Upload
cacanski-glas
View
287
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
31. januar 2014.
Citation preview
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ D. O. O.
BROJ 4 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs
GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 31. JANUAR 2014. GODINE
069 - 310-04-60032 - 310-460
CENTRUM
www.hostelcentrum.rs
Stari i bolesni ^a~ani ne}e ostati bez pomo}i u ku}i
ZAKON
„ZABORAVIO”
NA QUDEstrana 7.
Grad ^a~ak
NAJBOQA
LOKALNA
SAMOUPRAVAstrana 2.
strana 2.
Verica Kosti},
direktor UTP „Morava”
NAJ
@ENA U
BIZNISU
NAJ
@ENA U
BIZNISUPriznawe „Kapetan
Mi{a Nastasijevi}”
dodeqeno najboqim ak-
terima iz privrednog i
javnog `ivota...
Grupa „Za X”
REALNOST
KREATIVNOG BENDA
strana 17.
Kratak istorijat
~a~anskog golubarstava
^A^ANI
NEBOstrana 31.
strana 8.
Dr Ninoslava Mihajlovi}
KAKO
REAGUJEMO
NA VREMENSKE
PROMENE
„DODIRNULI”
Nove cene usluga pred{kolskih ustanova
SME[TAJ
SKUPQIOD 250 DO 450 DINARA
strana 3.
Iako je staza kojom se sankaju duga svega nekoliko
metara, mali{ani koji `ive u blizini gradskog bede-
ma u`ivaju u ovogodi{wem prvom snegu. Za ve}inu dece
veliko je razo~arawe {to im je zimski raspust pro{ao bez
pahuqa, grudvawa i sankawa. Ali, {ta je tu je... Kad se
{kolske obaveze zavr{e, onda ostaje vremena i za igru na
snegu. Mnogo korisniju i lep{u nego {to su kompjuterske
igrice. I za telo i za duh! Nazdravqe!
SNEG NAJZAD!
2 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
DOBITNICIMA IZ MORAVI^KOG I RA[KOG OKRUGA URU^ENO PRIZNAWE
„KAPETAN MI[A NASTASIJEVI]”
GRAD
Na prigodnoj sve-
~anosti u ^a~ku
je u utorak naj-
boqim akterima iz pri-
vrednog i javnog `ivota u
Moravi~kom i Ra{kom
okrugu dodeqeno priznawe
“Kapetan Mi{a Nastasije-
vi}”, koga je, u sklopu pro-
jekta “Put ka vrhu”, 2000.
godine ustanovila novo-
sadska “Media invent”, u
saradwi sa Fakultetom
tehni~kih nauka, RTNS,
Privrednom komorom No-
vog Sada i PK Vojvodine, a
podr`ali ih regionalne
privredne komore i PK
Srbije. Me|u 18 dobitnika
ovog presti`nog priznawa
koje se dodequje u znak se-
}awa i po{tovawa prema
Mi{i Nastasijevi}u,
uglednom srpskom predu-
zetniku i dobrotvoru iz 19
veka, devet je iz ^a~ka:
Grad ^a~ak je progla{en
za najboqu lokalnu samou-
pravu, najboqi menaxment
ima kompanija “Sloboda”,
a Verica Kosti}, direk-
torka UTP “Morava”, je
“naj `ena u biznisu regio-
na”. Nagrada za anga`ova-
no informisawe i dru-
{tvenu odgovornost pri-
pala je Produkciji “Glas
Zapadne Srbije”, dok je ti-
tulu najboqeg sredweg
preduze}a ponela privatna
firma “Jevtovi} gas” iz
Prislonice. Priznawe
“Kapetan Mi{a Nastasije-
vi}” pripalo je i PD
“Sponit” za najboqu pozi-
cioniranost na tr`i{tu,
a preduze}u “MD Bolero”
za poslovnu viziju. Istoi-
mena nagrada dodeqena je i
~a~anskom Agronomskom
fakuletu za doprinos agra-
ru, a Pekari “Pons” za “naj
porodi~ni biznis” u Mo-
ravi~kom i Ra{kom okru-
gu.
U kategoriji najboqih
kompanija nagra|en je gor-
womilanova~ki “Meta-
lac”, a najboqih poslov-
nih partnera Industrija
boja i lakova “Zvezda Heli-
os”, tako|e iz Gorweg Mi-
lanovca. Za “naj privred-
nika” u Moravi~kom i Ra-
{kom okrugu progla{en je
Petra{in Jakovqevi}, ge-
neralni direktor “Metal-
ca” i predsednik RPK Kra-
qevo. Komisija je ocenila
da je kompanija “Spektar”
iz Gorweg Milanovca naj-
daqe oti{la u primeni no-
vih tehnologija i me|una-
rodnih standarda, a da naj-
boqe usluge u regionu pru-
`a PD “Elektrosrbija”
Kraqevo. Lu~anska”Mak-
sima” ima najboqi brend, a
najkvalitetnije proizvode
i usluge “Polet” iz Novog
Pazara, koji proizvodi
hleb i peciva. U kategori-
ji doprinos razvoju predu-
zetni{tva nagra|ena je
firma “Dalas name{taj” iz
Tutina, a za visoke domete
u visoko{kolskom obrazo-
vawu Dr`avni univerzitet
iz Novog Pazara. Svima
wima pripali su poveqa,
zlatnik sa likom kapetana
Mi{e Nastasijevi}a, delo
beogradskog vajara Qubi-
{e Panti}a, i monografi-
ja “Put ka vrhu”, sazdana od
pri~a o qudima i kolekti-
vima koji su proteklih 12
godina dobili ovo prizna-
we.
Svi ovi dobitnici pre-
sti`nog prizawa imaju
{ansu da nastave “putem ka
vrhu” i sa nagra|enima iz
ostalih regiona konkuri-
{u za republi~ke nagrade,
koje }e biti dodeqene u
aprilu u Beogradu. Wih je
u utorak na sve~anosti u
velikoj sali SG pozdravio
gradona~elnik Vojislav
Ili}, izraziv{i zadovoq-
stvo {to je ona prire|ena u
^a~ku, gradu poznatom po
razvijenom preduzetni-
{tvu i mnogim uspe{nim
malim i sredwim preduze-
}ima:
- Lokalna samouprava je
ostvarila izuzetnu sarad-
wu sa udru`ewima pri-
vrednika i Forumom pri-
vrednika koji u~estvuju u
radu Gradskog ve}a. Prote-
klu godinu smo zavr{ili
uspe{no, sva javna preduze-
}a su pozitivno poslovala
i, {to je veoma va`no, lo-
kalna samouprava redovno
izmiruje sve obaveze prema
buxetskim korisnicima.
Sve to posti`emo zahvaqu-
ju}i timskom radu i slozi
koji vladaju u gradskom ru-
kovodstvu, me|u na~elni-
cima gradskih uprava, di-
rektorima ustanova i
preduze}a, i zahvaquju}i
dobrom radu ~lanova Grad-
skog ve}a i odbornika.
Dobitnike priznawa
koje nosi ime velikog pred-
uzetnika, trgovca i dona-
tora, ono obavezuje da,
osim stvarawa profita,
ponesu i dru{tvenu odgo-
vornost, rekao je predsed-
nik RPK Kraqevo i jedan
od nagra|enih Petra{in
Jakovqevi}: ”Verujem da }e
se slede}i put kandidovati
i oni koji do sada nisu do-
bili priznawe i da }emo
na taj na~in {iriti mre`u
firmi koje dobro posluju i
{to je va`no, pomo}i oni-
ma koji imaju problema u
poslovawu.” Inicijator i
pokreta~ akcije 2000. godi-
ne bio je direktor “Media
inventa” iz Novog Sada
Vlado Markanovi}, koji je,
po{to je ~estitao dobitni-
cima, podsetio da je proje-
kat “Put ka vrhu”, nastao
posle godina sankcija,
bombardovawa i krize i da
je wegov ciq da afirmi{e
vrednosti “obi~nih i
vrednih qudi”.
U ime nagra|enih zahva-
lila je “naj `ena u biznisu
u regionu” Verica Kosti},
istakav{i da zna~ajna na-
grada “prija, ali i obave-
zuje,” tim pre {to se put ka
vrhu i uspehu ne zavr{ava
dodelom ovih priznawa.
M. N.
Napu{taju}i posao sudije posle dve decenije, i
prelaskom u ugostiteqstvo, Verica Kosti}, direk-
torka UTP “Morava” je, kako ka`e, napravila veli-
ki rez i drasti~ne promene u `ivotu. Bez obzira na
to, posle dve godine, koliko se nalazi na ~elu ovog
preduze}a, ne kaje se. Naprotiv, izuzetno je zadovoq-
na i sre}na:
- Ova nagrada izuzetno prija. Veliko je priznawe
i izuzetna ~ast dobiti je. Najva`nije od svega je to
{to je neko prepoznao i video koliki smo rad i trud
ulo`ili. Nagradu do`ivqavam i kao veliku obavezu
i odgovornost za rad ubudu}e. Na sre}u, imam izuzet-
no dobru ekipu saradnika, zbog ~ega ovo nije prizna-
we meni, ve} svim zaposlenima, jer bez wihove pomo-
}i i podr{ke moje porodice, ovo priznawe ne bi bi-
lo u mojim rukama.
Drago joj je, napomiwe, {to su weni saradnici i
svi zaposleni kao imperativ prihvatili zahtev za
poboq{awe kvaliteta usluga u svim segmentima po-
slovawa, na ~emu je kao direktor od po~etka insi-
stirala: “Vidim da se nesebi~no trude da u svakom
segmentu poslovawa dominira kvalitet. Uverena
sam da }emo tako nastaviti, a po{to je ovo prizna-
we deo puta ka vrhu, nadam se da }emo se i ubudu}e
sretati i sumirati {ta smo i kako uradili.”
KVALITET U SVIM SEGMENTIMA
^A^AK NAJBOQA
LOKALNA SAMOUPRAVA
- Zadovoqstvo mi je {to sam na ~elu Grada koji je
dobio ovako presti`no i ugledno priznawe. Ali,
ono nas obavezuje da nastavimo da radimo kvalitet-
no i boqe nego do sada, opravdamo priznawe i kon-
kuri{emo i za republi~ku nagradu - rekao je grado-
na~elnik Vojislav Ili} i podsetio da je nagradu
“Kapetan Mi{a Nastasijevi}” primio i 2009. godi-
ne, kao direktor Javnog peduze}a “Gradac”, koje je
progla{eno za najboqe JP na podru~ju Moravi~kog
i Ra{kog okruga. “Mnogo se radujem ovom priznawu,
koje je potvrda da smo dobro i timski radili, zahva-
quju}i svima koji su dali maksimalan doprinos.
Znamo {ta smo obe}ali: 2014. mora biti godina
otvarawa novih radnih mesta, dovo|ewa investito-
ra i novog zapo{qavawa.”
DVA PUTA PRIMIO PRIZNAWE
Zahvaquju}i povoq-
nom strate{kom polo-
`aju i {to se nalazi na
raskrsnici va`nih pu-
teva, zna~ajnoj pri-
vrednoj bazi i stru~-
nim kadrovima, ^a~ak
ima velike razvojne
potencijale, ne samo na
nivou regiona, ve} i
cele Srbije. Gradska
vlast, predvo|ena gra-
dona~elnikom Vojisla-
vom Ili}em, preduzi-
ma niz mera u ciqu ob-
nove infrastrukture i
izrade strate{kih do-
kumenata razvoja gra-
da. I u socijalnoj i de-
mografskoj politici
u~iweni su tako|e za-
pa`eni koraci, reali-
zovano je, ili je u fazi
realizacije vi{e pro-
jekata koje finansiraju
EU, Grad, ili me|una-
rodne organizacije,
{to ovu lokalnu samo-
upravu ~ini prosperi-
tetnom i uspe{nom, ne
samo u regionu, ve} i
~itavoj Srbiji.
OBRAZLO@EWE
GRADSKO VE]E DALO SAGLASNOST NA ODLUKU O NOVIM CENAMA USLUGA PRED[KOLSKIH
USTANOVA „RADOST” I „MOJE DETIWSTVO”
3GRAD
DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}.
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Radmila Zari} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
www.caglas.rs
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
Posledwe po-
s k u p q e w e
usluga Pred-
{ k o l s k e
ustanove “Radost” odobre-
no je u 2012. godini i da u
ovoj ne bi bio “izgubqen
korak” i nakon toga usle-
dila drasti~nija korekci-
ja cena, i PU “Radost” i
novoformirana ustanova
“Moje detiwstvo”, koja je
po~ela da radi u oktobru
2013, podnele su zahtev za
pove}awe cena i to za sme-
{taj dece u jaslama za 6,40
i u vrti}ima za 11,37 od-
sto. To bi, kako je na sedni-
ci Gradskog ve}a u utorak,
istakla direktorka PU
“Radost” Vera Jovanovi},
opteretilo buxete rodite-
qa, “svrstanih” u osmu ska-
lu, u prvom slu~aju za 290, a
u drugom za 450 dinara, u
sedmu za 270 i 420 i u {estu
za 249 i 388 dinara. Osim
toga, ona je jo{ naglasila
da je ovo neznatno posku-
pqewe uslovqeno pove}a-
wem cena namirnica za is-
hranu dece i komunalnih
usluga i da je neophodno
radi o~uvawa zadovoqava-
ju}eg nivoa usluga.
U objektima obe pred-
{kolske ustanove sme{te-
no je 3.327 mali{ana, raz-
vrstanih u 128 grupa, pri-
metio je Radomir Kru{~i}
i insistirao da posebno
budu prikazani broj i gru-
pe dece u ustanovama, na-
{ta je Suzana Simeunovi},
v. d. direktora PU “Moje
detiwstvo”, odgovorila da
je u woj sme{teno 48 vrti}-
kih i 17 jaslenih grupa.
Po{to je u~e{}e plata i
doprinosa u svim tro{ko-
vima skoro 75 odsto, Mi-
lijan Mini} je predlo`io
da bude sa~iwena podrob-
nija analiza kalkulacije
cena. Nadle`ni to nisu ne-
girali, objasniv{i da se
zarade ispla}uju u skladu
sa uredbom i svim propi-
sima o ceni rada zaposle-
nih u ovakvom tipu ustano-
va. Prihva}ena je i suge-
stija da bi roditeqi sa ve-
}im primawima trebalo da
za usluge jaslica i vrti}a
izdvajaju sumu pribli`nu
ekonomskoj ceni koja, uz-
gred re~eno, za decu do tri
godine starosti iznosi
16.995 dinara, ali i upozo-
rewe dr Milana Plazini-
}a da bi razli~ite cene
izazvale po-
metwu i negodovawe kori-
snika, tim pre {to, javna je
tajna, mnogi roditeqi do-
nose potvrde o minimal-
nim primawima, ili da ih
uop{te nemaju.
Gradsko ve}e je utvrdi-
lo predlog odluke o uslo-
vima i na~inu sticawa
prava na uplatu doprinosa
licu koje samostalno oba-
vqa umetni~ku ili drugu
delatnost u oblasti kultu-
re, za koju je prvi put posle
dono{ewa Zakona o kultu-
ri, u gradskom buxetu pred-
vi|eno 500.000 dinara. Ova
sredstva }e, kako je GV in-
formisala na~elnica GU
za dru{tvene delatnosti
Nade`da Vuksanovi}, biti
preneta na ra~un reprezen-
tativnog udru`ewa umet-
nika. Na 69. sednici data
je saglasnost i na ovogodi-
{wi program rada Ustano-
ve za kulturno obrazovnu
delatnost “Kosta Novako-
vi}” i prihva}ena inici-
jativa o uvo|ewu samodo-
prinosa u MZ Lipnica.
Ukoliko sedam gradova
i op{tina, me|u kojima je i
^a~ak, u kojima je sred-
stvima donatora, u sklopu
SIRP programa, izgra|eno
po 76 stanova, od kojih 61
za izbegla i prognana lica
i 15 za domicilno stanov-
ni{tvo, podr`e inicija-
tivu Koalicije udru`ewa
izbjeglica u Srbiji, posto-
je izgledi da Republi~ka
vlada zakupcima ovih sta-
nova omogu}i da ih otkupe.
Ovaj zakqu~ak sa nedavnog
sastanka u Vladi RS pre-
neo je ~lanovima GV Mi-
lan Dra{ki}, direktor
Gradske stambene agnecije,
koja gazduje ovim stanovi-
ma sagra|enim u Ko{utwa-
ku, a oni podr`ali inici-
jativu udru`ewa izbeglih.
Posle podu`e rasprave o
izve{taju o stawu voznog
parka slu`benih putni~-
kih automobila u gradskim
upravama, javnim preduze-
}ima i ustanovama, Grad-
sko ve}e je zadu`ilo wiho-
ve ~elnike da donesu pra-
vilnike o kori{}ewu slu-
`benih vozila i mobilnih
telefona, na{ta ih, uosta-
lom i zakon obavezuje.
Osim toga, u roku od deset
dana tro~lana komsija }e
odr`ati sastanak sa direk-
torima JP, a sa rukovodio-
cima ustanova Nade`da
Vuksanovi}, na~elnica GU
za dru{tvene delatnosti, i
predo~iti im obavezu da se
racionalno pona{aju,
{tede i sa~ine nove izve-
{taje, po ugledu na onaj ko-
ji je dobijen od GU za op-
{te i zajedni~ke poslove.
M. N.
SME[TAJ SKUPQI
OD 250 DO 450 DINARA
Gradsko ve}e je donelo
pravilnik o kriterijumi-
ma za ostvarivawe prava
na finansijsku pomo} za vantelesnu oplodwu u 2014.
godini, koja }e biti dodeqivana jednokratno, u iz-
nosu od 300.000 dinara. Za ovaj vid subvencija koje su
prvi put predvi|ene 2010. godine, iz buxeta }e biti
izdvojeno {est miliona dinara. Po re~ima na~elni-
ce GU za stru~ne poslove Skup{tine, gradona~elni-
ka i GV Slavice Karanac, pravilnikom su precizi-
rani kriterijumi i predvi|ena i pro{irena prava,
odnosno subvencionisawe i vi{e od dva poku{aja,
pomo} i `enama starijim od 40 godina i pravo da
bra~ni par bira zdravstvenu ustanovu u kojoj }e bi-
ti obavqena vantelesna oplodwa.
Odluku o dodeli sredstava donosi gradona~elnik
i zakqu~uje ugovor o prenosu finansijske pomo}i.
Supru`nici su du`ni da u roku od {est meseci pod-
nesu izve{taj o sprovedenom postupku, odnosno da
vrate neiskori{}ena sredstva. Na~elnica Karanac
je naglasila da je u 2013. godini bilo 19 zahteva i da
su lane, zahvaquju}i ovim subvencijama Grada, ro|e-
ne ~etiri bebe.
ZA VANTELESNU OPLODWU
6.000.000 DINARA
U ^a~ku ima 56 ulica sa
istim, ulavnom “broj~anim”
nazivima, {to je godinama
stvaralo velike probleme ne
samo wihovim stanovnicima, ve} i javnim slu`ba-
ma, gradskim upravama, po{tarima, sudskim poziva-
rima... Zbog toga je Komisija za odre|ivawe naziva
ulica, po{to je pribavila saglasnost Ministarstva
regionalnog razvoja i lokalne samouprave, predlo-
`ila Gradskom ve}u da budu promeweni nazivi uli-
ca sa istim imenom, odnosno brojevima. Po re~ima
wenog predsednika
Vladana Savi}evi}a,
najvi{e takvih ulica je
u Beqini, naseqima iz-
nad Qubi}kog keja i u
blizini crkve u Ateni-
ci.
- Sve one su locira-
ne, upore|ene sa sao-
bra}ajnicama zabele`enim u katastru i na osnovu
evidencije pridodat im je mati~ni broj, da ne bi bi-
le “pome{ane”. Savetima mesnih zajednica upitili
smo tabelu na kojima su nova imena, da bi “izabra-
li” nove nazive, ali dobili smo samo 11 predloga.
Da bismo pribavili {to vi{e ideja za odre|ivawe
naziva, obratili smo se i odborni~kim grupama, ali
i wihov odziv je bio lo{.
Tako }e na predlog komisije, koga je prihvatilo
GV, svoje ulice u ^a~ku “dobiti” velikani srpske
istorije, kulture, nauke, poput Dositeja Obradovi-
}a, Isidore Sekuli}, Svetog Save, Milo{a Crwan-
skog, Jovana Cviji}a, Ive Andri}a, Milutina Mi-
lankovi}a, ~uveni ratnici, sportisti, pisci, ali i
^a~anski gimnazijalci.
BROJEVE ZAMEWUJU
IMENA VELIKANA
4 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
OBELE@ENO 15 GODINA POSTOJAWA I RADA DVERI
SAOP[TEWE GO DEMOKRATSKE STRANKE
POLITIKA
Za razliku od
programa Do-
ma kulture,
Narodnog mu-
zeja, Me|uop-
{ t i n s k o g
istorijskog arhiva i Umet-
ni~ke galerije “Nade`da
Petrovi}”, koji su br`e i
lak{e pro{li kroz “zeleno
svetlo” odborni~ke ve}ine,
uvodno izlagawe o ovogodi-
{wem planu rada Gradske
biblioteke “Vladislav Pek-
tovi} Dis”, u kome je direk-
torka Danica Ota{evi} po-
tencirala upravo podatke o
umawewu buxetskih sredsta-
va za oko 1,6 miliona dina-
ra, odnosno ~ak za 53 odsto
za organizovawe 51. Diso-
vog prole}a, po kome su ova
ustanova i Grad poznati i
van granica Srbije, bili su
povod za podu`u raspravu i
brojne replike, “potkre-
pqivane” u pojedinim mo-
mentima i stihovima Diso-
ve pesme “Na{i dani”. Prvi
put posle 15 godina finan-
sijski plan ne daje mogu}-
nost za unapre|ewe i razvoj
osnovne delatnosti i ~ak
dovodi u pitawe organizo-
vawe pojedinih manifesta-
cija i programa, koje, uz re-
dovan posao, realizuju 27 za-
poslenih, istakla je direk-
torka, naglasiv{i da su po-
jedine stavke mawe nego u
planu za 2005. godinu. Ona je
najavila da }e ustanova upu-
titi predlog Skup{tini
Grada Beograda da na Kale-
megdanu bude postavqena
bista Vladislavu Petkovi-
}u Disu i apelovala na
gradsko rukovodstvo da pri-
godno spomen obele`je bude
podignuto i u Zabla}u, rod-
nom mestu velikog pesnika.
Odobrnici su uvek imali
razumevawa za ustanove kul-
ture, ali one su, izgleda po-
stale “razma`ene i mezimci
Grada”, pa, ne uzimaju}i u
obzir kakvo je stawe u pri-
vredi koja ne dobija pare iz
buxeta, negoduju {to su im
prvi put uskra}ena sred-
stva, reagovao je na izlaga-
we Ota{evi}ke Branko La-
zovi} (Zajedno za Srbiju), a
dr Milan Roganovi}, po{to
je ~estitao Biblioteci {to
su dva wena fonda dobila
status kulturnog dobra od
nacionalnog zna~aja, pitao
kada }e kona~no za potrebe
ove ustanove biti rekon-
struisana zgrada Doma voj-
ske? Ove godine ustanovama
kulture su umawena buxet-
ska sredstva, koja su ustvari
preusmerena za dovr{etak
zgrade Muzi~ke {kole, na-
kon ~ega }e one imati vi{e
para iz gradske kase, obja-
JKP „^a~ak“ je od grejne sezone
2013/14. uveo novu metodologiju
za obra~un, kontrolu i naplatu
utro{ka toplotne energije. Ovaj sistem
je za`iveo svega u {est gradova u Srbiji,
me|u ostalima i u ^a~ku. U Beogradu ovaj
sistem nije primewen, jer je procena da
bi ugrozio socijalni mir i doveo u
ozbiqne probleme u naplati utro{ka
grejawa. Za ovaj posao JKP nije bio spre-
man ni tehni~ki, ni kadrovski, a ni fi-
nansijske procene o ovim efektima nisu
ura|ene. Najpre zastarela toplovodna
mre`a (samo ura|ena delimi~na rekon-
stukcija u Nemawinoj i delom u pravcu
ka Aveniji Lipa 2) su nas doveli do ap-
surda da sve gubitke koje ovo javno pred-
uze}e ima prevali na krajwe korisnike -
gra|ane ^a~ka. U obra~unu koji se vr{i,
fiksni deo se obra~unava prema m2 grej-
ne povr{ine, a gde je izvr{en obra~un
prema KW anga`ovane snage po tom
principu. Na pitawe kako se obra~un
vr{i za ku}e koje su ve} taksu sa anga`o-
vanu snagu platile da bi se prikqu~ile,
nemaju odgovor. Zapravo, dva puta napla-
}uju istu stvar.
Da situacija bude gora niko Vam ne
mo`e re}i koliko }ete potro{iti u va-
rijabilnom delu. Cena koja je odre|ena u
varijabilnom delu (treba da ukazuje na
cenu gasa i druge parametre koji uti~u na
weno formirawe) govori o ~iwenici da
je procenat u~e{}a cene gasa u varija-
bilnom delu relativno mali. Na tu temu
trebalo bi da neko gra|anima - korisni-
cima jasno ka`e. Ovaj sistem naplate od-
govara samo malom procentu korisnika,
jer su to uglavnom nove zgrade sa dobrom
izolacijom i stolarijom gde je energet-
ska efikasnost dobra. Ali, {ta sa sta-
rim zgradama sa lo{om grejnom instala-
cijom, stlolarijom i one koje su sagra|e-
ne od betonskih elemenata, ili nekog
drugog lo{eg materijala?
Ovaj eksperiment treba {to pre zabo-
raviti i gra|anima pomo}i, tako da se
odmah otp{e 20 odsto zadu`ewa, da bi se
gubitak koji je JKP preneo na potro{a~e
delimi~no ravnopravno podeli. Sa dru-
ge strane, treba odmah postaviti pitawe
mo`e li da se prekine sa zloupotrebom
monoplskog pola`aja koje ovo preduze}e
ima i da se gra|anima ponudi alternati-
va: gde su novi objekti da se obra~un na-
stavi po kalorimetru, za stare neizolo-
vane zgrade i ku}e da se obra~un vr{i po-
novo po m2. Ovo pitawe je goru}e, jer ga
ne treba ostavqati da se re{ava za slede-
}u grejnu sezonu.
Gra|ane ^a~ka, koji imaju sporne ra-
~une u kori{}ewu grejawa, pozivamo da
koriste usluge Kancelarije za besplatnu
pravnu pomo} Gradskog odbora DS u
^a~ku, bez obzira da li su ~lanovi Demo-
kratske stranke ili ne, putem usmenog
zahteva u prostorijama stranke, Kara-
|or|eva 15, ili zakazivawem termina pu-
tem telefona 227-087, ili emaila ca-
Gradski odbor Demokratske stranke
^a~ak }e pokrenuti zvani~nu inicijati-
vu za za{titu potro{a~a, korisnika
usluga grejawa u ^a~ku koji su o{te}eni
visokim ra~unima, dok }e na Skup{tini
grada ^a~ka zahtevati formirawe An-
ketne komisije koja bi ispitala razloge
zbog kojih je do{lo do dramati~nog uve-
}awa cena usluga grejawa u ^a~ku.
INICIJATIVA ZA ZA[TITU
KORISNIKA JKP „^A^AK”
ODBORNICI SG USVOJILI
KULTURNASude}i po neo~ekivano dugoj i iscrpnoj raspravi o predlo`enim
programima rada javnih i ustanova kulture za 2014. godinu, u ^a~-
ku je zapo~ela predizborna kampawa na prvom ovogodi{wem skup-
{tinskom zasedawu, odr`anom 29. januara, upravo kada je predsed-
nik Tomislav Nikoli} raspisao vanredne parlamentarne izbore.
Dok su se odbornici opozicije naprosto utrkivali da “brane” kul-
turu od aktuelne vlasti, koja joj je, odnose}i se prema woj ma}ehin-
ski, umawila buxetska sredstva, za razliku od javnih preduze}a,
kojima je izda{nim subvencijama omogu}ila da pozitivno posluju,
predstavnici vladaju}e koalicije su tvrdili da su ustanovama do-
tacije iz gradske kase minimalno “skresane”, da to umawewe ne}e
ugroziti wihovo poslovawe i da ~ak mo`e da predstavqa i izazov
za menaxment i zaposlene da sa mawe para realizuju planirane
programe i manifestacije.
Ve} tokom rasprave o programu Doma
kulture, kojom je zapo~elo prvo ovogodi-
{we skup{tinsko zasedawe, pojedini od-
bornici su, generalno govore}i o svim
ustanovama kulture, konstatovali da }e
one 80 odsto buxetskih para potro{iti
za plate, a samo 20 za programe, i izrazi-
li sumwu da }e slede}e godine uslediti i
smawewe broja zaposlenih (Dragan Vu~e-
ti} - DS). Upozoreno je da }e “Animani-
ma”, ukoliko ne bude imala takmi~arski
karakter, iz festivala prerasti u reviju
filmova i da je neopravdano ulagawe
{est miliona dinara za nabavku bioskop-
ske opreme (Predrag @ivkovi} - SDP).
Kancelarija za mlade i bioskop ne bi
trebalo da budu u sastavu Doma kulture,
preporuka je Bo{ka Obradovi}a, a mi-
{qewe Stojana Markovi}a da su namerno
lansirane pri~e da }e buxet biti uskra-
}en za 400 - 500 miliona dinara, da bi se
opravdalo “finansijsko saka}ewe kultu-
re i informisawa”. Nelogi~no je da usta-
nove kulture ostvaruju sve boqe rezultate
i da za to bivaju ka`wene umawewem sred-
stava, stav je Aleksandra Tanaskovi}a iz
Dveri. Zbog toga je ova odborni~ka grupa,
kako su objasnili dr Milan Roganovi} i
Bo{ko Obradovi}, bila uzdr`ana, jer ni-
je mogla da glasa za ovakav odnos vlasti
prema kulturi, odnosno smawewe buxet-
skih para, iako je podr`ala sve wihove
programe.
ZA PROGRAME, ALI PROTIV FINANSIJSKIH PLANOVA
Dveri su nastale
1999. godine, kada
je grupa studenata
srbistike na Filolo-
{kom fakultetu u Beogra-
du pokrenula ~asopis
“Dveri srpske”, kao gla-
silo studenata rodoquba
sa Beogradskog univerzi-
teta. Iz wega se pratkti~-
no izrodila najaktivnija
srpska patriotska, ne-
strana~ka i nevladina
organizacija Srpski sa-
bor Dveri, koja se bavila
izdavawem ~asopisa i
kwiga, organizacijom
tribina, TV produkcijom
i brojnim kulturnim i
humanitarnim aktivno-
stima, podsetio je na pro-
{lonedeqnoj konferen-
ciji za novinare Bo{ko
Obradovi}, jedan od osni-
va~a i ~lan Stare{in-
stva Dveri, povodom obe-
le`avawa 15 godina po-
stojawa i uspe{nog rada
ove organizacije. Pre po-
liti~kog anga`mana, kao
Pokreta Dveri, nevladi-
na organizacija Srpski
sabor Dveri smatrana je
najaktivnijom nevladi-
nom srpskom organizaci-
jom na svetu, o ~emu svedo-
~e i brojke: izdala je vi{e
od 50 ~asopisa, odr`ala
oko 150 tribina, posetila
vi{e od 60 srpskih zajed-
nica {irom sveta, orga-
nizovala desetine huma-
nitarnih akcija i iz srp-
ske dijaspore “donela”
vi{e od 200.000 evra, na-
mewenih najugro`enijim
porodicama...
Politi~ki Pokret
Dveri, kao pokret poro-
di~nih qudi, prvi je u
istoriji savremene srpske
politike stavio porodi-
cu na prvo mesto, rekao je
Obradovi}, naglasiv{i
da je vrhunac porodi~ne
linije ovog udru`ewa
pro{logodi{we u~lawe-
we u Svetski kongres po-
rodice, najzna~ajnije or-
ganizacije za za{titu po-
rodi~nih vrednosti, koja
ima ~lanove u vi{e od 70
zemaqa na svim kontinen-
tima. Po{to su u “nevla-
dinoj fazi” delovawa do-
stigle maksimum, Dveri
su odlu~ile da se poli-
ti~ki anga`uju, po{tuju-
}i i “`eqe brojnih gra|a-
na da se posle dve deceni-
je vladavine istih polti-
~ara i wihovih praznih
pri~a, pojave novi qudi i
sa vlasti smene oni koji
su bezbroj puta promeni-
li srana~ke ideologije i
dresove”, rekao je Obrado-
vi}, i podsetio:
- Dveri su se 2012. go-
dine pojavile na \ur|ev-
danskim izborima na
svim nivoima i prva su
nestrana~ka politi~ka
organizacija, odnosno
grupa gra|ana, koja je u~e-
stvovala na svim nivoima
izbora u jednom danu. To
je svojevrstan podvig, ne-
zabele`en za 22 godine vi-
{estrana~ja u Srbiji, ko-
jim su Dveri dokazale da
je mogu}e baviti se poli-
tikom mimo postoje}ih
politi~kih stranaka i
strana~kog organizova-
wa. Uveren sam da su Dve-
ri budu}nost srpske po-
litike, moderna politi~-
ka organizacija koja }e
biti alternativa la`noj
politi~koj eliti, koju
posle nekoliko decenija
treba zameniti novom ge-
neracijom. Dveri su jedi-
na istinska opozicija
vladaju}em re`imu i na
republi~kom i lokalnom
nivou i budu}nost srpske
politi~ke scene. M. N.
BUDU]NOST SRPSKE
POLITI^KE SCENE
Odbornici su i stihovima „branili” kulturu
5POLITIKAPETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
PROGRAME POSLOVAWA JAVNIH I USTANOVA KULTURE ZA 2014. GODINU
snio je Milan Bojovi}
(DSS). Predan i odgovoran
rad rukovodstva pohvalili
su Gordana Ciki} Plazi-
ni} (SNS) i Aleksandar
Rankovi} (Dveri). Problem
aktuelne vlasti je {to ni u
jednoj, pa ni u oblasti kul-
ture nema viziju, niti pri-
oritete, i {to politi~ke
birokrate, ne konsultuju}i
kulturne delatnike, razre-
zuju sredstva. A prioritet
bi upravo trebalo da bude
obezbe|ewe krova nad gla-
vom za Gradsku biblioteku,
jer je ona, iako ima najve}u
frekvenciju korisnika, de-
cenijama besku}nik, smatra
Obradovi}. Pohvale svim
direktorkama ustanova
kulture izrekla je dr Sla-
vica Dragutinovi} (SNS),
izraziv{i nezadovoqstvo
{to su odbornici najvi{e
pri~ali o parama i finan-
sijskim palnovima, a najma-
we o prgramima po kojima
su one prepoznatqive. Kul-
tura je najboqi deo javnog
sektora, uverewe je Predra-
ga @ivkovi}a (SDP), koji
je izrazio negodovawe {to
su zaposleni u kulturi svr-
stani me|u radnike koji, za
razliku od zaposlenih u
privredi, ne rade, jer ne
stvaraju materijalna dobra.
Po{to je, tako|e stiho-
vima (“Nisam znao za bu|e-
wa mo}”) pozvao odbornike
Dveri “da se probude” i da
ne kritikuju sve {to pred-
lo`i vladaju}a koalicija,
obe}avaju}i da }e, kada ona
do|e na vlast, sve procveta-
ti, Vladica Gavrilovi}
(NS) je podsetio da Grad
osim kulture, finansira
socijalnu, sportsku poli-
tiku, obrazovawe i druge
korisnike i da }e svi, bez
qutwe, raspodeliti pare
koje su im iz buxeta dodeqe-
ne. Ustanovama kulture
sredstva su umawena na
osnovu odluke o buxetu i
ona su otprilike na niovu
iz 2012. godine, {to ne}e
uticati na realizovawe
programa i manifestacija,
odgovorio je pomo}nik gra-
dona~elnika Aleksandar
Da~i}.
^a~ak je ponosan na
ustanove kulture, wihove
programe i visok rejting,
za{ta su zaslu`ni menax-
ment i svi zaposleni, ista-
kao je predsednik SG Veqko
Negovanovi}, uveren da }e
uz wihovo ve}e anga`ovawe
planovi biti ostvareni i
ne spore}i ulogu lokalne
samouprave, “koja ih je pra-
tila i davala im podsti-
caj”. Sve pri~e o finansij-
skim planovima “vre|aju
inteligenciju”, jer su oni
usvojeni pre mesec dana do-
no{ewem odluke o buxetu,
podsetila je Mirjana Mi-
lenkovi} (DS). Sredstva su
neopravdano uskra}ena kul-
turi, da bi bila namirena
javna preduze}a gubita{i,
sumwa Stojan Markovi}
(LDP - Zeleni Srbije) i iz-
ra`ava bojazan da }e zbog
toga biti dovedeno u pita-
we odr`avawe dve manife-
stacije, po kojima je ^a~ak
poznat i izvan Srbije - Di-
sovog prole}a i Memorija-
la “Nade`da Petrovi}”.
Ko je odgoovran {to }e
gra|ani ove godine platiti
pet miliona dinara za ne-
~ije gre{ke i nezakonit rad
u Turisti~koj organizaciji
^a~ka, pitala je Mirjana
Milenkovi} (DS), zameriv-
{i {to programom ove
ustanove, koga je prezento-
vao direktor Dragomir Sa-
vi}, nisu predvi|ene mani-
festacija u gradu i oceniv-
{i da je on prili~no nerea-
lan, posebno kada je re~ o
izgradwi vizitor centra, o
kome se pri~a godinama.
Gordanu Ciki} Plazini}
(SNS) je interesovalo do-
kle se stiglo sa realizaci-
jom zakqu~aka Anketnog od-
bora i da li su protiv odgo-
vornih za lo{e stawe u ovoj
ustanovi prethodnih godi-
na podnete disciplinske i
krivi~ne prijave. Po mi-
{qewu Aleksandra Tana-
skovi}a (Dveri) ne vidi se
smisao postojawa ove usta-
nove, koja mora da bude pro-
moter turisti~kih poten-
cijala Grada, a direktor
kreator vizije wenog razvo-
ja. U programu koji je vi{e
“papirnat” nego realan,
ipak se vidi odre|eni po-
mak, kada je re~ o stvarawu
vizije turisti~kog razvoja
^a~ka, ocena je Bo{ka Ob-
radovi}a, ~ija je zamerka
{to u ovoj oblasti nisu
utvr|ene prioritetne ak-
tivnosti. Vizitor centar
}e biti zna~ajan izvor
sredstava za TO^, ali u
ovogodi{wem buxetu nisu
planirana sredstva za ku-
povinu zemqi{ta, na kome
bi on u Ov~ar Bawi bio sa-
gra|en, podsetio je Milan
Bojovi} (DSS) i zalo`io se
da plan i strategiju razvoja
turizma u Gradu sa~ine
TO^, predstavnici lokal-
ne samouprave i nau~ne
ustanove. Po{to je pohva-
lio sadr`ajan program i
potvrdio ocenu, u wemu iz-
netu, da je za{ti}eni pre-
deo Ov~arsko kablarske
klisure “muzej prirode”,
Vladan Savi}evi} (DSS) se
zalo`io da TO^ organizuje
~i{}ewe jezera i korita
Morave u Me|uvr{ju. Odgo-
vraju}i na brojna pitawa,
direktor Savi} je, pored
ostalog, najavio da }e info
pult u Ov~ar Bawi od 1. fe-
bruara raditi u opremqe-
nim prostorijama u resto-
ranu “Kablar”, da je na pod-
ru~ju ^a~ka neznatno inte-
resovawe za seoski turizam,
jer se doma}instva u selima
uglavnom bave intenzivnom
poqoprivrednom proizvod-
wom. Negirao je i tvrdwe
da su hotelski i ugostiteq-
ski kapaciteti zanemarqi-
vi i nekvalitetni i nagla-
sio da je ve}ina zakqu~aka
Anketnog odobra realizo-
vana i da }e se to videti i u
zavr{nom ra~unu za 2013.
godinu.
Da odbornici Dveri sa-
mo ne kritikuju, kako su vi-
{e puta nagla{avali, ve}
izreknu katkad i poneku po-
hvalu, potvrdili su i u ras-
pravi o programu SRC
“Mladost”, tokom koje je
Aleksandar Rankovi} po-
hvalio menaxment za oboga-
}ivawe ponude i pro{ire-
we usluga, ali i zamerio
{to su planirana velika
sredstva (milion dinara)
za izgardwu novog kioska -
prijavnice na bazenima.
Program je pohvalio i
Aleksandar Tanaskovi}, iz-
raziv{i sumwu da }e sve
planirane aktivnosti biti
ispuwene i insistiraju}i
da mladima, od osam do 15
godina, bude omogu}eno da
se na terenima i u objekti-
ma ove ustanove “besplatno
bave sportom” i drugim ak-
tivnostima, ~iji je ciq
razvoj zdravih stilova `i-
vota. Gradsko i rukovod-
stvo ove ustanove nemaju vi-
ziju razvoja sporta, zamerka
je Bo{ka Obradovi}a koji
je, pored ostalog, predlo-
`io da SRC “Mladost”
obezbedi popust, ili bes-
platne karte za vi{edetne,
posebno socijalno ugro`e-
ne porodice, ~ija deca ko-
riste usluge ove ustanove.
M. N.
Ustanova za dnevni boravak dece, mladih i odra-
slih sa smetwama u razvoju “Zra~ak”, koja je po~ela da
radi u septembru pro{le godine, ima kapacitet 100, a
do sada registrovanog 61 korisnika. Umesto 38 rad-
nih mesta, predvi|enih sistematizacijom, popuweno
je 29, a da bi bilo “pokriveno” svih pet grupa, neop-
hodno je uposliti jo{ tri radnika. Ovo su samo neki
podaci iz iscrpnog izve{taja koga je odbornicima
predo~ila direktorka Angelina Mandi}, koji je bio
povod da Bo{ko Obradovi} insistira na odgovoru na
pitawe, kako su zapo{qavani kadrovi - po konkursu,
ili strana~koj pripadnosti? Po{to je re~ o najve}em
zapo{qavawu u lokalnoj samoupravi u 2013, tra`io je
da odbornicima bude predo~ena kompletna dokumen-
tacija, “su~eqene kandidature” svih kandidata i
obaj{weno kako je zaposleno i stru~no i pomo}no
osobqe, da bi “stvar kona~no bila isterana na ~i-
stac”.
Kadrovi su zaposleni na osnovu konkursa, na koji
se, kada je re~ o stru~nom osobqu, nije prijavilo mno-
go vi{e od onih koji su primqeni, odgovorila je
Mandi}ka, ustvrdiv{i da, sude}i po tome kako su ra-
dili prethodna ~etiri meseca i da su dostignuti
standardi koji va`e u beogradskoj ustanovi staroj 30
godina, nisu napravqeni propusti i gre{ke. Svi oni,
ocena je direktorke, bez obzira kojoj politi~koj op-
ciji pripadaju, veoma savesno i stru~no obavqaju iz-
uzetno te`ak i odgovoran posao.
STRANA^KO, ILI KONKURSNO
ZAPO[QAVAWE?
PREDIZBORNA KAMPAWA
6 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINEDRU[TVO
Nagrada Diskobo-
los je ve} 19 godina
izazov za one koji
se bave infomaci-
onim tehnologija-
ma, a dodequje Je-
dinstveni infor-
mati~ki savez Sr-
bije. Nagrade, u vi-
{e oblasti (proiz-
vodwa i projekto-
vawe, upravqawe,
finansije, dru-
{tvene delatnosti,
zdravstvo, obrazo-
vawe, usluge i Web
ostvarewa) uru~ena
su 23. decembra u
Skup{tini grada
Beograda.
Na konkursu za dode-
lu nagrade u~e-
stvovala je i O[
“Filip Filipovi}” u
^a~ku, sa projektom “Ino-
vativna nastava iz srpskog
jezika”, ~iji su autori Mi-
lica Stanoj~i}, profesor-
ka srpskog jezika i kwi-
`evnosti, i Milica Pro-
ki}, profesorka informa-
tike, koji se odnosi na
pripremu u~enika za zavr-
{ni ispit iz materweg je-
zika “na daqinu”.
Inovativni pristup
pripreme za malu maturu
nai{ao je na dobar prijem
me|unarodnog `irija i pr-
ojekat je u{ao u u`i izbor
za nagradu.
- Iako nismo dobili
priznawe, nominaciju za
wega smatramo velikim
profesionalnim uspehom i
moralnim podstrekom za
daqi rad. U oblasti obra-
zovawa, u u`em izboru je
bilo svega {est kandidata,
pa se mo`e re}i da smo bi-
li u dru{tvu najboqih.
Nas dve smo prisustvovale
i ceremoniji dodele pri-
znawa i imali prilike da
upoznamo u~esnike konkur-
sa i dobitnike nagrade, ko-
ji dolaze iz velikih i po-
znatih sistema u zemqi i
inostranstvu - sumira Mi-
lica Stanoj~i} utiske sa
sve~anosti u prestonici.
Ona nagla{ava da je mo-
gu}nost pripreme male ma-
ture on line putem nai{la
na dobar prijem kod u~eni-
ka i pokazala da su oni
prijem~ivi za nove ideje i
savremene na~ine rada.
Osim u~enika 8/1, kojima je
profesorka Stanoj~i} raz-
redni stare{ina i za koje
je program prvobitno i
bio namewen, pripremu na
daqinu prihvatili su i
drugi osmaci. Profesorka
svakog petka pusti po jedan
probni test, redovno pra-
ti wihov rad i rezultate,
a mogu}nost kontrole ima-
ju i roditeqi.
E. V.
Uorganizaciji Regionalne privredne
komore Kraqevo OJ ^a~ak, a uz teh-
ni~ku podr{ku Zavoda za intelek-
tualnu svojinu Republike Srbije, u utorak,
u Regionalnom centru za profesionalni
razvoj zaposlenih, organizovan je seminar
na temu “Za{tita intelektualne svojine,
pojam `iga i za{tita geografskog pore-
kla”. Globalizacijom tr`i{ta neophodno
je identifikovati robu, kao robu pore-
klom sa teritorije odre|ene zemqe ili re-
giona, i pravilno je za{tititi obele`ava-
wem i razlikovawem roba i usluga jednog
preduze}a, od onih koje pripadaju drugim
preduze}ima, ka`e Gorana Tanaskovi}, ru-
kovodilac RPK Kraqevo OJ ^a~ak.
- Preduzetnici moraju znati kako da za-
{tite svoj proizvod, naziv firme, `ig, kao
uslov prepoznatqivosti na tr`i{tu, i to
ne samo na doma}em, ve} i na inostranom.
Na{e privrednike, sa teritorije ^a~ka i
Lu~ana, koji su prisustvovali ovoj prezen-
taciji, interesovao je pre svega `ig, kao
osnovni identitet proizvoda i usluga.
Predava~i su se potrudili da uka`u koli-
ko je bitno da svako preduze}e registruje
svoj `ig, kao i na to koje su prednosti, ali
i obaveze registracije. @ig je pravno za-
{ti}eni znak koji slu`i za obele`avawe i
razlikovawe robe i usluga jednog preduze-
}a, od onih koji pripadaju nekom drugom
preduze}u. @ig je na mnogo na~ina i imix
preduze}a, jer on omogu}ava i da se boqe
plasira roba na tr`i{tu, ili usluge. Ali,
`ig ne slu`i samo za identifikaciju robe
i usluga, u wemu se vidi i garancija traj-
nog kvaliteta proizvoda, {to ujedno omo-
gu}ava potro{a~ima da lak{e identifiku-
ju i do|u do proizvoda koji je wima potre-
ban i samim tim steknu poverewe, ali i bo-
qu iskori{}enost od tre}ih lica - obja-
{wava Gorana Tanaskovi}.
U slu~aju povrede prava, kako isti~e,
preduzetnik mo`e zahtevati naknadu samo
ako je registrovao `ig, za{titio naziv
proizvoda. Na prezentaciji, kojoj se oda-
zvao veliki broj privrednika, moglo se ~u-
ti i koje vrste `igova se mogu registrova-
ti, kako mo`e da izgleda `ig, ali i {ta se
ne mo`e za{tititi odre|enim `igom ili
znakom. @ig je ustvari za{ti}eni znak,
podse}a na{a sagovornica i navodi da se
ne mo`e za{tititi znak koji je protivan
javnom poretku ili moralu, koji po ukup-
nom izgledu nije podoban za razlikovawe
robe ili usluge u prometu, kao ni znak ko-
ji mo`e da stvori zabunu u prometu.
- Zavod za intelektualnu svojinu vr{i
besplatnu dijagnostiku kod preduze}a, koja
su odlu~ila da za{tite svoj `ig, geograf-
sko poreklo ili intelektualnu svojinu. To
omogu}ava i sajt Zavoda za intelektualnu
svojinu, gde svaki preduzetnik mo`e bes-
platno da pogleda koji su to `igovi ve} za-
{ti}eni, da ne bi do{lo do zabune prili-
kom podno{ewa registracione prijave.
Kada se odredi znak, odnosno `ig koji `e-
li da se za{titi, vrsta robe, ime preduze-
}a, tada se popuwava jednostavna registra-
ciona prijava, koja tako|e postoji na sajtu
Zavoda za intelektualnu svojinu. Za{tita
koja va`i 10 godina iznosi oko 40.000 -
50.000 dinara - ka`e Gorana Tanaskovi}.
Pored ostalog, privrednike je intere-
sovala i za{tita geografskog porekla ro-
be. Predstavnici Gradske uprave i “Plo-
dova zapadnog pomoravqa”, koji `ele da za-
{tite znak i ime manifestacije, prisu-
stvovali su seminaru, gde su se informisa-
li o uslovima koji moraju biti ispuweni
prilikom registracije geografskog pore-
kla.
N. R.
Dr Slobodan Stupar, pomo}nik mini-
stra prosvete za visoko obrazovawe, inve-
sticije, u~eni~ki i studentski standard i
javne nabavke, posetio je 22. januara Agro-
nomski fakultet.
Dekan fakulteta dr Vladeta Stevovi}
upoznao je pomo}nika ministra sa dosada-
{wim radom i naporima rukovodstva na
stvarawu materijalnih uslova za podiza-
we kvaliteta nastave i usavr{avawe na-
stavnog kadra i nau~nog podmlatka. To-
kom posete bilo je re~i i o aktivnostima
koje se odnose na rekonstrukciju i adapta-
ciju laboratorijskog prostora i nabavku
savremene opreme, koje je Ministarstvo
prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja po-
dr`alo. Dekan fakulteta je zahvalio po-
mo}niku ministra na razumevawu i fi-
nansijskoj podr{ci u proteklom periodu.
Pomo}nik ministra je pohvalio napo-
re rukovodstva i izrazio zadovoqstvo po-
stignutim rezultatima, obe}av{i da }e
Ministarstvo i daqe podr`avati razvoj
Fakulteta, u skladu sa trenutnim mogu}-
nostima, i pru`iti finansijsku pomo} za
nabavku laboratorijske opreme i rekon-
strukciju krovnog pokriva~a.
Na kraju posete Stupar je posetio neko-
liko laboratorija, u kojima se vr{e raz-
li~ite hemijske analize i sprovode istra-
`ivawa radi razvoja novih tehnologija,
koja su u direktnoj vezi sa unapre|ewem
poqoprivredne proizvodwe i prehrambe-
ne industrije.
E. V.
POMO]NIK MINISTRA PROSVETE POSETIO
AGRONOMSKI FAKULTET
OBE]ANA FINANSIJSKA
POMO] ZA NABAVKU OPREME
Zbog postojawa osnova
sumwe da je izvr{io
krivi~no delo fal-
sifikovawe slu`bene is-
prave, Osnovni javni tu-
`ilac u ^a~ku, odredio je
meru zadr`avawa Z.].
(1963) iz ^a~ka.
Osumwi~enom se na te-
ret stavqa da je, u svojstvu
odgovornog lica DOO
“357” iz Kowevi}a, u vre-
menskom periodu od 12. ja-
nuara do 15. aprila 2013.
godine, sa~inio osam fal-
sifikovanih slu`benih
isprava - odobrewa za na-
bavku municije i jednu
falsifikovanu slu`benu
ispravu - odobrewe za na-
bavqawe oru`ja neistine-
te sadr`ine, koje je overio
falsifikovanim pe~atom
Ministarstva unutra-
{wih poslova.
Falsifikovana odo-
brewa za nabavku oru`ja i
municije osumwi~eni Z.
]. je predao NN licima,
koja su ista upotrebila u
prodavnicama SUTKZR
“Trim” u Gorwem Mila-
novcu i “Lovac AGP” Beo-
grad, poslovna jedinica u
^a~ku, gde su ova lica ku-
povala pi{toqsku i pu-
{~anu municiju razli~i-
tog kalibra, kao i jedan
pi{toq.
SAOP[TEWE POLICIJSKE UPRAVE U ^A^KU
FALSIFIKOVAWE
SLU@BENE ISPRAVE
USPEH PROJEKTA „INOVATIVNA NASTAVA IZ
SRPSKOG JEZIKA” PROFESORKI IZ ^A^KA
U U@EM IZBORU ZA
PRIZNAWE
DISKOBOLOS 2013
ODR@AN SEMINAR IZ OBLASTI
INTELEKTUALNE SVOJINE ZA POSLOVAWE
NEOPHODNO JE
IDENTIFIKOVATI
I ZA[TITITI ROBU
ILI USLUGE
STARI I BOLESNI ^A^ANI NE]E OSTATI BEZ POMO]I U KU]I, NADAJU SE NADLE@NI
7TEMAPETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
Zbog zakonskih
ograni~ewa o pri-
jemu radnika u jav-
nim preduze}ima i ustano-
vama, rad gerotno-doma}i-
ca u ve}ini gradova i op-
{tina doveden je u pitawe.
Od 1. januara 21 lice koje
obavqa uslugu „Pomo} u
ku}i“ u okviru Centra za
socijalni rad u ^a~ku, ra-
de kao volonteri. Iako su
sada bez nadoknade po
osnovu ugovora o delu, ge-
ronto-doma}ice i daqe
brinu i poma`u 120, uglav-
nom starih qudi kojima je
wihova pomo} od neproce-
wivog zna~aja. Oni se, kao
i u Centru za socijalni
rad u ^a~ku, nadaju da }e se
ipak uskoro na}i pravo re-
{ewe za wihov status, a
kao za sada najboqu mogu}-
nost vide formirawe po-
sebne slu`be, {to je podr-
`ala i lokalna samoupra-
va. Ukoliko se to ne dogo-
di, sla`u se svi na{i sago-
vornici, {teta }e biti ve-
lika, jer posle skoro osam
godina stari i bolesni, o
kojima ~esto jedino brigu
vode upravo geronto-doma-
}ice, bi}e opet prepu{te-
ni svojoj samo}i, bezna|u i
nemo}i.
RE[EWE JE
FORMIRAWE
POSEBNE SLU@BE
Usluga „Pomo} u ku}i“
na teritoriji ^a~ka po~e-
la je 2006. godine kao vo-
lonterski projekat. Nakon
odli~nih rezultata, ugovo-
rom o delu, uz koordinato-
ra, zaposleno je 20 geronto-
doma}ica, koje vode brigu
o 120 starih i bolesnih,
mada su istra`ivawa poka-
zala da postoji relana po-
treba za jo{ ve}im anga`o-
vawem. Najma|i korisnik
„pomo}i u ku}i“ je de~ak sa
posebnim potrebama od
svega 13 godina, a najstari-
ji je ve} u{ao u desetu dece-
niju.
Direktor ~a~anskog
Centra za socijalni rad
Zoran Bel~evi} ka`e da je
do sada svake godine obna-
vqan ugovor sa licima ko-
ja su anga`ovana za ove
usluge, ali da je zbog zakon-
skih prepreka, to ove godi-
ne izostalo.
- Zbog Zakona o buxet-
skom sistemu, za mnoge
usluge koje finansira lo-
kalna samouprava ne mo`e-
mo da anga`ujemo lica po
ugovoru o delu ili privre-
menim poslovima. U tu gru-
pu spada i „Pomo} u ku}i“,
ali i prihvatili{te za
`rtve nasiqa i besku}ni-
ke, kao i „Ku}a na pola pu-
ta“. Zakon nam dozvoqava
da aga`ujemo svega deset
odsto od ukupnog broja za-
poslenih u Centru, a to je
po sada{woj sistematiza-
ciji svega troje. Zbog toga
sada rade kao volonteri,
bez adekavatne nadoknade.
I daqe se vr{e ove usluge i
niko od korisnika jo{ ne
trpi, ali ne znamo do kada
}e tako biti – ka`e direk-
tor Bel~evi} i dodaje da
nadle`no ministarstvo
jo{ nije ponudilo neko re-
{ewe.
Ipak, u dogovoru sa gra-
dona~elnikom ^a~ka Voji-
slavom Ili}em i nadle-
`nima u gradskim uprava-
ma upu}en je dopis Mini-
starstvu finansija u kome
se tra`i formirawe po-
sebne slu`be, a u okviru
koje bi radio i jedan broj
geronto-doma}ica. U tom
ciqu ura|en je novi akt o
unutra{woj sistematiza-
ciji, kojim je predvi|eno
zaposlewe 14 radnika u
stalni radni odnos.
- Me|u wima bi za po~e-
tak bilo i ukupno {est ge-
ronto-doma}ica, a drugi }e
biti primqeni na odre|e-
no vreme. Nadamo se pozi-
tivnom odgovoru u nared-
nih mesec dana. Ako nam
dozvole formirawe poseb-
ne slu`be, to }e biti veli-
ki korak napred. U suprot-
nom, posledice }e biti ne-
nadoknadive, jer bi se izgu-
bio osnovni ciq – pomo}
svim ugro`enim kategori-
jama - ka`e Bel~evi}.
Koordinatorka usluge
„Pomo} u ku}i“ Olivera
Savkovi} ka`e da niko od
korisnika „ne trpi“ zbog
ovakve situacije.
- Svi koji su i do sada
radili obavqaju svoj posao
i daqe. Ne mo`emo tek ta-
ko da napustimo qude koji
zavise od nas. Me|u geron-
to-doma}icama je mnogo sa-
mohranih majki i nikome
se, posle sedam godina ne
napu{ta posao. Ovaj pred-
log Centra za socijalni
rad i qudi iz gradske
uprave daje nam nadu. Ape-
lujemo na sve nadle`ne da
zarad vi{estruke koristi
re{e ovo pitawe {to pre –
ka`e Savkovi}eva.
TOPLA RE^ I POMO]
U KU]I ZA LAK[U
STAROST
Sudbine gotovo svih
onih kojima je neophodna
ova pomo} nalik su jedne
drugima, a opet svaka od
wih mogla bi da bude po-
sebna pri~a o nama samima,
o dru{tvu, porodici i vre-
menu u kome ima sve mawe
qudskosti.
Osamdesetogodi{wa
Brigita Tripi}, rodom
Zrewaninka, posle smrti
supruga i sina jedinca u
^a~ku od rodbine vi{e ne-
ma nikoga. Do pre sedam go-
dina kada je u wen dom pr-
vi put u{la Nikolina Pa-
jovi}, sve je morala sama,
pa se doga|alo da danima
ne prozbori ni re~ sa qu-
dima. Osim starosti koja
nikome nije laka, Brigiti
je posebno te{ko padalo
{to je gotovo potpuno iz-
gubila vid.
- Ona je sada moje o~i,
bez we bih te{ko mogla bi-
lo {ta da postignem. Ne
mogu ni da opi{em {ta to
zna~i kad svaki dan do|e,
uradi sve po ku}i, vodi me
kod lekara, u {etwu...
Ostane po dva sata dnevno,
ali kad zagusti ne ostavqa
me samu. Brine o meni kao
o svom najro|enijem. Nije
samo {to mi uradi sve po
ku}i, nego i ose}am i neku
qubav koju mi pru`a. Ona
mi je ubla`ila samo}u. Ka-
da je nema subotom i nede-
qom po ceo dan i ne otkqu-
~am vrata. I kao u inat
obavezno se tada razbolim
– pri~a nam Brigita, dok
nas nudi slatkim od {qiva
koje je letos zajedno sa Ni-
kolikom pravila.
- Osim kom{ija, koji
ipak imaju svoj posao i svoj
`ivot, ja ovde nemam niko-
ga. Ne mogu ni da zamislim
da nam ukinu ovu pomo}.
Pa, gde bi tu bila qud-
skost?! Jer mi ne mo`emo u
grob da odemo `ivi. A sta-
rost svima dolazi i sve je
prisutnija kao problem –
poru~uje Brigita.
Nikolina rodom iz Hr-
vatske, ka`e da je posao ge-
rotno-doma}ice, iako veo-
ma te`ak, zavolela i da
osim bake Brigite, svako-
dnevno obilazi jo{ pet ko-
risnika u gradu.
- Vezali smo se jedni za
druge, {to je normalno.
Kada smo im rekli {ta se
mo`e dogoditi, bili su ve-
oma razo~arani. Kao i mi,
jer posle sedam godina pot-
pisujemo volonterske ugo-
vore. Nadoknada koju pri-
mamo, a koja nije velika
(oko 19.000 dinara) je jedi-
no primawe za mnoge poro-
dice. Bilo nam je va`no da
nikome nismo na teretu, da
svojim radom zara|ujemo i
poma`emo drugima - ka`e
Nikolina.
U poslu koje obavqaju,
gerotno-doma}ice se nau~e
pre svega strpqewu i sre}i
u malim stvarima.
- Nau~ite se da ~ekate i
da slu{ate... I da se nada-
te. A svi mi koji sa veli-
kom qubavqu obavqamo
ovaj posao nadamo se i ve-
rujemo da }e se na}i najbo-
qe re{ewe i za zaposlene i
za korisnike. Posebno {to
se i gradsko rukovodstvo
ukqu~ilo u iznala`ewu re-
{ewa – ka`e Nikolina.
V. T.
Zajedno sa 19 ge-
ronto-doma}ica i ko-
ordinatorkom Olive-
rom Savkovi}, na{ao
se i jedan „geronto-
doma}in“ – @eqko
Pajovi}, koji je svoju
suprugu Nikolinu
upoznao ba{ zahva-
quju}i ovom poslu.
@eqko je „zadu`en za
terenski rad“, jer
obilazi stare i ne-
mo}ne u Mr~ajevcima
i Mojsiwu. Zakonska
ograni~ewa su i we-
mu donela probleme,
jer kako ka`e wegova
supruga Nikolina,
jo{ se ne zna kako }e
se pala}ati putni
tro{kovi, budu}i da
svaki dan odlazi u
ova sela.
- Dok je bilo lepo
vreme i{ao je bici-
klom, ali sada je to
nemogu}e. Ipak, ra-
dimo i daqe, jer ne
mogu se ostaviti qu-
di kojima je na{a po-
mo} neophodna – ka`e
Nikolina.
Prema posledwem popisu stanovni{tva u ^a~ku
`ivi oko 114 hiqada stanovnika, od kojih je vi{e od
polovine starije od 50 godina. Prema anketi koja je
ra|ena pro{le godine, osim ^a~ka, Mr~ajevaca,
Mojsiwa i Gorwe Trep~e, gde se sada vr{i usluga
„Pomo} u ku}i“, veliko interesovawe postoji i u
mnogim drugim posebno planinskim selima. U Cen-
tar za socijalni rad, poput vapaja, sti`u zahtevi iz
Ostre, Ro`aca, Zabla}a, Slatine, Vape...
-U oko 80 doma}instava u ovim selima smo bili i
dali im nadu da }e i na wihova vrata uskoro zakuca-
ti na{i qudi. Ve}inom su to stari qudi, ~iji po-
tomci `ive daleko i gotovo da nemaju sa kim da po-
razgovaraju... Ne `ele u domove, daleko od svog ogwi-
{ta i ovo je za wih velika nada. Zovu nas svakodnev-
no, ali sada sa ovim zakonskim preprekama te{ko
}emo mo}i da im iza|emo u susret – ka`u u Centru za
socijalni rad.
ZAKON „ZABORAVIO“ NA QUDE
Brigita Tripi}, Olivera Savkovi} i Nikolina Pajovi}
Brigita Tripi}
Zoran Bel~evi}
8 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINEZDRAVSTVO
Odavno je utvr|eno da vremenske prome-
ne uti~u na zdravqe qudi, pogotovo na
osobe koje pate od hroni~nih bolesti.
Nagle klimatske promene sve su prisutni-
je i na na{em podru~ju. Lekari hitne
pomo}i svakodnevno podse}aju na
poreme}aj bioritmova izazvan vremen-
skim nepogodama, a wihovi izve{taji
ukazuju da je tada broj intervencija
pove}an. Naravno, ni zdrave osobe nisu
imune na promene koje se de{avaju u at-
mosferi. O meteoropatiji, wenom nau~-
nom obja{wewu, naj~e{}im simptomima i
tegobama, kao i o wihovom ubla`avawu,
za “^a~anski glas” govori mr sci Nino-
slava Mihajlovi}, specijalista neurolo-
gije Ordinacije za decu i odrasle “Neu-
ropsihomedika” u Beogradu.
Meteoropatija su zdravstvene tegobe koje neke
osobe ose}aju pri promeni vremena ili klimat-
skih uslova. Organizam se postepeno navikava
na klimu u kojoj osoba boravi. Nagle promene vremenskih
uslova, ili neprilago|enost klimatskim uslovima dovo-
de do tegoba. Prema re~ima mr sci Ninoslave Mihajlo-
vi}, specijaliste neurologije, Ordinacije za decu i
odrasle “Neuropsihomedika” u Beogradu, meteoropatske
tegobe se obja{wavaju uticajem promene vremena, naro~i-
to toplote, na hipotalamus i hipofizu, va`ne `lezde u
mozgu, pri ~emu dolazi do pove}anog stvarawa ACTH -
“hormona stresa”, {to pojedine osobe ose}aju kao razdra-
`qivost ili teskobu. Doktorka podse}a da istovremeno
dolazi do smawenog lu~ewa endorfina koji smawuje bol,
pa se prag osetqivosti na bol poja~ava:
- Fizika tuma~i pove}anu osetqivost na bol sni`ava-
wem atmosferskog pritiska, usled ~ega dolazi u organi-
zmu do {irewa te~nosti i gasova, koji vr{e pritisak na
tkiva i poja~avaju ose}aj bola. Ovo se naro~ito odnosi na
tkiva koja su zapaqenski izmewena ili su povre|ena.
Simptomi meteoropatije zavise od uzrasta, starosne
dobi, pola i op{teg zdravstvenog stawa osobe. Naj~e{}e
se tegobe javqaju kod starijih, ali i kod dece.
- Mladi qudi mawe ose}aju meteoropatske tegobe i ako
ih imaju izra`ene su kao umor, pospanost, promena raspo-
lo`ewa, pad koncentracije i sli~no. Ipak, ~ak i neke
mla|e osobe su pri promeni atmosferskih prilika sklo-
ne glavoboqama, naro~ito migrenoznim, apati~ne su ili
depresivne, imaju smetwe sa spavawem. Jedan poseban ob-
lik afektivnog poreme}aja, ispoqen kao pad energije ko-
ji ide do depresije, mo`e biti izazvan sezonski, u toku je-
seni, ili zime. Kod starijih osoba se uz sve navedene tego-
be, izra`ene kod mla|ih, javqaju i reumatski bolovi, ko-
lebawe krvnog pritiska, pogor{awe sr~anih ili disaj-
nih tegoba, poja~awe reumatskih bolova, ili bolovi na
mestu starih o`iqaka (naro~ito preloma kostiju), ~e{}e
se javqaju `u~ni ili bubre`ni napadi, ili pogor{awe
gastrointestinalnih tegoba - obja{wava Ninoslava Mi-
hajlovi}, napomiwu}i da se javqa i glavoboqa, ali ne u
pravom smislu te re~i, ve} vi{e kao ose}aj o{amu}enosti
i te`ine u glavi, pad koncentracije, nejasno}e vida.
Doktorka isti~e da se tegobe naj~e{}e javqaju pri
promeni atmosferskog pritiska, ili naglih temperatur-
nih promena. Organizam posebno te{ko podnosi promenu
naelektrisawa i nakupqawe pozitivnih jona u atmosfe-
ri kada se sprema olujno nevreme.
- Po{to zdrav organizam mawe ili ni malo ne ose}a
promene vremena, zna~ajan preduslov za smawewe tegoba je
dobro zdravqe. Dobro zdravqe podrazumeva redovnu fi-
zi~ku aktivnost, ishranu bogatu prirodnim namirnica-
ma, unos dovoqne koli~ine te~nosti, boravak na sve`em
vazduhu i uop{te zdrav na~in `ivota. Kada je re~ o oso-
bama obolelim od hroni~nih oboqewa va`no je da u toku
promene vremena, ili u toku boravka u klimatskim uslo-
vima razli~itim od uobi~ajenih, redovno koriste svoju
terapiju lekovima i da se, u slu~aju poja~awa tegoba, ~e-
{}e konsultuju sa svojim lekarom - savetuje mr sci Nino-
slava Mihajlovi}. N. R.
KAKO REAGUJEMO NA VREMENSKE PROMENE
Tradicionalno Dru-
{tvo za borbu pro-
tiv {e}erne boleti
“Diabetes melitus” pode-
lio je najmla|im ~lanovi-
ma paketi}e uo~i Svetog
Save. Poklone su dobili i
malo stariji ~lanovi ko-
jima je pripalo i nekoli-
ko vrsta zasla|iva~a za
kafu i kola~e. Osim pake-
ti}a, mladim dijabeti~a-
rima stigle su i dobre ve-
sti od dr Vlada Veli~ko-
vi}a, potpredsednika Sa-
veza dru{tava obolelih
od {e}erne bolesti Srbi-
je, da su obezbe|ene pare za
letwi kamp i da bi pono-
vo u domovima zdravqa
trebalo da budu otvorena
savetovali{ta za dijabet.
Dru{tvo “Diabetes me-
litus” i daqe je aktivno u
razvoju obrazovnih aktiv-
nosti. Nedavno je ~lano-
vima predavawe o preven-
ciji raka grli}a maetrice
odr`ala dr Qiqana Mo-
ji}evi}, {ef Odeqewa za
promociju zdravqa u ~a-
~anskom Zavodu za javno
zdravqe.
Z. J.
Iako niske zimske temperature pogoduju bolesti-
ma, naro~ito ako vam je imunitet oslabqen, i u
hladnim danima mo`emo da se za{titimo od prehlade
i gripa tako {to }emo pripremiti organizam. Najbo-
qe je imati zdravu ishranu, puno se kretati, dovoqno
spavati i napraviti optimalan balans izme|u stresa
i opu{tawa.
Stru~waci isti~u da lo{a ishrana negativno uti-
~e na imunitet, pa u sezoni prehlada i gripa savetuju
uzimawe namirnica bogatih proteinima, poput mesa,
ribe, vo}a, povr}a. U ishranu je neophodno uvrstiti
jogurt, sir, kefir, kupus, citrusno vo}e, orahe, bunde-
vino seme. Ovim }ete obezbediti C i E vitamine, kao
i magnezijum, a upravo su oni bitni za efikasnu od-
branu.
Nedostatak sna, ne samo da iscrpquje, ve} i naru-
{ava zdravqe, zbog ~ega lekari preporu~uju makar se-
dam sati spavawa u kontinuitetu. Naravno, mnogi bi
slobodno vreme najradije proveli u{u{kani u to-
plom, ali fizi~ka aktivnost je veoma va`na za o~uva-
we zdravqa. Bez obzira da li je re~ o {etwi, tr~awu,
fitnesu, teretani..., barem pola sata fizi~ke aktiv-
nosti dnevno ja~a imunitet.
Hladan i suv vazduh pogoduju {irewu bakterija i
virusa, pa u ku}i treba da imate ovla`iva~ vazduha,
jer i topao, ali vla`an vazduh mo`e da vam pomogne da
sa~uvate zdravqe.
DOBRO ZDRAVQE, PREDUSLOV
ZA SMAWEWE TEGOBA
AKTIVNOSTI DRU[TVA DIJABETI^ARA „DIABETES MELITUS“
PODEQENI PAKETI]I
ZA SVETOG SAVU
KAKO SPRE^ITI PREHLADU I GRIP
OJA^AJTE
IMUNITET- Meteoropatija se naj~e{}e javqa kod stari-
jih osoba obolelih od hroni~nih bolesti, kao
{to su reumatski artritis, astma, {e}erna bo-
lest, povi{en krvni pritisak, kardiovaskular-
ne bolesti... - podse}a Ninoslava Mihajlovi}.
9MARKETINGPETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
marketing 032/342-276
10 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINEREPORTA@A
IZ NEOBJAVQENOG RUKOPISA TOMISLAVA ]OSI]A (4)
Za napredak sela zna-
~ajna su dva veoma
va`na, istorijska,
doga|aja - Prvi i Drugi
srpski ustanak, odnosno
period od 1804. do 1813. i
posle 1815. godine, kada
se stvarala i postupno
osamostaqivala nova srp-
ska dr`ava. Da podsetim
da je do 1830. godine Sr-
bija smatrana privremeno
oslobo|enom. Od avgusta
1815. po selima sude srp-
ski knezovi i kmetovi, a
muselimi i nahijski
upravnici su ostali da
po nahijama re{avaju spo-
rove izme|u Turaka, a po
varo{ima zajedno sa kne-
zovima sude Srbima.
PAKOVRA]E
U SRPSKOJ ISTORIJI
Nastanak srpske dr`ave
je u direktnoj vezi sa Pako-
vra}em i obli`wim selima,
jer se zavr{na bitka, posle
boja na ^a~ku, odigrala na
padinama Jelice, na trome-
|i Rtara, Du~alovi}a i Pa-
kovra}a. Ustanici su dotu-
kli Turke koji su se, napu-
{taju}i ^a~ak, dali u bek-
stvo, a narod je mesto ispod
planinskog prevoja prozvao
Begova jaruga.
Posle ovog obra~una, na
lice mesta je stigao Milo{
Obrenovi}, prikupio raz-
be`ale Turke (decu, `ene,
starce i rawenike) i po-
slao ih u U`ice. [tite}i
neja~, promu}urni knez je
na~inio prvi diplomatski
korak. Na mestu koje narod
naziva Lokve on, 2. maja
1815, daje svoj prvi Ukaz.
Obra}aju}i se “stare{ina-
ma i narodu Trnavskom”,
knez saop{tava:
- Imenuje se stare{ino-
om i vojnim zapovednikom
Petronije Peruni~i} i
pod~iwava se pod wegovu
vlast buquba{a Vasiq sta-
re{inom nad osam sela. Na
isti na~in podla`em pod
vlast opomenutom kapetanu
Vasila buquba{u s dole
opisanim selima, da se ima-
ju u svemu povinovati. Prvo
selo Pakovra}i, Loznica,
Ri|age, Beqina, Pridvori-
ca, Atenica, Jezdina, Kuli-
novci.”
Ovim ~inom, knez Mi-
lo{ preuzima politi~ku
vlast, organizuje prvu vojnu
formaciju, imenuje vojnog
zapovednika i pod~iwava
mu lokalnu ustani~ku voj-
sku i wenu teritoriju. Ula-
zi u pregovore, utvr|uje
primirje sa beogradskim
Mustaf pa{om, prikupqa
od naroda porez za pla}awe
vazalnog odnosa sultanu, u
decembru iste godine usvaja
buxet, a Srbiji prisajedi-
wuje okruge koje je Kara|or-
|e oslobodio u Prvom srp-
skom ustanku: Podriwski,
Starovla{ki, Kru{eva~ki,
Para}inski, Timo~ki i
Krajinski.
Na Skup{tini narodnih
stare{ina nahije Po`e{ke,
3. decembra 1821. u ^a~ku,
odato je veliko priznawe
knezu Milo{u “za ovakvi
{estogodi{wi na{ Raha-
tluk i Mirno}u”. Hati{e-
rifom iz 1930. godine Mi-
lo{ je priznat za kneza,
Turci su mu prepustili ce-
lokupno unutra{we upra-
vqawe zamqom, a narod je
mogao da obavqa bogoslu-
`ewe u svojim crkvama.
PAKOVRA]SKA
OP[TINA
Sretewskim ustavom, iz
1835, i takozvanim Turskim
ustavom, iz 1838. godine,
ure|eni su sudovi i op{ti-
ne, kao upravne jedinice.
Op{tine su formirane u
toku 1839. Pope~iteqstvo
je nalo`ilo da se vi{e ma-
wih sela sjedini u jednu op-
{tinu, a jedno selo izabere
za sedi{te primiritelnog
suda. Izbor “predsedateqa
i ~lenova” vr{en je me|u
najotmenijim qudima, od
strane gra|ana i u prisu-
stvu okru`nog ili sreskog
na~elnika. Glavni kmet
(svako selo je imalo poseb-
nog kmeta), predsedateq
primiritelnog suda i ~la-
novi wegove porodice oslo-
bo|eni su poreza i drugih
“rabota”, a svaki poreski
obveznik “sela onog u kog je
on kmet” bio je du`an da mu
godi{we daje po jedan cvan-
cik. Birani su na tri godi-
ne, mogli su ponovo da budi
birani, a razre{avani su
du`nosti ukoliko se u
okru`nom sudu doka`e kri-
vica.
Prvo sedi{te primiri-
telnog suda, odnosno Pako-
vra}ske op{tine, bilo je u
selu Jezdini, u brvnari, a
dosta kasnije u Parmencu.
Op{tinu su sa~iwavali
Ri|age (24 ku}e i 26,5 pore-
skih glava), Beqina (38 ku-
}a i 34 poreske glave) i Pa-
kovra}e, sa 34 ku}e i 31 po-
reskom glavom - ukupno 135
doma}instava. Sela Pri-
dvorica, Parmenac i Me|u-
vr{je su, zbog malog broja
domova, imali status zase-
laka. “Ustrojenije op{ti-
na” obnarodovano je 13. jula
1839, a aktom od 17. juna
iste godine nagla{eno je da
~lanovi suda moraju biti
“~estiti, savestni, bezpri-
strasni i nepodmitqivi i
od same prirode bistri”,
kao i da }e odluke donositi
po zdravom razumu, pri ~e-
mu su du`ni da se dr`e
“obi~aja narodni”. Op{ti-
na je bila obavezna da sudu
obezbedi ku}u u kojoj }e za-
sedati, zatvor, kao i “macke
s drvenim klinovima” za
fizi~ko ka`wavawe. Sud je
re{avao gra|anske sporove
u kojima kazna nije prelazi-
la sto gro{a, a u krivi~-
nim postupcima one u koji-
ma je najve}a kazna iznosila
tri dana zatvora ili “deset
{tapova”.
Primiritelni sudovi su
prete~a uprave, a naziv su
zadr`ali sve do 1865. godi-
ne. Nazivi op{tina i op-
{tinska vlast uvedeni su
1866. Formirani su op-
{tinski odbori i op{tin-
ski zbor, a primiritelni
je preimenovan u op{tin-
ski sud.
SLOVO
O MARKU ]OSI]U
Prvi predsedateq op-
{tine bio je Marko ]osi}
iz Pakovra}a, zbog ~ega je
verovatno op{tina i nazva-
na Pakovra}skom. Wegovi
pomo}nici bili su Mijat
Pu{eqa iz Beqine i Radi-
sav Pantovi}.
Marko, koji je prvi sa-
hrawen na grobqu u Parlo-
gu, gde postoji wegov i spo-
menik brata mu Nikole,
ostavio je dubok trag, kako
u legendama tako i u isto-
riji na{eg sela.
Prema usmenom predawu,
postojbina Markovih i Ni-
kolinih roditeqa je stara
Hercegovina, odakle su se
doselili u Sjenicu. Kada je
majci Jeki, izuzetno lepoj
`eni, aga pogubio mu`a,
ona ga osveti. Ubiv{i agu,
Jeka sa decom prelazi pla-
ninu Javor i kra}e vreme se
zadr`ava u selu Ku{i}i
ili Kati}i. Odatle se po-
rodica razilazi u tri
pravca. Jeka sa sinovima
Markom i Nikolom dose-
qava se u Pakovra}e, pred
kraj 18. veka, gde se preudaje
u porodicu Kandi} i u no-
vom braku ra|a decu. U~i-
teq Velimir Veqo ]osi}
zabe`io je predawe prema
kome je, posle smrti Jeki-
nog drugog mu`a, du`nost
glave doma}instva preuzeo
wen sin Marko, koji je u to
vreme ve} bio odrastao. Do-
vedeni ]osi} postao je veo-
ma vi|en i po{tovan u selu,
te se i ostali Kandi}i po-
~e{e prezivati ]osi}.
Kada su Turci, fermani-
ma od 1793, 1794. i 1796, uve-
li neke reforme u Beograd-
skom pa{aluku, ustanoviv-
{i obor knezove i knezove
koje je narod birao, svi su
izgledi da je ovaj Marka
izabran za stare{inu sela,
a potom i nad osam sela, ta-
ko da je dobio zvawe ~a~an-
ski knez. Istorija je zabele-
`ila da je u~estvovao u Pr-
vom i Drugom srpskom
ustanku, kao i u pripremi
Haxi Prodanove bune, 1914.
u selu Trnavi. Za Haxi
Prodanovu bunu je poznato
da je Milo{ Obrenovi},
kao turski vazal, u~estvo-
vao sa Turcima u borbi
protiv ustanika, ~ime se
mo`e objasniti kasniji
Milo{ev odnos prema
Marku. Ukazom na Lokvama,
on buquba{u Vasila (vero-
vatno je re~ o Vasiliju La-
|evcu) direktno pot~iwava
kapetanu, ~ime Marko osta-
je bez svog buquba{e i zva-
wa kneza, koje je stekao iz-
borom od strane naroda.
Zanimqivo je da se uz
Marka uvek pomiwe i wegov
brat Nikola, koji je, po sve-
mu sude}i bio znatno mla-
ZABELE[KE O ROD
Pe~at suda op{tine Pakovra}ske
Sudije Izabranog suda, u sredini predsednik Suda Borivoje A. ]osi}
11REPORTA@APETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
IZ NEOBJAVQENOG RUKOPISA TOMISLAVA ]OSI]A (4)
|i. Oni su u slo`noj pa-
trijarhalnoj zajednici
ostali punih 40 godina, sve
do 1838. godine.
SEOSKE FAMILIJE
]osi}i, ~ija je krsna
slave Aran|elovdan, su veo-
ma brojna i razgranata fa-
milija. Dugotrajnim istra-
`ivawem utvrdio sam tri
rodoslovna stabla, deli-
mi~no krvno povezana. Re-
alno je pretpostaviti da
stabla Petra ]osi}a i
Marka i Nikole ]osi}a
nisu u krvnom srodstvu, dok
se za stablo Janka ]osi}a
mo`e smatrati da je u srod-
stvu sa oba stabla. Pisac
ovih redova svrstava se u
Nikoline potomke. Moj
pradeda Aleksa je dva puta
od strane dr`avnih organa
slan u novooslobo|ene kra-
jeve od Turaka da obavqa
dr`avne slu`beni~ke po-
slove. Deda Borivoje je u
Prvom svetskom ratu pre-
{ao Albaniju. Kao dete sam
ga ~esto slu{ao kako sa svo-
jim soluncima peva
„Igrali se kowi vrani”,
mo`da najlep{u pesmu o
Moravi. Deda je lepo pevao,
stalno je na slu`bi u Vave-
dewu pratio popa Steva.
Me|u starijim doma}in-
stvima u Pakovra}i su i
Blagojevi}i, koji slave
Stevawdan, a analizom ime-
na pripadnika ove famili-
je do{ao sam do pretpostav-
ke da im je zajedni~ki pre-
dak Filip. Prezime Blago-
jevi} se prvi put pomiwe u
kwizi ven~anih za period
od 1837. do 1880. godine:
Gli{o Blagojevi} i Mari-
ja, Jakova Radoi~i}a iz Du-
~alovi}a o`. 2. 5. 1843. U
protokolu umrlih crkve
svetog Vavedewa upisano je
da je Gligorije mehanxija
upokojen 16. 12. 1878. u 73.
godini `ivota. Gli{o se
o`enio Marijom u 38. godi-
ni, a izgleda da je pre dose-
qewa u Pakovra}e imao
najmawe jedan brak, po{to
je u kwizi ven~anih zabele-
`en wegov ~etvrti brak, sa
Aleksijom, godine 1853.
Bogdanovi}i (slave Lu-
~indan) su, prema mojim sa-
znawima, u Pakovra}u pri-
sutni jo{ 1834. godine, a u
kwizi ven~anih se kao prvi
sklopqen brak bele`i brak
Petronija Bogdanovi}a i
Cvete, Radosava Buzaxi}a
iz Dqina, 2. 1. 1838.
Na osnovu zabele`aka
koje je ostavio Sini{a Pa-
vlovi}, praunuk Mijailov,
izveo sam zakqu~ak da su
Pavlovi}i poreklom iz
Crne Gore, kao i da su oni i
Mi}ovi}i istog porekla,
jer su potekli od dva brata
koja su se istovremeno dose-
lila u ovaj kraj. Pavle se
nastanio u Pakovra}u, a
Mi}a u Ri|agama, a zajed-
ni~ka krsna slava wihovih
potomaka je Jovandan.
Najstariji poznati pre-
dak familije Kosti} je Ko-
sta Raji}, koji se pomiwe u
prvim popisima - tefter
~ibuku iz 1822/1824. i
Ara~kom tefteru, iz 1830.
godine. Kosti}i slave
Aran|elovdan.
Zlati}i su Nikoqci. U
Pakovra}u su se nastanili
posle Drugog srpskog
ustanka, a u dokumentima se
prvi sa ovim prezimenom
pomiwe Jovan Zlati}. Go-
dine 1822. bilo mu je 20 go-
dina i posedovao je stado od
12 ovaca, a 1830. godine
imao je i sina Nikolu.
Zajedni~ki rodona~el-
nik familije [uti}, koja
slavi Nikoqdan, i Vukadi-
novi}a, ~ija je krsna slava
\ur|evdan, je Avram [uta.
Prema popisu iz 1822. i
1824. godine, on i Kosta Ra-
ji} imaju znatno vi{e bra-
va nego ostala doma}instva
u selu - Kosta je vlasnik 50,
a Avramovo stado broji 45
koza i ovaca.
Za razvoj Pakovra}a
zna~ajne su i familije Ne-
dovi}, Nikiforovi}, Pe-
trovi}, Markovi}, \umi}
Stamboli}, Vukoti}… Iz-
u~io sam sva seoska doma-
}instva zabele`ena u veli-
kom popisu iz 1863. godine,
a izrada rodoslova je bila
veoma slo`en i te`ak zada-
tak. Podataka je malo, a
prezimena su ~esto mewana,
mla|i su uzimali prezime
oca, majke ili starijeg pre-
tka. Samo za obradu jednog
doma}instva ponekad je bi-
lo potrebno vi{e meseci, a
naknadno sam dolazio do
novih saznawa. “Zapisi” su
i daqe otvoreni za dopune,
a ~itaocima }u biti zahva-
lan za svaku dobronamernu
sugestiju.
(Kraj)
Priredila Emilija Vi{wi}
Slede}e godine navr{i}e se dva veka od nastanka
nove srpske dr`ave i istorijskih doga|aja na trome|i
zvanoj Lokve, {ta me dodatno podsti~e da razmi{qam
o potrebi da se na ovom mestu podigne spomen obele`-
je.
Ovaj jedinstven spomenik trebalo bi da simboli{e
izmirewe dinastija Kara|or|evi}a i Obrenovi}a, gu-
bqewe turske mo}i u Evropi i pomirewe dveju vera.
Zami{qam ga kao visoku kulu - minaret, sa pozla}e-
nim krstom na vrhu. U unutra{wosti minareta bile
bi ugra|ene spiralne stepenice ili lift, za izlazak
posetilaca na platformu koja mo`e da primi do 50
qudi. Oni bi odatle mogli da vide vrhove planina
Golije, Javora, Povlena, Maqena, Suvobora, Rudnika
i Oplenca. Plato na kome bi se nalazio obelisk imao
bi geografski oblik sada{we Srbije, a na wegovom
vertikalnom delu na{la bi se sva obele`ja Prvog i
Drugog srpskog ustanka, kao i imena poznatih ustani-
ka i wihovih vo|a.
Spomenik bi bio postavqen na sredi{wem delu - u
“[umadiji”. Na platou bi se nalazili i spomenici
Kara|or|u i Milo{u. Kara|or|ev bi bio postavqen
na severoistoku, prema Rusiji, a Milo{ev prema seve-
rozapadu, u pravcu Austrije.
Na mestu Lokve tradicionalno je, na Petrovdan,
odr`avan veliki sabor, a prirodne lepote i blizina
manastira ~ine ga dodatno zanimqivim za posetioce.
Mesto je od Beograda udaqeno svega 130 kilometara, a
postoje}i prilazi su dobri, pa nije potrebno graditi
novu saobra}ajnicu.
SPOMENIK NASTANKU
NOVE SRPSKE DR@AVE
NOM PAKOVRA]U
Spomenik Radomiru
Vukoti}u na seoskom
grobqu
Me{tani Pakovra}a u Vrwa~koj Bawi, 1920. godine. U sredini Borivoje ]osi}
Porodica Borivoja ]osi}a
Porodica Stevana [uti}a
12 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINEMARKETING
^A^ANSKI GLAS
MARKETING
032/342-276
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 13SELO
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
krompir 50
pasuq 350
paprika 300
paradajz 220
krastavac 250
praziluk 70
rotkva 50
tikvice 250
tikva 30
brokoli 350
kupus 20
karfiol 300
per{un 30
{argarepa 50
cvekla 50
spana} 100
zelena salata 30
crni luk 30 - 70
beli luk 400
rotkvice 50
VO]E
suve {qive 200 - 300
jabuke 30 - 50
kru{ke 60
ju`no vo}e 100 - 200
orasi 800 - 1.000
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 80
pili}i 350 - 370
jaja 9 - 13
kajmak 550 - 600
sir 250 - 400
pr{uta 1.300 - 1.600
slanina 350 - 850
suxuk 800
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici - 200
prasi}i 280
ovce 200
jagwad 350
p{enica 25
je~am 25
kukuruz 22
Evropska (doma}a) {qi-
va je jedna od najvi{e
gajenih ko{ti~avih vo-
}aka. Prema podacima
FAOSTAT prose~na pro-
izvodwa {qive u svetu u
periodu od 2007. do
2011. godine iznosila je
10.622.712 tona. Najve}i
svetski proizvo|a~ u
2011. godini je bila Ki-
na sa 5.873.656 tona, a
zatim Srbija sa 581.874,
slede Rumunija, SAD, ^i-
le.
Plodovi {qive se mogu
jesti sve`i, prera|ivati
u pekmez, xem, marmela-
du, slatko, sok, rakiju,
su{iti se ili se duboko
zamrzavati, kako bi se
kasnije prera|ivali ili
koristili za jelo. Plod
{qive se u najve}em
broju slu~ajeva su{i, jer
je upotreba suve {qive
u qudskoj ishrani posta-
la {iroko rasprostra-
wena, ili se koristi za
dobijawe alkoholnih
pi}a, ka`e dr Neboj{a
Milo{evi} iz ~a~anskog
Instituta za vo}arstvo.
- [qiva pripada familiji ro-
saceae, podfamiliji prunoideae,
rodu prunus i podrodu prunophora
koji obuhvata 29 vrsta koje se me-
|usobno morfolo{ki veoma raz-
likuju. Ova raznolikost se poseb-
no ogleda u osobinama ploda
(krupno}a, oblik, boja, tekstura,
aroma, kvalitet) i habitusa (`bun
ili veliko drvo, {iroka ili us-
pravna kro{wa, sa mno{tvom ili
malobrojnim li{}em i ranim do
poznim cvetawem). U ne tako dale-
koj pro{losti, veliki deo proiz-
vodwe {qive u na{oj zemqi je u
osnovi zavisio od sorte po`ega~a,
dominantne na Balkanskom poluo-
strvu, a posebno u zemqama biv{e
SFR Jugoslavije, kao i od autoh-
tonih (lokalnih, rakijskih) sor-
ti, ~iji je najve}i deo kori{}en za
preradu u rakiju. Me}utim, u po-
sledwih dvadesetak godina sorti-
ment je zna~ajno promewen uvo|e-
wem u proizvodwu novih doma}ih
i inostranih sorti ~iji se plodo-
vi koriste u sve`em stawu, zatim
za preradu u razli~ite proizvode
tople i hladne prerade i za su{e-
we. I pored toga, zna~ajan deo
ukupne proizvodwe {qive u na{oj
zemqi se jo{ uvek koristi za pro-
izvodwu rakije - podse}a dr Ne-
boj{a Milo{evi}.
Prema wegovim re~ima, proiz-
vo|a~i {qive u Srbiji, uzimaju}i
u obzir tradiciju i odnos na{ih
qudi prema ovoj vo}ki, oduvek su
te`ili ostvarewu odre|ene koli-
~ine plodova tokom godine, kako
bi se zadovoqile pre svega sop-
stvene potrebe, manifestovane u
spravqawu pekmeza i xema, su{e-
wu i proizvodwi rakije. Me|u-
tim, savremena, tj. visokointen-
zivna proizvodwa {qive se zasni-
va na sasvim druga~ijim pogledi-
ma, gde wen temeq predstavqa iz-
bor sorti visokog biolo{kog po-
tencijala rodnosti, odli~nog iz-
gleda i kvaliteta ploda, tole-
rantnih na virus {arke ili plum
pox virus (PPV) i velikog kapaci-
teta prilagodqivosti razli~i-
tim uslovima `ivotne sredine,
obja{wava Milo{evi}. Posma-
trano sa tog stanovi{ta, uvo|ewe
u proizvodwu inostranih sorti
po pravilu nosi sa sobom odre|ene
rizike, koji mogu biti posledica
nedovoqnog poznavawa wihovih
biolo{kih, odnosno pomolo{kih
osobina sa jedne strane, i speci-
fi~nih zahteva prema uslovima
`ivotne sredine i merama nege za-
sada sa druge strane, ka`e na{ sa-
govornik.
- Kada su u pitawu nove sorte,
proizvo|a~i se naj~e{}e oprede-
quju za one sa visokim prinosom,
krupnim plodovima i plavom bo-
jom poko`ice. Ostale osobine sta-
bla i ploda se vrlo ~esto stavqaju
u drugi plan, {to je sa dana{weg
stanovi{ta uspe{ne i ekonomski
opravdane proizvodwe {qive ne-
zamislivo. Naime, u zemqama sa
razvijenim tr`i{tem vo}a, ukqu-
~uju}i {qivu, gaje se sorte dobrog
kvaliteta koje su prihvatqive od
strane potro{a~a i podesne za
prehrambenu industriju i su{ewe.
Ina~e, kvalitet ploda je kombina-
cija fizi~kih i hemijskih osobi-
na dopuwena senzornim osobina-
ma kao {to su izgled, tekstura me-
zokarpa, ukus i aroma, hranqiva
vrednost, hemijski sastav, meha-
ni~ke i funkcionalne osobine
ploda i sli~no - podse}a Milo{e-
vi}.
Danas je, kako ka`e, kvalitet
ploda od fundamentalnog zna~aja
za prihvatawe sorti {qive od
strane potro{a~a, zbog velike
konkurencije na tr`i{tu izme|u
brojnih novih priznatih sorti
ove i drugih vrsta vo}a. Tako|e,
mnogi podaci iz literature ukazu-
ju da prihvatawe plodova {qive
od strane potro{a~a i wihov tzv.
“`ivotni vek u marketima” mnogo
zavise od vremena (datuma) berbe,
zakqu~uje na{ sagovornik.
N. R.
DR NEBOJ[A MILO[EVI] O NOVIM SORTAMA [QIVE
NA PUTU PREPOZNATQIVOG ISTRA@IVA^A
- Jo{ jedan istra`iva~ Instituta za vo}arstvo, dr Neboj{a Mi-
lo{evi} je uspe{no odbranio doktorsku disertaciju u decembru
2013. godine, i sada Institut ima 11 doktora nauka. Pored doktora,
imamo devet istra`iva~a-saradnika, osam sa magistraturom, od ko-
jih je dvoje predalo ura|ene doktorske disertacije i o~ekujemo zaka-
zivawe wihove odbrane. Dr Milo{evi} je uspe{no zavr{io doktor-
ske studije po novom programu i time na~inio veliki korak koji do-
prinosi definisawu sposobnost istra`iva~a za samostalni nau~ni
rad u odabranoj oblasti. Istovremeno mu pru`a {ansu da se u budu-
}em radu odgovorno i kompetentno bavi slo`enom obla{}u opleme-
wivawa {qive, na{eg nacionalnog brenda, opravda i zaslu`eno bu-
de na privilegovanoj poziciji koja mu je dolaskom u Institut data
da bude jedan od oplemewiva~a na ovoj vode}oj vrsti vo}aka. O~eku-
jemo da }e izgraditi sopstveni put prepoznatqivog istra`iva~a i
zajedno sa drugim kolegama u timu oplemewiva~a Instituta zaslu-
`iti re~i zahvalnosti za sorte koje }e stvoriti, kako od strane vo-
}ara, tako i od na{e i nau~ne zajednice evropskog istra`iva~kog
prostora, kao {to je to bio slu~aj u pro{losti - rekla je direktor-
ka dr Svetlana Paunovi}, naglasiv{i da je u Institutu u posledwih
devet godina priznato sedam novih sorata {qive i da se trenutno u
postupku priznavawa za nove sorte kod Ministarstva poqoprivre-
de nalaze tri perspektivna hibrida. Dr Milo{evi} je sa jo{ dvoje
kolega autor jednog od tih hibrida sa poznim vremenom zrewa.
TRI NOVE NEMA^KE
SORTE [QIVE
- Kod tri nove nema~ke sorte
{qive (jojo, hanita i katinka), tole-
rantne ili otporne na {arku
{qive, ispitivane su najzna~aj-
nije biolo{ke osobine i kvanti-
tativni rast polenovih cev~ica
in vivo i in vitro u uslovima samoo-
pra{ivawa, slobodnog opra{i-
vawa i stranog opra{ivawa pri
razli~itim temperaturama. Tako-
|e su ispitivani bujnost stabla,
komponente prinosa i fizi~ko-
hemijske osobine ploda ovih sor-
ti {qive. Istra`ivawa su oba-
vqena u periodu od 2008. do 2010.
godine, u zasadu {qive u gustoj
sadwi u ekolo{kim uslovima
^a~ka, kori{}ewem standardne
metodologije. Na osnovu rezulta-
ta dobijenih prou~avawem stepe-
na oplo|ewa i biolo{kih osobi-
na sorti {qive jojo, katinka i ha-
nita, sve tri ispitivane sorte se
mogu preporu~iti za gajewe u pro-
izvodnim zasadima. Iako je kod
sve tri sorte ispoqen visok ste-
pen samooplodnosti, preporuka je
da se u proizvodnim zasadima one
gaje uz prisustvo sorte opra{iva-
~a, pri ~emu su me|usobno jedna
drugoj dobri opra{iva~i - obja-
{wava dr Neboj{a Milo{evi}.
BIOGRAFIJA
Neboj{a Milo{evi} je ro-
|en 30. juna 1983. godine u ^a~-
ku. Osnovnu {kolu zavr{io je u
Preqini, a Gimnaziju u ^a~ku.
Na Agronomskom fakultetu u
^a~ku diplomirao je 2006. go-
dine sa prose~nom ocenom 9,42.
Doktorsku disertaciju pod na-
slovom “Stepen oplo|ewa i bi-
olo{ke osobine novih sorti
{qive (Prunus domestica L.)”
odbranio je 18. decembra 2013.
godine, na Poqoprivrednom
fakultetu Univerziteta u Beo-
gradu.
Kao stipendista Ministar-
stva za nauku i za{titu `ivotne
sredine bio je anga`ovan na
projektu: “Stvarawe, odabira-
we i prou~avawe genotipova vo-
}aka boqih biolo{ko privred-
nih osobina”, a od 2008. godine
zaposlen je u Institutu za vo-
}arstvo, u Odeqewu za pomolo-
giju i oplemewivawe vo}aka.
Pored toga {to je u~estvovao u
realizaciji vi{e projekata, do
sada je u saradwi sa drugim au-
torima objavio 102 biblio-
grafske jedinice.
KVALITET PLODA JE OD
FUNDAMENTALNOG ZNA^AJA
14 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINEREPORTA@A
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30
~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz
kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-
ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`a-
ri Vulkan u Roda centru.
Istori~arka umetnosti
Medison Dupre ume da pre-
pozna falsifikat ~im ga vi-
di. Kada joj tajanstveni dok-
tor Kasim ponudi prima-
mqivu zaradu ako „otkupi“
figuricu skarabeja ukrade-
nu iz Tutankamonove grob-
nice, ona zna da bi trebalo
da odbije i produ`i daqe.
Ipak, Medison odbacuje
oprez i priprema se za po-
tragu za Srcem Egipta.
I pre nego {to je stigla da spakuje kofere, mora da be-
`i jer je optu`ena za ubistvo. Tragovi je odvode u Engle-
sku, u Stounhenx, gde se druidski seks kult klawa „bogi-
wi qubavi“, `eni sa dovoqno li~nog bogatstva da sebi
kupi vojsku obo`avalaca. Medison pronalazi sopstvenog
obo`avaoca u liku egipatskog stru~waka za starine kome
zna da mo`e da veruje, i koji podsti~e wenu strast.
Do{av{i u Egipat u potrazi za skarabejem, Medison
}e biti zarobqena u zemqi faraona kada joj na aerodro-
mu oduzmu paso{. Ona zna da ju je izigrao Kasim, koji ve-
ruje da Srce Egipta ima mo} da op~ini mase da podr`e
wegov tajni ciq.
Remek-delo engleske
i svetske kwi`evnosti,
jedna od najlep{ih qu-
bavnih pri~a svih vre-
mena
Usamqena vresi{ta
severne Engleske. Dve
porodice, dva suprot-
stavqena sveta destruk-
tivnih strasti i sti-
dqivog konformizma.
Neprevazi|enom dram-
skom snagom bezvreme-
nog klasika, surova
stvarnost svakodnevnog
`ivota stapa se sa neu-
toqivim strastima, du-
bokim emocijama i gne-
vom osvete, pripovedaju}i o nesre}i qudskog roda sputa-
nog i pora`enog sopstvenim ograni~ewima.
Ova tragi~na qubavna pri~a, burna poput severnog ve-
tra koji bri{e pustarama Jork{ira, obuhvata dve gene-
racije – od vremena kada je Hitklif, ostav{i sam na sve-
tu, do{ao da `ivi na imawu porodice Ern{o, pa sve do
wegove smrti mnogo godina kasnije.
Jedini roman Emili Bronte uzbudqiv je viktorijan-
ski klasik o snazi qubavi koja, uprkos svemu, pa i smrti,
`ivi ve~no. Ketrin i Hitklif nezaboravni su likovi
koji i dan-danas o~aravaju ~itaoce neobuzdanom snagom
svojih karaktera.
Emili Bronte
ORKANSKI VISOVI
Harold Robins
PROKLETSTVO
Devedesetogodi-
{wak Jovan ]ojba-
{i} (1924) iz Iva-
wice, zakora~io je
20. januara ove go-
dine u desetu dece-
niju `ivota. Sre}u
zbog dugove~nosti i
dobrog zdravqa,
koje po sopstvenim
re~ima duguje is-
kqu~ivo radu, s
wim je podelilo
wegovih, ~ak 70 po-
tomaka.
Otac je sedmoro dece,
{est k}erki i sina,
koji su mu podari-
li 15 unuka i 18 praunuka.
Odrastao je u, tako|e, broj-
noj patrijarhalnoj poro-
dici iz kakve je i wegova
supruga Quba. Iz rodi-
teqskog doma su oboje po-
neli duh po{tovawa, slo-
ge, qubavi i bliskosti,
kao i odnos prema radu. Za
sebe ka`e da je pravi pri-
mer izreke “Rad je stvorio
~oveka”, jer i u ovim godi-
nama ne miruje. Ima ~eti-
ri brata i jednu sestru i
svi su `ivi i dugoveki.
Najmla|i brat je ro|en
1937. Jovana su roditeqi
rano o`enili. Imao je sa-
mo 17 godina. Imawe bilo
veliko, a majka jedino `en-
sko u ku}i sa {estoro dece.
Prvo dete je dobio sa 18
i po, a sedmo u 36. godini,
kada je prvi put postao i
deda, jer su mu se supruga i
najstarija k}erka porodi-
le iste godine. Jedini sin
Srdan, ro|en posle {est
k}erki 1960. godine, samo
dva meseca je stariji od
najstarijeg unuka Predra-
ga, koji `ivi u Beogradu.
Odrastali su, a kasnije i
studirali vi{e kao bra}a,
a ne kao ujak i sestri}. Kad
su mu se ra|ale k}erke de-
{avalo se da nije bio kod
ku}e, zbog posla, rata i
drugih obaveza. Ro|ewe
druge devoj~ice zateklo ga
je, se}a se, u Ivawici, a je-
dan kom{ija mu priredi
prvoaprilsku {alu, tra-
`e}i mu da plati pi}e za
sina. Iako se obradovao,
kad je shvatio da je re~ o
{ali, dostojanstveno se
vratio u kafanu i platio
svima pi}e i rekao “neka
mi je `iva i zdrava”. Za
deda Jovanovu porodicu i
potomke je karakteristi~-
no da se ~esto okupqaju, za
slave i sve druge prilike,
i svi su jako vezani, slo-
`ni i bliski, {to ga po-
sebno raduje u ovo vreme
velike otu|enosti i fami-
lija i u samim porodica-
ma. Ka`e da zamera mladim
roditeqima {to vi{e vre-
mena ne posve}uju deci. S
decom treba mnogo pri~a-
ti, upu}ivati ih, razume-
ti, a i institucije bi va-
qalo da se pozabave mladi-
ma, smatra stari ]ojba-
{i}.
- Nai|e kriza, pa se qu-
di bave nekim drugim stva-
rima. Uvek je bilo kriza,
one budu i pro|u, ali tre-
ba ostati ~ovek. Mora da
se radi, ekonomi{e, ne mo-
`e rasipni~ki da se `ivi.
Ja i danas ustajem svakog
jutra u pet sati, obra|ujem
ba{ticu, brinem o imawu
od oko tri hektara, gajim
{qive, maline, jabuke, po-
ma`em sinu u fabrici
konfekcije, i dok sam bio
zaposlen radio sam upore-
do na imawu - pri~a deda
Jovan, aktivan i u dru-
{tvenom `ivotu, Udru`e-
wu penzionera, s kojim ide
na izlete, putovawa...
Iako je napunio 90 go-
dina ova starina, svedok
jednog burnog veka, pre`i-
veo je dva svetska rata, pa i
ove posledwe nemile deve-
desete, odli~no izgleda, u
dobroj je kondiciji, a na
svemu tome zahvlan je is-
kqu~ivo neprestanoj ak-
tivnosti i radu, kao i
Prolom Bawi, u koju re-
dovno odlazi. Ponosi se
svojim brojnim potom-
stvom i ka`e:
- Svi su dobro, lepo `i-
ve, lepo se sla`u, nema ni-
kakvih problema, bliski
smo me|usobno i puno mi je
srce. Sve sam ih navikao
da rade, jer rad odr`ava
~oveka. Fakultet samo po-
ma`e ~oveku u radu, obra-
zovawe mu poma`e da lak-
{e i boqe obavqa svoj po-
sao, a ne da bude neki go-
spodin, neki {ef... Pored
rada, u `ivotu je najva`ni-
je usmeriti dobro decu i
po{tovati zara|eni no-
vac. Vrata moje i ku}e mog
sina Srdana su u svako do-
ba otvorena za svakog ~la-
na porodice. Za mene nema
ve}e sre}e od na{ih oku-
pqawa - ka`e pored osta-
log ovaj devedesetogodi-
{wak. Z. L. S.
JOVAN ]OJBA[I] ZAKORA^IO
U DESETU DECENIJU @IVOTA SA BROJNOM PORODICOM
SRCE PUNO
POTOMAKA
Brojni potomci na okupu povodom 90. ro|endana dede Jovana
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 15KULTURA
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u
petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista
(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj
^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u
kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,
radno vreme 9-21.
Egzoti~na
avantura kroz
vreme i pro-
stor: susre}e-
te se sa dva ve-
ka, dve kultu-
re. Zabavna i
misteriozna,
ovo je pri~a o
dvema `enama
koje se bore da
se pomire sa
svojom pro-
{lo{}u. Te-
me: putovawe,
sloboda u
Londonu da-
nas i 1920. u
Kini, izdaja,
izgubqena i
prona|ena qu-
bav.
Suzan Xoj-
nson izuzetno ve{to prepli}e sudbine dve `ene, dva na-
~ina `ivota, dva razdobqa. Vodi~ jedne biciklistkiwe
kroz Ka{gar je roman iz ~ijih stranica izbijaju mirisi,
ukusi i boje koji }e ostati u ~itao~evoj sobi dugo po{to
sklopi kwigu.
Vodi~ jedne biciklistkiwe kroz Ka{gar Suzan Xoj-
nson je kwiga sasvim druga~ija od svega {to je napisano
u posledwe vreme – jedinstvena, obiluje junacima koji
zahtevaju punu pa`wu, zadivquju}e napeta i izuzetno dir-
qiva paralelna pri~a o dvema neobi~nim `enama.
Obuhvataju}i
~etiri generacije
od 1911. godine do
danas, Pono}na
ru`a prati neobi-
~an `ivot Anahi-
te ^avan i do~ara-
va nam prizore ve-
lelepnih palata
Indije i veli~an-
stvenih vlastelin-
skih zdawa Engle-
ske.
U vreme kad je
britanska Indija
bila na vrhuncu,
jedanaestogodi-
{wa Anahita, iz
plemenite ali osi-
roma{ene porodi-
ce, sklapa do`ivotno prijateqstvo s princezom Indi-
rom, povla{}enom k}erkom bogatog indijskog vladara.
Odlaskom u Englesku upoznaje mladog Donalda Astberi-
ja, naslednika veli~anstvenog, udaqenog poseda Astberi,
i wegovu lukavu majku.
Od autorke Ku}e orhideja, novi roman koji ima sve po-
tencijale da bude bestseler predstavqa zanimqiv spoj
Indije, Engleske i Holivuda.
Lusinda Rajli
PONO]NA RU@A
Suzan Xojnson
VODI^ JEDNE
BICIKLISTKIWE KROZ
KA[GAR
Kada neko ko je prvobitno osu|en na 27 godina robi-
je napi{e kwigu pesama i posveti je svojim sapat-
nicima zatvorenicima, i u wu jo{ uvrsti i foto-
grafije presovanog cve}a, koje je svojom rukom sadio i ga-
jio u [eveningenu, ne mo`e, a da ne izazove, bar, radozna-
lost. Ipak, re~ je o ozbiqnom {tivu u koje je sam autor, ge-
neral Mom~ilo Peri{i} udenuo i jo{ neka svedo~anstva
o “bici koju je dobio”. Kwiga je pripremqena za {tampu
pre izricawa kona~ne presude 28. februara 2013. godine. O
tom iskustvu govorilo se, pro{log ~etvrtka u klubu Doma
kulture, na promociji wegove kwige “Pesme iz Haga”, koju
je objavila TV Galaksija 32. Kwigu su predstavili novi-
nar Aleksandar Radovi}, kwi`evnik \uro Zagorac, autor
kwige “Mom~ilo Peri{i}, bitka qutog generala”, Slobo-
dan Nikoli} je ~itao stihove, a @ivka Dmitrovi} biogra-
fiju autora.
O svojim motivima da se na ovaj na~in izbori sa `ivo-
tom u Pritvorskoj jedinici u [eveningenu, ~iji su sta-
novnici bili svi optu`eni u Ha{kom tribunalu, general
Peri{i} (1944. Ko{tuni}i) je zabele`io u prologu kwige,
napomiwu}i da je od 1990. do 1995. godine optu`eno vi{e
od 160 qudi sa prostora biv{e SFRJ, ali je me|u wima
ubedqivo najve}i broj optu`enih i osu|enih Srba. “Optu-
`en sam za zlo~in koji nisam po~inio...U takvim okolno-
stima nastojim da o~uvam psihofizi~ku vitalnost, vedri-
nu takovskog de~aka, ozbiqnost i dostojanstvo Mi{i}e-
vog zemqaka i nepobedivost Po}orekovog “krivog opan-
ka”. Treba pomiriti nepomirqivo, prevazi}i neshvatqi-
vo, ostati normalan u nenormalnoj situaciji... Izlaz je u
svrsishodnoj aktivnosti vezanoj za su|ewe, u usredsre|e-
nom pomagawu timu odbrane, u fizi~koj aktivnosti, dru-
{tvenim igrama, raspravama, {alama... Ali, {ta kad nema
su|ewa, kad si sam u svojoj }eliji, kad ti dosadi ~itawe
kwiga i gledawe jednoli~nog programa televizije... Tu
skoro da nema odgovora za obi~nog pritvorenika, vojnika,
policajca, civila - ali general ne sme biti bez odgovora,
bez izlaza, jer general nije general ako nema rezerve! Ispo-
stavilo se da je moja neiscrpna rezerva - pesma!”
I po~eo je da ni`e pesme o ra|awu, stvarawu, ratovawu,
robijawu, stradawu, smrti, obuhvataju}i to jednom jedno-
stavnom mi{qu - Sve je to `ivot. Tako su nastale pesme
Bista, Udar, ]elija, Cve}e u zatvoru, Dilema, Doajen, Ha-
{ki performans, Ko je on, Qiqak, Pratiqa, Princeza
Ena, Vernici, Terapija, Uzavrela krv, Nula do nule... Spa-
sila~ko dru{tvo. Svaku pesmu prati i narativni kon-
tekst, razlog wenog nastanka, grubo bi bilo re}i u takvim
okolnostima - inspiracija. Kwiga sadr`i i razmi{qawa
u no}i pred presudu, razmi{qawa na dan presude, presudu
kojom je zavr{ena “osmogodi{wa ha{ka hajka na nedu`nog
srpskog generala”, ovekove~ena u re~ima sudije Merona:
“Poni{tava se presuda Prvostepenog ve}a i Peri{i}
osloba|a krivice”. U vojni~koj karijeri pro{ao je svim
stepenicama do vrha, a sa du`nosti na~elnika General-
{taba Vojske Jugoslavije smewen je 1998. Tu su i ~lanci iz
novina, spisak presuda, Zapisnik sa 7. sednice Vrhovnog
saveta odbrane, Pismo predsedniku SRJ, Ukaz predsednika
SRJ o postavqewu na novu du`nost, Ukaz o prestanku pro-
fesionalne slu`be, Slike upresovanog cve}a...
- Uvodna re~ glavnog tu`ioca Ha{kog tribunala Mero-
na, koji me je opisao i oslikao na po~etku su|ewa 2008. go-
dine i ocrnio, naterala me da sebi ka`em - iz inata, pisa-
}u pesme i pobedi}emo. Zahvaquju}i izuzetno sposobnom,
interdisciplinarnom timu odbrane sa tri kontinenta,
uspeli smo da doka`emo ne{to {to je do tada bilo gotovo
nemogu}e, da se istina ne mo`e iskriviti do te mere, da je
pametni qudi ne mogu ispraviti. I na na{u sre}u, i na
sre}u institucije na ~ijem ~elu sam bio, mi smo skinuli
anatemu sa Vojske Jugoslavije, a time i srpskog naroda i
na{e dr`ave, i nadam se, da je i ova kwiga donekle tome do-
prinela. Posle ovakve posete i ovako izuzetnih re~i koje
su dijametralne u odnosu na one uvodne u Ha{kom tribuna-
lu, sa osmehom mogu da ka`em - pisa}u i daqe - rekao je na
kraju promocije svoje kwige “Pesme iz Haga” general Mom-
~ilo Peri{i} u svom obra}awu brojnoj ~a~anskoj publi-
ci.
Z. L. S.
„PESME IZ HAGA” MOM^ILA PERI[I]A
GENERAL NIJE GENERAL
AKO NEMA REZERVE
Milovan Lu~i}, dipl. ma{inski
in`ewer, rukovodilac u Fabrici
oru`ja u Kragujevcu, ro|en u ^a~ku
1957, verni je ~italac “^a~anskog gla-
sa”, naro~ito kada vikendom do|e u
rodne Ka~ulice. Impresioniran orga-
nizacijom plivawa za zale|eni krst,
brojem pliva~a i masovnim dolaskom
oko 10.000 gra|ana da isprate ovu mani-
festaciju, poslao je u na{u redakciju
svoje Bogojavqenske utiske. Plivao je
do sada osam puta za Bogojavqenski
krst na [umari~kom jezeru u Kragujev-
cu, ali zbog ograni~enog broja u~esni-
ka na 33, ove godine je prvi put zapli-
vao u rodnom ^a~ku. U~esnik je poluma-
ratona i Beogradskog maratona, a po-
vremeno se ogla{ava i u fabri~kom li-
stu “Oru`ari” u Kragujevcu.
Lu~i} ka`e da je na Zapadnoj Mora-
vi na Bogojavqewe do`iveo ambijent
kakav se retko vi|a u Srbiji. “Dolazak
90 pliva~a uz zvuke srpske trube je ne-
{to na ~emu ^a~ku mogu pozavideti
sli~ni doga|aji, kako u Evropi, a mo-
`da i {ire. Takmi~arski deo ove pli-
va~ko duhovne liturgije u ~ast kr{tewa
Sina Bo`ijeg Isusa Hristosa bio je u
drugom planu, a u prvom je bila promo-
cija vere na na~in kojim se na{e pravo-
slavqe ponosi i uzdi`e za stepenicu
iznad ostalih, uz podse}awe da su svi
pobednici koji tog dana u|u i zapliva-
ju u tako hladnoj vodi. Sa ponosom i za-
dovoqstvom ovo plivawe u ^a~ku sam
posvetio mojoj }erci Mariji, koja bo-
ravi u Americi i koju otac, majka i
brat nisu videli skoro ~etiri godine.
I nisam se prevario. Vera u Boga, taj
duhovni adrenalin prisutan prilikom
ulaska u hladnu vodu i plivawe do Kr-
sta je ne{to neopisivo lepo i izazovno.
Ta simbolika da ~ovek pliva da bi do-
hvatio i prineo sebi Krst, ~ini ga do
krajwih granica produhovqenim. Sva-
ko ko u|e u vodu 19. januara, svaki wegov
zaveslaj rukama usmeren prema Bogoja-
vqenskom krstu, predstavqa jednu zlat-
nu nit koja }e biti utkana u wegov to-
~ak `ivota, donose}i mu sre}u i ispu-
wenost. [lag na torti bila je ve~erwa
Bogojavqenska akademija u prepunoj sa-
li Doma kulture. Kvalitet i raznovr-
snost programa, dirqiva dodela pri-
znawa svim pliva~ima koje je publika
ispra}ala stalnim i spontanim aplau-
zima, posebno priznawe za najmla|eg
takmi~ara Lazara Draga{evi}a, izma-
mili su mnogima suze”, rekao je pored
ostalog Lu~i} i ovim putem jo{ jednom
zahvalio organizatorima na viziji i
besprekorno ura|enom poslu, konstatu-
ju}i da su u~esnici Bogojavqenskog
plivawa “asvaltirali put ~vrstim ma-
terijalom, kojim }e kora~ati kroz `i-
vot i svakim narednim korakom sve du-
bqe ulaziti u hram duhovnog mira, oli-
~en pre svega u dobrim i pozitivnim
mislima”. Z. L. S.
UTISCI KRAGUJEV^ANINA KOJI JE PLIVAO NA BOGOJAVQEWE U ^A^KU
DUHOVNI ADRENALIN
16 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
Utorak, 4. februar 2014. u
19,30 ~asova- Predavawe
MLADI I TRADICIONAL-
NA KULTURA, predava~ Rada
Karanac, sociolog, M Sc kultur-
ologije.
PETAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 KORAK 21
11:15 OGLASI
12:00 DOBRO DO[LI -r.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ - r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI - r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 IZBOR
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SUBOTA
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - repriza
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SERIJA - repriza
11:15 OGLASI
11:45 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:00 Dokumentarni program
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT - r.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
NEDEQA
08:15 OGLASI
08:45 DE^IJI FILM
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 STARI ZANATI
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 JAVNA RE ̂-r.
15:00 KULTURNI INTERVJU -r.
15:30 NAU^ITE LAKO]U POSTO-
JAWA-r.
16:15 52 VIKENDA U SRBIJI
18:30 GULIVER
19:00 VEZE
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 PORODI^NI MAGAZIN
21:00 FILM
23:00 Program Srbija na dlanu 1
PONEDEQAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strasti -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-r.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 PORODI^NI MAGAZIN -r.
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -
r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 JAVNA RE^
21:00 MILANOVA^KA SEDMICA
21:30 GRUDA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu
UTORAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strast -
09:15 Meridijanima
09:45 Beli luk i papri~ica
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 ARHIVA @I^KE EPARHIJE
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT -r.
14:50 DOKUMENTARNI FILM -
ZASTAVA FILM - r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - Izlog strasti
16:45 Beli luk i papri~ica
17:15 OGLASI
17:45 GRUDA-r.
18:15 MILANOVA^KA SEDMICA
-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 TV MEDIKUS
21:00 Srbija i svet
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SREDA
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strasti
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 IZBLIZA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 RE ̂VI[E
13:30 OGLASI
14:10 VI[E OD SPORTA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA -Izlog strasti -
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 MO SPORT
20:45 CRKVE ^A^ANSKOG KRAJA
21:00 KULTURNI INTERVJU
21:30 NAU^ITE LAKO]U POSTO-
JAWA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu 1
^ETVRTAK
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - Izlog strasti -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 FILM -r.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-r.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - Izlog strasti
16:45 NAU^ITE LAKO]U POSTO-
JAWA -r.
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 DOBRO DO[LI
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NA[E SELO-r.
22:30 TV INFORMATOR 3
23:15 Program Srbija na dlanu 1
- TV GALAKSIJA -
DOM KULTURE ^A^AK
TV PROGRAM
NARODNI MUZEJ
Izlo`ba “IZME\U ISTOKA I ZAPA-
DA” Bobana Mandi}a i Stalna postavka u
konaku; radnim danima od 9 do 17, subotom
i nedeqom od 9 do 13 ~asova; ponedeqkom
izlo`beni prostor nije otvoren za posete;
ISTORIJSKI ARHIV
Izlo`ba “PORTRETI KRAQICE
MARIJE I KNEGIWE OLGE KARA-
\OR\EVI]”, od 7 do 15 ~asova radnim da-
nima;
UMETNI^KA
GALERIJA “NADE@DA
PETROVI]”
Izlo`ba “MLADI 2014” - “URBANA
VIZIJA”, ponedeqak, sreda i petak od 10
do 15 ~asova; ~etvrtkom od 10 do 17, subo-
tom od 10 do 13.
Na osnovu Odluke PD "Elektrosrbija" d.o.o. Kraqevo,broj
05-24706 od 31. 12. 2013. godine, ogranak ED ^a~ak objavquje:
JAVNI POZIV
za davawe u zakup poslovne prostorije
1. Predmet javnog poziva:
- poslovne prostorije koje se sastoje od {alter sale (132,20 m)
u ukupnoj povr{ini od 280,35 m2 koje se nalaze u poslovnoj zgra-
di ogranka "Elektrodistribucija ^a~ak" u ^a~ku, u ul. Krenov
prolaz bb..
2. Vreme zakupa:
- poslovne prostorije iz ta~ke 1. ovog poziva, se daju u zakup
na 3 godine, uz mogu}nost produ`ewa perioda zakupa.
3. Po~etni iznos naknade za zakup:
- iznosi 13,26 EVRA po kvadratnom metru poslovnog prosto-
ra u dinarskoj protivvrednost, bez PDV, po sredwem kursu NBS
na dan pla}awa.
4. Uslovi javnog poziva za ponu|a~e:
Pravo da dostave ponudu imaju sva pravna i fizi~ka lica pod
uslovima da:
- najkasnije do 15. 2. 2014. godine do 12 ~asova dostave ponudu
za zakup u zatvorenom omotu koji neposredno predaju pisarnici
Ogranka ED ^a~ak,kancelarija broj 502, sprat 5, Komisiji za
sprovo|ewe postupka davawa u zakup poslovnog prostora.
- Uz prijavu fizi~ka lica dostavqaju li~ne podatke: ime i
prezime,adresu stanovawa, JMBG i broj li~ne karte.
- Uz prijavu pravna lica dostavqaju podatke:naziv i
sedi{te,dokaz o registraciji kod nadle`nog organa,dokaz o sol-
ventnosti (da nije u blokadi).
- Uplate depozita u iznosu 10% od iznosa po~etne cene
zakupnine za godinu dana (4.460 EVRA u dinarskoj protivvred-
nosti bez PDV) na `iro ra~un Ogranka ED ^a~ak broj 155- 2519
-19 i dokaz o uplati dostave uz prijavu na javni poziv.
Depozit izabranog ponu|a~a se zadr`ava i ura~unava se kao
deo naknade za zakup za prvih godinu dana,a ostalim ponu|a~ima
se vra}a u roku od 8 dana od dana izbora najpovoqnije ponude.
Neblagovremene prijave,kao i prijave uz koje nisu prilo`eni
dokazi,ne}e se razmatrati u postupku izbora ponuda i vra}aju se
podnosiocima ponude.
5.Postupak izbora najpovoqnije ponude:
Komisija }e izvr{iti otvarawe prikupqenih ponuda dana 17.
2. 2014. godine u 11 ~asova, u kancelariji poslovne zgrade ED
^a~ak, - plava sala, sprat III.
Na otvarawu ponuda bi}e pozvani ponu|a~i.
Ugovor o zakupu zakqu~i}e se u roku od 8 dana od dana
otvarawa ponuda i izbora najpovoqnijeg ponu|a~a.
U~esnik javnog poziva sa najpovoqnijom ponudom,koji ne
zakqu~i ugovor u predvi|enom vremenskom roku, gubi pravo na
povra}aj depozita.
Naknada za zakup poslovnog prostora pla}a}e se na na~in i u
rokovima koji }e biti precizirani ugovorom.
Bli`e informacije mogu se dobiti putem telefona broj
032/304-403 ili u kancelariji broj 418 Ogranka ED ^a~ak.
"Elektrodistribucija ^a~ak"
Direktor
Milovan Gli{i}, dipl. in`. el.
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 17MLADI
\or|e ]irjani} je ro|en u
^a~ku 1982. godine, gde je
`iveo, {kolovao se i ra-
dio sve do 2011, kada se sa supru-
gom seli u Beograd. Ponosni je
otac male \ur|e koja mu je pod-
strek za daqa stvarawa. Poti~e
iz stare, vi|enije ~a~anske poro-
dice kojom se iznad svega ponosi,
a u kojoj je bilo u~iteqa, direk-
tora, uspe{nih biznismena, pri-
vatnika, i {to je najbitnije do-
brih i po{tenih qudi.
Kwi`evno{}u se bavi jo{ od
tinejxerskih dana. Poseduje ne-
koliko ranih radova, ali tek
2012. godine objavquje svoj prvi
roman “Ispovest Miwe Jankovi-
}a”, za izdava~ku ku}u Kwi`evna
omladina Srbije u okviru edici-
je “Pegaz”. Odlikovan je iste go-
dine presti`nom drugom nagra-
dom za roman godine, u okviru
ove edicije. Za wegovo pisawe i
iskorak u svet kwi`evnosti ne-
izmernu zahvalnost duguje i svom
prijatequ i mentoru mr Isidori
Bjelici, kod koje je zavr{io
{kolu kreativnog pisawa i koja
mu je u mnogome pomogla da iz-
gradi svoj stil.
Kwi`evnik Isidora Bjelica,
koja je i recenzent kwige, smatra
da je pojava \or|a ]irjani}a sa
svojim ~udesnim romanom “Ispo-
vest Miwe Jankovi}a”, literar-
na epifanija bez presedana na
na{oj maloj i prili~no uquqka-
noj literarnoj sceni. Fascinan-
tan roman je `ivotna pri~a o
bezuslovnoj, sna`noj, za{titni~-
koj qubavi brata prema sestri.
Roman govori o krvnoj osveti,
razdvojenosti, spoznaji pravih
vrednosti, `eqi za boqim `ivo-
tom, patwi, la`ima, prevarama,
qubavima, grehovima i kaznama.
- Ideje za oba romana javile su
se sasvim slu~ajno. Kod prvog je
to bilo dok sam bio sa suprugom
u {etwi du` Be~i}ke obale.
Stvorila se ideja o romanu “Is-
povest Miwe Jankovi}a” u kom
sam po`eleo do~arati i prikaza-
ti nekoliko negativnih posledi-
ca uslovqenih srqawem i pra-
vqewem konstantnih gre{ki. Ta-
ko|e, roman {aqe poruku da se
obi~no gresi lan~ano nadovezuju
jedan na drugi i da samo jako sve-
sna osoba, izuzetno sna`nog ka-
raktera mo`e da se izvu~e iz tog
vrtloga `ivota i da ispliva na
sigurno. Roman {aqe jo{ niz la-
ko prepoznatqivih poruka, i ve-
rovatno se zbog toga i okitio
presti`nom drugom nagradom u
ediciji “Pegaz”, ukojoj je ogrom-
na konkurencija - ka`e autor
\or|e ]irjani}.
Pored pisawa romana, upu{ta
se i u pisawe kratkih pri~a i
pripovetki sa kojima u~estvuje
na raznim konkursima u zemqi i
regionu. Po~etkom 2013. godine
u{ao je u u`i izbor za dodelu na-
grade “Milovan Vidakovi}” sa
svojom kratkom pri~om “Neprav-
da nad nama”. Autor je i pripo-
vetke “Mudrac” nastale tako|e
pro{le godine, kada objavquje i
svoj drugi roman “@rtve la`i”.
Tako|e, i iza ovog romana stoji
Kwi`evna omladina Srbije. Ro-
man “@rtve la`i” do`ivqava
jo{ ve}i uspeh, dobija prvu na-
gradu na kwi`evnom konkursu
“Raskr{}a 2013”.
- I za roman “@rtve la`i”
ideja se tako|e spontano javila.
U wemu sam po`eleo prikazati
ose}awa jednog ma~o mu{karca
koji iz prili~no uquqkanog `i-
vota upada u jedan totalni haos,
i to sve zahvaquju}i gre{ci svo-
jih roditeqa. Wegov daqi `i-
vot, pute{estvije, istraga, {o-
kantna saznawa su samo posledi-
ca te davno na~iwene gre{ke i
skrivawa istine. U oba romana je
prikazana i qubav kao neizo-
stavni deo svakog ~istog i neuka-
qanog bi}a - obja{wava mladi
autor.
Kada je re~ o inspiraciji za
neprestano stvarawe, ]irjani}
ka`e da ona dolazi iz wegovog
pokreta~a - porodice, od koje
ima potpunu podr{ku:
- ^ak i kada napravim pauzu u
pisawu, dobijem neophodno bo-
drewe od svoje supruge, a razdra-
ganost i smeh moje }erkice mi
ulije nove ideje i elan.
Oduvek je gajio qubav prema
~itawu, po~ev od “Malog prin-
ca”, “Toma Sojera”, “Dru`ine
siwi galeb”, “Bele grive”..., pa
sve do Dostojevskog, Tolstoja,
Beketa, Igoa, gr~kih tragedija,
klasika, doma}ih velikana An-
dri}a, ]osi}a, Selimovi}a...
- Mislim da sam ba{ od sil-
nog ~itawa i po`eleo da se i sam
ostvarim u kwi`evnosti, da dam
svoj doprinos makar on bio i ne-
znatan, i da poku{am da ostavim
iza sebe dela koja }e se ~itati.
Mo`da je to i najve}i razlog
zbog kog sam se upustio u veoma
turbulentan svet umetnosti, da
se moja cela porodica i svi moji
dragi i voqeni qudi ponose sa
mnom - ka`e \or|e ]irjani}, za-
hvaquju}i svim prijateqima i
qudima dobre voqe, koji su ma-
hom iz wegovog rodnog grada, i
koji su nesebi~nim donacijama
potpomogli objavqivawe oba ro-
mana. Wihova pomo} je, isti~e, u
mnogome olak{ala wegove prve
korake u svetu kwi`evnosti.
Sada vredno radi na svom tre-
}em romanu, za koji se nada da }e
objaviti do kraja ove godine.
N. R.
PRVI KORACI U SVETU KWI@EVNOSTI ^A^ANINA \OR\A ]IRJANI]A
DVA ROMANA, DVE NAGRADE
Na kanalu Mascom Records-a, zvani~nog nosioca
Warner Music Group za Srbiju, objavqen je prvi
spot ~a~anskog benda “Za X”, sa albuma “Realnost
zove”. Spot za pesmu “Bile su dobre” uradila je produkci-
ja Glas zapadne Srbije, a snimqen je na brdu Qubi}u i na
bazenima vodovoda. Finansijsku podr{ku pru`io je Grad
^a~ak. Numera “Bile su dobre” ~ini prvi deo debitanskog
albuma, koji sadr`i {est pesama iz po~etnog stvarala-
{tva mladih rokera, a ostatak }e biti objavqen u februa-
ru, jer, kako ka`e peva~ i gitarista Janko ]irkovi}, za
pet godina se sakupilo mnogo materijala:
- Zadovoqni smo spotom. To je posledwa pesma sa na{eg
prvog oficijelnog izdawa za Mascom Records. Jo{ {est
pesama }e biti na novom izdawu, koje }e biti objavqeno u
februaru, a za leto planiramo i tre}e izdawe. Sada smo u
studiju i zavr{avamo miks pesama, polako se formiraju.
Drugo izdawe }e biti mo`da malo tekstualno zrelije od
prvog. Na po~etku se konstantno buni{, ni{ta ti ne vaqa,
a onda, sa godinama, po~iwe{ da pravi{ i qubavne pesme.
Naravno, i daqe ima raznih pesama. Meni je ve} draga
“^ove~e skloni se”, to je melodija koju svi zajedno pevamo.
Pored toga, jedan od najboqih mladih bendova Srbije,
u svom studiju u Qubi}u, svakodnevno ve`ba i pravi neke
nove pesme, koje }e iza}i na leto i u su{tini biti jedini
“opipqiv” primerak - {tampano izdawe. Prva dva izdawa
su onlajn, mogu samo da se preslu{aju i skinu na Interne-
tu, obja{wava Janko i isti~e da su na wima pesme koje su
sakupili za pet godina (koliko postoje), i nisu `eleli da
ih zaborave.
Osim Janka (peva~/gitara), postavu benda ~ine Milen-
ko Beli} (gitara), Lazar Stefanovi} (bas) i Stefan ]u-
stovi} (bubaw), koji su kao petnaestogodi{waci, u sep-
tembru 2008. osnovali grupu “Za X”. Svojim savremenim
rokenrolom, uz malo modernog alternativnog britanskog
i ameri~kog zvuka, sa primesama indija, veoma brzo su
privukli pa`wu publike, ne samo ~a~anske, ve} i {irom
Srbije. “Mo`da ono {ta slu{amo, uti~e na zvuk”, ka`e
Janko i dodaje:
- Mi jo{ uvek trajemo. U sredini kao {to je ^a~ak, no-
vi bendovi se brzo pojave, ali brzo i prekidaju da rade, ne-
staju sa scene. Slaba je scena, ima par bendova i to je sve.
Grupa “Za X” je osvojila vi{e nagrada, nastupala na
brojnim festivalima i svirala sa poznatim srpskim izvo-
|a~ima, kao {to su ^BS, KKN, 357. U posledwe vreme bend
je nastupao po klubovima u ^a~ku i Beogradu, a me|u pla-
novima za leto je da svira na ve}im festivalima.
- Bilo je i nagrada, ali vi{e ne mo`emo da se takmi~i-
mo u kategoriji demo bendova, jer iza sebe ve} imamo jedno
izdawe. Sada mo`emo samo revijalno da nastupamo - obja-
{wava na{ sagovornik.
Ovaj bend je poznat ne samo po zanimqivim obradama,
ve} i po autorskim pesmama.
- Na po~etku smo svirali samo obrade, a potom smo po-
~eli da pravimo autorske pesme, po{to smo shvatili da je
to su{tina. Sada nastupe, pored autorskog programa, po-
puwavamo sa par obrada, po{to qudi obi~no nezadovoq-
ni odlaze ku}i ako ne odsvira{ neku dobro poznatu pesmu
- ka`e Janko.
Iako je posledwi pristupio bendu, i tada, kako ka`e,
nije znao ni{ta da peva, danas on i Mi}a Beli} pi{u tek-
stove, uglavnom naprave celu postavu pesme, a onda sa ri-
tam sekcijom zajedno zavr{avaju.
- Mi}o i ja studiramo u Beogradu, tamo se nalazimo,
pravimo pesme, a Lazar i Stefan, koji su u ^a~ku, uglav-
nom sviraju. Mi}o i ja pravimo pesme, ali smo i malo le-
wi, a wih dvojica ve`baju po ceo dan, i verovatno zbog
wih zvu~imo tako dobro. Ponekad ne mo`emo redovno da
ve`bamo, ali trudimo se, kada imamo odmore izme|u ispi-
ta, da organizujemo probe svaki dan - ka`e na{ sagovor-
nik, `ure}i da se na|e sa ostalim ~lanovima benda. Na-
ravno, na probi.
N. R.
GRUPA „ZA X” OBJAVILA PRVI SPOT ZA PESMU „BILE SU DOBRE”
REALNOST KREATIVNOG BENDAREALNOST KREATIVNOG BENDA
18 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINESAVINDAN
Rezawem kola~a, pri-
godnom priredbom i slav-
skim ru~kom sve osnovne i
sredwe {kole u ^a~ku u po-
nedeqak su obele`ile svoju
krsnu slavu.
U Gimnaziji je Savin-
dan bio i prilika za uru-
~ivawe Svetosavske nagra-
de, iz Fonda dr Reqe I.
Nedeqkovi}a, po jednom
najboqem u~eniku iz sva-
kog razreda za {kolsku
2012/13. godinu. Dobitni-
ci nov~ane nagrade, od po
200 ameri~kih dolara, ovo-
ga puta su: Milan Gemaqe-
vi}, koji je pro{le {kol-
ske godine bio u~enik pr-
vog razreda, za drugi raz-
red - Nikola Zari}, za tre-
}i - Neboj{a Uro{evi}, a
za ~etvrti - sada{wa stu-
dentkiwa Jelena Uro{e-
vi}. Predstavnik Fonda
dr Milo{ Nedeqkovi} je
~estitao u~enicima i pro-
fesorima krsnu slavu, pod-
setiv{i da je dr Reqa Ne-
deqkovi}, koji je preminuo
2007. godine, bio najboqi
student Medicinskog fa-
kulteta u Beogradu, a kao
u~enik Gimnazije u ^a~ku
dobio je, 1937. godine, Sve-
tosavsku nagradu.
Doma}in slave bila je
porodica Mili}, Vladan i
Milica, ~iji su dva sina
u~enici ove {kole. Sveto-
savsku besedu, na sve~anoj
akademiji, odr`ao je pro-
fesor srpskog jezika i
kwi`evnosti Slobodan
Nikoli}, a u programu su
u~estvovali gimnazijalci
i u~enici Muzi~ke {kole.
Na sve~anosti su uru~ene i
jubilarne nagrade zaposle-
nima, kao i poveqe profe-
sorima u penziji.
U O[ “Milica Pavlo-
vi}” uloga doma}ina slave
ove godine je pripala Zora-
nu i @aklini Bojovi}, ~i-
ji je najstariji sin iza{ao
iz ove {kole, a dvojica
mla|ih su jo{ uvek weni
|aci. U ime lokalne uprave
u~enicima i nastavnicima
je slavu ~estitao gradona-
~elnik Vojislav Ili}.
Savindan je proslavqen
i u pojedinim mesnim za-
jednicama. U Mojsiwu je
prire|ena sve~ana akade-
mija i podeqeni paketi}i
najmla|im me{tanima.
Tradicionalna proslava
organizovana je i u grad-
skoj MZ “Palilula”, gde je
80 dece, koja poti~u iz po-
rodica slabijeg materijal-
nog stawa, dobilo pakete
{kolskog pribora i slat-
ki{a. ^estitaju}i mali-
{anima praznik narodni
poslanik Aleksandar Ra-
dojevi} je ukazao na zna~aj
o~uvawa tradicije i vaspi-
tavawa podmlatka u duhu
tradicionalnih vrednosti
i svetosavqa.
E. V.
^A^ANSKE [KOLE PROSLAVILE SAVINDAN
STIPENDIJA STUDENTU
AGRONOMSKOG FAKULTETA
U okviru obele`avawa Svetog Save, 27. januara je u
sali rektorata Univerziteta u Kragujevcu organizo-
vana sve~ana dodela stipendija najboqim studentima.
Na predlog Upravnog odbora Fondacije za stipendi-
rawe najboqih studenata u 2014. godini krajem prote-
kle godine objavqen je konkurs za studente zavr{ne go-
dine osnovnih akademskih studija, a me|u wima je Go-
ran Dra{kovi}, student Agronomskog fakulteta u
^a~ku, sa prose~nom ocenom 9, 29.
Dobitniku stipendije }e biti ispla}ivano po
15.000 dinara, tokom 12 meseci.
SLAVA \AKA, PROFESORA I RODITEQA
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 19SAVINDAN
- Tako glasi do sada naj-
boqe sro~ena definicija
Svetosavqa koju je dao
Sveti Justin ]elijski. -
Samo dobar pravoslavac
mo`e biti dobar Srbin, a
ne obrnuto - rekao je jerej
Slobodan Jakovqevi} u
svojoj besedi na ovoj sve-
~anosti, napomiwu}i i da
je Svetosavqe jedinstvena
pojava u istoriji hri-
{}anstva. - Prihod priku-
pqen od publike namewen
je sestrama Jovanovi} i
Ani Radosavqevi}.
Prvi put ove godine u or-
ganizaciji crkve Svetog
Vaznesewa i suorganiza-
ciji Doma kulture u ponedeqak
je odr`ana sve~ana Svetosavska
akademija “Izvor vode `ive”,
koju je Svetosavskom himnom
“Uskliknimo s qubavqu” otvo-
rio hor “Vaznesewski” pod
upravom dirigenta Jovane Pe-
{terac. O na{em najve}em Sve-
titequ i prvom srpskom autoke-
falnom episkopu Svetom Savi
prigodnu besedu govorio je jerej
Slobodan Jakovqevi}, najmla|i
u bratstvu Crkve Vaznesewa Go-
spodweg. Isti~u}i da Sveti Sa-
va spada u red izuzetnih istorij-
skih li~nosti, ne samo srpskog
naroda, ve} i cele Evrope, jerej
Jakovqevi} napomiwe da se ~e-
sto zaboravqa wegova uloga teo-
loga i duhovnika Crkve, a mnogo
vi{e govori i pi{e o Svetom
Savi diplomati, hagiografu,
kanoni~aru i prosvetitequ.
- Moramo zapamtiti da je on
pre svega svetiteq, pa tek onda
prosvetiteq, najpre monah, pa
tek onda princ, hodo~asnik, pa
tek onda dr`avnik, Sava, pa tek
onda Rastko. Lepa je i ta~na mi-
sao da je on na{ najve}i prosve-
titeq upravo zato {to je na{
najve}i svetiteq, jer je prosveta
samo projekcija svetosti, a zna-
mo da je svetost mera `ivqewa u
Bogu, kao izvoru svetosti. Sveti
Sava nas je ohristovio, dav{i
nam identitet i pe~at trajnog
usmerewa ka Jedinom Besmrt-
nom. Trebalo je snage, voqe i do-
sta strpqewa, pa od jednog polu-
hri{}anskog naroda stvoriti
narod sa jakom pravoslavnom
potkom. Wemu blagodare}i, srp-
ski narod nije obi~na i bezli~-
na nacija, nego svetosavski na-
rod. Zato mu u troparu i pevamo:
“Bio si nastavnik, prvoprestol-
nik i u~iteq puta, koji vodi u
`ivot, jer ~im si do{ao svetite-
qu Savo, prosvetio si svoju
otaxbinu, preporodiv{i je Du-
hom Svetim” - besedio je pored
ostalog jerej Jakovqevi} i na-
glasio da je Svetosavqe jedin-
stvena pojava u istoriji hri-
{}anstva.
Navode}i da se mnogi na ovaj
termin pozivaju osiroma{uju}i
wegovo zna~ewe, Jakovqevi} je
citirao i do sada najboqu defi-
niciju Svetosavqa, koju je sro-
~io Sveti Justin ]elijski:
“Pravoslavqe srpskog stila i
iskustva”. To zna~i da je on poi-
stovetio Pravoslavqe i Sveto-
savqe, a na pitawe {ta je sto`er
pravoslavqa, jerej odgovara:
“Ve~na istina da se u jednom
konkretnom istorijskom trenut-
ku Predve~ni Logos Drugo Lice
Svete Trojice Ovaplotio odno-
sno tajanstveno Telo postao. U
prostor i vreme se smestio onaj
koji je Vanvremeni i Vanpro-
storni, da bi nas od smrti izba-
vio. Ovo je ona istina koja je
Svetog Savu naterala da napu-
sti sve blagodeti koje je ~ovek
onda{weg vremana mogao da ima
i da bos po Svetoj Gori hoda, da
se moli i suze proliva, mole}i
se Svevi{wem za ceo svet. We-
gov biograf Domentijan opisuje
ga re~ima: “Postade stan samoga
Gospoda”. Za Srbe tada i svagda,
on je sav hodaju}e Jevan|eqe, ko-
je spaja zemaqsko i nebesko. Ako
ovu istinu o Logosu ne shvatimo
i ne prihvatimo kao Sveti Sava,
ako ne prihvatimo da je Hristos
zaista Bogo~ovek koji je iz mr-
tvih vaskrsao, onda je sve nebit-
no, onda je i Sveti Sava samo je-
dan od legendarnih, pa i nebit-
nih likova iz pro{losti, a Cr-
kva sama po sebi alegorija mu-
zejske starine. U Hristu je iden-
titet i Savin i na{ i upravo
zato {to su Svetosavqe i Pra-
voslavqe jedno, opasno je raz-
dvojiti ih i opasno je propagi-
rati Svetosavqe bez ukoreweno-
sti u Sveto predawe Crkve. Bez
toga, istakao je Jakovqevi}, ono
postaje jedna etno-politi~ka
ideologija, prazna qu{tura bez
stvarnog zna~aja i dubine, a
Sveti Sava pre svega i samo ro-
doqub, ~iji je najvi{i ciq bio
da nacionalno osvesti srpski
narod. Ali, on je bio i istinski
pravoslavni monah, episkop i
istinski rodoqub. Samo dobar
pravoslavac mo`e biti dobar
Srbin, a ne obrnuto. Stoga Sve-
tosavqe ne mo`e poslu`iti za
bilo kakvu iskqu~ivost i netr-
peqivost prema razli~itom od
nas, jer je “{irina” bila jedna
od wegovih najsjajnijih odlika.
Svetosavsko nasle|e nas obave-
zuje da Hrista svedo~imo uvek i
svagda kao pravi hri{}ani, ia-
ko dana{wi svet nije prirodno
okru`ewe za jednog hri{}anina,
smatra besednik.
- @ivimo u svetu moralnog
skepticizma, nihilizma post-
moderne ili post - post moder-
ne, odnosno tzv. “epohe mrtvog
Boga”, kako }e re}i jedan od pro-
fesora PBF-a. Ose}aj ve} vi|e-
nog, kolektivna depresija i glo-
balna dosada, emocionalna otu-
pqenost koja raste zahvaquju}i
konstantnom bombardovawu me-
dija “te{kim vestima” su jasno
uo~qive. Kao da nema Velike
pri~e spremne da motivi{e i
pokrene qude. Postmodserna gu-
ra hri{}ane u hri{}anstvo bez
Hrista... - isti~e Slobodan Ja-
kovqevi}.
Na hri{}anima je sada da se
klone religioznog individuali-
zma i vere bez dobrih dela, poru-
~uje on, jer je crkveni duh zajed-
ni{tva posledwa nada za post-
moderni svet koji je u agoniji.
Hri{}anski odgovor na ovo pi-
tawe, bio bi: “Nesbi~na, sebe-
darna, delatna, hri{}anska qu-
bav. Etos zadu`binarstva, milo-
sr|a, bratoqubqa, slu`ewa bli-
`wem, ma ko on bio, jeste ne{to
{to se od hri{}anstva danas ap-
solutno o~ekuje i {to stavqa na
probu na{u istinsku veru...”
Svetosavska akademija imala
je i humanitarni karakter. Pri-
hod prikupqen od publike na
ovoj sve~anosti namewen je se-
strama Jovanovi} i Ani Radosa-
vqevi}. Program su obele`ile
izuzetno izvedena duhovna muzi-
ka i recitali posve}eni svetov-
nom i duhovnom putu Rastaka
Save Nemawi}a, koji su izveli
hor “Vaznesewski”, Mina Mati-
ja{evi}, u~enici {kola “1. no-
vembar”, “Vuk Karaxi}” i ~a-
~anske Gimnazije, glumci Dra-
gana Milo{evi} i Bratislav
Jankovi}. Sve~ana akademija za-
vr{ena je tradicionalnom po-
rukom “Da `ivimo svi u slozi,
Sveti Savo ti pomozi”...
Z. L. S.
SVETOSAVSKA AKADEMIJA „IZVOR VODE @IVE” CRKVE SVETOG VAZNESEWA
„PRAVOSLAVQE
SRPSKOG STILA
I ISKUSTVA“
Na Svetosavskom literarnom konkursu za u~enike dodeqene su
nagrade u dve kategorije. Me|u sredwo{kolcima prvonagra|ena je
Milica Terzi}, 1. r. Tehni~ka {kola; druga je Jelena Radovano-
vi}, 4. r. Ekonomska {kola i tre}a Tamara Aleksi}, 2. r. Prehram-
beno ugostiteqska {kola. U kategoriji osnovaca, najuspe{niji
rad potpisala je An|ela Milovanovi}, 8. r. O[ “Dr Dragi{a
Mi{ovi}”; drugi je Vladimir Kandi}, 7. r. O[ “Milica Pavlo-
vi}”, a tre}a je Emilija Moji}, 3. r. O[ “Vuk Karaxi}”.
NAGRA\ENI NA SVETOSAVSKOM KONKURSU
[to je du{a u telu, to su
hri{}ani u svetu… Gospo-
de, premila tajno moja, kako
je lak ovaj svet, kada ga me-
rim tobom... Kad sam se ve-
zao za tebe Qubavi moja, sve
qubavi su popucale... [ta
vredi du{a, ako u woj Ti ne
bdi{... Ja znam ko sam, po
zvonu {to sa zadu`bine Ne-
mawi}a se ~uje...
KROZ MOLITVE GOSPODU
20 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
Gre{ka je soliti jelo na
kraju kuvawa jer }e se izgu-
biti ukus, posebno namirni-
cama kao {to su pasuq, gra-
{ak i krompir, jer upijaju
so tokom kuvawa.
Presoqeno pe~ewe uvi-
jte u ~istu salvetu pokva{e-
nu vodom. Preko salvete po-
spite malo soli, pa sve sta-
vite u ve}i sud i poklopite.
Posle pola sata skinite
salvetu. Na wemu }e se
obrazovati sitni kristali
soli izvu~ene iz pe~ewa.
Hleb }e ostati du`e me-
kan ako u kutiji za hleb sta-
vite pola jabuke ili kocke
{e}era.
Zagorelom mleku otklo-
ni}ete neprijatan miris
ako ga jo{ jednom prokuvate
u drugoj ~iniji sa vanil {e-
}erom.
Kola~ }e biti mnogo so~-
niji ako deo putera ili
margarina zamenite sa
uqem.
Fleke od ~aja na posu-
|u otkloni}ete sa soqu. Po-
spite so na posudu, blago
nakvasite, malo istrqajte i
isperite.
Stavite li kola~e ili
tortu u hermeti~ki za-
tvorenu posudu, du`e
}e ostati sve`i ako pored
wih stavite i nekoliko kocki-
ca {e}era.
Stavite li pored sira
i kockice {e}era, one
}e spre~iti kvarewe i
pojavu plesni.
Secko ili mlin ~esto
pokupi jake mirise ili
masno}u. O~isti}ete
ga tako {to u wega sipate ~e-
tvrtinu {oqice {e}era i
ukqu~ite na dva do tri minu-
ta. Istresite i o~istite sun-
|erom.
Da vam cve}e u vazi
du`e traje tri ka{ike
{e}era pome{ajte sa
dve ka{ike belog sir}eta i
malo tople vode ({e}er }e
hraniti biqke a sir}e spre-
~avati stvarawe bakterija).
Da se re{ite buba-
{vaba pome{ajte {e-
}er sa pra{kom za
pecivo i pospite po proble-
mati~nim mestima. [e}er }e
privu}i bube, a pra{ak za
pecivo }e ih uni{titi. ^esto
mewajte prah.
Odstranite fleke od
trave. Napravite sme-
su od tople vode i {e-
}era, pa je nanesite na mesta
na ode}i koja ste zaprqali
travom. Ostavite sat vreme-
na ili du`e (zavisno od tvr-
dokornosti fleke) a zatim
operite kao i obi~no.
Da vam ru` bude po-
stojaniji nama`ite ga
na usne, stavite malo
{e}era preko i posle minut
dva poli`ite.
1.
4.
5.
6.
7.
2.
3.
DA LI ZNATE
[TA SVE MO@ETE
SA [E]EROM?
Priprema:
U 1 dl mlakog mleka dodati ka{i~i-
cu bra{na, {e}era i izdrobqenog kva-
sca. Ostaviti da naraste. U posudu za
me{awe sipati bra{no, so i pra{ak za
pecivo. Dodati uqe, jaje, jogurt, nado-
{li kvasac i ostalim mlakim mlekom
ume{ati testo. Testo ostaviti u fri-
`ider da stoji 1 sat pa ga premesiti,
rastawiti oklagijom i ostaviti da od-
stoji jo{ 15 min. ^a{om vaditi krugo-
ve i na polovinu filovati, poklopiti
drugom polovinom i pritisnuti krajeve
viqu{kom da se slepe. Pr`iti na uqu
sa obe strane.
Potrebno:
2 dl mleka
700 gr bra{na
30 gr kvasca
Ka{ikica soli, ka{i~ica {e}era
Pola pra{ka za pecivo
2 ka{ike uqa
1 jaje
1 ~a{a jogurta
Sastojci za fil:
250g salame
100g ka~kavaqa
3-4 ka{i~ice ke~apa ili kuvanog paradajza
malo origana
{unku i ka~kavaq sitno ise}i i pome-
{ati sa ke~apom i origanom
Potrebno:
kg tele}e xigerice
4 glavice luka
2 ~ena belog luka
1 dl crnog vina
2 ka{ike nasecka-
nog per{una
4 ka{ike maslino-
vaog uqa
so, biber
kri{ke limuna (po
`eqi)
Priprema:
Luk oqu{titi i narezati
na tanke koluti}e. Zagrejati u
tigawu maslinovo uqe i din-
stati crni i beli luk, dok ne
omek{a i lagano porumeni pa
ga izvaditi i ostaviti na ta-
wir sa strane. Xigericu ise-
}i na vrlo tanke {icle i
kratko propr`iti na uqu na
kojem se dinstao luk. Gotovu
posoliti i pobiberiti i sta-
viti preko luka. Na kraju u
tigaw sa masno}om sipati cr-
no vino kako i kada provri
preliti xigericu i luk. Sve
posuti naseckanim per{unom.
Kao prilog najboqe je po-
slu`iti palentu.
Fil:
500 ml slatke pavlake
1 kesica `elatina
@elatin razmutiti sa 4
ka{ike hladne vode, kad
nabubri otopiti na
sredwoj temperatuti i
umutiti sa pavlakom.
Glazura:
200 g ~okolade za kuva-
we
150 g maslaca
4 ka{ike uqa
^okoladu i margarin
rastopiti na pari pa
ume{ati uqe.
Prvu koru, namazati polovinom fila, preliti po-
lovinom glazure, ostaviti da se glazura stegne (mo`ei
u fri`ideru) pa staviti drugu polovinu fila, pa
drugu koru i premazati sa ostatkom glazure.
Priprema:
Umutiti `uman-
ca sa {e}erom, do-
dati vodu, na smesu
prosejati bra{no,
kakao i pra{ak za
pecivo. Lagano me-
{aju}i dodati sneg
od belanaca.
Ispe}i biskvite u rer-
ni na 180 C (kalup 20×35).
Umutiti dve kore od:
3 jaja
3 ka{ike {e}era
3 ka{ike hladne vode
3 ka{ike glatkog bra{na
1 ka{ika kakaa
1/2 pra{ak za pecivo
HOROSKOPPETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 21
OVAN
On je prvi, on uvek mora
da bude prvi u svemu. I ni-
je ga briga {to drugi kolu-
taju o~ima kada krene sa
svojim pri~ama – ja pa ja,
…sebe smatraju neustra{i-
vima, a okolina ih uglav-
nom gleda kao osobe koje ju-
re kao muva bez glave da bi
dobili ono {to ho}e.. Po pravilu su hiper-aktivni i
puni energije. Veoma su impulsivni, reaguju odmah, bez
pitawa za obja{wewe, pa se kasnije kaju. Zbog toga su wi-
hovi `ivoti ispuweni dramom i ponekad nepotrebnim
incidentima. Skromnost je za wih nepoznata re~. Ako
stvari ne idu dovoqno brzo postaju nervozni ili nepri-
jatni za svoju okolinu. Po{to su izuzetno aktivne osobe,
ne trpe ograni~ewa niti posesivne veze i ~esto putuju,
da se ne bi osetili zarobqeno u kolote~ini svakodnev-
nog `ivota.
BIK
Bikovi su poznati po
svojoj tvrdoglavosti, zato
nemojte da o~ekujete da }ete
ikada pobediti u sva|i.
Oni jednostavno ne popu-
{taju i toliko su tvrdo-
glavi da ~esto rade protiv
sebe. Nemogu}e im je doka-
zati da nisu u pravu, a ~ak
i ako sami to znaju nikada
ne}e priznati zbog ~ega je sa wima tesko razgovarati i
naterati ih da sagledaju sve aspekte neke pri~e . Tvrdo-
glavost ih ometa i u napredovawu, pa }e ~esto odbiti
mnoge primamqive ponude, samo zbog toga {to ne vole
promene i insistiraju da sve ostane kako je bilo. Te{ko
se emotivno otvaraju, pa od wih ne mo`ete o~ekivati da
s vama dele svoje brige. Veoma su toleratni ali kad eks-
plodiraju onda je boqe da ste od wih {to daqe.
BLIZANCI
Blizanac ~esto zapo~i-
we veoma mnogo stvari i
poslova odjednom, a na kra-
ju ne zavr{i ni{ta. Najve-
}a mana qudi u ovom znaku
je {to toliko ~esto mewa-
ju mi{qewe da okolina
ima ose}aj da nisu dosled-
ni. Blizance uvek privla-
~e nove stvari i zbog toga
jedan dan misle jedno, a drugi drugo. Ova osobina ih pri-
kazuje kao osobu na koju se ne mo`e osloniti. Blizance
kada razbesnite, posegnu}e za niskim udarcima, re~ima
koje poga|aju protivnika tamo gde je najslabiji.Tada }e i
vikati, pa ne}e slu{ati argumente druge strane. Pred-
nost ovog znaka je {to se brzo odquti i bude spreman da
pre|e preko sva|e bez zamerawa.
RAK
Ponekad Rak nema snage
da se suo~i sa `ivotom. Su-
vi{e je osetqiv, naro~ito
kada oseti nepravdu na se-
bi. Kad nesre}a stigne,
Rak naj~e{}e di`e ruke od
svega i nemo}no i tragi~no
ka`e: „Bi}e {ta }e biti“.
Nema ambicije i sve {to mu izgleda te{ko lako }e osta-
viti drugima.Ove qude mo`e duboko povrediti kon-
struktivna kritika ili o{tra re~. Vrlo su ne`ni i
skloni promenama raspolo`ewa, pa ako imaju jedan od
lo{ijih dana, sve {to ka`ete ima posebnu te`inu, a za
jednu pogre{nu re~ on se povla~i u svoju qu{turu, gde
tu`no i usamqeno le~i svoje zami{qene rane. @ena Rak
mo`e da zapla~e kad i najmawa sitnica nije u redu.
LAV
Lav mo`e da bude veoma
arogantan. Misli da niko
osim wega ne zaslu`uje da
bude vo|a. I da je samo on
sposoban za prave stvari.
Sa druge strane, Lav pone-
kad veoma voli da gospodari
qudima kako u svojoj ku}i,
tako i na poslu. Nesposoban
je da primi kritiku na svoj ra~un a ukoliko ga na neki
na~in omalova`ite ili ponizite, izbrisa}e vas iz `i-
vota. Mo`e da bude egocentri~an do nemogu}ih razmera,
i taj Lav veoma malo brine {ta drugi misle ili ose}aju.
Mo`e da bude neotesan i surov.
DEVICA
Ponekad je suvi{e kri-
ti~na. Misli da samo ona
mo`e da uradi stvari na
pravi na~in. Device nisu
zlobne i nije im namera da
nekoga povrede, ali wihove
kritike i saveti ~esto kod
drugih izazivaju nezadovoq-
stvo. Mo`e da bude veoma
netakti~na insistiraju}i
na nekim zanemarqivim detaqima. Devicama je te{ko
uputiti pohvalu, jer uvek smatraju da mo`e boqe. Vreme-
nom mogu nau~iti da ubla`e svoju potrebu za kritikova-
wem zbog mira u ku}i, ali duboko u sebi i daqe postoji
`eqa da vam ka`u u ~emu ste pogre{ili.
VAGA
Da bi sa~uvale mir i harmoniju, Vage su u stawu da
u~ine sve, pa I da slazu . Zele da se svakome svide, I to
je upravo wihova najve}a mana. Ako im se suprotstavite,
mnoge Vage }e se slo`iti sa vama, ~ak i kada znaju da su
u pravu. Rasprava ~ak i o onome u {ta veruju, mo`e za
wih da bude veoma uznemiruju}a. Mnoge od wih nemaju
snage da se suo~e sa `ivotom. Vi{e vole da `ive u svom
svetu, koji su same za sebe izmislile...
[KORPIJA
[korpije znaju da budu i
preosetqive. ^esto mogu da
vide nepravdu tamo gde je ne-
ma. A tada su nemilosrdne.
Kada je povre|ena [korpi-
ja zaboravqa na sve ostalo
i obsednuta je u `eqi da ne-
kome vrati milo za drago i
poka`e da je pogre{io {to
se s wom igrao. [korpija je
spremna da mnogo toga `r-
tvuje a na tom putu neretko
uni{ti i sebe. Mogu da budu veoma ponosne, ali i nesno-
sne zbog svoje arogancije. Tvrdoglave su, a od sopstvenih
principa prave zakone sveta.
STRELAC
Strelci se ne dr`e ~vrsto svojih planova i ~esto ska-
~u sa jednog posla na drugi. Mogu da budu veoma ne di-
sciplinovani i da uludo tro{e svoju energiju. Odustaju
lako od svega {to ih zamara i {to im je dosadno ali
retko }e nau~iti iz sopstvenih gre{aka Nemaju glavu
stvorenu za novac i uvek preteraju sa izdacima Neki
Strelci mogu da preduzimaju budalaste rizike i skloni
su kockawu. Mnogi su neobazrivi i brzopleti, tako da
i sami sebi zapu{e usta. Znaju da nepa`qivo povrede
druge, kad su sujetni ili iskreni u pogre{nom trenutku
JARAC
Wihov prioritet je posao
i to }e vam jasno dati do zna-
wa. Sve {to rade, rade is-
kqu~ivo zbog sebe i nije ih
briga ho}e li vas usput po-
vrediti. Mo`e da bude prete-
rano kriti~an prema drugi-
ma i o~ekuje od drugih da `i-
ve po wegovim propisima.
Stra{no je tvrdoglav, ~ak i kad vidi da potpuno gre{i.
Te{ko pokazuje svoja ose}awa, jer to smatra slabo-
{}u. Za wih je normalno da emocije dr`e pod kontrolom
pa ih nikad ne}ete videti kako se sva|aju pred drugima,
podi`u glas ili iskazuju qutwu Retki su trenuci kada
dozvoli da padne wegova hladna maska ali su vredni ~e-
kawa.
VODOLIJA
Vodolija je velika sawa-
lica Najve}a mana ovih qu-
di je wihova potreba da u sve-
mu uvek budu druga~iji. Pre-
terano se odaje ma{tawu, ta-
ko da povratak u svet realno-
sti za ovu osobu mo`e da bude
bolan. Neke Vodolije su
iskreno ube|ene da su neupo-
redivo pametnije i sposob-
nije od drugih. Uvek `ele da budu druga~iji, vole da se o
wima pri~a i da ostavqaju utisak, a posebno su sre}ni
ako mogu nekoga {okirati svojim izgledom, pona{awem
ili idejama.. Nikad ne priznaju sopstvene gre{ke. Nije
retkost da su Vodolije fanatici kada u ne{to veruju.
RIBE
Ribe ~esto mogu da donose
pogre{ne odluke ili rade
stvari koje se u wihovoj gla-
vi ne ~ine tako stra{nim, a
druge qude mogu povredi-
ti. Kad im ne{to ne polazi
za rukom, skloni su da se pot-
puno osame i da tako razmi-
{qaju o svojoj zloj sudbini.
Sklone su depresiji, izgleda-
ju tu`no i napu{teno. Riba ~esto be`i od surove i hlad-
ne stvarnosti ~itawem, slikawem, svirawem ili gleda-
wem filmova i sapunica, a wihova potreba za begom mo-
`e biti problem ukoliko ga potra`e u alkoholu ili ra-
znim opijatima.
NEGATIVNE OSOBINE HOROSKOPSKIH ZNAKOVA
TVRDOGLAV
BIK
PREOSETQIV
RAK
OSVETOQUBIVA
[KORPIJA
22 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
DE^IJA STRANA
Bogdan Ristanovi}:
- Sre}an sam kad se
igram sa drugarima.
Vawa Ili}:
- Sre}an sam kad se
igram sa svojim druga-
rima u vrti}u.
Mina Vasovi}:
- Sre}na sam kad
dobijem igra~ku.
Jana Matovi}:
- Sre}na sam zato
{to dolazim u vrti}.
Martina Pani}:
- Sre}na sam kad idem
negde na ro|endan, ili
negde.
Aleksandra Stankovi}:
- Kad se igram sa sestra-
ma, kad ona ne{to sme{no
uradi i ja woj, kad se ma-
ma i tata igraju sa nama.
Starija grupa, petogodi{wi mali{ani iz vrti}a „Majski cvet“
Uzoru je podno sta-
bla iznikao malen
Cvet. I tek {to je
otvorio o~i, ugledao je
Stablo. - Ti si, sigurno,
veliki Cvet - re~e mu.
- Ne, ja nisam Cvet.
Ja sam Stablo - odgov-
ori Stablo. - Kakva je
razlika izme|u Stabla
i Cveta? - upita Cvet.
- Mi Stabla izdr`imo
i najja~e vetrove, a vi,
Cvetovi, prehladite se
i od najbla`eg lahora. -
To je sve? - ponovno
upita Cvet. - Vas mogu
ubrati i darovati. Vas
se mo`e staviti u vazu
i negovati.
A s nama Stablima je
druk~ije. Nas ne mogu
ubrati i pokloniti.
I ne mogu nas stavi-
ti u vazu i negovati.
Mi uvek ostajemo po
strani. - Zar smo mi
Cvetovi na putu?
- Ne, uglavnom niste.
Ali vas primete i kada
ste daleko od puta.
^esto vas i pogaze.
Uostalom, lako je pogaz-
iti one koji vole, jer
oni nisu za{ti}eni. -
[ta se dogodi kada
neko pogazi Cvet?
- To se uvek sazna. I
zbog toga se mo`e
mnogo plakati. Neki i
nakon mnogo vremena
spomiwu prega`en
cvet. Nas Stabla niko
ne mo`e pregaziti, ali
nas i ne vole kao {to
vole Cvetove.
- Onda si ti - re~e
mu Cvet - izuzetak
me|u Stablima, jer
tebe voli jedan mali
Cvet.
Kada je oko podneva
pripeklo sunce, Stablo
je svojom senom
za{titilo Cveti}.
Drvo i cvet
U TRI KORAKA ]E[ NACRTATI PRELEP CVET.
LAVI
RI
NT
Najve}i cvet na svetu, titan
arum, procvetao je u {vaj-
carskom gradu Bazelu. Xinovska
biqka je visoka 2.3 metra i
cveta jednom u nekoliko godina,
a cvet `ivi samo jedan ili dva
dana.
Najstariji cvet na svetu je
otkriven 2002, u severoisto~noj
Kini. Archaefructus sinensis-
bloomed je ime cveta starog
oko 125 miliona godina.
Izgledom podse}a na lokvaw.
Najstarije drvo na svetu je
smreka, tvrde {vedski
nau~nici. Oni su na planini
Fulu, u centralnoj provinciji
Dalarna, na nadmorskoj visini
od 2.985 m 2004. godine otkrili
smreku sa geneti~kim materi-
jalom starim 9.550 godina
Prona|i deset razlika
DA L
I ZN
A[
KOJA JE TVOJA
OMIQENA BOJA CVETA?
Nau~ite da crtate cvet i obojite ga omiqenom bojom.
[TA
DECA KA@U:
KADA SI
SRE]AN/NA?
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 23GORWI MILANOVAC
Nakon nedavnog su-
sreta sa rukovod-
stvom gorwomila-
nova~ke kompanije “Swis-
slion-Takovo”, a u ciqu una-
pre|ewa ve} postoje}e sa-
radwe privrede i lokalne
samouprave, predsednik
op{tine Gorwi Milano-
vac Milisav Mirkovi} i
wegovi saradnici su pose-
tili u utorak, 28. januara,
kompaniju za proizvodwu
name{taja “Classic Style
Furniture” u Prawanima. U
prvom delu posete odr`an
je radni sastanak sa gene-
ralnim direktorom ovog
preduze}a Bronislavom
Bialoblockim i wegovom
zamenicom @eqkom Guti}.
Generalni direktor Bi-
aloblockim upoznao je
predsednika op{tine da
rukovodstvo Kompanije
planira da u ovoj godini
izgradi nove objekte u ci-
qu pro{irewa proizvod-
nih kapaciteta. To bi do-
velo do pove}awa izvoza sa
trenutnih pet na 10 milio-
na evra, ali samim tim i
otvarawe novih radnih me-
sta. Za realizaciju ovih
planova, kako je istakao ge-
neralni direktor Bialo-
blocki, neophodno je da se
u saradwi sa lokalnom sa-
moupravom re{e odre|eni
problemi u oblasti komu-
nalne infrastrukture.
Predsednik Mirkovi} je
istakao da je lokalna samo-
uprava uvek spremna da po-
dr`i privrednike i da }e
problem o kome su govori-
li biti razre{en u najkra-
}em mogu}em roku. On je,
tako|e, naglasio da }e op-
{tina Gorwi Milanovac,
u granicama zakonskih mo-
gu}nosti, podr`avati i
pomagati sve aktivnosti
koje su usmerene na otvara-
we novih, ali i o~uvawe
postoje}ih radnih mesta u
gorwomilanova~koj pri-
vredi.
Mirkovi} je pohvalio
poslovne rezultate kompa-
nije “Classic Style Furnitu-
re”, nagla{avaju}i da }e
planiranim pro{irewem
proizvodnih kapaciteta i
novim zapo{qavawem ovaj
kolektiv pru`iti jo{
sna`niji doprinos razvo-
ju ~itavog prawanskog
kraja, pa samim tim i gor-
womilanova~ke op{tine.
Nakon zavr{etka rad-
nog sastanka, predstavni-
ci gorwomilanova~ke op-
{tine su obi{li i proiz-
vodne pogone cewene pra-
wanske kompanije.
„Jedno~inke“ Antona
Pavlovi~a ^ehova, u iz-
vo|ewu Milanova~kog po-
zori{ta, prema oceni se-
lektora jedna je od pet naj-
boqih predstava u 2013.
godini i bi}e izvedena na
zavr{nici festivala
“Milivojev {tap i {e-
{ir” u Po`arevcu.
Festival je posve}en
jednom od najve}ih bardo-
va srpskog glumi{ta Mi-
livoju @ivanovi}u i bi-
}e organizovan u februa-
ru, jubilarni deseti put.
Nastup na jednom od naj-
reprezentativnijih fe-
stivala u Srbiji, koji se
organiziju u slavu glu-
ma~kog poziva, predsta-
vqa priliku da Milano-
va~ko pozori{te u najbo-
qem svetlu predstavi op-
{tinu Gorwi Milanovac
i ~itav rudni~ko-takov-
ski kraj, kao regiju u kojoj
se pozori{ni amaterizam
neguje punih 110 godina.
Pored Milanov~ana,
za „Milivojev {tap i {e-
{ir“, ove godine nadmeta-
}e se i gradska pozori{ta
iz Petrovca na Mlavi,
Vaqeva, Uba i Po`arev-
ca. U ~ast pobednika, na
sve~anom zavr{etku Fe-
stivala revijalno }e na-
stupiti aleksina~ki ama-
teri, {estoplasirani me-
|u 30 i vi{e predstava, iz
isto toliko gradova Sr-
bije koji su ove godine bi-
li u konkurenciji.
Nastup Milanova~kog
pozori{ta, na velikoj
sceni Centra za kulturu u
Po`arevcu predvi|en je
za 23. februar. Pored
„Jedno~inki“, posetioci
Festivala, ali i svi emi-
nentni pozori{ni umet-
nici koji }e tih dana bo-
raviti u Po`arevcu, mo-
}i }e da pogledaju i pred-
stave: „Narodni posla-
nik“ (Petrovac na Mla-
vi), „Stradija“ (Vaqevo),
„Kamen za pod glavu“ (Ub)
i „Nesre}a zbog ne`nog
srca“ (Po`arevac).
“Jedno~inke” Antona
Pavlovi~a ^ehova, u re-
`iji Branka Kne`evi}a,
do sada su oven~ane zlat-
nim peharom 19. Sabora
kulturnog stvarala{tva
Srbije. Da podsetimo,
pro`ete su humorom i
blagom ironijom. U wima
se prikazuju qudi koje je
dru{tvena sredina izob-
li~ila i otu|ila. Obli-
kovane su druga~ijom teh-
nikom od na~ina pisawa
ruskih realisti~kih pri-
poveda~a - u wima nema ju-
naka, nema velikih zbiva-
wa i nema zamr{ene fabu-
le. ^ehov je u wih ugradio
lirske digresije, muzi~ke
elemente i obi~ni jezik, a
Kne`evi} je na toj matri-
ci postavio komad.
U predstavi nastupaju:
Marija Todorovi}, Alek-
sandar Avramovi}, Ivica
Todorovi}, Dra{ko
Obrenovi}, Predrag Lo-
{i}, Branko Kne`evi} i
Viktor Savi}. Kostime je
osmislila Biqana Kne-
`evi}, a majstor svetla i
tona je Milo{ Mijato-
vi}. Nesebi~nu pomo} u
realizaciji predstave
pru`ila je dramska umet-
nica Qiqana Dragutino-
vi}.
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-
glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-
dana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-
slovnih prostorija i priprema za tehni~ki
prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24
~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-
kretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-
waka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog ru-
bqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{e-
we, izno{ewe, demonta`a i monta`a name-
{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvo-
ri{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjutera i
wihovo odr`avawe
- popravka i izrada va-
{ih akusti~nih i elek-
tri~nih `i~anih in-
strumenata (gitara,
mandolina,
bas primova,
i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-
|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorijama)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe
(plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
PRAWANSKA KOMPANIJA „CLASSIC STYLE FURNITURE”
PLANIRAJU OTVARAWE NOVIH
RADNIH MESTA I VE]I IZVOZ
VELIKI USPEH MILANOVA^KOG POZORI[TA
U KONKURENCIJI ZA
„MILIVOJEV [TAP I [E[IR“
24 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINELU^ANI
Na 45. sednici Op-
{tinskog ve}a u
Lu~anima, koja je
trajala ~etiri sa-
ta, razmatrano je
12 ta~aka dnevnog
reda. Sednici je
prisustvovalo de-
vet ~lanova Op-
{tinskog ve}a.
Nakon usvajawa za-
pisnika sa pret-
hodne dve sednice,
~lanovi Op{tinskog ve}a
su razmatrali i usvojili
predlo`ene izmene odluke
o kriterijumima i merili-
ma za utvr|ivawe naknade
za gra|evinsko zemqi{te.
Kako u predlogu stoji, vi-
sina naknade za ure|ewe
gra|evinskog zemqi{ta
umawuje se u postupku lega-
lizacije za iznos od 10 od-
sto vlasniku bespravno iz-
gra|enog porodi~nog stam-
benog objekta ili stana u
stambenoj zgradi, koji je
izgradwom ili kupovinom
trajno re{avao svoje stam-
beno pitawe, ukoliko on
ili ~lanovi wegovog po-
rodi~nog doma}instva ne-
maju drugu nepokretnost za
stanovawe. Visina nakna-
de se umawuje i ukoliko je
vlasnik porodi~nog stam-
benog objekta invalid, sa-
mohrani roditeq ili ko-
risnik socijalne pomo}i.
Vlasnici objekata izgra-
|enih bez gra|evinske do-
zvole, odnosno odobrewa
za izgradwu, koji su opre-
mili gra|evinsko zemqi-
{te sopstvenim ili sred-
stvima mesnog samodopri-
nosa, tako|e ostvaruju pra-
vo na umawewe naknade za
ure|ivawe gra|evinskog
zemqi{ta i to srazmerno
u~e{}u u opremawu.
^lanovi Op{tinskog
ve}a su dali svoju sagla-
snost na program rada Me-
|uop{tinskog istorijskog
arhiva za grad ^a~ak i op-
{tine Gorwi Milanovac
i Lu~ani za 2014. godinu.
Osim redovnih aktivnosti
na o~uvawu kulturnog bla-
ga, na osnovu posebnog
programa obele`avawa
stogodi{wice od po~etka
Prvog svetskog rata, svi
arhivi u Srbiji }e, pa sa-
mim tim i Me|uop{tin-
ski istorijski arhiv u
^a~ku, u ovoj godini na
svetlost dana izneti sva
dokumenta, koja se ~uvaju u
wihovim depoima, vezana
za de{avawa iz perioda
velikog rata. Kako je ista-
kao Mladomir Sreteno-
vi}, predsednik op{tine,
dosada{wa saradwa sa
Me|uop{tinskim istorij-
skim arhivom je bila na
izuzetno visokom nivou.
Takva bi trebalo da bude i
u budu}em periodu u inte-
resu o~uvawa arhivske
gra|e.
^lanovi Op{tinskog
ve}a su razmatrali pro-
gram poslovawa Javnog
preduze}a “Direkcija za
izgradwu op{tine Lu~a-
ni” za 2014. godinu, jer je
prilikom wegovog usvaja-
wa sugerisano da se poje-
dini segmenti ovog va`nog
dokumenta detaqnije obra-
de. Nenad Matija{evi}, v.
d. direktora preduze}a, iz-
vestio je ve}nike o predu-
zetim aktivnostima u
oblasti vodosnabdevawa,
ali su oni zahtevali i do-
punske informacije. Govo-
rilo se i o potrebi racio-
nalizacije javne rasvete,
uz zamerku da se o ovoj te-
mi u vi{e navrata raspra-
vqalo, ali da “Direkcija
za izgradwu” jo{ uvek nije
preduzela bilo kakve ak-
tivnosti na tom planu. I
predsednik op{tine Sre-
tenovi} je izneo stav da
program poslovawa ovog
javnog preduze}a mora
imati deo koji je posebno
posve}en racionalizaciji
javne rasvete, ali i wenoj
daqoj izgradwi. Sreteno-
vi} je, tako|e, zamerio da
ovaj va`an dokument ne
tretira problematiku seo-
skih vodovoda i kanaliza-
cije i predlo`io je da se
svi predo~eni nedostaci u
{to skorijem roku otklo-
ne. Ve}e je dalo podr{ku
dopuwenom programu po-
slovawa, uz sugestiju da se
sve ono o ~emu su ve}nici
govorili na ovoj najnovi-
joj sednici ugradi u fi-
nalnu verziju dokumenta.
Ve}e je razmatralo i
predloge sistematizacije
radnih mesta javnih predu-
ze}a “Direkcija za izgrad-
wu op{tine Lu~ani” i
“Komunalac”. Razamatran
je i cenovnik komunalnih
usluga JKP “Komunalac”,
koji je ve} usvojen u okviru
programa poslovawa. Ve}-
nici su na jednoj od svojih
ranijih sednica proceni-
li da bi pojedine segmente
cenovnika trebalo prei-
spitati. Nakon temeqne
diskusije, ve}nici su se sa-
glasili da bi cene vode i
izno{ewa sme}a za pri-
vrednike, {kole i obdani-
{ta trebalo sniziti. Mi-
roslav Radoji~i} je pitao
da li “Komunalac” predu-
zima bilo kakve mere da
umawi enormno visoke gu-
bitke vode. Ukoliko se ne-
{to konkretno ne predu-
zme na tom planu, ko zna
koliko }e voda ko{tati u
nekom narednom periodu,
jer te gubitke neko mora da
plati, zakqu~io je Radoji-
~i}. Bilo je primedbi i da
su cene prikqu~aka na vo-
dovodnu i kanalizacionu
mre`u izuzetno visoke.
Direktor “Komunalca”
Rade Milutinovi} je zamo-
lio ve}nike da daju sagla-
snost na dostavqeni ce-
novnik usluga, jer bi svaka
ozbiqnija korekcija cena
ugrozila poslovawe predu-
ze}a. Istakao je da je voda
na podru~ju op{tine Lu-
~ani daleko jeftnija nego
u okolnim lokalnim samo-
upravama. Doma}instva je
pla}aju 32,60 dinara po
metru kubnom. Vaspitno-
obrazovne i zdravstvene
ustanove pla}aju vodu 61, a
privrednici 110 dinara
po kubiku. Bez obzira na
iznete argumente direkto-
ra Milutinovi}a, Ve}e je
zadr`alo stav da cene vode
za pivrednike i buxetske
korisnike moraju biti
umawene, jer su za postoje-
}e ekonomske uslove isuvi-
{e visoke.
Kako je naglasio Srete-
novi}, zelene pijace u Lu-
~anima i Gu~i nisu onakve
kakve bi trebalo da budu,
pa bi i cene zakupa pija~-
nog prostora shodno tome
trebalo umawiti. Ve}nici
su tako|e zakqu~ili da
JKP “Komunalac” u nared-
nom periodu mora osmi-
sliti projekte za stvarawe
boqih uslova i osavreme-
wavawe zelenih pijaca u
obe varo{ice. U `i`i in-
teresovawa se na{ao i za-
kup grobnih mesta. Ve}ni-
ci su, tako|e, sugerisali
“Komunalcu” da preispita
i koriguje cene zakupa
grobnih mesta, jer su po
wihovom mi{qewu nepri-
mereno visoke. Grobqa se
dobro odr`avaju, ali bi
trebalo voditi ra~una da
su se u dosada{woj praksi
o otkupu zemqi{ta i in-
frastrukturnom opremawu
grobaqa naj~e{}e brinule
mesne zajednice i lokalna
samouprava. Kako je re~e-
no na sednici, ukoliko
JKP “Komunalac” ima na-
meru da kompletno gazduje
grobqima trebalo bi da
osmisli adekvatan pro-
gram za daqa ulagawa u
wihovo infrastrukturno
opremawe i pro{irewe,
ali u postoje}im okolno-
stima treba da umawi ce-
ne zakupa grobnih mesta.
Ve}nici su razmatrali
i prihvatili izve{taj Ko-
misije za procenu osnova-
nosti zahteva gra|ana i
visine naknade {tete na-
stale usled ujeda napu{te-
nih `ivotiwa, uz konsta-
taciju da se u narednom pe-
riodu vi{e pa`we mora
posvetiti ovoj problema-
tici, jer se iz op{tnskog
buxeta izdvajaju ogromna
sredstva za vansudska po-
ravnawa po ovom osnovu.
V. S.
^lanovi Op{tinskog ve}a su podr`ali zajedniki stav sindikata preduze}a
“Milan Blagojevi} - Namenska” i Industrijskog kombinata “Gu~a”, kao i osta-
lih sindikalnih organizacija sa podru~ja op{tine Lu~ani, da se odre|ene odred-
be nacrta Zakona o radu moraju preispitati. Predsednik op{tine Sretenovi} je
konstatovao da je nacrt Zakona vra}en na doradu, izra`avaju}i uverewe da }e u
nastavku procedure dono{ewa ovog veoma va`nog zakonskog akta biti razmotre-
ne i primedbe sindikata, u ciqu pronala`ewa najboqeg re{ewa za sve zaintere-
sovane strane.
Ve}nici su izneli svoj stav i o situaciji u kojoj se nalazi Industrijski kom-
binat “Gu~a”. Iako ovo preduze}e radi punom parom i ima obezbe|en posao, ma-
hom za izvoz, poslovodstvo kolektiva je suo~eno sa problemom obezbe|ivawa si-
rovina za proizvodwu i sredstava za li~ne dohotke. Kako je naglasio Sreteno-
vi}, lokalna samouprava ne mo`e ostati pasivni posmatra~ ovakvih de{avawa,
pa }e op{tinsko rukovodstvo nastojati da zaka`e sastanak sa prvim ~ovekom
“Farmakoma”, kako bi uticalo na pozitivan ishod razre{avawa problema In-
dustrijskog kombinata.
SA 45. SEDNICE OP[TINSKOG VE]A U LU^ANIMA
PROGRAM POSLOVAWA „DIREKCIJE”
PONOVO POD LUPOM VE]NIKA
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 25LU^ANI
Savet za selo i Fond
za poqoprivredu
op{tine Lu~ani ne-
davno su odr`ali zajedni~-
ki sastanak na kome su raz-
matrali pro{logodi{we
aktivnosti u oblasti agra-
ra i program mera podr{ke
poqoprivrednicima, koje
bi trebalo sprovesti to-
kom 2014. godine. Kako is-
ti~e Mili} Domanovi},
predsednik Saveta za selo,
od skromnog buxeta lokal-
ne samouprave, 1,8 odsto
sredstava opredeqeno je za
podsticaje poqoprivredi.
O~ekivalo se da }e sred-
stva namewena agraru u
ovoj godini biti znatno ve-
}a, ali su redukovana su
zbog te{ke ekonomske situ-
acije.
- Nastoja}emo da opre-
deqena sredstva utro{imo
{to celishodnije, kako bi-
smo dugoro~nije razre{ili
najva`nije probleme sa ko-
jima se suo~avaju poqopri-
vrednici na podru~ju Dra-
ga~eva. Kako smo zakqu~i-
li, na listi prioriteta se
nalaze program navodwava-
wa i projekti kopawa bu-
nara, jer na{e podru~je
oskudeva u vodi. Navodwa-
vawe je osnovni uslov za
ostvarivawe visokih i sta-
bilnih prinosa gajenih
kultura. Ulagawa bi se vr-
lo brzo isplatila, jer bi-
smo pomo}u novih bunara i
zalivnih sistema uve}ali
prinose i poboq{ali kva-
litet na{ih poqoprivred-
nih proizvoda. Tokom 2012.
i 2013. godine sredstva iz
op{tinskog agrarnog buxe-
ta smo usmerili na neke
druge pozicije i to je po
mojoj proceni vi{e pred-
stavqalo “jednokratno ga-
{ewe po`ara”, a ne razre-
{avawe najva`nijih pro-
blema, pri ~emu prvenstve-
no mislim na navodwavawe
- ka`e Mili} Domanovi},
analiziraju}i sprovedene
mere podr{ke u oblasti po-
qoprivrede u prethodnom
periodu i obja{wavaju}i
za koje vrste podsticaja }e
se zalagati Savet za selo i
Fond za poqoprivredu to-
kom ove godine.
Deo sredstava iz op-
{tinskog agrarnog buxeta
namewen je organizovawu
edukativnih skupova za po-
qoprivrednike. Savet za
selo i Fond za poqopri-
vredu }e odrediti, ali na
osnovu razgovora sa poqo-
privrednicima, teme pla-
niranih poqoprivrednih
predavawa.
- Ujediwene nacije su
2014. proglasile godinom
poqoprivrednih gazdin-
stava u svetu, pa }emo i mi,
kao lokalna samouprava,
nastojati da pru`imo svoj
doprinos edukaciji poqo-
privrednika i ja~awu na-
{ih poqoprivrednih po-
tencijala, kako bismo u bu-
du}em periodu {to boqe
iskoristili pogodnosti
koje nam se pru`aju na na-
{em putu pridru`ivawa
Evropi - isti~e Domano-
vi}.
Op{tina Lu~ani je
opredelila 12,8 miliona
dinara za podsticaje po-
qoprivredi u ovoj godini.
U Savetu za selo i Fondu
za poqoprivredu gaje nadu
da }e ova sredstva, mo`da,
biti uve}ana, kroz rebal-
ans buxeta. Sredstva iz op-
{tinskog agrarnog buxeta
su unapred opredeqena za
ispla}ivawe naknada pro-
tivgradnim strelcima i
brojne druge namene, koje
su bile zastupqene i u
prethodnoj godini. Osta-
tak sredstava bi}e utro-
{en za nabavku zalivnih
sistema i projekte kopawa
bunara. Kako isti~e Doma-
novi}, formirana je po-
sebna komisija, koja }e
pripremiti program pod-
sticajnih mera za poqo-
privredu do kraja februa-
ra. Nakon toga, kona~nu
re~ o predlo`enom pro-
gramu mera da}e resorno
ministarstvo. U Savetu za
selo i Fondu za poqopri-
vredu se nadaju da sagla-
snost Ministarstva poqo-
privrede ne}e sti}i sa za-
ka{wewem kao u prethod-
noj godini, kako bi se
opredeqena sredstva na-
menski utro{ila do kraja
godine. U 2013. godini ni-
su utro{ena sva sredstva
iz agrarnog buxeta Op{ti-
ne. Od opredeqenih 20,
utro{eno je 12,2 miliona
dinara. Ostatak sredstava
nije upotrebqen, jer za ne-
ke od predlo`enih mera
nije stigla saglasnost Re-
publike.
Kako je istakao Doma-
novi}, draga~evski kraj
ima velike poqoprivredne
potencijale, koji jo{ uvek
nisu u dovoqnoj meri is-
kori{}eni. Lokalna samo-
uprava ula`e maksimalne
napore da pospe{i poqo-
privrednu proizvodwu, ka-
ko bi draga~evski poqo-
privrednici u budu}em pe-
riodu od svog posla mogli
daleko boqe da `ive. Uo-
~iv{i da bez zajedni~kog
nastupa na tr`i{tu ne mo-
gu ostvariti dobre finan-
sijske efekte, poqopri-
vrednici Draga~eva su po-
~etkom decembra pro{le
godine osnovali svoje
udru`ewe. Osniva~koj
skup{tini Udru`ewa po-
qoprivrednika Draga~eva
prisustvovalo je vi{e od
60 poqoprivrednih proiz-
vo|a~a, koji su podr`ali
ideju da se zajedni~kim
snagama izbore za boqi
plasman svojih proizvoda.
Na skupu je usvojen Statut,
kojim je ure|en na~in rada
Udru`ewa. Izabrani su i
wegovi organi, izvr{ni i
nadzorni odbori. O~ekuje
se da }e Udru`ewe draga-
~evskih poqoprivrednika
uticati da se poqoprivre-
da intenzivnije razvija i
da }e dati dobre signale u
koju oblast da se usmere
poqoprivredni podstica-
ji, smatra Domanovi}.
Udru`ewe }e imati i svoje
pododbore koji }e se bavi-
ti posebnim segmentima
poqoprivredne proizvod-
we. Jedan od wih }e biti
usmeren na oblast organ-
ske proizvodwe, jer, prema
procenama poqoprivred-
nih stru~waka, draga~ev-
ski kraj ima idealne uslo-
ve za proizvodwu organske
hrane, za kojom se na svet-
skom tr`i{tu, iz godine u
godinu, bele`i sve ve}a
tra`wa. O~ekuje se da }e
Udru`ewe poqoprivred-
nika Draga~eva vrlo brzo
prerasti u zemqoradni~ku
zadrugu, koja }e preuzeti
brigu o plasmanu kvali-
tetnih draga~evskih poqo-
privrednih proizvoda.
V. S.
Udru`ewe samoukih slikara i vajara Draga~eva organizuje sutra, u Gu~i, zimsko
poselo, koje nosi simboli~ni naziv “Pod slikarskim nebom Draga~eva”. Dru`ewe
slikara, vajara, peva~a, pripoveda~a, pletiqa i tkaqa sa gostima prela bi}e orga-
nizovano u 18 ~asova u prostorijama Udru`ewa.
Kako isti~e Sne`ana Kosti}, predsednik Upravnog odbora Udru`ewa samoukih
slikara i vajara Draga~eva, u~esnici posela }e u`ivati u pesmi, igri, {ali i uku-
snoj hrani, pripremqenoj po tradicionalnim receptima. Slikari }e na platnu o`i-
vqavati svoje najdubqe utiske i neponovqive pejza`e draga~evskog kraja. Veziqe i
pletiqe }e prikazati svoje ume}e i me|usobno razmeni mustre. Dru`ewe }e ulep{a-
ti izvorne pesme “Draga~evki”, “Draga~evaca” i “Podmlatka Draga~eva”.
V. S.
VEST
POSELO
„POD SLIKARSKIM
NEBOM DRAGA^EVA“
POQOPRIVREDNI PODSTICAJI U 2014. GODINI
Gu~ko poselo, 2013. godina
NAJPRIORITETNIJI
PROJEKTI NAVODWAVAWA
26 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINEOGLASI
STANOVI
P-20m2 ul. Nemawina,
6.sprat, CG, renoviran. Cena:
17000 e
P-25m2, Alvaxinica, 1.sprat,
TA. Cena:16000 e
P-29m2, Hotel Morava, NOV,
3.sprat. Cena: 19000 e (sa
PDV)
P-28m2, Hotel Morava, 5.
sprat Cena: 20000 e
P-30m2, Nemawina, 1.sprat,
CG, terasa. Cena: 23000 e
P-31m2, nova, Obili}eva, 2.
sprat. Cena: 17000 e
P-30m2, centar, 1. sprat, CG,
terasa. Cena: 25000 e
P-32m2, centar, 2. sprat,
CG.Cena: 18000 e
P-34m2, centar, 1. sprat, CG.
Cena: 23000 e
P-36m2, Obili}eva, CG, lift.
Cena: 22000 e
P-36m2, Nemawina, 1 sprat,
renoviran, sa novim stvarima.
Cena:26000 e
P-38m2, Med. {kola, 3. sprat,
renoviran. Cena:24000 e
P-40m2, centar, 4.sprat, CG, sa
stvarima, renoviran. Cena:
31000 e
P-43m2, nov, centar, 3. sprat,
lift, CG. Cena: 36000 e (sa
PDV)
P-44m2, Hotel Morava,
4.sprat, CG, terasa. Cena:
25000 e
P-45m2, nov, Obili}eva,
prizemqe, za posl prostor.
Cena: 35000 e
P-46m2, Avenija1, vis.
prizemqe, CG, terasa. Cena:
27000 e
P-48m2, centar, 4.sprat, CG,
terasa. Cena: 33000 e
P-45m2+13m2, Nemawina,
dupleks, 5.sprat, lift, CG.
Cena: 30000 e
P-49m2, Qubi} Kej, CG,terasa.
Cena: 28000 e
P-52m2, Qubi} Kej, 3.sprat,
TA, terasa, 28000 e
P-55m2, Qubi} Kej, 2. sprat,
CG, terasa. Cena: 31000 e
P-54m2, centar, 1.sprat, CG,
terasa,za poslovan prostor.
Cena: 36000 e
P-58m2, Qubi} Kej, 2. sprat,
lift, CG, terasa, pogled na
Moravu. Cena:33000 e
P-55m2, Nemawina, prizemqe,
TA, terasa. Cena: 32000 e
P-62m2, noviji, Obili}eva,
CG, terasa. Cena: 40000 e
P-66m2, centar, 1.sprat, CG,
terasa, pogodan za poslovni
prostor. Cena: 50000 e
P-68m2, centar, 2. sprat, TA,
terasa. Cena: 40000 e
P-64m2, centar, 1.sprat, gas,za
poslovni prostor. Cena: 43000
e
P-70m2, Qubi} Kej, 3.sprat,
Cg, terasa. Cena: 42000 e
P-72m2, Avenija2, 2.sprat, CG,
terasa. Cena: 38000 e
P-76m2, Hotel Morava,
5.sprat, CG, terasa, odmah use-
qiv. Cena: 38000 e
P-76m2, Balkanska, 2. sprat,
CG, 2 terase. Cena: 43000 e
P-78m2, Vinara, 6.sprat, lift,
CG, 2 terase. Cena: 46000 e
P-90m2, Hotel Morava, CG,
lift, terasa, gara`a iza
zgrade. Cena:50000 e
P-92m2, nov, Qubi} Kej,
dupleks, CG, lift. Cena: 55000
e (sa PDV-om)
KU]E
P-60m2(P+1), plac 10a,
Pakovra}e. Cena: 18000 e
P-70m2, plac 4.13 a, kod
Proletera. Cena: 42000 e
P- 125m2, plac 5a, centar,
blizu KMN-a. Cena: dogovor
P-80m2, plac 3a, Trbu{ani.
Cena: 21000 e
P-92m2, plac 5a, {kola Ratko
Mitrovi}. Cena: 45000 e
P-98m2, plac 2a, kod Bor~eve
hale ili zamena za stan.
P-105m2( P+1 ), plac 2a,
Amixina. Cena: 50000 e
LOKALI
P-38m2,nov, Obili}eva.
Cena:41 000 e
P-18m2, Qubi} Kej. Cena:
18000 e
P-49m2, Alvaxinica. Cena:
38000 e
P-72m2, Sv. Markovi}.(mogu}a
podela na dva lokala od po
36m2 sa mokrim ~vorom)
HITNO! - PRODAJEM NOVIJI JEDNOSOBAN
STAN, KOD MEDICINSKE [KOLE, 4. SPRAT,
LIFT, CG, LUKSUZNO NAME[TEN, SA
GARA@OM U PRIZEMQU ZGRADE
www.stannekretnine.rs
JEDNOSOBNI
I JEDNOIPOSOBNI
OBILI]EVA 2 SPRAT, P-21 M2, EG STRU-
JA, 16 000 E
7 JULI, 1 SPRAT, P- 28 M2, CG, 23 000 E
SV. SAVE, 1 SPRAT, P-43 M2, CG, 23 000 E
AVENIJA 1, 3 SPRAT, P-38 M2, CG, 22
000E
AVENIJA 2, 3 SPRAT P-30 M2, CG, 22 500
E
NEMAWINA 4 SPRAT, LIFT, P-19 M2,
CG, 16 000 E
OBILI]EVA NOV, 1 SPRAT, P-46 M2,
800 E PO M2 + PDV
KN. VASE POPOVI]A 7. SPRAT, CG P-48
M2 27 000 E
VINARA 6. SPRAT, CG P- 40 M2, 27500 E
KEJ P-42 M2, 6. SPRAT, CG, 25 000 E
[KOLA M. PAVLOVI], 4. SPRAT, CG,
41 M2, 31 000 E
SIN\ELI]EVA 3. SPRAT CG, P- 38 M2,
36 000 E
DVOSOBNI
I DVOIPOSOBNI
KNEZA MILO[A, VP, CG, RENOVIRAN,
P-58 M2, 40 000 E
RADI[E PO[TI]A, 4. SPRAT, CG, P-56
M2, 35 000 E
AVENIJA 2, 2. SPRAT, CG, P-57 M2, 32
000 E
AVENIJA 1, 5. SPRAT, LIFT, RENOVI-
RAN, P-57 M2, 38 000 E
CENTAR, 1. SPRAT, CG, P-58 M2, 43 000 E
KEJ 2. SPRAT, CG, 31 000 E
ALVAXINICA 3. SPRAT, CG, RENOVI-
RAN P-53 M2, 32 000 E
KEJ 2. SPRAT, CG, P- 58 M2, 32 000 E
CENTAR, 1. SPRAT , U LO[EM STAWU, P-
53 M2, 35 000 E
NEMAWINA 1. SPRAT, CG, P-49 M2, 30
000 E
KEJ 4. SPRAT, RENOVIRAN , CG, 38 500 E
ALVAXINICA 4. SPRAT, CG 67 M2, 43
000 E
TROSOBNI
I TROIPOSOBNI
KNEZA VASE POPOVI]A, 1. SPRAT, CG
P-81, M2, 45 000 E
KEJ F. CIGLA, 3. SPRAT, CG, P-70 M2, 46
000 E
SV. MARKOVI]A , 2. SPRAT, CG, P- 81
M2, 62 000 E
AVENIJA 2. 1. SPRAT, CG, P-75 M2, 48
000 E
GRADSKO [ETALI[TE, 2. SPRAT, CG, P-
68 M2, 61 200 E
U^ITEQA MARINOVI]A 2. SPRAT, CG,
P-74 M2, 51 800 E
OBILI]EVA, 3. SPRAT, CG, P-69 M2,
CENA 780 E M2 + PDV
KALU\ERICE, 7. SPRAT, CG, P-73 M2, 48
000 E
DANICE MARKOVI], 3. SPRAT, CG, P-70
M2, 45 000 E
LU^NA ZGRADA, 4. SPRAT, RENOVIRAN,
CG, P-126 M2, 80 000 E
SLOBODINO IGRALI[TE, 2. SPRAT,
CG, P-78 M2, 54 000 E
SSTTAANNOOVVII
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
GARSOWERE
25 m2, vp, ta, 15500 eura,
Avlaxinica
20 m2,5 sprat, nov, cg, 16500 eura,
Nemawina
23 m2, vp,terasa, cg, 21500 eura,
[iri centar
27,40 m2, 3,5,6 sprat,cg, lift,novi
JEDNOSOBNI STANOVI
38m2, vp, cg, 21500 eura , Qubi} kej
32 m2, 2 sprat,ta, 23000 eura, Hotel
Morava
31 m2, 5 sprat, ta, 23000 eura, [iri
centar
34 m2, 1 sprat, 23000 eura, Centar
41m2, cg, lift, 26000 eura, Qubi}
kej
JEDNOIPOSOBNI STANOVI
43+10 m2, 6 sprat, cg, 29500 eura,
Restoran Brvnara
42 m2, 4 sprat,terasa, ta, 26000 eura
, Qubi} kej
47m2, prizemqe,cg, 23000 eura,
Slobodino igrali{te
DVOSOBNI STANOVI
62,80 m2, 3 sprat, cg, 31000 eura,
Avlaxinica
56 m2, 5 sprat, cg, 2 terase, 30000
eura, Nemawina
47m2, vp,cg, 30000 eura, Qubi} kej
53 m2, 3 sprat, cg, lift, 31000 eura,
Avlaxinica
57 m2,6 sprat,cg, lift, 2 terase,
31000 eura, Avenija 2
57 m2,14 sprat, 2 lifta,cg,terasa,
26000 eura, Hotel Morava
53 m2, 3 sprat, cg, 31000 eura,
Avlaxinica
DVOIPOSOBNI STANOVI
63,38 m2, 9 sprat,cg, lift, 33000
eura, Avlaxinica
54 m2, 4 sprat, cg, lift, renoviran,
38000 eura, Qubi} kej
TROSOBNI STANOVI
77m2, 7 sprat,cg, 36000 eura, Centar
75 m2, 2 sprat, cg, 45000 eura,
Nemawina
92 m2,1 sprat, cg, 800 eura/m2 ,
Gradski bedem
^ETVOROSOBNI STANOVI
77,78 m2, 6 sprat, cg, lift, 50000
eura, Restoran Brvnara
128+12 m2, 2 sprat, nov,cg, 98500
eura, Centar
KU]E
75 m2, P+1, 6 ari, 20000 eura,
Zabla}e
56 m2, eg, cg ~vrsto, 3,74 ara, 33000
eura, Ko{utwak
150 m2, 5 ari plac, 57000 eura ,
Trbu{ani
100 m2, P+PK, 6 ari, 36000 eura,
Pejicina krivina uz jezero
56 m2,P+1, 1,56 ari, 25500 eura ,
Dacova kafana
110 m2, PO+P+PK, 34 ara, 20000
eura, Loznica
51m2, 5,84 ari, 20000 eura, kod
Slobode
170 m2, SU+1+PK,13,5 ari, 21000
eura, Trbu{ani
133 m2,P+1, 3,99 ari, 55000 eura ,
Qubi}
35 m2, P, 23000 eura, Hotel Morava
PLACEVI
10, 99 ari, 4400 eura, Preqina
4 ara, 2800 eura, Pakovra}e
1 ha, 500 eura/ar, Prislonica
12 ari, 5000 eura, Loznica
1,5 ha, sa objektima, 21000 eura,
Atenica
5 ari, 16000 eura, Obre`
84 ara, 8500 eura, Loznica
35 ari, 11000 eura, Dowa Je`evica
1 ha, 30000 eura, Dowa Je`evica
SEOSKA DOMA]INSTVA
Grab, ku}a70m2, 2 ha, 40 ari, 20000
eura
Dowa Gorevnica, ku}a 60 m2, 50
ari, 20000 eura
Trnava,ku}a 50 m2, 60 ari, 18000
eura
Slatina, 3 ku}e (30 m2, 50 m2, 42
m2), 70 ari, 25000 eura
Draga~evo,ku}a 50 m2, 4,5 ha, 20000
eura
VIKEND KU]A
Vidova, ku}a 100 m2, 75 ari, 26000
eura
Ov~ar Bawa,ku}a 50 m2, 2 ara, 10000
eura
Gorwa Atenica, ku}a 27,5 m2, 22
ara, 7500 eura
Loznica, ku}a 20 m2,15 ari, 5000
eura
Bawa Gorwa Trep~a, ku}a 35 m2, 4
ara,15000 eura
Prijevor, na Kamenici,ku}a 52 m2,
17,7 ari, 26000 eura
Me|uvr{je,ku}a 35 m2,3 ara, 10500
eura
Karaula, ku}a 60m2, 38 ari, 16000
eura
LOKALI PRODAJA
60 m2,2 sprat, strogi centar, 800
eura/m2
23 m2,Avlaxinica, 18000 eura
350m2, Qubi}, 125000 eura
IZDAVAWE- STAMBENI PROS-
TOR
60m2, nename{ten, 130 eura, kod
{kole Ratko Mitrovi}
40m2, nename{ten, 120 eura, Centar
30m2, name{ten, 150 eura, Centar
Kompletnu ponudu
Agencije „GA[O
NEKRETNINE“ mo`ete
videti na sajtu WEB
NEKRETNINE.
STANOVI
P-28 m2, nova garsowera,
Sin|eli}eva, sa kuhiwom. Cena
23.000 eura
P-35 m2, 4. sprat, TA, sre|en,
Kej. Cena 20.000 eura
P-42 m2, 2. sprat, CG, noviji,
{iri centar. Cena 28.000 eura
P-43 m2, PR, CG, noviji, {iri
centar. Cena 28.000 eura
P-42.5 m2, 2. sprat, CG, novi-
ji, Qubi}ska. Cena dogovor.
P- 49 m2, jednoiposoban,
stari Autoprevoz. Cena 28.000
eura
P- 49 m2, Kej, jednoiposoban.
Cena 29.000 eura
P- 64 m2, dvoiposoban, strogi
centar, renoviran, CG. Cena
39.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, EG, Hotel
Morava. Cena 33.000 eura
P-51 m2, VP, CG, Qubi}ska,
nov. Cena 37.500 eura
P- 51 m2, dvoiposoban, bez
ulagawa, CG, lif, Kej. Cena
27.000 eura
P-55 m2, 3. sprat, TA, Nema-
wina. Cena 28.000 eura
P-43 m2, 4. sprat, TA, Kej. Ce-
na 27.000 eura
P-64 m2, 4. sprat, CG, Sveto-
zara Markovi}a. Cena 43.000
eura
P-54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}-
ska , nov. Cena 50.000 eura
P-63 m2, 4. sprat, CG, lift, ga-
ra`a, nov, centar. Cena dogo-
vor.
P-55 m2, 4. sprat, CG, lift,
Kej. Cena 36.000 eura
P-67 m2, 1. sprat, CG, [etali-
{te. Cena 70.000 eura
P-62 m2, 1. sprat, CG, centar,
nov. Cena 57.000 eura
P-89 m2, 1. sprat, CG, lift, ga-
ra`a, nov, centar. Cena 80.000
eura sa PDV
P-103 m2, VP, CG, nov, luks,
centar. Cena dogovor.
P-130 m2, 2. sprat, CG, nov,
centar. Cena dogovor.
P-80 m2, 4. sprat, CG, Qubi}
kej. Cena 42.000 eura
P-27 m2, 3. sprat, noviji, gar-
sowera, CG, centar. Cena
22.000 eura
P-35.50 m2, 4. sprat, lift,
noviji, CG, centar. Cena 24.000
eura
P-64 m2, 2. sprat, lift, CG,
Hotel Morava. Cena 42.000.
eura
P-47 m2, lift, CG, nova grad-
wa, podzemna gara`a. Lokacija
Beograd, TC Zira.
P- 70 m2, nov, CG, lift.
Povoqno.
P- 86 m2, 2. sprat, CG, Vinara.
P-64 m2, 1. sprat, CG, kod
Gradskog Parka
P-61 m2, 1. sprat, TA, Amixina
P-33 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava, jednosoban. Cena
25.000 eura
P-89 m2, 2.sprat, nov,
~etvorosoban, lift, centar.
P-46 m2, 1. sprat, CG, dvoso-
ban.
P-33 m2, jednosoban, CG, 2.
sprat, kod Hotel Morave
P-64 m2, dvoiposoban, CG, kod
Hotel Morave. Cena 36.500 eu-
ra
P-47 m2,3. sprat, nov. Cena
35.000 eura
KU]E
P- 180 m2, 3.20 ari placa, no-
vo, Qubi}. Cena 36.000 eura
P-120 m2, 3 ara placa, novija,
Dom Zdravqa. Cena 65.000
P-110 m2 / lokal 55 m2 +
stan 55 m2/, Dom Zdravqa. Ce-
na dogovor.
P- 80 m2, 4.5 ari placa, kod
Gradske Bolnice. Cena 36.000
eura
140 m2, 2.5 ari placa, CG, kod
O[ Milica Pavlovi}. Cena
70.000 eura.
KU]A kod Kamenog mosta, 60
m2, 10 ari placa, ukwi`ena.
Cena 28.000 eura
P-164 m2,+ 2 objekta od
126 m2 + 40 m2, Preqina,
centar, 17,25 ari placa, nova
ku}a, gas. Cena 85.000 eura
BEOGRAD
BEOGRAD, Slavija /Deligrad-
ska/ P- 90 m2, 4. sprat, kom-
pletno renoviran. Cena dogo-
vor.
BEOGRAD, Autokomanda, garso-
wera 28 m2, nov. Cena 1.800 e/
m2 sa PDV.
BEOGRAD, Autokomanda, jedno-
iposoban 43 m2, nov. Cena
1.700 e/ m2 sa PDV.
AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE
^A^AK, ULICA FILIPA
FILIPOVI]A 2
/KOD GLAVNE PO[TE/
TEL. 032/ 224-590,
063/ 7350-260,
HITNO !!! TROSOBAN STAN 80 m2, KEJ. CENA 42.000 EVRA
060/434-2-190
AGENCIJI „GA[O
NEKRETNINE“ POTREBNI
STANOVI SVIH
STRUKTURA.
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 27OGLASI
064/146-87-32
064/137-41-37
060/343-32-90
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
GARSOWERE
P-23 m2, 4. sprat, Hotel Morava, 15.000 eura
P-18 m2, 5. sprat, Nemawina, 16.000 eura
P-29 m2, 3. sprat, Avenija 2, 22.000 eura
P-30 m2, 1.sprat , K.V.P, 21.000 eura
P-26 m2, 3. sprat, Kej, 17.500 eura
P-17 m2, prizemqe Balkanska, 9.500 eura
P-19 m2, 13. sprat, Kneza Milo{a, 17.000
eura
P-27 m2, 2. sprat, centar, 20.000 eura
JEDNOSOBNI
P-40 m2, 8. sprat, Vinara, 25.500 eura
P-35 m2, 4. sprat, Kej, 18.000 eura
P-38 m2, 3. sprat, Hotel Morava, 24.000 eura
P-34 m2, 1. sprat, centar, 23.200 eura
P-42 m2, 4. sprat, Med. {kola, 21.000 eura
P-37 m2,1.sprat, centar, 33.300 eura
P-45 m2, 2. sprat, Svetog Save, 25.500 eura
P-34 m2, 2. sprat, Svetog Save, 22.000 eura
DVOSOBNI
P-40 m2, vp, nov, centar, 34.000 eura
P-54 m2, 3. sprat, Avlaxinica, 31.000 eura
P-49 m2, 2. sprat, Svetog Save, 28.000 eura
P-45 m2, 2. sprat, Nemawina, 25.000 eura
P-57 m2, 5. sprat, Nemawina, 29.000 eura
P-57 m2, prizem.sp. Avenija 2, 31.000 eura
P-47 m2, 3. sprat, Merkator, 35.000 eura
P-53 m2, 2. sprat, Nemawina, 32.000 eura
P-42 m2, 5.sprat, Avlaxinica, 27.000 eura
P-60 m2, 1. sprat, H. Morava, 30.000 eura
P-63 m2, 3. sprat, Avlaxinica, 38.000 eura
P-60 m2, 4. sprat, Avlaxinica, 37.000 eura
P-60 m2, 1. sprat, Obili}eva, 40.000 eura
P-65 m2, 1. sprat, H. Morava, 31.000 eura
P-54 m2, 5. sprat, Avenija 1, 35.000 eura
P-48 m2, 1. sprat, nov, centar, 38.000 eura
TROSOBNI
P-66 m2, 7. sprat, H. Morava, 34.000 eura
P-68 m2, 3. sprat, Nemawina, 41.000 eura
P-65 m2, 2. sprat, centar, 38.000 eura
P-70 m2, 2. sprat, Kej, 43.000 eura
P-71 m2, 3. sprat, Obili}eva, nov, 780 eura
+ PDV
P-78 m2, 1. sprat, Hotel Morava, 66.000 eura
P-67 m2, 4. sprat, Avlaxinica, nov, 44.000
eura
P-65 m2, vp, centar, 45.000 eura
P-76 m2, 3.sprat, Balkanska, 43.000 eura
P-76 m2, 5. sprat, Autoprevoz, 37.000 eura
P-81 m2, 1. sprat, K.V.P. 47.000 eura
P-120 m2, 6. sprat, Sv. Markovi}a, 61.000
eura
P-58 m2, 4. sprat, Kej, 35.000 eura
KU]E
P-138 m2, Solunska, plac 2.5 a, 70.000 eura
P-340 m2, Matijine livade, plac 4 a, 60.000
eura
P-230 m2, Matijine livade, plac 4 a, 78.000
eura
P-125 m2, centar, plac 4.5 a, 120.000 eura
P-100 m2, kru`ni put, plac 10 a, 39.000 eura
P-105 m2, D. Trep~a, plac 6 a, 12.000 eura
P-80+120 m2, Balkanska, plac 5 a,
40.000+50.000 eura
P-90 m2, Atenica, plac 10 ari, 50.000 eura
P-80 m2, Bolnica, plac 4.22 a, 37.000 eura
P-220 m2, Ko{utwak, plac 6 a, 53.000 eura
P-60 m2, Matijine livade, plac 6 a, 25.000
eura
P-65 m2, D. Mi{ovi}, plac 5 a, 36.000 eura
P-81 m2, 7.jula, plac 5 a, 41.000 eura
P-80 m2, S.breg, plac 3 a, 36.000 eura
P-104 m2, Trnavska, plac 5 a, 82.000 eura
P-100 m2, Bazeni, plac 2.2 a, 45.000 eura
P-75 m2, Solunska, plac 6 a, 60.000 eura
P-50 m2, D. Trep~a, plac 15 a, 8.500 eura
P-100 m2, Trnava, plac 70 m2, 35.000 eura
EKSLUZIVNA PRODAJA STANOVA U IZGRADWI U ULICI SVETOG SAVE
P- 26 m2, Qubi} kej,
prizemqe, TA, cena: 18 500
eura
P- 20 m2, novija gradwa,
5.sprat, sa stvarima
P- 20 m2, Nemawina, CG,
cena: 16 500 eura
P- 25 m2, Alvad`inica,
1.sprat, cena: 15 500 eura
P- 30 m2, Avenija 2,
3.sprat, CG, cena: 22 500
eura
P- 32 m2, Nemawina,
4.sprat, CG, cena: 21 000
eura
P- 34 m2, kod Hotel
Morave, TA, 2.sprat, cena:
22 500 eura
P- 34 m2, Nemawina, CG,
5.sprat, cena: 20 500 eura
P- 42 m2, kod Medicinske,
5.sprat, cena: 21 000 eura
P- 43 m2, Balkanska,
4.sprat, cena: 22 000 eura
P- 38 m2, Bate Jankovi}a,
3.sprat, TA, cena: 25 000
eura
P- 37 m2, nov, centar, kod
parka, 6.sprat, lift, CG,
cena: 28 000 eura
P- 39 m2, nov, centar, kod
parka, 6.sprat, lift, CG,
cena: 28 000 eura
P- 43 m2, Hotel Morava,
4. prat, cena: 26 000 eura
P-43 m2, kod O[ Milice
Pavlovi}, 5.sprat, cena: 27
000 eura
P- 47 m2, Qubi} kej,
fasadna cigla, CG, cena: 29
500 eura
P- 47 m2, Svetozara
Markovi}, nov, CG, cena: 36
000 eura
P- 49 m2, centar, kod
parka, 5.sprat, lift, CG,
cena: 30 000 eura
P- 41 m2, Qubi} kej,
5.sprat, lift, CG, cena: 26
000 eura
P- 45 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, cena: 28 000
eura
P- 43 m2, Qubi} kej, TA,
4.sprat, TA, cena: 28 000
eura
P- 46 m2, renoviran,
Nemawina, 2.sprat, CG
P- 48 m2, novija gradwa,
Alvad`inica, 4.sprat, CG,
cena: 30 500 eura
P- 47 m2, Hotel Morava,
1.sprat, TA, cena: 27 000
eura
P- 51 m2, Kalu|erice,
6.sprat, CG
P- 52 m2, Nemawina,
3.sprat, TA, cena: 28 000
eura
P- 54 m2, Centar, 1.sprat,
TA, cena: 22 000 eura
P- 51 m2, Qubi} kej, CG,
nov, cena: 27 500 eura
P- 55 m2, Qubi} kej, ren-
oviran, TA, cena: 26 000
eura
P- 56 m2, Avenija 2,
6.sprat, CG, lift, cena: 32
000 eura
P- 57
m2,Ciglarska,nov,4.sprat,
mo`e subvencionisani kred-
it, 35 000 eura
P- 62 m2, Hotel Morava,
8.sprat, CG, cena: 33 000
eura
P- 51 m2, Centar, 4.sprat,
TA, cena: 26 000 eura
P- 63 m2, Alvad`inica,
3.sprat, CG, cena: 33 000
eura
P- 52 m2, Avenija 1,
5.sprat, CG, cena: 36 000
eura
P- 68 m2, Centar, 1.sprat,
cena: 40 000 eura
P- 83 m2, strogi centrar,
2.sprat, cena: 46 000 eura
P- 68 m2, Centar, 2.
lifta, CG, cena: 37 000
eura
P- 64 m2, Hotel Morava,
CG, cena: 35 000 eura
P- 71,20 m2, Obili}eva,
nov, odmah useqiv, 2.sprat,
cena: 800 eura/m2
P- 68 m2, Nemawina,
3.sprat, CG, cena: 600
eura/m2
P- 90 m2, Gvo`|ar,
2.sprat, cena. 47 000 eura
PLAC 5 ari , u Qubi}u,
ulica 1300 kaplara. Na
placu ima temeq 10 x 11 m.
Cena 8.500 evra. Tel. 064/
673-2-969
032/222-552
064/158-93-63
064/673-2-969
^a~ak, Vojvode Stepe 46
STANOVI
P-27 m2, 2.sprat, CG, centar.
Cena 20.000 eura
P-30 m2, 3. sprat, CG -
kalorimetri, Avenija 2. Cena
22.500 eura
P-31 m2, 7. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 22.000 eura
P-34+26 m2, 5. sprat, CG,
kod O[ M. Pavlovi}, cena
30.000 eura
P-43 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 31.000 eura
P-52 m2, 7. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 37.000 eura
P-53 m2, 3. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 31.000
eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
D.Markovi}. Cena 35.000
eura
P-57 m2, 6. sprat, cg,
Avenija 2. Cena 31.000 eura
P-64 m2, 9. sprat,
Alvaxinica. Cena 33.000
eura
P-66 m2, 7. sprat, CG, S.
Save. Cena 33.000 eura
P- 68 m2, 7. sprat, CG,
Nemawina. Cena 38.000 eura
P-83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 63.000
eura
P-90 m2, 3. sprat, CG,
{etali{te. Cena 73.000 eura
P-53 m2,3. sprat, cg,
Draga~evska, 35.000 eura
P-58 m2, 1.sprat, CG, S.
Markovi}a, 32.000 eura
P-36 m2, 8. sprat, CG,
Obili}eva. Cena 23. 000
evra
P-43 m2, 3. sprat, TA, Qubi}
kej. Cena 22.500 evra
P-47 m2, 1. sprat, CG,
Obili}eva, nov. Cena 41.000
evra sa PDV-om
P-55 m2, 3.sprat, TA, {iri
centar. Cena 28.000 evra
P-60 m2, 2. sprat, cg,
Alvaxinica. Cena 36.000
evra
P-62 m2, prizemqe, cg, cen-
tar, sre|en. Cena 46.000
evra
P-74 m2, 2. sprat, cg,
Obili}eva. Cena 53.500 evra
K U ] E
P-46 m2, na 12.40 ari,
Prijevor. Cena 9.000 eura
P- 50 m2, 6.3 ara,
Kulinovci, 32.000 eura
P- 60 m2, 6 ari, Avenija.
Cena 35.000 eura
P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko
poqe. Cena 30.000 eura
P-90 m2, na 4 ara, Qubi}.
Cena 32.000 eura
P-120 m2, 9.5 ari, kod
Po{tinog magacina. Cena
40.000 eura
P-120 m2, 5 ari, Qubi}
P-150 m2, 2.5 ari, kod O[
"Ratko Mitrovi}". Cena
43.000 eura
P-220 m2, 7 ari, Qubi}.
Cena 58.000 eura
P-200 m2+PK, na 18 ari,
Qubi}. Cena 51.000 eura
P-50 m2, 60 ari, Kuki}i,
sre|ena
P-80+30 m2, 16 ari,
Trep~a, sre|ena, sa stvari-
ma,CG, izolacija
P-120 m2, 8 ari, kod
Po{tinog magacina, 40.000
eura
IMAWA
2 ku}e, 1 ha, Ri|age, 15000
eura sa stvarima
2 ku}e, 1, 89 ha, Pakovra}e,
43.000 eura
180 m2, 2 ha, Ka~ulice,
16.000 eura
90 m2, 2.5 ha, Ka~ulice, vi{e
pom. objekata, 35.000 eura
50 m2, 90 ari, Gorwa
Gorevnica. Cena 26.000 eura
Ku}a+pom.objekti, 5 ha,
Lipnica
Ku}a+pom.objekti, 5 ha,
Samaile
80 m2, 1.75 ha, Prijevor,
45.000 eura
LOKALI
37 m2, Obili}eva, 41.000
eura
60 m2, B. Jankovi}a, 52.000
eura
CEFFE PIZZERIA „LEONARDO“ BESPLATNA DOSTAVA
032/374-508
CENA FOTO OGLASA
- ^etvrtina strane 500 rsd
- Osmina strane 250 rsd
- [esnaestina strane 150 rsd
28 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINEOGLASI
Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u
jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i
obradivo zemqi{te).
Telefon za informacije: 064/985-98-03
Na osnovu ~lana 7. Pravilnika o dodeli sredstava za sufinansirawe projeka-
ta za javno informisawe od lokalnog zna~aja ("Sl. list grada ^a~ka" broj 1/2014),
Komisija za dodelu sredstava u oblasti javnog informisawa, raspisuje
JAVNI KONKURS
ZA SUFINANSIRAWE PROJEKATA U OBLASTI JAVNOG INFORMI-
SAWA
1. Predmet javnog konkursa:
Dodela sredstava za sufinansirawe projekata u oblasti javnog informisawa.
2. Projekti u oblasti javnog informisawa koji se sufinansiraju iz buxeta
Grada su:
- projekti koji se bave informisawem javnosti o radu organa lokalne
samouprave;
- projekti koji se bave privrednim aktivnostima i podsticaju razvoja privred-
nih aktivnosti;
- projekti koji se bave radom i aktivno{}u lokalne samouprave - naro~ito man-
ifestacije, kulturni i drugi programi lokalne samouprave od op{teg interesa za
gra|ane Grada;
- projekti koji se bave svakodnevnim informacijama i temama od op{teg
interesa za gra|ane Grada;
- projekti koji se bave informisawem javnosti o aktivnostima mesnih zajedni-
ca;
- projekti koji se odnose na mlade i afirmaciju stvarala{tva mladih;
- projekti koji se odnose na za{titu i obrazovawe dece ometene u razvoju;
- projekti koji afirmi{u porodicu i natalitet kao osnovne jedinice dru{tva;
- projekti koji se odnose na stare i bolesne;
- projekti koji se odnose na afirmaciju sporta od lokalnog, regionalnog i
republi~kog zna~aja,
- projekti koji se odnose na nacionalne mawine i verske zajednice;
- projekti koji doprinose afirmaciji pravih qudskih vrednosti, za{titi
rawivih kategorija stanovni{tva i inkluzivnom obrazovawu i doprinose ost-
varewu zajedni~kog `ivota gra|ana i
- drugi projekti od zna~aja za informisawe gra|ana od lokalnog zna~aja.
3. Pravo na podno{ewe prijave za sufinansirawe projekata, u oblasti javnog
informisawa imaju osniva~i javnih glasila (novina, radio programa, televiz-
ijskih programa i portali) kao i privredna dru{tva i preduzetnici koji su reg-
istrovani za obavqawe delatnosti produkcije televizijskog i radio programa
pod uslovom da imaju zakqu~ene ugovore sa lokalnim emiterima o obaveznom emi-
tovawu projekta za koji podnose prijavu.
Osniva~i javnih glasila imaju pravo da podnesu prijavu za sufinansirawe
projekata u oblasti javnog informisawa pod uslovom da im je registrovano
sedi{te na teritoriji Grada i da su izmirili sve poreze i druge obaveze Gradu.
Pored uslova iz stava 2. ovog ~lana, podnosilac prijave - osniva~ televiz-
ijskog programa treba da ispuwava i slede}e uslove:
1) da `eqena zona servisa - opslu`ivawa obezbedi kvalitetan prijem radi-
jskog odnosno televizijskog signala za najmawe 60% stanovni{tva na teritoriji
Grada
2) da raspola`e va`e}om dozvolom za emitovawe, u skladu sa zakonom ili ugov-
orom zakqu~enim sa emiterom.
Pored uslova iz stava 2. osniva~ novina i portala treba da je upisan u regis-
tar javnih glasila.
4. Ukupno raspolo`iva sredstva u buxetu Grada za ove namene iznose
4.000.000,00 dinara.
5. Komisija vr{i ocenu projekata polaze}i od kriterijuma utvr|enih
Pravilnikom o dodeli sredstava za sufinansirawe projekata za javno informi-
sawe od lokalnog zna~aja, odredaba Zakona o javnom informisawu, kao i profe-
sionalnih i eti~kih standarda u informisawu.
6. Rok za podno{ewe prijava na Konkurs je 15 (petnaest) dana od dana objavqi-
vawa u listu "^a~anski glas".
7. Prijave na konkurs, u zatvorenoj koverti, dostaviti na adresu: Gradsko ve}e
grada ^a~ka - Komisija za dodelu sredstava u oblasti javnog informisawa, ul.
@upana Stracimira broj 2, sa naznakom "NE OTVARAJ - PRIJAVA NA
KONKURS".
8. Uz prijavu na Konkurs dostavqaju se prilozi navedeni u konkursnoj doku-
mentaciji.
9. Konkursnu dokumentaciju zainteresovani u~esnici mogu preuzeti u kance-
lariji broj 209 Gradske uprave grada ^a~ka (predsednik Komisije za dodelu sred-
stava iz oblasti javnog informisawa) ili na sajtu grada ^a~ka www.cacak.org.rs.
10. Nepotpune i neblagovremene prijave Komisija ne}e uzeti u razmatrawe.
PREDSEDNIK KOMISIJE
Aleksandar Da~i}
Na osnovu ~lana 14. stav. 1. Zakona o jedinstvenom bira~kom spisku
(''Slu`beni glasnik Republike Srbije'', br. 104/2009 i 99/2012) i ta~ke 10. stav
2. Uputstva za sprovo|ewe Zakona o jedinstvenom bira~kom spisku (''Slu`beni
glasnik Republike Srbije'', br. 15/2012), Gradska uprava za op{te i zajedni~ke
poslove grada ^a~ka daje
O B A V E [ T E WE
O IZLAGAWU NA JAVNI UVID DELA BIRA^KOG SPISKA
ZA PODRU^JE GRADA ^A^KA
Gradska uprava za op{te i zajedni~ke poslove grada ^a~ka izla`e na javni
uvid deo bira~kog spiska za podru~je grada ^a~ka za izbore za narodne
poslanike Narodne skup{tine Republike Srbije, raspisanih za 16. mart 2014.
godine.
Deo bira~kog spiska se izla`e na taj na~in {to se putem ra~unarske opreme
uno{ewem jedinstvenog mati~nog broja gra|anina omogu}ava provera da li je
upisan u bira~ki spisak i da li su upisani ta~ni podaci.
Od dana progla{ewa izborne liste pravo na uvid u bira~ki spisak po istom
postupku ima i podnosilac izborne liste ili lice koje on ovlasti.
Bira~ki spisak je izlo`en u ^a~ku, u ulici @upana Stracimira br. 2. (zgra-
da sedi{ta organa grada), kancelarija br. 213., drugi sprat.
Svaki gra|anin, a od dana progla{ewa izborne liste i podnosilac izborne
liste, mo`e Gradskoj upravi za op{te i zajedni~ke poslove do 28. februara 2014.
godine u 24,00 ~asa, podneti zahtev za promenu u bira~kom spisku, ako on ili
drugi gra|anin nije upisan u bira~ki spisak ili je upisan, a nema bira~ko
pravo ili nema bira~ko pravo na podru~ju jedinice lokalne samouprave u kojoj
je upisan u bira~ki spisak. Uz zahtev se prila`u zakonom propisani dokazi za
vr{ewe promene, a ako zahtev ne podnosi podnosilac progla{ene izborne liste
prila`e se i dato punomo}je overeno u skladu sa zakonom.
Gra|anin mo`e najkasnije do 22. februara 2014. godine u 24,00 ~asa podneti
zahtev za upis u bira~ki spisak podatak o tome da }e glasati prema mestu
boravi{ta u zemqi (izabrano mesto glasawa). Zahtev se podnosi
op{tinskoj/gradskoj upravi prema mestu boravi{ta.
Nakon zakqu~ewa bira~kog spiska - 28. februara 2014. godine u 24,00 ~asa,
najkasnije do 12. marta 2014. godine u 24,00 ~asa zahtev za promenu u bira~kom
spisku podnosi se neposredno Ministarstvu pravde i dr`avne uprave u
Beogradu ili Gradskoj upravi za op{te i zajedni~ke poslove grada ^a~ka, koje
odlu~uje po zahtevu za gra|ane sa prebivali{tem, odnosno za interno raseqena
lica sa boravi{tem na teritoriji grada ^a~ka.
Uvid u bira~ki spisak i promene u bira~kom spisku gra|ani mogu vr{iti
svakog radnog dana i subotom u vremenu od 7 do 15 ~asova, neposredno ili tele-
fonom na br. 309-027.
Uvid u bira~ki spisak mo`e se izvr{iti i elektronskim putem na zvani~noj
internet stranici Ministarstva pravde i dr`avne uprave, kao i slawem SMS
poruke na broj telefona koji se objavquje na zvani~noj internet stranici
Ministarstva i u sredstvima informisawa.
Grad ^a~ak
Gradska uprava za op{te i zajedni~ke poslove grada ^a~ka
Broj: 208-1/14-IV-7-07
30. januar 2014. godine.
Odbojka{ice Librera
izgubile su u 13. ko-
lu Prve lige Srbije od Zre-
wanina 032 sa 0:3. U nared-
nom kolu Libero ^A igra
protiv beogradskog Radni~-
kog.
KO[ARKA
29SPORTPETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
Posle priprema u Baru,
na spisku reprezenta-
cije na{ao se i atleti~ar
AK ^AAK Milorad Stevo-
vi}. Pripreme reprezenta-
cije bile su te{ke i zahtev-
ne, ali su svi treneri zado-
voqni Miloradovim zala-
gawem. Trenirao je i sa jed-
nim od najboqih trenera
Vladom Pivqaninom iz
Prijepoqa, koji je stvorio
mnoge na{e reprezentativ-
ce. Zato su sada o~eviwa od
Stevovi}a velika, da ispu-
ni normu za Svetsko i
Evropsko prvenstvo u atle-
tici.
Na drugom uza-
stopnom gosto-
vawu ko{arka-
{i Borac Mocart sporta
izgubili su pro{le subote
od ni{kog Konstantina sa
77:73 (20/20, 23/18, 13/13,
21/22). Najboqi u~inak, po
broju postignutih poena, u
gostuju}oj ekipi imali su
Aco Mandi} (18), Ilija
Cvetkovi} (12), Filip Du-
mi} i Nikola Pe{akovi},
koji su ubacili po deset ko-
{eva.
U 18. kolu Ko{arka{ke
lige Srbije Borac Mocart
sport do~ekuje Metalac Ko-
teks. Utakmica }e biti odi-
grana u subotu, 1. februara,
u hali KK Borac. Po~etak
je u 19 ~asova.
- Kao i uvek, nadamo se
velikoj pomo}i publike. Do
sada nam je bila nezamenqi-
va podr{ka na svim me~evi-
ma koje smo odigrali na do-
ma}em terenu - napomiwe
Marko Ivanovi}, general-
ni direktor Borac Mocart
sport.
Posle 17 odigranih kola
BMS je tre}i sa istim bro-
jem bodova, 29, kao prvopla-
sirani FMP i Crnokosa.
Metalac je trenutno peti
na tabeli Ko{arka{ke li-
ge Srbije sa 26 poena. Z. J.
Posle dvonedeqnih
priprema, fudbaleri
Borca danas imaju prvu
proveru. U 13, 30 ~asova na
stadionu na Alvaxinici
igraju prijateqsku utakmi-
cu protiv Radni~kog iz
Kragujevca.
Vremenski uslovi ovih da-
na ote`ali su pripreme,
ali uprkos snegu trening
nije stao.
- Od prvog dana su prisut-
ni `eqa i ozbiqnost u ra-
du kod igra~a. . Sve {to
smo planirali za prvu fa-
zu priprema, odradili smo.
^iwenica je da posledwih
dana radimo u pravim zim-
skim uslovima i ozbiqno
razmi{qamo o selidbi u
toplije krajeve - rekao je za
sajt FK Borac trener Bo-
gi} Bogi}evi}. Z. J.
Posle velikih uspeha i
osvojenih {est titula u
2013, ^a~anka Jana Bojovi}
(14) nastavila je seriju do-
brih rezultata. Na nedavno
zavr{enom prvenstvu dr`a-
ve za igra~ice do 16 godina u
Beogradu Jana je svojom
igrom skrenula pa`wu
stru~waka Teniskog saveza
Srbije. Po zavr{etku turni-
ra, usledio je poziv na pri-
preme sa reprezentacijom za
uzrast do 16 godina. Na pri-
premama je mlada ^a~anka
potvrdila svoj talenat i po-
sle pobede nad finalistom i
polufinalistom dr`avnog
prvenstva, za selektora re-
prezentacije Slobodana
Rankovi}a nije bilo dileme.
Pored biv{e i sada{we
{ampionke Srbije izabrao
je Janu za tre}eg ~lana re-
prezentacije.
U sastavu srpskog tima su
Nikolina Jovi}, Kristina
Mileti} i Jana Bojovi}. Re-
prezentacija je sa selekto-
rom Rankovi}em ovih dana
otputovala u Italiju, gde se
u grupi “B”, pored Italije ,
[panije, [vajacarske,
Izraela, Portugalije, Slo-
venije i Gruzije, takmi~iti
na Evropskom prvenstvu
“Winter cups 2014”.
Na ~etvrtom Me|una-
rodnom humanitar-
nom “Kupu Svetog Save” tak-
mi~ili su se i karatisti Ne-
mawe. Sofija Kuzmanovi} i
Dejan Nedeqkovi} osvojili
su zlato u katama pojedina~-
no, dok je Leonardo Marko-
vi} bio prvi u borbama. Awa
Krsmanovi}, Marija Pavlo-
vi} i Leonardo Markovi}
zauzeli su drugo mesto u ka-
tama pojedina~no, a Strahi-
wa Paunovi} je bio tre}i u
sparingu i ~etvrti u katama.
Rastko Sti{ovi} i Sara
Stanojkovi} prvi put su u~e-
stvovali na nekom takmi~e-
wu i osvojili zlatne medaqe.
Kup je organizovao KK
Reikon iz Kraqeva i sav
prikupqen novac upla}en je
za podizawe spomenika vr-
hunskom karatisti i sensei
instruktoru Sa{i \or|evi-
}u (1970-2013). Svoj dopri-
nos na ovom humanitarnom
turniru dali su i ~a~anski
karatisti. Nemawama pred-
stoje brojna takmi~ewa i
pripreme za drugi Memori-
jalni turnir “Nemawa Bula-
tovi}”, u znak se}awa na mla-
di}a po kome ovaj klub nosi
ime i osvaja medaqe u Srbiji
i {irom sveta.
Pionirke OK ^a~ak
u~estvova}e od 1.
marta na regionalnom pr-
venstvu Srbije. Po dve pr-
voplsirane ekipe iz grupe
odigra}e zavr{ni turnir za
pobednika regiona. U tak-
mi~ewu u~estvuju ekipe iz
Bajine Ba{te, U`ica, Nove
Varo{i, Po`ege, Priboja,
Zlatibora, ^a~ka, Kosjeri-
}a i Ariqa. Bi}e ovo i pri-
lika da mlade igra~ice stek-
nu prva iskustva i usavr{e
odbojku radi na takmi~ewi-
ma u seniorskoj konkurenci-
ji.
Karatisti Slobode
u~estvovali su pro-
{log vikenda na “Kupu Sve-
tog Save” u Kraqevu, gde su
ekipno osvojili drugo me-
sto. Prvi je bio klub doma-
}in Anima san, a tre}i Vra-
we.
U borbama zlatne medaqe
su pripale kadetu Vladimi-
ru Savi}u u kategoriji - 50
kilogarama i pioniru An-
dreju Gruji~i}u, kategorija -
30 kg. Zlato u katama su
osvojili Todor Vasilijevi}
i Jefimija Jovanovi}, a sre-
bro Nikola Sari}, Lucia
Gruji~i}, Strahiwa \ura-
ki}, Vawa Bojanovi}, Elena
Milo{evi}, Andrijana Mi-
lo{evi} i Jovana [ibali}.
Veqko Jovanovi} zauzeo je
tre}e mesto.
Bio je ovo prvi u nizu
kontrolnih turnira za tak-
mi~are Slobode koje 23. fe-
bruara o~ekuje Prvenstvo
Srbije u Vaqevu.
ATLETIKA
ODBOJKA
MILORAD
U REPREZENTACIJI
DOBAR START
KARATISTA NEMAWE
^ETIRI ZLATA
ZA SLOBODU
ISPRAVKA
U pro{lom broju u tek-
stu “Jo{ malo do vrha”
pogre{no je napisano
ime dede teniserke Iva-
ne Jorovi}. Umesto Ra-
dojko, trebalo je da sto-
ji Radovan Nikoli}.
ZREWANIN
POBEDIO
LIBERO
PIONIRSKO
PRVENSTVO
SRBIJE
KARATEFUDBAL
PRVA PROVERA
PROTIV RADNI^KOG
TENIS
U REPREZENTACIJI
I JANA BOJOVI]
BORAC DO^EKUJE METALAC
U KUPU PROTIV
ZVEZDE
Pre nekoliko dana u
beogradskom hotelu “Me-
tropol” izvu~eni su paro-
vi ovogodi{we zavr{nice
Kupa Radivoja Kora}a.
Kup utakmice bi}e odi-
grane od 6. do 9. februara
u Beogradu, hala “Pio-
nir”. Kako je `reb bio po-
ludirigovan, u ~etvrtfi-
nalu nisu mogle da se sa-
stanu ekipe koje se takmi-
~e u Jadranskoj ABA ligi,
po{to su klubovi bili
podeqeni u dve grupe.
U prvoj utakmici ~e-
tvrtfinala, u 18,30 ~aso-
va, sastaju se Crvena zve-
zda i Borac Mocart
sport, dok }e se od 21 sat
igrati Radni~ki Kraguje-
vac i OKK Beograd. Po-
bednici ovih duela bi}e
prvi polufinalni par, a
drugi }e odlu~iti me~evi
Partizan - FMP i Mega
Vizura - Crnokosa. Polu-
finale }e biti odigrano u
subotu, 8. februara. Fi-
nalne utakmice su na pro-
gramu slede}eg dana u
20,30 ~asova.
- Dobili smo jednog od
najboqih protivnika.
Idemo u Beograd da pred-
stavimo svoj klub i grad
na najboqi mogu}i na~in.
Ambicije svih klubova ko-
ji u~esvuju u zavrnici su
osvajawe Kupa, a kolike su
{anse svih nas - vide}emo.
Nekada je Borac dobijao
Zvezdu i Partizna... U sva-
kom slu~aju na svim ovim
utakmicama }e biti dosta
publike i to }e nam biti
dobra {ansa da promovi-
{emo ekipu - ka`e Marko
Ivanovi}.
Gledawe ~etvrtfinal-
nih utakmicama na tribi-
nama ko{ta 200 dinara.
Mesto u parteru je 400, a u
lo`ama 600 i 800 dinara.
Ulaznice za polufinale
ko{taju 300, 500, 700 i hi-
qadu dinara, dok su za fi-
nale 500, 700, hiqadu i hi-
qadu i po dinara.
DRUGA LIGA
Ovog vikenda bi}e odi-
grane utakmice 14. kola
Druge mu{ke i Prve regi-
onalne lige Zapad. Mla-
dost ve~eras do~ekuje [a-
bac. Utakmica po~iwe u
19,30 ~asova u hali “Mla-
dost”.
@elezni~ar u subotu, 1.
februara, gostuje Prvoj
Petoletki u Trsteniku. U
Drugoj regionalnoj ligi
Zapad prvenstvo }e biti
nastavqeno slede}eg vi-
kenda, kada ^a~ak 94 do~e-
kuje Vladimirce, a ^a~ak
basket tim gostuje Mioni-
ci.
Kadeti Borac Mocart
sporta izgubili su u na-
stavku prvenstva od Akta-
vis Akademije, 91:74. U 12.
kolu gostuju Ivawici.
Utakmica }e biti odigra-
na 15. februara.
Juniori Mladosti po-
bedili su Vojvodinu,
73:84. U utorak gostuju u
Vr{cu.
Jesewi deo prvenstva
Polet je zavr{io na
tre}em mestu Srp-
ske lige “Zapad” sa 28 bo-
dova. Posle dvomese~ne pa-
uze, igra~i i stru~ni {tab
ponovo su se okupili pro-
{log petka, kada su starto-
vale i pripreme za nasta-
vak takmi~ewa.
- Na kraju jesewe poluse-
zone imali smo nezvani~no
drugi rezultat u istoriji
kluba. Ka`em nezvani~ni,
jer je re~ samo o prvom delu
prvenstva. Nadam se da }e
tako ostati do kraja i da
}emo izboriti prvo mesto
i plasman u vi{i rang. Iz
ekipe je oti{ao Nikito-
vi}. Koliko nam je `ao
zbog wegovog odlaska, to-
liko nam je i drago da }e
na{ igra~ prvi put u 33.
godini zaigrati u Super
ligi. Do{ao je nekada{wi
kapiten Metalca Bojan
@ivkovi}. Vratio se i
Slovi}, a tu su Proti}, Ra-
disav~evi}, Kne`evi} - na-
veo je na konferenciji za
{tampu Vladimir Stani-
savqevi}, trener FK Po-
let.
Od nedavno na ~elo klu-
ba umesto Vladimira Rado-
vanovi}a, do{ao je Pre-
drag Milivojevi}. Radova-
novi} je podneo ostavku i
daqe je aktivan u klubu.
Funkciju predsednika na-
pustio je posle te{ke sao-
bra}ajne nesre}e, od koje je
uspeo dobro da se oporavi.
Novi predsednik naja-
vquje boqe uslove za navi-
ja~e i novinare u nastavku
sezone.
- Ve} smo zapo~eli da
ure|ujemo tribine. Do po-
~etka prvenstva trebalo bi
da bude 650 mesta. Plani-
ramo i da pokrijemo sredi-
{wi deo i sredimo novi-
narsku lo`u. Nadam se da
}e do 16. marta, kada po~i-
we prole}no prvenstvo,
Polet imati stadion kakav
zaslu`uje.
Takmi~arske ambicije
su jasne, ulazak u vi{i
rang. Dok sam ranije bio
na ~elu kluba, u{li smo u
drugu ligu. Nadam se da }e
i sada biti tako - najavqu-
je Milivojevi}.
Po re~ima Miluna To-
dorovi}a, ~lana Upravnog
odbora FK Polet, na leto
bi trebalo da bude rekon-
struisano i igrali{te. Do
po~etka prvenstva, klub }e
poja~ati jo{ dva napada~a,
a sa ve} postoje}im igra~i-
ma i dvojicom Bojana - no-
vajlija, @ivkovi}em i Ra-
disav~evi}em, Prva liga
bi mogla da nam bude na do-
hvatu ruke, nada se ruko-
vodstvo FK Polet. Wima
je posebno stalo da prome-
ne na stadionu budu uo~qi-
ve i u drugom kolu prole}-
nog prvenstva, kada Polet
igra gradski derbi sa Slo-
bodom.
Z. J.
Kajaka{ki savez Srbi-
je nedavno je usvojio
kalendar takmi~ewa za
2014. u disciplinama spust
i slalom na divqim i
sprint na mirnim vodama.
Zbog dobrih rezultata KK
^a~ak i uspe{ne organiza-
cije prethodnih trka, u ka-
lendaru se na{lo i Otvo-
reno prvenstvo ^a~ka. Trka
}e najverovatnije biti odr-
`ana 4. maja, kada bi i Za-
padna Morava trebalo da
bude plovna. Prethodne go-
dine zbog nedovoqne koli-
~ine padavina, na Moravi
je zabele`en nizak vodo-
staj.
30 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
PO^ETAK PRIPREMA U FK POLET
FUDBALSKI SAVEZ MORAVI^KOG OKRUGA DOBIO NOVOG PREDSEDNIKA
BICIKLIZAM
KAJAK
U ATOMSKOJ BAWI ODR@AN 25.
SVETOSAVSKI TURNIR
SPORT
Na Prvenstvu Srbije u
ciklo krosu voza~ BK
Borac Stefan Sretenovi}
osvojio je drugo mesto u ka-
tegoriji mla|ih kadeta. Oni
su, pro{le nedeqe kod sta-
diona Partizana, vozili
tri kruga. Aleksandar Pe-
trovi} je bio ~etvrti u kate-
goriji kadeta, koji su vozili
{est krugova, a kod juniora
(osam krugova) Nemawa Ko-
lakovi} je osvojio {esto
mesto. Nikola Tripkovi} je
zauzeo osmo, a Vuk Milosa-
vqevi} deseto mesto. Seni-
ori Borca nisu nastupili
na ovom prvenstvu, jer se
nalaze na priprememama u
Crnoj Gori.
Ciklo kros je aktuelan u
jesen i zimu, kada vremenski
uslovi ne dozvoqavaju kori-
{}ewe bicikla na drumu.
Re~ je o kombinaciji vo`we
i tr~awa u prirodi, brzine
su mawe, a zbog ve}eg broja
prepreka, povremeno je
neophodno si}i sa bicikla,
preneti ga i ponovo se po-
peti. Sve to zahteva izuzet-
nu fizi~ku spremnost. BK
Borac ne poseduje adekvat-
na vozila za ovu discipli-
nu, a takmi~ari se pripre-
maju na ve} postoje}im bi-
ciklama.
Pro{le nedeqe u
Atomskoj bawi Gor-
wa Trep~a odr`an je jubi-
larni 25. Svetosavski {a-
hovski turnir. U~estvovalo
je 68 {ahista iz vi{e grado-
va Srbije, a me|u wima bilo
je velemajstora, inter i fide
majstora.
Pobedio je Goran Pavlo-
vi}, drugi je bio Dragan Ko-
jovi}, tre}i Dejan Pavlo-
vi}, ~etvrti Ivan Sredoje-
vi}, peti Mile Smolovi} i
{esti Boro Zlatanovi}. Pr-
voplasirani je osvojio {est
i po, drugi {est, tre}i pet i
po poena, kao i ostala tri
takmi~ara.
Kako organizatori naja-
vquju, Mesna zajednica
Atomska bawa i grad ^a~ak,
od slede}e godine }e Sveto-
savski turnir dobiti ve}i
takmi~arski zna~aj. Ove go-
dine, u ime organizatora,
takmi~ewe je otvorio grado-
na~elnik Vojislav Ili}.
Sponzorisali su ga “^a~an-
ska banka”, “Bolero”, pekara
“Dukat”, mesara “2 M” i
“Makrobela”.
Ve} po tradiciji, {ahi-
sti su ozna~ili i po~etak
turisti~ke sezone u Atom-
skoj bawi Gorwa Trep~a.
SRETENOVI] DRUGI
U CIKLO KROSU
^A^AK PONOVO
DOMA]IN OTVORENOG
PRVENSTVA
POBEDNIK GORAN
PAVLOVI]Nekada{wi potpred-
sednik FSMO Ra-
dosav Mutavxi} jednogla-
sno je izglasan pro{log
petka za novog predsednika
Saveza. Do skoro je tu
funkciju obavqao Haxi
Goran Milovanovi}, koji
je jo{ u junu 2013. podneo
ostavku. Za nove potpred-
sednike, tako|e jednogla-
sno izglasani su Nenad
Stankovi} i Petar Piper.
Na funkciji generalnog
sekretara ostaje Milo{
Stevani}, a ~lanovi Izvr-
{nog odbora okru`nog
Fudbalskog saveza od pre
nekoliko dana su: Radivoje
Domanovi}, Aleksandar
Beli}, Ne{ko Milovano-
vi}, Petar Davidovi},
Vladimir Da~ovi}, Mile-
ta Te{i}, Slavo Miluti-
novi}, Tomislav Savi}.
Dosada{wi predsednik
izrazio je nezadovoqstvo
nedolaskom na skup{tinu
pojedinih delegata iz Gor-
weg Milanovca, Lu~ana i
Ivawice. On je kao najva-
`nija ostavrewa u svom
mandatu istakao omaso-
vqewe fudbala u Moravi~-
kom okrugu i pomo} mla-
dim klubovima u vidu
opreme i dresova. Iste ci-
qeve sebi je zacrtao i novi
predsednik.
- Fudbal mora da bude u
prvom planu. Potrudi}u se
da {to pre nestanu proble-
mi svih onih koji pru`aju
otpor, kada je re~ o radu
Saveza. U prethodnom pe-
riodu je odli~no funkcio-
nisao, iako pojedinci to
poku{avaju druga~ije da
prika`u. Dobar rad je uo~-
qiv u donaciji sportske
opreme mladim timovima,
pomo}i klubovima Okru-
`ne lige, sve ve}em broju
dece koja igraju fudbal,
promenama prostorija
Fudbalskog saveza Mora-
vi~kog okruga - naveo je
Mutavxi}. Z. J.
MUTAVXI] UMESTO MILOVANOVI]A
NOVE TRIBINE ZA
NASTAVAK SEZONE
[TAVQANIN DISCIPLINSKI SUDIJA
Na prvoj sednici Fudbalskog saveza Moravi~kog okruga,
odr`anoj posle redovne skup{tine na kojoj je izabran
novi predsednik, izglasan je i novi disciplinski sudija.
Tu funkciju ubudu}e }e obavqati Dragan [tavqanin,
dugogodi{wi sportski radnik iz Slatine.
Stari i novi predsednik
KRATAK ISTORIJAT ^A^ANSKOG GOLUBARSTVA
31HOBIPETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
Sreda, 5. februarUtorak, 4. februarPonedeqak, 3. februarPetak, 31. januar Nedeqa, 2. februarSubota, 1. februar
-20
C
70
C
-10
C -10
C -40
C -20
C -20
C
80
C
00
C
70
C
VREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZAVREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZA
^etvrtak, 6. februar
Mogu}a ki{aDelimi~no obla~no Delimi~no obla~no
40
C 50
C30
C60
C
Delimi~no obla~no Delimi~no obla~no Slaba susne`icaDelimi~no obla~no
Asve je po~elo
{ e z d e s e t i h
godina pro-
{log veka.
Ta~nije, 1965. povratkom
Prvoslava – Prla Zlati}a
iz Beograda u ^a~ak, grad u
kome je ponikao i odrastao,
kre}e ozbiqna golubarska
pri~a u ovom delu Zapadne
Srbije. On sa sobom donosi
qubav prema golubovima,
koja mu je ostala u srcu do
posledweg dana `ivota, ali
i prve prave primerke srp-
skih visokoleta~a od svo-
jih drugara iz prestonice.
Vrlo brzo vest o dolasku
jednog tako vrsnog odgaji-
va~a, pronela se kroz tada
malu varo{icu, kakav je
^a~ak u to vreme bio, po-
sebno u krugovima qubite-
qa “ptice mira” koji su ga-
jili iskqu~ivo lepe, ni{ke
golubove. Prlovi “beogra-
|ani” su bili za tada{we
prilike ru`ni, kqunati i
krupni, nekako robusni.
Ipak, odlikovale su ih
znatno boqe leta~ke osobi-
ne od gotovo svih tada-
{wih ~a~anskih golubova,
pa su polako po~eli da
osvajaju srca za qubqenika
u visok i dug let, kakvih je
bivalo sve vi{e. U tom pe-
riodu odgajiva~i golubova
su se uglavnom sastajali u
kafani kod Sveta ^arapana
i berbernici Milosava –
Mi{a Mari}a, ali nije po-
stojao nijedan zvani~no re-
gistrovan klub. Na tim sa-
stancima i dru`ewima raz-
mewivana su iskustva i go-
lubovi, “padale” opklade
ko ima boqe ptice, ali se
razmi{qalo i o tome da bi
^a~ak trebalo da dobije ne-
ki vid organizovanog oku-
pqawa. Mo`da je na takav
na~in rezonovawa uticalo
i to {to su primerci golu-
bova, doneti uglavnom iz
Beograda, imali prstenove
na nogama, pa su i ^a~ani
po`eleli da na takav na~in
obele`avaju mlade ptice iz
sopstvene produkcije, kao i
da se zvani~no takmi~e.
Za savet i pomo}, narav-
no, zamolili su Prla, isku-
snog golubara, sa zavidnom
reputacijom, po{to je on
dok je `iveo u Beogradu, pa
i jedno vreme po dolasku u
^a~ak, bio ~lan Prvog beo-
gradskog dru{tva JU 1.
Prihvatio se Zlati} te
obaveze 1969. godine, pa je
na wegovu inicijativu od
tada{weg predsednika Sa-
veza Srbije Sretena Kara-
li}a stigao dopis u kome je
stajalo {ta sve treba pri-
baviti od dokumentacije,
kako bi mogao biti podnet
zahtev za registraciju klu-
ba. Tada su zadu`eni poje-
dini znameniti ~a~anski
golubari da na mestima na
kojima se okupqaju obnaro-
duju da se sprovode aktiv-
nosti na formirawu prvog
~a~anskog udru`ewa odga-
jiva~a golubova srpskih vi-
sokoleta~a. Kada je sve bi-
lo papirolo{ki odra|eno,
u berbernici kod Mi{a
Mari}a, 14. aprila 1970.
godine, odr`ana je osniva~-
ka Skup{tina tada{weg
Prvog sportskog kluba od-
gajiva~a golubova visoko-
leta~a JU 42 ^a~ak, kojoj su
prisustvovali: Prvoslav –
Prle Zlati}, Nikola Jeko-
vi} – Kica, Milosav – Mi-
{o Mari}, Petar Nikoli}
– Perica Glista, Aleksan-
dar – Aco Novakovi}, Slo-
bodan Mihailovi} – [op,
Slobodan Ru`i~i} – Mari-
nac, Dobrivoje – Dole \ur-
|i}, Radmilo Mi{ovi},
Vlade Krsti} – ^arapan,
Mi}o Kova~evi} – Guso,
Milomir ]eramilac – ]e-
rec, @ivota Brkovi} – @i-
kin, Dragan Vukovi} – Vu-
kas, Mom~ilo Pantovi} –
Moqo, Petar Drobwako-
vi}, Radomir Jova{evi} –
Jole Bunar, Zoran Seni},
Rajko Te{i} – [tabac. Iz
Prvog sportskog kluba od-
gajiva~a golubova visoko-
leta~a JU 42 ^a~ak su se to-
kom godina izdvajali poje-
dini ~lanovi, osnivali no-
va udru`ewa, kojih trenut-
no na teritoriji grada ima
desetak, u dva saveza, pa se
sa pravom mo`e re}i da je
dana{wi SS 42 prete~a i
za~etnik organizovanog ba-
vqewa sportskim golubar-
stvom u ^a~ku.
Posle ^a~ka, golubar-
sko udru`ewe formirano je
u Zabla}u – JU 172 “Jeli-
ca”, potom JU 185 “Dva go-
luba”, pa u Trbu{anima JU
242. U Qubi}u se organizu-
je udru`ewe JU 360 “Tana-
sko Raji}”, koje uglavnom
okupqa golubare sa tog
podru~ja. Zbog uglavnom
pojedina~ne
surewivosti usitwavawe se
nastavqa registrovawem
JU 441 “Kqu~”, pa JU 460
“Ko{utwak”, JU 567 Ateni-
ca... Pre desetak godina do-
lazi i do “cepawa” Saveza
odgajiva~ golubova srpskih
visokoleta~a Srbije, pa ne-
koliko ~a~anskih klubova
prelazi u Me|uokru`ni sa-
vez Srbije sa sedi{tem u Ja-
godini. Zbog tradicional-
nih golubarskih nesuglasi-
ca i samovoqe pojedinaca
pre par godina gro ovda-
{wih golubara postaju ~la-
novi prakti~no novog Go-
l u -
barskog saveza Srbije, sa
sedi{tem u Beogradu.
Za svo to vreme golubar-
ski sport u ^a~ku krupnim
koracima grabi ka vrhu Sr-
bije, kada su u pitawu tak-
mi~arski rezultati. Tako
se iz godine u godinu pona-
vqa situacija da najpresti-
`nija priznawa u pojedi-
na~noj i ekipnoj konkuren-
ciji zavr{avaju upravo na
policama na{ih sugra}ana.
Da je golubarstvo kao
sport, u kome je sve prisut-
nija nauka u svrsi postiza-
wa {to boqih rezultata,
ozbiqno shva}en od jednog
broja odgajiva~a i takmi~a-
ra, pokazuju vrhunski dome-
ti posledwih godina, pro-
se~ni letovi jata od po 10,
11, 12, 13, pa i preko 14 sa-
ti. Tako se desilo da je pro-
{le godine ~lan udru`ewa
GSS 185 “Dva goluba” Mi-
lun Mini} nadma{io “gra-
nicu snova” sa rezultatom
15 sati i 3 minuta, {to
predstavqa do sada nezabe-
le`en rekord u istoriji
srpskog golubarstva. Wego-
vo jato je bukvalno letelo
od svitawa do sumraka.
^a~ak – grad na
obalama Zapadne
Morave, poznat je
nadaleko po svojim
uspe{nim privred-
nicima, vrhunskim
sportistima, zna-
menitim li~nosti-
ma iz kulturnog i
javnog `ivota, ali
posledwih godina
{irom Srbije ime-
na golubara iz
ovog grada izgova-
raju se sa po{tova-
wem, pre svega zbog
izuzetnih takmi-
~arskih rezultata.
Doajen, legenda, vrsni odgajiva~,
~ovek najzaslu`niji za po~etke
organizovanog bavqewa golubarskim
sportom, ne samo u ^a~ku, ve} i na pro-
storima Zapadne Srbije, Prvoslav Zla-
ti}, ~ika Prle ro|en je 8. novembra 1923.
godine u ^a~ku gde je i preminuo 29. jula
1999.
Zlati}, nosilac Partizanske spome-
nice 1941. godine, aktivni kapetan JNA,
povratkom u svoj rodni grad 1965. godi-
ne, po~iwe da okupqa oko sebe brojne ~a-
~anske golubare, koji su se tada uglav-
nom sastajali po kafanama, predo~avaju-
}i im koje su prednosti organizovanog
bavqewa golubarskim sportom. Malo po
malo za ideju o osnivawu kluba u ^a~ku
“zagrejao” je ve}i broj uglednih golubara
i 1970. dolazi do formirawa Prvog
sportskog kluba odgajiva~a golubova vi-
sokoleta~a JU 42. Wegov ugled u gradu i
uticaj koji je imao, otvarali su sva vra-
ta i u znatnoj meri olak{ali registra-
ciju kluba. U velikoj meri da ^a~ak do-
bije svoju prvu organizaciju te vrste, po-
mogli su i Prlovi kontakti u Beogradu,
pre svega sa Sretenom Karali}em, tada-
{wim predsednikom Saveza odgajiva~a
golubova srpskih visokoleta~a Srbije.
Prvoslav – Prle Zlati} do kraja svog
`ivota bio je uva`avan i po{tovan me|u
brojnim ~a~anskim golubarima, kao vr-
stan odgajiva~ izuzetno kvalitetnih
ptica, ali i kao reformista organizo-
vanog golubarstva u ovom kraju i do`i-
votni predsednik Prvog sportskog klu-
ba odgajiva~a golubova visokoleta~a JU
42 ^a~ak.
PRVOSLAV – PRLE ZLATI]
(1923 – 2014)
^A^ANI „DODIRNULI NEBO”
32 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
SAOP[TEWE PREDUZE]A „SPDA-EKOLOGIC” ^A^AK
HOBI
Cenu godi{we do-
zvole za ribo-
lov propisuje
Ministarstvo prirodnih
resursa, rudarstva i pro-
stornog planirawa. Po od-
luci ministra, ove godine
republi~ka dozvola u kate-
goriji D-2 ko{ta {est hi-
qada dinara, a D-3 tri hi-
qade. Kategorija D-3 pred-
vi|ena je za ribolovce sta-
rije od 65 godina. Kori-
snici za{ti}enih prirod-
nih dobara imaju pravo i
na doplatne dozvole za jeze-
ro Me|uvr{je, Drinu, re-
zervat Uvac (Kokin brod,
Uva~ko jezero, Radowsko je-
zero). Doplatne dozvole va-
`e iskqu~ivo uz repuli~-
ku. Ribolovci bi trebalo
da znaju i da za Gru`ansko
jezero nema doplatne do-
zvole.
Tro{kove izdavawa ri-
bolova~kih dozvola kori-
snici mogu platiti u neko-
liko mese~nih rata, putem
administrativne zabrane u
preduze}u ili posredstvom
sindikata.
Sezona traje godinu da-
na. Dozvola va`i za kalen-
darsku 2014. i uz wu ribo-
lovci dobijaju i pravil-
nik o re`imu ribolova i
mo`e biti zaseban za svaku
vodu. Za deo Zapadne Mora-
ve nema posebnih pravila,
osim zakonskih ograni~e-
wa ulova. Ulov je ograni-
~en na pet kilograma bilo
koje ribe, izuzev alohtone
vrste. Ove godine }e stru~-
waci prirodno matemati~-
kog fakulteta Kragujevac
analizirati podru~je Za-
padne Morave, deo jezera u
Parmencu i sa~initi pred-
log o tome kako daqe oba-
vqati ribolov i poribqa-
vawe. Pro{logodi{wa
analiza utvrdila je da je
Zapadna Morava u okolini
^a~ka mrestili{te autoh-
tonih vrsta ribe, a u drugoj
polovini godine dobija
odlike sli~ne staja}icama,
tako da su dominantne vr-
ste {aran i som.
Smatramo da }e ove go-
dine analize potvrditi da
je u Zapadnoj Moravi po-
trebno poribqavawe odre-
|ene koli~ine {tuke, koja
je naru~ena u skladu sa no-
vim zakonom da se proizve-
de od genetski ~istih mati-
ca za posebne potrebe Z.
Morave. U odnosu na pro-
{lu godinu, ukinute su do-
platne dozvole za Lim, \e-
tiwu i Rzav, ali ostaju po-
sebni re`imi na salmo-
nidnim rekama. Ostaju po-
sebni re`imi na kojima va-
`i pravilo ulovi - pusti i
odnosi se na mladicu, pa-
strmku i lipqena na delo-
vima ribolovnih podru~ja
Srbija - Jugozapad.
Va`na napomena: [tuka
ulazi u zabranu od 1. fe-
bruara do 31. marta.
Svi ribolovci zloupo-
trebe mogu prijaviti
SMS-om na broj 062 - 88-
10-990.
Odgovorno lice
Sa{a Petkovi}
AKTUELNE
marketing 032/342-276
RIBOLOVA^KE DOZVOLE
Detaq sa poribqavawa
Kontakt telefon 063 635 033
STARI GRAD AD OBILI]EVA BB IZDAJE
- Kancelarijski
prostor razli~itih
povr{ina po povo-
qnim cenama (tel,
adsl)
- Poslovno izlo`beni magacinski
prostor od 200m2 na odli~noj lokaciji
800m od centra grada (wc, tel, adsl)
- Magacinski prostor u
Obili}evoj ulici od 80
do 160 m2 (ima mernu
grupu - industrijska
struja) na samo 800m od
centra grada
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 33OGLASI
NEKRETNINE
- PRODAJA
PRODAJEM stan dupleks od
125 m2, u ulici B. Jankovi}a,
nadogradwa, sa sopstvenim
CG. Cena 84. 900 evra. Tel.
063/ 620-610
PRODAJEM ~etvorosoban
stan, nov, centar, blizu pija-
ca, tre}i sprat, CG, terasa.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan
od 93 m2, na Vinari , prvi
sprat, cg, dve terase. Cena -
dogovor. Tel. 064/ 317-1-701
PRODAJEM trosoban stan
od 89 m2 na Gvo`|aru, povo-
qno, TA grejawe. Tel. 065/
222-552-4
PRODAJEM trosoban stan
od 79 m2, Avenija 2. Tel. 064/
317-1-701
PRODAJEM trosoban stan
od 78 m2, na Vinari, povo-
qno. Tel. 064/ 317-1-701
PRODAJEM trosoban stan
od 70 m2, u Aveniji 2, na
tre}em spratu, kod
Prehrambene {kole, ima
terasa i podrum. Tel. 064/
317-1-701
PRODAJEM trosoban stan,
nov, dupleks, kod H. Morave,
tre}i sprat, CG, ima terasa.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan,
nov, Qubi} kej, cg, ima lift
i terasa. Tel. 064/ 317-1-701
PRODAJEM trosoban stan,
centar, prvi sprat. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM trosoban stan
na Alvaxinici, prvi sprat,
zgrada od fasadne cigle.
Cena 48. 000 evra. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM trosoban stan ,
nov, kod H. Morave, tre}i
sprat. Cena 41. 000 evra sa
PDV-om. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan
na Alvaxinici, drugi sprat,
cg, lift, terasa. Cena 45. 000
evra. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 63.38 m2 na
Alvaxinici. Cena 33. 000
evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 51 m2, bez ulagawa,
CG, ima lift, Qubi} kej. Tel.
063/ 735-0-260
PRODAJEM dvosoban stan
od 66 m2 , strogi centar, dve
terase. Cena 50. 000 evra. Tel.
061/163-0-023
PRODAJEM dvosoban stan
od 63. 48 m2 u ^a~ku, lep,
sun~an. Tel. 032/ 344-515
PRODAJEM dvosoban stan
od 63 m2, u zgradi sa 5 eta`a,
cg i balkon , u blizini cen-
tra grada. Cena 40. 000 evra.
Tel. 032/344-515
PRODAJEM dvosoban stan
od 62 . 80 m2, tre}i sprat, na
Alvaxinici. Cena 31. 000
evra Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM dvosoban stan
od 62 m2, ulica V. Stepe.
Tel. 065/ 453-3-818
PRODAJEM dvosoban stan
od 61 m2, prvi sprat,
@elezni~ka ulica. Tel. 032/
344-630
PRODAJEM dvosoban stan
od 58.3 m2, na Qubi} keju ,
{esti sprat, tapija, dva
lifta, podrum, interfon.
Cena 33. 000 eura. Tel. 069/
122-0-965
PRODAJEM dvosoban stan
od 58 m2, Kej, drugi sprat.
Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM dvosoban stan
od 58 m2 na Keju. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM dvosoban stan
od 58 m2 , zgrada od fasadne
cigle u Aveniji. Tel. 060/
348-9-270
PRODAJEM dvosoban stan
od 57 m2, kod Hotel Morave .
Cena 26. 000 evra. Tel. 032/
342-190
PRODAJEM dvosoban stan
od 57 m2, Avenija 2, {esti
sprat, ima lift i podrum, dve
terase. Tel. 065/ 326-0-745
PRODAJEM dvosoban stan
od 57 m2, Avenija 2, CG, dve
terase i podrum. Tel. 065/
326-0-745
PRODAJEM dvosoban stan
od 57 m2, Avenija 2, {esti
sprat. Cena 31. 000 evra. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan
od 56 m2, {iri centar, peti
sprat. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM dvosoban stan
od 55 m2, Nemawina ulica,
tre}i sprat. Tel. 064/ 158- 9-
363
PRODAJEM dvosoban stan
od 55 m2, ura|ena spoqna sto-
larija, ima izolacija. Cena
28. 000 evra. Tel. 064/ 26-29-
109
PRODAJEM dvosoban stan
od 53 m2, cg, ^. P. Odred,
tre}i sprat. Tel. 060/ 348-9-
270
PRODAJEM dvosoban stan
od 53 m2, Kalu|erice, tre}i
sprat, cg, lift. Tel. 064/ 26-
29-109
PRODAJEM dvosoban stan
od 52 m2, drugi sprat, kod H.
Morave. Cena 33. 000 evra.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan
od 49 m2, ulica Svetog Save.
Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM dvosoban stan
od 47 m2, Beograd, kod TC
“Zira”, gara`a u zgradi, kom-
pletno name{ten. Cena 85.000
evra. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM dvosoban stan
od 47 m2, Qubi} kej, VP.
Cena 30.000 evra. Tel. 063/
691-761
PRODAJEM dvosoban stan
od 46 m2, u Nemawinoj ulici.
Tel. 061/ 291-6-355
PRODAJEM dvosoban stan
od 45 m2, Nemawina ulica,
renoviran, prvi sprat, cg.
Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM dvosoban stan
od 44 m2, kod H. Morave.
Cena 25.000 evra. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM dvosoban stan
od 43 m2, nov, centar , tre}i
sprat, lift, cg. Tel. 062/ 514-
429
PRODAJEM dvosoban stan
od 43 m2, Beograd, @arkovo,
peti sprat, cg, lift, cena
dogovor. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM dvosoban stan
od 42 m2, CG, na Keju. Tel.
060/ 348-9-270
PRODAJEM dvosoban stan
od 38 m2, kod Medicinske
{kole, tre}i sprat. Cena
24.000 evra. Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM dvosoban stan
kod H. Morave na prvom
spratu, povoqno. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM dvosoban stan
kod H. Morave , u prizemqu,
sa parkingom ispred stana.
Cena 25. 000 evra. Tel. 064/
317-1-701
PRODAJEM dvosoban stan
na Alvaxinici, renoviran,
odmah useqiv, cg, terasa,
lift. Cena 31. 000 evra. Tel.
064/ 317-1-701
PRODAJEM dvosoban stan ,
centar, renoviran, sa novim
name{tajem. Cena 31. 000
evra. Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM dvosoban stan ,
nov, centar, tre}i sprat, cg,
lift, cena 36. 000 evra. Tel.
064/ 317-1-701
PRODAJEM dvosoban stan,
renoviran, na Alvaxinici,
tre}i sprat, CG, terasa. Tel.
062/ 514-429
PRODAJEM dvosoban stan ,
nov, u Beogradu, kod Vukovog
spomenika. Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM jednoiposoban
stan u centru sa delom
name{taja. Cena 26. 000 evra.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43 + 10 m2, kod
restorana “Brvnara”. Tel.
032/ 342-190
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43 m2, Gvo`|ar,
prizemqe. Cena 26. 000 evra.
Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 42 m2, ~etvrti sprat,
cena 26. 000 evra. Tel. 063/
691-761
PRODAJEM jednosoban stan
od 47 m2, Slobodino
igrali{te. Cena 23. 000 evra.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM jednosoban stan
od 41 m2 Qubi} kej, cena 26.
000 evra, korekcija. Tel. 032/
342-190
PRODAJEM jednosoban stan
od 38 m2 u Nemawinoj ulici.
Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM jednosoban stan
od 38 m2, u Aveniji 1. Tel.
064/ 673-2-969
PRODAJEM jednosoban stan
od 38 m2, Qubi} kej, VP. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM jednosoban stan
od 37 m2, u Aveniji, u
zgradama od fasadne cigle.
Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM jednosoban stan
od 34 m2, kod Tehni~kog
fakulteta. Cena 23. 000 evra.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM jednosoban stan
od 32 m2, kod H. Morave, cena
23.000 evra. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM jednosoban stan
na Vinari, 3. sprat. Cena
23.000 eura. Tel. 063/ 735-0-
260
PRODAJEM jednosoban stan,
ulica C. Lazara, CG, lift, sa
stvarima, cena 23.000 evra.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM jednosoban stan
, CG, drugi sprat, {iri cen-
tar. Cena 16.000 evra. Tel.
065/ 346-541-1
PRODAJEM mawi jed-
nosoban stan, CG, lift,
Vinara. Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM jednosoban nov
stan kod H. Morave, tre}i
sprat, CG. Cena 19.000 evra
sa PDV-om. Tel. 064/ 317-1-
701
PRODAJEM garsoweru od 30
m2, u centru, tre}i sprat, cg,
novija gradwa. Cena 18. 000
evra. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM garsoweru od 27
m2, drugi sprat, centar grada.
Tel. 063/ 453-043
MALI OGLASINOVI REZERVNI DELOVI
ZA ULI^NE OFF-ROAD I
ATV MOTOCIKLE OD JA-
PANSKIH, ITALIJANSKIH
I OSTALIH EVROPSKIH
PROIZVO\A^A. SUPER CE-
NE UZ DOBAR KVALITET.
TEL. 065/ 445-0-015
IZDAJEM lokal u Ulici
cara Lazara 23, kod
“Xamije”. Povr{ina lo-
kala, sa ~ajnom kuhiwom
i sanitarnim ~vorom je
29 m2. Lokal ima cen-
tralno grejawe. Opre-
mqen je kao frizerski
salon, a pogodan i za
druge delatnosti. Tele-
fon za kontakt:
064/ 150-5-675
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN
JESEWI POPUST.
TELEFONI: 032/800
200 i 063/606 979.
DE@URNI
STOMATOLOG
de`urni telefon
062/ 861-7-988
SPECIJALISTI^KA
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN
BEHARA
spec. stomatolo{ke
protetike
^a~ak, Ko~e
An}elkovi}a 1
radnim danom
9-12 i 15-19 ~
subotom
9-12 ~
322-656
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom,
~ekovima, platnim kar-
ticama, gotovinski
KU]U U U@EM DELU GRADA
ILI STAN U NOVOGRADWI
MEWAM ZA STAN U
BEOGRADU. TEL. 223-116 OD
9-18
IZDAJEM ILI PRODAJEM
PLAC 10 ARI I POSLOVNI
PROSTOR 200 m2 U PREQI-
NI PORED PUTA.
TEL. 061/ 111-6-439
KUPUJEM ORDEWE,
MEDAQE, STARO ORU@JE
/ SABQE, JATAGANE,
KAME, KUBURE /, UNI-
FORME, OZNAKE, STARE
UMETNI^KE SLIKE,
SATOVE I OSTALE
ANTIKVITETE. TEL. 032/
372-155, 063/ 807-2-772
PRODAJEM dvosoban
stan, 49,8 metara
kvadratnih, kod
Slobodinog igrali{ta.
Telefoni: 065/346-
3000 i 061/188-41-74.
IZDAJEM JEDNOSOBAN,
NAME[TEN STAN U
U@ICU ZA STUDENTE ILI
\AKE. ZASEBAN ULAZ.
TEL: 031/518-081
IZDAJEM nov, name{ten
jednosoban stan od 30 m2, u
strogom centru grada, ulica
Raji}eva, 2. sprat, CG na
kalorimetre. Pogodan i za
poslovni prostor.
Mogu}nost kupovine novih
stvari. Cena 150 evra. Tel.
064/ 189-2-420
IZDAJEM sobu sa tera-
som u centru `enskoj
osobi, cg, internet. Tel.
064/ 144-91-92
IZUZETNO POVOQNO
PRODAJEM TROSOBAN
STAN OD 82 M2, KOD
HOTELA MORAVA. CENA
49.500 EURA. TEL. 032/ 333-
872, 062/ 302-240
OTKUP STARIH DOTRA-
JALIH, NEISPRAVNIH I
HAVARISANIH VOZILA.
TEL. 065/ 548-5-855
PRODAJEM ekskluzi-
van poslovno-stambeni
objekat od 600 m2,
prizemqe 300 m2 u jed-
noj celini i sprat 300
m2- stambeni i
poslovni prostor.
Objekat je ukwi`en-
jedan vlasnik. Cena po
dogovoru. Tel. 032/
221-400, 064/ 12-41-
806
Izdajem lokal 20 kv,
Sin|eli}eva 25
063/8275217
PRODAJEM garsoweru od
21.2 m2, 4. sprat, bez lifta.
Cena 25.000 evra. Pogodno
za izdavawe. Tel. 064/ 190-7-
772, 032/ 343-220
PRODAJEM ku}u od 120 m2,
na 4. ara placa kod {kole F.
Filipovi}. Cena 45.000
evra. Tel. 060/ 349-8-490
SASTAVQAWE SVIH
VRSTA UGOVORA,
STRU^NO I POVO-
QNO.
TEL. 062/ 166-2-208
PRODAJEM dvosoban stan
od 52 m2, Hotel Morava , 2.
sprat, TA. Cena 26.000 evra,
zbog selidbe u Beograd. Tel.
064/ 190-7-772, 032/ 343-220
PRODAJEM apartman na
Kopaoniku - Kraqevi
^ardaci od 28 m2, sa
spava}om sobom, name{ten.
Povoqno. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM Golf 1, 81.
godi{te, registrovan do jan-
uara 2015, 1300 cm3, plin.
Fiksna cena 400 eura. Tel.
062/ 360-880
PRODAJEM ~etiri apart-
mana, ^olovi}a brdo na
Zlatiboru, od 30 m2 do 40
m2, na prizemqu i 1. spratu,
sa stvarima, gra|eni
2011.godine.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM Jugo koral
1.1, 2003. godi{te u
odli~nom stawu.
064/2304202
GU^A- KOD BENZINSKE
PUMPE PREMA
LU^ANIMA PRODAJEM
PARCELU 20 ARI.
TEL. 064/ 233-0-593
PRODAJEM dvosoban
stan od 68 m2, u centru
^a~ka, kod Taksi stan-
ice. Ima dve terase,
podrum, stara gradwa,
odli~na izolacija. Cena
52.000 evra. Tel. 061/
163-0-023
PRODAJEM stan od 36
m2, u Kuli, CG. Tel. 064/
141-4-324
PRODAJEM DVOSOBAN
STAN 57 M2, 6. SPRAT,
IMA LIFT,U AVENIJI 2.
IMA 2 TERASE I
PODRUM. CENA 33.600
EURA.
Tel. 065/ 326-0-745
IZDAJEM JEDNOSOBAN
STAN U DRAGA^EVSKOJ
ULICI, ZASEBAN ULAZ.
TEL: 032/332-761
POVOQNO
- ^ASOVI
NEMA^KOG JEZIKA
ZA OSNOVCE
- ^ASOVI GR^KOG
I ENGLESKOG JEZI-
KA ZA SVE NIVOE I
UZRASTE.
065/2004-115
Marija
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
34 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINEOGLASI
PRODAJEM garsoweru od 26 m2,
na Qubi} keju. Tel. 063/ 349-333
PRODAJEM garsoweru od 25 m2
na Avlaxinici, VP, cena15. 500
evra. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM garsoweru od 24 m2,
peti sprat. Cena 20. 000 evra.
Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM garsoweru od 20 m2,
Nemawina, peti sprat. Cena 16.
500 evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM garsoweru od 19 m2,
~etvrti sprat, u Nemawinoj. Tel.
060/ 348-9-270
PRODAJEM garsoweru , nova,
Beograd, Vra~ar, prvi sprat, ul.
Gospodar Vu~i}a, useqiva. Cena
38. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM nove stanove,
mogu}nost subvencije, cena 700 e /
m2. Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM stan od 83 m2 u
strogom centru grada. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM stan od 77 m2, u
centru grada. Tel. 032/ 224-590
PRODAJEM stan od 76 m2,
Balkanska ulica, drugi sprat.
Tel. 032/ 349-849
PRODAJEM stan od 68 m2, dve
terase, ima podrum, strogi cen-
tar. Tel. 065/ 141-4-140
PRODAJEM stan od 66 m2 na
Gradskom {etali{tu, drugi
sprat. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM stan od 66 m2 ,
ulica Svetog Save. Tel. 064/ 146-
8-732
PRODAJEM stan od 65 m2. Cena
31.000 evra. Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 64 m2,
drugi sprat, Hotel Morava, lift,
cg. Cena 34. 000 eura. Tel. 063/
735-0-260
PRODAJEM stan od 64 m2 na
Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM stan od 63 m2, ulica
Svetog Save. Tel. 064/ 131-2-544
PRODAJEM stan od 63 m2, u
centru grada. Tel. 063/ 127-5-630
PRODAJEM stan od 63 m2 na
Alvaxinici. Cena 33. 000 evra.
Tel. 064/ 146-87-32
PRODAJEM stan od 60 m2, nov, u
Obili}evoj. Cena 40. 000 evra.
Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 60 m2, ulica
Svetog Save, prvi sprat. Cena 30.
000 evra. Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 58 m2, kod
H. Morave, prvi sprat, povoqno.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM stan od 57 m2, ulica
Svetog Save, cena 29. 000 evra.
Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 57 m2, u
Aveniji 2. Cena 31. 000 evra.
Tel.064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 55 m2, kod
Hotel Morave, cg, ili mewam, uz
doplatu za mawi stan. Tel. 064/
230-4-202
PRODAJEM stan od 55 m2 na
Keju, zgrada od fasadne cigle.
Tel. 31. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-
490
PRODAJEM stan od 54 m2,
Avenija 1, cena 35.000 evra. Tel.
064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 53 m2, stro-
gi centar. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM stan od 53 m2, cena
31. 000 evra. Tel. 064/ 146-87-32
PRODAJEM stan od 53 m2, tre}i
sprat, CG, kod Hotel Morave.
Tel. 064/ 230-4-202
PRODAJEM stan od 53 m2, tre}i
sprat, cg, ima lift. Tel. 032/ 346-
541
PRODAJEM stan od 52 m2, Kej,
tre}i sprat. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM stan od 51 m2, cg,
Qubi} kej. Cena 27. 500 evra. Tel.
064/ 158-9-363
PRODAJEM stan od 50 m2 sa cg,
u blizini D. zdravqa. Tel. 064/
673-2-969
PRODAJEM stan od 50 m2 ,
novija gradwa, u`i centar, peti
sprat, CG, lift. Tel. 063/ 686-129
PRODAJEM stan od 50 m2 , Kej,
ul. D. Markovi}, drugi sprat,
CG. Cena 31. 000 evra. Tel. 060/
348-9-270
PRODAJEM stan od 49 m2 u
blizini {kole “Dr. Mi{ovi}”,
drugi sprat, cg. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM stan od 49 m2, sa
podrumom, stari “ Autoprevoz”.
Tel. 064/ 618-6-058
PRODAJEM stan od 48 m2, novi-
ja gradwa. Cena 30.500 evra. Tel.
064/ 971-1-112
PRODAJEM stan od 48 m2, ulica
K. V. Popovi}a . Tel. 061/ 661-1-
124
PRODAJEM stan od 47 m2 na
Zlatiboru, iznad Kraqevih kona-
ka, tre}i sprat, sa name{tajem.
Cena 47. 000 evra. Tel. 060/ 349-8-
490
PRODAJEM stan od 46+6 m2 m2
kod “Solida”. Cena 29. 900 evra.
Mo`e na kredit ili na rate. Ima
tapija. Tel. 061/ 278-9-937
PRODAJEM stan od 46 m2, drugi
sprat, Nemawina, cg. Cena 25.
000 evra. Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 45 m2 kod
Hotel Morave. Cena 25. 500 evra.
Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 43 m2, u
Nemawinoj ulici. Tel. 032/ 228-
457
PRODAJEM stan od 43 m2, nov,
na Alvaxinici. Tel. 064/ 262-9-
109
PRODAJEM stan od 43 m2 u
blizini {kole “ M. Pavlovi}”.
Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM stan od 42 m2, kod
“Medicinske” {kole. Tel. 064/
146-8-732
PRODAJEM stan od 42 m2 u
Beogradu ulica Darinke Jevri}.
Tel. 062/ 245-514
PRODAJEM stan od 41 m2,
Qubi} kej, cg, peti sprat. Tel.
064/ 673-2-969
PRODAJEM stan od 40 m2 ,
ulica Qubi}ska. Tel. 064/ 146-8-
732
PRODAJEM stan od 40 m2, nov,
kod Gradskog parka. Tel. 060/ 034-
3-687
PRODAJEM stan od 40 m2 u
Balkanskoj ulici. Tel. 064/ 673-2-
969
PRODAJEM stan od 40 m2 , cen-
tar grada, cena 25. 500 evra. Tel.
064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 40 m2 , nov,
ulica Obili}eva. Tel. 064/ 146-8-
732
PRODAJEM stan od 40 m2 , nov,
kod gradskog parka. Cena 27. 000
eura. Tel. 060/ 558-9-248
PRODAJEM stan od 38 m2, ulica
Svetog Save. Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan od 36 m2, na
prvom spratu, renoviran, sa
novim stvarima, Nemawina ulica
. Cena 26. 000 evra. Tel. 062/ 514-
429
PRODAJEM stan od 36 m2, drugi
sprat, novija gradwa, ul. S.
Markovi}a, povoqno. Tel. 064/
158-93-63
PRODAJEM stan od 32 m2, cg,
Nemawina ulica. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM stan od 32 m2, novi-
ji, centar, drugi sprat. Cena 18.
000 evra. Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM stan od 31 m2, nov,
Obili}eva, drugi sprat. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM stan od 28 m2, kod
Hotel Morave. Tel. 064/ 146-8-
732
PRODAJEM stan od 28 m2, ulica
7. juli, prvi sprat, CG. Cena 16.
000 evra. Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM stan od 21 m2 u
Obili}evoj, prvi sprat, CG, cena
16. 000 evra. Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM mawi dvosoban
stan, Qubi} kej. Tel. 064/ 673-2-
969
PRODAJEM ku}u od 300 m2, na
dva nivoa u Aveniji. Cena 90. 000
evra. Tel. 060/ 348-9-270
PRODAJEM ku}u od 220 m2, sa 7
ari placa, u Qubi}u. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM ku}u od 200 m2 +
PK, sa 18 ari placa, u Qubi}u.
Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM ku}u od 170 m2 sa
13.5 ari placa. Cena 21. 000 evra.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM ku}u od 150 m2 sa 5.
ari placa, u Lugovima. Tel. 063/
273-292
PRODAJEM ku}u od 150 m2 , sa
placem od 7 a, u Vidovi do
Morave, ura|en dok za ~amac.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM ku}u od 133 m2, u
Qubi}u, sa 3. 99 ari placa. Cena
55. 000 evra. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM zajedni~ku ku}u od
130 m2, ulica Stevana Mokrawca.
Tel. 062/ 471-063
PRODAJEM ku}u od 120 m2, 9.5
ari placa kod Po{tinog magaci-
na. Tel. 063/ 273-292
PRODAJEM ku}u od 120 m2, sa 4.
ara placa u Gorwoj Atenici,
ukwi`ena, asfalt, javna rasveta.
Tel. 069/ 223-0-306, 032/ 543-2-045
PRODAJEM ku}u od 110 m2 u
Loznici, sa 34 ari placa. Cena
20. 000 evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM ku}u od 100 m2, sa
7.5 ari placa, u u`em delu grada,
sre|ena. Tel. 063/ 27-32-92, 032/
346-541
PRODAJEM ku}u od 92 m2, plac
5 a, kompletno sre|ena, kod
{kole R. Mitrovi}. Cena 45. 000
evra. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM ku}u od 80 m2 , u
Atenici, kod Plave hale, plac
3.50 ari. Cena 25. 000 evra. Tel.
064/ 317-1-701
PRODAJEM ku}u od 80 m2 , plac
3 ara, u Ov~ar Bawi kod bazena.
Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM ku}u od 80 m2 , na
Zlatiboru, kod “Titove Vile”,
plac od 6 ari. Cena 70. 000 evra.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM ku}u od 75 m2 u
Zabla}u, sa 6 ari placa. Cena 20.
000 evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM ku}u od 60 m2 sa 2
ara placa, kod Bioskopa “Prag”,
povoqno. Tel. 064/ 139-4-468
PRODAJEM ku}u od 56 m2,
dvosoban stan ,1 ar placa. Tel.
064/ 262-9-109
PRODAJEM ku}u od 56 m2 sa
3.74 ari placa u Ko{utwaku.
Cena 33. 000 evra. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM ku}u od 50 m2, sa 22
ara placa u Viqu{i. Cena 6. 000
eura. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM ku}u od 50 m2+
letwa kuhiwa, u Trbu{anima, 5.5
ari placa. Tel. 065/ 346-541-1
PRODAJEM ku}u od 50 m2 u
Kuki}ima, sa 60 ari placa. Tel.
064/ 26-29-109
PRODAJEM ku}u od 40 m2 na
bedemu, blizu Morave, plac 4 a.
Cena 16. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-
701
PRODAJEM ku}u od 35 m2 kod
Hotel Morave. Cena 23. 000 evra.
Tel. 063/691-761
PRODAJEM dve ku}e na 6 ari
placa u blizini Balkanske ulice.
Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM dve ku}e na 50 ari
zemqe u Mojsiwu, kod crkve. Tel.
062/ 118-4-814
PRODAJEM dve ku}e od 75 m2 i
125 m2, na Alvaxinici, sa placem
od 4 ara. Cena 380 evra/ m2. Tel.
063/ 843-0-214
PRODAJEM dve ku}e na 10 ari
zemqi{ta, 50 ari vo}wak {qiva,
{tala, su{ara, pored asfalta u
Zabla}u. HITNO! Cena 21. 000
evra. Tel. 065/ 469-0-946
PRODAJEM vikendicu sa 10 ari
placa na Jelici. Tel. 065/ 344-9-
428
PRODAJEM vikend ku}u od 60
m2, sa 38 ari placa. Cena 16. 000
evra. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM vikendicu od 52 m2
sa 17.70 ari placa u Prijevoru.
Cena 26. 000 evra. Tel. 063/ 691-
761
PRODAJEM brvnaru,
unutra{wost ekstra ure|ena.
Vredi pogledati. Tel. 062/ 809-3-
977
PRODAJEM seosko imawe sa 5
ha zemqe u Samailama, svi
prikqu~ci, ima bunar. Tel. 064/
262-9-109
PRODAJEM seosko doma}instvo
u Lipnici sa 3.5 ha oku}nice.
Tel. 063/ 652 - 804
PRODAJEM imawe od 5 ha u
Je`evici. Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM seosko doma}instvo
u Prijevoru, ku}a 80 m2, 75 ha
zemqe pod vo}em. Tel. 060/ 342-
851-0
PRODAJEM seosko imawe u G.
Gorevnici sa 90 ari placa. Tel.
032/ 346-541
PRODAJEM seosko imawe sa 5
ha zemqe u Lipnici. Tel. 064/
262-9-109
PRODAJEM lokal od 170 m2,
plac od 10 ari, magacin, u
Viqu{i. Cena 7. 000 evra. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM lokal od 135 m2 u
Rakovi, kod Doma, ukwi`en sa
magacinom i mokrim ~vorom.
Cena 10. 000 evra. Tel. 064/ 317-1-
701
PRODAJEM lokal od 37 m2, nov,
dvostrano orijentisan do ulice.
Tel. 064/ 26-29-109
PRODAJEM lokal od 37 m2, nov,
odmah useqiv, Obili}eva ulica.
Cena po dogovoru. Tel. 064/ 158-
9-363
PRODAJEM lokal od 47 m2, sa
podrumom od 20 m2, ku}om od 56
m2, 1 ar placa, plac od 6.72 ara.
Mo`e sve posebno. Tel. 064/ 262-
9-109
PRODAJEM lokal br. 11 na
Zelenoj pijaci. Cena 700 evra.
Tel. 061/ 289-25-16
PRODAJEM poslovni prostor
povr{ine oko 70 m2 / Pr+1 /, kod
“Tempa”. Cena 35.000 eura. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM NOVU
MONTA@NU ku}u sa pomo}nim
prostorijama i 50 ari zemqe u
Kuki}ima. Tel. 064/ 230-4-202
PRODAJEM nov letwikovac ili
mlekar, u zamenu za auto. Tel.
062/ 175-96-00
MEWAM staru ku}u sa 4 ara
placa na Du{anovcu /Marinkova
bara /, za dvosoban stan u ^a~ku,
uz doplatu. Tel. 036/ 857-040
NEKRETNINE
- IZDAVAWE
- POTRA@WA
IZDAJEM name{ten trosoban
stan na Vra~aru, CG, telefon,
lift. Pogodan za studente. Tel.
063/ 80-23-777
IZDAJEM dvoiposoban
name{ten stan na Alvaxinici,
cg, drugi sprat, lift. Tel. 062/
143-5-027
IZDAJEM dvosoban name{ten
stan, nova gradwa u Vrwa~koj
Bawi. Tel. 063/ 830-43-52
IZDAJEM dvosoban stan kod
Hotel Morave, CG. Tel. 064/ 230-
4-202
IZDAJEM dvosoban name{ten
stan u Beogradu - Lion, sa
gara`om. Tel. 063/ 743-5-546
IZDAJEM dvosoban
poluname{ten ili nename{ten
stan sa grejawem, lokacija
Ciganmala. Tel. 032/ 537-2-816,
064/ 411-4-996
IZDAJEM dvosoban name{ten
stan u Beogradu, Zvezdara, do
marketa “Supervero”. Tel. 062/
977-0-228
IZDAJEM jednosoban name{ten
stan u Pigovoj ulici, cg,
kablovska. Tel. 061/ 806-0-169,
032/ 557-3-249
IZDAJEM jednosoban stan, 40
m2, poluname{ten, ulica
Svetozara Markovi}a br. 65, 3.
sprat, lift, TA grejawe. Tel. 061/
289-25-16
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan u ku}i, poseban
ulaz, grejawe na ta, povoqno. Tel.
032/ 332-761
IZDAJEM jednosoban name{ten
stan , ulica Nemawina 68, CG, 1.
sprat. Tel. 064/ 432-2-910
IZDAJEM jednosoban name{ten
stan u ku}i sa dvori{tem u
^a~ku, kod restorana Belvi. Tel.
065/ 280-9-953, 064/ 335-7-031
IZDAJEM jednosoban stan, za
poslovni prostor u strogom cen-
tru na 2. spratu. Tel. 064/ 144-91-
92
IZDAJEM povoqno stan za stu-
dente u Beogradu. Tel. 032/ 346-
288 , 066/ 346-288
IZDAJEM name{ten stan (ku}a u
dvori{tu ) u Beogradu, Dor}ol,
od 1.2.2014. godine. Tel. 064/ 569-
6-242, 064/ 133-7-286
IZDAJEM nename{ten stan od
60 m2, u {irem centru ^a~ka,
povoqno. Tel. 064/ 229-9-952
IZDAJEM name{ten stan u cen-
tru. Tel. 060/ 037-1-841
IZDAJEM name{tenu garsoweru
u Beogradu kod Bogoslovije /
klima, video nadzor, kablovska /.
Tel. 063/ 525-888, 354-285
IZDAJEM name{tenu garsoweru
na Qubi} keju. Tel. 064/ 251-9-
676, 032/ 552-2-863
IZDAJEM name{tenu garsoweru
u centru Jagodine, kod hotela, za
u~enice, prvi sprat, CG, kablovs-
ka, internet, klima. Tel. 064/ 373-
1-983
IZDAJEM poluname{ten
trosoban stan na Gvo`|aru, TA,
povoqno. Tel. 064/ 332-10-02
IZDAJEM jednoiposoban
name{ten stan kod Solida, za tri
studenta. Tel. 061/ 278-99-37
IZDAJEM sobu za studente i
|ake, name{tena, blizu Tehni~kog
fakulteta. Tel. 062/ 977-0-228
IZDAJEM sobu, upotreba kuhi-
we i kupatila, name{tena.
Strogi centar. Tel. 064/ 102-2-
759
IZDAJEM name{tenu sobu sa
terasom, CG, internet, kod Hotel
Morave. Tel. 064/ 189-24-20
IZDAJEM sobu sa terasom u cen-
tru, studentkiwi ili u~enici.
Tel. 064/ 144-9-192
IZDAJEM jednokrevetnu sobu za
studenta u stanu, centar grada,
cg. Tel. 064/ 970-9-653
IZDAJEM ku}u od 50 m2 u {irem
centru ^a~ka, povoqno. Tel. 064/
229-9-952
IZDAJEM nename{tenu ku}u u
Kulinova~kom poqu kod pruge-
prelaz za bolnicu. Tel. 063/ 103-
1-335
IZDAJEM ku}u od 48 m2, kod
Rasadnika u Trbu{anima. Tel.
064/ 223-5-592
IZDAJEM lokal od 50 m2 u
{irem centru grada. Pogodan za
sve vrste delatnosti. Tel. 064/
229-9-952
IZDAJEM lokal od 35 m2 strogi
centar. Cena 130 evra. Tel. 064/
102-2-759
IZDAJEM lokal od 28 m2, ugao
Obili}eve i Nemawine. Tel. 062/
80-60-464
IZDAJEM lokal od 25 m2, na
Avlaxinici/ preko puta Talije/,
sa CG i alarmom. Pogodan za sve
vrste delatnosti. Cena 120 evra.
Tel. 064/ 103-0-066
IZDAJEM lokal od 18 m2, kom-
pletno opremqen, u ulici Dr.
Dragi{a Mi{ovi} 68. Povoqno.
Tel. 060/ 622-5-240
IZDAJEM lokal od 12 m2, u
Draga~evskoj ulici, sa mokrim
~vorom. Povoqno. Tel. 064/ 201-
8-845, 032/ 334-218
IZDAJEM lokal , u centru
grada. Tel. 032/ 225-431
IZDAJEM lokal, Sin|eli}eva
25/3. Tel. 063/ 837-52-17
IZDAJEM lokal do
Prehrambene {kole za brzu hranu
ili sli~no. Tel. 065/ 333-4-346
IZDAJEM lokal u Qubi}skoj
50, kod Fakulteta. Tel. 032/ 343-
667, 065/ 610-7-999
POTREBAN stan od 30 do 50 m2,
u {irem centru grada, novije
gradwe, po mogu}stvu nename{ten.
Tel. 061/ 131-7-111
PLACEVI
PRODAJEM plac od 2.70 ha sa
starom ku}om, u Zabla}u, preko
puta `elezni~ke stanice, ulaz sa
glavnog puta. Cena dogovor. Tel.
064/ 317-1-701
PRODAJEM plac od 1.5 ha u
Atenici. Cena 21.000 evra. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM plac od 1 ha u
Prislonici. Cena 500 eura ar,
mogu} dogovor. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM 70 ari placa sa 380
stabala kru{ke viqamovke u
Mili}evcima. Na placu objekat,
trofazna struja,bunar. Tel. 064/
198-7-445
PRODAJEM wivu povr{ine 42
ara u Preqini. Tel. 064/ 26-29-
121, 032/ 381-849
PRODAJEM plac od 28 ari na
Qubi} brdu. Cena 5.000 evra.
Mogu}nost prodaje jo{ placeva.
Tel. 063/ 868-1-371
PRODAJEM plac od 22 ara sa
pomo}nim objektima, struja,
voda, asfalt. Tel. 069/ 443-2-045,
032/ 543-2-045
PRODAJEM placeve u centru
Kotra`e, pored puta, dva placa
jedan pored drugog ukupne
povr{ine 16.81 ar, a jedan je sa
druge strane puta povr{ine 6.26
ari. Tel. 064/ 11-88-485
IZDAJEM plac od 15 ari sa
objektom od 80 m2 u Parmencu do
magistrale sa kompletnom infra-
struktorom. Cena 180 evra. Tel.
064/ 250-7-493
PRODAJEM plac od 11 ari u
Preqini, voda, struja, gas, kanal-
izacija. Tel. 061/ 286-6-897
PRODAJEM plac od 10. 99 ari u
Preqini. Cena 400 evra ar. Tel.
063/ 691-761
PRODAJEM plac od 5 ari, nase-
qe Sloboda na Zlatiboru ,
ogra|ena, dozvoqena gradwa. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM plac od 5 ari sa
ura|enim projektom na Obre`u.
Cena 16.000 evra. Tel. 032/ 342-
190
PRODAJEM plac od 4 ara na
Suvom Bregu. Tel. 032/ 554-9-204
PRODAJEM plac od 5 do 10 ari,
kod “ Slobode”, ulica Jezdinsko
poqe . Tel. 064/ 474-0-580
PRODAJEM plac 2 ara sa stari-
jom ucrtanom ku}om, kod
Gradskog bedema. Tel. 064/ 189-2-
420
KUPUJEM plac od 10 do 15 ari,
uz stari put ^a~ak-Kraqevo,
najve}a udaqenost 10 kilometara.
Tel. 060/ 036-7-820
RAZNO
PRODAJEM Kirbi najjeftinije
kese za sve modele , cena od 200 do
680 dinara. Tel. 061/ 30-30-133
PRODAJEM ro{tiq na plin
90/50/22 cm i pala~inkaru na
plin 41 cm. Tel. 064/ 24-62-790
PRODAJEM Lat ma{inu 80 kg
tegova, pravqena, u ekstra stawu.
Cena 280 evra. Mo`e zamena za
skije. Tel. 069/ 351-4-073
PRODAJEM suncokretovu sa~mu
22% proteina, xakirana po 25 kg,
ekstra za ovce i junad. Tel. 060/
079-7-821
PRODAJEM koncentrat od 12-
14% proteina za junad, ovce, koze,
sviwe. Xakovi su pro{iveni i od
50 kg. Tel. 060/ 079-7-821
PRODAJEM solarnu su{aru
Arthur Solar. Cena 7990 evra. Tel.
065/ 98-58-215
PRODAJEM novu bundu od
nutrije br. 48, povoqno. Tel. 063/
843-4-149
PRODAJEM neonke za kvarcov-
awe lica i tela 80-100 W, cena 9
evra komad. Tel. 032/ 353-016, 063/
749-4-846
PRODAJEM kotlove na ~vrsto
gorivo, ekonomik, kvalitet i
u{teda ogreva. Li~na izrada.
Tel. 065/ 590-0-651, 032/ 391-964
PRODAJEM kotao nema~ki,
ja~ina 40 kilovata. Cena 450
evra. Tel. 032/ 353-016, 063/ 749-4-
846
PRODAJEM drvene police
raznih veli~ina. Tel. 063/ 843-4-
149
PRODAJEM dve ma{ine za
prawe vozila. Tel. 063/ 643-534
PRODAJEM belu pamu~nu
kvalitetnu ~ipku, {irine 5 cm.
Tel. 063/ 843-4-149
PRODAJEM prenosive
dvori{ne su{ilice za ve{. Tel.
032/ 374-125, 064/ 294-2-141
PRODAJEM gusani radijator,
povoqno. Tel. 063/ 843-4-149
PRODAJEM ~etiri radijatora
za parno grejawe. Tel. 064/ 164-3-
319
PRODAJEM prikolicu za
putni~ki auto. Tel. 062/ 755-020
PRODAJEM trimer ameri~ki za
ko{ewe. Tel. 061/ 641-7-105
PRODAJEM kosa~icu na struju
Vilager 1000 v. Tel. 061/ 641-7-
105
PRODAJEM pe} kraqicu na
drva. Tel. 064/ 164-3-319
PRODAJEM mikrotalasnu pe}.
Tel. 061/ 641-7-105, 064/ 164-3-319
PRODAJEM vrata bez rama. Tel.
063/ 843-4-149
PRODAJEM razne delove za
Opel Kadet Kocku. Mo`e zamena
za cerova drva. Tel. 032/ 353-016,
063/ 749-4-846
PRODAJEM fiskalnu kasu HCP
Best LC. Tel. 060/ 063-8-122
PRODAJEM balirano seno u
Jablanici, G. Milanovac. Tel.
069/ 024-5-204
PRODAJEM suva vo}na drva,
vrlo povoqno. Tel. 032/ 5561-495
PRODAJEM zob. Tel. 061/ 111-6-
439
PRODAJEM metalne stolove i
stolice za kafi}. Povoqno. Tel.
060/ 063-8-122
OGLASI / ^ITUQE
SE]AWE
5. februar 1998 - 5. februar 2014.
FILIP NE[OVI]
Sa ponosom i qubavqu uspomenu ~uvaju:
k}erke NENA i CECA sa porodicama
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 35
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u subotu 1. februara 2014.
godine u 11 ~asova na Ivawi~kom grobqu dati {estomese~ni pomen na{oj
dragoj i voqenoj
KOVINI SPASOVI]
1939 - 2013
Hvala ti za svu plemenitost, qubav i dobrotu koje si nam nesebi~no pok-
lawala. Neka te u ti{ini ve~nog mira prati na{a qubav ja~a od vremena
i zaborava.
Po~ivaj u miru.
PORODICA
16811
PRODAJEM mesing u {ipkama
fi 12, 6 kg/ 40 evra. Mo`e zamena
za cerova drva. Tel. 032/ 353-016,
063/ 749-4-846
PRODAJEM dva regala po 80
evra. Tel. 062/ 805-6-782
PRODAJEM tri kreveta, po 40
evra. Tel. 062/ 805-6-782
PRODAJEM mobilni telefon LG
KKP 170. Cena 1.500 dinara. Tel.
032/ 353-016
PRODAJEM sto i 6 stolica po
ceni od 60 evra. Tel. 062/ 805-6-
782
PRODAJEM TA pe} 4.5 kv, sa
kolicima, cena 120 evra. Tel. 062/
805-6-782
PRODAJEM ma{inu za {ivewe
Bagat, sa postoqem. Cena 50 evra.
Tel. 062/ 805-6-782
PRODAJEM bansek za se~u drva.
Tel. 060/ 010-2-096
PRODAJEM ve{ ma{inu, povo-
qno. Cena 30 evra. Tel. 062/ 805-6-
782
PRODAJEM tepihe, povoqno.
Tel. 062/ 805-6-782
PRODAJEM polovnu svetle}u
reklamu. Tel. 063/ 843-4-149
PRODAJEM ma{inu za sudove sa
ugra|enom sudoperom, povoqno.
Tel. 064/ 295-5-506
PRODAJEM mobilni telefon
LG KKE 870, cena 2.500 dinara.
Tel. 032/ 353-016
PRODAJEM povoqno vi{e
dimenzija prozorskih krila, cena
200 dinara po komadu. Tel. 065/
333-4-346, 032/ 334-346
PRODAJEM nove drvene ukrasne
oklagija garni{ne od 4 m. Tel.
063/ 843-4-149
PRODAJEM traktorsku
prikolicu . Tel. 065/ 207-4-383
PRODAJEM traktorsku korpu,
nova. Cena 150 evra. Tel. 069/ 870-
5-061
PRODAJEM cirkular, trofazni,
metalni. Cena 19.000 dinara. Tel.
064/ 23-83-761
PRODAJEM agregat novi
nema~ki. Tel. 064/ 164-3-319
PRODAJEM drvenu o~uvanu tezgu
za trgova~ke radwe. Tel. 063/ 843-
4-149
PRODAJEM rafove iz
trgovinske radwe, vrlo povoqno.
Tel. 032/ 334-218, 064/ 201-8-845
PRODAJEM fri`ider sa zamrzi-
va~em Kandi, samootapaju}i. Tel.
064/ 164-3-319
PRODAJEM bojler od 80 litara
od prohroma. Tel. 061/ 641-7-105
PRODAJEM metalnu cisternu za
vodu. Tel. 064/ 23-83-761
PRODAJEM gume za putni~ka
vozila 13- ice i 14- ice. Tel. 064/
201-8-845, 032/ 334-218
PRODAJEM motor Biaggio libertu
125, 99.godi{te. Pre{ao 23.000
km. Vlasnik, vizir kofer. Cena
580 evra. Tel. 066/ 352-044
PRODAJEM lap top IBM core 2
duo, 1.5 GB ram, 120 gb, hard disk,
instaliran, odli~no o~uvan, vi{e
komada. Mo`e i na srpskom da se
instalira. Cena 130 evra. Tel.
064/ 351-4-072
PRODAJEM polovan ra~unar za
legalnim softverom, monitorom i
tastaturom. Tel. 069/ 161-0-777
KUPUJEM plinske boce za
doma}instvo. Tel. 064/ 140-94-86
AUTOMOBILI
- PRODAJA
PRODAJEM WV CADDY 1.6. ben-
zin + plin, 99.god, registrovan do
avgusta 2014. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM Golf 1, 81. godi{te,
registrovan do januara 2015, 1300
cm3, plin. Fiksna cena 450 eura.
Tel. 062/ 360-880
PRODAJEM Fiat Stilo Karavan
sa plinom i klimom, 2003.
godi{te. Cena 2.600 evra. Tel. 064/
240-2-699
PRODAJEM Ladu Nivu, kredit,
povoqno za zemqoradnike. Tel.
064/ 467-4-338
PRODAJEM Ford fokus dizel kar-
avan sa klimom, 2003. godi{te.
Cena 2.600 evra. Tel. 064/ 240-2-
699
PRODAJEM Fiat Punto u ekstra
stawu, prvi vlasnik, kompletno
opremqen, zimske gume. Tel. 063/
843-4-149
PRODAJEM Fiat Tempo benzin, sa
plinom i klimom, 1997. godi{te.
Cena 1.200 evra. Tel. 064/ 240-2-
699
PRODAJEM kamion Iveco Dajs,
nosivosti 5 tona, u odli~nom
stawu. Tel. 064/ 230-4-202
PRODAJEM Opel Korsu 1.2. ben-
zin, sa klimom, 5-ora vrata, 2001.
godi{te. Cena 2.499. Tel. 064/ 240-
2-699
PRODAJEM Fiat Doblo i Ducato.
Kredit ili lizing. Tel. 064/ 467-
4-338
PRODAJEM Fiat 500 L. Kredit
ili gotovina. Tel. 064/ 46-74-338
PRODAJEM Renault Thalia 1.6.
benzin, sa klimom, 2004. godi{te,
pre{ao 112.000 km, ura|en veliki
servis. Cena 2.650 evra. Tel. 064/
240-2-699
PRODAJEM Citroen Xara Pikaso,
1.2. hdi, 2005. godi{te. Cena 3.800
evra. Tel. 064/ 240-2-699
PRODAJEM - MEWAM Renault
Lagunu 1.9. dci karavan, 2002.
godi{te, tek registrovana sa
dozvolom za uvoz auto, za mawi
auto. Tel. 060/ 418-3-333
KUPUJEM Citroen C3, o~uvan i
ispravan. Tel. 063/ 843-4-149
USLUGE
USLUGE popravke i servisir-
awa Kirbi aparata, kao i zamena
delova na svim modelima. Tel.
061/ 30-30-133
USLUGE me|ugradskog prevoza
minivenom do 6 osoba. Tel. 062/
372-063
USLUGE zavarivawa gusa i alu-
minijuma. Tel. 066/ 910-9-889
USLUGE prevoda, profesor
engleskog jezika, samostalni
stru~ni prevodilac, ~asovi
engleskog. Tel. 062/ 205-373
USLUGE vo|ewe kwiga, najpovo-
qnije u gradu. Tel. 064/ 196-4-705
USLUGE tehni~kog prevodasa
engleskog jezika, 4 evra po strani.
Tel. 063/ 642-294
USLUGE ~uvawa dece. Tel. 064/
231-0-336
USLUGE ~uvawa dece, starijih
osoba, pomo} u ku}i. Tel. 065/ 55-
011-97
USLUGE selidbe i prevoza.
Selite se sa najboqima www.
selidbe-032.comp.rs. Tel. 064/ 173-5-
093
USLUGE kombi prevoza svih
vrsta robe, selidbe. Povoqno.
Tel. 064/ 262-9-068
USLUGE popravke le|nih
bakarnih prskalica, brenta~a,
plasti~nih prskalica, mu{tika,
prekida~a i dizni. Tel. 064/ 120-6-
572
USLUGE pobijawa pocinkovanih
cevi, pumpa za vodu, 6/4 cola, 2
cola i 50 i 60 pre~nika. Tel. 064/
373-0-156
USLUGE popravke - servisa za
roletne, izrada i popravka svih
vrsta roletni. Tel. 064/ 361-1-752,
032/ 545-5-922
USLUGE nege starih lica,
~uvawa dece i pomo} u ku}i - med-
icinska sestra. Tel. 065/ 668-8-319
od 13 do 17 h
IZRADA kotlovskih industri-
jskih oxaka , i ostali bravarski
radovi. Tel. 066/ 910-9-889
IZRADA traktorskih korpi po
`eqi. Tel. 066/ 910-9-889
^ASOVI srpskog jezika,
priprema za polagawe maturskog
ispita, priprema za upis na
fakultet. Tel. 060/ 435-43-60
^ASOVI harmonije i priprema
za prijemni ispit na muzi~koj
akademiji. Tel. 060/ 030-8-967
^ASOVI gitare za po~etnike i
za ostale, profesor muzike i
gitarista. Tel. 060/ 030-8-967
VR[IM selidbu sa kamionom na
teriotoriji grada i okoline.
Povoqno. Tel. 060/313-50-60
ZAPOSLEWE
POTREBNI komercijalisti.
Neophodno vi{egodi{we iskust-
vo u FMCG i automobil. Tel.
069/ 541-1-854
AGENCIJI u osnivawu potreb-
ne `enske osobe medicinske
struke i negovateqice za rad.
Po`eqno radno iskustvo. Zvati
od 13 h do 18 h. Tel. 060/ 161-6-
885
POTREBAN stomatolog sa rad-
nim iskustvom, za rad u stomato-
lo{koj ordinaciji. Tel. 063/ 843-
4-149
FRIZERSKOM SALONU
potrebna radnica sa radnim
iskustvom. Tel. 064/ 218-0-327
POTREBNA radnica za rad za
brizgawe plastike. Tel. 063/ 640-
573
POTREBAN radnik na ma{ini
za motawe metalnih opruga sa
iskustvom na istim poslovima.
Tel. 063/ 604-555
Dana 6. 2. 2014. godine, navr{ava se ~etrdeset dana i
petnaest godina od smrti na{ih najmilijih
Pro{lo je ~etrdeset dana od
smrti na{eg dragog Vlada.
Sa ponosom i qubavqu uspomenu na wega
~uvaju:
tetka KAJA, sestra MARIJA
i brat MILO[ sa porodicama.
16833
VLADIMIR
STANI[I]
21. 2. 1972 - 28. 12. 2013.
Parastos }e se obaviti na ^a~anskom grobqu u
~etvrtak 6. 2. 2014. u 13 ~asova.
Se}awe na Vas bi}e uvek va`an deo na{ih `ivota.
Ve~ni mir i spokoj.
K}i MIRJANA sa porodicom.
MARKOVI]
VUKOSAVA
1999 - 2014
MIHAILO
2013 - 2014
^ITUQE
NENAD \ENADI]
3. 2. 1993 - 3. 2. 2014.
Dana 5. februara 2014. navr{ava se [EST GODINA
od smrti na{eg voqenog
Istina je te{ka i beskrajna
da bismo rekli koliko nam
nedostaje{. Ve~no s nama,
uvek s tobom.
TVOJI NAJMILIJI:
supruga SAVKA, }erka ZORICA i zet DU[KO
16828
SRETENA
JOVANOVI]A
iz ^a~ka
Va{ sin MILAN sa porodicom
16829
Dana 21. januara 2014. godine, preminula je na{a
draga majka, baka i svekrva
Ovim putem `elimo da se zahval-
imo prijateqima, kom{ijama i
rodbini na izrazima sau~e{}a i prisustvu na
sahrani.
O@ALO[]ENI: sinovi MIRKO i MIKICA,
snahe DRAGANA i MIRA, unuci STEFAN
i NIKOLA i unuke KATARINA i JELENA.
16823
NIKOLIJA
KOLA
ILI]
iz Graba
SE]AWE
Uspomenu na tebe ve~no }e ~uvati tvoji najmiliji.
Suprug RADOJICA, sin MILAN
i }erka SVETLANA sa porodicama.
18622
QIQANA
QIQA
ZIMOWI]
03.02.1991 - 03.02.2014.
iz ^a~ka
Dana 22. januara 2014. godine,
preminuo je na{ dragi
Sahrana je obavqena 24. januara na ~a~anskom grobqu.
Zahvalnost dugujemo prijateqima, kom{ijama
i rodbini na izrazima sau~e{}a.
O@ALO[]ENI
sinovi \OR\E i NIKOLA sa porodicom.
16821
DU[AN
NIKOLI]
ro|en 1940 godine
iz ^a~ka
SE]AWE NA NA[E DRAGE RODITEQE
3. 2. 2011 - 3. 2. 2014.
ZORKA - ZORA
19. 2. 2008 - 19. 2. 2014.
MILOMIR - MIKAN
Dana 1. 2. 2014. u 12 sati na ~a~anskom grobqu
dava}emo GODI[WI POMEN
I danas boli isto kao i onoga
dana kada si zauvek oti{ao od
nas. Nedostaje{ nam svakog
trenutka. U srcima te nosimo i
~uvamo od zaborava, neka nam te an|eli ~uvaju.
Qubane, uvek si u mojim mislima.
Tvoja supruga STANKA, sin NOVICA,
snaha KOSA i unuka TAMARA
16821
QUBINKU
KUR]UBI]U
[MITU
Postoje rane koje vreme ne le~i
i suze koje vetar ne bri{e,
pogledi koji te svuda tra`e i
srca u kojima }e{ ve~no `iveti.
Bio si ~ovek koga su svi neizmerno voleli i cenili.
Neka ti je ve~na slava i hvala.
Tvoja }erka ZORICA, zet ACO, unuka NADA
i unuci MIHAILO i BOGDAN
16820
QUBINKO
KUR]UBI]
[MIT
Dana 31. januara 2014. navr{ava se GODINA DANA
od kako nije sa nama na{ voqeni
Ostala je qubav koju smrt ne prekida i tuga koju vreme
ne le~i.
TVOJI NAJMILIJI
16817
\URO
VELISAVQEVI]
Dana 24. januara 2014. godine, prestalo je da kuca srce
NA[E DRAGE DRUGARICE
VERE
PETROVI]
1938 - 2014
Dana 24. januara 2014. godine,
preminula je na{a draga
Sahrana je obavqena 27. januara na ~a~anskom grobqu.
O@ALO[]ENI: bratanac DEJAN, bratanica
ZORICA i snaha DOBRILA.
16821
VERA
PETROVI]
1938 - 2014
Vreme prolazi a uspomenu na wega sa
ponosom i qubavqu ~uvaju wegovi
najmiliji:
supruga VELISAVA, sin MILAN
i }erka VESNA sa porodicama.
16827
OGLASI I ^ITUQE
PRIMQENI DO
SREDE DO 12 SATI
BI]E OBJAVQENI U
PETAK
36 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
Se}awe na moje roditeqe
SVETOZAR
2.2.2006 - 2.2.2014.
RADOMIRKA
7.2.2013 - 7.2.2014.
NIKOLI]
S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na wih.
Sinovi BORISAV i DU[KO sa porodicama
16822
21. godina je pro{la od kad si nasilno otrgnut iz
`ivota tvoje rodbine, kolega i prijateqa.
U ponedeqak 3. februara u 13 ~asova iza}i}emo na
grobqe i pomoliti se za tvoju plemenitu du{u.
TVOJI NAJMILIJI
16822
Sahrana je obavqena 27. januara
2014. godine na ~a~anskom
grobqu.
Sa tugom i po{tovawem se se}aju {kolske drugarice
i drugovi ~a~anske Gimnazije - generacija 1956/57.
16820
Dana 2. februara 2014. navr{ava se
[EST MESECI od smrti na{eg dragog
ALEKSE
KUVEKALOVI]A
MI]I]
^ITUQE
Dana 5. 2. 2014. navr{avaju se
DVE GODINE od kako nije sa nama
na{a draga i voqena
4. februara navr{ava se ^ETRDESET DANA
kako nije sa nama
EMILIJA JEKI]
SE]AWE
2. 2. 2004 - 2. 2. 2014.
Se}awa ne blede, sa ponosom
~uvamo uspomenu na tvoju plemenitost
i dobrotu.
TVOJI: majka RADA, otac RADI[A
i sestra VERA sa porodicom
16823
RADE JOVANOVI]
]U]O
5. februara navr{i}e se
GODINA DANA
od kako nije sa nama
SRBO MILI]
SE]AWE
2004 - 2014
Uvek }emo te se se}ati s qubavqu,
ponosom i po{tovawem.
Sestra ZLATA sa porodicom.
16819
EMILIJA JOVA[EVI]
MIHAILO MI]A
ALEKSI]
30. 1. 2002 - 30. 1. 2014.
TVOJE POSTOJAWE JE BIO NA[ PONOS,
A SADA TE ^UVAMO U SRCIMA KAO
NAJSVETLIJU USPOMENU.
TVOJI NAJMILIJI
16824
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 37
Sa pesmom si `ivela sa pesmom
i oti{la a nas tu`ne ostavila.
TVOJI NAJMILIJI: brat BOBAN, snaja SLA\ANA,
bratanac MARKO i bratanica MARIJA.
16835
Dragi NIXO, za uvek }e{ ostati u na{im srcima i
na{im mislima.
Porodice Lazovi} i Lazarevi}
upl.
Majko na{a, hvala ti za svu pa`wu, po`rtvovawe i
qubav koju si pru`ala nama, na{oj deci i na{im
unu~i}ima.
Nedostaja}e nam tvoji saveti, osmesi, topli zagrqaji
i veliko srce za sve nas.
Tvoje }erke VERA i NADA sa porodicama
16824
Otr`emo iz i{~eznu}a wegovo postojawe
svakodnevnim prise}awem.
Mama, sinovi, brat i sinovac.
16830
Dana 7. februara 2014. navr{ava se
[EST MESECI
od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede
MIODRAGA MANDI]A
iz Viqu{e
Vreme nikada ne}e izbrisati tvoj lik i ne}e
ispuniti prazninu koja je ostala u na{im srcima
tvojim odlaskom na ve~ni po~inak.
Sa ponosom i qubavqu }emo te pomiwati i ~uvati
od zaborava.
Pomen }emo odr`ati dana 1. februara 2014. na
grobqu u Viqu{i.
TVOJI NAJMILIJI:
supruga DARINKA, }erke DRAGICA i MILA, sin
RADOJICA, snaha ZORICA, zet BO@O, unuci,
praunuci i ostala brojna rodbina.
16819
MI]OVI]
USPOMENU NA WIH ^UVAJU WIHOVI NAJMILIJI
16818
MILAN
3.2.2004 - 3.2.2014.
DU[AN
21.1.2006 - 21.1.2014.
MARIJA
14.11.2011 - 14.11.2013.
IN MEMORIAM
QIQANA STEVOVI]
iz Trnave
^ITUQE
Ne ~udim se razumu {to ne
razume prazninu u mom srcu.
Bio si pravi brat i divan
ujak, bio si najboqi...
Najboqi nikada ne umiru. Bio
si omiqen, takav }e{ i ostati. Bol za tobom je ogrom-
na i nikada ne}e prestati.
Jedino {to mogu da shvatim - Bog je tako hteo.
POSLEDWI POZDRAV VLADU
od sestre NATA[E sa porodicom.
16805
VLADIMIR
STANI[I]
21. 2. 1972 - 28. 12. 2013.
IN MEMORIAM
03. 02. 2009 - 03. 02. 2014.
NEVENKA
PURI]
PRELI]
SE]AWE
na majku i bra}u
GRUJI^I]
19. januara preminuo je na{ Loka.
Ostali smo potre{eni i ve~no tu`ni.
Zahvaqujemo se svim prijateqima i ro|acima {to su
do{li da ga dostojanstveno ispratimo.
PORODICA VU^KOVI] i \OKI]
16812
MIQOJKO
VU^KOVI]
LOKA
iz Zabla}a
SE]AWE
1. 2. 1997 - 1. 2. 2014.
DU[KO
MARKOVI]
iz Trnave
POSLEDWI POZDRAV
dragom kolegi
od kolega Rudnici [umadija ^a~ak
BO@IDARU
BOJKOVI]U
MILOSAVQEVI]
Ne postoji vreme koje le~i zaborav i tugu za vama.
VUK, MLADEN i TAWA
16815
@IVOJIN
4. 2. 1989 - 4. 2. 2014.
NADA
29. 2. 2004 - 29. 2. 2014.
SE]AWE
1. 2. 2010 - 1. 2. 2014.
STOJANKA PRELI]
iz Je`evice
Dana 4. 2. 2014. navr{avaju se TRI
GODINE od smrti na{eg sina
Pro{le su tri godine, a ti si svakod-
nevno u na{im mislima i pri~ama,
ali te nema tamo gde nam najvi{e
nedostaje{, u `ivotu.
TVOJI RODITEQI
16812
BRANKA \OKI]A
(1970 - 2011)
TU@NO SE]AWE
2. februar 2005 - 2. februar 2014.
U na{im si srcima, mislima i
svakodnevnim razgovorima.
Qubav i pa`wa voqenih se nezabo-
ravqaju.
Supruga MILICA, k}erka DESANKA,
zet VOJIMIR, unuci IVAN, TAWA i DARKO
16862
VESO PRELI]
Dana 6. februara 2014. navr{avaju se
DVE GODINE od smrti na{e drage
Uspomenu na dragi lik sa ponosom i
qubavqu ~uva
PORODICA KOSTI]
RADMILE KOSTI]
^etvrtog februara navr{ava se 20
GODINA od iznenadne smrti na{eg
dragog
Uvek }emo `aliti {to te nemamo, a
`ive}emo ponosni na tvoju dobrotu i
plemenitost. Ostaje se}awe, qubav i bol u srcima.
Supruga RAKILA, sin MILOJE, }erka ANA,
zet MILIVOJE, unuci IVAN i NIKOLA
BRANKA BAWE
STOJKOVI]A
iz Vi~e
SE]AWE
1. 2. 2010 - 1. 2. 2014.
Po dobru te pamtimo, s qubavqu
pomiwemo i od zaborava ~uvamo.
Prolazi vreme tiho - kao reka te~e, a
tuga i daqe boli, boli i pe~e...
TVOJI NAJMILIJI: }erka MIRA,
unuke BRANKICA i DANKA sa porodicama.
STOJANKA PRELI]
iz Je`evice
28. januara navr{ilo se 11 te{kih
godina od smrti na{eg
Ti si stalno u na{im srcima i misli-
ma. Volimo te. Po~ivaj u miru.
Supruga QIQANA, sin DEJAN
i }erka DRAGANA sa porodicama.
16810
BRANKA JOVANOVI]A
BREKOVCA
Dana 2. februara 2014. navr{avaju
se TRI GODINE od smrti na{eg
dragog
STANKA GRUJI^I]A
OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO
12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
38 PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE
@ivi{ kroz uspomene koje nas
podse}aju na sve {to smo izgubili tvojim odlaskom.
TVOJA PORODICA
16808
Dani prolaze a nijedan bez se}awa na Vas sa suzom u oku,
bolom u du{i i tugom u srcu.
Sin i brat TOMISLAV sa porodicom.
19809
CMIQKU
7.1.2008-7.1.2014.
MILOMIR
MIKO
10.2.2009-10.2.2014.
STANKO
CANE
2.2.2011-2.2.2014.
Godine koje su pro{le nisu
umawile qubav i se}awe na tebe.
Stalno si u na{im mislima.
Zauvek s ponosom nosimo te u srcu.
TVOJI: majka DESANKA, otac JEROSLAV,
k}erka MAGDALENA, supruga VESNA
i brat MILO[ sa porodicom.
16813
Vreme prolazi, a ti zauvek ostaje{ u na{im srcima.
MARKO, DARKO i MI]KO
16803
Ostavio si veliku prazninu,
ali je se}awem na veliku
radost i qubav koju si dao
ispuwen svaki na{ dan. "Tvoj
osmeh `ivi u na{im srcima i
ve~no nas prati".
S' qubavqu
neute{ni tvoja majka RADA, supruga MILENA,
}erke AN\ELA i JANA.
Zahvaqujemo se rodbini i prijateqima koji su nam
pomogli u te{kom trenutku.
16806
VLADIMIR
STANI[I]
21. 02.1972 - 28. 12. 2013.
Se}awe na Tebe uvek budi divne
uspomene. @ive}e{ ve~no u na{im
srcima.
TVOJI NAJMILIJI: suprug MILOVAN,
unuk IGOR, unuka IVANA, snaje CICA
i MILICA i praunuka JANA.
^ITUQE
Dana 31. januara 2014. navr{ava se
GODINA dana od smrti moje majke
DESANKE DA[I]
@EQKO SIMOVI]
1972 - 2013
U subotu 1. 2. 2014. godine u 12 sati, odr`a}emo
GODI[WI POMEN
na{em @ekiju.
Vreme koje prolazi, na mo`e da ubla`i bol i tugu za tobom.
Praznina je samo dubqa, jer tvojim odlaskom je oti{ao i jedan deo nas.
Mnogo, mnogo nam nedostaje{...
Zauvek }e te voleti tvoji
tata, seka, MI[KO, VUK i NIKOLA
16804
NIKOLA ZATE@I]
iz ^a~ka
1989 - 2014
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE 39
Plemenite du{e ve~no `ive, nijedno vreme ne mo`e da izbri{e bol i
se}awe na moju majku.
Sin RATKO
16801
Preminuo 26. 1. 2014. godine u 25. godini `ivota.
Sahrawen 29. 1. 2014. godine na ~a~anskom grobqu.
Na{ An|ele dobri,
Oti{ao si tamo gde bolesti i patwe nema.
Borili smo se i molili za tebe, a ti si oti{ao mirno i spokojno u naru~je
svog nebeskog Gospoda koga si voleo i kome si slu`io.
Ovo nije zbogom ve} dovi|ewa dok se jednog dana ne sretnemo ponovo!
Pokoj ve~ni daruj mu Gospode. Svetlost ve~na svetlila ti.
Odmaraj u svome Gospodu.
Vidimo se u ve~nosti.
Tvoji roditeqi i sestra
16816
PETAK 31. JANUAR 2014. GODINE