4_2010u

8/8/2019 4_2010u

1/72

Pouke iz Biblije (izdanje za uitelje)listopad, studeni, prosinac 2010.

Manje poznate osobe

iz Staroga zavjetaGerald and Chantal Klingbeil

ZNACI VREMENA

Zagreb 2010.

8/8/2019 4_2010u

2/72

2 | Pouke iz Biblije | listopad, studeni i prosinac 2010.

SADRAJ

1 Pria i povijest

2 Kaleb: ivot iekivanja

3 Ana: Uiti biti netko

4 Jonatan: Roen za velike stvari

5 Abigajila: Ne biti rtva okolnosti

6 Urija: Vjera jednoga stranca

7 Ebjatar: Sveenik

8 Joab: Davidov nemoan moni ovjek

9 Rispa: Utjecaj vjere

10 Boji ovjek: Poslunost nije proizvoljna

11 Udovica iz Sarate: Skok vjere

12 Gehazi: Promaiti cilj

13 Baruh: Stvaranje batine u raspadajuem svijetu

8/8/2019 4_2010u

3/72

Manje poznate osobe iz Staroga zavjeta | 3

Povijest, bilo svjetovna ili vjerska, nije ispriana pomou statisti-ke, programskih izvjea, tabela ili brojki. esto je ispriana krozprie. Sam Isus je bio pripovjeda i priao ih je s velikom snagom(Mt 7,28, 13,3).

Sve pouke ovoga tromjeseja su o priama, ali ne uvijek o onima uobi-ajenima i dobro poznatima sa zvijezdama kao to su Abraham i Izakna brdu Moriji, Danijel u lavovskoj jami ili David i Golijat. Umjestotoga, pogledat emo ljude koji nisu punili novinske naslove nego supostojali u pozadini, one koje se lako previdjelo ili zaboravilo.Naa e pozornost ovoga tromjeseja biti usmjerena na pozadinske li-nosti u Starome zavjetu. Neki su u prii dobri, a neki nisu. Iako o nji-ma nije napisano puno, napisano je dovoljno da pozoran itatelj moe

uiti od tih osoba koje ukljuuju ene, utjecajne ljude, sluge i lanovekraljevske obitelji.U svojim priama izazovi s kojima se te osobe suoavaju se u naelu nerazlikuju puno od izazova s kojima se susreemo danas. Ma koliko senjihova kultura i podrijetlo razlikovalo od naeg, i oni su osjeali bolivota u grjenom svijetu, svijetu koji je usred velike borbe izmeu do-bra i zla. Ovu bitku ini jo teom to da nije uvijek lako razlikovati toje dobro a to zlo jer se linija izmeu njih moe esto initi nejasnom.

esto se u kontekstu vee slike ivot tih osoba moda ne ini previevanim. S tim osjeajem se mogu poistovjetiti mnogi od nas. Kako jelako pomisliti: Uostalom,to bilo tko od nas znai kao pojedinac? No, nakraju su te male osobe postale Boja glavna pria i iz njihovih priami moemo nauiti stvari koje e nam pomoi da za sebe napiemodrugaiju i bolju priu.Naravno da nije uvijek lako obratiti pozornost na sporedna lica. Kada

itamo ili sluamo priu, mi smo instinktivno skloni slijediti glavnitijek prie i usredotoiti se na glavne likove. o je normalno i razumlji-vo te emo zato ovoga tromjeseja pogledati male ljude i tako dobitipotpunije razumijevanje biblijskoga teksta.Naalost, u dananje vrijeme mi poinjemo gubiti sposobnost pozor-noga sluanja: previe akcije na ekranu, previe brzih rezova u videoklipovima, previe buke na radiju. oliko toga proputamo. Usredoto-ujui se na osobe u sjeni u Starome zavjetu, itat emo Sveto pismo

osvjeeno gledajui iza oitog i pronai radost u uenju novih istina izBoje Rijei.Na kraju, dok budemo gledali sporedne likove preko ramena biblijskihautora, dobro je sjetiti se snage naega vlastitoga ivota i primjera. Vieod svega ljudi 21. stoljea ele vidjeti da neto djeluje prije nego razmo-tre sve zamrene dobre i loe strane neke odreene stvari. Nai susjedi,

8/8/2019 4_2010u

4/72


prijatelji i obitelj ele vidjeti najprije nau osobnu priu prije nego suspremni sluati nae svjedoenje i biblijske doktrine i vjerovanja.

U tom smislu nae prie mogu postati mona sredstva u svjedo-enju drugima o tome to je Bog uinio za nas. Kao i ovi sporedni li-

kovi, i mi moemo postati dio velike prie o spasenju, ak i ako modanismo glavni likovi u veem planu kozmike drame koja se odvija okonas.Gerald i Chantal Klingbeil, zajedno sa svojim trima kerima, Hannah,Sarah i Jemima ivjeli su u Arici, Junoj Americi, Europi i Aziji. re-nutno je Gerald Klingbeil pomoni urednik Adventist Review-a.

8/8/2019 4_2010u

5/72


POUKA 1

25. rujna -1. listopada

Pria i povijest

Kljuni tekst:2. imoteju 3, 16.17

Uenik e:Znati: Shvatiti kako osobe, zapleti, mjesta dogaaja, stajalita i povije-sne pozadine stvaraju nezaboravne prie u Bibliji.Osjeati:Cijeniti priliku da se upoznamo s biblijskim linostima i ui-mo iz njihovih ivotnih pria.initi: Uzeti ksrcu ivotne pouke ispriane u Svetom pismu i dopustitiSvetom Duhu da ih iskoristi u promjeni njegovoga ivota.

Plan pouavanja:

I. Znati: Prie kljune za danasA. Kao i druge prie, biblijske prie sadre likove koji djeluju i reagi-

raju unutar okolnosti i okoline. Kako su biblijske prie jedinstvene?Zato su te prie, koje su smjetene u vrijeme i mjesto toliko razli-ito od dananjega, tako vane?

II. Osjeati: Naeno blagoA. Autoritet Svetoga Pisma kao Boje rijei daje biblijskim priama

snagu koju veina drugih pria nema. Koja stajalita ih ine nepro-cjenjivima?

B. Kako nam prie biblijskih linosti govore o naem vlastitom ivotu?

III. initi: Zakopano blagoA. Zakopano blago nikome ne ini nita dobra. Kako otkrivamo dra-

gocjene pouke u biblijskim priama i kako ih provodimo u ivot?B. Zato je vano da Sveti Duh interpretira te prie?C. S kojim se neprilikama susreemo u ivotu a na koje trebaju utjeca-

ti ivotne pouke biblijskih linosti?

Saetak: Mi moemo imati koristi od istraivanja biblijskih linosti injihovoga suoavanja s izazovima u svom ivotu ako razmotrimo kakosu primijenili- ili kako nisu primijenili- boanska naela u svojim i-votnim izborima. Njihove prie nas mogu pouiti da se oslonimo naBoju volju pri susretu s naim svakodnevnim izazovima.

8/8/2019 4_2010u

6/72


PRVI KORAK: Motivirajte!Kljuna misao za duhovni rast: Bog je aktivan ne samo u irokompovijesnom opsegu, nego i u ivotu pojedinaca.Samo za uitelje: Naglasite da je Bogu, dok se bavi sudbinom naroda,

ljudi i planeta, mogue brinuti se i o naem ivotu do pojedinosti akoMu se pokorimo.Nai sustav gdje ga nema. raenje ove raze na Googlu daje brojnerezultate. Ako istraite rezultate, naravno da e biti napretek oglasaljudi koji vam ele prodati neto to ne trebate, od hladnjaka do ango-ra zeeva. Ali ako krenete dalje od popisa i robe cyber trgovaca naiete primjere mnogih naina na koje ljudi pokuavaju pronai sustavi znaenje u svemiru i u svom vlastitom ivotu. a e za znaenjem i

sustavom utjelovljuje se u beskrajnim oblicima, od praznovjernih dopotpuno udnih: astroloki grafkoni roenja, bizarna nagaanja o po-drijetlu britanske kraljevske obitelji, ispiti i testovi koji e nam vjero-jatno rei zato smo takvi kakvi jesmo. Drugim rijeima, mi si priamoprie koje objanjavaju stvari.Dobra vijest je da nam Bog nikada ne daje elju za neim to ne posto-ji. Znaenje i struktura su tu negdje, ali izvlaiti ih iz bilo ega drugogosim boanski nadahnute prie je obino put ka krivom razumijevanjuprie. Mi smo dio Boje prie i Bog eli biti u naoj prii. Evo boljeraze: Bog te voli i ima divan plan za tvoj ivot.

Razmotrite u razredu: Na koji nain vidite Boju priu u svojoj pri-i? Kako va ivot odraava Boji plan? Kako se uklapa u veu priuspasenja?

DRUGI KORAK: Istraite!

Biblijski komentar

I. Radnja: Nisi li zapazio slugu moga Joba?(Razmotrite u svome ra-zredu Job 1,1-12.)

U knjizi o Jobu radi se o podruju i povijesnom razdoblju koji su na pe-

rieriji veine Staroga zavjeta. Na primjer, tona lokacija Usa je prijepor-na. Job je jedan od nekolicine protagonista Staroga Zavjeta koji nije bioIzraelac niti predak Izraelaca. Pa ipak, nigdje drugdje nisu tako jasno po-stavljene jedna uz drugu aktivnosti u ljudskom i boanskom podruju.Job je opisan kao ovjek koji se bojao Boga i klonio zla. (Job 1,1) Unaem svijetu te karakteristike nisu uvijek nagraene i cijenjene. Do-

8/8/2019 4_2010u

7/72


bri deki zavre zadnji, kau. Ljudi gube svoje karijere zbog govorenjaistine ili zato to slijede svoju savjest, a ne masu.o nije bio sluaj s Jobom. Job bijae najugledniji meu svim istonja-cima (redak 3). U svijetu u kojem bogatstvo i mo esto zamjenjuju

mudrost, inteligenciju i ast, Job je bio bogat, moan, mudar, inteli-gentan i astan. I znao je odakle to dolazi, iako nije mogao znati zaduhovni rat koji je bjesnio oko njega kao casus belli.Job se, iako se bojao Boga i savjetovao s Njim oko manjih stvari usvom ivotu, sigurno nije nikada zamiljao predmetom razgovora okostola u nebeskim prostranstvima. Meutim, u trenutku opisanom uJobu 1,6-12 veliki sukob je iznenada postao poseban. I posebno je biousredotoen na njega. Jobova reakcija na zlo je bila da ga se kloni, da

nema nita s njim. a reakcija je izrazila pravilan stav, ali nije jamilada su i osjeaji bili takvi. Ako je Bog aktivan u naem ivotu, Sotona etakoer pokuati biti. Svatko od nas moe kao Job postati podruje ra-spre u borbi izmeu dobra i zla koju zovemo veliki sukob. o je radnjakoja proima i naizgled najsvjetovnije prie iz Biblije.

Razmotrite: Koliko doslovno trebamo prihvatiti ideju o duhovnim si-lama koje rade iza pozornice kao to je prikazano u Jobu 1,1-12? Zato

je to vano?

II. Karakter: to da, a to ne initi i biti(Razmotrite u razredu Postanak 39,6-12.)Kao to smo rekli, prie iz Biblije nisu samo prie. Sve biblijske priegovore o izgraivanju ivota koje nalazi svoje sredite u Bojoj prisut-nosti dok ivimo u svijetu koji to ne ini. Ponekad protagonisti prepo-

znaju taj imperativ; u drugim prilikama to ne uspijevaju. I jedan i dru-gi stav kao i tijek dogaaja koji ti stavovi nameu- donose posljedicekoje se jasno vide u razvoju karaktera.U dijelu prie o Josipu koji nalazimo u Postanku 39,6-12 nalazimo ti-pino izvjee o mladom ovjeku koji je uspjean u neravnopravnimokolnostima, kao riba na suhom u svijetu kojemu nije pripadao.Josipov uspjeh ne lei samo u tome to je bio hrabar, inteligentan iokretan, iako bi uspjeh postignut tim kvalitetama bio vjerojatan po

svjetovnim mjerilima. Biblija uzvraa ovakvom razmiljanju o tometo donosi uspjeh tako to nam otkriva klju Josipovog uspjeha. Bla-goslovi Jahve dom Egipaninov zbog Josipa. (Post 39,5)Kao i u Knjizi o Jobu, prisutnost dobrote i Bojeg blagoslova privuklaje njihovu suprotnost u obliku Potiarove supruge i njezinih posebnihplanova za Josipa. Odreenom tipu ljudi ovo bi se moglo initi samo

8/8/2019 4_2010u

8/72


kao jo jedan komadi sree. Ali suoen s tom dvojbom, Josip je gledaona situaciju najprije s Bojega gledita i to bi mogao vjeno izgubiti daje podlegao zavoenju.

Razmotrite: Bog je uvijek jedan od likova u priama u Starome zavje-tu, ak i ako izgleda da ne djeluje izravno. Njegovo gledite je uvijekzastupljeno. Je li Boje gledite uvijek zastupljeno u vaem ivotu?

TREI KORAK: Primijenite!Samo za uitelje: Naglasite da je ljubav kljuna za sam ivot, a u Bojojljubavi vidimo ljubav u njezinom savrenom obliku.

Pitanja za razmiljanje: Zato se istine koje Bog eli da znamo esto najbolje prenose pri-povijestima i priama? Ova metoda izraavanja je, kao i u Starom,prisutna u Novom zavjetu kao osnova kranske poruke etirijuevanelja, sva ispriana kao prie i sadravajui prie unutar pria,tj. parabole.

Prepoznajte veu priu koja je podloga svih biblijskih pria. Imenase mijenjaju. Mijenjaju se i likovi, ali se velika tema o sukobu pro-

vlai kroz tkanje svake prie. Koja je dobrobit od pripovijedanjaiste prie u razliitim oblicima?

Pitanja za primjenu: Danas mnogi ljudi smatraju da su se biblijske prie dogodile davno,

davno prije, u dalekoj, dalekoj galaksiji (ako posudimo popularnurazu).Doista, dogaaji koje Biblija biljei odvijali su se u svijetu

potpuno drugaijem od naeg, naroito ako ivimo na sekularnomzapadu, gdje i religija i tradicija openito loije stoje. Kako moe-mo izbjei poetni otpor mnogih ljudi da shvate Pismo ozbiljno unamjeri da im pokaemo njegovu neogranienu mo koja mijenjaivot?

Mi svi kao krani imamo svoje vlastite prie o tome kako je Bogdjelovao u naem ivotu. to lei u moi da ih ispriamo drugimai sebi? Zato se mi sami trebamo ponekad prisjetiti svojih vlastitih

pria?

ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uitelje: Sljedea aktivnost treba naglasiti sredinji poloajglavne pripovijesti o velikom sukobu u odnosu na sve ostale biblijskeprie i pripovijesti.

8/8/2019 4_2010u

9/72


Ponovite bit teme velikoga sukoba. Naglasite da je to sukob izmeuprograma kojega zastupa Sotona na primjer, sebinost, elja da senapreduje bez obzira na Boga i druge, uvjerenje da cilj opravdavasredstva,itd. i onoga kojega zastupa Bog, posebno samoportvov-

nost, strpljenje, mir i poniznost.Zatraite od razreda primjere biblijskih pria i zamolite ih da ih ukrat-ko izloe najbolje to mogu. Pitajte ih tko ili to u prii predstavljasotonsko stajalite i tko ili to predstavlja Boje? Kako dogaaji u priiodraavaju veliki sukob? Kako se uklapaju u veu pripovijest?

8/8/2019 4_2010u

10/72


POUKA 2

2.-8. listopada

Kaleb: ivot iekivanja

Kljuni tekst:Psalam 90,1217

Uenik e:Znati: Prepoznati modele Kalebovog ponaanja u kojima je opisan daslui Bogu cijelim srcem.Osjeati: eiti ivjeti ivotom vjere upravo kao Kaleb, usred obitelji iprijatelja koji mogu izabrati ivjeti drugaije od vas.initi: Imati iskrenost prema Bojim namjerama u odanom voenjubez obzira na posljedice.

Plan pouavanja:

I. Znati: Ratniko voenjeA. Gdje su drugi vidjeli nemogunosti, Kaleb je vidio priliku. Kako je

Kaleb pokazao vjeru u svojim rijeima i djelima?B. Kako je Kalebova vjera utjecala na njegovo voenje kada je bio upustinji kao i kada je traio posjed koji mu je Bog dao u Obeanojzemlji?

II. Osjeati: Samotna cestaA. Putovanje moe biti nezahvalno i usamljeno kada slijedimo Boje

putove dok gotovo nikoga drugoga ne pee savjest to ne putuje s

nama. Kako je Kaleb reagirao kada se suoio s ruljom koja se bunii prigovara?

B. Kako se Kaleb odnosio prema kazni koju je Izrael zasluio, a on nije?

III. initi: Iskreno, odano voenjeA. Kaleb je odluio da e kao svoj dio uzeti neto od najteega i najiza-

zovnijega posjeda u Obeanoj zemlji, iako je bio mnogo stariji od veine Izraelaca. Na kojim podrujima ivota moemo uporabitidobru mjeru Kalebove hrabrosti i odlunosti da idemo kamo nasBog vodi?

B. Kako moemo biti uzor vjere onima koji nas slijede?

Saetak: Kaleb nije nikada skrenuo od aenja Bojih namjera i poka-zivanja vjere i poslunosti, iako je bio u manjini onih koji su vjerni Bogu.

8/8/2019 4_2010u

11/72


PRVI KORAK: Motivirajte!Kljuna misao za duhovni rast: Moramo uiti gledati na svijet oimavjere, u dobra i loa vremena.Samo za uitelje: Naglasiti da vjera pomae da pravilno razumijemo i

djelujemo na nae okolnosti.Svi znamo kako je teko odrati vjeru kada su vremena teka i kada seBog ini dalekim. U takvim okolnostima se vjera sukobljava s logikom.Mi moramo njegovati svoju vjeru u Boga i Njegova obeanja ak i kadanema oitih razloga za vjeru i nadu.Vrijeme u kojem je ivio Kaleb bilo je suprotno.Bog je proveo Izraelcekroz pustinju uz mnoga i svakodnevna uda i nadnaravne dogaajenadmaivi sve reprizom razdvajanja Crvenoga mora. Rijetko tko od

nas je ikada iskusio takav jasan dokaz Boje brige i vodstva. ako namse ini prilino neprihvatljivim da Izraelci procjenjuju situaciju, odre-uju da je beznadna i skupljaju se u poslovini etalni poloaj. Pa ipakto ine. Kaleb je bio jedan od rijetkih koji je drao Boga za rije.Ostali Izraelci vjerojatno sebe nisu gledali kao pesimiste nego kaorealiste. Ali u svjetlu njihovog nedavnog iskustva, realist je bio Kaleb.Neka nam Bog pomogne da budemo dovoljno realni da vjerujemo uNjegova uda!

Razmotrite u razredu: Veina od nas vjeruje da nam Bog moe po-moi u borbama naega ivota, bile one tjelesne, duhovne, fnancij-ske, itd. Doista, veina od nas moe ako o tome razmilja istaknutimnoge sluajeve u kojima nam je Bog pomogao na tim podrujima.Zato nam je onda teko, kao i Izraelcima Kalebovog vremena, vjero-vati da e nam Bog pomoi u budunosti?

DRUGI KORAK: Istraite!Samo za uitelje: Zamijetite da Bog ima planove, a mi imamo mjestou tim planovima. Mi smo u nekom smislu i predmet tih planova i sred-stvo kojima se oni ostvaruju. Ponekad smo sredstva kojima se planoviometaju ili odugovlae. Naravno, svi mi vidimo kada ih ometaju iliodugovlae drugi. Kalebova ljutnja i mrnja prema njegovim Izraelci-ma bile bi izrazito opravdane. No, on se tome nije prepustio. Nemamoni podataka da su ikada postojale. to nam to govori?

Biblijski komentar

I. Izgubljeni u prostoru(Razmotrite s razredom Brojeve 13,30.14.20-24.)Jedna stvar koju znaju gotovo svi u vezi s izlaskom Izraelaca iz Egiptajest da su Izraelci lutali etrdeset godina. Ono to uglavnom nije po-

8/8/2019 4_2010u

12/72


znato jest da to nije bilo potrebno. Za prijelaz Sinajske pustinje pret-postavljajui da su predaje o poloaju tone nije potrebno etrdesetgodina. Kod Izraelaca nije bio u pitanju smjer da bi se izgubili u takomalom pojasu pustinje i da bi im trebalo etrdeset godina da ga nau.

Niti je to bilo nametnuto biblijskom zaokupljenou brojem etrdeset;da je bilo tako, bilo bi dovoljno etrdeset dana, tjedana ili mjeseci.Ne, Bog je bio potpuno spreman da im odmah d kanaansku zemlju.Ali Izraelci nisu vjerovali da je to mogue. Samo je Kaleb odgovorio spovjerenjem rekavi: Krenimo ne oklijevajui i zauzmimo je. (Bro-jevi 13,30) Drugi su gledali izazove i poveavali ih. Bezvjerni, pesimi-stini realisti vidjeli su mitska bia iz loe znanstvene antastike, sveda bi izbjegli logini zakljuak da Bog moe uiniti ono to je rekao

da e uiniti. I to nakon to je Bog pokazao svoju mo deset puta nadramatian, nadnaravni nain (Brojevi 14,22). Bog koji je imao svakopravo da ih testira, doputa da oni Njega testiraju deset puta, pokora-vajui jedno od najveih carstava staroga vremena u razvoju. Jo uvijeknisu vjerovali u Njegovu sposobnost da im d zemlju koja im je bilaobeana od Abrahamovog vremena. Imajui izbor da vjeruju Boguili da krue oko istih nakupina pijeska i stijena desetljeima, izabralisu ovo drugo. Sada kada znamo kako pria zavrava, lako je rugati se

Izraelcima. Ali to je s nama? Koliko puta smo se, znajui da Bog elineto novo, drugaije i bolje za nas, vratili stvarima koje su sigurne,stvarima koje znamo? Ovisnostima koje elimo odbaciti, ali ne jo?Odbijajui duhovno rasti jer ne elimo odgovornost koja dolazi s tim?Izbjegavajui pravu prisnost s Bogom jer nismo sigurni to e traiti odnas i kako e drugi ljudi reagirati na to? Nisu li to iste stijene koje gubesvoju privlanost po petstoti put?

Razmotrite: Bog nam daje priliku da odemo nekamo i budemo netonovo kao to je dao Izraelcima. to nam stoji na putu da prihvatimo taobeanja koja nam je dao? Kako moemo to staviti u stranu i postiibolje stvari koje ima za nas?

TREI KORAK: Primijenite!Samo za uitelje: Naglasite da je, iako je ivot borba i postoje ljudi kojinam ne ele najbolje i okolnosti koje nas iscrpljuju, Bog ravnopravan

svima njima.

Pitanja za razmiljanje:Po jasnoj defniciji udo je vidljivo krenje prirodnih zakona koje semoe dogoditi izravnom boanskom intervencijom ili posredstvom sve-te osobe ili udotvorca. Jeste li osobno iskusili uda ili boansku inter-venciju? Kako su ona djelovala na va nain ivota od toga trenutka?

8/8/2019 4_2010u

13/72


Pitanja za primjenu: ivot je pun opasnosti i moguih negativnih ishoda. Zbog toga je

jedino prirodno da uzmemo u obzir takve mogunosti i planiramonajgore scenarije. S druge strane, Biblija nas jasno i bez pogovora

opominje da se ne brinemo. (Ps 37,1.5; Ps 91,1.2) Koja je razlikaizmeu brige i opreza? Znajui da je briga i osjeaj i navika, kakokontroliramo sklonost prema brizi? to je izgubljeno kada joj sepredamo? to je u osnovi brige? Kako emo iskorijeniti svoju ne-vjeru?

Izrazitu sklonost brizi i oekivanje najgorega u mjeri da izostavi-mo Boga iz rauna vidimo vrlo jasno u ponaanju ostalih uhodau Kalebovoj prii. Je li mogue pogrijeiti tako da nijeemo posto-

jeu stvarnost i vjerojatnost s obzirom na budue izazove? Kakomoemo razlikovati tu vjerojatnost od vjere, naroito kada drugimogu pokuati puhati na savjest da uinimo stvari ili nastavimo sdjelima koja nam se ne ine mudrima?

ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uitelje: Sljedea aktivnost treba naglasiti injenicu da se Bogmoe nositi sa svim tekoama ili strahovima s kojima se suoavamo

sada ili u budunosti.Razreite papir na priblino jednake dijelove da bude dovoljno zanajmanje toliko ljudi koliko ih oekujete u razredu. Donesite kutijusrednje veliine.Spomenite da svi mi imamo strahove i brige u vezi sa stvarima koje semogu dogoditi ili mogu ispasti kako mi ne oekujemo ili se ne nada-mo. Podijelite listie papira i zatraite od vjernika da anonimno napiu

neto to ih brine ili strai. Poaljite kutiju i neka svaki vjernik stavilisti u kutiju. Kada vam se kutija vrati, povedite razred u molitvi nadsadrajem kutije molei Boga da rijei te probleme. Moete se molitisami ili potaknuti razred na sudjelovanje. inite to odlaui listie nanain koji elite.Moete izvesti istu vjebu i bez listia. Pozovite vjernike da stvore kuti-ju za brige u svojem umu. Nadalje ih zamolite da zamisle da piu svojebrige na listi papira, slau ga i stavljaju u kutiju. Sada neka zamisle da

zatvaraju kutiju zabijajui ju avlima i pale ju dok ne nestane. Reciteim da to Bog eli uiniti s naom brigom. Pozovite ih da u svojem umustvore kutiju za brige svaki put kada uvide da se brinu i neka se mole daim Bog d snagu da svoje brige stave u kutiju i zatvore poklopac. Pod-sjetite ih da se mole Bogu koji je oganj koji prodire te da e spalitikutiju i njezin sadraj do pepela.

8/8/2019 4_2010u

14/72


Pouka 3

9.-15. listopada

Ana: Uiti biti netko

Kljuni tekst:1. Samuelova 2,1

Uenik e:Znati: Ispitati aspekte Aninogivota koji ilustriraju Boju zamisao otome to na ivot ini znaajnim.Osjeati: Osjetiti da ak i najjednostavnije dunosti imaju bezgrani-nu vrijednost u Bojim oima.initi: Vjerovati Bogu u svakoj pojedinosti svojih okolnosti u molitvi islavljenju i vjerno izvravati odgovornosti koje nam je povjerio.

Plan pouavanja:

I. Znati: Smisao u jednostavnostiA. Neko vrijeme je Ani majinstvo bilo uskraeno. Kako je Bog pro-

mijenio njezin ivot? Kako je reagirala na Boji odgovor na svojumolitvu?B. Koji dokaz imamo da je Ana bila vjerna roditeljica sina kojega joj je

Bog dao?

II. Osjeati: Vjerno roditeljstvoA. Iako je Ana svoga sina imala kratko vrijeme uz sebe, oito je da ga

je odgajala da slavi Boga i slui Mu. Kako je Anina vjernost kao

majke ostavila trag u izraelskoj povijesti?

III. initi: Molitva i slavljenjeA. Koje izazove s kojima se susreemo trebamo prepustiti Bogu?B. Koje pouke iz Aninog pristupa Bogu u molitvi, kao i iz njezinoga

pristupa slavljenju, moemo primijeniti u svom odnosu s Bogom?C. Koje dunosti koje nam je Bog povjerio zahtijevaju da im se posve-

timo s vjernou i molitvom?

Saetak: Kao odgovor na molitvu Bog je blagoslovima obogatio ivotjadne ene. Zauzvrat, ona je odgovorila hvalospjevom i u vjeri posveti-la svoga sina natrag Bogu.

8/8/2019 4_2010u

15/72


PRVI KORAK: Motivirajte!Kljuna misao za duhovni rast: Bez obzira kako drutvo i ljudi gleda-ju na nas, svatko od nas ima jedinstvenu vrijednost kod Boga.Samo za uitelje: Naglasite da Bog nikada ne odustaje od nas i da e

nas blagoslivljati sve dok nam je On prvi.Godine 2009. svijet je brujao o eni imenom Susan Boyle. Boylova,prilino jednostavna sredovjena ena iz jednog kotskog sela, nekakoje nadvladala zastraujuu situaciju stajanja pred irijem poznatih li-nosti na britanskom reality showu Velika Britanija trai zvijezdu. Nje-zina ambicija? Postati proesionalna pjevaica.U publici se ulo smiju-ljenje. Suci su se neprirodno smijeili. Boylova je besprijekorno izvelaI dreamed a dream iz mjuzikla Les Miserables poslavi smijuljenje i

lano smjekanje u, ini se, daleku prolost. Svijet je zapanjeno otkrio,nakon upornih dijeta s nasprejanim, naoko genetiki obraenim popidolima, iznenaujui talent u runoj osobi (kako je prilino sarka-stino izrekao satiriar Andy Borowitz). Ali to nije bilo iznenaenje zaljude koji su je poznavali i odrasli s njom.

Razmotrite u razredu: Kako biblijska pria o Ani daje nadu onimameu nama koji se moda osjeaju kao nitko i nita? Koje paralele

nalazimo izmeu osjeaja da nismo nitko i nita i prie i podrijetlasamoga Isusa Krista?


Biblijski komentar

I. Lomi se luk junacima . . .(Razmotrite sa svojim razredom 1. Samuelovu 1, 12-18.)Za Napoleona Bonapartea kau da je primijetio da se u ratu Bog borina strani najbolje artiljerije. Pogled na svijet oko nas esto potvrujetu cininu mudrost. Bogati se bogate. Lijepi ljudi si mogu priuti-ti odrati svoju ljepotu do duboke starosti pomou skupih plastinihoperacija. Kako je lako vjerovati da su bogati sretniji od nas ostalih.Kako onda moemo rei poput Ane da Gospodin die slabia iz prai-

ne (1. Sam 2,8)? Moramo promijeniti svoju perspektivu. Moramo statina Boju stranu (On je ve na naoj). Ako smo na Bojoj strani, ondastojimo s Onim koji je (fgurativno reeno) postavio zemlju na njezinestupove (redak 8).Da bismo stali na Boju stranu potrebno je da shvatimo da nai vlastitiizvori nisu dovoljni. Ana je shvatila da nije bilo u njezinoj moi odredi-

8/8/2019 4_2010u

16/72


ti da ima dijete. Kad je otila u hram, doslovno joj je ponestalo mogu-nosti. Misao da nee dobiti ono to eli bila je nepodnoljiva. Ali kad jeizila iz hrama, bila je smirena. Njezine okolnosti se nisu promijenile.Sveenik Eli ju je blagoslovio i to je bez sumnje bilo znaajno. No, ak

ni on nije mogao uiniti vie nego da joj poeli sve dobro. Mi ne znamoje li ona bila sigurna da e Bog ispuniti njezinu elju na nain koji jeeljela. No reeno nam je da joj lice nije vie bilo tuno kao prije (1.Sam 1,18). Promijenilo se to to je stala na Boju stranu. Ana je uistinudobila to je eljela. Lako bi joj bilo povjerovati da je to zbog njezinihvlastitih zasluga ili zato to se molila posebno lijepo i snano. I u seku-larnom i religioznom svijetu ima puno ljudi koji potajno (ili ne takopotajno) vjeruju da zasluuju to to imaju. Ipak, Anin odgovor je bio

slavljenje Boga priznavajui da nitko nije svet kao to je Jahve (1. Sam2,2) ili kao to je reeno kasnije, samo je jedan Dobri (Mt 19,17). Sveto je dobila bilo je rezultat Bojih silnih djela koja nisu bila predme-tom sluajnosti ili potezanja jakih veza ili bogatstva ili osobnog armai vrijednosti. Naprotiv, sve je bila Boja milost.

Razmotrite: Veina od nas ima elje i tenje koje se zbog nekog razlo-ga nisu ostvarile. to nas prijei da ih predamo Bogu i traimo Njegov

mir? Za koja ugodna iznenaenja nam Anina pria pomae da vjeru-jemo da ih je Bog sauvao za nas ako to uinimo?

II. Anina molitva(Razmotrite s razredom 1. Samuelovu 2,1-10.)U Aninoj prii vidimo tri uloge molitve. Kao to smo primijetili u pret-hodnom odlomku, najosnovniji aspekt molitve je predanje naih briga

i elja Bogu kao to je to Ana uinila u hramu. Idealno, to treba bitivie od samoga traenja onoga to elimo ili to mislimo da trebamo.Mi takoer bacamo sa sebe teret naih briga i tenji. Mi izraavamopovjerenje da e ih Bog rijeiti.Ostale uloge molitve su slavljenje i oboavanje Boga i zahvaljivanje zaono to je uinio za nas. e imbenike nalazimo u Aninoj molitvi zapi-sanoj u 1. Samuelovoj 2,1-10.Zato je Bogu potrebno da Ga se slavi i oboava? Je li zato to e On

raditi za nas samo ako napuhujemo Njegov ogroman, nebeski ego? Jeli Bog nesiguran? Sigurno su bogovi poganskih naroda imali sve teslabosti i mitologija iznosi mnoge primjere u kojima su bogovi inilimnogo stvari zbog ega, poude, osvete i slinih stvari. Ali Bog kojegami slavimo nije takav.Na Bog nema krhak ego. On nas ne treba da bismo Ga slavili; mi

8/8/2019 4_2010u

17/72


trebamo slaviti Njega. Problem ega je na. aj problem se poveavazbog naeg kratkog pamenja. ak i najintenzivnija i najoitija isku-stva Boje sile sklona su tijekom ivota pobjei iz naeg sjeanja. Zatotrebamo slaviti Boga da bismo se podsjetili tko je On i koliko ovisimo

o Njemu u svemu, ukljuujui i samo nae postojanje.Usko povezana je molitva zahvalnosti. Ovdje ne priznajemo samo tkoje Bog, nego i to je uinio posebno za nas kao rezultat toga to Onjest. Svatko ima bar neke manje ope razloge da bude zahvalan Bogu.A kada o tome razmiljamo, veina moe nai jedan ili dva ogromna,osobna, posebna razloga. Ali opet zaboravljamo ako se sustavno netrudimo zapamtiti. Kad bi svi uinili taj napor da se sjete to je Boguinio za nas, rijetki bi dvojili o Bogu i Njegovim namjerama za nas.

Slaviti i zahvaljivati Bogu takoer znai odbaciti misao o svemiru ute-meljenom na pukoj sluajnosti ili neumoljivom prirodnom zakonu (toznai, Bog je na strani onih s najboljom artiljerijom). Mi priznajemoBoga kao Gospodara prirodnih zakona, s autoritetom da ga iskrivi iliprekri ako to slui Njegovoj volji, kao luk junacima (1. Sam 2,4).Razmotrite: Koje su neke od osobina za koje je Ana slavila Boga usvojoj molitvi? Kako Bog radi po svijetu?

TREI KORAK: Primijenite!Samo za uitelje: Naglasite da Bog eli dati svakome ono to elimo itrebamo, po svojoj volji, i da je molitva na nain prenoenja tih stvariBogu.

Pitanja za razmiljanje: U vrijeme kada je Ana ivjela, raanje djece bilo je gotovo jedini

put do onoga to je drutvo smatralo pravim ili stvarnim do-stojanstvom ene, kao to je za oca bilo mjerilo uspjenog mukogdostojanstva imati sina na kojega e prenijeti imovinu ili modaposao. Koja su neka usporediva mjerila uspjeha u dananjem dru-tvu?

Iako Bog uistinu eli da se dobre stvari dogaaju Njegovom narodui za Njegov narod, ponekad se ne dogode ili, naprotiv, ponekad sedogode vrlo negativne stvari. Kako Bog negativne dogaaje i okol-

nosti moe okrenuti u pozitivne?

Pitanja za primjenu: U Starom zavjetu nam je dano mnogo primjera ljudi na ije molitve

je Bog odgovorio upravo na nain kako su htjeli i Ana nam je do-bar primjer. Naravno, mnogo puta tim ispunjenjima prethodile su

8/8/2019 4_2010u

18/72


godine ekanja ili ak patnje. Veina nas ima primjere da se stvariza koje smo se molili jednostavno nisu dogodile ili se pokazalo danisu takve kakvima su se isprva inile. Kako moemo izbjei razo-aranje i gorinu?

Kako moe aktivno slavljenje Boga u naem svakodnevnom ivotupoboljati i nae stavove i nae okolnosti? Na koje naine moemoaktivno njegovati stav slavljenja?

ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uitelje: Sljedea aktivnost treba naglasiti ulogu slavljenjaBoga u kranskom ivotu.Naglasite da svi imamo stvari zbog kojih slavimo Boga i da slavljenje

ima manje veze s okolnostima, a vie s ciljanim njegovanjem stava.Pitajte razred to mogu uiniti u svom ivotu da bi stvorili taj stav slav-ljenja. Ili moete postaviti pitanje vie hipotetiki, pitajui to ovjekmoe uiniti da bi njegovao takav stav. Mogli biste se usredotoiti naneko odreeno podruje kao to je glazba, pozivajui razred da razmi-sle o novim, inovativnim nainima na koje se glazba moe uporabiti nabogosluju i podijeliti s drugima kao oblik slavljenja Boga.

8/8/2019 4_2010u

19/72


Pouka 4

16.-22. listopada

Jonatan: Roen za velike stvari


Uenik e:Znati: Prepoznati to Bog cijeni kao veliko u Jonatanovom nainuodanog voenja.Osjeati: Njegovati vjernost i prijateljstvo koje je Jonatan pokazivao i

prema svome nepouzdanom ocu aulu i prema mladom Davidu kojije bio pomazan da uzme njegovo prijestolje.initi: Vjebati odano voenje, bez obzira koliko poniavanja i izazo-va bismo mogli pretrpjeti.

Plan pouavanja:

I. Znati: Odano voenje

A. Jonatan je bio mlad, sposoban, bogobojazan voa, ali mu je Bogipak namijenio ulogu potpore. Kako je Jonatan reagirao na Bojezaduenje? to je u Jonatanovom odgovoru veliko u Bojim oima?

II. Osjeati: Odan sin i prijateljA. Jonatan je podupirao i neuspjenog oca i prijatelja kojemu je bilo

odreeno da se digne do veliine u kojoj Jonatan nije mogao imatiudjela. Kako bismo se mi osjeali u tim okolnostima? Usprkos tim

izazovima, kako je Jonatan pokazivao svoju nesebinu ljubav pre-ma Bogu, ocu i prijatelju?

III. initi: Sluga koji patiA. Krist je najvei primjer sluge koji pati. S kojim okolnostima se mo-

emo suoiti tamo gdje smo pozvani da patimo kao to su patiliJonatan i Krist, dajui svoj ivot kao rtvu na Boji oltar?

B. Kako se odazivamo i stavom i djelom na slubu na koju nas je Bogpozvao?

Saetak: Preuzimajui ulogu potpore i svom ocu i najboljem prijatelju,ak i do stupnja da doivi oevu sudbinu u bitci, Jonatan je pokazaonesebino predanje odanog voe punog ljubavi.

8/8/2019 4_2010u

20/72


PRVI KORAK: Motivirajte!Kljuna misao za duhovni rast: U kranskom ivotu vjernost nad-mauje potrebu da bude prvi.Samo za uitelje: Naglasite da smo pozvani potraiti mjerilo veliine

koje se ne moe mjeriti s oekivanjima svijeta; ono koje po svjetovnimmjerilima uope ne mora izgledati kao veliina. Moda moramo otvo-reno odbaciti ta mjerila kada se susretnemo s progonom i ismijavanjem.Dobri deki zavre zadnji. Pohlepa je dobra. Ovo su samo dvije mudreizreke koje nas, ini se, vode u razmiljanju u drutvu koje postaje ma-nje kransko, a vie darvinistiko. Najgore to nekome moete rei jestda je luzer. Da, mi kanjavamo varanje. Ili preciznije, mi kanjavamoako si uhvaen u varanju. Ponekad grdimo pobjednike koji su previe

osebujni ili neugodni. Ali mi stvarno mrzimo i kanjavamo neuspjehkoji se moe defnirati kao neuspjeh da ugrabi sve to moe.Stoga, u svjetlu ovoga, kako nazivamo nekoga tko je roen u kraljevskojobitelji, inteligentan, dobroga izgleda, talentiran, ima karizmu, kvalitetevoe, vojniki duh i neosporno pravo na prijestolje (ako ta osoba iza-bere to traiti)? Jasno, netko od pobjednika u ivotu, netko koga bistevoljeli poznavati. Moda biste se za neto od toga mogli ogrebati ilibiste moda mogli dobiti bar neki koristan pristup ili audijenciju.

Ali ekajte! Kako zovete tu osobu ako je on ili ona tako potena i istada on ili ona ljuti svog okrutnog, pomalo nestabilnog oca i mora sesakriti u umi kod pastira? I to ako ta osoba takoer prizna da je tajpastir zapravo onaj koji ima pravo na prijestolje?Zvui li to kao zaplet prie u izmiljenom pustolovnom romanu? Ne.o je pria o sinu kralja aula, Jonatanu, i njegovom najboljem prija-telju Davidu - buduem kralju i onom preko kojega je osnovana me-

sijanska loza.Razmotrite u razredu: Veinom bismo se sloili da netko ima pravopostii koliko god moe. Ali kao krani mi nedvojbeno prepoznajemoda to nisu najvee vrijednosti. Kako emo prepoznati kada nas Bogpoziva na neto drugo?


Biblijski komentar

I. Jer nita ne prijei Jahvu da udijeli . . .(Razmotrite s razredom 1. Samuelovu 14,1-13.)Danas sluamo mnogo o tome kako nas genetika i okolina oblikuju iutjeu na ljudsko ponaanje. Priroda ili odgoj? I po jednom i po dru-

8/8/2019 4_2010u

21/72


gom mjerilu Jonatan je bio osuen. aul je bio neodluan - osim kad jedonio krivu odluku, kao u 1. Samuelovoj 13,8-12. Uzeo je priznanje zatue zasluge kao kad je dopustio narodu da misli da je on napao stupu Gibei (1. Sam 13,4). Krivio je druge za svoje propuste lakoom koja

nije bila viena od prvih poglavlja Postanka (redak 11). Kasnije se po-kazalo da je imao ono to bismo danas okarakterizirali kao mentalnubolest uzrokovanu jakom biokemijskom neravnoteom.Jonatan je lako mogao slijediti oev primjer. Nakon svega, kakav izborje imao? Isti izbor kao i svi mi. Izbor da se oslonimo na Boga vie negona sebe i da se uzdamo u Njega da e nam nadoknaditi nedostatke kojesmo moda naslijedili od pale prirode ili pogrjenoga odgoja.

Razmotrite: Pretpostavimo da aul stvarno nije bio kompetentan bitikralj. to mislite, zato Bog ne bi htio prebaciti kraljevanje na Jonatanakoji je oigledno bio kompetentan i pokazivao je za to potrebne kva-litete?

II. Napad na Gibeu(Razmotrite s razredom 1. Samuelovu 14,1-14.)U ovom odlomku ponovno vidimo Jonatana kako preuzima inicija-

tivu. Autor oito eli da znamo da se to dogodilo bez znanja aula iliikoga u njegovom kampu (redci 1.3).Zato? Moda aul i ostali Izraelci ustvari nisu bili spremni posvetitise narodnooslobodilakoj borbi. Naznaku za takvo stajalite vidimou 1. Samuelovoj 13,4 gdje se kae da je napad na stup omrazio Izraelce doslovno zasmrdio Filistejcima, dok su prije bili bezopasni objektflistejske agresije. U poetku je izraelska reakcija na napad bila ulagi-

vanje. Ubrzo je postala goli strah kada je postalo jasno da je preostalojo puno Filistejaca.Jonatanova se misija takoer mogla opravdano initi ludo odvanom.Jonatan nije bio samo lan kraljevske obitelji; on je bio vjerojatno naj-sposobniji general izraelske vojske.Pa kako znamo da Jonatan nije bio samo impulzivan i nepromiljen?Prvo, Jonatan je stavio svoje pouzdanje u Boga, a ne u svoje vojne vje-tine. Ustvari, bio je spreman odustati i otii (1. Sam 14,9.10) ako se

pokae da Gospodin nije s njim. Kada je postalo jasno da je Gospodins njim, on i njegov titonoa su dokazali da mogu uiniti ono o emuse cijela vojska nije usudila niti razgovarati.

Razmotrite: Pria iz 1. Samuelove 13 i 14 nagovjetava da su aul iostali Izraelci bili podvojeni oko mijenjanja statusa quo. Bojali su seFilistejcima biti smrad.

8/8/2019 4_2010u

22/72


Koliko esto smo zadovoljni statusom quo u naem duhovnom ivo-tu? Je li nae kranstvo takvo da ne izaziva druge ljude i ne ini da seosjeaju neugodno? Motivira li nas ikada da se suprotstavimo svojimstrahovima ili prednostima? U kulturi u kojoj je kranstvo esto sino-

nim za ljubaznost, jesmo li u strahu da nas drugi ljudi moda neevoljeti jer ivimo svoje kranstvo?

III. . . .kao samoga sebe.(Razmotrite s razredom 1. Samuelovu 18,1.)Boja ljubav prema nama i obratno je oblik prijateljstva. Prvo, ona jedobrovoljna. Nema razloga da se od Boga trai da nas voli. Kao bilate-ralni odnos ono zahtijeva njegu i komunikaciju, bar s nae strane. Nae

prijateljstvo s Bogom bar u svom idealnom obliku pretpostavljazajednitvo interesa i ciljeva. Mi molimo i traimo da se tvori Njegovavolja kako se vidi u molitvi Oe na. S druge strane, Bog pokuava is-puniti nae posveene ciljeve i elje. Mi govorimo o Kristu u nama ilio nama u Kristu upravo kao to su David i Jonatan opisani kao jednadua. Razlika je to ljudsko prijateljstvo moe uvijek pasti na ljudskimslabostima. Ali Boje prijateljstvo nas nikada ne naputa.

Razmotrite: Kako je Bog u ljudsko stanje ugradio potrebu za prijatelj-stvom i druenjem?

TREI KORAK: Primijenite!

Pitanja za razmiljanje: Jonatan je u potpunosti zadovoljio svjetovne kriterije za veliinu.

Bio je roen za kralja, imao je karizmu i sposobnosti voe i karak-ter i potenje koji su inili da mu drugi vjeruju i da ga slijede. Aline ivi svatko s tim kvalitetama do potencijala gledanog Bojimoima. to mislite to je odlikovalo Jonatana s Bojeg stajalita?

Jonatan je bio jedan od relativno rijetkih starozavjetnih likova kojisu ivjeli uzornim ivotom, a ipak zavrili najneasnije. Kako se todogodilo? Kako su njegovi izbori utjecali na njegovu budunost?Razgovarajte o razlozima za va odgovor. to mislite, kako bi se na

njega gledalo da je poduzimao drugaije korake koji su mogli dove-sti do drugaijeg rezultata? Imajte na umu da bi to vrlo lako mogloznaiti da prepusti aula njegovoj sudbini.

Pitanja za primjenu:Jedna od najznaajnih Jonatanovih osobina bila je njegova poniznost,iako je imao puno razloga biti uobraen. Vrlo rano je pripisivao svoje

8/8/2019 4_2010u

23/72


vojne uspjehe Bogu, a ne svojem junatvu, premda njegovo junatvosvakako ima neto s tim. Za Davida je uinio to je mogao da prei-vi iako je znao da je Davidov opstanak znaio da nikada nee postatikralj. I na kraju, on je svoju odanost svome beskrajno nedostojnom

ocu stavio iznad svoga ivota. Kako nam ova poniznost daje primjerodnosa kakvog bismo trebali imati prema Kristu koji je beskrajno za-sluniji nego David ili aul?

ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uitelje: Sljedea aktivnost treba naglasiti kvalitetu prave veli-ine veliine kako ju Bog mjeri a ne veliine koja ini ovjeka slav-nim po ljudskoj ljestvici vrijednosti.

Donesite postere i otografje poznatih linosti iz novina, svijeta zabaveili sporta. Stavite ih na zid prije nego vjernici ponu ulaziti.Ako je mogue, izbjegnite komentirati slike. Proite kroz uvodni diopouke kao obino. Kada doe vrijeme za ovu aktivnost, pokaite najedan od postera/otografja i pitajte zato je taj pojedinac tako poznat.Dalje, zato bi mu /joj se ljudi divili? Konano, to je istinski dobro utim kvalitetama, a to nije? Kako bi se te kvalitete pokazale u boan-skom kontekstu?

Moete ovu vjebu napraviti i bez slika - zamolite vjernike da naveduslavne osobe koje cijene. Zatim im postavite gore navedena pitanja.

8/8/2019 4_2010u

24/72


Pouka 5

23.-29. listopada

Abigajila: Ne biti rtva okolnosti


Uenik e:Znati: Razlikovati Abigajilin uljudan nain od Nabalovih ludih uvredai Davidovih ljutitih poriva.Osjeati: Dopustiti da prisustvo Svetog Duha njeguje osjeaj mira,utjehe i svjetlosti u naim srcima koji e izliti blagoslove na druge.initi: Zauzeti se mudro i milosrdno u ivotu drugih kada Bog pruipriliku i smjer.

Plan pouavanja:

I. Znati: Ljubaznost i svjetlostA. Kako ono to govorimo i kako se ponaamo otkriva da Sveti Duh

djeluje u naem srcu?B. Kako Abigajila u svojoj reakciji prema Nabalu i Davidu nije bilasamo pametna i ljubazna, nego i hrabra i odgovorna?

II. Osjeati: Staza svjetlaA. to je bilo izvor Abigajiline mudrosti?B. Kako je vratila mir i razum u situaciju izmeu Davida i Nabala?C. Kako je David odgovorio na Abigajilin savjet, to je pokazalo da

ima pouljiv duh i da odgovara na Boje vodstvo?

III. initi: PosredovanjeA. Sposobnost mudrog i taktinog savjetovanja je sredstvo koje Bog

moe iskoristiti na blagoslov drugima. to trebamo initi da bismobili sposobni da nas Bog upotrijebi kao Abigajilu?

B. Na kojim podrujima ivota se trebamo suoiti s hrabrou i odgo-vornou?

C. Kako bi nas Bog mogao upotrijebiti da se umijeamo u ivot dru-gih?

Saetak: Abigajila je bila puna Bojega Duha iako je bila supruga zlogovjeka. Mudro i ponizno se umijeala taktinim savjetom i sprijeilaprolijevanje krvi kada se David odluio za osvetu.

8/8/2019 4_2010u

25/72


PRVI KORAK: Motivirajte!Kljuna misao za duhovni rast: Abigajilin primjer postupanja s dvo- jicom tekih mukaraca ilustrira kako unutarnja ljepota karakteraproetog milou i nebeskim ozrajem moe pomoi u tekim okolno-

stima i potaknuti druge na dobro.

Samo za uitelje: Koristite ovaj uvodni razgovor i aktivnost da bistepomogli svojim uenicima da preispitaju dinamiku mijeanih brakovate kako se Duhom voeni suprunici odnose prema svojim partneri-ma.Abigajilin brak s Nabalom je moda bio ugovoren kao to su jo i danasmnogi brakovi u mnogim dijelovima svijeta. Premda neki ugovoreni

brakovi unkcioniraju dobro, drugi su jednostavno sredstvo za dru-tveno kanjivo zlostavljanje. Ali ak nas i brakovi koje sami odabiremomogu oajno ogoriti i dvoje ljudi koji su vrlo razliiti mogu se nai uzajednikom jarmu.Aktivnost: Ilustrirajte popularna miljenja o romansi s primjerima e-stitki, kutija bombona i cvijeem. Ili zamolite vjernike za razgovor omiljenjima kakva su u njihovoj kulturi.Porazgovarajte: Do koje mjere ideje o romantinoj ljubavi i braku ilu-striraju odnos izmeu Nabala i Abigajile?Razmotrite: Koje boansko naelo potpomau sretne brakove? tomogu brani partneri koji su u jarmu mjeovitoga braka uiniti da bipopravili svoj brak?

DRUGI KORAK: Istraite!Samo za uitelje: Pomozite svojim vjernicima da usporede i suprotsta-

ve djelovanje ludih i mudrih rijei na one kojima su upuene.

Biblijski komentar

I. Nabal(Razmotrite 1. Samuelovu 25,115.)U biblijska vremena proljee je obino bilo razdoblje kada su se strizaleovce. Nabalovih 3000 ovaca je proizvelo obilje runa koje je najvjerojat-

nije bilo najvei izvor njegovoga dohotka. akvo vrijeme fnancijskogauspjeha je izazivalo slavlja i Nabal je trebao biti dobroga raspoloenja.Meutim, kao odgovor na Davidovu ljubaznu estitku i molbu za darhrane u znak priznanja njegovog dijela to je titio Nabalovo stado pre-ko zime, Nabal je bezobrazno nabacio da je David samo nevaljalackoji nije zasluio ljubaznost, a kamoli nagradu.

8/8/2019 4_2010u

26/72


Sluga koji je izvijestio Abigajilu to je njezin suprug poruio Daviduzavrio je s pretpostavkom da e David biti bijesan, da e kamp biti uneposrednoj opasnosti i da je Nabal opak ovjek komu se ne moe ni-ta kazati. (1. Sam 25,17) Dobar govor, izgleda, poinje time da bude

dobar sluatelj. A u Nabalovom sluaju je jasno da je on taj koji stalnogovori i da nita od toga nije dobro. Davidov sin Salomon je napisaodosta o utjecaju zlih rijei. U Propovjedniku 10,12.13 je zapisao da be-zumnikove rijei mogu isprva biti samo besmislene, ali da zavravajupotpunim bezumljem (redak 13). Izreke 12,18 kau: Nesmotren go-vori kao da maem probada. Mi se moemo ispriati za svoje nesmo-trene rijei da su samo pria, ali govor bez razmiljanja ubrzo moeprerasti u grub, uvredljiv i pogrdan jezik. Novi zavjet je u osuivanju

nesmotrenoga govora jednako strog kao i Stari zavjet. Neki od tekstovakoji najvie paraju srce o teti koju rijei mogu nanijeti nalazimo uJakovljevoj poslanici. Te message pararazira Jakova 3,6ovako: Na-im govorom moemo unititi svijet, okrenuti sklad u pomutnju, bacitiblato na ugled, poslati cijeli svijet u dim i otii u tom dimu, dimu kojise die iz ponora pakla. Ako ne budemo duboko svjesni kako naerijei mogu utjecati na one koji nas sluaju i paljivo uvali na govor,nae rijei mogu uzrokovati vatru daleko izvan nae kontrole. Samo

pogledajte vatru koju su zapalile Nabalove rijei.

Razmotrite: Poznajete li nekoga tko je tako drzak i neugodan da nitkone moe razgovarati s njim/njom? Kako reagiramo na osobe koje suesto nerazumne i loe volje?

II. Abigajila i David

(Razmotrite s razredom 1. Samuelovu 25,1631.)Abigajila je odmah pripremila gozbu za Davida i njegove ljude i otilase susresti s nekim za koga je znala da je ljutit, osvetoljubiv ratnik, i snjegovim ljudima.Kada se susrela s Davidom, poklonila mu se i oslovila ga kao da jeve kralj. Bez imalo razmetanja ili ponosa, ve puna Boje ljubavi imudrosti, Abigajila je otkrila snagu svog predanja svome suprugu te jeDavidu jasno dala znati da neljubazno ponaanje njezina supruga nije

promiljena osobna uvreda protiv njega, ve jednostavno izljev jednenesretne i sebine naravi. ( Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str.562.)Abigajilina poniznost je vidljiva na mnogo naina. Kao supruga boga-tog ovjeka mogla je ostaviti da dar hrane govori za sebe i poslati po-ruku Davidu po jednom od slugu kao to je to uinio David prema Na-balu. Umjesto toga, sama je pratila dar. Abigajila nije pripisala sebi niti

8/8/2019 4_2010u

27/72


jedan svoj mudri savjet, nego je priznala da je Bog zadrao Davida dase ne osveti. Ona je dobrostivo prihvatila krivnju za Davidovu zlovoljui taktino dala naslutiti da bi David trebao voditi Boje bitke umjestoda trai osvetu za sebe. David je prihvatio prigovor s hvalom Bogu za

Abigajilin mudri savjet. Umjesto da bude nestrpljiv i da zamjeri, dopu-stio je da Abigajiline pomirljive, utive rijei djeluju na njegovo srce.Ljupke rijei, rijei izreene suzdrljivo u pravo vrijeme su slatke duii lijek kostima (Izreke 16,24). One su pouzdane i donose pouku. Onesu kao izvor iz kojega ubori svjea voda (Izreke 18,4),jabuke u sre-brnim posudama(Izreke 25,11). Mudre rijei mogu udaljiti ljutnjugasei vatru gnjeva koja je zapoeta zlim rijeima. Kako je vano dadopustimo Bojem Duhu da upravlja naim govorom dajui nam hra-

brost da odgovorimo na zlo i nadahnjujui nae rijei svetom mudro-u, svjeom ljepotom i slatkim iscjeljenjem.

Razmotrite: Iako Abigajila nije ispriavala ludost svoga supruga, kakoje preuzela odgovornost za situaciju? Kako je njezin nain omoguioDavidu da spasi svoj obraz?

David je mogao nastaviti sa svojom ljutnjom. Umjesto toga, dopustio

je Bogu da ga poui eninom njenom ljubaznou. Kako je taj pou-ljiv duh osposobio Davida da reagira na druge pouke koje je trebaonauiti u svojoj karijeri voe?

III. Mjeoviti brakovi(Razmotrite sa svojim razredom Postanak 16,115, 1. Petrova 3,17 iEfeanima 5,21-28.)

Iako su ene imale drugorazredni poloaj u mnogim drutvima, Pismoima pouke za brane odnose i za mukarce i za ene. Usporedite pri-e o Sari, Hagari i Abrahamu u Postanku 16,1-15 s Petrovim opisomkako bi se ene trebale odnositi prema svojim nevjernim muevima,zavravajui komentarom o Sarinom odnosu prema Abrahamu u 1.Petrovoj 3,1-7.Sara je potovala Abrahama nazivajui ga gospodarom. No, Abraham je takoer potovao Sarina prava kao njegove supruge i partnera u

domu ak do te mjere da je istjerao Hagaru i njezinog sina zbog razdo-ra kojega su uzrokovali u domu, iako ga je to stajalo puno osobne boli.

Razmotrite: Kako ovu ravnoteu moi ilustrira Pavlov savjet poko-ravajte se jedan drugom u Eeanima 5,21.22? ko je najvei uzor zatakvu poniznost i obzirnu brigu i kako je On pokazao pokornost?

8/8/2019 4_2010u

28/72


Kako moe Bog iskoristiti unutarnju ljepotu posveenoga srca dapridobije druge za sebe, ukljuujui i nae suprunike?

TREI KORAK: Primijenite!

Samo za uitelje: Pomozite razredu da sagledaju svoje vlastite kulturo-loke pretpostavke dok razmiljaju o biblijskim uzorima u odnosima.

Pitanja za razmiljanje: S kakvim primjerima ste se sreli gdje se ene susreu s nepraved-

nim okolnostima na radnom mjestu, zlostavljanjima kod kue ilikada trae pravdu ili zatitu? Jo uvijek ima puno mogunosti dase pomogne enama da poboljaju svoj poloaj u svakoj zemlji na

svijetu. to se moe uiniti u vaem vlastitom domu i zajednici? esto se dogaa da kulturna tradicija moe diktirati mnogo ne-pravde koju smo navikli gledati. Kako moemo nositi posveujuelee Kristovog primjera, a tie se naih vlastitih pretpostavki o pra-vilnim odnosima izmeu mukaraca i ena?

ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uitelje: Predloite sljedee ideje koje e pomoi uenicima da

provedu rasprave u razredu u djelo sljedeih tjedana ili mjeseci. Preispitajte medije, knjige, asopise i ostala sredstva kojima se mla-

diima i djevojkama prenose kulturoloka oekivanja s obzirom napravilne odnose izmeu mukaraca i ena. Kako se moemo boritiprotiv nezdravih utjecaja tih poruka u naim domovima, kolama ina radnim mjestima?

Kako moete stvoriti ravnoteu pokornosti, voenja i njene skrbi

u svome braku? Skicirajte naela posredovanja ilustrirana Abigajilinim zauzima-njem kod Davida. Kako vam ta naela mogu pomoi da reagiratena teku situaciju?

Opis Abigajilinog utjecaja u Patrijarsima i prorocima kae: Abi-gajilino lice,rijei i djela su, poput cvjetna mirisa, nesvjesno odisa-la pobonou. (str. 563). Kako biste mogli sebe i druge okruitiokrepljujuim nadahnuem koje dolazi od cvijea?

8/8/2019 4_2010u

29/72


Pouka 6

30. listopada - 5. studenoga

Urija: Vjera jednoga stranca

Kljuni tekst: 2. Samuelova 11,11

Uenik e:Znati: Usporediti i suprotstaviti vjernost Urije Hetita Bogu i svojoj ze-mlji s moralnim padom kralja Davida.Osjeati: Osjetiti svoju izloenost padu u iskuenje bez stalne prisut-nosti Boje milosti.initi: Uzdati se svakodnevno u Boju milost i spasonosnu silu.

Plan pouavanja:

I. Znati: Vjera i nevjeraA. Nasuprot Urijinom potenju, David je padao sve dublje i dublje u

grijeh kako je pokuavao sakriti svoj zloin s Bat-ebom. Koji do-

kaz Urijine vjernosti Bogu imamo?B. Kako je David doao u takvo stanje nemoralnog vladanja?C. Koji su bili krajnji uinci Urijine vjernosti? Koji su bili dugoroni

uinci Davidovoga grijeha?

II. Osjeati: Milou BojomA. Ako je David, ovjek po Bojem srcu, mogao pasti u takav grijeh,

koliko smo mi podloni iskuenju?

B. Kakva je bila Davidova reakcija kada ga je Bog suoio s njego-vim grijehom? to je naa jedina nada?

III. initi: Svakodnevno predanjeA. Iako je David grijeio, prepoznao je Boju mo oprosta i oienja

i potpuno se predao Bojoj milosti. Kako moemo Davidovu moli-tvu uiniti svojom?

Saetak: Urija je svu panju posvetio dunosti Bogu. Sva mo uvjera-vanja monoga kralja nije ga mogla pokrenuti da prekri svoju savjesti zbog toga ga je David dao ubiti. David je izgubio svoje potenje ipoinio velike grijehe. No u poniznosti i pokajanju zatraio je Bojioprost i Bog ga je spasio.

8/8/2019 4_2010u

30/72


PRVI KORAK: Motivirajte!Kljuna misao za duhovni rast: Kao Urija, i mi trebamo napredovati kadobivanju svetoga karaktera da bismo postigli sveti cilj za koji se borimo.Samo za uitelje: Bez da postane Davidova pria, teleskopsko prou-

avanje Urije nudi bogatstvo materijala. Dajmo Uriji trenutak usmje-ravajui pozornost na njegove kao stijena vrste, prema gore uperenekarakterne sastavnice koje mogu baciti svjetlo na razumijevanje naihvlastitih.Uvod: Iz hetitskog plemena, Urija je bio rodom iz Kanaana koji suzauzeli Izraelci, no zavrio je borei se rame uz rame sa idovskompjeadijom u izraelsko-amonskom ratu.Iz plemena Oneida, Chapman Schanandoah je bio domorodac iz

Amerike koju su osvojili Europljani. Iz odanosti amerikoj vladi boriose rame uz rame s mornaricom Sjedinjenih Drava u panjolsko-ame-rikom ratu. Pogledajte www.oneidaindiannation.com.Iz Jakovljevih 12 plemena bilo tjelesno ili simboliki mi smo djecapaloga svijeta kojega je osvojila nada. Nakon posinjenja (Rim 8,14.15)mi se u velikom sukobu borimo rame uz rame s Bojom vojskom.Oito Urijina pria o promijenjenoj odanosti kojoj slijedi vojaenje uprotivniku vojsku nije jedinstvena. Vidjevi slinosti u priama gore

navedenih ratnika, zato je Urijina pria o odanosti naglavake okre-nutoj osvajakoj vladi tako intrigantna? to duhovno moemo nauitiod Urije?

Razmotrite: Razmiljajte o Uriji kao o strancu. Geograski, bio jekanaanski sin i stanovnik Izraela. Duhovno, bio je posinjen od Boga(redci 15,16) ve prije nego to je promijenio dravljanstvo. Je li onda

Urija bio stranac u svakom smislu rijei? Prema tome, zato ga i daljekategoriziramo kao autsajdera?

DRUGI KORAK: Istraite!Samo za uitelje: Koristei Samuelov zapis, vodite razred u prikazUrijinog profla karaktera, naroito primjernih sastavnica koje elimougraditi u svoj vlastiti karakter.

Biblijski komentar

I. Zaista neu uiniti neto takvo!(itajte 2. Samuelovu 11,11, 1. Samuelovu 1,26 i 1. o Kraljevima 2,2.)Konano otkrivenje Urijinoga istoga karaktera je njegova izjava (2.Sam 11,11):ivoga mi Jahve, i tako mi tvoga ivota, zaista neu uiniti

8/8/2019 4_2010u

31/72


neto takvo! ije uvjerenje, ini se, Urija ponavlja? (Vidi Post 39,9.)Urija misli na provoenje noi sa svojom enom to oito nije ni jednazapovijed zabranjivala. Radi li se samo o lojalnom suosjeanju s njego-vim drugovima? Ili ovdje ima, uz problem to je Koveg bio smjeten

u atoru, jo dubljih stvari?Da! Prema idovskoj tradiciji, kao mjeru ouvanja snage, izraelski voj-nici su prisegli da nee imati seksualni odnos veer prije ili dok se nji-hova jedinica borila. Po rijeima Angusa MacGregora, Urija potujesvoju prisegu o uzdravanju od seksa dok je njegova jedinica u borbi.(www.hidenwood.com)Da Urija potuje prisegu vidljivo je iz njegove raze ivoga mi Jahve, itako mi tvoga ivota. U Izraelu je bilo uobiajeno da se prisee ivo-

tom osobe s kojom se razgovara (vidi Te Seventh-day Adventist BibleDictionary [1960], str. 780). Vidimo iste rijei upotrijebljene od dvojedrugih biblijskih linosti, Ane i Elizeja, kada se zaklinju. (Vidi 1. Sam1,26 i 2. Kr 2,2.)S trajnou dranja prisege nije se trebalo aliti (Br 30,2 i Pnz 23,23),ak i ako je njezino dranje znailo da osoba pretrpi tetu da bi ju odr-ala (Ps 15,4). Urijina prisega je bila tako ukorijenjena u njegovu vla-stitu ast i ast Gospodinu da se nije poljuljao da ju prekri ak i uspr-

kos tomu to ga je David opio (2. Sam 11,13)! (Primjedba: neki izvorikau da je Urija dao zakletvu, a ne da jeponovio ranije danu zakletvu.Bila ona dana na licu mjesta ili ne, Urijino jako uvjerenje bilo je da jezakletva bila potrebna, a ne da se trebala opozvati.)Redak 11 spominje jo jedan detalj koji otkriva vatreno predanje ka-petana Urije da se vrati svojim momcima i da zavri rat. Htio je da seKoveg vrati na svoje pravo mjesto.

Urija je doista vjerovao da se bori za svetu stvar. Jaka naznaka da jeUrijin sveti karakter nastao prije svete stvari a ne da je ta stvar poslu-ila kao poziv za buenje karaktera pokazuje se u znaenju Urijinogimena kojega su izabrali njegovi roditelji:Moje svjetlo je Gospodin.to to govori o domu u kojemu je on odrastao to bi moglo objasnitinjegov ist karakter?

Razmotrite: Razmotrite sljedee odgovore na pitanje: Koja iskuenja

su mogla prolaziti Urijinim umom dok je ruao s kraljem? Ja sam oenjen. Sam kralj mi je rekao da poem k njoj. Naravno, ao mi je momaka na bojitu, ali njihova situacija ve-

eras se nee nimalo poboljati time to u ja uiniti ili ne uinitiovdje veeras u Jeruzalemu.

8/8/2019 4_2010u

32/72


Kako bi to moji vojnici uope saznali? I na kraju, vojnici uope ne razumiju pritiske na kapetana kako

strano trebamo malo tjelesnoga uitka.Svakako, Urijine zadnje rijei su bile: Ali to nije pravo. Ja bih znao.

Gospodin bi znao. Kakav bi bio na odgovor?II. Urija je bio hrabar

(itajte u razredu 2. Samuelova 23,39.)Urija je bio jedan od Davidovih 37 najhrabrijih, najasnijih vojnika,jedan od kraljevih vlastitih elitnih tjelesnih uvara. S kojom vojnomsilom bi se tih 37 moglo usporediti?Kada je Joab stavio Urijinu jedinicu odmah do vrata neprijateljskoga

zida, Urija je morao znati da je, ako ne pobjegne, u tako beznadnojsituaciji smrt bila neminovna. Urija se borio do kraja.

Razmotrite: Za to ili koga smo se voljni boriti do kraja i zato?

III. Uriji se moglo vjerovati(itajte u razredu 2. Samuelovu 11,7.14 .)David je povjerio Uriji da mu donese povjerljivo izvjee o bitci iako

je to bilo samo lukavstvo da ga dovede kui. Zatim mu je naredio dana ratite vrati neotvorene povjerljive naredbe svoju vlastitu smrtnupresudu.

Razmotrite: Je li moda Urija, kad je saznao da je David odbio ubitikralja aula, zato toliko vjerovao kralju Davidu? Zasluujemo li uvijek,ili izdajemo, povjerenje koje drugi imaju u nas i zato? Koji je jedini

lijek za nau izdaju?IV. Urija je bio ponizan

(itajte u razredu 2. Samuelovu 11,9.13.)Bilo koji od straara na vratima ispunio bi naredbu kapetana Urije damu naprave rezervaciju uJerusalem Innu. Ali umjesto da iskoristi svojpoloaj kod vratara palae, peraa posua, smetlara i ulatitelja svije-njaka on se jednostavno, nerazmetljivo smjestio na spavanje meu njih.

Uz vojni in, koji je drugi razlog mogao Uriji, da nije bio obraen, na-puniti glavu?Oenio se u kraljevskoj obitelji: Bat-ebin djed Ahitoel bio je kraljev savjetnik. (1. Ljet 27,33) Ime njegovoga tasta bilo je na istoj listi elitnih ratnika kao i njego-

vo. (2. Sam 23,34)

8/8/2019 4_2010u

33/72


Mogao je biti tat zbog svoje prekrasne ene Bat-ebe.Razmotrite: Suelite Davidova djela s Urijinima. Kako Urijina snaga ipredanost ukazuju i na njegovu poniznost?

TREI KORAK: Primijenite!Samo za uitelje: Ova aktivnost koristi preke na ljestvama kransko-ga rasta u 2. Petrovoj 1,5-7 u ovotjednoj Kljunoj misli.Ako se za sveti karakter moramo boriti pojedinano kao Urija, zatonije samo prosvjetljujue nego i kljuno da ponekad procijenimo gdjese nalazimo u penjanju?

Moemo li to initi ako uope nismo upoznati s rasporedom preki?S ovime na umu, pripremite po list papira za podjelu, ako ste u mo-

gunosti, s prekama u sluajnom redu na jednoj strani, moda i poabecednom redu, a na drugoj strani s pravilnim redom poevi s vje-rom na dnu.Aktivnost: Zamolite razred da razvrsta sluajni popis preki u red zakoji oni, po ljudskoj predodbi, pretpostavljaju da je red penjanja. Mo-ete i nainiti popis preaka i izokrenuti redoslijed. itajte ih razredu izamolite ih da poredaju preke onako kako misle da bi trebalo biti naljestvama kranskoga rasta.

Zatim pitajte: Iznenauje li vas red penjanja s pravoga popisa? itajteIzaiju 55,9 i 1. Samuelovu 16,7.Vjeba izaziva zanimljiva pitanja: Jesu li bratska ljubaznost i ljubav aki tei od pobonosti? Zato znanje dolazi nakon vjere? (Rjeenje: Kojaje razlika izmeu koga znamo i to znamo i zato je razlika bitna?) Nakojem stupnju dolazi krtenje?Da bi bolje razumjeli kako dani red odraava boanski smisao, po-

zovite razred da itaMoj ivot danas, str.99-103, ako vam je dostupan,naglasivi izraz nemojte biti zabrinuti.Moda bi lanovi razreda voljeli predloiti ili napisati uz svaku karak-ternu osobinu ime biblijskog uzora koji im pada na um.

ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uitelje: Pripremite papir za dijeljenje s naslovomMoje du-hovne ljestve od 1. do 5. studenog 2010. U lijevome stupcu ispiite osam

preki, ispod svake neka bude crta za biljeke. Druga strana papirasadrava donje primjere koje biste moda eljeli odabrati. Ako elitenapraviti ovu vjebu bez papira, proitajte razredu preke koje su jopoznate kao boanske kreposti i potaknite vjernike da razmisle o nai-nu kako da se popnu na svaku preku.

8/8/2019 4_2010u

34/72


Aktivnost: Zamolite razred da uini sljedee: Moda ete eljeti za sva-ku karakternu osobinu napisati cilj za koji se nadate da ete ostvaritiovoga tjedna:

Vjera Nauit u napamet poznati biblijski redak o vjeri.Potenje Ispravit u ovu krivu stvar.Znanje emeljito u prouiti Pouku za uitelje.Uzdrljivost Ograniit u uzimanje hrane.Postojanost Konano u obaviti taj teki teleonski razgovor.Pobonost Prouit u poglavlje iz Isusovog ivota/primjer.Bratska ljubav Poslat u ohrabrujui e-mail.Ljubav Pribliit u se ________, koji/a je gladan/na prijateljstva.

Kasnije preispitivanje: Koja prepoznatljiva podjela koraka postoji is-pod i iznad vaeg duhovnog uspona? Na koji nain je ta potencijalnapodjela prepoznatljiva drugima?

8/8/2019 4_2010u

35/72


Pouka 7

6.-12. studenoga

Ebjatar: Sveenik

Kljuni tekst: 1. Petrova 2,9

Uenik e:Znati: Prepoznati kako su izbori sveenika Ebjatara - ono to je uinioza i protiv Davida - utjecali na njegove kvalifkacije za sveenika.Osjeati: Cijeniti vanost odanosti Bojim namjerama kao kljunimkvalifkacijama za slubu u Bojem djelu.initi: Stati na Boju stranu kao lanovi izabranog naroda za slubu ukraljevskom sveenstvu, hvalei Boga i sluei Mu u sveenikoj uloziposredovanja.

Plan pouavanja:

I. Znati: U bijegu

A. Ebjatar ( jedini preivjeli nakon aulovog masakra sveenika) i Da-vid su nali zajedniki cilj u bjeanju od aulove tiranije. Ebjatarje sluio Davidu puno godina. Koje nelojalno djelo prema Bojempomazaniku ga je na kraju diskvalifciralo kao sveenika?

II. Osjeati: Prijatelj i izdajnikA. Ebjatar je bio odan Davidu i za vrijeme aulovog progona i Absa-

lomove bune. Pred kraj Davidovoga ivota, Ebjatar ga je napustio

zbog drugoga kraljevskog sina koji je htio Davidovo prijestolje. toje moglo uzrokovati tu izdaju? Kako moe jedan postupak upropa-stiti cijeli ivot slube?

III. initi: Kraljevski sveeniciA. Mi smo takoer izabrani kao sveenici za slubu Bogu u molitvi,

hvali i posredovanju u dobrim i loim vremenima. Kako se moe-mo diskvalifcirati kao Ebjatar?

B. Ima li neto to moramo uiniti da bismo se kvalifcirali za slubuu Bojem kraljevskom sveenstvu? Zato ili zato ne?

Saetak: Nakon dugoga ivota sveenike slube, Ebjatar se iskljuio izslube izdajom svoga kralja i potporom otimau prijestolja.

8/8/2019 4_2010u

36/72


PRVI KORAK: Motivirajte!Kljuna misao za duhovni rast: Krani su pozvani da budu narodsveenika i sveenica koji se odlikuje svojim svetim pozivom, kraljev-skim podrijetlom i svetim ponaanjem.

Samo za uitelje: Koristei 1. Petrovu 2,9 povedite razred u razgovor osljedeem pitanju:ko je dio izabranoga roda, kraljevskoga sveenstvai svetoga naroda o kojemu govori Petar?Petrovo posebno odreenje za lanove tada tek nastale kranske crkvei za one koji e prihvatiti Isusa kao Spasitelja u sljedeim stoljeimavraa nas natrag u Izlazak 19,6 kada je Bog dao Mojsiju sljedeu po-ruku da ju prenese Izraelcima:Vi ete mi biti kraljevstvo sveenika,

narod svet. im rijeima oslovi Izraelce. (Izl 19,6). Boja vizija je uvi-jek bila da posebna, izabrana skupina ljudi surauje s Njim u irenjuradosne vijesti svijetu.

Razmotrite: Zato je Bog izabrao upotrijebiti pala ljudska bia da Mupomau doprijeti do drugih palih ljudskih bia? to nam to govori oBogu?

DRUGI KORAK: Istraite!Samo za uitelje: Dok preispitujete sveeniki poziv koji poiva nasljedbenicima Isusa Krista, naglasite da pozvani duguju Bogu puno zato to ih je spasio i dao im privilegiran posao. Zato moramo sudjelovatis Bogom u djelu dosezanja izgubljenih mukaraca i ena. o je naj-manje to moemo uiniti da pokaemo zahvalnost Bogu za Njegovumilost.

Biblijski komentar

I. Izabrani iznad svih drugih(itajte s razredom 1. Samuelovu 22,2023 i Zahariju 3,2.)Pokolj Bojih sveenika i njihovih obitelji na aulovu zapovijed moanje dokaz neduhovne dubine do koje je potonuo. udesno, voljom pro-vidnosti, Ebjatar je izbjegao pokolj i preao na Davidovu stranu. Istina

je da svi koji su bili spaeni od neke opasnosti duguju neto onome tkoih je spasio. Za svakoga kranina odreena opasnost ima ime Soto-na. Biblija jasno kae u 1. Petrovoj 5,8 da na protivnik, avao, obilazikao riui lav, traei koga da prodere. (1. Pt 5,8)Kada nas Bog spaava, On nas doslovno uzima iz ralja monoga pro-tivnika koji je odluan da nas uniti. o je bio sluaj s Ebjatarom. Kao

8/8/2019 4_2010u

37/72


Ebjatar, i Izrael je bio spaen iz egipatskog ropstva udesnom Bojomintervencijom (Izl 7-14). Apostol Pavao je skrenuo pozornost na tuBoju naklonost da spasi pali ljudski rod kad je napisao:Da, milouste spaeni po vjeri.o ne dolazi od vas; to je dar Boji! o ne dolazi

od djela, da se tko ne bi hvalisao. (E 2,8.9) Mi smo proizvod Bojezadivljujue milosti i kao takvi dugujemo Bogu pozitivan odgovor naNjegov poziv u slubu.

Razmotrite: to znai biti izabran? Koje posebne znaajke veu oda-brane za Isusa Krista i jedan za drugoga (Gal 3,26-28)?

II. Kraljevsko sveenstvo

(itajte u razredu 1. Petrovu 2,9.)Misao da je Bog voljan podijeliti svoje kraljevstvo s onima koji su Nje-govi podanici treba nas ispuniti uenjem. Usput, kraljevstvo je jedanod jedinstvenih darova koji krani dijele sa svojim Bogom. Dok bo-govi drugih religija uvaju kraljevstvo samo za sebe, Bog ga je ponu-dio starom Izraelu i isto tako sada svima, idovima i poganima, kojivjeruju u Isusa (1. Pt 2). Ovaj dar, meutim, dolazi uz nekoliko velikihoekivanja. Moda emo razumjeti to Bog oekuje od nas kada pogle-

damo to je traio od starog Izraela.Prema boanskom planu i odluci, Izraelci su trebali biti i kraljevskogai sveenikoga roda. U zlom svijetu trebali su biti kraljevi, moralni iduhovni, tako da nadvladaju vladavinu grijeha (Otk 20,6). Kao svee-nici trebali su se pribliiti Gospodinu u molitvi, u hvali i u rtvi. Kaoposrednici izmeu Boga i pogana trebali su posluiti kao uitelji, pro-povjednici i proroci i trebali su biti primjer svetoga ivljenja nebeski

predstavnici prave religije. (Te SDA Bible commentary, sv. 1, str. 595.)Razmotrite: Mnogi krani danas ele ono to smatraju da je pohvalai blagoslov za to to su Boji kraljevski predstavnici na zemlji. U mno-gim kranskim krugovima jasno se naglaavaju materijalni blagoslovikao dokaz neije povezanosti s boanskim. Kako mi trebamo suzbijatitu lanu ideju o tome to znai biti lan Bojeg kraljevskog sveenstva?

III. Odluke, odluke(itajte u razredu 1.o Kraljevima 1, 5-7.)Ebjatarova izdaja Davida i prelazak Adoniji ini se neprikladnim. Onje vjerno obavljao svoje sveenike dunosti od vremena kada je po-bjegao od aula do vremena Adonijine pobune. Meutim, izdajstvokoje je poinio pokazuje da je prestao traiti Boga za vodstvo ili je

8/8/2019 4_2010u

38/72

8/8/2019 4_2010u

39/72


Boje volje? Kao jedan/jedna od Bojih sveenika/sveenica, to moe uiniti

da ostane vjeran/vjerna Bogu do kraja ivota ili dok On ne doe?

Svjedoenje:Sjetite se troje ljudi koji nisu u spasonosnom odnosu s Isusom, a voljelibiste ih vidjeti na nebu. Napiite njihova imena na mjesto koje e vaspodsjeati na njih svaki dan. ijekom sljedeega tjedna zamolite Bogada vam pokae jednu stvar koju moete uiniti za svakoga od njih, ato e ih dovesti do Krista. Ako se prui prilika, ispriajte svjedoan-stvo o promjeni koju je Bog uinio u vaem ivotu. Ne brinite ako vasodbiju. Umjesto toga kaite Bogu da elite ispuniti zadatak kao Njegov

poseban izaslanik tim ljudima.

ETVRTI KORAK: Stvarajte!Ako smo ikada zbunjeni kako ispuniti Boji sveti poziv za nas, ne tre-bamo gledati dalje od Isusovog ivota. Isus je ivio ivotom svakod-nevne predaje volji i putokazima svoga Oca. On je primjer ivota slu-be i rtve s im su lanovi drevnoga sveenstva bili upoznati.Kao razred, proitajte nekoliko mjesnih novina da biste dobili osjeaj

za probleme koji mue drutvenu zajednicu u ijem okruenju je vaacrkva. Zatim napravite popis posebnih naina na koje bi va razredmogao pomoi zajednici da rijei te probleme. Izaberite jednu ideju spopisa i upotrijebite je tijekom idueg mjeseca. Odvojite kratko vrije-me za izvjee o tome kako projekt napreduje.Razmotrite: Hebrejima 7,25 kae:Odatle slijedi da moe zauvijek spa-savati one koji po njemu dolaze k Bogu, jer uvijek ivi da posreduje za

njih. Isus posreduje za nas, ali posredujemo li mi za druge? Naravno,mi se molimo za druge, ali je li to sve to znai posredovati? Posredo-vati znai moliti ili traiti u korist drugoga. rebaju li djeca uhvaena upravosudnom sustavu za maloljetne samo nae molitve ili i zastupanjeu njihovu korist? Slino, je li molitva dovoljna za samohranoga rodite-lja koji se bori da spoji kraj s krajem ili smo takoer pozvani da ju/gadosegnemo i pomognemo u opskrbi? U svjetlu ovih retorikih pitanjaporazgovarajte zato posredovanje znai mnogo vie od molitve kao

to nam je to Isus pokazao.

8/8/2019 4_2010u

40/72


Pouka 8

13.-19. studenoga

Joab: Davidov nemoan moni ovjek

Kljuni tekst: Izreke 21,2

Uenik e:Znati: Prepoznati jakosti koje su Joaba uinile cijenjenim kao generalaDavidove vojske i ozbiljne slabosti koje su potkopale njegovo voenje.Osjeati: Osjetiti nitavost svjetovnog planiranja, prijevare, ljubomorei spletki da bi postigli pravdu ak i za plemeniti cilj.initi: Osloniti se potpuno na Boje puteve i naine u postizanju Bo-jih ciljeva i onda kada se dogaaji ine nepravednima.

Plan pouavanja:

I. Znati: Sila za dobro i zloA. Kao general, Joab je imao vano mjesto u Davidovoj potpornoj

skupini. Koje dobre stvari je Joab uinio za Davida tijekom njego-voga ivota?B. Kako su Joabove ljubomorne i podle metode potkopale i na kra-ju unitile njegovu korisnost Davidu?

II. Osjeati: Odanost obitelji i rodbineA. Iako obiteljska odanost moe biti jako vana, kako je Joabova oda-

nost obitelji pogazila naela potenja i pravde?

B. Koji zloin je poinio da bi se osvetio za gubitak brata?

III. initi: Samo po Bojoj voljiA. Koliko smo u iskuenju da po vlastitim idejama uinimo da se stva-

ri dogode onako kako mi mislimo da bi trebale, umjesto da ekamoda Bog djeluje u nae ime?

B. Koja podruja svoga ivota trebamo predati Bojoj pravdi?

Saetak: Joab je kao general sluio kralju Davidu puno godina i povre-meno mu davao dobre savjete. Meutim, uzevi osvetu u svoje vlastiteruke i djelujui ljubomorno do toke ubojstva, Joab je na kraju privu-kao ma na sebe.

8/8/2019 4_2010u

41/72


PRVI KORAK: Motivirajte!Kljuna misao za duhovni rast: Ako ne predamo svoja srca istini ka-kva je u Isusu, past emo u zamku grjenih intriga ljudskoga srca.Samo za uitelje: Ovotjedna pouka motri ivot Joaba, pobonika kra-

lja Davida, i pokazuje nam ovjeka voenog nesvetom ambicijom i sa-moisticanjem. Joabova e za moi i prestiom ne razlikuje se puno odvjetaka s Wall Streeta ija pohlepa je gotovo unitila svjetski fnancij-ski sustav potopivi ga 2008. u globalnu recesiju. Va cilj u Prvom kora-ku je da navedete svoje uenike da razmisle to motivira ljudska djela.Poetna aktivnost: Ispriajte sljedeu poznatu priu razredu i razgo-varajte o njoj. Od kraja 2008. nadalje svjetske ekonomije su se inileosuene na fnancijski krah.Valute su bile obezvrijeene, mone fnan-

cijske institucije kao Bear Stearns i Lehman Brothers su se raspale, bez-broj ljudi je izgubilo posao i uteevinu za mirovinu i vlade su odredi-le milijarde iz poreznih ondova da se pomogne poduprijeti slomljenifnancijski sustav.to je uzrokovalo takvu svjetsku katastrou na fnancijskim tritima?Krivaca ima puno, ali sada je opeprihvaeno da je lavlji udio odgovornosti na relativno maloj skupini elitnih fnancijskih wunderkindau New Yorku ija je elja za novanom dobiti prela sve etike i racio-

nalne obzire. Stvorili su rizine fnancijske instrumente koji su ih obo-gatili o troku njihovih korporacija, dioniara i svih ostalih. Zamolitesvoje uenike da kau kako je na njihov ivot utjecala fnancijska kri-za. Zatim s razredom napravite kratak popis neetikih i/ili nepotenihpostupaka koji su doveli do krize. Porazgovarajte u razredu jesu li tipostupci bili rezultat pogrjeaka u prosudbi ili su izraz dubljega nedu-hovnoga stanja.

DRUGI KORAK: Istraite!Samo za uitelje: Cilj ovoga djela pouke je da preispitamo ljudsko srcei djela koja proizlaze iz njega. Znajui to, kako bismo trebali uvatisvoje srce da bi ostalo predano Bogu?

Biblijski komentar

I. Stvari srca(itajte u razredu Izreke 21,2.)

Istinu izreenu u Izrekama 21,2 izrekao je netko tko je izbliza iskusioJoabovu dvolinost. Ne znamo je li Joabova prijevara nadahnula baovu misao iz velike biblijske mudrosne knjige, ali istina ovoga retka

8/8/2019 4_2010u

42/72


vrijedi za cijelo ovjeanstvo. Bez obzira koliko se zavaravamo vjeru-jui da su naa djela dobra, konani sudac je Bog.tovie, Boja glavna briga nisu naa djela, izgled ili bilo koji drugipovrinski razlog. On se najvie brine o stanju naega srca, tla iz kojega

rastu naa djela. o je poruka koju je Bog jasno dao Samuelu kada jepogledao na Elijaba, Davidovog najstarijega brata. Elijabova visina iplemenito dranje dali su naslutiti da je on budui kralj (1. Sam 16,6),ali Bog je mislio drugaije. Rekao je Samuelu:Ne gledaj na njegovu va-njtinu ni na njegov visoki stas,jer sam ga odbacio.Bog ne gleda kao togleda ovjek: ovjek gleda na oi, a Jahve gleda to je u srcu. (redak 7)Kako to biva s podlim djelima, Davidove pogrjeke nisu bile manje odJoabovih, ali ima jedna znaajka koja razdvaja ovu dvojicu. Kada je

Davidu bio pokazan grijeh, on je uvijek bio spreman pokajati se i initiBoju volju. Imao je ljudske slabosti s kojima se svi borimo, ali Bog je onjemu rekao:Naao sam Davida, sina Jesejeva, ovjeka po mom srcu,koji e ispuniti sve to je meni po volji. (Dj 13,22)Kada je bio suoen sa svojim zloinima, Joab je isplanirao svoj putka krivom rjeenju. Ubio je Abnera u napadu hladnokrvne osvete, atvrdio je da je titio Davida od Abnerove dvolinosti (2. Sam 3,30).Postavio je Uriju i jo nekoliko hrabrih vojnika u prve redove bitke da

poginu i smatrao je svoja djela ispravnima jer mu je kralj to naredio.

Razmotrite: Kako procjenjujemo djela i ponaanja koja izgledaju do-bro u naim oima?Ako je Bog onaj koji vrednuje nae srce i djela kojaizlaze iz njega, kako se moemo upoznati s Njegovim mjerilom za sve-to postupanje i ponaanje? Pouka upozorava da ak i nakon pokajanjapostoji cijena koju treba platiti za grijeh. Kako Bog pokazuje svoju mi-

lost ublaavanjem udaraca koji su prirodna posljedica naih grijeha?II. Unutarnja tama

(itajte u razredu Jeremija 17,9 i Izreke 4,23.)Od ubojstva Abnera do njegovoga bijega u hram da bi potraio sigur-nost od Salomonove smrtne presude, slika Joabovog unutarnjega ivotaje mrana. Nema svijetlih nijansi osobnoga predanja Bogu.Nema mir-nih tonova osobnoga promiljanja. Svakako, ima trenutaka kada nam se

ini da Joab izraava duboko razumijevanje Boje volje, kao kada aljeenu kralju Davidu da moli za oprost i povratak Abaloma (2. Sam 14).Ali ak i ovo plemenito djelo uinjeno je na dvolian nain s obziromda se Joab ubacuje da bi stekao monu poziciju za budunost nakonto David sie sa scene. Svako djelo koje on poduzima sraunato je zanjegovu vlastitu korist. Izgleda da Boja volja ne igra nikakvu ulogu.

8/8/2019 4_2010u

43/72


Bog nam preko Jeremije kae da je ljudsko srce prijevarno iznad svega(Jer 17,9) ne ba zvuna potpora sri ljudske prirode. Bog ovdje kaeda je ljudsko srce predano prijevari i lai. Namjerno zavodi i vara. to-vie, Bog objanjava da ga ak ne moemo ni poznati. akva izjava se

protivi naoj kulturi samopomoi sa svojim vjerovanjem da mi samimoemo poznavati sebe i oblikovati svoje ponaanje. Moemo imatiherojske pokuaje i ak doivjeti pozitivne promjene u svome ivotu,ali trajna promjena dolazi samo iz promijenjenog srca koje ostaje uKristu (Iv 15,1-5). Svjetovni um se ne moe pokoriti Bojem zakonu(Rim 8,7).

Razmotrite: Kralj Salomon zahtijeva: A svrh svega uvaj svoje srce,

jer iz njega izvire ivot (Izr 4,23). Kako uvamo srce tako da naimotivi i djela budu isti? Koja pravila njege srca moemo nai u, pri-mjerice, Psalmu 51?

TREI KORAK: Primijenite!Samo za uitelje: Jedna od sredinjih toaka ovotjedne pouke je gu-bitak koji dvolinost donosi u ivotu onoga ije srce se ne pokoravaBogu. Odlomak za primjenu pokuava ispitati ulogu istine u naem

spaavanju od neizbjenoga unitenja koje dolazi od nepotenoga i-vota.

Pitanja za razmiljanje: Kako nam istina pomae da ivimo potenim ivotom? Kako zna-

mo to je istina i kako ju moemo primijeniti u svakoj ivotnojdvojbi?

Isus je izjavio:Ja sam put, istina i ivot. Nitko ne dolazi k Ocu osimpo meni. (Iv 14,6)U ovom retku Isus jasno kae da je istina Osoba.On je Istina. Kako nam Isusov bezgrjean ivot, smrt, uskrsnue iuzaae pomau ivjeti ivotom odanim Istini? Koji utjecaj imaIsus na nae svakodnevne odluke u ivotu?

Pitanja za primjenu: Jeste li ikada namjestili situaciju u korist vama, a na raun drugih?

Kako je ispalo? Kako vae svakodnevno odluivanje utjee na va karakter? Moeteli biti etini na odreenim podrujima ivota, a neetini na drugi-ma? Zato ili zato ne? Koje su opasnosti ivota podijeljenoga naodjele?

8/8/2019 4_2010u

44/72


Svjedoenje:Isusovo predanje potenom i besprijekornom ivotu esto ga je dovelou neslaganje s drutvom u kojemu je ivio. Kako je Bog upotrijebio ne-izbjenu napetost koja je nastala izmeu Isusa i drutva da bi unapri-

jedio irenje evanelja?Zato mi kao sljedbenici Isusa Krista ne bismotrebali oekivati da se drutvo ponaa prema nama imalo drugaijenego prema Isusu? Ako ne ivimo predani Bogu, kako e oni oko nasupoznati Isusa Krista kao svoga Spasitelja?

ETVRTI KORAK: Stvarajte!Samo za uitelje: Podijelite sljedeu aktivnost sa svojim uenicima.Iako veina od nas nee nikada biti u poloaju da odluuje kao Joab

dok je bio vojni zapovjednik snaga kralja Davida, ipak je naa svakod-nevica ispunjena etikim dvojbama. Zamolite uenike da primijene tosu nauili ovoga tjedna i tako pomognu rijeiti sljedee dvojbe. Ili sesjetite nekih drugih dvojbi.

Aktivnost: Va pretpostavljeni je teka osoba. Njegov govor je esto uvredljiv

i ponekad pripisuje svoje ime vaem napornom radu i tvrdi da je

njegovo. Dok itate dokument koji je pripremio za svoga ea, pri-mijetite upadljivu grjeku koja e mu prouzroiti veliku sramotu ilijo gore. to biste trebali uiniti i zato?

Kupujete u trgovini i primijetite mladu enu kako nosi dvogodinjedijete koje izgleda prilino bolesno. ena pogledava okolo kraji-kom oka, ali vas ne primjeuje. Zatim stavlja dvije boice lijeka zadjecu u unutarnji dep svoga kaputa. to biste uinili javili po-

liciji, ponudili da platite lijek ili ostavili krau neprijavljenom izato?

8/8/2019 4_2010u

45/72


Pouka 9

20.-26. studenoga

Rispa: Utjecaj vjernosti

Kljuni tekst: 2. Samuelova 21,10

Uenik e:Znati: Prepoznati kako je vjernost Rispe, relativno beznaajne inoepaloga kralja, znaajno utjecala na dogaaje u izraelskom narodu.Osjeati: Shvatiti Rispinu odlunost da uini i ono malo to moe za

svoju obitelj usprkos velikom gubitku i nemoi.initi: Predati svoje snage Bogu da budemo vjerni u bilo kojoj ulozikoju nam On daje.

Plan pouavanja:

I. Znati:Oaloena majkaA. Rispa je bila majka dvojice aulovih sinova koji su bili baeni u

smrt kao dio pravednoga postupanja koje je Bog zahtijevao od Da-vida i Izraela. Kako je Rispa reagirala na tu osudu?

II. Osjeati: Hrabra braniteljicaA. Sama sa svojim mrtvima na obronku planine, ova majka je tjed-

nima hrabro odbijala ptice i zvijeri nou i danju. Kako se moralaosjeati? to smo u iskuenju osjeati i uiniti u takvim beznadnimsituacijama?

III. initi:Tuna dunostA. Premda se moemo osjeati bespomonima i beznaajnima, jo

uvijek moemo izabrati odgovoriti vjerno bez obzira na okolnosti.S kojim izazovima se suoavamo danas u kojima trebamo ispunitisvoju dunost iako ishod izgleda sumoran?

Saetak: Iako je Rispa pretrpjela veliki gubitak, hrabro je branila tijelasvojih sinova od grabeljivaca sve dok David nije reagirao tako to jepokopao aulove kosti i kosti njegovih sinova, donijevi Izraelu pravdui mir.

8/8/2019 4_2010u

46/72


PRVI KORAK: Motivirajte!Kljuna misao za duhovni rast: Vjernost je istinsko mjerilo duhovno-ga predanja neke osobe.Samo za uitelje: Pomozite lanovima razreda da naue da je vjernost

Bogu, ak i kad stvari smatramo malima, vanija od ljudske pohvale,zemaljskoga priznanja ili osobnoga ispunjenja.Reeno je da nas Bog poziva na vjernost, a ne na uspjeh. William Ca-rey, kojega ponekad nazivaju ocem modernih misija radio je sedamgodina u Indiji prije nego se obratila prva osoba. Robert Morrison uKini i Adoniram Judson u Burmi takoer su ekali vie od pet go-dina na svoje prve obraenike. Sline prie o radu moemo uti bilogdje drugdje. Da su se ovi misionari bavili vie znakovima izvanjskoga

uspjeha nego svojom vjernou, lako su se mogli razoarati i odusta-ti od svoga poziva. Kako god to bilo obeshrabrujue i rustrirajue,oni su izabrali biti vjerni svome pozivu i radu. Njihov uspjeh je biokonaan ishod njihove vjernosti; mogli bismo ak rei da je njihovavjernost, a ne obraenici, bila pravo mjerilo uspjeha. Da nisu bili vjer-ni u vrlo tekim i izazovnim okolnostima, nikada ne bi iskusili radostgledajui napredak kraljevstva zbog njihovih napora.Poetna aktivnost: Koristei plou ili slino zamolite razred da napra-

vi popis stvari iz prirode koje su vrlo pouzdane. Primjeri mogu biti:sunce izlazi svakoga dana, gravitacija vue stvari prema dolje, drveedobiva novo lie u proljee, itd. Razgovarajte o biolokim i ekolokimposljedicama koje bi se dogodile da priroda nije pouzdana na tim po-drujima. Dok je pouzdanost mjera jesmo li dostojni povjerenja dru-gih, vjernost izraava nau elju da budemo dostojni povjerenja. Raz-govarajte o vanosti da postanete osobe na koje se Bog moe osloniti,

usporeujui nau pouzdanost s primjerima iz prirode.DRUGI KORAK: Istraite!

Samo za uitelje: U jednoj od parabola u Mateju 25 trojici slugu jepovjerena odgovornost na razliitim stupnjevima. Jedan je primio petjedinica, drugi dvije, a trei jednu. Bez obzira na koliinu, od svakogase oekivalo da bude vjeran.Prva dvojica su bili vjerni i priznati odstrane gospodara kada se vratio s putovanja. rei nije. Ljudski gleda-

no, mogli bismo biti u iskuenju da ispriamo toga slugu mislei da jeprimio relativno malo odgovornosti. reba li to toliko znaiti, buduida je bilo manje prilika za njega? No, Bog ne radi na taj nain. Vjernostse ne oekuje, nego se zahtijeva od svakoga tko ima udio u boanskojpodjeli. Rispa, jedva zamijeena linost na stranicama Pisma, daje na-em dananjem narcisoidnom narataju pravi primjer vjernosti, iako

8/8/2019 4_2010u

47/72


uglavnom nije primijeena. Kao i udovica u hramu koja je vjerno dalasvoj neznatan novac u hramsku riznicu, Rispa je svojom pouzdanounadahnula budue narataje to se tie obinih i neslavnih ljudi.

Biblijski komentarI. Kraljeva inoa

(Razmotrite u razredu 2.Samuelovu 3,611.)Moda je tono da je najtee svirati drugu violinu. o je bila nevoljainoa u drevnoj civilizaciji. Nikada potpuno prihvaene kao supruge,vrednovane samo po svojoj sposobnosti da daju potomstvo, te ene supostojale kao pokretna imovina s malo prilika i zanemarivim pravima.

esto kao otirai u patrijarhalnim kulturama, mogle su oekivati danjihovo potomstvo bude zanemareno zbog potomstva pravih supruga,da im se pravi brani odnos stalno nijee i da je obilan ivot rezervi-ran za nekoga drugoga.Openito govorei, to je bio Rispin ivotni zadatak. Komplicirajuinjezinu situaciju, njezin mu je bio ubijen u nemilosti, ona je bila uvu-ena u nezakoniti odnos s visokim generalom, a njezini sinovi glavnapotpora jednoj eni bez mua bili su pogubljeni na Davidovu zapovi-

jed. Rijetko kad su razlozi za malodunost i ak samoubojstvo snaniji.Usprkos ovim predvidivim okolnostima i oaju, Rispu se ipak pamtipo vjernosti!

Razmotrite: Kako stojim s vjernou kad me mimoiu za poloaj ucrkvenom vodstvu iako su moje kvalifkacije vidljivo vee od ljudi kojisu izabrani prije mene? Ili, iako nemam vaan poloaj u drutvu, kako

mogu pokazati vjernost? Ili, kako je jedna nevana slukinja utjecalana povijest vjerno podijelivi svoju vjeru s gospodarom Naamanom?Ili, kako je sauvana jedna civilizacija vjernou roba po imenu Josip?

II. Vjernost je stil ivota(Razmotrite u razredu 2. Samuelovu 21,19.)Na drevnom Bliskom Istoku bilo je uobiajeno da se kralja smatraloutjelovljenjem drave i predstavnikom naroda. Za vrijema vladavine

Hetita Mursilija bila je odreena dvadesetogodinja kazna kao poslje-dica prijestupa koje je uinio njegov predak i bilo je pokuaja da se toizgladi i vrati u prvobitno stanje. (John H. Walton, Victor H. Ma-tthews, and Mark W. Chavalas, Te IVP Bible Background Commen-tary, 2000., str. 350.) Iako se Davidov pokuaj da ispravi aulovo kri- vo postupanje prema Gibeoncima ini modernom umu barbarskim,

8/8/2019 4_2010u

48/72


moramo shvatiti da je on pokuavao, unutar kulturne okoline svoga vremena, popraviti povredu vjernosti prouzroenu od strane aula.Koliko god mi prezirali

Documents

4_2010u