dvogodišnja ciklusa u Zagrebu, po prvi put izvodi uSplitu nadbiskup je istaknuo da „ovdje danas poèinje neštopovijesno". Rijeè zahvale nadbiskupu na podršci uputio je predstojnikStudija o. Jure Zeèeviæ. Teologija posveæenog života (TPŽ)je studij za osobne potrebe u smislu cjeloživotnogobrazovanja, prvenstveno osoba koje pripadaju razlièitimoblicima posveæenog života, ali ga može pohaðati i odreðenibroj vjernika laika, ukoliko su za to, u danoj situaciji,ispunjeni organizacijski i drugi uvjeti. Glavna svrha studijajest da osobama posveæenog života u našoj Crkvi i društvuomoguæi produbljenje, osmišljenje i osvježenje vlastitogaspecifiènog Bogu posveæenog života i duhovnosti pomoæuodgovarajuæih nastavnih predmeta, seminara i vježbi,polazeæi od teorijsko-znanstvene i praktièno-provedbenerazine, naglasio je predstojnik Zeèeviæ.TPŽ je ustanovljen godine 2013. na poticaj i uz potporuHrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara ipoglavarica, a osnivaè i organizator studija je Hrvatskakarmelska provincija sv. oca Josipa. U prva dva nastavnaciklusa održana u Zagrebu bilo je upisano ukupno 92polaznika. Nastava se odvija jedan vikend mjeseèno (petak isubota) i traje dvije godine.

Izabrano novo vodstvo Hrvatskoga društva crkvenihglazbenikaZagreb, 20.10.2017. (IKA) - Godišnja izborna skupštinaHrvatskoga društva crkvenih glazbenika održana je 20.listopada u prostorijama Instituta za crkvenu glazbu „AlbeVidakoviæ" Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta uZagrebu. Skupština je zapoèela molitvom a zatim redovnimizvještajem o radu HDCG-a od 2015. do 2017. Podatke jeizložila doc. mr. art. Ruža s. Domagoja Ljubièiæ,predsjednica Udruge. Uslijedio je izvještaj o radu webstranica HDCG-a. Osim Dana crkvene glazbe HDCGorganiziralo je više duhovnih obnova, koncerata te smotrucrkvenih zborova Grada Zagreba o spomendanu sveteCecilije. Glede web stranice, glavni je zadatak bio donositivijesti (iz glazbenog života u nas) i obavijesti, osmisliti iažurirati prijedloge za pjevanje za liturgijsku godinu A, B, C,

osobito kada je rijeè o pripjevnim psalmima. Kao temeljniproblem, kojem bi se trebalo posvetiti pažnje, istaknuti suneuglazbljeni otpjevni psalmi. Stranica je iznimnoposjeæena. Nakon izvještaja o radu HDCG-a pristupilo se izboru novogavodstva. Za predsjednicu je ponovno potvrðena doc. mr. art.Ruža s. Domagoja Ljubièiæ, a za dopredsjednika je izabranTihomir Prša, prof. Za tajnika je potvrðen Kristijan Palèec,mag. mus, a za èlanove Upravnog odbora su izabrani PetraHrvaèiæ, mag. mus. i prof. dr. s. Katarina Koprek. Zaèlanove Nadzornog odbora izabrani su don. Ivan Urliæ, mag.mus., Niko Luburiæ, prof. i Lovro Srdareviæ, student KBF-au Zagrebu. U Stegovno povjerenstvo su izabrani IvanŠèepanoviæ, student Instituta za crkvenu glazbu u Zagrebu,Tatijana Gaèeša, prof. i s. Ivana Pavla Novina, mag. phil.

Znanstveni skup u PazinuPosveæen 70. obljetnici uspostave Apostolske administratureu Pazinu, 40. obljetnici ujedinjenja Crkve u Istri te mons.Dragutinu Nežiæu, prvom biskupu ujedinjene Istarske crkvePazin, 20.10.2017. (IKA) - Znanstveni skup posveæen 70.obljetnici uspostave Apostolske administrature u Pazinu, 40.obljetnici ujedinjenja Crkve u Istri te mons. DragutinuNežiæu, prvom biskupu ujedinjene istarske Crkve održan je20. listopada u Auli magni Pazinskog kolegija – klasiènegimnazije. Skupu je okupio velik broj sveuèilišnih profesora,znanstvenika, struènjaka, povjesnièara, pravnika,kulturologa, sveæenika, redovnika i predstavnika crkvene icivilne vlasti. Meðu nazoènima bili su rijeèki nadbiskup IvanDevèiæ, domaæin poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša,umirovljeni biskupi Ivan Milovan i Valter Župan. Nakonpozdrava mons. Devèiæa i Dražena Janjuševiæa, proèelnikaUreda državne uprave u Istarskoj županiji, skup je otvoriobiskup Kutleša. U uvodnom dijelu glazbenim izvedbamanastupili su uèenici Pazinskog kolegija – klasiène gimnazije. Na skupu se govorilo o promjenjivim okolnostima tesloženom i slojevitom kontekstu u kojemu je kroz povijest, aposebno nakon pada Austro-Ugarske Monarhije 1918.godine, djelovala Crkva u Istri i njezino sveæenstvo; osobitou vrijeme tri totalitarizma i ideologije (nacionalsocijalizma,fašizma i komunizma) kojima se istarsko sveæenstvosuprotstavilo u XX. stoljeæu, unatoè njihovim stalnimtežnjama da Crkvu i sveæenstvo sebi podrede. Crkva u Istri injezin narod opisani su s gledišta glagoljaške pismenosti,crkvenih matica i bogoslužja na narodnom jeziku koje jeCrkva svojem narodu u Istri osiguravala od godine 1215.,kao iskljuèivu povlasticu meðu europskim narodima. BrigaCrkve za narod prikazana je i kroz promicanje socijalnepravde, navodeæi više od 700 bratovština, desetke hospicija,izdavaštvo, ðaèke stipendijske zaklade i škole koje supotpomagali i osnivali biskupi. Biskup Dobrila svoj prvibiskupski govor i poslanicu održao je na hrvatskom jeziku tena tom jeziku objavio omiljeni molitvenik „Otèe, budi voljatvoja". Postojanost istarskog sveæenstva opisana je krozžrtvu za narod u doba triju totalitarizama, navodeæi otporeasimilaciji, brisanju identiteta i nasilnoj dekristijanizacijizbog èega su mnogi sveæenici bili konfinirani, zatvarani,šikanirani, odvoðeni, proganjani, zlostavljani, muèeni iubijeni.Naglašena je uloga narodnjaštva i sveæenstva u borbi zaoèuvanje hrvatskog identiteta tijekom fašistièke okupacije,ali i o naporima koje je ono, predvoðeno BožomMilanoviæem, nakon II. svjetskog rata diplomatski ulagaloza prikljuèenje Istre hrvatskoj matici. „Odmah nakonzavršetka rata 1945. na èelu s mons. Božom Milanoviæem,sveæenici su pred èitavim svijetom glasno i odluèno zatražili

Domovinske vijesti ika

10 25. listopada 2017. broj 43/2017

prikljuèenje Istre matici zemlji Hrvatskoj, premda su veætada – neæemo to kriti – jasno znali da kao vjernici isveæenici tom opcijom ne biraju sebi lagodniji put".Sveæenstvo u Istri stoljeæima se odupiralo povijesnimkrivotvorenjima oèite istine. Samo istinom i argumentimamože se razumjeti uloga sveæenstva u Istri, posebno udogaðajima koje obilježavamo ovim skupom. Istina se moženeko vrijeme zataškavati, ali se ne može pobijediti. Istina jeuvijek samo jedna, ne postoji više istina, istaknuto je naskupu. Lik i djelo mons. Dragutina Nežiæa tijekom 37godina službe u ovoj biskupiji ostavio je dubokosvjedoèanstvo, utkao sebe, svoju dušu i srce za ujedinjenjeIstarske Crkve. Mons. Nežiæ opisan je kao èovjek èvrstihstavova u pitanjima vjere, morala i Crkve, ustrajan do kraja,a s druge strane kao osoba otvorena novostima i suradnji.Svi su pozvani da u ovoj prilici, ali i drugdje, ustrajnopromièu istinu jer to zaslužuju žitelji Istre, i oni koji suvjernici i oni koji to nisu, ali i sveæenstvo koje je stoljeæimaustrajno i nepokolebljivo podnosilo patnju i nedaæe za svojnarod i zajedno sa svojim narodom.Izlaganja i rasprave na skupu, koja su bila multimedijalna ikoncipirana u skladu s najsuvremenijim znanstvenimtrendovima, sadržajno se mogu svrstati u nekoliko cjelina.Najprije se razmatrao povijesni te civilnopravni icrkvenopravni kontekst u doba prije, tijekom i nakon II.svjetskog rata. Posebno su bile zastupljene teme o fašizmu uIstri i sveæenicima - narodnjacima koji su èuvali slavenskiidentitet tamošnjeg naroda, kapitulaciji Italije, ratnimprilikama, tzv. Rujanskim (Pazinskim) odlukama, problemusuvereniteta u Istri nakon 1943., diplomatskim aktivnostimaniza sveæenika, posebno mons. Bože Milanoviæa, u okvirimakojih su statistikama župa, crkvenim maticama, argumentomglagoljaške pismenosti i progona pod fašizmom dokazivalislavenstvo Istre u Londonu 1946. i Parizu 1947. godine.Druga cjelina bila je posveæena Apostolskoj administraturi uPazinu. Eminentni struènjaci definirali su njezin pojam ukanonskom pravu, analizirali imenovanja apostolskihadministratora u Istri, podudarnost civilnog teritorijalno-politièkog razgranièenja i imenovanje administratora teposebno vrednovali mons. Dragutina Nežiæa kaoapostolskog administatora u tadašnjem jugoslavenskomdijelu Tršæanske i Koparske biskupije.Jedna od središnjih tema skupa bila je papinska bula„Prioribus saeculi" kojom je uspostavljeno jedinstvo Crkve uIstri, tj. prvi put u povijesti hrvatski dio Istre njome jeobjedinjen u jednu biskupiju – Poreèku i Pulsku. Struènjacisu bulu analizirali s obzirom na njezin sadržaj te prava kojaiz nje proizlaze za Poreèku i Pulsku biskupiju. Zatim seanaliziralo vrijeme izdavanje te crkveno-vjerske i civilneprilike koje su joj prethodile i u kojima je stupila na snagu,posebice u kontekstu Osimskih sporazuma iz 1975. (injihova stupanja na snagu 1977.). Pružen je i osvrt nasveèanu proslavu njezina stupanja na snagu koja se održala8. i 9. rujna 1978. godine u Poreèu.Središnji i najveæi dio izlaganja bio je posveæen liku i djelumons. Dragutina Nežiæa koji su znanstvenici propitivali izrazlièitih gledišta i u svoj složenosti biskupove pojavnosti.Najprije se prišlo izlaganju o njegovu „predistarskom"razdoblju kada je djelovao kao sveæenik Zagrebaèkenadbiskupije. Govorilo se o njemu kao sveæeniku rodom izJastrebarskog, zatim duhovniku u Zavodu svetog Jeronima uRimu, duhovniku u Nadbiskupskom bogoslovnomsjemeništu u Zagrebu, predavaèu ascetike i mistike naBogoslovnom fakultetu u Zagrebu, ali i o službivicepostulatora u kauzi za proglašenje blaženim biskupa dr.Josipa Langa. O osobi mons. Nežiæa govorilo se kao opronicljivu povjesnièaru, zauzetu èuvaru župnih i

biskupijskog arhiva, adiministratoru jugoslavenskog dijelaTršæanske i Koparske biskupije te biskupu poreèkom ipulskom kojega treba razmatrati u kontekstu dogaðanja uIstri nakon 1947. godine. Znanstvenici, biskupi, ali i njegovipoznanici takoðer su na skupu iznosili Nežiæevu pastoralnu iupraviteljsku dimenziju, posebno brigu o župama te zaslugeza osnivanje župa u Istri (u Puli i Labinu, u Rapcu, SvetiMatej – Cere, Juršiæi). Osim iz perspektive partikularne Crkve, lik biskupa Nežiæaanalizirao se s obzirom na dogaðanja u opæoj Crkvi, posebnou svezi s Koncilom i pokoncilskom obnovom koju jeoduševljeno prihvatio. Na skupu su se isticali napori mons.Nežiæa kojima je duh Koncila pokušavao usaditisveæenicima i vjernicama, i to na podruèjima obnoveliturgije, odnosa Crkve i medija, poimanja Crkve i odnosaCrkve prema znanosti. Poznavatelji biskupa Nežiæa iznanstvenici iznijeli su visoke ocjene o njemu kao brižnomeupravitelju crkvenih vremenitih dobara, pokretnih inepokretnih, koje je u teškim vremenima poslijeratneagrarne reforme, nacionalizacije i konfiskacije nastojaozabilježiti i oèuvati. Isticalo se kako æe ostati upamæen pospecifiènim odnosima prema jugoslavenskim politièkimvlastima, minucioznom i preciznom (gotovo pravnièkom)razumijevanju tzv. Tršæanske krize te njezinih uèinaka imeðunarodnopravnih odjeka. Razboritost mons. Nežiæasudionici skupa prepoznali su i u odnosu prema staleškimsveæenièkim društvima, napose u odnosu prema Društvusvetog Æirila i Metoda, ali i prema pojedinim sveæenicima.Nežiæ je predstavljen kao dosljedan i nepopustljiv u obranistavova Biskupske konferencije Jugoslavije iznesenih udokumentima „Non expedit" i „Non licet", kojima sezabranjuje rad sveæenièkih staleških društava ako nemajuodobrenje ordinarija. Dok je obavljao službu adiministratora,mons. Nežiæ pokrenuo je dijecezanski postupak zaproglašenje blaženim i svetim vlè. Miroslava Bulešiæa,imenovavši 29. ožujka 1956. godine mons. Marija Pavatapostulatorom u kauzi. Stoga su na skupu opravdanoistaknute Nežiæeve velike zasluge, ali i izraziti otpor vlasti ukojemu je taj postupak pokrenuo, nastojeæi zabraniti svakispomen Bulešiæeva imena.Skup je bio popraæen brojnim pitanjima i raspravama u kojesu se, osim izlagaèa, èesto ukljuèivali oni koji su mons.Nežiæa (i mons. Milanoviæa) osobno poznavali. Njihovasjeæanja na poseban su naèin pridonijela vjerodostojnostitvrdnji i verifikaciji iznesenih zakljuèaka te su u svemuafirmirala ostvarivanja temeljne ideje skupa koja se sastoji uotkrivanju istine. Ta ideja dodatno æe se ostvariti iobjavljivanjem knjige – zbornika radova – u kojoj æe seprikupiti i time trajno dokumentirati spoznaje do kojih sedošlo. Na kraju najavljena je i liturgijska proslava tih velikih ivažnih obljetnica za Crkvu u Istri koja æe se održati u Poreèuo svetkovini svetog Mavra, 21. studenoga.

Kuæa susreta Tabor dobila nagradu grada SamoboraSamobor, 21.10.2017. (IKA) - Na dan grada Samobora, kojije sveèano proslavljen u subotu 21. listopada, Kuæi susretaTabor dodijeljena je nagrada Grada Samobora. Nagradu jeprimio fra Ivan Matiæ, voditelj Kuæe susreta Tabor, nasveèanoj sjednici Gradskog vijeæa Grada Samobora. Nadodijeli nagrade uz fra Ivana bio je i fra Nikola Vukoja,gvardijan franjevaèkog samostana u Samoboru.U godini kada Kuæa susreta Tabor slavi svoju 20. obljetnicupostojanja to je druga nagrada, uz onu koju je 17. srpnjaTabor dobio od Zagrebaèke županije.

Domovinske vijestiika

1125. listopada 2017. broj 43/2017

Èetvrti nacionalni susret štovatelja Božjega milosrðaSveèano euharistijsko slavlje predvodio sisaèki biskup VladoKošiæMarija Bistrica, 21.10.2017. (IKA) - Sisaèki biskup VladoKošiæ predvodio je sveèano euharistijsko slavlje Èetvrtognacionalnog susreta štovatelja Božjega milosrða koji seodržao u subotu 21. listopada u Mariji Bistrici. Ukoncelebraciji su bila dvadeset i dvojica sveæenika iz raznihdijelova Hrvatske, koji su sa svojim vjernicima prispjeli nasusret. Mnoštvu od oko dvije i pol tisuæe hodoèasnikapridružili su se i hodoèasnici iz Bosne i Hercegovine, iz župeSrca Isusova pri sarajevskoj katedrali. Pjevanje je predvodioZbor „AS" župe bl. Alojzija Stepinca iz Kutinske Slatine, aposlužitelji oltara bili su brojni ministranti župa u Trnovèici iKutinskoj Slatini.Homiliju je biskup Košiæ zapoèeo podsjeæajuæi na tekstPetrove poslanice u kojoj blagoslivlja Boga „koji nas povelikom milosrðu svojemu uskrsnuæem Isusa Krista…nanovo rodi za životnu nadu". Upravo po Kristovoj pobjedinad smræu èovjek biva darivan milošæu – Božjim milosrðemi Božjom ljubavlju po kojoj se postaje novim èovjekom,nanovo roðenim za životnu nadu po sakramentu krštenja,rekao je biskup, i dodao: „Novost života koji nam je darovanpo krštenju Duh Sveti želi razvijati sve više u nama, a toznaèi da smo novi ljudi koji doduše živimo na zemlji, alinismo od zemlje, jesmo u svijetu, ali nismo od svijeta".„Ako se prestanemo nadati dobru, ako se uvuèemo samo uzdvajanje i ne vjerujemo da je moguæa promjena na bolje inovi život, tada je život izgubljen", rekao je biskup ipotaknuo da Petrov vapaj: „Spasi me, Gospodine" dok jetonuo hodeæi po moru, treba biti i „naša molitva". „I Krist æenas podiæi iz valova naših zabluda, strasti i laži u koje veætonemo, on æe nam pružiti svoju ruku i izvuæi nas iz propasti.Ne bojmo se zavapiti: 'Vjeèni Oèe, po pregorkoj muci iuskrsnuæu svoga Sina, budi milosrdan nama i cijelomsvijetu". Nakon tumaèenja i razmatranja zapovijedi ljubaviiznesene u Ivanovu Evanðelju, biskup je zapoèeorazmišljanje o Blaženoj Djevici Mariji, „Duši dušehrvatske…", Kraljici krunice kojoj je posveæen mjeseclistopad. Istaknuo je izvanrednu snagu sadržanu u molitvikrunice koja je bila izvorom mnogih pobjeda. Upitao je zaštose danas ne uspijeva oprijeti nasrtajima protiv obitelji, protivmladih, protiv djece koji su toliko ugroženi, pri tom videæikao moguæi razlog i zanemarivanje molitve krunice. „Mismo još uvijek tu i imamo zadaæu moliti se, moliti se za našnarod, za naše obitelji, za djecu i mlade", potaknuo jebiskup. Na uoènicu spomendana sv. Ivana Pavla II. biskup seprisjetio i svetoga pape i njegova drugog pohoda Hrvatskoj,1998., kada je blaženim proglasio Alojzija Stepinca koji se„nije bojao reæi istinu, premda su i tada našeg svetogBlaženika blatili i krivo optuživali kao i danas kadoèekujemo završetak tog procesa proglašenja svetim iradujemo se njegovoj pobjedi." Biskup se prisjetio i zaslugakoje se mogu pripisati Ivanu Pavlu II., Poljaku iz „BijeleHrvatske", u širenju štovanja Božjega milosrða. Proglasio jeon nedjelju nakon Uskrsa Nedjeljom Božjega milosrða,napisao je encikliku „Dives in misericordia", a bio jenadahnut i privatnim objavama s. Faustine Kowalske koja jeimala zadaæu poruku Milosrða uputiti cijelom svijetu i datida duše upoznaju neizmjerno Božje milosrðe. Biskup jepozvao živjeti bit milosrða: „pokazivati milosrðe premanašim bližnjima i dapaèe prednjaèiti u tome. To znaèi znatiopraštati našim ukuæanima, našim susjedima i svima koji naspovrijede, znati sve gledati Božjim oèima suæuti i milosrdneljubavi". Dotaknuo se i oblika pobožnosti u èast Božjegamilosrða: krunice u èast Božjega milosrða, štovanja Sata

milosrða, citirajuæi ulomke iz „Dnevnika" sv. Faustine. Naposljetku se biskup dotaknuo i poruke pape Franjesadržane u buli „Misericordia vultus" objavljene u povoduGodine milosrða, u kojoj Papa poziva na neprestanorazmatranje otajstva milosrða jer je ono „vrelo radosti,spokoja i mira. Naše spasenje ovisi o njemu."Nakon misnog slavlja uslijedilo je štovanje relikvija sv.Ivana Pavla II. i sv. Faustine Kowalske a zatim je održankrižni put bistrièkom kalvarijom. Hodoèasnicima je potombila prikazana kazališna predstava „Faustina. Božje je imeMilosrðe" fra Ivana Lotara, OFMConv., u izvedbi RadnikaMilosrdnog Isusa iz Pule. Prethodila joj je pobožnost u èastBožjega milosrða, u bazilici, „satu milosrða", na kraju kojeje o. Andrzej Wosko, dehonijanac, ispred Koordinaciještovatelja Božjega milosrða, organizatora susreta, pozvao nasljedeæi, jubilarni, Peti nacionalni susret koji æe se održati20. listopada 2018. u Mariji Bistrici i njime æe se obilježiti80. obljetnica smrti sv. Faustine Kowalske i 25. obljetnicanjezina proglašenja blaženom.

Svetkovina Gašpara del Bufala u ProzorjuProzorje, 21.10.2017. (IKA) - U Centru pomirenjaPredragocjene Krvi Kristove u Prozorju kod Dugog Sela,drugoj Misijskoj kuæi Družbe misionara Krvi Kristove, kojaje u izgradnji, u subotu 21. listopada sveèano je obilježenasvetkovina sv. Gašpara del Bufala, utemeljitelja Družbe,njezinog nebeskog zaštitnika i zaštitnika èlanova ZajednicaKrvi Kristove koje vode misionari. Program je poèeojednosatnim klanjanjem pred Presvetim, koje je vodio bratIvan Raljušiæ, bogoslov. Sveèanu euharistiju slavio je varaždinski biskup JosipMrzljak. Rijeèi dobrodošlice uputio mu je o. Ilija Grgiæ,provincijalni delegat Hrvatske delegature Družbe misionaraKrvi Kristove, istaknuvši kako je biskup Mrzljak tu„domaæi", jer je nekada bio u službi u SesvetskomKraljevcu. Zahvalio mu je što je omoguæio „dolazakludbreškog èuda" u Prozorje 1. i 2. srpnja, za blagdanPredragocjene Krvi Isusove. Relikvija Predragocjene KrviIsusove okupljenima je omoguæila još snažnije i dubljeulaženje u otajstvo euharistije. U homiliji biskup Mrzljak podsjetio je kako je Crkva usvojoj, više od 2000 godina dugoj povijesti, pred vjernikestavljala i na oltarima isticala slike i kipove svetaca iblaženika. „To su, najprije, apostoli, zatim Isusova Majka,pa muèenici vjere iz prvih stoljeæa, a onda i mnogi drugi,nama više ili manje poznati sveci. Èesto se pitamo tko su onii jesu li oni posebni ljudi? Oni su živjeli, kao i mi, ali su naposeban naèin prepoznali bit kršæanske vjere. Oni su seodazvali Isusovu pozivu i pošli njegovim putom. Pokazujunam put kojim i mi trebamo iæi, a to je put svetosti, koji je zasvakoga èovjeka. Svi smo pozvani iæi tim putom", istaknuoje biskup Mrzljak. „Sveti Gašpar del Bufalo", nastavio jebiskup, „umro je prije 180 godina. Osnovao je Družbumisionara Krvi Kristove. On je u svom životu prepoznaovrijednost Isusove Krvi, prolivene za èovjeka, za nas. Pozivai nas prepoznati tu vrijednost i svjedoèiti je", rekao je.Biskup Mrzljak istaknuo je kako euharistija povezuje svesvece. Ona je bila snaga i središte njihovog života.Euharistija je izvor i vrhunac kršæanskog života svakogsveca. Važno je èuti i Božju Rijeè koju su sveci svjedoèilisvojim životom. Sveti Gašpar shvatio je Isusove rijeèi: „Štogod èinite jednom od moje najmanje braæe – meni èinite", paje u svakom èovjeku gledao sliku Božju. Isticao je kako namje svaki èovjek brat i svaki je vrijedan našeg poštovanja. I mito trebamo prepoznati u „najmanjima", potrebnima našepomoæi u njihovim bolestima, teškoæama i raznim

Domovinske vijesti ika

12 25. listopada 2017. broj 43/2017

nevoljama. Oko takvih se trudio sv. Gašpar. On je svjedoèioda štovanje Predragocjene Krvi Kristove nije samo nekapobožnost, nego istinsko štovanje Presvete Krvi kojetrebamo pokazivati djelotvorno. Pri kraju misnog slavlja o. Ilija Grgiæ zahvalio je biskupu nadolasku i slavljenju euharistije. Predao mu je plaketu s likomsv. Gašpara, izraðenu u povodu proslave svetkovinePredragocjene Krvi 1. i 2. srpnja. Na poljskom jezikupozdravio je provincijala Poljske provincije misionara KrviKristove Wojciecha Czernatowicza, zatim viceprovincijalaFranciszka Grzywe te o. Ignacija Jakubiaka. Zahvalio je napomoæi sveæenicima Dugoselskoga dekanata i dekanuSlavku Kresonji, zatim sveæenicima Vugroveèko-sesvetskoga dekanata, iz Blaškovca, pa župniku iz ŠestinaRobertu Šreteru, potom vlè. Zoranu Gložiniæu iz Ivanca tesvim sveæenicima koji su vjernicima bili na raspolaganju zaispovijed i tako Centar pomirenja u Prozorju uèinili doistaživim, kroz sakrament pomirenja. Pozdravio je i nazoène redovnice iz više družbi, a posebnoklanjateljice Krvi Kristove, meðu njima s. Ana MarijuAntoloviæ, regionalnu poglavaricu, koja je nekoliko danaprije izabrana na odgovornu funkciju predsjednice Hrvatskeredovnièke konferencije. Predao joj je plaketu s likomutemeljitelja Družbe misionara. Toplim rijeèima zahvalio jesvim dobroèiniteljima koji su u Misijsku kuæu u Prozorjuugradili dio sebe žrtvom, materijalno i molitvom. O. Ilija zahvalio je na dolasku i sudjelovanju u sveèanostièlanovima zajednica Krvi Kristove iz Dugog Sela i Zagreba,Knina, Šibenika, Rijeke, Ivanca, Ludbrega, Lepoglave idrugih mjesta, od Splita do Slavonskog Broda. BiskupMrzljak na sve okupljene zazvao je Božji blagoslov, ablagoslovio ih je i relikvijom sv. Gašpara del Bufala, predkojom su vjernici zatim ostali u molitvi.

„Sveti Ilar u kontekstu svoga vremena"Meðunarodni znanstveni skup u sklopu proslave sv. Ilara uMlinimaDubrovnik, 21.10.2017. (IKA) - Meðunarodni znanstveniskup „Sveti Ilar u kontekstu svoga vremena" održan je 19. i20. u hotelu „Astarea" u Mlinima, u sklopu trodnevnepriprave za sveèevu proslavu. Skup je otvorio predsjednikOrganizacijskog odbora dr. don Ivan Bodrožiæ s Katolièkogabogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, koji je skuporganizirao u suradnji sa župom sv. Ilara u Mlinima. Nasveèanosti otvorenja nazoènima su se obratili i naèelnikOpæine Župa dubrovaèka Silvio Nardelli, dubrovaèki biskupMate Uziniæ i župnik župe sv. Ilara mr. don Bernardo Pleše,a pozdrav je uputio i predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Naèelnik Nardelli izrazio je dobrodošlicu sudionicimaskupa, rekavši kako vjernici Župe dubrovaèke stoljeæimaštuju sv. Ilara, zahvalivši organizatorima što su taj skuppriredili u Mlinima. Župnik Pleše rekao je kako se, premanjegovim saznanjima, sv. Ilar kao zaštitnik župe štuje jedinou Hrvatskoj, pa mnogi kad im kaže da je župnik u župi kojojje sv. Ilar nebeski zaštitnik pitaju: tko ti je to. Ovajznanstveni skup organiziran je upravo sa željom da i širajavnost èuje za sv. Ilara i bolje ga upozna. Župnik je takoðerobjasnio da je knjižica koju su svi dobili reprint knjige AnteAniæa iz 1908. godine „Život svetoga Ilara opata opjevanpuèkim stihom uz nekoje povijesne crtice o Župidubrovaèkoj" napravljen za taj skup. Biskup Uziniæ poželio je obilje Božjega blagoslova i uspjehznanstvenom skupu te izrazio nadu da æe on odgovoriti natemu koju su sebi zadali: Sveti Ilar u kontekstu svogavremena. „Ali, još se više nadam da æe nam odgovor koji æe

sudionici simpozija dati na to pitanje pomoæi da otkrijemona koji naèin sv. Ilar može biti aktualan i u naše vrijeme kaosvetac i zaštitnik, kojega æemo nastaviti moliti za zagovor,ali i u kojega æemo se, zahvaljujuæi ovom skupu, nastavitiugledati kako bi nam bio primjer života". Dr. Bodrožiæ rekao je kako je „skup u Mlinima u ozraèjužupe koja èasti spomen sv. Ilara pa je to jedna vrstahodoèašæa, onog intelektualnog, sv. Ilaru". Istaknuo je da nasimpoziju uz hrvatske struènjake sudjeluju i istraživaèiprofesori iz Italije, Maðarske, Bosne i Hercegovine, aizlaganje je pripremio i profesor iz Slovenije. Govoreæi o sv.Jeronimu, zahvaljujuæi kojemu se danas više zna o sv. Ilaru,dr. Bodrožiæ istaknuo je bogato teološko nasljeðe koje je sv.Jeronim, kojemu se uskoro navršava 1600. obljetnica smrti,iza sebe ostavio te izrazio nadu da æe taj simpozij biti svimapoticaj za daljnja jeronimovska istraživanja. „Ilar kao monahi svjedok Isusa Krista pomagao je u svoje vrijeme da sedruštvo u kojemu je živio evangelizira oslobaðajuæi ga odnatruha poganstva koje je zarobljavalo ljude. Svjedoèio jeautentiènu kršæansku slobodu kao nasušnu potrebu društvusvoga vremena. Ovaj skup ima svoju aktualnost i po tomešto se danas oko nas dogaða obrnuti proces, kojem bi setrebalo oduprijeti, a rijeè je o procesu poganizacije društva,te nam je potrebno imati autentiène svjedoke koji mogu tajproces zaustaviti, te pokrenuti one pozitivne tijekove udruštvu, kao što je sveti Ilar poticao u svoje vrijeme", rekaoje na otvorenju dr. Bodrožiæ. Prvog dana skupa održano je sedam izlaganja: „SvetiHilarion u kontekstu teoloških rasprava svoga vremena"(Anto Barišiæ, Zagreb, Hrvatska), „Hilarion izmeðu bijegaod ljudi i zauzimanja za njih" (Andrea Filiæ, Zagreb,Hrvatska), „Sveti Hilarion – otac asketa i pokornikapalestinske pustinje" (Vanda Kraft Soiæ, Zagreb, Hrvatska),„Hilarion kao uèenik i sluga Kristov" (Ivan Bodrožiæ,Zagreb, Hrvatska), „Hilarion izmeðu slobodne volje imilosti" (Josip Kneževiæ, Sarajevo, BiH), „Smisao i ciljJeronimovih hagiografskih djela" (Miran Špeliè, Ljubljana,Slovenija), i „Liturgija i monaški život prema Jeronimovimhagiografijama" (Silvio Košæak, Zagreb, Hrvatska). Drugog dana skupa predstavljeno je preostalih šest izlaganja:„'Gol i oboružan u Kristu' (Vita Hilar. 2,7): askeza, èudesa iegzorcizmi u Jeronimovu Životu sv. Hilariona" (RobertaFranchi, Budimpešta, Maðarska), „Retorièke figure uEpilogu Života sv. Hilariona i druga dva Jeronimovaživotopisa svetaca" (Basyli Degorski, Rim, Italija), „Hilarionna Siciliji" (Benedetto Clausi, Calabria, Italija), „Legenda osvetom Hilarionu u starijoj hrvatskoj književnosti" (VesnaStipèeviæ Badurina, Zagreb, Hrvatska), „Kult sv. Ilara nadubrovaèkom podruèju" (Vinicije Lupis, Dubrovnik,Hrvatska) i „Legende o sv. Ilaru u usmenoj tradiciji" (JelenaObradoviæ Mojaš, Dubrovnik, Hrvatska). Kako neki odznanstvenika nisu mogli nazoèiti skupu, njihovi su radoviproèitani ili su ih oni sami predstavili putem video snimke. U izjavi po završetku skupa dr. Bodrožiæ kazao je:„Zadovoljan sam da se ovaj skup održao i da smo mogli naznanstvenoj razini obraditi povijesne okolnosti i sam životsv. Hilariona (Ilara), a onda i njegov utjecaj koji se kasnijekroz stoljeæa širio putem legendi, štovanja, prisutnosti bilo utekstovima bilo u puèkoj predaji. Tako da mislim da je ovobila jedna vrijedna stvar u koju smo uložili i snage i truda.Pozvali smo takoðer struènjake izvana koji su nam moglidati prave osvrte na sam sveèev život te smo mogli produbitiovu tematiku." Dodao je i kako ovakvi znanstveni susretimožda više zanimaju krug znanstvenika koji se time bave,ali mogu takoðer biti poticajni i za župu i pastoral u župikroz nove ideje na tom tragu. „Ono što doðe kao znanstvenainformacija, kao znanstveno istraživanje pomaže nam da

Domovinske vijestiika

1325. listopada 2017. broj 43/2017

doðemo i do jasnijih spoznaja i motivacija koje je mogaoimati sv. Ilar u svom životu. On je opisan u jednomhagiografskom ruhu, potom su nastale kroz vrijeme mnogelegende, ali znanost pomaže da doðemo do onih informacijao uporištu koje je on imao, a to je uporište u vjeri koja ga jenadahnjivala da živi dosljednim, neporoènim, èistimživotom, i da tako bude primjer za druge. To može bitipoticaj i u našim vremenima, koja su pomalo vremenavraæanja poganizacije bilo na tih bilo na otvoren naèin, jer jeHilarion bio, kao što je istaknuto u više predavanja, važanpojedinac koji se odazvao Kristovom pozivu, svjedoèio ipomagao Crkvi èetvrtog stoljeæa koja je bila dobila sloboduda nadiðe poganstvo i poganske tradicije. Takoðer i da budepoticaj kršæanima da ne žive mlako, dvolièno i na naèinnedostojan Evanðelja." U stankama sesija i na kraju skupa sudionici su imaliprigodu postavljati pitanja i izmijeniti mišljenja, a posjetilisu i špilju Šipun uz koju se veže legenda da je u njoj živiozmaj kojeg je ubio sv. Ilar. Najavljeno je i kako se planiraizdavanje zbornika radova s toga skupa. U subotu 21. listopada u Mlinima je sveèev blagdan sveèanoproslavljen misom koju je predvodio dubrovaèki biskup.Trodnevnu duhovnu pripravu za blagdan vodili sudubrovaèki sveæenici don Stanko Lasiæ, don Robert Èibariæ idon Josip Barišiæ. Sveti Hilarion (Ilar) iz Gaze živio je krajem treæeg i u veæemdijelu èetvrtog stoljeæa. S petnaest godina otišao je živjeti upustinju, ali je više puta mijenjao mjesto gdje je boravio jersu ga ljudi tražili kako bi im pomagao u njihovimpoteškoæama i bolestima. Bio je uèenik sv. AntunaPustinjaka i stalno je težio povratku pustinjaèkom naèinuživota. Na podruèje Cavtata i Župe dubrovaèke došao je ustarijoj životnoj dobi te se predaja o njegovom boravku ionom što je uèinio èuva u narodu. O njemu se najviše zna izdjela sv. Jeronima „Vita Hilarionis".

Simpozij o sv. Nikoli TaveliæuU Šibeniku održan IV. meðunarodni znanstveni skup„Franjevaèki velikani", prvi o hrvatskom velikanuŠibenik, 21.10.2017. (IKA) - U gradskoj knjižnici JurajŠižgoriæ u Šibeniku 20. i 21. listopada održan je IV.meðunarodni znanstveni skup „Franjevaèki velikani", ovegodine o sv. Nikoli Taveliæu. Skup su organizirali Katolièkibogoslovni fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, StudiumBiblicum franciscanum – custodia di Terra Santa, GradŠibenik, Šibenska biskupija, samostan sv. Frane u Šibeniku,Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca iHrvatska franjevaèka provincija sv. Æirila i Metoda.Okupljene je pozdravio fra Ivan Bradariæ, gvardijanšibenskog samostana sv. Frane i rektor Hrvatskoganacionalnog svetišta sv. Nikole Taveliæa.Šibenski biskup Tomislav Rogiæ u pozdravu je istaknuokako sudionici imaju privilegiju hraniti se na baštini svecakoji je niknuo iz našeg podruèja i kako æe otkrivanje njegovadjelovanja i konteksta u kojem je živio ojaèati njihovu vjeru.Poželio je da primjer vjere sv. Nikole i danas krijepi vjernikeu ovim novim okolnostima i pouèi ih kako danas svjedoèilivjeru u Isusa Krista.Uime Katolièkoga bogoslovnoga fakulteta Sveuèilišta uZagrebu obratio se prof. dr. Ivan Karliæ, proèelnik katedre zadogmatsku teologiju. Pozdravio je okupljene uime dekanaMarija Cifraka i primijetio kako se znanstveni skup„Franjevaèki velikani" prvi puta odvija izvan Zagreba i prviputa se govori o hrvatskom velikanu. Podijelio je dubokouvjerenje da æe prouèavanja okupljenih znanstvenika uistinupridonijeti boljem prisjeæanju na prvoga hrvatskog službeno

kanoniziranog sveca kako „bismo oživjeli ono slavlje okokanonizacije koje se dogaðalo sedamdesetih godina 20. st." Provincijal fra Josip Blaževiæ pozdravio je sudionike uimeHrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualacaistaknuvši kako je sv. Nikola nastavio niz kršæanskihmisionara muèenika kojima je smrt sestra koja zatvara vrataovozemnosti, a otvara salone vjeènosti. Predsjednik organizacijskog odbora simpozija dr. DanijelPatafta obratio je okupljenima uime Hrvatske franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda, istaknuvši da kao svetacKatolièke Crkve sv. Nikola nadilazi granice hrvatskognaroda i povezuje nas sa zapadnom uljudbom kojoj sevraæamo. Sv. Nikola nam pokazuje ideal ranog kršæanstva dase kroz svetu smrt ide Kristu i koji možemo pokazatizapadnom svijetu u ovo vrijeme postmoderne i rastakanjaideala. Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske AndrejaPlenkoviæa i ravnatelj Ureda komisije za odnose s vjerskimzajednicama Vlade RH Šime Jerèiæ pozdravio je sveokupljene i posebno èlanove samostana sv. Frane. Jedan oddomaæina simpozija jest i grad Šibenik u èije je ime govoriogradonaèelnik dr. Željko Buriæ. Sudionicima je posvijestiokako su došli rasvijetliti jedan dio povijesti najstarijegahrvatskog grada u kojem se nalazi i nacionalno svetište sv.Nikole Taveliæa. Grad Šibenik u vrijeme sv. Nikole bilježisvoje najsvjetlije trenutke jer iz „castruma" postaje „civitas"proglašenjem biskupije i komunalnog statuta grada. Zahvalioje gvardijanu fra Ivanu Bradariæu i samostanu sv. Frane kojisvojim zalaganjem potièu na otkriæe ovog sveca. Proèitano je pismo pozdrava koje je uputio kardinal JosipBozaniæ nadbiskup metropolit zagrebaèki, koji je izrazioradost što æe se simpozij održava u Šibeniku, gdje se sam sv.Nikola rodio, stekao temelje vjere u Isusa Krista i prigrlioPravilo sv. Franje. U pismo je poruèio: „Sveti NikolaTaveliæ jedan je od likova naše teške, ali i slavne povijesti ukojoj je hrvatski narod, èuvajuæi vjeru, raðao svece imuèenike. Brojni su franjevci, posebno u Bosni, od davninaimali važnu ulogu u hrvatskom vjerskom i nacionalnombiæu, ne samo u vrijeme turskih zuluma nego i kasnijihtlaèiteljskih ideologija", a na kraju pisma zazvao je i Božjiblagoslov. U radnom dijelu skupa prvi dio znanstvenih izlaganjaobuhvatio je prostor i vrijeme u kojem je živio sv. NikolaTaveliæ.Dr. Patafta sa zagrebaèkoga KBF-a govorio je o dogaðajimana opæoj razini svijeta i Crkve koji su se odražavali i nafranjevaèki red i naš narod. Posebno je istaknuo postojanjefranjevaèke struje koja je nastojala revnije živjeti pravilo sv.Franje a s vremenom se razvila u opservantsku struju unutarfranjevaèkog reda. Bio je to pokret koji je težio otkrivanjufranjevaèkog identiteta, a javio se u vrijeme i nakonavinjonskog sužanjstva Pape i zapadnog crkvenog raskola.U „Kraljevina Hrvatska i Dalmacija u XIV. stoljeæu" doc. dr.Ivan Majnariæ s Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta u Zagrebugovorio je o sukobima hrvatskog plemstva i kralja Ludovikakoji su obilježili 14. st. te rastu vlasti bosanskog kraljaTvrtka Kotromaniæa. Istaknuo je kako je historiografskisigurno dokazana prenaglašena interpretacija znaèenjahereze krstjanskih bogumila koja je nastala nesporazumom uprevoðenju izvještaja na rimskog dvoru. Mr. Sanja Miljan sa Srednjoeuropskog sveuèilišta uBudimpešti govorila je o franjevcima u Šibeniku od kraja 13.st. do poèetka 15. st. Svoj prvi samostan franjevci suosnovali veæ oko 1221. g., a prvi šibenski biskup postao jegvardijan Martin iz Raba. O znanstvenom i kulturnomdoprinosu franjevaca govori bogata knjižnica koja posjedujeviše od 150 kodeksa raznih znanstvenih sadržaja.

Domovinske vijesti ika

14 25. listopada 2017. broj 43/2017

Prouèavajuæi razne legate koji su franjevci primali autoricapretpostavlja da se u dokumentima iz 1404. i 1405. spominjei Ivan Taveliæ, roðen brat sv. Nikole.Meðunarodni karakter simpoziju dala su dvojica franjevacaznanstvenika s papinskog franjevaèkog biblijskog studija uSvetoj zemlji. Dr. Narcyz Stanislaw Klimas izlagao je opovijesnim okolnostima u Svetoj zemlji u vrijeme sv. NikoleTaveliæa kada su Jeruzalemom vladali marmeluèki sultani, aKustodija Svete zemlje nalazila se u mnogim poteškoæama.Dr. Eugenio Alliata prikazao je pak arheološka saznanja osamostanu na brdu Sion, temeljeæi istraživanja na slikovnimprikazima Jeruzalema. U popodnevnom dijelu simpozija prikazana su znanstvenaistraživanja o franjevcima i teologiji muèeništva. U izlaganju„Svetopisamsko promišljanje o muèeništvu" doc. dr. DarkoTepert s Teologije u Rijeci dao je analizu odreðenihbiblijskih tekstova koji ljudsku požrtvovnost povezuju sobrednim pojmom žrtve. U tom pogledu izložio je tumaèenjedijela èetvrte pjesme o Sluzi patniku kod Deuteroizaije tedva prikaza muèeništva u knjizi o Makabejcima. Naveo je ikako se u Novom zavjetu javlja žrtveno poimanje smrti uIsusovu pozivu apostolima da ga nasljeduju do smrti u muci.Na temelju tih biblijskih spisa za kršæane je trpljenje postaloznak sjedinjenja s Kristom te žrtva za pomirenje i zalog zabuduæi vjeèni život, zakljuèio je dr. Tepert. U izlaganju „Muèeništvo kao zahtjev Kristom preobraženeegzistencije" doc. dr. Nedjeljka s. Valerija Kovaè sazagrebaèkoga KBF-a objasnila je kako je Isusov životradikalno i dosljedno nasljedovanje Oèeva poslanja, gdjeono radikalno ne oznaèava ništa ekstremistièki veæ opisujeonoga koji cijeli život živi iz temelja svojega vlastitoguvjerenja. Isusova dosljednost u životu dovela ga je do togada je slobodno prihvatio muèenièku smrt. Stoga muèeniknije fanatik koji ne voli život veæ vjernik koji slijedi Isusaunatoè protivljenju okoline pa èak i pod cijenu smrti,objasnila je dr. Kovaè. Mr. Tomislav Smiljaniæ s Filozofsko-teološkog InstitutaDružbe Isusove u Zagrebu dao je analizu teološko-moralnihimplikacija muèeništva u svjetlu kristocentriènog ustrojstvakršæanske vjere. Istaknuo je kako je u zapadnoeuropskojcivilizaciji slika Boga više obilježena filozofijom imetafizièkim izrazima nego biblijskim iskustvom. I zatosmatra da u takvom pogledu na Boga nije bilo puno mjestaza pojam milosrða. Tek se nakon II. vatikanskog sabora uteologiju vraæa biblijski govor o Bogu. I u tom biblijskomgovoru otkriva nam se pojam vjere kao prihvaæanje inasljedovanje Isusovih rijeèi i djela sve do nijekanja samogsebe, ako je potrebno i do muèenièke smrti. U posljednjem izlaganju prvoga dana prof. dr. Marinko Pejiæs Franjevaèke teologije u Sarajevu govorio je o franjevcuAnðelu Klarenskom iz 14. st. koji je u svojem životnom iduhovnom iskustvu došao u kontakt s istoènom monaškomtradicijom koja je bila nadahnuta patristièkom teologijom.Dr. Pejiæ objasnio je kako se Anðeo Klarenski za vrijemesvojega boravka na Istoku u Maloj Armeniji na Cilicijioduševio duhovnom slobodom monaha koji su u jednomsamostanu mogli živjeti razlièite oblike redovništva poputcenobitskog života u veæoj zajednici ili povuèenijeg života umanjoj grupi pa sve do pustinjaèkog oblika života. Ostajenam za istraživati koliko je Anðeo Klarenski uspio napravitisintezu izmeðu franjevaèke i istoèno-kršæanske duhovnosti,zakljuèio je predavaè.Po završetku radnog dijela simpozija sudionici su se okupiliu hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Nikole Taveliæa nasveèanoj misi koju je u sklopu Velike devetnice predvodiobiskup Rogiæ.Drugoga dana u središtu je bila tema „Od beatifikacije do

kanonizacije". O povijesnim èinjenicama grada Šibenika izdoba sv. Nikole govorio je doc. dr. Tomislav Galoviæ sFilozofskog fakulteta u Zagrebu. Najbolji izvori o povijestiŠibenika u 14. st. su Statut grada koji je u svojem prvomizdanju mogao nastati veæ krajem 13. st. i zbirke notarskispisa od Slavogosta i Zilie. U notarskim spisima na više semjesta spominje prezime Taveliæ što nam potvrðujepovijesnost sveèeve obitelji, primijetio je dr. Galoviæ. Fra Ljudevit Maraèiæ, franjevac konventualac iz Zagreba,dao je analizu izvješæa o muèeništvu sv. Nikole koja senalazi u arhivu samostana sv. Frane, usporeðujuæi ga sizvješæem koje se nalazi u Vatikanskom arhivu. Istaknuo jekako se u svojem radu ponajviše oslanjao na zapise fraBernardina Polonija koji je svoj znanstveni rad ostavio urukopisu 1947. godine.Franjevac konventualac iz Šibenika Augustin Kordiæ otkrioje veliko zanimanje za tada još blaženog Nikolu Taveliæa uvelikom broju èlanaka o njemu koji su objavljeni u knjigamai èasopisima izmeðu dva svjetska rata. Posebno je tekstom islikama popraæeno veliko nacionalno hodoèašæe u Svetuzemlju koje je predvodio bl. Alojzije Stepinac godine 1937.O ulozi biskupa Antuna Josipa Fosca u procesu beatifikacijesv. Nikole Taveliæa govorio je mr. Ivan Armanda izLeksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu.Prikazao je relevantne èinjenice koje upuæuju na to da jebiskup Fosco zatražio istraživanje muèeništva i štovanja sv.Nikole te na temelju prikupljenih podataka 1880. osnovaobiskupijski odbor koji je proveo kauzu na biskupijskoj raziniu Šibeniku i potom je rezultate uputio na Vatikan. Mnoge manje poznate pojedinosti vezane za kanonizaciju bl.Nikole Taveliæa iznio je fra Hrvatin Gabrijel Jurièiæ,franjevac opservant iz Sinja. Nabrojao je mnoge èasopise oštovanju sv. Nikole koji su izlazili u domovini i emigraciji,te je ponešto rekao i o izradi medalje u èast sveca koja jepredana papi Pavlu VI., zatim o monografiji idokumentarnom filmu koji su dokumentirali sveèanostkanonizacije u Rimu i proslavu u Šibeniku. Fra Gabrijelzakljuèio je da „štovanje sv. Nikole nije zamrlo meðu namaHrvatima jer postoje crkve njemu u èast od Australije doAmerike, veæ je evo na nama da uèinimo sada koliko je donas da se štovanje nastavi širiti".Teološku analizu govora pape Pavla VI. prigodomproglašenja svetim Nikole Taveliæa i drugova dali su su prof.dr. Ivan Karliæ sa zagrebaèkoga KBF-a i suradnik fra MilanGelo, franjevac konventualac iz Vinkovaca. Primijetili sukako je svojevoljnost prihvaæanja muèeništva temeljnopitanje cijelog Papina govora. Svojevoljnost nas upuæuje napravu volju i ispravni razlog prihvaæanja muèeništva a tooboje primjeæuje i sam papa Pavao VI. u svojem govoru. Glavna urednica Informativne katolièke agencije ipredavaèica na Hrvatskim studijima dr. Suzana Perananalizirala je medijske odjeke kanonizacije sv. Nikole. Odkatolièkih tiskovina kanonizaciju su detaljno pratili tjednikAKSA – Aktualnosti Kršæanske sadašnjosti, Glas Koncila, temjeseènici Veritas i Kana, a ponešto su šturo objavili igraðanski mediji. Posebno je istaknula važnost objavljenihgovora predstavnika Islamske zajednice na kanonizaciji uRimu i predstavnika episkopa Srpske pravoslavne Crkve uŠibeniku, što je pokazalo ekumensku i meðureligijskudimenziju toga dogaðaja.Završnu rijeè sudionicima uputio je dr. Ivan Karliæ,najavljujuæi tiskanje zbornika sa znanstvenim radovimapredstavljenim na simpoziju i predstavljajuæi temu sljedeæegsimpozija a to æe biti veliki franjevaèki svetac i teolog sv.Bonaventura.

Domovinske vijestiika

1525. listopada 2017. broj 43/2017

Proslava Svjetskoga dana misija u Rijeèkoj nadbiskupijiRijeka, 22.10.2017. (IKA) - Povjerenstvo za misije Rijeèkenadbiskupije u povodu proslave 91. svjetskoga dana misijaod ponedjeljka 16. do nedjelje 22. listopada organiziralo jeMisijski tjedan u župama Rijeèke nadbiskupije. U tjednuuoèi Svjetskog dana misija vjernici župa: Svetoga križa naSrdoèima, Krista Kralja u Matuljima, crkvi Sv. Kuzme iDamjana u Sv. Kuzmu, župi Gospe Karmelske na DonjojDrenovi, župi sv. Antuna Padovanskog u Fužinama, te župisv. Jelene u Dramlju, okupljali su se na molitvene susrete imisna slavlja, molitvu misijske krunice i Euharistijskoklanjanje za misije i misionare u èitavom svijetu a naposeban naèin za hrvatskih 79 misionarki i misionara kolikoih trenutaèno djeluje u misijskim zemljama.Povjerenstvo za misije Rijeèke nadbiskupije veætradicionalnu u suradnji s Katehetskim uredom organizira umisijskom tjednu molitvenu inicijativu „Milijun djece molizajedno" te je tim povodom u srijedu 18. listopada uKatolièkoj osnovnoj školi „Josip Pavlišiæ" u Rijeci u devetsati poèela molitvena inicijativa. Svi uèenici zajedno sasvojim uèiteljicama, vjerouèiteljicom, ravnateljicom molilisu misijsku krunicu. Vrhunac slavlja uslijedio je u nedjelju 22. listopada, naSvjetski dan misija, u župi Uznesenja BDM – Assunta gdjeje sveèano euharistijsko slavlje predvodio vlè. OdilonGbenoukp - Singboa, kapelan Hrvatskoga katolièkogsveuèilišta. Okupljenima je isprièao kako je stigao u Zagreb ikakvo je bilo njegovo školovanje da bi postao sveæenik.Poruèio je okupljenima na misnom slavlju kako ješkolovanje važno i da još mnogo djece u njegovoj zemljiBeninu nema sredstava za školovanje.

Blagdan sv. Ivana Pavla II. u Zadru"Hrvatski narod ne bi smio zaboraviti njegovu oèinsku brigukoju je pokazao kad nam je bilo najteže, u vrijemeDomovinskog rata. Nije se tih dana umarao moliti za mir unašim krajevima te èiniti sve što je bilo u njegovoj moæi kakobi se obustavilo ratna stradanja i obuzdalo ruku koja ubija"Zadar, 22.10.2017. (IKA) - „Zahvaljujemo sv. Ivanu PavluII. ne samo za misijsku vatru koju je zapalio, nego i zaosobitu ljubav i brigu koju je prema nama oèitovao u teškimdanima Domovinskog rata. Molimo i radimo da ljudi našegvremena osjete i u nama, kao što smo to doživjeli kod papeWojtyle, osobiti žar, revnost i radost naše vjere i služenja.Neka se njegovim zagovorom i vatrom Duha Svetoga u našedoba djelotvorno naviješta Božje Kraljevstvo kako bi Crkvabila što èvršæe usidrena u srcu svijeta. Sveti Ivane Pavle II.,pomozi nam u našem misijskom zalaganju i moli za nas",potaknuo je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u propovijedisveèanog misnog slavlja koje je na spomendan sv. IvanaPavla II. i Misijsku nedjelju 22. listopada predvodio ukatedrali sv. Stošije u Zadru. Povezujuæi te dvije stvarnosti,nadbiskup je nazvao Wojtilu svetim Božjim misionarom kojije 22. listopada 1978. g. službeno nastupio kao nasljedniksvetog Petra u Rimu. Tada je rekao: „Ne bojte se! Otvoritevrata Kristu i njegovoj spasenjskoj moæi. Neka mu se otvoregranice država, ekonomskih i politièkih sustava, širokapodruèja kulture, civilizacije i razvoja. Neka se nitko neplaši Krista, jer On jedini zna što je u srcu èovjeka". „Sv.Ivan Pavao II. svojim je nastupnim govorom osvojio srcaljudi i zacrtao program svog pontifikata. Najavio je kako želisvima doæi i sve po¬sjetiti: mjesta gdje se moli i ljude kojimole; beduine u pustinji, karmeliæane i cistercite usamostanima; bolesnike u krevetima i rad-nike u tvornicama.'Htio bih vidjeti i sve koji su poniženi i obe¬spravljeni tezaviriti i iza kuænih pragova vaših domova. Posvuda bih htio

doæi'. Malo koji papa se tako umješno i uspješno približiosuvremenom èovjeku kao on. Od djece i mladih, do starih ibolesnih, svatko ga je osjeæao blizu. Hrvatski narod ne bismio zaboraviti njegovu oèinsku brigu koju je pokazao kadnam je bilo najteže, u vrijeme Domovinskog rata. Nije se tihdana umarao moliti za mir u našim krajevima te èiniti sve štoje bilo u njegovoj moæi kako bi se obustavilo ratna stradanjai obuzdalo ruku koja ubija", naglasio je mons. Puljiæ. „Kao sudionik zasjedanja na Drugom Vatikanskom Saboru(1962.-1965.) on je s drugim biskupima naglasio važnostmisonarskog duha. Biskupi su prije pola stoljeæa rekli štoCrkva vjeruje i misli o sebi, ali i o svijetu koji bježi od Bogai kojem treba navijestiti Kristovo evanðelje" rekao jenadbiskup, dodavši da o tome govori i dekret o misijskojdjelatnosti Crkve Ad Gentes (1965.) gdje je opisana Oèevazamisao spašavanja ljudi po Kristu, jedinom Otkupiteljuèovjeka. „Buduæi da je Crkva po naravi misionarska, sv.Ivan Pavao II. je koristio znakovite rijeèi o hitnosti, potrebi ivažnosti misijske aktivnosti u duhu onoga što je apostolPavao pisao Korinæanima, da ga 'ljubav Kristova obuzima ipotièe' (2 Kor 4, 14). Papa Benedikt XVI. je tumaèio da'kršæanstvo nije neka nova filozofija ili moralka, veæ život uKristu' (Deus caritas est, 2005.) i poticao kršæane neka seupute 'u tu dinamiku ljubavi kako bi pronašli izvor i temeljmisijskog poslanja'" rekao je nadbiskup. Podsjetio je da jesv. Ivan Pavao II. u drugoj godini pontifikata, 1990. g.objavio encikliku 'Redemptoris Missio' o trajnom misijskomposlanju Crkve. "U njoj je naglasio kako osjeæa da jenastupio èas da se upregnu sve crkvene snage u smjeru noveevangelizacije i misija. Nitko od Kristovih vjernika, nijednaod crkvenih ustanova ne može izmaknuti toj najvišojdužnosti, a ta je: navijestiti Krista svim narodima svijeta'",istaknuo je sveèev poticaj mons. Puljiæ. Na Misijsku nedjelju Crkva osobito razmišlja o dinamicimisijskog poslanja i nesebiènog darivanja za potrebe misija,te je nadbiskup izrazio priznanje mreži misijskih djela kojuje stvorila ljubav prema misijama. To su èetiri djela: Djeloza širenje vjere, Djelo svetog djetinjstva, Djelo svetog Petraapostola i Misijska zajednica sveæenika, redovnika iredovnica i svih koji žele pomagati misijama. "Ne mogu svibiti misionari. Ali svi možemo molitvama, simpatijom imaterijalnim darovima pomagati misijsko djelo Crkve.Upravo ta mreža molitelja i darovatelja milijuna ljudi diljemsvijeta omoguæuje da Kongregacija za evangelizaciju narodavodi brigu o brojnim institucijama u misijama", rekao jemons. Puljiæ, navodeæi da prema Statistièk¬om godišnjaku(Fides, 2013.) Kongregacija vodi brigu o 280 bogoslovija,110 malih sjemeništa, 42 000 katolièkih škola, 1 600bolnica, 12 000 karitativnih i socijalnih institucija. "Bezsabirnih misijskih akcija i materijalne pomoæi cijele Crkve,te institucije ne bi mogle djelovati. Uz naš dar koji æemopokloniti misijama, molimo svete zaštitnike i zaštitnicumisija sv. Malu Tereziju da u nama poraste osjetljivost zamisijsko djelovanje Crkve. Sv. Mala Terezija nikad nijestupila nogom izvan Karmela. Ali žarkom ljubavlju imolitvom našla je svoje mjesto u srcu Crkve i postalazaštitnicom misija", rekao je mons. Puljiæ. Pohvalio je da jeTeološko-katehetski odjel Sveuèilišta u Zadru s proèelnikomdr. Elvisom Ražovom u suradnji s Papinskim sveuèilištemUrbaniana u Rimu, u svibnju ove godine organiziraomeðunarodni simpozij „Misijsko i evangelizacijsko poslanjeCrkve u suvremenom multikulturalnom imultikonfesionalnom društvu", povodom 25 godina VTKŠ-au Zadru. Istaknuvši da se Wojtilin spomendan ne slavi kako je touobièajeno kod drugih svetaca, na dan smrti, raðanja zanebo, nego je Kongregacija odabrala dan papinog prvog

Domovinske vijesti ika

16 25. listopada 2017. broj 43/2017

službenog nastupa, a u službi Božanskog Èasoslova odredilada drugo èitanje bude dio njegove nastupne propovijedi ukojoj je sve pozvao neka „otvore vrata Kristu", nadbiskup jerekao da je na taj dan hrabri Wojtyla izašao na ulice i pošaosvijetom protiv idola vremena. „Doslovno je shva¬tioKristovu zapovijed 'Idi i uèvršæuj braæu svoju'. Prikljuèimose tom istinskom misionaru i Božjem glasniku. Neka namnjegov spomendan bude poticaj da po vjeri živimo teljudima našeg vremena pružamo razloge vjere i nade unama. Uèimo od njega da je dobro, slatko i spasonosnoevangelizirati i onda kada nam izgleda da 'sijemo u suzama'(Ps 126, 6). Neka nas u tom zadatku prati zagovor sv. IvanaPavla II. èiji nutarnji polet i vatru nikakva sila nije moglaugasiti, pa ni metak Ali Agce kojemu je od srca oprostio",poruèio je nadbiskup Puljiæ.

Na blagdan sv. Ivana Pavla II. u Požegi završenaproslava 20. obljetnice uspostave biskupijeVjernici u hrvatskom društvu danas trebaju „dati BoguBožje" tako da se zalažu da èovjek u njemu živi kao slikaBožja, i da ne prepuste javni prostor onima koji gajednostavno svode na vlastiti interes, i koji stalnolamentiraju kako je u Hrvatskoj loše i kako se ništa ne možepromijeniti nabolje, nego u spremnosti na žrtvu ostati uHrvatskoj i uložiti sve svoje snage za vlastito dobro i zadobro drugihPožega, 22.10.2017. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ na blagdan sv. Ivana Pavla II., pape utemeljiteljaPožeške biskupije, 22. listopada u požeškoj katedralipredvodio je euharistijsko slavlje u zajedništvu sasveæenicima iz središnjih biskupijskih ustanova i župa gradaPožege. Pozdravljajuæi nazoène, biskup je rekao da timslavljem zatvaraju krug proslave 20. obljetnice uspostavePožeške biskupije, zapoèet Treæim biskupijskimeuharistijskim kongresom 24. rujna, nastavljen slavljemobljetnice posvete katedrale 27. rujna i svetkovinom sv.Terezije Avilske, njezine zaštitnice 15. listopada. Spomenuoje da se u subotu naveèer vratio iz Carigrada sa susreta sekumenskim patrijarhom Bartolomejem, velikim prijateljempape Ivana Pavla II., i podsjetio da su oni zajednièki „svojimdjelovanjem hrabro koraèali putem praštanja i pomirenjaizmeðu dviju Crkava, svjedoèeæi svima kojim nam je putemkroèiti ako želimo biti Kristovi". Spomenuo je da na svojimprsima nosi u ovom slavlju križ koji je primio na dar odpatrijarha Bartolomeja i istaknuo da æe na oltar biti donesenkalež pape Ivana Pavla II. koji mu je darovao kardinalStanislaw Dziwisz. Tim snažnim podsjetnicima na dvojicuduhovnih velikana dodao je i rijeèi kardinala Dziwisza kojeje od njega nedavno primio u pismu. Kardinal zahvaljujeGospodinu što je tijekom dvodnevnog boravka u Požegiprigodom Kongresa imao moguænost diviti se ljepoti grada,a osobito živoj i revnoj Crkvi Požeške biskupije, spomenuvšikako su napose vidljivi pastoralni plodovi posijani na njivimlade biskupije, i kako je osjetio žar Božjeg naroda udvadesetogodišnjem hodu mjesne Crkve koju je papa IvanPavao II. povjerio vodstvu biskupa Škvorèeviæa. Predstavljajuæi u homiliji lik pape Ivana Pavla II., biskup jerekao kako je on bio èovjek izazovno snažna duha. Došao jeiz Poljske u Rim za Petrova nasljednika s teškim iskustvomprogona Crkve i poniženja ljudi za vrijeme nacizma u II.svjetskom ratu i komunizma nakon njega. Bio je hodoèasniki misionar koji je naviještao Isusa Krista, pohodio je gotovo900 gradova u 130 zemalja, susreo se s mnoštvima ljudi,kroèio je na kontinente na kojima Petrov nasljednik nikadaprije nije bio, a brojnim svojim dokumentima i knjigama napisani je naèin svjedoèio tko je on. Otkud mu snaga koju je

živio, zapitao se biskup i odgovorio da je to bio Isus Kristkojem se cjelovito povjerio velikim oduševljenjem, apokretaè mu je bio Duh Sveti èiju je moæ opipljivo svjedoèioi u najtežim patnjama koje su mu bile dodijeljene. Ustvrdioje da je Bog po djelovanju Ivana Pavla II. mijenjaodruštvena stanja, ne samo u Europi nego i šire u svijetu,napose kad su propali neljudski sustavi vladanja u 20.stoljeæu. On se zauzimao da èovjek bude slobodno biæe, i damu Isus Krist bude snaga i mjera dostojanstva. Povezujuæi Papu misionara s proslavom Misijskom nedjelje,biskup je rekao „kako nas on potièe na razmišljanje o Crkvikao djelu Isusa Krista koji je prisutan u nama vjernicima kaonaša pokretaèka snaga, i da je to Isusovo djelo vidljivo iopipljivo po tolikim misionarima diljem svijeta - meðukojima je i misionar Karlo Prpiæ iz Požeške biskupije".Ustvrdio je da misionari nisu kratkoroèni avanturisti, negoljudi koji cijeloga života služe Isusu Kristu. Pozvao jenazoène da zahvale Bogu za papu Ivana Pavla II. i drugetakve misionare. Na temelju prvog èitanja iz Knjige proroka Izaije - u kojemprorok hvali perzijskog kralja Kira, kojim se Bog i beznjegova znanja poslužio kao sredstvom da svoj narodoslobodi babilonskog sužanjstva, vrati natrag u domovinu ipomogne mu sagraditi novi hram – biskup je ustvrdio da „inaši neprijatelji mogu biti sredstvo u rukama Božjim, da onpo njima i kroz njih ostvari ono što je dobro i za njih i zanas". Rekao je da zbog toga vjernik uvijek treba biti biæevelike nutarnje osjetljivosti za druge, nikad pomraèenmržnjom prema neprijateljima, nego sposobnošæu duhaprepoznavati prisutnost Božju u svijetu. Govoreæi o evanðeoskom ulomku, u kojemu su Isusunjegovi neprijatelji postavili zamku politièke naravi, kad sumu uputili pitanje treba li caru plaæati porez, biskup jeustvrdio da je Isus svojim odgovorom „Dajte caru carevo, aBogu Božje" dao „izvrstan naputak i za naše djelovanje najavnom podruèju, razlikujuæi ono što pripada Bogu od onogašto je carevo te tako na pravi naèin budemo misionari". Nanovcu je utisnuta careva slika, te je on zemaljske naravi, dokje u èovjeka kao stvorenje Božje utisnuta njegova slika, te onpripada Bogu. Biskup je ustvrdio da je moralna dužnostkršæana podupirati državu u njezinim nastojanjima daodnose meðu ljudima uredi na civiliziran naèin, da kaovjernici trebaju biti prisutni i djelatni na svim razinamajavnog života, ne zato da bi time ostvarili neki svoj interes,nego da bogatstvo svoje vjere i snagu duha unesu u svedjelatnosti ljudskog života, te ih na taj naèin oplemene ioèovjeèe. Podsjetio je „da nas na to potièe Drugi vatikanskisabor u Pastoralnoj konstituciji o Crkvi u suvremenomsvijetu 'Radost i nada', èijem je oblikovanju dao velikidoprinos papa Ivan Pavao II. kad je kao krakovski nadbiskupsudjelovao na saboru". Vjernici u hrvatskom društvu danastrebaju „dati Bogu Božje" tako da se zalažu da èovjek unjemu živi kao slika Božja, i da ne prepuste javni prostoronima koji ga jednostavno svode na vlastiti interes, i kojistalno lamentiraju kako je u Hrvatskoj loše i kako se ništa nemože promijeniti nabolje, nego u spremnosti na žrtvu ostatiu Hrvatskoj i uložiti sve svoje snage za vlastito dobro i zadobro drugih. Završavajuæi homiliju zamolio je sv. IvanaPavla II. da svojim zagovorom bude na pomoæ svima uPožeškoj biskupiji, da se nikada ne obeshrabre, nego da usvom osobnom i obiteljskom životu žive onom snagom duhakojom je on živio, a „koju smo na poseban naèin osjetilitijekom njegova tri pohoda 'ljubljenom puku hrvatskom',kako ga je nazvao u Zadru. Na kraju mise vjernici su sišli ukapelu Sv. Ivana Pavla II. u kojoj se èuvaju njegove moæi temu iskazali poštovanje i zamolili zagovor molitvom koju jepredvodio biskup Škvorèeviæ.

Domovinske vijestiika

1725. listopada 2017. broj 43/2017

XII. susret zborova mladih Provincije sv. Jeronima uDalmaciji i Istri na KošljunuKošljun, 22.10.2017. (IKA) - U Franjevaèkom samostanuNavještenja Marijina na otoèiæu Košljun 21. i 22. listopadaodržan je XII. susret zborova mladih Provincije sv. Jeronimau Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru. Na susretu jesudjelovalo šezdesetak mladih koji su u subotu uposlijepodnevnim satima stigli na Košljun u pratnji voditeljasvojih zborova mladih.Na Košljunu su mlade doèekali fra Diego Dekliæ, gvardijansamostana, i fra Klement Sršen, a zatim je misno slavljepredvodio tajnik Provincije i župni vikar župe PresvetogSrca Isusova u Zadru fra Bojan Rizvan, a animirali su jemladi iz župe Presvetog Srca Isusova Voštarnica uz pomoævoditeljice pulskog zbora. Fra Bojan je u homiliji spomenuovažnost zborova mladih u svakoj župi, te ukazao naèinjenicu kako upravo mladi svojim pjevanjem i sviranjemmogu nekome vratiti nadu u život, podsjetiti ga na Božjubezgraniènu ljubav i djelotvorno milosrðe. Naglasio je,oslanjajuæi se na naviješteno evanðelje, i kako su buðenjemnade u životima drugih upravo mladi pozvani bitinavjestitelji Kristova evanðelja i Gospodinovi svjedoci, paèak i u onim trenucima kada mogu biti ismijani, izrugani iliodbaèeni. Vjernost Kristovoj rijeèi oèituje se krozsvakodnevnu otvorenost poticajima i nadisajima DuhaSvetoga koji u nama i po nama može uèiniti velike stvari. Nakraju misnog slavlja fra Bojan je prenio i pozdraveprovincijalnog ministra fra Andrije Bilokapiæa koji zbogunaprijed preuzetih obaveza nije mogao biti na ovomsusretu, te je istaknuo njegovu želju da ovakvi susretu budusnažno evangelizacijsko polazište koje æe unijeti radostEvanðelja u naše svakodnevne odnose te tako preobrazitidruštvo koje svojim životima gradimo.Uslijedio je zajednièki koncert mladih u kojem susudjelovala èetiri zbora – zbor „Svjetla vjere" iz Pule, zborFRAMA-e Krnjevo iz Rijeke, Zbor mladih Presvetog SrcaIsusova Voštarnica iz Zadra te zbor „Totus tuus" iz Trogira.Svaki je zbor otpjevao dvije pjesme, a usmjerenost premaGospodinu i slavljenju njegova imena bila je vidljiva usvakoj izvedbi koje su mladi pratili gromoglasnim pljeskom.Nakon koncerta, gvardijan fra Diego Dekliæ zahvalio jesvima i naglasio kako se u tom samostanu veæ 1200 godinapjeva na Božju slavu, te je istaknuo radost da se tomraspjevanom kontinuitetu svetog pjevanja pridružuju iglasovi zborova mladih provincijske zajednice. Fra Bojan ifra Diego na završetku koncerta svim zborovima udijelili suzahvalnicu uime organizatora, a posebnu zahvalnicu dobio jei dugogodišnji pratitelj na svim susretima Frane Ostojiæ izZadra. Nakon koncerta mladi su se okupili u klaustrusamostana te svoje druženje nastavili u pjesmi i zajedništvu.U nedjelju 22. listopada središnje misno slavlje predvodio ježupnik župe sv. Antuna iz Pule fra Gabrijel Škibola, aanimirali su ga mladi iz zbora „Svjetla vjere" iz Pule, uzasistenciju voditeljice i jednog èlana zbora iz Zadra. FraGabrijel u propovijedi je govorio o važnosti shvaæanja iprihvaæanja Božje uloge u našim životima, o nužnostiispravnih postavki istaknuvši prvotnost zahtjeva Božjezapovijedi: „Ja sam Gospodin i nema drugoga; osim meneBoga nema" (Izl 45,5). Naglasio je kako moramo biti svjesnitko ima primat u našim životima i da iz te svjesnosti morajuproizlaziti sva naša ponašanja i naši odnosi. Upitao je mladetko je car u njihovu životu, kome se klanjaju, èiji je likotisnut u našim srcima, te pozvao sve na put otkrivanja teistine u našim životima i usklaðivanju s njom. Nakon misnog slavlja fra Diego je mladima govorio opovijesti košljunskog samostana i pokazao im samostanskimuzej.

Devetorica novih ðakona Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupijeÐakovo, 22.10.2017. (IKA/TU) – Na Misijsku nedjelju, 22.listopada, u ðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petra ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ podijelio je red ðakonatadevetorici reðenika. Novi ðakoni su Zlatko Hnatešin (župasv. Filipa i Jakova, apostola u Grgureviæima, filijala JakaèinaMala), Luka Ivkoviæ (župa Presvetog Trojstva u Budimcima,filijala Lug Subotièki), Blaž Jokiæ (župa sv. Martina, biskupau Privlaci), Patrik Križanac (župa Svih svetih u Ðakovu),Ivan Kunèeviæ (župa sv. Martina, biskupa u Privlaci), AnteLuèiæ (župa Dobroga Pastira u Ðakovu), Božidar Nað (župasv. Luke, evanðelista u Josipovcu), Nino Perica (župaUzvišenja svetog Križa u Osijeku) te Gabrijel Prekratiæ(župa sv. Rozalije, djevice u Ivanovcu). U homiliji nadbiskup je tumaèio naviješten odlomakEvanðelja, na „klopku" koju su herodovci i farizejizajednièki smjestili Isusu te na Isusove rijeèi: „Podajte carucarevo, a Bogu Božje". Suoèen s „klopkom" koju je prozreo,Isus svojim odgovorom govori kako novac nosi obilježjeaktualne vlasti, a time i porez ide toj vlasti. A Božji autoritetne smije služiti niti jaèanju, a niti rušenju ièije vlasti.Prestanite s miješanjem politike i religije. Prestanite oddomovine praviti religijsko pitanje. Isus svojim odgovoromdesakralizira „svetu zemlju". Primijenjeno na našu situaciju,Isus razdvaja Boga i Hrvate, katolištvo od hrvatstva,religiozni od nacionalnog identiteta. U Isusovu stavu „carucarevo, a Bogu Božje" car prestaje biti protubog i graðaninmu može dati porez, a da pritom ne prodaje svoju dušu,pojasnio je nadbiskup Hraniæ.Istaknuo je takoðer kako u Isusovu odgovoru svoju snagu isvoj puni smisao poprima i Isusov poziv „Podajte BoguBožje": ono što pripada Bogu je èovjek. „Ako je na novcucarev lik, potrebno je vratiti ga caru, kojemu i pripada. Što jepotrebno vratiti Bogu? Ono Božje što je èovjek zadržao zasebe - sebe samoga", rekao je nadbiskup te se obratioreðenicima: „Dragi reðenici, pristupajuæi danas ðakonskomreðenju, vi sebe u potpunosti izruèujete Bogu. Uskoro æetese odreæi sebe i svoje volje te svoj mladi život položiti ubiskupove ruke, obeæavajuæi mu - kao vidljivom principujedinstva mjesne Crkve - poštovanje i poslušnost.Prihvaæanjem beženstva u potpunosti æete se posvetiti Kristui služenju njegovoj Crkvi."Nadalje, nadbiskup je reðenicima rekao kako ih Isus oveMisijske nedjelje poziva da u svojoj ðakonskoj službi naosobit naèin skrbe o prisutnosti Boga i njegove ljubavi umeðuljudskim odnosima i u društvenom životu, o èestitosti ipoštenju u ekonomiji i gospodarstvu, o principima socijalnognauka Crkve u zakonodavstvu, da im na srcu leži i dapromièu župno karitativno djelovanje te karitativnodjelovanje na razini biskupijske zajednice, da promièuosjetljivost i duh evanðeoske ljubavi te solidarnost premasocijalno marginaliziranim skupinama, da èisti i bezazlenipoput golubova i istodobno lukavi poput zmija znajupromicati i braniti dostojanstvo èovjeka koji je slika Božja tedizati proroèki glas protiv svakog oblika kršenja ljudskih iradnièkih prava i sloboda. I istodobno ih poziva da seosobno, moleæi svakodnevno èasoslov Božjega naroda injegujuæi i vlastiti sakramentalni život, u duhu vjernièkogpredanja osobno izruèuju Njemu.Nakon homilije uslijedio je sveèani èin reðenja. Nakonsveèanog blagoslova, ðakoni su u procesiji prošli krozprvostolnicu, ispraæeni razdraganim pljeskom okupljenihvjernika.Na misi su koncelebrirali umirovljeni nadbiskup MarinSrakiæ, generalni vikar Ivan Æuriæ, župnici rodnih župareðenika, odgojitelji u Bogoslovnom sjemeništu, na èelu s

Domovinske vijesti ika

18 25. listopada 2017. broj 43/2017

rektorom Ivanom Andriæem, profesori na Katolièkombogoslovnom fakultetu na èelu s dekanom Ivicom Ragužem,èlanovi Prvostolnog kaptola, sveæenici koji djeluju usredišnjim nadbiskupijskim ustanovama, umirovljenisveæenici te drugi sveæenici, prijateljski ili rodbinski vezaniuz reðenike. Slavlje je uvelièao Mješoviti katedralni zbor,pod vodstvom mo Ivana Andriæa i uz orguljašku pratnjuDarija Kusture.

Posveæen novi oltar u crkvi Gospe od Ružarja u IgranimaIgrane, 22.10.2017. (IKA) - U župi Gospe od Ružarija –Igrane splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ predvodioje 22. listopada misno slavlje za vrijeme kojega je posvetionovi oltar u župnoj crkvi. Tijekom ove godine, zalaganjemžupnika fra Ante Buljana i doprinosom župljana i Turistièkezajednice, u crkvi Gospe od Ružarja u Igranima postavljen jenovi glavni oltar, ambon i oltar svetoga Ante. Radove suizveli Luka Markiæ i njegov sin Ante sa suradnicima iz DocaDonjega. U pozdravu nadbiskup je podsjetio na daleku ibogatu vjersku povijest župe Igrane, o kojoj svjedoèecrkvica Sv. Spasa iz 9. st., Sv. Mihovila iz 12. st. i Gospa odRužarja iz 1752. godine, a posebno se osvrnuo na simbolikuzvonika i oltara. Uz ove kamene graðevine, naglasio je da jevažno ono što nosimo u srcu. U propovijedi je govorio oIsusovim rijeèima „dajte caru carevo, a Bogu Božje" inaglasio kako Crkva ne može biti odijeljena od društva ukojem živi i zakona koji ju obvezuju te mora dati i dajedržavi ono što joj pripada, ali se ne smije dogoditi da se upotpunosti udaljimo od Boga i zaboravimo Bogu predati onošto je najvrijednije, a to je naše srce, jer nam ga je sam Bogdao i po ljubavi koja se u èovjeku nalazi znamo komepripadamo. Stoga je potrebno poštivati zakone, ali i datiBogu ono što je njegovo.Potom je nadbiskup izmolio posvetnu molitvu i izvršio obredposvete oltara. Na kraju mise župnik je zahvalio najprijeBogu na ovom dogaðaju i lijepom danu, a zatim inadbiskupu, ministrantima, pjevaèima i svim vjernicima kojisu prisustvovali obredu. Prije samog blagoslova nadbiskup jejoš jednom zahvalio župniku na radu i ureðenosti crkve iokoliša i podsjetio da je sve to ništavno ako nema Igranaca iako vjera, oltar i Crkva nisu u srcu.

Blagoslovljen novi Caritasov centar VaraždinskebiskupijeNa adresi Bombellesova cesta bb, na podruèju župe svetogJosipa, na novoizgraðenih 1500 èetvornih metara prostoraCaritas Varaždinske biskupije objedinio je sve svojedjelatnosti; puèku kuhinju s prateæim objektima zaskladištenje i hladnim komorama, ljekarnu, djeèji odjel,odjel za odjeæu i obuæu, odjel za osobe s invaliditetom, odjelpodjele paketa živežnih namirnica, novèane pomoæi,namještaja, posuða i drugih potrepštinaVaraždin, 23.10.2017. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak blagoslovio je u ponedjeljak 23. listopadanovoizgraðeni Caritasov centar Varaždinske biskupije naBanfici u Varaždinu. Na adresi Bombellesova cesta bb, napodruèju župe svetog Josipa, na novoizgraðenih 1500èetvornih metara prostora Caritas Varaždinske biskupijeobjedinio je sve svoje djelatnosti; puèku kuhinju s prateæimobjektima za skladištenje i hladnim komorama, ljekarnu,djeèji odjel, odjel za odjeæu i obuæu, odjel za osobe sinvaliditetom, odjel podjele paketa živežnih namirnica,novèane pomoæi, namještaja, posuða i drugih potrepština. „Upravo nas 20. obljetnica Varaždinske biskupije potièe narazmišljanje o tome što je to Crkva. Kakva je to institucija?

Ovdje je na Zemlji, a nije od ovoga svijeta. Ona je institucijakoju je osnovao Isus Krist i povjerio ljudima, obiènimslabim grešnicima. Crkva je poslana u svijet da živi i služièovjeku. Ona je za èovjeka, nije za sebe. Želi služiti èovjekuponajprije u pogledu prema konaènom cilju, vjeènosti, ali itome kako treba iæi ovim vremenitim životom premavjeènosti. Crkva želi služiti èovjeku u svim njegovimdimenzijama. Ponajprije u duhovnoj dimenziji. Caritas jesigurno važan dio služenja Crkve ovome svijetu u svakomnarodu, biskupiji i župnoj zajednici. Crkva želi služitisvakome èovjeku, bez obzira na njegovu vjeru, naciju teideološko ili bilo kakvo drugo opredjeljenje. Jednostavno,Crkva vidi èovjeka u potrebi i želi mu služiti. To je smisao isvrha Caritasa i naše biskupije. Upravo zato smo uložilimaterijalna sredstva u izgradnju ovog doma", rekao jebiskup Mrzljak. Ukupno je u izgradnju novog CaritasaVaraždinska biskupija uložila oko 20 milijuna kuna. Uskoroæe u dvorištu biti dovršena i kapela, a u planu je inadogradnja još nekih dijelova. „Ovo je za èovjeka i njegovu dobrobit. To je prva i osnovnazadaæa Crkve. Sam Gospodin je rekao da nije došao naZemlju da gospodari, nego da služi svakome èovjeku. To je iželja Varaždinske biskupije", poruèio je biskup. Ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije mr. Ante Šolarekao je kako æe to biti jedno posebno mjesto, mjesto gdje „uživot provodimo Kristove rijeèi: 'Gladnoga nahrani, gologaodjeni, bolesnog pohodi, žalosnog utješi!'" „Caritas u Crkviima veliku ulogu. Caritas u prijevodu znaèi ljubav. Ali nejednosmjernu; ljubav prema Bogu i prema bližnjemu. Caritasje pastoralno tijelo koje pomaže biskupu provoditi dijelamilosrða. Crkva je to znala èiniti od prvih dana. Prvimèlanovima dijelilo se po potrebi. Nitko nije bilo iskljuèen,bilo pripadnici Crkve bilo oni izvan nje. To je i ova mjesnaCrkva i ovaj Caritas nastavio. Ovo zdanje Crkva nije gradilaza sebe, veæ ga predaje široj zajednici da bi pružila pomoækojima je to najpotrebnije", rekao je mr. Šola. Ravnatelj Šola pozvao je sve koji mogu pomoæi da seukljuèe. Spomenuo je i prvog varaždinskog biskupapokojnog mons. Marka Culeja koji je odmah po uspostaviVaraždinske biskupije osnovao i biskupijski Caritas. Mr.Šola spomenuo je da je više od 2 milijuna pripremljenihobroka u staroj kuhinji ostvareno zahvaljujuæi samozatajnimmalim ljudima, vrijednim volonterima. Neki od njih veæ 20godina žrtvuju dva do tri dana u tjednu da bi pomogli upripremi toplih obroka, rekao je mr. Šola, istaknuvši takoðerda od 105 župa biskupije u njih 86 djeluju župni Caritasi. Kao što je spomenuto, na novojlokaciji Caritas je objediniosve svoje djelatnosti. Opremanje je stajalo oko dvjesto tisuæaeura, a kapacitet može biti i do 1000 obroka u jednom danu.Za sada ih Puèka kuhinja dnevno podijeli 300-tinjak. Kupnjuzemljišta na kojem se novi Caritas nalazi podijelili suzajedno prije devet godina Grad, Varaždinska županija iVaraždinska biskupija. „Nakon skoro èetvrt stoljeæa podstanarstva u Glazbenojškoli, danas imamo priliku otvoriti i blagosloviti noviCaritasov centar na gotovo èetiri puta veæoj površini.Prièamo o gotovo 90000 obroka godišnje i zato je važno daimamo prikladan prostor u kojem ih možemo posluživati.Drago mi je da je Varaždinska županija prepoznala važnostovog objekta i s milijun i 800 tisuæa kuna zajedno sBiskupijom i Gradom sudjelovala u financiranju zemljišta.Danas imamo ovaj Centar, no ovo nisu samo zidovi, ovdjesu toplina i dom gdje se gladni mogu nahraniti. Briga osiromašnima nije samo briga Biskupije i Crkve, veæ cijelezajednice. Blizu 1000 volontera u župnim Caritasimanesebièno daju sebe i pokazuju nam kojim putem bi trebaliiæi. Svatko od nas može jednim dobrim èinom napraviti krug

Domovinske vijestiika

1925. listopada 2017. broj 43/2017

koji iz dana u dan možemo zatvarati", istaknuo je zamjenikžupana Robert Vugrin. Zamjenica varaždinskog gradonaèelnika Sandra Malenicaizrazila je nadu da je ovo korak prema boljem društvu. „Viste dokaz da ne smijemo gubiti vjeru ni u Boga, ni u ljude, ani u naše institucije. Ne samo da ste nas podarili ovimobjektom, veæ nas svakodnevno darujete svojomnazoènošæu, blagonaklonošæu i dobrotom. Vjerujemo da æetako biti i ovdje. Posebno me veseli da æe pod ovim krovombiti objedinjeno sve zajedno, da ljudi neæe nahraniti samosvoje tijelo, veæ i dušu, što je ponekad puno važnije",poruèila je Malenica. Otvorenje Caritasovog centra na Banfici s nekolikoglazbenih toèaka uljepšali su èlanovi Pjevaèkog društvaArka predvoðeni voditeljem Mladenom Lukaveèkim. Otvorenju su uz biskupa, inaèe predsjednika HrvatskogCaritasa, nazoèili ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons.Fabijan Svalina, generalni vikar Varaždinske biskupije,ujedno predsjednik Caritasa Varaždinske biskupije mons.Antun Perèiæ, predstavnici gradske i županijske vlasti,sveæenici, volonteri župnih Caritasa i brojni drugi uglednigosti. Otvorenje ovog novog modernog Caritasovog centrauklopilo se u proslavu 20. obljetnice Varaždinske biskupije.

Poruka biskupa Štambuka u prigodi 100. obljetniceGospinih ukazanja u FatimiHvarski biskup potièe župnike, vjerouèiteljice i vjerouèiteljeda s krunicom posvete svoje vrijeme s onima koji su impovjereni u pastoralnome radu te preko krunice doðu i donajmlaðihHvar, 23.10.2017. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskupSlobodan Štambuk uputio je u prigodi 100. obljetniceGospinih ukazanja u marijanskome svetištu u Fatimi porukusveæenicima i vjernicima svoje trootoèke biskupije.„Pogledajmo na svetište svjetskoga glasa, na djecu koja su izvišestrukih ukazanja, s krunicom u ruci, sebe u doslovnomsmislu posvetila. Zaustavimo se u mislima, gotovo u nekomurazdraganomu raspoloženju, gledajuæi ta djetinja lica s'osmijehom' blaženosti. Dok su molili krunicu ukaza im seGospa! Dok su molili! A mi bismo puno puta htjeli da namse Gospa 'ukaže', ali bez krunice koju mnogi zanemarujupremda traže pomoæ i snagu i podršku... ali bez molitve, bezkrunice u ruci", istièe u poruci mons. Štambuk. Podsjeæa,pritom, da su mali pastiri iz Fatime, Franjo i Jacinta Martouzdignuti na èast oltara za apostolskoga putovanja papeFranje u Portugal 13. svibnja u prigodi obljetnice. „Sveta fatimska djeca govore nešto drugo, nešto vrlokonkretno, životno, snažno u svoj svojoj jednostavnosti!Krunicu u ruke, gospodo! Ali, 'gospoda' ne vide dosegjednostavnoga predanja Mariji, jednostavnoga! Zato djeèjamolitva krunice ima svoju snažnost i važnost. Ima, ali koddjece, djece bezazlene", istièe hvarski biskup. Podsjeæajuæina potrebu moljenja krunice primjeæuje kako bi ona „zamnoge bio luksuz potrošen u prazno, za prazno". „A, ipak,krunicu u ruke, moli, pa da vidiš i ono što ne možeš nizamisliti dok odmahuješ, dok se nehajno zazire od temolitve, te jednostavne molitve. A ona je svaki put posebna:radosna, žalosna, slavna, puna svjetla! Zato: krunicu u ruke",poruèuje biskup Štambuk. U prigodnoj poruci potièe župnike, zatim vjerouèiteljice ivjerouèitelje da s krunicom posvete svoje vrijeme s onimakoji su im povjereni u pastoralnome radu te preko krunicedoðu i do najmlaðih. „Krunica je Gospina molitva. A gdje jeGospa, tu je i Isus i Svi sveti, tu je sadržaj vjere, ufanja inadanja! Uz Nju svi postajemo djeca, djeca Marijina",poruèuje hvarski biskup.

Obilježen Dan vojne kapelanije „Sveti Ivan Pavao II."Zagreb, 24.10.2017. (IKA) - U kapelici Sv. Ivana Pavla II. uMinistarstvu obrane RH u Zagrebu predsjednik Hrvatskebiskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæpredvodio je 24. listopada misu povodom obilježavanjaDana vojne kapelanije „Sveti Ivan Pavao II." u suslavljuvojnoga ordinarija Jure Bogdana. Proslavi Dana vojne kapelanije nazoèili su i potpredsjednikVlade i ministar obrane Damir Krstièeviæ, zamjeniknaèelnika Glavnog stožera OS RH general-pukovnik DragoMatanoviæ, državni tajnici MORH-a Tomislav Iviæ iZdravko Jakop, generalni tajnik Hrvatske biskupskekonferencije dr. Petar Paliæ, don Marko Medo, biskupskivikar za pastoral i vojni kapelan u MORH i GS OSRH, fraFrano Musiæ, OFM, biskupski vikar za MUP i policijskikapelan na Policijskoj akademiji, posebni savjetnik ministraobrane Božo Kožul, državni tajnik Ministarstva braniteljaIvan Vukiæ, više policijskih i vojnih kapelana Zagrebaèkogadekanata, te brojni predstavnici MORH-a i OSRH-a.U propovijedi nadbiskup Puljiæ izrazio je radost što imapriliku slaviti spomendan sv. Ivana Pavla II. u kapeliciposveæenoj upravo njemu. „Ne bojte se, otvorite vrataKristu! - rijeèi su Ivana Pavla II. upravo na dan kada jeizabran za glavnog pastira Katolièke Crkve. On je veæ tadashvatio kako je njegova misija donijeti Krista svima, pamožemo reæi kako je naš Dobri Papa bio pravi Božji generali voða Kristove vojske, general jednog i jedinog Kralja,zaista je ozbiljno shvatio svoju zadaæu nasljednika svetogPetra - buditi svijest o Božjoj prisutnosti meðu narodima",rekao je mons. Puljiæ te dodao: „Èvrst i hrabri papa zalagaose za ujedinjenu Europu te pozivao u ovome vremenu zapovratak kršæanskim vrijednostima. Njegov je maè biouperen protiv idola našeg vremena, protiv svijeta koji bježiod Boga, protiv svih zavodnika ljudi. Otvorite vrata Kristu,otvorite mu državne granice, otvorite mu vrata ekonomskih ipolitièkih sustava, neka se nitko ne plaši Krista, temeljna jeporuka sv. Ivana Pavla II."Nakon mise u dvorani Doma HV-a „Zvonimir" nadbiskupPuljiæ održao je predavanje o životu i radu sv. Ivana PavlaII., te je tri Papina dolaska u Hrvatsku nazvao blagoslovomza hrvatske obitelji i ratom izmuèenu i napaæenu zemlju.Suosjeæao je s Hrvatskom u njezinim najtežim trenucima, ito je više puta dokazao i pokazao. Sveti Otac volio jeHrvatsku, poruèio je nadbiskup Puljiæ. Ministar Krstièeviæ istaknuo je dobre odnose KatolièkeCrkve u Hrvatskoj i Ministarstva obrane RH. „Ovo je prviput u povijesti naše kapelanije da tako visoki crkvenidužnosnik dolazi u naše ministarstvo, èime se potvrðujedobra suradnja MORH-a i Katolièke Crkve. Hvala našemvojnom biskupu Juri Bogdanu na brizi o našim djelatnicima.Crkva daje nemjerljiv doprinos u formiranju naših doèasnikai èasnika, poglavito kod težih zadaæa kao što su mirovnemisije". Ministar Krstièeviæ podsjetio je i na rijeèi bl.Alojzija Stepinca, kojega je upravo Ivan Pavao II. proglasioblaženim tijekom svog drugog posjeta Hrvatskoj, 1998.godine. „Krunica je naša snaga - rijeèi su bl. Stepinca. Ja juuvijek nosim oko vrata, baš kao što su to èinili i našibranitelji za vrijeme Domovinskog rata. Uz pomoæ kruniceuspjeli smo obraniti i osloboditi našu domovinu".Vojna kapelanija „Gospe Snježne" (raniji naziv) osnovana jeDekretom vojnog ordinarija Jurja Jezerinca 25. prosinca2002. Pod ovlast kapelanije ubrajaju se sve osobe i objekti usjedištu Ministarstva obrane i u Zapovjedništvu Glavnogstožera OS RH u Zagrebu. Od 18. srpnja 2014. kapelanijanosi liturgijski naslov „Sveti Ivan Pavao II.", a svoj dan slavi22. listopada. Od godine 2011. kapelan je don Marko Medo.

Domovinske vijesti ika

20 25. listopada 2017. broj 43/2017

Crkva u Hrvata

U Panèevu proslavljena 300. obljetnica župe sv. KarlaBoromejskogPanèevo, 14.10.2017. (IKA) – Sveèanim euharistijskimslavljem u subotu 14. listopada proslavljena je 300.obljetnica postojanja rimokatolièke župe sv. KarlaBoromenskog u Panèevu. Euharistijsko slavlje je nahrvatskom i maðarskom jeziku predvodio zrenjaninskibiskup Laszlo Nemet, a u koncelebraciji su bili apostolskinuncij u Srbiji nadbiskup Luciano Suriani, beogradskinadbiskup Stanislav Hoèevar, subotièki biskup Ivan Penzeš,vladika i apostolski egzarh za grkokatolièke vjernike u SrbijiÐuro Džudžar, temišvarski biskup Martin Roos i višesveæenika, meðu kojima i provincijalni ministar Hrvatskeprovincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra JosipBlaževiæ.Nazoènošæu predstavnika pravoslavne i reformiranih Crkavaproslava je dobila ekumenski karakter. Misi je nazoèio ihrvatski veleposlanik u RS Gordan Bakota, Gavrilo Grban izUprave za suradnju s Crkvama i vjerskim zajednicamaMinistarstva pravde Republike Srbije, kao i èlan Vijeæagrada Panèeva za kulturu i mlade Nemanja Rotar.Biskup Nemet iskazao je zahvalnost franjevcimakonventualcima za povijesne zasluge u izgradnji i voðenju težupe, te izrazio radost zbog nazoènosti hrvatskogprovincijala franjevaca konventualaca. Isto je u svomepozdravu istaknuo i mjesni župnik vlè. Robert Pastyik. Biskup Nemet održao je propovijed na maðarskom jeziku, anadbiskup Hoèevar na hrvatskom. Na kraju mise apostolski nuncij proèitao je èestitku papeFranje upuæenu vjernicima: „Povodom 300 godina odosnivanja župe sv. Karla Boromejskog u Panèevuizražavamo naše najljepše želje. Sve stanovnike grada odsveg srca grlimo i oèinski ohrabrujemo da èuvaju živu nadu ivjeru u Isusa Krista, da njegovu majku neprestano èaste, teda savjesno svojoj djeci prenose zemaljska i duhovna dobrau svoj njihovoj punoæi svjesni da su ta dobra besplatan darkoji imamo i trebamo prenositi drugima".Nakon mise, u predvorju crkve biskup Nemet otkrio je iblagoslovio spomen ploèu s popisom svih sveæenika koji subili na službi u toj župi od 1717. do 2017. godine.Župu sv. Karla Boromejskog su od 1718. godine vodilifranjevci konventualci, najprije èlanovi maðarske, a potomhrvatske provincije. Od 1992. godine župu vode dijecezanskisveæenici.

„Demografske promjene i kulturna baština Hrvata Bokekotorske"Zagreb, 15.10.2017. (IKA) - Demografske promjene ikulturna baština Hrvata Boke kotorske bila je temaznanstveno-struènog skupa 11. listopada na Hrvatskomkatolièkom sveuèilištu u Zagrebu. Prouèavajuæi demografskepromjene bokeljskih Hrvata kroz povijest, izlagaèi su seosvrnuli na problem opadanja postotka hrvatske manjine uCrnoj Gori, ali i na neupitan utjecaj Hrvata na kulturnubaštinu Boke kotorske. Skup, kojem su nazoèili predstavnici ministarstava,akademske i kulturne zajednice, uime akademske zajedniceHrvatskog katolièkog sveuèilišta pozdravio je prof. dr.Željko Tanjiæ, meðu ostalim, istaknuvši: „Unutar svojeznanstvene strategije Hrvatsko katolièko sveuèilište razvijaistraživanje povijesti, kulture i identiteta Hrvata izvanHrvatske kroz nastavnu i znanstvenu djelatnost. U tom

smislu Sveuèilište pokreæe znanstvene skupove koji æetematski biti posveæeni skupinama u razlièitim kulturnimdruštvenim i pravnim okvirima: hrvatskim autohtonimmanjinama, hrvatskom iseljeništvu i Hrvatima u Bosni iHercegovini." Važnost održavanja znanstveno-struènih skupova ovetematike pozdravili su rektor Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr.Damir Boras, a uime Središnjeg ureda za Hrvate izvanHrvatske savjetnik s posebnim položajem za pitanjanacionalne hrvatske manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.Uime organizacijskog odbora prisutne je pozdravioproèelnik Odjela za sociologiju izv. prof. dr. Roko Mišetiæ, askup je otvorio doc. dr. Mario Bara govoreæi o kulturnimposebnostima i nacionalnom identitetu hrvatskih manjinskihzajednica, posebno naglasivši probleme koje muèe Hrvateizvan domovine, kao što su iseljavanje mladi ljudi, štonegativno utjeèe na demografsku sliku njihovih zajednica ine koristi oèuvanju hrvatskih tradicija. Prvi blok predavanjaodržali su akademik Radoslav Tomiæ („Dobrota i njezineznamenitosti – sudbina pomorskoga naselja u Boki"), prof.dr. Vanda Babiæ („Od peraških ceremonijala do pjesmaricedobrotskih pomoraca"), doc. dr. Filip Galoviæ („Nekiromanizmi u govorima bokeljskih Hrvata i u govorimajužnoèakavskoga podruèja"), prof. dr. Ivana Prijatelj Pavièiæ(„Uloga akademika Rajka Vujèiæa u istraživanju starogabokeljskoga slikarstva"), Željko Brguljan, dipl. ing.(„Zavjetne slike u Boki kotorskoj"), doc. dr. Maja Katušiæ(„Pomorska Bratovština sv. Nikole mornara u Kotoru"). Upanelu o modelima zaštite kulturne baštine Hrvata u Bokikotorskoj, koji je moderirala prof. dr. Vanda Babiæ,sudjelovali su prof. dr. Slobodan Prosperov Novak (ADUZagreb), državni tajnik u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske dr. Ivica Poljièak, pomoænik ministra kultureRepublike Crne Gore i generalni direktor Direktorata zakulturnu baštinu mr. Aleksandar Dajkoviæ i znanstvenasuradnica Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore dr.Tatjana Koprivica.Znanstveno-struèni skup o Hrvatima u Boki od èetvrtka 12.do nedjelje 15. listopada premjestio se u Boku kotorsku, uTivat, Kotor i Herceg Novi. U petak 13. listopada ukoncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzièkoobrazovanje „Vida Matjan" održan je prvi dio znanstvenogskupa. Sudionike je pozdravio kotorski biskup Ilija Janjiæ,meðu ostalim, izrekavši: „Zadnjih stotinu godina svjetskepovijesti ostat æe zapamæeno kao razdoblje brzih inepredvidljivih promjena, kao i posljedica koje su ostaviledubok trag na lokalne i globalne zajednice širom svijeta. Netreba iæi puno dalje od digitalne revolucije kojoj svjedoèimozadnjih decenija. Svijet se mijenja i oblikuje premaneoèekivanim obrascima. Politièka i društvena previranjaintenzivirana su sredinom prošlog i poèetkom ovog stoljeæa,a njihove gorke plodove na ovom podruèju i danasubiremo." Uzvanike su pozdravili rektor HKS-a Tanjiæ, napominjuæi dase Odjel za sociologiju bavi vezama i odnosima meðuHrvatima, kao i prouèavanjem svega što je vezano za Hrvateizvan Republike Hrvatske, kao i veleposlanik RH u CrnojGori mr. Veselko Grubišiæ. Znanstveno-struèni skuppoduprlo je i Hrvatsko nacionalno vijeæe Crne Gore, èiji jepredsjednik Zvonimir Dekoviæ izrazio zadovoljstvo što supotpora u ovom projektu i što æe rezultati ovog skupa bitiprezentirani u Zborniku radova. Skupu su nazoèili iministrica bez portfelja u Vladi Crne Gore Marija Vuèinoviæ

Crkva u Hrvataika

2125. listopada 2017. broj 43/2017

te konzul Republike Hrvatske u Kotoru Hrvoje Vukoviæ.Znanstveni dio skupa otvorili su studenti Hrvatskogakatolièkog sveuèilišta Jelena Pavkoviæ, Ružica Gelo iTomislav Smolèiæ svojim radovima na temu pustolovabudvanske obitelji Zanoviæ, pomorskog kapetana VickaBujoviæa iz Perasta te o sezonskoj distribuciji vjenèanja uKotoru poèetkom 19. stoljeæa. Predavaèi su takoðer govorilio Bokeljima u Mlecima od 15. do 18. st. (prof. dr. LovorkaÈoraliæ), o stanovništvu Kotora prema mletaèkim propisimau 18. stoljeæu (doc. dr. Maja Katušiæ i Toni Æosiæ),demografskim kretanjima u Boki kotorskoj tijekom 19.stoljeæa (izv. prof. dr. Ante Braliæ), o Hrvatima u Crnoj Goriizmeðu 1921. i 1991. (izv. prof. dr. Nenad Pokos), a izv.prof. dr. Roko Mišetiæ održao je predavanje o Hrvatima uBoki u vrijeme osamostaljivanja Crne Gore.Struèni dio Skupa ukljuèio je obilazak reprezentativnihobjekata materijalne kulturne baštine i upoznavanjeelemenata nematerijalne kulturne baštine Hrvata Bokekotorske. Tako su sudionici skupa u petak 13. listopadadošavši u mjesto Muo, posjet Boki zapoèeli svetom misomna grobu blaženog Gracije iz Mula u crkvi MarijePomoænice kršæana, gdje ih je pozdravio i doèekao župnik ikancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati. Potom suposjetili katedralu Sv. Tripuna, crkvu Sv. Marije od Rijeke,Franjevaèki samostan i Pomorski muzej u Kotoru. U subotu14. listopada obišli su svetište Gospe od milosti i crkvuRoðenja Blažene Djevice Marije u Prènju gdje su slavilimisu s biskupom Janjiæem. Posjetili su i svetište Gospe odŠkrpjela, crkvu Sv. Nikole biskupa u Perastu, a susreli su se is predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeæa kojima supredali publikacije Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta irazmijenili prigodne darove. U nedjelju 15. listopada slavilisu sveèano euharistijsko slavlje u katedrali Sv. Tripuna, kojeje predvodio biskup Janjiæ, nakon èega su posjetili crkvu Sv.Eustahija u Dobroti. Na samome kraju utvrðeni su i zakljuèci skupa. Svi sudioniciusuglasili su se da je zaštita materijalne i nematerijalnekulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj od zajednièkogainteresa Republike Hrvatske i Crne Gore, uz oèekivani veæiangažman Republike Hrvatske u smislu prijenosa struènihiskustava u pripremi prijedloga za upis kulturnih dobaraHrvata Boke kotorske za upis na UNESCO-vu listunematerijalne kulturne baštine, kao i u svim drugimaktivnostima.

Proslavljen Dan KBF-a u SarajevuSarajevo, 18.10.2017. (IKA/KTA) - Sveèanimeuharistijskim slavljem u sjemenišnoj crkvi Sv. Æirila iMetoda u Sarajevu i prigodnom akademijom u dvorani PavlaVI. u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu na blagdansv. Luke evanðeliste, 18. listopada, proslavljen je DanKatolièkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu koji je zasvog zaštitnika uzeo tog sveca. Misu je predvodio kardinalVinko Puljiæ, nadbiskup metropolit vrhbosanski i velikikancelar KBF-a u Sarajevu, u zajedništvu s vojnimbiskupom Tomom Vukšiæem i uz koncelebraciju profesoraKBF-a i sjemenišnih odgojitelja te drugih sveæenika isudjelovanje bogoslova i drugih studenata i studentica naKBF-u, èasnih sestara i drugih vjernika. Dekan KBF-a preè.dr. Darko Tomaševiæ uputio je pozdrav kardinalu Puljiæu,sveæenicima i svim nazoènima, poželjevši da ih u radu pratizagovor sv. Luke.U propovijedi kardinal Puljiæ istaknuo je ljepotu pisanja sv.Luke kojom je prikazao da se Bog objavljuje kao „ljubav imilosrðe". Osvræuæi se na crkveni dokument o odgoju iobrazovanu buduæih sveæenika „Ratio fundamentalis",

podsjetio je kako Crkva naglašava potrebu studiranjateologije ne samo tijekom teološkog studija nego i tijekompastoralnog djelovanja ili predavanja teoloških predmeta.„Svi, zapravo, trebamo trajno biti uèenici. To znaèi datrebamo biti pouèljivi, otvoreni Božjoj rijeèi kako bi ta rijeèpostala naš život i naše svjedoèenje. Iako dokumenti osvršenom studiju odnosno diplome imaju svoju vrijednostkao svjedoèanstva o završenom studiju, ipak to neæe punoznaèiti ako se nauèeno ne pretvori u život kao živosvjedoèanstvo Isusa Krista. Ono što se u srcu nose, to æe seitekako naviještati i propovjediti", naglasio je kardinalPuljiæ. Dodao je da je Crkva uvidjela potrebu dati uputuuèilištima kroz spomenuti dokument da nastoje, krozpovezana predavanja, izgraðivati skladan hod za IsusomKristom i davati doprinos sazrijevanju istinskog kršæanskogpogleda o èovjeku i o svijetu. „Mi živimo u svijetu koji je nasvoj naèin globalno selo. Zato je potrebno steæi sposobnostda, bez obzira gdje bili, to vjernièko uvjerenje možemoživjeti, naviještati i svjedoèiti. Danas želimo ne samo slavitisv. Luku i moliti njegov zagovor, nego uèiti iz njegovanaèina ispitivanja i prenošenja objave Božje kako bi bilipouèljivi u traženju onoga što je pravo, što je Božje, što jetrajno", kazao je kardinal Puljiæ, napominjuæi da Evanðelje,Crkva i teologiju nisu privatno vlasništvo, veæ da sudarovani za služenje.Na misi je pjevao Zbor bogoslova „Stjepan Hadroviæ" podravnanjem vlè. Marka Stanušiæa. Nakon mise uslijedilo jesveèani akademski èin. Dekan Tomaševiæ meðu ostalim jeistaknuo da su u protekloj akademskoj godini na KBF-u uSarajevu organizirana dva važna znanstvena skupa:meðunarodni simpozij na temu: „Milosrðe i solidarnost" temeðunarodni simpozij na temu „Oprost i pomirenje: krilaticelišene sadržaja?" Istaknuo je da je na KBF-u prošleakademske godine organizirano i 6 teoloških tribina koje suse održavale na temu bila „Oprost i pomirenje – krilaticelišene sadržaja". Spomenuo je i nekoliko važnih izdavaèkihpothvata te istaknuo da je 27. listopada 2016. u prostorijamaVlade Kantona Sarajevo sveèano potpisan Ugovor opoložaju i djelovanju KBF-a u Sarajevu u sastavuUniverziteta u Sarajevu kojim je preciznije ureðen status ièlanstvo KBF-a u okviru Univerziteta u Sarajevu. Govoreæio gostovanjima i predavanjima meðunarodnih uglednihprofesora na KBF-u u Sarajevu proteklom razdoblju,spomenuo je nadbiskupa i metropolita Seoula kardinalaAndrewa Yeoma Soo-junga, profesora s Harvarda SteveaJardinga, te vodeæeg turkologa u svijetu prof. dr. MichaelaUrsinusa te nabrojao nekoliko važnih projekata koje je KBFu Sarajevu ostvario u prošlog godini. Na kraju je rijeèizahvale uputio dobroèiniteljima i svima koji ih prate svojimmolitvama, kao i svim djelatnicima KBF-a.Predavanje „Komunitarnost i religijsko uvjerenje" održao jemr. Oliver Jurišiæ koji je o ideji komunitarnosti, koja sesastoji od tri elementa: zajednice, racionalnosti i jezika,govorio na temelju odreðenih ideja trojice filozofa: MichaelaSandela, Alasdaira MacIntyrea i Charlesa Taylora.Uslijedio je sveèani èin uruèenja diploma studentima koji sustekli struèni naziv magistri teologije. Potom su dodijeljenenagrade najboljim studentima u akademskoj 2016./2017.godini. Akademija je završena pjevanjem pjesma nalatinskom jeziku koja je proglašena za studentsku himnu „Debrevitate vitae" (o kratkoæi života) koju je napisao bolonjskibiskup Strada 1267. godine, a poznata je po poèetnom stihu:Gaudeamus igitur. Na akademiji su nastupili sopranisticaVedrana Šimiæ koju je na klaviru pratio dr. Milan Luciæ tebogoslovski zbor „Stjepan Hadroviæ" pod ravnanjem prof.Marka Stanušiæa.

Crkva u Hrvata ika

22 25. listopada 2017. broj 43/2017

Èasopis „Služba Božja" primljen u bazu „Religious andTheological Abstracts"Split, 20.10.2017. (IKA) - Zalaganjem uredništva èasopisana èelu s glavnim i odgovornim urednikom dr. fra IvanomMacutom, znanstveni teološki èasopis „Služba Božja" od 16.listopada primljen je u uglednu svjetsku znanstvenu bazu„Religious and Theological Abstracts" (Myerstown, SAD). U toj su bazi i naši ugledni teološki èasopisi Bogoslovskasmotra, Obnovljeni život, Crkva u svijetu te Diacovensia,inaèe sve A1 èasopisi po znanstvenoj izvrsnosti.

Biskup Škvorèeviæ posjetio ekumenskog patrijarhaBartolomejaIstanbul, 21.10.2017. (IKA) - Na poziv carigradskognadbiskupa i ekumenskog patrijarha Bartolomeja, požeškibiskup Antun Škvorèeviæ u pratnji kancelara Ivana Popiæaboravio je u Carigradu od 18. do 21. listopada. Bio je to prvipohod jednoga hrvatskog biskupa Fanaru, sjedištuekumenskog patrijarha u Carigradu na njegov poziv,znakovit i po tome što se zbio na poèetku novog mandatabiskupa Škvorèeviæa u vodstvu Vijeæa Hrvatske biskupskekonferencije za ekumenizam i dijalog. Patrijarh Bartolomejsusreo se s biskupom Škvorèeviæem dva puta u svom domu:19. i 21. listopada. Na jednostavan i blizak naèin patrijarh sezanimao za upravo održani Treæi biskupijski euharistijskikongres Požeške biskupije o 20. obljetnici njezinautemeljenja, o ekumenskom stanju u Hrvatskoj i u susjednimzemljama, dotaknuvši se meðu ostalim i pitanja proglašenjasvetim bl. Alojzija Stepinca. Upoznao je svoga katolièkogsugovornika s funkcioniranjem Ekumenskog patrijarhata uposebnim okolnostima u kojima se on nalazi te o njegovimekumenskim nastojanjima, napose onima s papom Franjom,u kojem daju veliku pozornost i ekološkom pitanju. Biskup Škvorèeviæ zahvalio je patrijarhu za poziv da gaposjeti u Carigradu, koji mu je uputio prigodomprošlogodišnjeg posjeta Hrvatskoj i ponovio u uskrsnojèestitki ove godine. Kazao je da po susretu s NjegovomSvesvetošæu na Fanaru postaje na svoj naèin dionikom onepovijesti kojoj su bili protagonisti papa Pavao VI. iekumenski patrijarh Atenagora u svijesti kako ih obvezujeIsusova molitvena želja: „Da svi budu jedno". Istaknuo je dasu oni pokrenuli povjerenje i zajedništvo izmeðu dvijuCrkava, koje se osobito snažno nastavilo u doba pape IvanaPavla II. i Njegove Svesvetosti. Biskup je izrazio radost štoje upravo u to blagoslovljeno doba papa Ivan Pavao II. prije20 godina osnovao Požešku biskupiju, povjerivši mu službuprvoga njezina pastira. Istaknuo je da je spomen navedeneobljetnice proslavljen Euharistijskim kongresom minuloga24. rujna na kojem su sudionici osjetili i prisutnost NjegoveSvesvetosti po molitvi i èestitki koju je uputio pisanimputem. Još je dodao kako patrijarhov prijedlog da biskupnakon Kongresa posjeti Carigrad upravo u tjednu kadaslavimo spomendan sv. Ivana Pavla II. ima za njega iPožešku biskupiju nemalo eklezijalno znaèenje.Uruèujuæi na dar patrijarhu prsni križ koji je izradio prof.Hrvoje Ljubiæ iz Zagreba a na kojem se nalazi lik pape IvanaPavla II., biskup je kazao kako on podsjeæa na križ praštanjai pomirenja izmeðu dviju Crkava koji su nosili utemeljiteljPožeške biskupije i Njegova Svesvetost. Zahvalio je Bogu zaponizno služenje poglavara dviju Crkava u tako velikojstvari. Biskup je podsjetio da u tom duhu Požeška biskupija,na inicijativu sv. Ivana Pavla II., svake godine prije nedjeljeCvjetnice slavi Dan èišæenja povijesnog pamæenja i spomenamuèenika s pokornièkim bogoslužjem u katolièkoj župnojcrkvi u Jasenovcu, mjestu koje je prošle godine Njegova

Svesvetost pohodio na poziv Srpske pravoslavne Crkve.Kazao je kako su toga Dana u molitvu ukljuèene sve žrtveratova 20. stoljeæa, srpske i hrvatske, pravoslavne ikatolièke, kao i sve druge a Božjem milosrðu povjereni i onisinovi jedne i druge Crkve koji s poèinili zloèine nadnedužnim ljudima. Biskup je patrijarhu takoðer darovaomedalju svoga biskupskog reðenja prije dvadeset godina. Patrijarh se prisjetio svepravoslavnog Svetog i VelikogSabora održanog prošle godine na Kreti te je biskupuŠkvorèeviæu uruèio panagiju, prsni križ izraðen tomprigodom kao i medalju 25. obljetnice svoje patrijarhatskeslužbe. Podsjeæajuæi na svoj prošlogodišnji posjet Hrvatskoj,patrijarh je istaknuo važnost evanðeoskog praštanja ipomirenja koji nemaju alternative, pa ni onda kad se susreæes otporima iz vlastitih redova. Njegova Svesvetost oba jesusreta s biskupom Škvorèeviæem završio zajednièkimobjedom. Gostoljubivost prema hrvatskim uzvanicima patrijarh jeoèitovao i tako što im je za vrijeme cijelog njihova boravkau Carigradu stavio na raspolaganje svoj osobni automobil ivozaèa a za pratnju dao velikog arhimandrita i patrijaršijskogarhivara o. Visariona. Posjetili su patrijarhovu crkvu sv.Jurja na Fanaru u kojoj se dogodio susret izmeðu pape PavlaVI. i patrijarha Atenagore, sve važnije kršæanske tragove uCarigradu iz bizantinskog vremena, meðu ostalim Aja Sofijui Manastir Svetog Otkupitelja Chora s izvanredno lijepimmozaicima te Manastir život-darujuæeg izvora gdje se nalazegrobovi ekumenskih patrijarha, meðu kojima i patrijarhaAtenagore.Poseban doživljaj bila je vožnja patrijarhovom brodicom naotok Halkiju na kojem je jedino patrijaršijsko Sjemenište sTeološkom školom, zatvorenom prije 46 godina po odredbiturskih vlasti. U Sjemeništu trenutaèno živi monaškazajednica kojoj je na èelu metropolit Burse Elfidoforos,ujedno profesor dogmatike i ekumenske teologije naTeološkom fakultetu u Solunu. Metropolit je u pozdravu nazajednièkom objedu oèitovao posebno zadovoljstvo što usvojoj zajednici može ugostiti katolièkog biskupa izHrvatske, istaknuvši povijesnu ekumensku otvorenostSjemeništa, napose prema katolicima. U razgovoru sepokazao dobrim poznavateljem ekumenskog stanja uHrvatskoj s posebnim osvrtom na nedavni rat i njegoveposljedice, izrazivši nadu da æe stradanje pridonijetizbližavanju Srpske pravoslavne Crkve i Katolièke Crkve uHrvatskoj.Biskup Škvorèeviæ posjetio je i katolièkog apostolskogvikara u Istanbulu, biskupa Rubena Terrablancu Gonzaleza,koji mu je prikazao život katolièke zajednice u Turskoj odoko 25.000 duša, veæinom stranaca, koja se u novije vrijemepoveæala dolaskom prognanika. Istaknuo je kako katolicižive svoju pripadnost Crkvi poput prvih kršæana na unutarnjinaèin, jer im nije dopušteno oèitovati se takvima u javnosti.Paradoksalno je što katolici kao stranci imaju škole nanjemaèkom, francuskom, talijanskom i turskom jeziku, dokdomaæi pravoslavni ne mogu otvoriti svoju spomenutuTeološku školu na otoku Halkiju.Tijekom boravka u Istanbulu biskup Škvorèeviæ je meðuostalim imao prigodu susresti se u Ekumenskom patrijarhatus nekoliko metropolita i episkopa iz Turske i Grèke.Razgovarao je i s grèkim veleposlanikom u Turskoj tekonzulom Sjedinjenih Amerièkih Država u Istanbulu.Na kraju svoga boravka u Istanbulu biskup Škvorèeviæzahvalio je patrijarhu Bartolomeju za izvanrednugostoljubivost kojom ga je primio i savršeno organiziraniprogram koji je za njega pripremio i osobno pratio njegovoodvijanje.

Crkva u Hrvataika

2325. listopada 2017. broj 43/2017

40. obljetnica župe hrvatskih muèenika u MississaugiMississauga, 22.10.2017. (IKA) - U niz hrvatskih katolièkihžupa i misija koje su ovih dana proslavile ili æe proslavitisvoje jubileje (Lackawanna i Milwaukee po 100 godina, aLudwigshafen, Mainz, Calgary i Lima po 50 godina) upisalase u nedjelju 22. listopada i Hrvatska katolièka župahrvatskih muèenika u kanadskoj Mississaugi proslavivšisveèano 40. obljetnicu djelovanja. Tom prigodom župu je,umjesto bolešæu sprijeèenoga kardinala Josipa Bozaniæa,posjetio umirovljeni biskup Juraj Jezerinac te predvodiosveèano misno slavlje, na kojemu su uz mnoštvo vjernikasudjelovali i ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate uinozemstvu vlè. Tomislav Markiæ, delegat za Hrvatskuinozemnu pastvu u Kanadi mons. Ivan Vukšiæ, sveæenikTorontske nadbiskupije mons. Vid Vlašiæ, voditeljHrvatskoga franjevaèkog središta u Norvalu fra MarkoPuljiæ i domaæini slavlja župnik vlè. Tomislav Kasiæ i župnivikar vlè. Nikola Platužiæ, sveæenici Zagrebaèkenadbiskupije.U propovijedi biskup Jezerinac, podsjetivši na povijesni hodžupe, istaknuo je i ulogu domovinske i mjesne Crkve, kojesu uoèivši pastoralnu potrebu širenja torontske hrvatske župeprovidjele i imenovale sveæenika Ivicu Kecerina za prvogažupnika: „Domovinska Crkva bila je poput dobre majke kojaje vodila brigu o vama, šaljuæi sveæenike, da ne izgubitesvoje ljudsko i kršæansko dostojanstvo, a mjesna Crkva namje izašla u susret i otvorila nam je vrata ne samo svojihcrkava, nego i svoga srca. Primila nas je kao svoju djecu tejoj stoga posebno zahvaljujemo". Naslanjajuæi se nanaviješteno evanðelje o tome kako treba caru dati carevo, aBogu Božje, biskup je rekao kako kršæani imaju dvostrukodržavljanstvo te da su graðani neba i zemlje. Istaknuo je pritome ulogu i znaèenje bl. kardinala Alojzija Stepinca, koji jeznao jasno spojiti, ali kada je potrebno i razluèiti ova dva„državljanstva" te dati prednost nebeskome. Sve sudionikemisnoga slavlja, a osobito brojnu djecu i mlade, koji su biliodjeveni u narodne nošnje, potaknuo je na redovito nedjeljnosudjelovanje u slavlju Euharistije, njegovanje molitvenogaživota, pažnju prema bolesnicima i starijim osobama tepoštovanje prema roditeljima, èuvanje vlastite baštine, avisoko obrazovane je posebno pozvao na umreživanje i radza boljitak nove i stare Domovine. Na kraju mise župnikKasiæ zahvalio je svima koji su se ugradili u život župetijekom proteklih 40 godina, spomenuvši posebno sveæenikei služavke Maloga Isusa. Posebno je pozdravio veleposlanicuRH u Kanadi Maricu Zoricu Matkoviæ i generalnu konzulicuu Mississaugi Andreju Javor, koje su takoðer sudjelovale uslavlju. Veèer prije održan je u dvorani HKŽ u Oakvilleu sveèanižupni banket, na kojemu je sudjelovalo 450 osoba, a meðunjima i torontski pomoæni biskup John Boissonneau, koji ježupi hrvatskih muèenika poželio napredovanje uostvarivanju vizije pape Franje o župnoj zajednici, kako jeopisana u dokumentu Radost Evanðelja.Jutarnje misno slavlje, kao i propovijed na uoènici,predvodio je ravnatelj Markiæ, poželjevši župi hrvatskihmuèenika plodan nastavak djelovanja u mreži Hrvatskeinozemne pastve koja okuplja 187 hrvatskih katolièkih župa,misija i zajednica širom svijeta.Župu hrvatskih muèenika osnovao je 6. prosinca 1977.torontski nadbiskup Philip Pocock te imenovao prvogažupnika Ivicu Kecerina. Gradnju crkve zapoèeo je vlè. JosipGjuran, tadašnji župnik u Torontu, a crkvu je 6. srpnja 1980.blagoslovio kardinal Franjo Šeper, tadašnji prefektKongregacije za nauk vjere. Posljednjih jedanaest godinažupnikom je bio vlè. Ivica Reparinac, a prošle je nedjelje utu službu instaliran vlè. Tomislav Kasiæ.

Znanstveni skup povodom 150 godina od poèetkaizgradnje franjevaèkog samostana na HumcuHumac, 22.10.2017. (IKA) - U organizaciji Franjevaèkogsamostana i župe sv. Ante Padovanskog 21. i 22. listopadaodržan je znanstveni skup povodom 150 godina od poèetkaizgradnje franjevaèkog samostana na Humcu. Na poèetkuskupa sve je uime organizatora pozdravio gvardijan fraDario Dodig. „Ovo je prvi znanstveni skup u cijeloj povijestiovog samostana, koji je u mnogoèemu znaèajan, i vjerujemda æe sve nas obogatiti mnogim podacima važnima za ovajsamostan i za cijeli ljubuški kraj", rekao je fra Dario teistaknuo da æe ti radovi biti nezaobilazni za buduænost kako iza daljnje prouèavanje, što mu je i bio cilj. Pozdravnu rijeèdobrodošlice uputio je zamjenik provincijala Hercegovaèkefranjevaèke provincije fra Ivan Ševo, koji je podsjetio kakoje samostan na Humcu „svim èlanovima naše Provincijejedna od temeljnih i najdražih postaja u fazi mladenaèkeformacije". Moderator znanstvenog skupa bio je fra StipanKlariæ, a glazbene toèke izvodila je klapa Benedictus. Prvi dio izlaganja zapoèeo je Ivo Luèiæ temom „Opæigeografsko-povijesni presjek Ijubuške opæine". Robert Joliæobradio je temu „Stara župa Veljaèi (Ljubuški) i osnutakžupe Humac", a Vlado Pavièiæ govorio je o stanovništvuprostora današnje župe Humac od poèetka njezinaosamostaljenja. Andrija Nikiæ održao je izlaganje „Izgradnjasamostana na Humcu", a Mirko Rašiæ „Nekropolahelenistièkog tipa Mrljanovac". Nakon toga je Milan Nosiægovorio je o Humaèkoj ploèi. Miroslav Palameta obradio jetemu „Znaèenje simbola na ljubuškim steæcima", a AntePaponja temu „Ljubuški kraj u otomanskom razdoblju".Drugi dio izlaganja zapoèeo je Tihomir Zovko temom„Ljubuški kraj u austrougarskom i starojugoslavenskomrazdoblju", a Ivica Šarac pripremio je izlaganje o stanju uLjubuškome u tijeku II. svjetskog rata. Miroslav Akmadžaodržao je izlaganje „Samostan i župa Humac u svjetlucrkveno-državnih odnosa u razdoblju komunistièkevladavine", i prvi dan zakljuèio je Ivo Luèiæ s temom„Ljubušaci u vrijeme komunistièke vladavine".Program drugoga dana zapoèeo je Žarko lliæ predavanjem„Izgradnja stare i nove crkve na Humcu", a nakon toga jeDario Dodig govorio o „Duhovnim zvanjima iz humaèkežupe", posebno istaknuvši tri znaèajna sveæenika - fra LovruŠitoviæa te fra Bonicija i fra Ljudevita Rupèiæa. Ante Mariæobradio je temu „Franjevaèke odgojno-školske ustanove naHumcu i Ljubuškom", a Natalija Palac govorila je o ženskimredovnièkim ustanovama u Ljubuškom.Prije kraja prvog dijela glazbenu toèku izvela je klapaBenedictus, nakon èega je Željka Šaravanja predstavilapoštansku marku „150. obljetnica obnove Franjevaèkogsamostana na Humcu" koja je tiskana u arku od devetmaraka, a prate je žig i omotnica prvoga dana (FDC).Autorica humaèkog izdanja je akademska slikaricaMagdalena Džiniæ Hrkaæ.Drugi dio izlaganja zapoèeo je humaèki župnik fra LjuboKurtoviæ izlaganjem o današnjem pastoralnom stanju župeHumac dok je Marko Dragiæ pripremio temu „Mjestamolitve (misišta), zavjeta i pobožnosti u humaèkoj župi"nakon èega je moderator znanstvenog skupa Stipan Klariægovorio o temi „Nabožna društva u humaèkoj župi". StankoMabiæ obradio je temu „Glazbena baština crkve i samostanana Humcu", a Vlado Pandžiæ temu „Kršni zavièaj" kaoljetopis Hercegovine. Završno izlaganje drugog dana održalaje Perina Meiæ, govoreæi o Veselku Koromanu i pjesnicimaljubuškog kraja.Sva izlaganja bit æe prilagoðena za zbornik radova èijeizdavanje se oèekuje poèetkom sljedeæe godine.

Crkva u Hrvata ika

24 25. listopada 2017. broj 43/2017

HKM Ludwigshafen proslavila 50. obljetnicu djelovanjaDok sam bio župnik u ovoj župi na misi je sudjelovalo od stopedeset do dvjesto vjernika. Nakon mise na njemaèkomjeziku, na misu na hrvatskom jeziku dolazile su hrvatskesestre i braæa u ogromnom broju. Moje divljenje i zahvalasvima vama na takvom svjedoèenju vjere! Vi ste za nasnjemaèke katolike misionari koji nam životom svjedoèitesvoju vjeru, istaknuo mons. Franz VogelgesangLudwigshafen, 22.10.2017. (IKA) - Hrvatska katolièkamisija (HKM) Ludwigshafen am Rhein sveèano je u nedjelju22. listopada proslavila 50. obljetnicu postojanja idjelovanja. Sveèano misno slavlje u punoj crkvi Sv.Hedwige predvodio je kanonik Franz Vogelgesang, voditeljSredišnjeg odjela - pastoralna služba i djelovanje zajednica uBiskupskom ordinarijatu u Speyeru, koji je ujedno zaduženza dušobrižništvo zajednica drugih materinskih jezika uBiskupiji Speyer, delegatom za hrvatsku pastvu u Njemaèkojvlè. Ivicom Komadinom, predstavnikom HKM pastoralnogpodruèja Baden-Württemberg II., voditeljem HKMMittelbaden don Ivanom Nediæem, voditeljem misije fraSlavkom Antunoviæem, bivšim voditeljem misije fra LjubomIvanom Sesarom, voditeljem Hrvatske katolièke zajednice(HKZ) Heilbronn i HKZ Laufen fra Radovanom Æoriæem,bivšim dekanom vlè. Gerdom Babelotzkym i domaæimnjemaèkim župnikom vlè. Josefom Steigerom, sveæenikomna njemaèkoj župi u Herxheimu vlè. Danijelom Ševom, te uasistenciji misijskog trajnog ðakona Mladena Svobode. Uslavlju je sudjelovao i sadašnji dekan Luydwigshafena vlè.Alban Meißner, kao i dugogodišnji pastoralni suradnik iorguljaš u HKM Ludwigshafen Alojzije Vešligaj. Skupinavjernika bila je obuèena u hrvatske narodne nošnje. Sve je na poèetku pozdravio fra Slavko Antunoviæ, rekavšikako je dostojno da se ponajprije zahvali Bogu za pedesetplodnih misijskih godina, a potom i vodstvu BiskupijeSpeyer na potpori. Ujedno je zamolio kanonikaVogelgesanga da prenese zahvalu biskupu biskupije Speyerdr. Karl-Heinzu Wiesemannu na svemu što je Biskupijaèinila i èini za tu hrvatsku misiju. Na poèetku propovijedi mons. Vogelgesang prenio jeèestitke i Božji blagoslov biskupa Wiesmanna za pedesetgodina postojanja i djelovanja te hrvatske katolièke misije.„Kad slavimo obljetnice, potrebno je sa zahvalnošæuprisjetiti se što se dogodilo tijekom tih pedeset darovanihgodina. U pedeset godina ovdje se puno toga dobradogodilo. Zahvalni smo za vašu vjeru, nadu i ljubav u našojsredini. Vjera je odnos sa živim Bogom. Dok sam bio župniku ovoj župi na misi je sudjelovalo od sto pedeset do dvjestovjernika. Nakon mise na njemaèkom jeziku, na misu nahrvatskom jeziku dolazile su hrvatske sestre i braæa uogromnom broju. Moje divljenje i zahvala svima vama natakvom svjedoèenju vjere! Vi ste za nas njemaèke katolikemisionari koji nam životom svjedoèite svoju vjeru. To jepotrebno dalje prenijeti na djecu i mlade. Na svemu tome naposeban naèin zahvaljujem o. Sesaru i o. Antunoviæu. Nadanikada ne umire jer je Isus Krist temelj naše nade. Trebamoeuharistiju iz nedjelje u nedjelju kako bi u nama i nadaljebila živa vjera i nada. Bez ljubavi bi vjera i nada bile praznarijeè. Vjera i nada se konkretiziraju u ljubavi, i to ponajprijeu ljubavi prema Bogu, a podjednako i prema bližnjemu. Utom duhu u zahvalnosti i radosti slavimo 50 godina hrvatskekatolièke misije Ludwigshafen", istaknuo je. U prinosu darova dvoje uèenika prinijeli su krsnu svijeæu ikatekizme. Djevojka i mladiæ prenijeli su cvijeæe i knjiguDalmacije, koje su darovali kanoniku Vogelgesangu u znakzahvalnosti Biskupiji Speyer, koja je omoguæila Hrvatimakatolicima slaviti Boga na hrvatskom jeziku, potaknuvši gada možda sljedeæe godine provede godišnji odmor u

Hrvatskoj. Suprug i supruga su prinijeli plodove Bosne iHercegovine (grožðe, smokve, šljive, vino i rakiju).Umirovljenica i umirovljenik prinijeli su domaæi kruh ipovræe, a ministranti hostije i vino. Na kraju misnog slavljadomaæin njemaèki župnik župe sv. Katarine Sijenske izajednice sv. Hedwige vlè. Steiger uputio je èestitku zapedeset godina misije te zahvalio na suradnji i zajedništvu stom njemaèkom zajednicom. Uime misijskog pastoralnogvijeæa prigodnu zahvalnu rijeè svima je uputio GeraldŠaravanja. Nakon zahvalne pjesme „Te Deum", pozdravljenaje domovina himnom „Lijepa naša". Misno slavljepjevanjem je animirao misijski mješoviti zbor pod vodstvomCarmen Bajan i uz orguljsku pratnju Filipa Ivkoviæa. Slavlje je nastavljeno u misijskoj dvorani i u dvorištu podšatorom. U prigodnom programu koji su vodili GeraldŠaravanja i Irena Roziæ, nastupili su misijski djeèji imješoviti zbor, folklorna skupina Matice hrvatske izLudwigshafen-Mannheima, a predstavio se i Nogometniklub „Croatia" Ludwigshafen. Prigodnu rijeè uputili sudosadašnji voditelj misije fra Ljubo Ivan Sesar i bivšipastoralni suradnik i orguljaš Alojzije Vešligaj, koji su naslavlje stigli iz domovine. Delegat Komadina uputio jeèestitku uime Hrvatskoga dušobrižnièkoga ureda i svihhrvatskih sveæenika i pastoralnih suradnica i suradnika kojidjeluju u hrvatskom dušobrižništvu u Njemaèkoj i u svojeosobno ime. Uime Hrvatske nastave na tom podruèjuèestitku je uputio Zlatko Perhoè. Èestitku je uime susjedneHKM Mannheim uputio vlè. Robert Ružiæ. Fra SlavkoAntunoviæ posebno je zahvalio misijskom pastoralnomvijeæu na svesrdnoj pomoæi oko organizacije slavlja. Za sveje prireðen ruèak. Hrvatska katolièka misija bl. Alojzija Stepinca uLudwigshafenu na Rajni osnovana je 1967., a danas ima višeoko 4000 vjernika. Na podruèje Ludwigshafena je 1958. izRima došao vlè. Anton Kosina, sveæenik tadašnje Rijeèko-senjske nadbiskupije. Vlè. Kosina se smjestio na podruèjuKaiserslauterna. Tada je u Njemaèkoj bilo samo šesthrvatskih sveæenika, pa je pastoralno djelovao u višepokrajina. Godine 1967. u Njemaèku je pridošao prvi veæival hrvatskih radnika u Ludwigshafen i Mannheim. Iz tih serazloga vlè. Kosina preselio u Ludwigshafen, gdje je biovoditeljem HKM Ludwigshafen od njezina osnutka 1967. do1985. godine. U misiji je od 1970. do 1971. na ispomoæi biosveæenik Mostarsko-duvanjske biskupije vlè. MarijanBevanda. Od 1971. do 1978. u misiji je kao dušobrižnikdjelovao vlè. Milivoj Galiæ, sveæenik iste biskupije. Od 1.kolovoza 1985. do 2016. voditelj misije je fra Ljubo Sesar,èlan Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda sasjedištem u Zagrebu. Naslijedio ga je 2016. fra SlavkoAntunoviæ, èlan iste Provincije. Kao pastoralni suradnik umisiji je od 1986. do 2015. djelovao Alojzije Vešligaj. Umisiji djeluje od 2016. kao tajni ðakon djeluje MladenSvoboda. Od 2016. kao pastoralna suradnica i tajnica umisiji djeluje s. Valerija Šimoviæ, franjevka Družbe sestaraBezgrešnog zaèeæa III. Reda sv. Franje iz Dubrovnika. Vlè.Galiæ je zajedno s vlè. Kosinom pastorizirao i podruèjeSpeyera. Hrvatska katolièka misija Speyer osnovana je1978., a od poèetka do prestanka njezina samostalnogdjelovanja 2010. vodio ju je vlè. Galiæ. Godine 2010.podruèje HKM Speyer se pripaja HKM Ludwigshafen i takoje nastala jedinstvena HKM Ludwigshafen koja obuhvaæa iSpeyer. Misna slavlja na hrvatskom jeziku služe se u crkviSv. Hedwige u Ludwigshafenu, u franjevaèkoj kapeli ukonviktu sestara franjevki u Kaisers­lauternu, u crkvi Sv.Josipa u Speyeru u kojoj je od listopada 2009. kip bl.Alojzija Stepinca, i u crkvi Gospina Mira u Homburgu.

Crkva u Hrvataika

2525. listopada 2017. broj 43/2017

Biskup Petanjak u ZambijiKrèki biskup u pratnji tajnika vlè. Saše Ilijiæa pohodiosveæenika svoje biskupije misionara Borisu Dabu, koji krozproteklih 35 godina kao misionar fidei donum aktivno radi idjeluje u biskupiji LivingstoneLivingstone, 22.10.2017. (IKA) - Krèki biskup IvicaPetanjak u pratnji tajnika vlè. Saše Ilijiæa doputovao je 14.listopada u biskupiju Livingstone u Zambiji, u posjetsveæeniku Krèke biskupije misionaru Borisu Dabi, koji krozproteklih 35 godina kao misionar fidei donum aktivno radi idjeluje u toj biskupiji. Biskupa Petanjka u zraènoj lucidoèekali su vlè. Dabo i fra Dominik Chande, gvardijankapucinskog samostana u Livingstoneu. Dvotjedni posjetzapoèeo je susretom s mons. Raymondom Mpezeleom,umirovljenim biskupom Livingstonea. U nedjelju 15.listopada biskup Petanjak u kapucinskoj župi Naše Gospe odAnðela u Livingstoneu sudjelovao je na župnoj misi koju jepredvodio gvardijan Chanda, a propovijedao je vlè. Ilijiæ. Uslavlju je sudjelovao i misionar Dabo, koji èesto boravi ukapucinskom samostanu kada dolazi u Livingstone. Nakonmise biskup se susreo s vjernicima okupljenima ispred crkvekoji su mu izrazili svoju radost i dobrodošlicu.U utorak 17. listopada, u tjednu pred Misijsku nedjelju,biskup Petanjak u pratnji misionara Dabe i tajnika Ilijiæastigao je u misiju Ndjoko koju je vlè. Dabo osnovao godine2011. i ondje sada živi i djeluje. Udaljena je sedam sativožnje od grada Livingstonea, a do nje se dolazi po lošeasfaltiranom putu i makadamu. Doèekali su ih vjernici kojisu za tu prigodu došli iz okolnih sela, a neki su pješaèili i 40km. Uz tradicionalnu glazbu i ples, bubnjeve, pjesmedobrodošlice i blagoslov, vjernici su biskupa dopratili domisijske župne kuæe gdje æe boraviti iduæih dana. BiskupPetanjak izrazio je oduševljenje zbog doèeka i njihovadolaska, ali još više što æe iduæih dana moæi upoznatidjelovanje svojeg sveæenika misionara Dabe, te vjerski životi kulturu tamošnjih vjernika. Crkva u misiji Ndjokopobrinula se da se svi pristigli vjernici iz okolnih selasmjeste u misiji za noæenje, te dobiju potrebnu hranu.Sljedeæega jutra biskup je slavio misu u crkvi Sv. Marije naengleskom i silozi jeziku, a u propovijedi se obratio nahrvatskom jeziku, što je misionar Dabo preveo na silozi. U petak 20. listopada biskup Petanjak posjetio je postajuIbolelo, jednu od 12 postaja misije Nawinda, i blagoslovionovoizgraðenu crkvu. Zbog derutnosti stare crkve, ali i zbograsta broja vjernika, izgraðena je nova crkva. Postavljanjekrova financijski je pomogla Misijska središnjica izSarajeva, a ostale radove izveli su mjesni volonteri i samižupljani.Dolaskom u filijalu, vjernici su biskupa Petanjka doèekalipjesmom i plesom te osobnim rukovanjem kao znakomdobrodošlice. Biskup se kratko zadržao u razgovoru spredsjednikom župnoga vijeæa koji ga je izvijestio o gradnjicrkve te životu vjernika. Nakon blagoslova nove crkve,biskup Petanjak podijelio je sakrament krštenja 14katekumena. „Buduæi da smo blagoslovili crkvu, dobili stemjesto gdje æete se moæi okupljati i Boga moliti. Na momehrvatskom jeziku rijeè blagosloviti znaèi o nekome ilineèemu lijepo govoriti, tako i po svakom blagoslovu Bognama èini dobro i pokazuje nam svoju ljubav pa smo i midužni druge blagoslivljati, dobro im èiniti i ljubiti", rekao jebiskup u homiliji. Novokrštenicima obratio se rijeèima:„Crkva je majka! I kao što roditelji daju tjelesno roðenjesvome djetetu, tako i Crkva kao majka iz vode i DuhaSvetoga, sebi raða novo potomstvo. Vaša je Crkva danasbogatija za 14 novih èlanova te se i svi mi možemo prisjetitirijeèi koje je Bog izgovorio nad svojim Sinom: Ovo je sinmoj ljubljeni, u njemu mi sva milina. Tako i Otac nebeski

nad svakime od vas, a posebno danas na dan vašega krštenja,govori ove iste rijeèi", kazao je biskup Petanjak. U znakpriznanja i zahvale, biskup je misionaru Dabi uime Krèkebiskupije darovao, kalež i ciborij za korištenje prilikomposjeta raznim postajama.Misiju Nawinda osnovao je vlè. Dabo godine 2014. Nawindaje smještena uz rijeku Njoko, oko pet sati vožnje od misijeNdjoko. Nekoæ je Nawinda bila filijala šezdesetakkilometara udaljene župe Sichili, a vodili su je misionari izraznih država. Buduæi da je filijala ostala bez misionara,biskupija Livingstone skrb je povjerila misionaru Dabi. Veæu sijeènju 2014. godine postaje župom, a vlè. Dabo prvimžupnikom. Prostor sadašnje misije Nawinda obuhvaæadvanaest filijala. Kao veæ postojeæe mjesto s razvijenimškolstvom, dolaskom misionara Dabe, dobrohotnošæudarovatelja, izgraðene su crkva i bolnica kao i svratište zaone obitelji i pojedince èiji su bolesnici hospitalizirani, kakobi im bili blizu. Na misiji redovno živi katehist, bolnièkoosoblje te ostali djelatnici koji pomažu u djelovanju misije.U crkvi Sv. Pavla apostola biskup Petanjak je 22. listopadaslavio Misijsku nedjelju. U homiliji izrazio je zadovoljstvoda prvi puta može slaviti Misijsku nedjelju i to upravo umisijama. „Èija je slika u èovjeku? Na èiju je sliku èovjekstvoren? Na Božju! U svakome od nas utisnuta je slikaBožja, i zato svaki èovjek jest Božji", kazao je biskupPetanjak, istaknuvši da je Bog otac i onima koji ga nikadnisu upoznali. No, važno je da znamo da pripadamo Bogu iprije nego što smo ga upoznali, jer je On onaj koji prviizabire nas, s nakanom da nam dade misiju-poslanje kako bii drugi preko nas upoznali Boga. Budite uvijek otvoreniDuhu Svetom. On neka vas vodi! Misionar i katehistipredaju Rijeè Božju i brinu se za nju, a Duh je onaj koji nekavas vodi da uvijek dolazite u Misiju slušati i prihvatiti tuRijeè", istaknuo je biskup sa željom da, otvoreni Duhu,Gospodin pozove i meðu njima sveæenike, redovnike iredovnice kako bi i sami meðu svojima radili na širenjuRadosne vijesti. Izrazio je zahvalnost misionaru Borisu Dabišto se odazvao Božjem pozivu, te je došao izdalekanavijestiti Radosnu vijest. Na kraju mise, katehist je uimecijele župne zajednice zahvalio biskupu Petanjku na njegovuposjetu Zambiji, a posebno našim misijama u kojima djelujemisionar Boris Dabo.

Crkva u Hrvata ika

26 25. listopada 2017. broj 43/2017

Inozemne vijesti

Callista L. Gingrich novoimenovana amerièkaveleposlanica pri Svetoj StoliciWashington, 16.10.2017. (IKA) - Callista L. Gingrichnovoimenovana je veleposlanica SAD-a pri Svetoj Stolici.Njezino je imenovanje, kako izvještava Engleski programRadio Vatikana, 16. listopada potvrdio amerièki Senat.Novoimenovana veleposlanica Gingrich bivša jepredsjednica i glavna izvršna ravnateljica GingrichProductions, multimedijske produkcijske i savjetodavnekompanije u Arlingtonu, savezna država Virginia. Autoricaje više knjiga i producentica povijesnih dokumentarnihfilmova, a 20 godina je pjevala u Zboru bazilike Bezgrešnogzaèeæa u Washingtonu. Neko vrijeme djelovala je i uZastupnièkom domu te bila predsjednica humanitarnezaklade Gingrich.

Papa darovao FAO-u skulpturu maloga AylanaAylan je mali sirijski izbjeglica koji se u listopadu 2015.godine utopio na jednoj plaži u Turskoj - Simbol tragedijemigracija, koju je papa Franjo mnogo puta istaknuorijeèima i gestamaRim, 16.10.2017. (IKA) - Za posjeta pape Franje FAO-u,Organizaciji ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, 16.listopada u Rimu, posebno je dirljiv bio trenutak kojim jeponovno istaknuto da migranti nisu brojevi nego osobe, licas vlastitom prièom o trpljenju, istaknuo je u izvještaju RadioVatikan. Na poèetku posjeta Papa se kratko zadržao u atrijuzgrade gdje je postavljena mramorna skulptura kojaprikazuje Aylana, malenog izbjeglicu koji se u listopadu2015. utopio na jednoj plaži u Turskoj. Simbol je to tragedijemigracija, koju je papa Franjo mnogo puta istaknuo rijeèimai gestama.Skulpturu, dar Svetoga Oca FAO-u, u bijelom je mramoru izCarrare napravio umjetnik Luigi Prevedel, a prikazujemrtvoga sirijskog djeèaka na plaži, pokraj kojega je anðeouplakanoga lica. Papa se zadržao pred kipom, a uz njega jebio glavni ravnatelj FAO-a Jose Graziano da Silva, i stalnipromatraè Svete Stolice pri organizacijama i tijelimaUjedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu mons. FernandoChica Arellano. Nakon toga kratkog, ali znakovitogazadržavanja, Papa je imao privatni razgovor s upraviteljimaFAO-a.

Malteški nadbiskup osudio ubojstvo novinarkeValletta, 17.10.2017. (IKA) – Malteški nadbiskup CharlesScicluna s dubokim žaljenjem reagirao je na ubojstvotamošnje novinarke Caruane Galizie. Taj je napad ojaèaonašu odluènost da ustrajemo u demokraciji, napisao je 17.listopada nadbiskup reagirajuæi na napad. 53-godišnjanovinarka i blogerica, koja je nedavno pisala o korupciji umalteškoj vladi, stradala je u ponedjeljak u eksplozijiautobombe. Nadbiskup Scicluna pozvao je, kako izvještavaKathpress, svoje sunarodnjake da zaštite dostojanstvo svakeljudske osobe. Borba za demokraciju mora prijeæi „s rijeèi nadjela", mišljenja je nadbiskup koji je u pismu ohrabrionovinare da „brane istinu, nikoga se ne boje i da služeljudima i demokraciji".

.

Nastavlja se akcija „Kap mlijeka" za sirijsku djecuVatikan, 17.10.2017. (IKA) – Tisuæama sirijske djecekatolièka humanitarna organizacija osigurat æe i iduæegodine „Kap mlijeka". Organizacija Pomoæ Crkvi u nevoljinastavila je akciju pomoæu koje æe kršæanskim obiteljima uSiriji kroz 2018. godinu donirati mlijeko u prahu kako bi imse pomoglo prehraniti djecu. U pismu organizatorima akcijeapostolski vikar Aleppa mons. Georges Abou Khazenistaknuo je da su bombe prestale padati, ali pomoæ je i daljepotrebna i to posebno djeci koja su najveæe žrtve rata. Akcija„Kap mlijeka" zapoèela je prije tri godine i od tada je svakimjesec pomogla u prehrani 2850 djece iz oko 1500kršæanskih obitelji. Zbog rata i nezaposlenosti obitelji seteško bore kako bi prehranile djecu, a živežne namirnicemnogima su preskupe i nedostižne, istièu iz Crkve u nevolji.Cilj je akcije ne samo prehraniti djecu, nego i potaknutipovratak kršæana u Aleppo.

Papa uputio pismo kustosu Svete zemljeVatikan, 17.10.2017. (IKA) – Papa Franjo uputio je kustosuSvete zemlje o. Francescu Pattonu pismo u prigodi 800.obljetnice prisutnosti franjevaca u tim krajevima. Pismo jepredao proèelnik Kongregacije za Istoène Crkve kardinalLeonardo Sandri, koji boravi u posjetu Svetoj zemlji od 16.do 21. listopada u prigodi proslave te obljetnice, za vrijemesveèane pontifikalne mise kojom je 17. listopada predsjedaou crkvi Svetog Spasitelja u Jeruzalemu.Serafski otac Franjo na kapitulu na Duhove održanom usvibnju 1217., otvorio je Red „misionarskoj i univerzalnoj"dimenziji, šaljuæi svoju braæu u sve narode kao svjedokevjere, bratstva i mira; i tako je osnovana provincija Svetezemlje, koja se u poèetku zvala Prekomorska ili Sirijska,kaže se u Papinu pismu.Revni u kontemplaciji i molitvi, jednostavni i siromašni,poslušni rimskom biskupu, i danas svoju predanost živite uSvetoj zemlji zajedno s braæom razlièitih kultura, narodnostii religija, šireæi mir, bratstvo i poštovanje, istièe Papa,podsjeæajuæi na posloviènu gostoljubivost franjevaca izSvete zemlje, struèno vodstvo koje pružaju hodoèasnièkimskupinama te brižnost i pomnost kojom se posveæujuprouèavanje Svetog pisma. Papa podsjeæa takoðer napastoralni i dušobrižnièki rad franjevaca u svetištima tenjihovo služenje mjesnoj crkvenoj zajednici. Pozvao ih je daradosno ustraju u pomaganju braæi ljudima, poglavitonajsiromašnijma i najslabijima; u odgajanju mladeži „kojojèesto prijeti opasnost da izgubi nadu u sredini u kojoj jošuvijek ne vlada mir"; u prihvaæanju starijih i skrbi zabolesne, živeæi na konkretan naèin u svakodnevici djelamilosrða.

Nigerija: Osloboðen oteti misionarRim, 17.10.2017. (IKA) - Osloboðen je don Maurizio Pallu,63-godišnji talijanski misionar iz Rimske biskupije, otetprošloga èetvrtka u Nigeriji, gdje djeluje kao katehist uzajednici Neokatekumenskoga puta. Govoreæi o otmici izatoèeništvu za Radio Vatikan, don Maurizio kazao je da jebio otet zajedno s jednim nigerijskim sveæenikom i jednomstudenticom. Na slobodu su pušteni u deset sati naveèer. Nanovinarovo pitanje kako se osjeæa, kazao je da je sretan, teistaknuo da ga je stalno pratio uskrsli Gospodin. Bilo jetrenutaka kada me bilo strah, ali uvijek sam osjeæao pomoæ

Inozemne vijestiika

2725. listopada 2017. broj 43/2017

svetaca, Djevice Marije… Naša je misija u Nigerijiposveæena Djevici Mariji, Presvetom Srcu Isusovu,Bezgrešnom Srcu Marijinu, svetom Danielu Comboniju isvetom Ivanu Pavlu II. … snažna je to ekipa! – kazao jemisionar te dodao da ova njegova posljednja otmica nije bilaprva. Veæ je, naime, jednom bio otet.To je bila moja druga otmica u godinu dana, kazao je, bilo jeteže nego prvi put, ali vidio sam velika èudesa koja jeGospodin uèinio kako bi nas održao na životu. To znaèi daima važan plan s ovom zemljom, jer demon snažno napadakako bi uništio u njoj Božje djelo. Izrazivši uvjerenje da æeBog uništiti djelo demona, don Maurizio je istaknuo takoðerda je oba puta bio otet na blagdan Gospe Fatimske, 13.listopada. Prošle smo godine bili oteti toèno 13. listopada, tesmo po Gospinu èudu bili pušteni nakon samo sat i pol. Ovesmo godine bili oteti 12. listopada, uoèi marijanskogablagdana.Na novinarovo pitanje hoæe li se vratiti u Rim, misionar jekazao da želi ostati u Nigeriji, jer „demona možemopobijediti ako živimo ovdje. Demon nas želi prestrašiti, aliizabrao je pogrešan put, jer smo siromašni ljudi koji suplašljivi, ali imamo potporu Božje milosti". A on je ovdjeporobio milijune ljudi svojim lažima, svojim kukavièlukom ikorupcijom. Stoga želim prikazati svoje siromašno biæe zaevangelizaciju Nigerije, poruèio je don Maurizio.

Proslavljena osamstoljetna franjevaèka prisutnost uSvetoj zemljiJeruzalem, 18.10.2017. (IKA) - U franjevaèkom samostanuSvetog Spasitelja u Jeruzalemu od 16. do 18. listopadaproslavljena je 800. obljetnica franjevaèke prisutnosti uSvetoj zemlji. Naime, prije 800 godina na Duhovskomkapitulu u svetoj Mariji Porcijunkulskoj u Asizu franjevaèkiRed otvorio se sveopæem misijskom poslanju Crkve. Uprava Reda tada je odluèila poslati braæu po cijelome, tadapoznatome svijetu, da svjedoèe Evanðelje, bratstvo i mir.Tom su prilikom poslali nekoliko braæe, predvoðene bratomIlijom iz Kortone, da osnuju novu provinciju pod nazivom„prekomorska" ili „Sirija". Dvije godine poslije i svetiFranjo došao je u Svetu zemlju kao hodoèasnik. Godine1342. papa Klement VI. bulama „Gratias agimus" i „Nupercarissimae" povjerava franjevcima èuvanje svetih mjesta uSvetoj zemlji. Prigodom proslave osamstoljetne franjevaèke prisutnosti uSvetoj zemlji kustos fra Francesco Patton istaknuo je da su„franjevci jednostavno i siromašno sredstvo kojim se Bogsluži i nastavlja svoju povijest te da gledaju na ovih osamstoljeæa kao na objavu Božje providnosti, njegove vjernosti idobrote prema fratrima – tom skromnom sredstvu koje jeizabrao". General Reda Michael Perry rekao je da je „franjevaèkosluženje u Svetoj zemlji na korist cijeloga svijeta i da jeobljetnica dobra prilika posvijestiti Kristovu prisutnost,njegovo milosrðe i ljubav u Svetoj zemlji i cijelome svijetu". Prefekt Kongregacije za Istoène Crkve kardinal LeonardoSandri rekao je da je „poslanje Kustodije Svete zemljedarovati cijelom svijetu Kristovo blago", a papa Franjoposlao je poruku i apostolski blagoslov te zazvao majèinskuzaštitu Blažene Djevice Marije nad sve franjevce koji služe uSvetoj zemlji.

.

Papa: Èuvajte se primamljivosti i robovanja novcuVatikan, 19.10.2017. (IKA) - Papa Franjo primio je 19.listopada uèenike „Institution des Chartreux", privatne školeu francuskom gradu Lyonu koju vode kartuzijanci. Èuvajtese primamljivosti i robovanja novcu te se radije vježbajte upromicanju i obrani jednakosti i pravde u svijetu, poruèio jePapa uèenicima. Od kljuène je važnosti da se veæ odsad, kaoi u svom buduæem profesionalnom životu, uèite biti slobodniod „primamljivosti novca", od ropstva u koje novac vodi onekoji mu se klanjaju, naglasio je Papa, dodajuæi kako jetakoðer važno posjedovati snagu i hrabrost da ne buduslijepo poslušni nevidljivoj ruci tržišta. Poruèio im je da štobolje iskoriste svoje vrijeme školovanja kako bi se vježbali upromicanju i obrani jednakosti, te da èestito i na prikladannaèin upravljaju „našim zajednièkim domom, svijetom".Papa Franjo ih je potaknuo da budu odgovorni za ovaj svijeti za život svakoga pojedinog èovjeka. Nikad nemojtezaboraviti da „svaka nepravda usmjerena protiv siromahapredstavlja otvorenu ranu i umanjuje samo vašedostojanstvo", istaknuo je Papa, poruèivši im na kraju dapronaðu sredstva i vrijeme da krenu putom bratstva kako bimeðu ljudima izgraðivali mostove, a ne zidove, te pridonijeliizgradnji pravednijeg i humanijeg društva.

Susret predstavnika BK Srednjoistoène EuropeBudimpešta, 19.10.2017. (IKA) – U glavnom graduMaðarske Budimpešti 18. i 19. listopada održan je susretpredstavnika biskupskih konferencija Srednjoistoène Europena kojem su sudjelovali praški nadbiskup kardinal DominikDuka, ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, krakovskinadbiskup Marek Jedraszewski, bratislavski nadbiskupStanislav Zvolensky te domaæini ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup kardinal Petar Erdo i predsjednikMaðarske biskupske konferencije biskup Gyora AndrasVeres. Na susretu se razgovaralo o aktualnim izazovima skojima se suoèavaju te krajevne Crkve.Europski identitet, više od zemljopisnih faktora, prije svegaje kulturni identitet. Jedna od snaga koje najviše nadahnjujuovu kulturu bila je i još je uvijek, unatoè svoj njenojsekulariziranosti, kršæanska religija, navodi se u završnojporuci sa susreta te se istièe kako „nacionalna pripadnost nemože biti razlogom neprijateljstva, prezira prema drugima,nego radije pomoæ u razumijevanju i poštovanju drugihnaroda i drugih kultura".Europa mora biti prava obitelj naroda u kojoj se èlanoviuzajamno cijene, poznaju i zalažu se za zajednièkevrijednosti. Molimo i radimo za Europu koja poštuje ljudskiživot od trenutka zaèeæa do prirodne smrti i koja jegostoljubivo mjesto za obitelji; za Europu koja poštujeindividualnu i kolektivnu vjersku slobodu koja pripada osobina temelju njezina vlastitog dostojanstva; za Europu kojapriznaje takoðer moguænost narodima da na pravi naèinpoštuju one religije koje su najviše pridonijele stvaranjunjezine kulture i identiteta. U poruci se poziva biskupskekonferencije Srednjoistoène Europe da pruže konkretnupomoæ izbjeglicama koje žive na Bliskom istoku i èekajupriliku za povratak u svoje gradove i sela. Osjeæamo seposebno solidarnima s onima koji trpe nasilja i progone zbogsvoje pripadnosti kršæanstvu. Njihovo svjedoèanstvo ivjernost duhovna je utjeha i kršæanima naših naroda, dodajese u poruci. Muèenici iz doba nacizma i komunizma, koji su ubijeni unašim zemljama, uèe nas oprostu, milosrðu i duhovnompomirenju. Utjeèemo se njihovu zagovoru za mir, pomirenjei autentièni razvoj ljudske obitelji, navodi se na kraju poruke.

Inozemne vijesti ika

28 25. listopada 2017. broj 43/2017

Nova Papina knjiga: Crkva u dijaloguSveti Otac izlaže svoju viziju Crkve u dijalogu s ljudima iotvoreno govori o svojim osjeæajima u ophoðenju snovinarimaVatikan, 19.10.2017. (IKA) - Rado gledam ljudima u lice iiskreno odgovaram na njihova pitanja, istaknuo je papaFranjo u novoj knjizi koja je u Italiji u prodaji od èetvrtka19. listopada, a iz koje je talijanski dnevni list „LaRepubblica" objavio pojedine odlomke. Sveti Otac u tojknjizi tako izlaže svoju viziju Crkve u dijalogu s ljudima iotvoreno govori o svojim osjeæajima u ophoðenju snovinarima.Odluèan sam, ali i sramežljiv. U Buenos Airesu sam se malobojao novinara. Mislio sam da bi mi mogli stvarati poteškoæete iz tog razloga nisam davao intervjue, priznao je Papa uknjizi koju je sastavio zajedno s talijanskim novinarom iisusovcem Antoniom Spadarom. Knjiga nosi naslov „Adessofate le vostre domande – Sada postavite svoja pitanja", aobjavila ju je izdavaèka kuæa Rizzoli.Znam da trebam biti oprezan te se nadam da to i jesam. Prijenego što zapoènem sa slušanjem i odgovorima, uvijek sepomolim Duhu Svetom. I kao što ne smijem izgubiti oprez,tako ne smijem izgubiti ni povjerenje. Znam da me to èiniranjivim, no to je rizik koji sam spreman preuzeti, objasnioje papa Franjo. Prema Papinu bi mišljenju i Crkva trebala preuzeti taj rizik.Sveti Otac tako priželjkuje Crkvu koja se zna ukljuèiti urazgovor s ljudima, koja može dijalogizirati. To je Crkva izEmausa u kojem Gospodin „intervjuira" obeshrabreneuèenike, napomenuo je papa Franjo. Za mene je intervju diotog razgovora Crkve s ljudima današnjega doba, rekao jePapa a izvještava Radio Vatikan.

Slovenski biskupi pozivaju vjernike na izlazak napredsjednièke izboreLjubljana, 20.10.2017. (IKA) – U povodu predsjednièkihizbora koji se u Republici Sloveniji održavaju u nedjelju 22.listopada Komisija za pravdu i mir Slovenske biskupskekonferencije pozvala je vjernike da izaðu na izbore. Upozivu se izražava radost radi više predsjednièkih kandidatas vrlo razlièitim pogledima na sadašnjost i buduænostSlovenije, što pridonosi demokratizaciji i politièkompluralizmu.„Svi graðani, a posebno katolici pozvani su razmisliti ovrijednostima koje zastupaju predsjednièki kandidati i da naizborima odgovorno daju svoj glas. Od buduæegpredsjednika s pravom oèekujemo da se u okviru svojihustavnih ovlasti i sa svojim moralnim autoritetom i jasnimgovorom se zalaže za pravednu državu, za vladavinu prava,za potpuno poštovanje ljudskoga života, za vrijednostobitelji, za prava roditelja da svoju djecu odgajaju u skladu svlastitim uvjerenjima, da se zauzima za socijalnu sigurnostmladih, radnika i siromašnih, za poštovanje gospodarskeslobode, oèuvanje slovenske kulture i tradicije, te dazagovara ustavno pravo svih graðana na sloboduvjeroispovijesti. Sudjelovanje na izborima graðanima iposebno kršæana dužnost je prema odgovornosti za opæedobro svih stanovnika naše domovine i države Slovenije.Stoga pozivamo sve katolike da u nedjelju sudjeluju naizborima u što veæem broju i odgovorno daju svoj glas",istièe se u pozivu koji je uime Komisije Pravda i mirSlovenske biskupske konferencije potpisao njezinpredsjednik i ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore.

Papa pozvao Crkvu na promicanje prava osoba sposebnim potrebamaVatikan, 21.10.2017. (IKA) - Papa Franjo primio je 21.listopada sudionike kongresa „Kateheza i osobe s posebnimpotrebama: nužna pozornost u svakodnevnom životu Crkve"koji je organiziralo Papinsko vijeæe za promicanje noveevangelizacije, javlja Radio Vatikan. Poznat nam je velikirazvoj koji se tijekom posljednjih desetljeæa dogodio u svezis invalidnošæu. Rast svijesti, rekao je Papa, o dostojanstvusvake osobe, osobito onih najslabijih, pomogla je da sehrabro ukljuèuju oni koji žive s razlièitim oblicimainvaliditeta, kako se nitko ne bi osjeæao stranac u vlastitojkuæi. Ipak, na kulturnoj razini još uvijek postoje izrazi kojivrijeðaju dostojanstvo ovih osoba, zato jer prevladava lažnoshvaæanje života. Radi se èesto o narcisioidnom iutilitaristièkom pogledu na život, koji nažalost, ne mali brojljudi gleda kao osobe na rubu s invaliditetom, a da u njimane prepoznaje razlièite oblike duhovnoga i ljudskogbogatstva.Stav odbijanja ovog stanja još uvijek je prejak u mentalitetudruštva, kao da nas to stanje sprjeèava da budemo sretni i daostvarujemo sami sebe, rekao je Papa. To potvrðuju igenetski pokušaji da se veæ kod neroðenih sprijeæenesavršenosti. Meðutim, svi poznajemo mnogo osoba kojesu unatoè svojoj krhkosti i velikim teškoæama mukotrpnopronašle put do dobrog i sadržajnog života. S druge stranepoznajemo osobe koje su naizgled savršene, ali razoèarane.Opasna je prijevara misliti da smo neranjivi. Odgovor je ljubav, nastavio je Papa, ne ona lažna, prijevarnai pobožna. Toliko koliko smo prihvaæeni i ljubljeni,ukljuèeni u zajednicu i podupirani da gledamo u buduænost spovjerenjem, razvija se u nama pravi put života i iskustvadugotrajne sreæe. To – znamo – vrijedi za sve, ali najkrhkijeosobe su dokaz za to. Vjera je izvrstan životni pratitelj kadanam dopusti da rukom dotaknemo Oèevu prisutnost kojinikad ne ostavlja same svoja stvorenja, u bilo kojim uvjetimanjihova života. Crkva ne može biti bez glasa i neusklaðena uobrani i promociji osoba s invaliditetom, upozorio je papaFranjo.Blizina obitelji pomaže invalidnim osobama nadvladatiusamljenost koja je uvijek opasnost da se u nju zatvore zbognedostatka pažnje i potpore. To vrijedi još više zaodgovornost koju imaju današnje generacije i za formacijukršæanskog života. Zajednici ne smiju nedostajati rijeèi igeste kako bi susreli i prihvatili osobe s invaliditetom.Posebno ih treba znati ukljuèivati u nedjeljnu liturgiju,preporuèio je Papa, kako bi za njih susret s UskrslimGospodinom i istom zajednicom bio izvor nade i hrabrostina ne baš laganom putu života. Kateheza, na poseban naèin,istaknuo je Sveti Otac, treba otkriti i pomoæi da se iskusesuvisli obrasci za svaku osobu, s njezinim darovima,ogranièenjima i nesposobnostima, èak i onim ozbiljnima,kako bi mogla na svojem putu susresti Isusa i prepustiti senjemu s vjerom. Nema nikakve tjelesne i psihièke granicekoja bi mogla sprijeèiti taj susret, jer lice Kristovo obasjavanutrinu svake osobe. Osim toga, posebno mi službeniciKristove milosti, moramo biti oprezni da ne padnemo u neo-pelagijanizam i ne prepoznamo potrebu milosti koja dolazi izsakramenata kršæanske inicijacije.Nauèimo nadvladavati neugodnosti i strah koji možemoiskusiti u susretu s osobama s invaliditetom, istaknuo jePapa. Uèimo tražiti i stvarati odgovarajuæa sredsva kakonikome ne bi nedostajala potpora milosti. Oblikujmo – prijesvega primjerom! – katehiste koji æe biti još sposobnijipratiti te osobe kako bi one rasle u vjeri i dale svoj pravi iistinski doprinos životu Crkve, rekao je Papa.

Inozemne vijestiika

2925. listopada 2017. broj 43/2017

Papa proglasio Izvanredni misijski mjesecU pismu u prigodi stote obljetnice proglašenja apostolskogpisma „Maximum illud" o djelovanju misionara papa Franjopozvao da se u listopadu 2019. slavi Izvanredni misijskimjesecVatikan, 22.10.2017. (IKA) – Prihvativši prijedlogKongregacije za evangelizaciju naroda, papa Franjoproglasio je Izvanredni misijski mjesec koji æe se slaviti ulistopadu 2019. Uèinio je to u pismu u prigodi stoteobljetnice proglašenja apostolskog pisma „Maximum illud"o djelovanju misionara u svijetu koja se slavi 30. listopada.U apostolskom pismu Maksimum illud, piše Papa u svompismu objavljenom na Svjetski dan misija 22. listopada,pozvalo se na nadilaženje državnih granica i svjedoèenje,proroèkim duhom i evanðeoskom hrabrošæu, Božjespasiteljske volje kroz univerzalnu misiju Crkve. Nekapribližavanje stote obljetnice toga pisma služi kao poticaj zasvladavanje opetovane napasti koja vreba ispod svakogoblika zatvorenosti Crkve u sebe samu, autoreferencijalnogzatvaranja u vlastite sigurne granice, svakog oblikapastoralnog pesimizma i besplodne nostalgije za prošlošæu, ida se, namjesto toga, otvorimo radosnoj novosti evanðelja. Iu ovim našim vremenima, razdiranim ratnim tragedijama iugroženim žalosnim htijenjem za naglašavanjem razlika ipoticanjem sukoba, neka se Radosna vijest da u Isusu oprostpobjeðuje grijeh, život pobjeðuje smrt i ljubav pobjeðujestrah pronosi svima s obnovljenim žarom i ulije povjerenje inadu.U svjetlu toga, prihvaæajuæi prijedlog Kongregacije zaevangelizaciju naroda, pozivam da se u listopadu 2019. slaviIzvanredni misijski mjesec s ciljem veæeg buðenja svijesti omissio ad gentes i ponovnog zapoèinjanja s obnovljenimžarom misijske preobrazbe života i pastoralne djelatnostiCrkve. Misijski mjesec listopad 2018. može poslužiti kaodobra priprava za ovu proslavu, koja æe omoguæiti svimvjernicima da se odluèe za naviještanje Evanðelja i dapomognu svojim zajednicama da rastu u misijskom ievangelizacijskom žaru, kako bi ljubav prema poslanjuCrkve, koja je „velika ljubav prema Isusu i, istodobno,velika ljubav prema njegovu narodu", sve više rasla, pišePapa.

Papa primio predstavnike Izraelskoga sveuèilištaVatikan, 23.10.2017. (IKA) - Da uvijek možete biti žedniznanja – želja je pape Franje koju je uputio izaslanicimaIzraelskoga sveuèilišta iz Tel Aviva, koje je primio 23.Listopada u Vatikanu. Znanost i mudrost trebaju iæi zajedno.Sveuèilište je pozvano odgajati za mudrosnu kulturu,sposobnu uskladiti tehnièki i znanstveni pristup shumanistièkim, u uvjerenju da je težnja prema istini i dobruu konaènici jedinstvena, istaknuo je Papa. Našem je svijetuhitno potrebno uspostavljanje mudrosne kulture, uzimajuæi uobzir razdoblje evolucije i opæega razvoja, obilježenogagospodarsko-društvenim krizama i generacijskim sukobima.Trebaju nam odgovarajuæi naèini u obrazovanju voðasposobnih za razumijevanje novih putova u odgovaranju napotrebe sadašnjih naraštaja, ne kompromitirajuæi onebuduæe, istaknuo je Papa te preporuèio da i sveuèilište iz TelAviva pridonese stvaranju novoga vodstva. Taj prinos ima dati u pozornosti na važna etièka pitanja kojase postavljaju našim društvima, i na potrebu zaštite ipromicanja najranjivijih meðu našom braæom i sestrama.Jedino služeæi cjelovitom ljudskom razvoju, znanost ihumanistièke discipline mogu izraziti svoje potpunodostojanstvo, zakljuèio je Sveti Otac.

Papa Franjo primio patrijarha Teofila III.Zauzmimo se sada, po Gospodinovoj želji, kako bismoizgradili buduænost punoga pomirenja i bratskogazajedništva. Ne uèiniti to bio bi današnji najveæi grijeh,istaknuo Sveti OtacVatikan, 23.10.2017. (IKA) - Zauzmimo se sada, poGospodinovoj želji, kako bismo izgradili buduænost punogapomirenja i bratskoga zajedništva. Ne uèiniti to bio bidanašnji najveæi grijeh, rekao je papa Franjo jeruzalemskomgrèkom pravoslavnom patrijarhu Teofilu III., kojega je 23.listopada primio u Vatikanu. Bio je to patrijarhov uzvratniposjet na onaj pape Franje bazilici Sv. Groba, u svibnju2014., kada su Papu pratili patrijarh Teofil i patrijarhBartolomej. Papa je ponovno, kako izvještava RadioVatikan, istaknuo svoju iskrenu želju i obvezu u nastavkuputa prema punom jedinstvu Katolièke Crkve i onepravoslavne, jer ne uèiniti to znaèilo bi ne poslušati snažanKristov poziv. Izrazivši svoju blizinu svima koji trpe zbogsukoba koji veæ desetljeæima muèe Svetu zemlju, papaFranjo primijetio je da nesigurno stanje i nerazumijevanjemeðu stranama i dalje uzrokuju nesigurnost, ogranièavanjetemeljnih prava i mnoge primoravaju da napute vlastituzemlju. Zbog toga, dodao je, zazivam Božju pomoæ i tražimod svih ukljuèenih strana da umnože svoje napore kako bi seostvarili uvjeti za stabilan mir, temeljen na pravednosti ipriznavanju prava svih ljudi. U tu svrhu valja odluènoodbaciti sve vrste nasilja, diskriminacije i izražavanjanesnošljivosti prema židovskim, kršæanskim i muslimanskimosobama i bogoštovnim mjestima. Sveti bi Grad, èiji statusquo valja štititi i oèuvati, trebao biti mjesto na kojemu svimogu živjeti zajedno u miru. U suprotnom æe za sve zapoèetibeskonaèna zavojnica trpljenja. Govoreæi potom oèlanovima razlièitih kršæanskih zajednica u Svetoj zemlji,Papa je poželio da uvijek budu priznati sastavnim dijelomdruštva, i da donose vlastiti prinos za opæe dobro i zaizgradnju mira. Taj æe njihov prinos biti djelotvorniji akobude ostvaren veæi sklad meðu razlièitim Crkvama na tomprostoru, primijetio je papa Franjo.Posebno bi važna bila veæa suradnja u pružanju potporeobiteljima i mladim kršæanima kako ne bi bili primoraninapustiti vlastitu zemlju, objasnio je Papa. Radeæi zajedno natom osjetljivom podruèju, vjernici æe se razlièitihvjeroispovijesti moæi bolje upoznati i uspostaviti svebratskije odnose. Zbog toga je, u poslušnosti Isusovojmolitvi za svoje u Dvorani Posljednje veèere: „da budujedno… kako bi svijet povjerovao", papa Franjo ponovnoizrazio iskrenu želju i obvezu u nastavljanju puta premapunom jedinstvu meðu dvjema Crkvama. Dobro znam daneke rane iz prošlosti i dalje ostavljaju trag u sjeæanjumnogih ljudi, primijetio je Papa. Povijest nije moguæepromijeniti, ali, ne zaboravljajuæi velike nedostatke ljubavikroz stoljeæâ, upravimo zajedno pogled prema buduænostipotpunoga pomirenja i bratskoga zajedništva, i zauzmimo sesada, prema Gospodinovoj želji. Ne uèiniti to bio bi današnjinajveæi grijeh; to bi znaèilo ne poslušati snažan Kristovpoziv i znakove vremena koje Duh sije na putu Crkve,istaknuo je papa Franjo. Ne dopustimo da sjeæanje navrijeme obilježeno uzajamnom šutnjom ili meðusobnimoptuživanjem, teškoæe sadašnjosti i nesigurnost buduænosti,sprijeèe naš zajednièki hod prema jedinstvu, zajednièkumolitvu i djelovanje u naviještanju Evanðelja i u služenjupotrebitima, potaknuo je Sveti Otac. Na kraju je, prije negošto je predložio da zajedno izmole 'Oèe naš', ponovno izrazioblizinu braæi kršæanima u Svetoj zemlji, te naklonostprijateljima drugih velikih religija nazoènih na tom prostoru,nadajuæi se i moleæi, kako je rekao, da za sve uskoro doðedan postojanoga i trajnoga mira.

Inozemne vijesti ika

30 25. listopada 2017. broj 43/2017

Prilog dokumenti

Blaženi mrtvi koji umiru u GospodinuPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 18. listopada2017. – Papin apelDraga braæo i sestre, dobar dan!Danas želim govoriti o kršæanskoj nadi pred stvarnošæusmrti, stvarnošæu koju naša suvremena kultura sve višenastoji izbrisati. Tako, kad smrt zakuca na vrata našimbližnjima ili nama samima, naðe nas nespremne, ne znamoèak ni „sricati" bilo što smisleno o njezinu misteriju, kojimje obavijena. Ipak prvi znakovi ljudske civilizacije koji su donas došli vezani su upravo uz tu zagonetku. Možemo reæi daje èovjek roðen s kultom mrtvih.Ostale civilizacije, prije ove naše, imale su hrabrosti suoèitise sa smræu. Bilo je to nešto o èemu su stariji pripovijedalimlaðima, kao o neizbježnoj stvarnosti koja je obvezivalaèovjeka da živi za nešto apsolutno. U Psalmu 90 molimo:„Nauèi nas dane naše brojiti, da steknemo mudro srce" (r.12). Brojati svoje dane pomaže steæi mudrost! Te nam rijeèivraæaju zdravi realizam, odbacujuæi delirij svemoæi. Što smomi? Mi smo „prolazni" kaže se u drugom psalmu (usp. 89,48) (dosl. „ništavni" u verziji Biblije na koju se poziva Papa,op. pr.); naši dani tako brzo prolaze: kad bismo živjeli istotinu godina, na kraju bi nam se èinilo da nam je životprošao u jednom dahu. Toliko puta sam èuo starije osobe dakažu: „Život mi je prošao poput daha…".Tako smrt ogoljuje naš život. Pomaže nam otkriti da su našadjela oholosti, srdžbe i mržnje bila isprazna: èista ispraznost.Sa žaljenjem primjeæujemo da nismo dovoljno ljubili i danismo tražili ono što je bilo bitno. Naprotiv, vidimo onodoista dobro što smo zasijali: ljubavi za koje smo sežrtvovali a koje nas sada drže.Isus je prosuo svjetlo na tajnu naše smrti. Samim svojimvladanjem daje nam pravo osjeæati se tužno kad neka dragaosoba odlazi s ovoga svijeta. On je bio „duboko" potresenpred grobom prijatelja Lazara i „zaplaka" (Iv 11, 35).I tada Isus moli Oca, taj izvor života, i nareðuje Lazaru daiziðe iz groba. I tako se i zbilo. Kršæanska nada crpinadahnuæe u tome stavu koji Isus zauzima protiv ljudskesmrti: premda je prisutna u stvaranju, ona je ipak brazgotinakoja nagrðuje Božji naum ljubavi, a Spasitelj želi zacijeliti unama taj ožiljak.Na drugim mjestima u evanðeljima govori se o ocu èija jekæi vrlo ozbiljno bolesna i koji se obraæa s pouzdanjem Isusuda je spasi (usp. Mk 5, 21-24.35-43). Nema dirljivije slike odslike oca i majke s bolesnim djetetom. Isus odmah kreæe naput s tim èovjekom, koji se zvao Jair. U odreðenom trenutkudolazi netko iz Jairove kuæe i kaže mu da je djevojèica umrlai nema potrebe da više muèi Uèitelja. Ali Isus kaže Jairu:„Ne boj se! Samo vjeruj!" (Mk 5, 36). Isus zna da je tajèovjek u napasti da reagira srdito i oèajno, jer je djevojèicaumrla te mu preporuèuje da èuva mali plamen koji gori unjegovu srcu: vjeru. „Ne boj se! Samo vjeruj!" „Ne boj se,samo nastavi držati upaljenim taj plamen!". A zatim, poštostignu u kuæu, budi djevojèicu iz smrti i živu je vraæanjezinim dragima.Isus nas stavlja na taj „greben" vjere. Marti koja oplakujesmrt brata Lazara suprotstavlja svjetlo jedne dogme: „Ja samuskrsnuæe i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet æe. Itko god živi i vjeruje u mene, neæe umrijeti nikada. Vjeruješli ovo?" (Iv 11, 25-26). To je ono što Isus ponavlja svakomeod nas, svaki put kad smrt dolazi potrgati tkanje života iosjeæaja koji nas vežu uz naše najdraže. Èitav naš život jeovdje u igri, izmeðu padine vjere i litice straha. Isus kaže:

„Ja nisam smrt, ja sam uskrsnuæe i život, vjeruješ li to?Vjeruješ li ti to?" Mi, koji smo danas ovdje na Trgu,vjerujemo li to?Svi smo mali i bespomoæni pred otajstvom smrti. Meðutim,kakve li samo milosti ako u tome èasu saèuvamo plamenvjere u našim srcima! Isus æe nas uzeti za ruku, kao što jeuzeo ruku Jairovu kæi, i još jednom ponoviti: „Talita kum",„Djevojko! Zapovijedam ti, ustani!" (Mk 5, 41). On æe toreæi nama, svakome od nas: „Ustani, uskrsni!" Pozivam vassada da zatvorite oèi i razmišljate o tom trenutku: o našojsmrti. Neka svaki od nas misli na vlastitu smrt i zamislitrenutak koji æe doæi, kad æe nas Isus uzeti za ruku i reæinam: „Doði, doði k meni, ustani!" Tu æe prestati nada inastati stvarnost, stvarnost života. Razmislite dobro: samIsus æe doæi svakom od nas i uzeti nas za ruku, svojomnježnošæu, blagošæu i ljubavlju. I neka svatko u svom srcuponovi Isusove rijeèi: „Ustani, doði. Ustani, doði. Ustani,ustani na novi život!"To je naša nada pred smræu. Za onoga koji vjeruje, to suvrata koja se potpuno širom otvaraju; za one koji sumnjaju toje zraka svjetla koja se probija kroz vrata koja nisu potpunozatvorena. Ali za sve nas to æe biti milost, kada æe nas tosvjetlo, susret s Isusom, prosvijetliti.

Papin apelŽelim izraziti svoju bol zbog pokolja koji se prije nekolikodana dogodio u Mogadishuu, u Somaliji, u kojem je više odtri stotine osoba, meðu kojima i nekoliko djece, izgubiloživot. Taj teroristièki èin zaslužuje najodluèniju osudu, meðuostalim i zato što je uperen protiv naroda koji je veæ mnogopropatio. Molim za ubijene i ranjene, za èlanove njihovihobitelji i za èitav somalijski narod. Upuæujem Bogu prošnjuza obraæenje nasilnika i ohrabrenje svima onima koji, uzogromne teškoæe, rade na postizanju mira u toj izmuèenojzemlji.

Mi pripadamo prije svega BoguPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 22.listopada 2017.Draga braæo i sestre, dobar dan!Evanðelje ove nedjelje (Mt 22, 15-21) nam stavlja pred oèinovi susret licem u lice izmeðu Isusa i njegovih protivnika.Tema je porez caru, „škakljivo" pitanje je li dopušteno ili neplatiti porez rimskom caru, pod èijom se vlašæu u Isusovodoba nalazila Palestina. Oko toga su postojala razlièitamišljenja. Stoga pitanje koje mu postavljaju farizeji: „Je lidopušteno dati porez caru ili nije?" (r. 17) predstavlja zamkuza Uèitelja. Zapravo, ovisno o odgovoru koji æe dati, bio bioptužen da je za ili protiv Rima.Ali Isus i u ovom sluèaju odgovara mirno i koristizlonamjerno pitanje da pruži važno uèenje, uzdižuæi se iznadpolemike i suprotstavljenih strana. Kaže farizejima:„Pokažite mi porezni novac!". Oni mu pokazuju denar, aIsus, gledajuæi novac, pita: „Èija je ovo slika i natpis?"Farizeji ne mogu odgovoriti ništa drugo veæ: „Carev". TadaIsus zakljuèuje: „Podajte dakle caru carevo, a Bogu Božje"(usp. rr. 19-21). S jedne strane, govoreæi da se vrati caru onošto mu pripada, Isus izjavljuje da plaæanje poreza nije èinidolopoklonstva, nego nešto što su dužni èiniti premazemaljskoj vlasti; s druge strane - i tu Isus okreæe situaciju usvoju korist - podsjeæajuæi na Božje primat, traži da mu sedaje ono što mu duguje kao Gospodaru èovjekova života i

Prilog dokumentiika

3125. listopada 2017. broj 43/2017

povijesti.Upuæivanje na carevu lik, koji se nalazi na kovanici,poruèuje da je opravdao osjeæati se s punim pravom - spravima i dužnostima - graðanima države; ali na simbolièkojrazini upuæuje na drugu sliku koja je utisnuta u svakogèovjeka: Božju sliku. On je Gospodar svega, a mi, koji smostvoreni „na njegovu sliku", pripadamo prije svega Njemu.Iz pitanja koje su mu postavili farizeji Isus izvlaèinajradikalnije i najbitnije pitanje za svakoga od nas, pitanjekoje si možemo postaviti: kome pripadam? Obitelji, gradu,prijateljima, školi, radnom mjestu, politici, državi? Da,naravno. Ali prije svega - podsjeæa nas Isus - ti pripadašBogu. To je temeljna pripadnost. On ti je dao sve što jesi išto imaš. Stoga, naš život, iz dana u dan, možemo i moramoživjeti u ponovnom prepoznavanju i upoznavanju našetemeljne pripadnosti i zahvalnosti našeg srca prema našemOcu, koji svakoga od nas stvara kao pojedinca,neponovljivog, ali uvijek prema slici svog voljenog Sina,Isusa. To je divno otajstvo.Kršæanin je pozvan konkretno se zauzimati u ljudskim idruštvenim stvarnostima bez suprotstavljanja „Boga" i"cara"; suprotstavljati Boga i cara bio bi fundamentalistièkistav. Kršæanin je pozvan konkretno sudjelovati u zemaljskimstvarnostima, ali tako da ih prosvjetljuje svjetlom koje dolaziod Boga. Prvenstveno pouzdavanje u Boga i polaganje nadeu Njega ne vode u bijeg iz stvarnosti, veæ štoviše dodjelatnog davanja Bogu onoga što mu pripada. Zato vjernikupire svoj pogled u buduæu stvarnost, Božju stvarnost, kakobi živio zemaljski život u punini i hrabro odgovorio nanjegove izazove.Neka nam Djevica Marija pomogne živjeti uvijek u skladu sBožjom sliku koju nosimo u sebi, dajuæi svoj doprinosizgradnji zemaljskog grada.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, juèer su u Barceloni blaženimaproglašeni Matteo Casals, Teofilo Casajus, FernandoSaperas i 106 drugova muèenika koji su pripadaliredovnièkoj kongregaciji klaretinaca i koji su ubijeni izmržnje prema vjeri tijekom Španjolskog graðanskog rata.Neka njihov herojski primjer i njihov zagovor poduprukršæane koji, i u našim danima - i u velikom broju -, urazlièitim dijelovima svijeta trpe diskriminacije i progone.Danas se slavi Svjetski dan misija, na temu „Misija u srcuCrkve". Pozivam sve da žive radost misije svjedoèeæievanðelje u sredinama u kojima svaki živi i radi. Istodobno,pozvani smo ljubavlju, konkretnom pomoæi i molitvompodupirati misionare koji su pošli u druge krajeve naviještatiKrista onima koji ga još ne poznaju. Podsjeæam takoðer kakomi je želja promicati Izvanredni misijski mjesec u listopadu2019., kako bi se još više raspirio žar evangelizacijskogdjelovanja Crkve ad gentes. Na liturgijski spomen sv. IvanaPavla II., misionarskog pape, povjeravamo njegovuzagovoru poslanje Crkve u svijetu.Molim vas da mi se pridružite u molitvi za mir na svijetu.Ovih dana s posebnom pozornošæu pratim zbivanja u Keniji,koju sam posjetio 2015. godine, i za koju molim da se èitavazemlja uzmogne suoèiti s trenutnim teškoæama u ozraèjukonstruktivnog dijaloga i imati na srcu traženje opæeg dobra.

Prilog dokumenti ika

32 25. listopada 2017. broj 43/2017