I

lmiddotine i Vjd 1111 (djelomično)

6 Fa H M Oradmin Tem rein Beograd 1963 Py Joka M

j

278 Osvrti recenzije prikazi

UDK 3210115 tzvomi znansiveni ćlanak Na teme Zagreb 1988 33 (12) 278-288 Primlieno 19886

Thomas Paille

PRAVA ČOVJEKA I DRUGI SPISI InformatorBiblioteka Politička misao Zashygreb1987

Moglo bi se reći daje ideja o ljudskim prashyvima koja je tl teorijskom pogledu ishodište mnogih modernih i suvremenih političkih teshyorija a tl praktičkom raquosredišnji pojam današshynjeg ustavnog mišljenjalaquo1 i okosnica već inc ustava civiliziranih zemalja jednako toliko kontroverzna koliko je i rasprostranjeno mišshyljenje o njezinoj neprocjenjivoj važnosti u poshylitičkom životu današnjih demokracija Tvrdshynju o njezinoj prihvaćenosti uistinu ne treba posebno dokazivati - dovoljnu Će evidenciju priskrbiti kratak pogled u tekst takoreći bilo kojeg suvremenog ustava ili uvid u političke rasprave II praktički bilo kojoj današnjoj državi Potonji uvid potkrijepi t će medutim i tezu o kontroverznosti Pozivajući se na ljudska prava politicke stranke zastupaju naime često i oprečne političke strategije tc sečak i pod istim ljudskim pravom- na primshyjer pravom na jednakost mogu razushymijevati i sasvim suprotne postavke Politički skeptik mogao bi već s obzirom na to izvući zaključak prema kojem su teorije o ljudskim pravima toliko rsprostranjene jer su neobveshyzujuće kontradikcije u njima uzrokuju da se iz njih može izvesti bilo što pa stoga niti jedan uistinu obvezujući politički stav Taj se prigovor ne može pobiti bez temeljite teoshyrijske rekonstrukcije dosega predmeta i prakshytičke primjenjivosti učenja o ljudskim pravishyma Medutim ni uvid u teorijske rasprave o ljudskim pravima nije lišen nmogih dvojbi i nedoumica Baš naprotiv ukoliko medu teorishyjama o ljudskim pravima postoji slaganje o

KJeinheyer G Grundrehle Menschen-und BUrgerrechle Yolbrechle u KoeUe Brunner Conze (ur) GcschicJic GrwoJbgrifJr lom 1 lr IQ41 Stut1rt 1975

2Vidi Matulović MI ldeja o ljudskim pravima II svjetu suvremenih rasprava Fi1(r()f~kl sJrJi1tlnjl 201987 strZSl i CL

lYidi Gewirth A bullbullOsnova i sadržaj ljudskih prava DI 41988 tr 133 i d

bull Marshall BI The $uprrme Court and Human Righrt Washington 1982 Itr 4

SPain~ T Prt1d foi~kJ i drugi srh Zagreb (Jnformator Biblioteka Politička mbao) 1987 i Pejo T PraHJ fOrlAl 1 Beo~ grad (Filip VUnji~ ~ Libertas) 1987 U zagrebačkom izdanju nalaze se jol djela ZarIH lum Ruprovd o Itmrjnim M~rlima IldJ~

nečemu onda je to tvrdnja da dosad nisu zadovoljavajuće riješena ni sama osnovna pitanja o ljudskim pravima kao što su pitanja o njihovom postojaImju dosegu sadržaju medusobnom odnosu itd l te da nisu nadeni odgovarajući odgovori na nekoliko skupina osnovnih primjedbi koje su protivnici dosad postavljaj i teorijama o ljudskim pravima Doshydamo li tome donekle paradoksalnu činjenicu da za ljudska prava postoji tendencijski manji interes tamo gdje su (barem prema samoshyrazumijevanju) ostvarena nego tamo gdje je (barem prema razumijevanju manje ili više utshyjeeajne opozicije) njihova proklamacija ostashyla bez priključka na aktualna politička zbivashynja možemo doista zaključiti da već i nakon samo površnog istraživanja raquoa result is that nothing is as clear at the end as it appeared to be at the beginning and qucstions are left hanging0

U tom kontekstu dospijeva iduće godine dvjestota obljetnica najpoznatije le politički i ustavnopravno najutjecajnije deklaracije ljudshyskih prava dcklaracije raquodcs droitgt delhomme et du citoyen~ iz 1789 godine Islim povoshydom u dva mcdusobno nezavisna izdanjaS po prvi pula kod nas objavljeno je i giavnu ujdo Thomasa Painea iz 1971 godine Prava čovshyjeka Ti prijevodi uranili su dakako samo s obzirom na svoju prigodnu funkciju Paine koji bi s pravom mogao biti uvršten II klasike političke literature dosad inače uopće nije prevoden na jugoslavellske jezike premda je prošlo već dvadesetipet godina otkako je objavljen prvi prijevod jedne njegove romanshysirane biografije 6

Već taj podatak pokazuje da je Paine jedan od onih autora kod kojih je fascinirajuća bioshygrafija ometala vrednovanje teorijskog doseshyga Veći dio povijesne recepcije shvaćao je njcgova djela kao ilustraciju njegovog živola premda bi se - a to potvrduje i obnovljen inshyteres za njegove tekstove - s najmanje jedshynakim pravom moglo činili upravo obrnuto

njegovu životn kao ključ za tu mjesta njegovi kratkom prik tičkih stavova ( grafUske anegc nuta prijevoda predgovorima Biografijske či nužne konteks teorije da bis od njih navodi

Jedna od tal biografi jskih njenica jest P~ dvije epohainc za nczavisnos njegova negat revolucijelaquo i p vratom prem uzoru Dijelor jene njegovog nim izbijanjcT ja stoji i njego osviještena OI

nog revoluciol njenica da njc) nastali iz ak ac nih poticaja o bio samo dne reći da naslo ljen niz njego revolucije na ticaja Utolik češćc sc oznult da su Ol1a toshyvu i bila gl koji je za dl Zdravi razum piratske repril dana izdanja ma istom pol rajućem cpoh CommoIl sell pamf1eta svih kativno Abt Tiers-Efar i I što bi se mo~

MiĆunović D

ampSchroi lt Et OS

njegovu životnu i političku aktivnost koristiti kao ključ za tumačenje nedovoljno dorečenill mjesta njegovih spisa Utoliko u ovome se kratkom prikazu Paineovih tilozofskopolishytičkih stavova neće ul aziti u mnogobrojne bioshygrafijske anegdote tim prije što su oba spomeshynuta prijevoda popraćena dobrim i iscrpnim predgovorima u kojimaje obraden i taj aspekt Biografijske činjenice koristit će se samo rađi nužne kontekstualizaeije Paineove političke teorije da bismo ih se što prije rijeSi1ineke od njih navodim odmah na početku

Jedna od takvih nezaobilaznih povijesnih i biografijskih ali i ne samo biografijskih čishynjenica jest Pailleovo aktivno sudjelovanje u dvije epohaine revolucije - američkoj borbi za nezavisnost i francuskoj revoluciji te njegova negativna procjena engleske raquoslavne revolucijelaquo i pokušaj njenog ispravljanja preshyvratom prema američkom i francuskom uzoru Dijelom II vezi s time što su se promshyjene njegovog boravišta poklapale s povjesshynim izbiianiem takozvanih raquovclikihlaquo revolucishyja stoji i njegova prema izvjcStajima biografa osviještcna oznaka kao prvog profesionalshynog revolucionaralaquo7 Na to sc nadovezuje i čishynjenica da njegovi spisi najvećim dijelom nisu nastali iz akademskih pobuda već iz aktualshynih poticaja od kojih medutim niti jedan nije bio samo dnevnopolitičke naravi moglo bi sc reći da naslov raquoCriseslaquo pod kojim je objavshyljen niz njegovih članaka iz perioda američke revolucije najholje opisuje erirodu takvih poshyticaja Utoliko glavna Paineova djela najshyčešće se označavaju kao raquopamOetilaquo a o tome da su ona to barem prema širokom odazishyvu - i bila govori broj prodanih primjeraka koji je za dva njegova najpoznatija djela Zdrali razum i Pram čovjeka uključujući i piratske reprinte već nekoliko mjescci nakon dana izdanja dosizao milijunske brojke Preshyma istom pokazatelju ali i prema odgovashyrajućem epohalnom utjecaju smatra se da je Comm 011 sense jedan od tri raquonajuspješnija pamfleta svih vremenalaquo8 Druga dva su indishykativno Abbć Sieyesov Quesl-ce que le Tiers-Etat i Marxov Komunistički manifest što bi se mogao promatrati i kao svojevrsno

Osvrti recenzije prikazi 279

teorijsko uokvirenje Paineovih političkih stashyvova sa Sieyesom on primjerice dijeli zagovaranje predstavničke demokracije odbacivanje svake povijesno-faktičke legitimshyacije i mišljenje da država treba postojati samo zbog zaštite neotudivih prava pojedinaca s Marxom pak radikalne revolucionarne amshybicije brigu za socijalna i ekonomska prava proleteriziranih slojeva te mišljenje da ekoshynomske razlike trebaju biti kompenzirane akshytivnom akcijom redistribucije imovine Ta posljednja najčešće predvidena idejna slishyčnost dopunjena biografskom činjenicom Paineovog plebejskog porijekla stavlja u pitashynje neke po svojoj intenciji marksističke ocshyjene o Paineu kao raquoburžoasko-demokratskom ideologulaquo ili raquositnoburžoaskom mislioculaquo9 S druge strane takav teorijski spoj ukoliko se ne pokaže kao neodrživ kompromis čini njegovu doktrinu još i danas zanimljivom za sve one koji istovremeno zastupaju klasičnodemokratsku poziciju koja polazi od neke verziie teoriie o ljudskim pravima i neki oblik SOCijalističke ili marksističke kritike koncentracije ekonomske i političke moći i društvene eksploatacije - uključujući tu i bliže ili dalje konzekvence slobodnog podushyzetništva

U tekstu koji slijedi polazim od pretposshytavke da se iz Paineovih spisa unatoč pamfleshytizmu dade izvućijedinstvena i konzistentna premda u izvedbi pomalo nedorečena doktrishyna koja se uvelikom dijelu poklapa i najemshyancipatorskijim ambicijama svoga vremenashyna čije je formiranje uostalom i sama djeshylovalaTvrdim da su te ambicije i danas akshytuulne te smatram da se o Painell ne može goshyvorili odvojeno od njihove sudbine i teorijske revalorizacije

Uzimajući dakle - uz nužne dislinkcije -Painea kaosvojevrsnipars pro loto u sljedeća tri odsjeka bil će riječi prvo o njegovoj teshyoriji u kontekstu povijesne evolucije ideje o ljudskim pravima potom o ishodištu i osnovshynim crtama njegove političke teorije i naposshyljetku o odnosu građansko-političkih i ekoshynomsko socijalnih prava u njegovim djelima

D Zivot i delo Tomabullbull PejM u Pejn T ibid str 5 s Schmitt amp1 raquoSieyes u Maier H Rsusch j H i Denzcr H (ur) KLIS$iJtf dt$ polifi1cittn D~n~ns tom 2 Itf 142

9V loka M Radikalni demokrat Thomas Paine u Paine T ibid bulltr XlV

njegovu životnu i političku aktivnost koristiti kao ključ za tumačenje nedovoljno dorečenill mjesta njegovih spisa Utoliko u ovome se kratkom prikazu Paineovih tilozofskopolishytičkih stavova neće ul aziti u mnogobrojne bioshygrafijske anegdote tim prije što su oba spomeshynuta prijevoda popraćena dobrim i iscrpnim predgovorima u kojimaje obraden i taj aspekt Biografijske činjenice koristit će se samo rađi nužne kontekstualizaeije Paineove političke teorije da bismo ih se što prije rijeSi1ineke od njih navodim odmah na početku

Jedna od takvih nezaobilaznih povijesnih i biografijskih ali i ne samo biografijskih čishynjenica jest Pailleovo aktivno sudjelovanje u dvije epohaine revolucije - američkoj borbi za nezavisnost i francuskoj revoluciji te njegova negativna procjena engleske raquoslavne revolucijelaquo i pokušaj njenog ispravljanja preshyvratom prema američkom i francuskom uzoru Dijelom II vezi s time što su se promshyjene njegovog boravišta poklapale s povjesshynim izbiianiem takozvanih raquovclikihlaquo revolucishyja stoji i njegova prema izvjcStajima biografa osviještcna oznaka kao prvog profesionalshynog revolucionaralaquo7 Na to sc nadovezuje i čishynjenica da njegovi spisi najvećim dijelom nisu nastali iz akademskih pobuda već iz aktualshynih poticaja od kojih medutim niti jedan nije bio samo dnevnopolitičke naravi moglo bi sc reći da naslov raquoCriseslaquo pod kojim je objavshyljen niz njegovih članaka iz perioda američke revolucije najholje opisuje erirodu takvih poshyticaja Utoliko glavna Paineova djela najshyčešće se označavaju kao raquopamOetilaquo a o tome da su ona to barem prema širokom odazishyvu - i bila govori broj prodanih primjeraka koji je za dva njegova najpoznatija djela Zdrali razum i Pram čovjeka uključujući i piratske reprinte već nekoliko mjescci nakon dana izdanja dosizao milijunske brojke Preshyma istom pokazatelju ali i prema odgovashyrajućem epohalnom utjecaju smatra se da je Comm 011 sense jedan od tri raquonajuspješnija pamfleta svih vremenalaquo8 Druga dva su indishykativno Abbć Sieyesov Quesl-ce que le Tiers-Etat i Marxov Komunistički manifest što bi se mogao promatrati i kao svojevrsno

Osvrti recenzije prikazi 279

teorijsko uokvirenje Paineovih političkih stashyvova sa Sieyesom on primjerice dijeli zagovaranje predstavničke demokracije odbacivanje svake povijesno-faktičke legitimshyacije i mišljenje da država treba postojati samo zbog zaštite neotudivih prava pojedinaca s Marxom pak radikalne revolucionarne amshybicije brigu za socijalna i ekonomska prava proleteriziranih slojeva te mišljenje da ekoshynomske razlike trebaju biti kompenzirane akshytivnom akcijom redistribucije imovine Ta posljednja najčešće predvidena idejna slishyčnost dopunjena biografskom činjenicom Paineovog plebejskog porijekla stavlja u pitashynje neke po svojoj intenciji marksističke ocshyjene o Paineu kao raquoburžoasko-demokratskom ideologulaquo ili raquositnoburžoaskom mislioculaquo9 S druge strane takav teorijski spoj ukoliko se ne pokaže kao neodrživ kompromis čini njegovu doktrinu još i danas zanimljivom za sve one koji istovremeno zastupaju klasičnodemokratsku poziciju koja polazi od neke verziie teoriie o ljudskim pravima i neki oblik SOCijalističke ili marksističke kritike koncentracije ekonomske i političke moći i društvene eksploatacije - uključujući tu i bliže ili dalje konzekvence slobodnog podushyzetništva

U tekstu koji slijedi polazim od pretposshytavke da se iz Paineovih spisa unatoč pamfleshytizmu dade izvućijedinstvena i konzistentna premda u izvedbi pomalo nedorečena doktrishyna koja se uvelikom dijelu poklapa i najemshyancipatorskijim ambicijama svoga vremenashyna čije je formiranje uostalom i sama djeshylovalaTvrdim da su te ambicije i danas akshytuulne te smatram da se o Painell ne može goshyvorili odvojeno od njihove sudbine i teorijske revalorizacije

Uzimajući dakle - uz nužne dislinkcije -Painea kaosvojevrsnipars pro loto u sljedeća tri odsjeka bil će riječi prvo o njegovoj teshyoriji u kontekstu povijesne evolucije ideje o ljudskim pravima potom o ishodištu i osnovshynim crtama njegove političke teorije i naposshyljetku o odnosu građansko-političkih i ekoshynomsko socijalnih prava u njegovim djelima

D Zivot i delo Tomabullbull PejM u Pejn T ibid str 5 s Schmitt amp1 raquoSieyes u Maier H Rsusch j H i Denzcr H (ur) KLIS$iJtf dt$ polifi1cittn D~n~ns tom 2 Itf 142

9V loka M Radikalni demokrat Thomas Paine u Paine T ibid bulltr XlV

l

280 Osvrti recenzije prikazi

Dvije se linije obično navode kao izvori razvoja moderne koneepcije o ljudskim prashyvima Prva se odnosi na niz dokumenata koshyjima se uredivao odnos vrhovne vlasti i odredenih staleža odnosno podjeljivala prashyvalaquo i raquoslobodelaquo stanovnieima gradova dok je druga proizašla iz evolueije apsolutističkih prirodopravnih teorija Potonjoj liniji modshyerne teorije ljudskih prava duguju nosivu teshyorijsku konstrukciju - ponajprije učenje o društvenom ugovoru i prirodnom stanju shydok prvoj zahvaljuju oblikovanje i dikciju poshyjedinih individualnih prava Postoje medushytim neke bitne modelske različitosti koje razlikuju obje evolucijske linije od razvijene novovjekovne koncepcije ljudskih prava a čije se prisustvo dade identificirati već kod Painea

U odnosu na prvu liniju Paine je jedan od prvih i najradikalnijih pripadnika anglosaske političke tradieije koji je u pOlpunosti odbashycio podv al1j 111 raquolncient rights and libertieslaquo kao ključan politiCki argument Na tajje načln već kod njega izražena temeljna razlika izshymedu feudalne i novovjekovne konstitucije zajedniee koja se u povijesnom rječniku teshyorije o ljudskim pravima očituje kao razlika plurala i singulara raquopravicama i sloboštinashymalaquo nasuprot stoji raquopravo i slobodalaquo članova pOlitičke zajedniee10 raquoIuraet libertateslaquo u koshyjima su postepeno oblikovana neka klasična jamstva individualnih prava u staleško-dualshyističkoj drlavi uspostavljena su ne kao zakon već kao pridlegije Njihova jc forma ugovor o podvladivanju (paetum dominionis Herrsshychaftsvertrag) ili ugovor o jamstvu povlastishyca ti dokumenti koji se kao proklamacije slobodelaquočesto svrstavaju u isti rang s već razshyvijenim ustavnim garancijama ljudskih prava reguliraju podjelu vlasti izmedu konkurctnih političkih moći (horizontalni odnos vladar shystaleži) a ne neposredovani odnos pojedinca spram centralne vlasti (vertikalni odnos drshyžava -podanik Igradanin) Jamstva sc stoga

odnose na odredeni krug osoba (npr građane odredenoga grada ili odredeni stalež u korshyporativnoj feudalnoj državi) a ne na sve pa im stoga nedostaje općenit i apstraktan karakshyter tipičan za modernu koncepciju ljudskih prava Utoliko ona se iz vizure modernog poimanja ljudskih prava moraju doimati neshypotpunima Da takvo poimanje postoji već kod Painea pokazuje njegova opetovana kritishyka onih - od strane Burkea naročito apostroshyfiranih - dokumenata iz raquoslavne revolucijelaquo koji u maniri feudalnog ugovora o podvlađivashynju utemeljuju i za sva vremena opravdavaju vrhovnu kraljevsku vlast Uvidajući realni doseg raquoslavne revolueijelaquo - uspostavljanje faktičke premoći Parlamenta u podjeli vlasti

Paine doduše navodi da raquorevolucija iz 1688 godine bez obzira na to što su joj i okolnosti povećale značenje nalazi svoje mjesto tl poshyvijestilaquo no njegova je ukupna ocjena negativshyna ta revolucija raquozasjenjena sve većom aushyreolom razuma te prosvjetiteljskim revoshylucijama u Americi i Francuskoj sve više blijedilaquo tako da će za manje od jednog stoshyljeća već biti pokopanall Mjerena racionalisshyti~kirn lltrillrijima tih revolucija (i njihove pOlitičke teorije) kompromisna i još uvijek polu-feudalna engleska gradanska revolucija baš kao ni parcijalna ustavnopravna jamstva deklaracija prava koje su joj prethodile ili jc pratile le može dobili prolaznu ocjenu

Dmga teorijski biU1ija linija pretpovijestishyljudskih prava potječe iz kako sc uobičajeno navodi teorije prirodnog prava kojaje nakon početne apsolutističke izrade (Bodin Hobshybes Spinoza Puffendorf Wolf) kod Locshykea i Rousseaua dobila svoje liberalno odnosshyno demokratsko oblikovanje ujedno i svoju modernu novovjekovnu formu Potonjoj modernoj vcrziji prirodopravne teorije pripashyda i Paine koji je dosta pridonio i njenom poshypulariziranju u Americi Nije slučajno iako sc to ponekad smatra i paradoksom u povishyjesti gradanskog prirodnog pravalaquo da preshymda je Paine jednako kao i Hobbes i Locke potjecao s birtanskog Otočja prirodno pravo svoj raquodaljnji razvoj i prije svega svoje ustavshyno implementiranje nije doživjelo u zemlji u

10 Kleinheyer G opcitbull tr 1082 Odnobullbullbulllobode (u singularu) i bullbull loboda (u pluralu) č lo se medutim previdapa e tako i reća g1a-ti jugoslavćrukog Ustava iz 1974 godine neispravno zove Sjobod~ preva i dužnosti čovjeka i građanina što možda mdlClf8 1 ne lamo tertninololki nedovoljno ptonLiljeno poimanje ljudskih prava II domaćoj praksi

II V Pain~ T op cit bull str 83

kojoj je Engleske nog prav svaka pri

Razlof komprorr ske revo stara rut načela tr temelju monopoli Utoliko ~ canim i h njem (se najradika kracijelaquo leskoj bil jalizma s koju je d medutim sadržaj e perspekli godeniji buduć i da nje tniSt snažnog l

lroJstv~ gradumk podrška politička rodno pn već bili r

U Am sve prelj nih teorij lstavnop ljudskim ktura naj koji su H koji u E druge su vale su d liberialis u Engle~ slabe src nedostal

12 Breuer

13 Weber

148reuer

iS Djeter e

lti Breuer

17 Breuert

kojoj je prvi puta formuliranolaquo17 tc da jc u Engleskoj nakon propasti religioznog prir0lt nog prava čak štoviše decidirano odbačen 1

svaka prirodopravna doktrina Razlog tome takoder se najčešće vidi tl

kompromisnom karakteru engleske gnhl 1shy

ske revolucije čiji je pravi pobjednik H J

stara rulilg class koja je doduSe prihvJIll načela tržišnog privredivanja ali je uz to n1 temelju sasvim neekonomijskih privilegii l monopolizirala upravu naročito onu lokali Utoliko se u Paineovo doba pod toliko iSlishyeanim i hvaljenim engleskim samo- upravljashynjem (self-government) skrivao raquojedan oJ najradikalnijih tipova provedbe čiste timoshykracije budući daje struktura vlasti u Engshyleskoj bila raquokomhinacija staleškog patrimonishyjalizma sa sasvim nezavisnom upravom~l3 koju je držtlo zemljišno plemstvo Paine je medutim iz vlastitog iskustva znao realni sadržaj engleske političke mitologije i iz tc perspektive potječu i neki njegovi najposhygodeniji odgovori Burkeu S druge strane budućida su uvjeti za nesmetano funkcionirashynje tr2IWI Vlt ljili pmtignuti p05rcd5tOITI snažnog neformalnog poštivanja gradanskog trojstva life liberty and property ni uže gradanskim slojevima nije trebala ideološka podrška tako ni s obzirom na to raquofilozofskoshypolitička teorija nije nalazila interesa za prishyrodno pravo jer su njegovi središnji sadržaji već bili realiziranilaquo14

U Americi naprotiv postojale su gotovo sve pretpostavke za recepciju prirodnopravshynih teorija i njihovu realizaeiju posredstvom ustavnopravnog implementiranja teorije o ljudskim pravima Ponajprije socijalna strushyktura najviše je nalikovala onom kontekstu za koji su Hobbcs i Locke pisali svoje radove a koji u Engleskoj više nije bio prezcntan S druge strane američke specifičnosti uvjetoshyvale su da je tl raquozemlji otvorenih ~ansilaquo status liiJerlalis bio klldikJmo manje apstraktan no II Engleskoj U okolnostima izobilja zemlje slabe središnje uprave manjkave regulacije i nedostatka nasljednih privilegija moglo bi sc

Osvrti recenzije prikazi 281

reći da su američki stanovnici (s izuzetkom Crnaca i Indijanaca) svi hili slobodni i jednashyki c kao takvi bili osposobljeni za ravnopravshy110 klapanje društvenog ugovora utoliko se un1r ička situacija II 17 stoljeću po tom pitashyn listinu može promatrati kao egzemplifishykJlija Lockea ili Loeke kao apstrakcija iz PIC t5 N aposljetkuradi uklanjanja posljedshyniIh povijesnill prepreka ubrzanoj kapitalizashy(iii - prije svega engleske suverenosti - bila je potrebna nosiva politička ideologija sposhysolgtna da mobilizira koloniste - a prirodno pravo je to najbolje moglo pružiti

Paineov izllZeUlo čitani Zdrav razum doprishynio je tome da se kolonijalno mišljenje od 1775 na 1776 godinu promijeni toliko da lIsvajaJJje raquoDeklaracije o nezavisnostilaquo uopće bude moshyguće Mnoge formulacije iz nje kao i neka svjedočanstva daju štoviše naslutili da su njegove teze bilno utjecale na njeno oblikovashynje premdaje povijesno više naglašavan Loeshykeov utjecaj Istinaje daje i taj utjecaj bio prisushytan tc da je i Paine čini se čitave blokove preuzeo izravno od Lockea Medutim 0110 što jc 1 igtric1oj ugtv(Jlneiji pojmliello kao sadržaj Lockcovih stavova dobrimje dijelom posredoshyvano i preoblikovano radovima raquoiz dmge rukelaquo pa tako i Paineovim Thomas Jeffersol1 je na česte prigovore da je svC(ju Dek] araciju o nezashyvisnosti prepisao od Lockea izjavio da nije prepisao niti jednu odredenu knjigu već da je samo izrazio raquosentimel1ts ofUle daylaquo16 isti senshytimenti imali Sll neposredniju vezu sPaincom nego s Lockcom za koga neki noviji autori tvrde da raquoas a kind of political gospellaquo nije bio raquono more than a name in a litany17

Paine u svome paml1etu odbacuje engleski suvcrenitet nad Amerikom pokazujući da raquodugotrajna i izražena zloupotrebalaquo engleske moći nije akcidcntalni nedostatak dobrih upshyravljača već proizvod principa vladavine Rukovodeći se isključivo razumom i nashyčelimalaquo Paine odbacuje rcligijsku i povijesnu legitimaCiju tc ih nadomješta pretpostavkom prirodopravnog egl itarizma

t2 Breuer S S~XitlgiWJfidw de( llfurr((lr Oplađen 1963bull str 348

13 Weber M airtfcllifr und GudciJifl Tubingen 1922 Hr 7t8

l Breuer S op citbull str 356

15 Dieter Grimm prema Breuer St (lp cit bull str 361shy

t6 Breuer S ibid str 360

11 Breuer St ibid

i

282 Osvrti recenzije prikazi

raquoLjudi SU PO svom postanku svi jednaki i tujednakost može namšiti samo neka naknadshyna okolnostlaquo18 Suglasno tome on na početku djela izlaže jednu prirodopravnu varijantu ugovome teorije koja polazi od eksplicitno moderne pretpostavke O drugorazrednosti političke zajednice u odnosu na temeljni društveni odnos raquoDruštvo je u svim svojim stanjima blagoslov a vlada je čak i u svom najboljem izdanju nužno zlolaquo njenaje raquosvrha i cilj sloboda i sigurnostlaquo9 država prema tome treba biti tako konstituirana da bezreshyzervno štiti ta prava građana kojima se prishybraja i sloboda vjeroispovijestPo Utoliko Paine namjesto monarhijskog zastupa reshypublikansko ustrojstvo vlasti - predstavshyničku demokrciju Očite su sličnosti izmedu tog programa i slavnog početka nešto kasnije proglašene Deklaracije nezavisnosti We hold these truUl to be self-evident that all men are created equal that Uley are endowed by their Creator wiUl certain ulla1ienable rights among Ulese are life Iibeny and pursuit of happiness That to secure these rights govshyernments arc institued among men deriving thcir jllst powers from the consent of the govshy~fllltJ laquo

U osnovi istovetnn sadržaj nalazimo II trishynaest godina kasnijqi francnskoj Deklaraciji prava čovjeka i gradanina u čijem je sastavshyljanju sudjelovao kao počasni gost iPaine (premda zbog slabog poznavanja jezika zashycijelo ne odveć aktivno) Dvije godine kasshynije braneći njen sadržaj od napada Edmunshyda Burkea Paine piše svoje najpoznalije djelo Prava čojeka II kojemu se dodalno oblikujc i pojašnjava njegova politička teorija

Prije nego prijedem na rekonstntkciju Pashyincove političke teoriie treha naznačiti jo~ neke povijesne činjenice koje će bo pretposshytavke odrediti tekst koji sliiedi Američka i francl1ska deklaracija II osnovnim crtama odshygovaraju Paineovim stavovima i nastojanjishyma no uz izvjesnu tendencijsku razliku Goshyvoreći o svrsi vladavine Paine kao osnovna ljudska prava spominje slobodu i sigurnost

18 Paine TI or cit Ut 8

19 Paine T ibidbull r 4

20 Paine T ibid bulltr 31

dok mu je zaHita prava vlasništva sekwldarshyna o privatnoposjedničkim interesima on goshyvori onoliko koliko je potrebno da bi se utshyjecalo na ipak pretežno tržišne sentimente američkih kolonista Zaštita prava vlasništva u spomcnutimjc deklaracijama medutim već ušla u katalog samostalnih osnovnih prava tako da su postepeno raquoproperty rightslaquo sve vge preuzimala primat da bi se napokon moglo reći kako properly stood in tile centre of tileir thinking and Iibeny itself was mereshyly a function and safeguard ofproperty laquo21 Sve do novog revolucionarnog vala 1848 godine ljudska prava bila su u odnosu na svoju proshyklamaciju sve više sužavana u korist polishytičkog privilegiranja vlasnika Ona politička teorija na kojojje participirao i Paine nije čini se više odgovarala niti interesima nosilaca novog dntštvenog odnosa ekonomske reproshydukcije privatnim posjednicima

Osnovni povod i sadržaj knjige Thomasa Painea The Rights of Mall čini polemika s djelom EUlllwlua BUl ktl RIj1llIWns Oil FMshylch Reolutioll led311 od mogućih razloga zbog kojihje Paincova knjiga u Engleskoj posshytala modernim rječnikom kazano bestseler jest i činjenica da je riječ o sukobu dvije tolishyko oprečne političke i filozofIjske pozicije da ta opreka onemogućava pristup tudim stavoshyvima sve do potpunog mcdusobnog neraZlIshymijevanja Paine pritom svakako zastupa modernu i noviju pozicUu a Burke stariju i tradicionalniju premda sc - čak niti s disshytance od dvjesto godina - ne može kazati da prvi zastupa povijesno ispravne a drngi preshyvlad311e stavove22 jer je riječ o stavovima čija se oprcka ponekad podjednako neprikriveshynom oštrinom još i danas pojavljuje II polishytičkim diskusijama U svakom slučaju već i polazgtl Painea i Burkea su toliko udaljena da je izmedu njih teško uspostaviti horbu arshygumcntima U tom raquoepohalnom SP0rtllaquo i raquonaj

21 Namier Sir Leis england in Ihe Ase ofAmcrirull RemuthJl1 London 1963 str 32

22 Utoliko te iko bi se moglo tvrditi so Micunovičet (lpd bull str 54) da je u vemom sporu istorija dala za pravo Paineu

većoj ideološkoj na engleskom jel stavovi raquosmiješnimiddot i raquoapsurdni te r dovoljno naprost klaracije iz 1789 tom misli i jedn Burkeovih kleve Ijda i sam citat D( uvidi Burkeova smatra da naPrGl ti on već državndeg je svakome jasnc vični slučaj a n parativna skica P pokazat će da nj čemu razgovarati

I Burke i Pain njihovo je shva( potpuno različit(

kontekstualno oć ćanskog raquokosmo~ retka25 Paineov nalistički spekul jom od faktičkog na korekci ju nie~ općim raquoprirodnil dički obrazac pr takvog poimanja prirodna znUliOSt tnovska mehanik je moglo bi se TI

na (biologija) t znanost (povijest nea interpretirar fIzičkim pretpost kom jasnoćom PI racionalizma (ili fIozofIjiShodno svoj pojam ljlld~ čovjek po prir()( cjeline ciil SOCI

ne postoji neovi~ oba stanja su II I Painca čovjck je I

~ Mićunović Dl ihjd

24 Mićunović DI ibid

lt5 Up Smanaglć N

l6 Up Paine T op

71 Mićunović D op

2s PaineT op cir I lt

ldarshyl goshye utshylente i~tva već ava sve )kon ntre lereshymiddotSve line proshyolishyička čini laca proshy

lasa ta s Freshyoga )OSshy

Ier tolishyda IVOshy

iZ11shy

upa ju i disshyi da )reshyčija iveshyoEshyeć i ena arshy

middotnaj

većoj ideološkoj debati koja je ikada vodena na engleskom jezikulaquo Paincu su Burkeovi stavovi smiješnilaquo raquoneuljudnilaquo raquozapanjujućilaquo i raquoapsurdnilaquo te nasuprot njima smatra da jc dovoljno naprosto izložiti nove pri nei pe Deshyklaracije iz 1789 - da sami svojom leposhytom misli i jednostavnošću svedoče protiv Burkeovih klcveta24 smatrajući da će vashyljda i sam citat Deklaracije biti dovoljan da se uvidi Burkeova raquoapsurdnostlaquo Burke pak smatra da na Praa čOIieka ne treba odgovorishyti on već državni tužilac misleći valjda da je svakome jasno da je Paineova knjiga krishyvični slučaj a ne teorijska rasprava Komshyparativna skica Paineove i Burkeove pozicije pokazat će da njih dvojica uistinu nemaju o čemu razgovarati

I Burke i Painc polaze od pojma prirode njihovo je shvaćanje toga pojma medutim potpuno različito Bnrkeov pojam prirode kontekstualno odgovara pojmu klasičnokršshyćanskog raquokosmosalaquo odnosno božanskog poshyr~tka25 P~n(w pojlIn prirode je pak racioshynalistički spekulativno zadobiven apstrakcishyjom od faktičkog poretka i lis~ieren upravo na korekciju njegove raquoumjetnelaquo iskvarenosti općim raquoprirodnimlaquo principima uma Metoshydički obrazac prema kojem se dospijeva do takvog poimanja je kod Painea dcduktivna prirodna znanost ponajprije matematika njushytnovska mchanika i astronomija26 Burkeov je moglo bi se reći kako empirijska prirodshyna (biologija) tako i empirijska dmštvcna znanost (povijest) - rremda kao i kod Paishynea interpretirana tl kladu s osnovnim metashyfizičkim pretpostavkama njihov sukob s rijetshykom jasnoćom pokazuje opreku empirizma i racionalizma (ili normativizma) II političkoj filozofijiShodno tome obojica odreduju i svoj pojam ljudske rrirode za Burkea je čovjek po prirodi član organske društvene cjeline civil social Ilall - gradansko stanje ne postoji neovisno od prirodnog odnosno oba stanja su u krajni~j liniji istovetna kod Painea čovjek je normativan pojam kojijc kao

ZI Mićunović D ibid str 35

4 Mićunović D ibid Slr 43

Osvrti recenzije prikazi 283

raquoindividuumlaquo zadobiven mehaničkom diobom društvene cjeline (otuda dakle i van društva po prirodi raquodobarlaquo) analitički zadobivena apshystrakcija sljedstveno tomu suprotstavlja se fakticitetu da bi po istom metodičkom posshytupku re-kon-strukcije prvo (raquoprirodnolaquo) služilo kao kriterij promjene drugog (društvenoglaquo) stanja Polazeći od kartezijanshyske prctpostavke o razumu kao raquonajbolje raspodijeljenoj stvari na svijetulaquo Paine zastushypa tezu o prirodnoj jednakosti ljudi polazeći od organske teze o prirodnoj hijerarhičnosti društva Burke - impliciUlo - pretpostavlja njihovu nejednakost Za Painea čovjek je prije svega racionalno biće on bi mogao potpisati i Loekeovu formulaciju o tome da raquoreason must be our last judge and guide in everythinglaquo za Burkea čovjek je doduše po prirodi racionalan ali i religiozan njegova religiozna priroda te osjećaji (natural feelshyings) i pozitivno pojmljcne predrasude (prejudices) služe svojom rasudnom snagom kao kočnica za razornost spekul ativnosti Oru~tvo je rlMlljl 1-1I Burk~l 1111Ij~tiČ1l enshytitet koji se organski razvija II kontinuitetulaquo27 i koji prema tome ne podliježe dispoziciji onih njegovih članova koji slučajno čine njegov povijesni prezent za Painea društvo je dobrovoljna zajednica utemeljena konsenshyZ1Isom volja (dakle ugovorom) članova svake pojcdine gelleracije koji prema tome istim takvim konsenzusom mogu raskinuti ili promijeniti buduće generacije Promjene u društvu Burke - moguće su samo onako kao i u biološki shvaćenoj prirodi evolucishyjom u kojoj raquoono što poboljšavamo nikada nije potpuno novo a ono što održavamo nije nikashyda sasvim stHOlaquo rromjcne tl društvu - Pain e - nastupaju kao i promjcne II paradigmama prirodnih znanosti naglo prcma najnovijim dostignućima razuma raquoOvo je vrijeme reshyvolucija tl kQiemu neprcstano treba pronalashyziti novo laquo28 DrJava jc za Burkea na višu potcnciju dignut organski poredak društva ona je apsolutno bez konkurenata i njen je primat apsolutno neupitan za Painea država

leu

21 Mićunović D op dr str 31

Ill PaineT op cil str 201

15 Ulp Smsilag1ć Nl Historija poliikih dob Zagreb 1910 str 190 i d

lli Up Peine T op cit bulltr 221 Joka M bull op cit Ir XI i d

284 Osvrti recenzije prikazi

je općenita j apstraktna vlast koja posredshystvom svog aparata prinude štiti društvenu zajednicu u skladu s time kao što je već rečeno primat nad njom ima od nje odvojena sfera gradanskog društva Burke organizacishyja državne vlasti treba biti ustrojena prema načelu prirodne podjele rada II kojoj su različiti društveni slojevi nosioci različitih uloga monarh vlada elita (raquoprirodna arishyslrokraeijalaquo ili raquopolitički narodlaquo) služi mu kao protuteža donoseći zakone dok je ostatak (dakle najveći dio članova zajednice) polishylički irelevantan lc igra tek ulogu ideje konshytinuiteta odnosno raquosocijalnog instinktalaquo29 nasuprot tome Paine suglasno postulatu o prirodnoj jednakosti vidi u monarhiji i arishystrokraciji samo tiraniju i nepravdu shy najveći dio teksta Prala čOljeka posvećen je upravo pokazivanju njihove neodrživosti - te umshyjesto ugovora o podvladivanju energično zasshytupa ideju narodne suverenosti i kao njenu organizacijsku provedbu predstavničku deshymokraciju Ustav je za Burkea lakoder organshyska tvorevina (teorija organskog ustava) koja je shy na najboljem putu da postane mJr~fi~j~ka kategorija shy plod kolektivnog raZllma duge narodne po- vijesti Utoliko pojam ustava kod Burkea se gotovo može upotrebljavati promiseue s drugim ključnim Burkeovim kategorijama društvom državom naroshydom za Painea lIstav je u strogom smislu dokument koji izražava sadržaj društvenog ugovora on prethodi uspostavljanju države i vlade koji u njemu nalaze svoju legitimaciju i omeduje granice njenog legalnog djelovanja (raquoustav je dakle vladi 0110 što su zakoni sudshystvUlaquo30 - Engleska po tom shvaćanju za razshyliku od Franellske i Amerike uopće nema ustav 31

Što se tiče teorije o ljudskim pravima ona kod Painea proizlazi iz naprijed navedenih premisa kod Burkea je takoder u skladu s tim premisama nema U skladu s metodičkom postavkom o pojedincu kao ishodi~tu izgradshynje širih društvenih jedinica jasno je da inshydividuum naspram tih jedinica shy napose nasshypram drtave - mora posjedovati izvjesna

29 up Sma~agić N ibid bullr 195

)I) pa ine T ibid tr 69

samostalna ncizvedena i neotuđiva prava (raquoeertain unalienable rightslaquo) koja ogranishyčavaju krug onoga ŠIO zajednica posredstvom svojih organa prisile može zahtijevati od njega Čak štoviše ako prema pretpostavci politička zajednica egzistira upravo zbog zashyštite individualnih prava tada je stupanj zashyštite i poštovanja tih prava ujedno i kriterij za procjenu legitimiteta te zajednice ili kako je to izrazio Sieyes raquoako sreća pojedinca nije jedina svrha društvenog stanja tada uopće više ne znam što je lo društveno stanje Sloshyboda gradana jedina je svrha svih zakonalaquo32 Sloboda se utoliko pojavljuje kao principijelshyno neograničeno subjektivno pravo na svako djelovanje koje ne povreduje isto takvo subshyjektivno pravo drugih I dokje ključna riječ takvog poimanja pralO kod Burkea je to dUŽIOS što je isto tako konzekvenUlo shvaćashynju prema kojemu pojedinac svoju egzistenshyciju u potpunosti zahvaljuje društvu koje je u svakom pogledu superiorno bilo kojoj poshyjedinačnoj egzistcneiji a u krajnjoj liniji čak i zbroju svih pojedinačnih egzistencija II nJeshymu ono ~tLJ tlllllltrcblJe legitImaciju nisu akshycije državne vlasti već akcije pojedinaca čije je raquonajviše pravo i dužnostlaquo shy ispravno igrashyti dodijeljenu ulogu tl društvenom državnom organizmu

Na ovome mjestu napuštamo komparativni prikaz PaineoviIl i Burkeovih filozofsko-polishytiČkUl stavova da bi u slijedećem odsjeku bila obradena isključivo Paineova koncepcija ljudshyskih prava Treba ipak još jednom naglasiti da je dobar ltlio argumentacije koju su upotrebshyljavali bilo Burke bilo Pajne ostao aktualan u političkim raspravama sve do danas Burkeshyova se pozicija pri tome nedvosmisleno može označiti kao komerntivna te se kao takva održala sve do najnovijih varijanata neokonshyzervalivizma Dodu~e dio Burkeovog polishytičkog paketalaquo dijelom je napušten no čini se više zbog promijenjcnog povijesnog konshyteksta nego 7bog teorijskih razloga Danas je npr vrlo teško zastupati elitističku političku teoriju kao političku platformu naprosto zato jer raquoukoliko konzervativizam želi biti politički

31 Usp Psine T ibid Soko~ S UtftlWWPTl1() ZflBr~b 1977 Itr 60 i d

2 Up Schmitt E op cil bull bull tr 148

moćan on ne političke moć prešutno mo svoje vlastito i znač i da je elil jak konzcrvati ćenihlaquo neokon se pak Painea tičke pozicije (kojije svoje tc ti s Common svoje odrediva raquone pripada ni utjecajem ni ja kovodi isključi povijesnim prij izvješćima SllVl

listlaquo ni raquokonfc( kobinac ni tcis orijski paket je ocjenjivača vrI spomenuog raquobl logalaquo i raquomelali raquorudikalllo~ ue ralalaquo pa sve d pOlitičke ideje ( nation of assert tendencies tow~ (što je englesk otkriva još uvije ciji Paine -Unatoč tim pote rstavanjalaquo njeg sc ispostaviti k programatička su obje podjedr Odabir medu II

liniji stvar svjet pronaći tcorijsk periornost jedn god najveći die da ic samoraztl ranmiddotlaquo prihvatili tariSličke postIl koji sebe smat štvalaquo bili uvjer raquoradikalizan l

~ Dworkin R Li

04 Pai ne TI op dl

ll Cobbn A (ur)

~ Up i Schmitt E dikuliert ja gerad

ava 1nishyom od

vci zashyzashyza

)je lije )će

10shylaquo32 elshyko Ibshyeč

to ashynshyje 0shylk cshykshyie l TI

li ishya

i

moćan on ne smije prijetiti isključenjem iz političke moći onima koje bi formalno ili prešutno morao zatražiti za pristanak na svoje vlastito isključenjelaquo33 - što naravno ne znači daje elitizam manje konzistentan sastoshyjak konzervativne teorije od svih raquoprosvijeshyćenihlaquo neokonzervativnih nadomjestaka Sto se pak Painea tiče etiketiranje njegove polishytičke pozicije nije tako lako izvršiti Paine (koji je svoje tekstove najviše volio potpisivashyti s raquoCommon Senselaquo) i sam je izbjegavao svoje odredivanje opetovano izjavljujući da raquone pripada ni jednoj stranei te da nije pod utjeeajem ni javnim ni privatnim već se rushykovodi isključivo razumom i načelimalaquo34 U povijesnim prijeporima stranaka on prema izvjcšćima suvremenika nije bio ni raquofederashylistlaquo ni raquokonfederalistlaquo ni žirondinae ni jashykobinac ni teist ni atcist njegov politički i teshyorijski paket je sve do danas ovisno o očištu ocjenjivača vrlo različito nazivan od već spomenuog raquobnrzoasko-dcmokratskog ideoshylogalaquo i raquomctlflzičkog materijalistelaquo preko raquoradikalnog dcmokratalaquoraquoradikalalaquo i raquolibeshyralalaquo pa sve do opisnog stava koji njegove političke ideje ocrtava kao raquoa curious combishyl1ltiUI1 uf l~~ertILll1g of In(viđuIlJ rights W1U1

tendencics towards totalitarian democracy3S (što je engleska oejena iz 50-ih godina koja otkriva još uvijek neizmirene račune na relashyciji Paine - emlja njegovog porijckla) Unatoč tim poteškoćama oko Paincovog raquosvshyrstavanjalaquo njegova i Burkeova pozicija mogu se ispostaviti kao jasna teorijska i političkOshyprogramatička oprcka dvije ideologije koje su obje podjcdnako dosljedne i k0nzistelltne Odabir mcdu njima je smatram tl krajnjoj liniji stvar svjetonazora te bi bilo dosta teško pronaći teorijske razloga koji bi opravdali sushyperiornostjcdnc tcorije nad drugom (kolikoshygod najveći dio raquonaprcdnelaquo javnosti smatrao da je samorazumljivo da će svatko raquocivilizishyranlaquo prihvatiti izvjcsne demokratske i egalishytarističke postulate odnosno kolikogod oni koji sebe smatraju raquonajboljim snagama drushyštvalaquo bili uvjereni II to da je raquoliberalizamlaquo ili raquoradikalizamlaquo najteža psovka koju mogll up-

Osvrti recenzije prikazi 285

utltl svojim protivnicima)Suvremena polishytička praksa pokazala je osim toga da obje doktrine mogu barem podjednako dobro funkshycionirati i u današnjim okolnostima te da se obje (unatoč pokušajima da se to pripiše iskshyljučivo liberalno-demokratskoj doktrini) moshygu podjednako dobro prilagodili uvjetima trshyžišnog privredivanja Ta činjenica medutim ne napućuje na posvemašnju neutralnost i skepticizam kao jedini izlaz u tom pitanju već samo ukazuje na potrebu propitivanja kako izričitih tako i prešutllih mctafizičkih pretshypostavki na kOjima obje suprotstavljene teshyorije (kao i njihove mno gobrojne varijacije pa čak i preplitanja) počivaju 36

Do sada mOdelski izloženi osnovni stavovi Paineove političke filozofije većim se dijelom poklapaju sa stavovima drugih novovjekovnih prirodopravnih autora - Lockea Rousseaua pa čak i Hobbesa - kod kojih su uz to pomshynije i jasnije razradcni nz vcću teorijsku svishyjest i manje pocmičarskih emocija Kada je medutim riječ o teoriji 1jlld3kih prnvD koja bi trebala biti izvedena iz gornjih premisa izshymcdu ranih autora koji te premise dijele dolashyzi do iznimno velikih odstupanja Kod nekih se autora prava pojcdinca naspram zajednice u građanskom stanju tako sasvim gube dok čak i tamo gdje jc postojanje tih prava neupitshyno njihova provedba i razrada nije nimalo nedvojbena Još je važnije ođ toga daje kako u za ranu fazu ustavnopravnog pozitivirmja najrepre7entativnijoj teoriji o ljudskim pravishyma - onoj Lockeovoj - tako i u najvećoj većini prvih njihovih deklaracija u prvi plan iskočilo pravo na vlasništvo što su neki kasshyniji kritičari identificirali kao llspostavljanje formalne jednakosti radi promoviranja stshyvarne nejednakosti Istovremcno to je stvoshyrilo kod dijela autora uglavnom socijalisshytički orijentiranih predodžbu o tome da je svaka teorija o ljudskim pravima neraskidivo vezana uz jasnu ili prikrivenu težnju ka konzerviranju aktualnih vlasničkopravnih odshy

33 Dworkin R~ )l-Liberalisrrlaquo~ u lublic tlnd Primle Maroth) Cambridge 1978 stt 200

3( Psine) T op cit bull str 3

3s CobbaIlt A (ur) 111~ Drbl1t on lhe FMr1rh tOUIUI1 1789~ 18001 London 1950 str 87

)s lp i Schmitt E )osu welcber Metaphy-ik sich diese Rech~e letz1ich berleiten l~rđ der Zeit entspreo-hend uberbaupt nicht điskutiert ja geradau tabuuiert ()1 nr 148

i

282 Osvrti recenzije prikazi

raquoLjudi SU PO svom postanku svi jednaki i tujednakost može namšiti samo neka naknadshyna okolnostlaquo18 Suglasno tome on na početku djela izlaže jednu prirodopravnu varijantu ugovome teorije koja polazi od eksplicitno moderne pretpostavke O drugorazrednosti političke zajednice u odnosu na temeljni društveni odnos raquoDruštvo je u svim svojim stanjima blagoslov a vlada je čak i u svom najboljem izdanju nužno zlolaquo njenaje raquosvrha i cilj sloboda i sigurnostlaquo9 država prema tome treba biti tako konstituirana da bezreshyzervno štiti ta prava građana kojima se prishybraja i sloboda vjeroispovijestPo Utoliko Paine namjesto monarhijskog zastupa reshypublikansko ustrojstvo vlasti - predstavshyničku demokrciju Očite su sličnosti izmedu tog programa i slavnog početka nešto kasnije proglašene Deklaracije nezavisnosti We hold these truUl to be self-evident that all men are created equal that Uley are endowed by their Creator wiUl certain ulla1ienable rights among Ulese are life Iibeny and pursuit of happiness That to secure these rights govshyernments arc institued among men deriving thcir jllst powers from the consent of the govshy~fllltJ laquo

U osnovi istovetnn sadržaj nalazimo II trishynaest godina kasnijqi francnskoj Deklaraciji prava čovjeka i gradanina u čijem je sastavshyljanju sudjelovao kao počasni gost iPaine (premda zbog slabog poznavanja jezika zashycijelo ne odveć aktivno) Dvije godine kasshynije braneći njen sadržaj od napada Edmunshyda Burkea Paine piše svoje najpoznalije djelo Prava čojeka II kojemu se dodalno oblikujc i pojašnjava njegova politička teorija

Prije nego prijedem na rekonstntkciju Pashyincove političke teoriie treha naznačiti jo~ neke povijesne činjenice koje će bo pretposshytavke odrediti tekst koji sliiedi Američka i francl1ska deklaracija II osnovnim crtama odshygovaraju Paineovim stavovima i nastojanjishyma no uz izvjesnu tendencijsku razliku Goshyvoreći o svrsi vladavine Paine kao osnovna ljudska prava spominje slobodu i sigurnost

18 Paine TI or cit Ut 8

19 Paine T ibidbull r 4

20 Paine T ibid bulltr 31

dok mu je zaHita prava vlasništva sekwldarshyna o privatnoposjedničkim interesima on goshyvori onoliko koliko je potrebno da bi se utshyjecalo na ipak pretežno tržišne sentimente američkih kolonista Zaštita prava vlasništva u spomcnutimjc deklaracijama medutim već ušla u katalog samostalnih osnovnih prava tako da su postepeno raquoproperty rightslaquo sve vge preuzimala primat da bi se napokon moglo reći kako properly stood in tile centre of tileir thinking and Iibeny itself was mereshyly a function and safeguard ofproperty laquo21 Sve do novog revolucionarnog vala 1848 godine ljudska prava bila su u odnosu na svoju proshyklamaciju sve više sužavana u korist polishytičkog privilegiranja vlasnika Ona politička teorija na kojojje participirao i Paine nije čini se više odgovarala niti interesima nosilaca novog dntštvenog odnosa ekonomske reproshydukcije privatnim posjednicima

Osnovni povod i sadržaj knjige Thomasa Painea The Rights of Mall čini polemika s djelom EUlllwlua BUl ktl RIj1llIWns Oil FMshylch Reolutioll led311 od mogućih razloga zbog kojihje Paincova knjiga u Engleskoj posshytala modernim rječnikom kazano bestseler jest i činjenica da je riječ o sukobu dvije tolishyko oprečne političke i filozofIjske pozicije da ta opreka onemogućava pristup tudim stavoshyvima sve do potpunog mcdusobnog neraZlIshymijevanja Paine pritom svakako zastupa modernu i noviju pozicUu a Burke stariju i tradicionalniju premda sc - čak niti s disshytance od dvjesto godina - ne može kazati da prvi zastupa povijesno ispravne a drngi preshyvlad311e stavove22 jer je riječ o stavovima čija se oprcka ponekad podjednako neprikriveshynom oštrinom još i danas pojavljuje II polishytičkim diskusijama U svakom slučaju već i polazgtl Painea i Burkea su toliko udaljena da je izmedu njih teško uspostaviti horbu arshygumcntima U tom raquoepohalnom SP0rtllaquo i raquonaj

21 Namier Sir Leis england in Ihe Ase ofAmcrirull RemuthJl1 London 1963 str 32

22 Utoliko te iko bi se moglo tvrditi so Micunovičet (lpd bull str 54) da je u vemom sporu istorija dala za pravo Paineu

većoj ideološkoj na engleskom jel stavovi raquosmiješnimiddot i raquoapsurdni te r dovoljno naprost klaracije iz 1789 tom misli i jedn Burkeovih kleve Ijda i sam citat D( uvidi Burkeova smatra da naPrGl ti on već državndeg je svakome jasnc vični slučaj a n parativna skica P pokazat će da nj čemu razgovarati

I Burke i Pain njihovo je shva( potpuno različit(

kontekstualno oć ćanskog raquokosmo~ retka25 Paineov nalistički spekul jom od faktičkog na korekci ju nie~ općim raquoprirodnil dički obrazac pr takvog poimanja prirodna znUliOSt tnovska mehanik je moglo bi se TI

na (biologija) t znanost (povijest nea interpretirar fIzičkim pretpost kom jasnoćom PI racionalizma (ili fIozofIjiShodno svoj pojam ljlld~ čovjek po prir()( cjeline ciil SOCI

ne postoji neovi~ oba stanja su II I Painca čovjck je I

~ Mićunović Dl ihjd

24 Mićunović DI ibid

lt5 Up Smanaglć N

l6 Up Paine T op

71 Mićunović D op

2s PaineT op cir I lt

ldarshyl goshye utshylente i~tva već ava sve )kon ntre lereshymiddotSve line proshyolishyička čini laca proshy

lasa ta s Freshyoga )OSshy

Ier tolishyda IVOshy

iZ11shy

upa ju i disshyi da )reshyčija iveshyoEshyeć i ena arshy

middotnaj

većoj ideološkoj debati koja je ikada vodena na engleskom jezikulaquo Paincu su Burkeovi stavovi smiješnilaquo raquoneuljudnilaquo raquozapanjujućilaquo i raquoapsurdnilaquo te nasuprot njima smatra da jc dovoljno naprosto izložiti nove pri nei pe Deshyklaracije iz 1789 - da sami svojom leposhytom misli i jednostavnošću svedoče protiv Burkeovih klcveta24 smatrajući da će vashyljda i sam citat Deklaracije biti dovoljan da se uvidi Burkeova raquoapsurdnostlaquo Burke pak smatra da na Praa čOIieka ne treba odgovorishyti on već državni tužilac misleći valjda da je svakome jasno da je Paineova knjiga krishyvični slučaj a ne teorijska rasprava Komshyparativna skica Paineove i Burkeove pozicije pokazat će da njih dvojica uistinu nemaju o čemu razgovarati

I Burke i Painc polaze od pojma prirode njihovo je shvaćanje toga pojma medutim potpuno različito Bnrkeov pojam prirode kontekstualno odgovara pojmu klasičnokršshyćanskog raquokosmosalaquo odnosno božanskog poshyr~tka25 P~n(w pojlIn prirode je pak racioshynalistički spekulativno zadobiven apstrakcishyjom od faktičkog poretka i lis~ieren upravo na korekciju njegove raquoumjetnelaquo iskvarenosti općim raquoprirodnimlaquo principima uma Metoshydički obrazac prema kojem se dospijeva do takvog poimanja je kod Painea dcduktivna prirodna znanost ponajprije matematika njushytnovska mchanika i astronomija26 Burkeov je moglo bi se reći kako empirijska prirodshyna (biologija) tako i empirijska dmštvcna znanost (povijest) - rremda kao i kod Paishynea interpretirana tl kladu s osnovnim metashyfizičkim pretpostavkama njihov sukob s rijetshykom jasnoćom pokazuje opreku empirizma i racionalizma (ili normativizma) II političkoj filozofijiShodno tome obojica odreduju i svoj pojam ljudske rrirode za Burkea je čovjek po prirodi član organske društvene cjeline civil social Ilall - gradansko stanje ne postoji neovisno od prirodnog odnosno oba stanja su u krajni~j liniji istovetna kod Painea čovjek je normativan pojam kojijc kao

ZI Mićunović D ibid str 35

4 Mićunović D ibid Slr 43

Osvrti recenzije prikazi 283

raquoindividuumlaquo zadobiven mehaničkom diobom društvene cjeline (otuda dakle i van društva po prirodi raquodobarlaquo) analitički zadobivena apshystrakcija sljedstveno tomu suprotstavlja se fakticitetu da bi po istom metodičkom posshytupku re-kon-strukcije prvo (raquoprirodnolaquo) služilo kao kriterij promjene drugog (društvenoglaquo) stanja Polazeći od kartezijanshyske prctpostavke o razumu kao raquonajbolje raspodijeljenoj stvari na svijetulaquo Paine zastushypa tezu o prirodnoj jednakosti ljudi polazeći od organske teze o prirodnoj hijerarhičnosti društva Burke - impliciUlo - pretpostavlja njihovu nejednakost Za Painea čovjek je prije svega racionalno biće on bi mogao potpisati i Loekeovu formulaciju o tome da raquoreason must be our last judge and guide in everythinglaquo za Burkea čovjek je doduše po prirodi racionalan ali i religiozan njegova religiozna priroda te osjećaji (natural feelshyings) i pozitivno pojmljcne predrasude (prejudices) služe svojom rasudnom snagom kao kočnica za razornost spekul ativnosti Oru~tvo je rlMlljl 1-1I Burk~l 1111Ij~tiČ1l enshytitet koji se organski razvija II kontinuitetulaquo27 i koji prema tome ne podliježe dispoziciji onih njegovih članova koji slučajno čine njegov povijesni prezent za Painea društvo je dobrovoljna zajednica utemeljena konsenshyZ1Isom volja (dakle ugovorom) članova svake pojcdine gelleracije koji prema tome istim takvim konsenzusom mogu raskinuti ili promijeniti buduće generacije Promjene u društvu Burke - moguće su samo onako kao i u biološki shvaćenoj prirodi evolucishyjom u kojoj raquoono što poboljšavamo nikada nije potpuno novo a ono što održavamo nije nikashyda sasvim stHOlaquo rromjcne tl društvu - Pain e - nastupaju kao i promjcne II paradigmama prirodnih znanosti naglo prcma najnovijim dostignućima razuma raquoOvo je vrijeme reshyvolucija tl kQiemu neprcstano treba pronalashyziti novo laquo28 DrJava jc za Burkea na višu potcnciju dignut organski poredak društva ona je apsolutno bez konkurenata i njen je primat apsolutno neupitan za Painea država

leu

21 Mićunović D op dr str 31

Ill PaineT op cil str 201

15 Ulp Smsilag1ć Nl Historija poliikih dob Zagreb 1910 str 190 i d

lli Up Peine T op cit bulltr 221 Joka M bull op cit Ir XI i d

284 Osvrti recenzije prikazi

je općenita j apstraktna vlast koja posredshystvom svog aparata prinude štiti društvenu zajednicu u skladu s time kao što je već rečeno primat nad njom ima od nje odvojena sfera gradanskog društva Burke organizacishyja državne vlasti treba biti ustrojena prema načelu prirodne podjele rada II kojoj su različiti društveni slojevi nosioci različitih uloga monarh vlada elita (raquoprirodna arishyslrokraeijalaquo ili raquopolitički narodlaquo) služi mu kao protuteža donoseći zakone dok je ostatak (dakle najveći dio članova zajednice) polishylički irelevantan lc igra tek ulogu ideje konshytinuiteta odnosno raquosocijalnog instinktalaquo29 nasuprot tome Paine suglasno postulatu o prirodnoj jednakosti vidi u monarhiji i arishystrokraciji samo tiraniju i nepravdu shy najveći dio teksta Prala čOljeka posvećen je upravo pokazivanju njihove neodrživosti - te umshyjesto ugovora o podvladivanju energično zasshytupa ideju narodne suverenosti i kao njenu organizacijsku provedbu predstavničku deshymokraciju Ustav je za Burkea lakoder organshyska tvorevina (teorija organskog ustava) koja je shy na najboljem putu da postane mJr~fi~j~ka kategorija shy plod kolektivnog raZllma duge narodne po- vijesti Utoliko pojam ustava kod Burkea se gotovo može upotrebljavati promiseue s drugim ključnim Burkeovim kategorijama društvom državom naroshydom za Painea lIstav je u strogom smislu dokument koji izražava sadržaj društvenog ugovora on prethodi uspostavljanju države i vlade koji u njemu nalaze svoju legitimaciju i omeduje granice njenog legalnog djelovanja (raquoustav je dakle vladi 0110 što su zakoni sudshystvUlaquo30 - Engleska po tom shvaćanju za razshyliku od Franellske i Amerike uopće nema ustav 31

Što se tiče teorije o ljudskim pravima ona kod Painea proizlazi iz naprijed navedenih premisa kod Burkea je takoder u skladu s tim premisama nema U skladu s metodičkom postavkom o pojedincu kao ishodi~tu izgradshynje širih društvenih jedinica jasno je da inshydividuum naspram tih jedinica shy napose nasshypram drtave - mora posjedovati izvjesna

29 up Sma~agić N ibid bullr 195

)I) pa ine T ibid tr 69

samostalna ncizvedena i neotuđiva prava (raquoeertain unalienable rightslaquo) koja ogranishyčavaju krug onoga ŠIO zajednica posredstvom svojih organa prisile može zahtijevati od njega Čak štoviše ako prema pretpostavci politička zajednica egzistira upravo zbog zashyštite individualnih prava tada je stupanj zashyštite i poštovanja tih prava ujedno i kriterij za procjenu legitimiteta te zajednice ili kako je to izrazio Sieyes raquoako sreća pojedinca nije jedina svrha društvenog stanja tada uopće više ne znam što je lo društveno stanje Sloshyboda gradana jedina je svrha svih zakonalaquo32 Sloboda se utoliko pojavljuje kao principijelshyno neograničeno subjektivno pravo na svako djelovanje koje ne povreduje isto takvo subshyjektivno pravo drugih I dokje ključna riječ takvog poimanja pralO kod Burkea je to dUŽIOS što je isto tako konzekvenUlo shvaćashynju prema kojemu pojedinac svoju egzistenshyciju u potpunosti zahvaljuje društvu koje je u svakom pogledu superiorno bilo kojoj poshyjedinačnoj egzistcneiji a u krajnjoj liniji čak i zbroju svih pojedinačnih egzistencija II nJeshymu ono ~tLJ tlllllltrcblJe legitImaciju nisu akshycije državne vlasti već akcije pojedinaca čije je raquonajviše pravo i dužnostlaquo shy ispravno igrashyti dodijeljenu ulogu tl društvenom državnom organizmu

Na ovome mjestu napuštamo komparativni prikaz PaineoviIl i Burkeovih filozofsko-polishytiČkUl stavova da bi u slijedećem odsjeku bila obradena isključivo Paineova koncepcija ljudshyskih prava Treba ipak još jednom naglasiti da je dobar ltlio argumentacije koju su upotrebshyljavali bilo Burke bilo Pajne ostao aktualan u političkim raspravama sve do danas Burkeshyova se pozicija pri tome nedvosmisleno može označiti kao komerntivna te se kao takva održala sve do najnovijih varijanata neokonshyzervalivizma Dodu~e dio Burkeovog polishytičkog paketalaquo dijelom je napušten no čini se više zbog promijenjcnog povijesnog konshyteksta nego 7bog teorijskih razloga Danas je npr vrlo teško zastupati elitističku političku teoriju kao političku platformu naprosto zato jer raquoukoliko konzervativizam želi biti politički

31 Usp Psine T ibid Soko~ S UtftlWWPTl1() ZflBr~b 1977 Itr 60 i d

2 Up Schmitt E op cil bull bull tr 148

moćan on ne političke moć prešutno mo svoje vlastito i znač i da je elil jak konzcrvati ćenihlaquo neokon se pak Painea tičke pozicije (kojije svoje tc ti s Common svoje odrediva raquone pripada ni utjecajem ni ja kovodi isključi povijesnim prij izvješćima SllVl

listlaquo ni raquokonfc( kobinac ni tcis orijski paket je ocjenjivača vrI spomenuog raquobl logalaquo i raquomelali raquorudikalllo~ ue ralalaquo pa sve d pOlitičke ideje ( nation of assert tendencies tow~ (što je englesk otkriva još uvije ciji Paine -Unatoč tim pote rstavanjalaquo njeg sc ispostaviti k programatička su obje podjedr Odabir medu II

liniji stvar svjet pronaći tcorijsk periornost jedn god najveći die da ic samoraztl ranmiddotlaquo prihvatili tariSličke postIl koji sebe smat štvalaquo bili uvjer raquoradikalizan l

~ Dworkin R Li

04 Pai ne TI op dl

ll Cobbn A (ur)

~ Up i Schmitt E dikuliert ja gerad

ava 1nishyom od

vci zashyzashyza

)je lije )će

10shylaquo32 elshyko Ibshyeč

to ashynshyje 0shylk cshykshyie l TI

li ishya

i

moćan on ne smije prijetiti isključenjem iz političke moći onima koje bi formalno ili prešutno morao zatražiti za pristanak na svoje vlastito isključenjelaquo33 - što naravno ne znači daje elitizam manje konzistentan sastoshyjak konzervativne teorije od svih raquoprosvijeshyćenihlaquo neokonzervativnih nadomjestaka Sto se pak Painea tiče etiketiranje njegove polishytičke pozicije nije tako lako izvršiti Paine (koji je svoje tekstove najviše volio potpisivashyti s raquoCommon Senselaquo) i sam je izbjegavao svoje odredivanje opetovano izjavljujući da raquone pripada ni jednoj stranei te da nije pod utjeeajem ni javnim ni privatnim već se rushykovodi isključivo razumom i načelimalaquo34 U povijesnim prijeporima stranaka on prema izvjcšćima suvremenika nije bio ni raquofederashylistlaquo ni raquokonfederalistlaquo ni žirondinae ni jashykobinac ni teist ni atcist njegov politički i teshyorijski paket je sve do danas ovisno o očištu ocjenjivača vrlo različito nazivan od već spomenuog raquobnrzoasko-dcmokratskog ideoshylogalaquo i raquomctlflzičkog materijalistelaquo preko raquoradikalnog dcmokratalaquoraquoradikalalaquo i raquolibeshyralalaquo pa sve do opisnog stava koji njegove političke ideje ocrtava kao raquoa curious combishyl1ltiUI1 uf l~~ertILll1g of In(viđuIlJ rights W1U1

tendencics towards totalitarian democracy3S (što je engleska oejena iz 50-ih godina koja otkriva još uvijek neizmirene račune na relashyciji Paine - emlja njegovog porijckla) Unatoč tim poteškoćama oko Paincovog raquosvshyrstavanjalaquo njegova i Burkeova pozicija mogu se ispostaviti kao jasna teorijska i političkOshyprogramatička oprcka dvije ideologije koje su obje podjcdnako dosljedne i k0nzistelltne Odabir mcdu njima je smatram tl krajnjoj liniji stvar svjetonazora te bi bilo dosta teško pronaći teorijske razloga koji bi opravdali sushyperiornostjcdnc tcorije nad drugom (kolikoshygod najveći dio raquonaprcdnelaquo javnosti smatrao da je samorazumljivo da će svatko raquocivilizishyranlaquo prihvatiti izvjcsne demokratske i egalishytarističke postulate odnosno kolikogod oni koji sebe smatraju raquonajboljim snagama drushyštvalaquo bili uvjereni II to da je raquoliberalizamlaquo ili raquoradikalizamlaquo najteža psovka koju mogll up-

Osvrti recenzije prikazi 285

utltl svojim protivnicima)Suvremena polishytička praksa pokazala je osim toga da obje doktrine mogu barem podjednako dobro funkshycionirati i u današnjim okolnostima te da se obje (unatoč pokušajima da se to pripiše iskshyljučivo liberalno-demokratskoj doktrini) moshygu podjednako dobro prilagodili uvjetima trshyžišnog privredivanja Ta činjenica medutim ne napućuje na posvemašnju neutralnost i skepticizam kao jedini izlaz u tom pitanju već samo ukazuje na potrebu propitivanja kako izričitih tako i prešutllih mctafizičkih pretshypostavki na kOjima obje suprotstavljene teshyorije (kao i njihove mno gobrojne varijacije pa čak i preplitanja) počivaju 36

Do sada mOdelski izloženi osnovni stavovi Paineove političke filozofije većim se dijelom poklapaju sa stavovima drugih novovjekovnih prirodopravnih autora - Lockea Rousseaua pa čak i Hobbesa - kod kojih su uz to pomshynije i jasnije razradcni nz vcću teorijsku svishyjest i manje pocmičarskih emocija Kada je medutim riječ o teoriji 1jlld3kih prnvD koja bi trebala biti izvedena iz gornjih premisa izshymcdu ranih autora koji te premise dijele dolashyzi do iznimno velikih odstupanja Kod nekih se autora prava pojcdinca naspram zajednice u građanskom stanju tako sasvim gube dok čak i tamo gdje jc postojanje tih prava neupitshyno njihova provedba i razrada nije nimalo nedvojbena Još je važnije ođ toga daje kako u za ranu fazu ustavnopravnog pozitivirmja najrepre7entativnijoj teoriji o ljudskim pravishyma - onoj Lockeovoj - tako i u najvećoj većini prvih njihovih deklaracija u prvi plan iskočilo pravo na vlasništvo što su neki kasshyniji kritičari identificirali kao llspostavljanje formalne jednakosti radi promoviranja stshyvarne nejednakosti Istovremcno to je stvoshyrilo kod dijela autora uglavnom socijalisshytički orijentiranih predodžbu o tome da je svaka teorija o ljudskim pravima neraskidivo vezana uz jasnu ili prikrivenu težnju ka konzerviranju aktualnih vlasničkopravnih odshy

33 Dworkin R~ )l-Liberalisrrlaquo~ u lublic tlnd Primle Maroth) Cambridge 1978 stt 200

3( Psine) T op cit bull str 3

3s CobbaIlt A (ur) 111~ Drbl1t on lhe FMr1rh tOUIUI1 1789~ 18001 London 1950 str 87

)s lp i Schmitt E )osu welcber Metaphy-ik sich diese Rech~e letz1ich berleiten l~rđ der Zeit entspreo-hend uberbaupt nicht điskutiert ja geradau tabuuiert ()1 nr 148

ldarshyl goshye utshylente i~tva već ava sve )kon ntre lereshymiddotSve line proshyolishyička čini laca proshy

lasa ta s Freshyoga )OSshy

Ier tolishyda IVOshy

iZ11shy

upa ju i disshyi da )reshyčija iveshyoEshyeć i ena arshy

middotnaj

većoj ideološkoj debati koja je ikada vodena na engleskom jezikulaquo Paincu su Burkeovi stavovi smiješnilaquo raquoneuljudnilaquo raquozapanjujućilaquo i raquoapsurdnilaquo te nasuprot njima smatra da jc dovoljno naprosto izložiti nove pri nei pe Deshyklaracije iz 1789 - da sami svojom leposhytom misli i jednostavnošću svedoče protiv Burkeovih klcveta24 smatrajući da će vashyljda i sam citat Deklaracije biti dovoljan da se uvidi Burkeova raquoapsurdnostlaquo Burke pak smatra da na Praa čOIieka ne treba odgovorishyti on već državni tužilac misleći valjda da je svakome jasno da je Paineova knjiga krishyvični slučaj a ne teorijska rasprava Komshyparativna skica Paineove i Burkeove pozicije pokazat će da njih dvojica uistinu nemaju o čemu razgovarati

I Burke i Painc polaze od pojma prirode njihovo je shvaćanje toga pojma medutim potpuno različito Bnrkeov pojam prirode kontekstualno odgovara pojmu klasičnokršshyćanskog raquokosmosalaquo odnosno božanskog poshyr~tka25 P~n(w pojlIn prirode je pak racioshynalistički spekulativno zadobiven apstrakcishyjom od faktičkog poretka i lis~ieren upravo na korekciju njegove raquoumjetnelaquo iskvarenosti općim raquoprirodnimlaquo principima uma Metoshydički obrazac prema kojem se dospijeva do takvog poimanja je kod Painea dcduktivna prirodna znanost ponajprije matematika njushytnovska mchanika i astronomija26 Burkeov je moglo bi se reći kako empirijska prirodshyna (biologija) tako i empirijska dmštvcna znanost (povijest) - rremda kao i kod Paishynea interpretirana tl kladu s osnovnim metashyfizičkim pretpostavkama njihov sukob s rijetshykom jasnoćom pokazuje opreku empirizma i racionalizma (ili normativizma) II političkoj filozofijiShodno tome obojica odreduju i svoj pojam ljudske rrirode za Burkea je čovjek po prirodi član organske društvene cjeline civil social Ilall - gradansko stanje ne postoji neovisno od prirodnog odnosno oba stanja su u krajni~j liniji istovetna kod Painea čovjek je normativan pojam kojijc kao

ZI Mićunović D ibid str 35

4 Mićunović D ibid Slr 43

Osvrti recenzije prikazi 283

raquoindividuumlaquo zadobiven mehaničkom diobom društvene cjeline (otuda dakle i van društva po prirodi raquodobarlaquo) analitički zadobivena apshystrakcija sljedstveno tomu suprotstavlja se fakticitetu da bi po istom metodičkom posshytupku re-kon-strukcije prvo (raquoprirodnolaquo) služilo kao kriterij promjene drugog (društvenoglaquo) stanja Polazeći od kartezijanshyske prctpostavke o razumu kao raquonajbolje raspodijeljenoj stvari na svijetulaquo Paine zastushypa tezu o prirodnoj jednakosti ljudi polazeći od organske teze o prirodnoj hijerarhičnosti društva Burke - impliciUlo - pretpostavlja njihovu nejednakost Za Painea čovjek je prije svega racionalno biće on bi mogao potpisati i Loekeovu formulaciju o tome da raquoreason must be our last judge and guide in everythinglaquo za Burkea čovjek je doduše po prirodi racionalan ali i religiozan njegova religiozna priroda te osjećaji (natural feelshyings) i pozitivno pojmljcne predrasude (prejudices) služe svojom rasudnom snagom kao kočnica za razornost spekul ativnosti Oru~tvo je rlMlljl 1-1I Burk~l 1111Ij~tiČ1l enshytitet koji se organski razvija II kontinuitetulaquo27 i koji prema tome ne podliježe dispoziciji onih njegovih članova koji slučajno čine njegov povijesni prezent za Painea društvo je dobrovoljna zajednica utemeljena konsenshyZ1Isom volja (dakle ugovorom) članova svake pojcdine gelleracije koji prema tome istim takvim konsenzusom mogu raskinuti ili promijeniti buduće generacije Promjene u društvu Burke - moguće su samo onako kao i u biološki shvaćenoj prirodi evolucishyjom u kojoj raquoono što poboljšavamo nikada nije potpuno novo a ono što održavamo nije nikashyda sasvim stHOlaquo rromjcne tl društvu - Pain e - nastupaju kao i promjcne II paradigmama prirodnih znanosti naglo prcma najnovijim dostignućima razuma raquoOvo je vrijeme reshyvolucija tl kQiemu neprcstano treba pronalashyziti novo laquo28 DrJava jc za Burkea na višu potcnciju dignut organski poredak društva ona je apsolutno bez konkurenata i njen je primat apsolutno neupitan za Painea država

leu

21 Mićunović D op dr str 31

Ill PaineT op cil str 201

15 Ulp Smsilag1ć Nl Historija poliikih dob Zagreb 1910 str 190 i d

lli Up Peine T op cit bulltr 221 Joka M bull op cit Ir XI i d

284 Osvrti recenzije prikazi

je općenita j apstraktna vlast koja posredshystvom svog aparata prinude štiti društvenu zajednicu u skladu s time kao što je već rečeno primat nad njom ima od nje odvojena sfera gradanskog društva Burke organizacishyja državne vlasti treba biti ustrojena prema načelu prirodne podjele rada II kojoj su različiti društveni slojevi nosioci različitih uloga monarh vlada elita (raquoprirodna arishyslrokraeijalaquo ili raquopolitički narodlaquo) služi mu kao protuteža donoseći zakone dok je ostatak (dakle najveći dio članova zajednice) polishylički irelevantan lc igra tek ulogu ideje konshytinuiteta odnosno raquosocijalnog instinktalaquo29 nasuprot tome Paine suglasno postulatu o prirodnoj jednakosti vidi u monarhiji i arishystrokraciji samo tiraniju i nepravdu shy najveći dio teksta Prala čOljeka posvećen je upravo pokazivanju njihove neodrživosti - te umshyjesto ugovora o podvladivanju energično zasshytupa ideju narodne suverenosti i kao njenu organizacijsku provedbu predstavničku deshymokraciju Ustav je za Burkea lakoder organshyska tvorevina (teorija organskog ustava) koja je shy na najboljem putu da postane mJr~fi~j~ka kategorija shy plod kolektivnog raZllma duge narodne po- vijesti Utoliko pojam ustava kod Burkea se gotovo može upotrebljavati promiseue s drugim ključnim Burkeovim kategorijama društvom državom naroshydom za Painea lIstav je u strogom smislu dokument koji izražava sadržaj društvenog ugovora on prethodi uspostavljanju države i vlade koji u njemu nalaze svoju legitimaciju i omeduje granice njenog legalnog djelovanja (raquoustav je dakle vladi 0110 što su zakoni sudshystvUlaquo30 - Engleska po tom shvaćanju za razshyliku od Franellske i Amerike uopće nema ustav 31

Što se tiče teorije o ljudskim pravima ona kod Painea proizlazi iz naprijed navedenih premisa kod Burkea je takoder u skladu s tim premisama nema U skladu s metodičkom postavkom o pojedincu kao ishodi~tu izgradshynje širih društvenih jedinica jasno je da inshydividuum naspram tih jedinica shy napose nasshypram drtave - mora posjedovati izvjesna

29 up Sma~agić N ibid bullr 195

)I) pa ine T ibid tr 69

samostalna ncizvedena i neotuđiva prava (raquoeertain unalienable rightslaquo) koja ogranishyčavaju krug onoga ŠIO zajednica posredstvom svojih organa prisile može zahtijevati od njega Čak štoviše ako prema pretpostavci politička zajednica egzistira upravo zbog zashyštite individualnih prava tada je stupanj zashyštite i poštovanja tih prava ujedno i kriterij za procjenu legitimiteta te zajednice ili kako je to izrazio Sieyes raquoako sreća pojedinca nije jedina svrha društvenog stanja tada uopće više ne znam što je lo društveno stanje Sloshyboda gradana jedina je svrha svih zakonalaquo32 Sloboda se utoliko pojavljuje kao principijelshyno neograničeno subjektivno pravo na svako djelovanje koje ne povreduje isto takvo subshyjektivno pravo drugih I dokje ključna riječ takvog poimanja pralO kod Burkea je to dUŽIOS što je isto tako konzekvenUlo shvaćashynju prema kojemu pojedinac svoju egzistenshyciju u potpunosti zahvaljuje društvu koje je u svakom pogledu superiorno bilo kojoj poshyjedinačnoj egzistcneiji a u krajnjoj liniji čak i zbroju svih pojedinačnih egzistencija II nJeshymu ono ~tLJ tlllllltrcblJe legitImaciju nisu akshycije državne vlasti već akcije pojedinaca čije je raquonajviše pravo i dužnostlaquo shy ispravno igrashyti dodijeljenu ulogu tl društvenom državnom organizmu

Na ovome mjestu napuštamo komparativni prikaz PaineoviIl i Burkeovih filozofsko-polishytiČkUl stavova da bi u slijedećem odsjeku bila obradena isključivo Paineova koncepcija ljudshyskih prava Treba ipak još jednom naglasiti da je dobar ltlio argumentacije koju su upotrebshyljavali bilo Burke bilo Pajne ostao aktualan u političkim raspravama sve do danas Burkeshyova se pozicija pri tome nedvosmisleno može označiti kao komerntivna te se kao takva održala sve do najnovijih varijanata neokonshyzervalivizma Dodu~e dio Burkeovog polishytičkog paketalaquo dijelom je napušten no čini se više zbog promijenjcnog povijesnog konshyteksta nego 7bog teorijskih razloga Danas je npr vrlo teško zastupati elitističku političku teoriju kao političku platformu naprosto zato jer raquoukoliko konzervativizam želi biti politički

31 Usp Psine T ibid Soko~ S UtftlWWPTl1() ZflBr~b 1977 Itr 60 i d

2 Up Schmitt E op cil bull bull tr 148

moćan on ne političke moć prešutno mo svoje vlastito i znač i da je elil jak konzcrvati ćenihlaquo neokon se pak Painea tičke pozicije (kojije svoje tc ti s Common svoje odrediva raquone pripada ni utjecajem ni ja kovodi isključi povijesnim prij izvješćima SllVl

listlaquo ni raquokonfc( kobinac ni tcis orijski paket je ocjenjivača vrI spomenuog raquobl logalaquo i raquomelali raquorudikalllo~ ue ralalaquo pa sve d pOlitičke ideje ( nation of assert tendencies tow~ (što je englesk otkriva još uvije ciji Paine -Unatoč tim pote rstavanjalaquo njeg sc ispostaviti k programatička su obje podjedr Odabir medu II

liniji stvar svjet pronaći tcorijsk periornost jedn god najveći die da ic samoraztl ranmiddotlaquo prihvatili tariSličke postIl koji sebe smat štvalaquo bili uvjer raquoradikalizan l

~ Dworkin R Li

04 Pai ne TI op dl

ll Cobbn A (ur)

~ Up i Schmitt E dikuliert ja gerad

ava 1nishyom od

vci zashyzashyza

)je lije )će

10shylaquo32 elshyko Ibshyeč

to ashynshyje 0shylk cshykshyie l TI

li ishya

i

moćan on ne smije prijetiti isključenjem iz političke moći onima koje bi formalno ili prešutno morao zatražiti za pristanak na svoje vlastito isključenjelaquo33 - što naravno ne znači daje elitizam manje konzistentan sastoshyjak konzervativne teorije od svih raquoprosvijeshyćenihlaquo neokonzervativnih nadomjestaka Sto se pak Painea tiče etiketiranje njegove polishytičke pozicije nije tako lako izvršiti Paine (koji je svoje tekstove najviše volio potpisivashyti s raquoCommon Senselaquo) i sam je izbjegavao svoje odredivanje opetovano izjavljujući da raquone pripada ni jednoj stranei te da nije pod utjeeajem ni javnim ni privatnim već se rushykovodi isključivo razumom i načelimalaquo34 U povijesnim prijeporima stranaka on prema izvjcšćima suvremenika nije bio ni raquofederashylistlaquo ni raquokonfederalistlaquo ni žirondinae ni jashykobinac ni teist ni atcist njegov politički i teshyorijski paket je sve do danas ovisno o očištu ocjenjivača vrlo različito nazivan od već spomenuog raquobnrzoasko-dcmokratskog ideoshylogalaquo i raquomctlflzičkog materijalistelaquo preko raquoradikalnog dcmokratalaquoraquoradikalalaquo i raquolibeshyralalaquo pa sve do opisnog stava koji njegove političke ideje ocrtava kao raquoa curious combishyl1ltiUI1 uf l~~ertILll1g of In(viđuIlJ rights W1U1

tendencics towards totalitarian democracy3S (što je engleska oejena iz 50-ih godina koja otkriva još uvijek neizmirene račune na relashyciji Paine - emlja njegovog porijckla) Unatoč tim poteškoćama oko Paincovog raquosvshyrstavanjalaquo njegova i Burkeova pozicija mogu se ispostaviti kao jasna teorijska i političkOshyprogramatička oprcka dvije ideologije koje su obje podjcdnako dosljedne i k0nzistelltne Odabir mcdu njima je smatram tl krajnjoj liniji stvar svjetonazora te bi bilo dosta teško pronaći teorijske razloga koji bi opravdali sushyperiornostjcdnc tcorije nad drugom (kolikoshygod najveći dio raquonaprcdnelaquo javnosti smatrao da je samorazumljivo da će svatko raquocivilizishyranlaquo prihvatiti izvjcsne demokratske i egalishytarističke postulate odnosno kolikogod oni koji sebe smatraju raquonajboljim snagama drushyštvalaquo bili uvjereni II to da je raquoliberalizamlaquo ili raquoradikalizamlaquo najteža psovka koju mogll up-

Osvrti recenzije prikazi 285

utltl svojim protivnicima)Suvremena polishytička praksa pokazala je osim toga da obje doktrine mogu barem podjednako dobro funkshycionirati i u današnjim okolnostima te da se obje (unatoč pokušajima da se to pripiše iskshyljučivo liberalno-demokratskoj doktrini) moshygu podjednako dobro prilagodili uvjetima trshyžišnog privredivanja Ta činjenica medutim ne napućuje na posvemašnju neutralnost i skepticizam kao jedini izlaz u tom pitanju već samo ukazuje na potrebu propitivanja kako izričitih tako i prešutllih mctafizičkih pretshypostavki na kOjima obje suprotstavljene teshyorije (kao i njihove mno gobrojne varijacije pa čak i preplitanja) počivaju 36

Do sada mOdelski izloženi osnovni stavovi Paineove političke filozofije većim se dijelom poklapaju sa stavovima drugih novovjekovnih prirodopravnih autora - Lockea Rousseaua pa čak i Hobbesa - kod kojih su uz to pomshynije i jasnije razradcni nz vcću teorijsku svishyjest i manje pocmičarskih emocija Kada je medutim riječ o teoriji 1jlld3kih prnvD koja bi trebala biti izvedena iz gornjih premisa izshymcdu ranih autora koji te premise dijele dolashyzi do iznimno velikih odstupanja Kod nekih se autora prava pojcdinca naspram zajednice u građanskom stanju tako sasvim gube dok čak i tamo gdje jc postojanje tih prava neupitshyno njihova provedba i razrada nije nimalo nedvojbena Još je važnije ođ toga daje kako u za ranu fazu ustavnopravnog pozitivirmja najrepre7entativnijoj teoriji o ljudskim pravishyma - onoj Lockeovoj - tako i u najvećoj većini prvih njihovih deklaracija u prvi plan iskočilo pravo na vlasništvo što su neki kasshyniji kritičari identificirali kao llspostavljanje formalne jednakosti radi promoviranja stshyvarne nejednakosti Istovremcno to je stvoshyrilo kod dijela autora uglavnom socijalisshytički orijentiranih predodžbu o tome da je svaka teorija o ljudskim pravima neraskidivo vezana uz jasnu ili prikrivenu težnju ka konzerviranju aktualnih vlasničkopravnih odshy

33 Dworkin R~ )l-Liberalisrrlaquo~ u lublic tlnd Primle Maroth) Cambridge 1978 stt 200

3( Psine) T op cit bull str 3

3s CobbaIlt A (ur) 111~ Drbl1t on lhe FMr1rh tOUIUI1 1789~ 18001 London 1950 str 87

)s lp i Schmitt E )osu welcber Metaphy-ik sich diese Rech~e letz1ich berleiten l~rđ der Zeit entspreo-hend uberbaupt nicht điskutiert ja geradau tabuuiert ()1 nr 148

284 Osvrti recenzije prikazi

je općenita j apstraktna vlast koja posredshystvom svog aparata prinude štiti društvenu zajednicu u skladu s time kao što je već rečeno primat nad njom ima od nje odvojena sfera gradanskog društva Burke organizacishyja državne vlasti treba biti ustrojena prema načelu prirodne podjele rada II kojoj su različiti društveni slojevi nosioci različitih uloga monarh vlada elita (raquoprirodna arishyslrokraeijalaquo ili raquopolitički narodlaquo) služi mu kao protuteža donoseći zakone dok je ostatak (dakle najveći dio članova zajednice) polishylički irelevantan lc igra tek ulogu ideje konshytinuiteta odnosno raquosocijalnog instinktalaquo29 nasuprot tome Paine suglasno postulatu o prirodnoj jednakosti vidi u monarhiji i arishystrokraciji samo tiraniju i nepravdu shy najveći dio teksta Prala čOljeka posvećen je upravo pokazivanju njihove neodrživosti - te umshyjesto ugovora o podvladivanju energično zasshytupa ideju narodne suverenosti i kao njenu organizacijsku provedbu predstavničku deshymokraciju Ustav je za Burkea lakoder organshyska tvorevina (teorija organskog ustava) koja je shy na najboljem putu da postane mJr~fi~j~ka kategorija shy plod kolektivnog raZllma duge narodne po- vijesti Utoliko pojam ustava kod Burkea se gotovo može upotrebljavati promiseue s drugim ključnim Burkeovim kategorijama društvom državom naroshydom za Painea lIstav je u strogom smislu dokument koji izražava sadržaj društvenog ugovora on prethodi uspostavljanju države i vlade koji u njemu nalaze svoju legitimaciju i omeduje granice njenog legalnog djelovanja (raquoustav je dakle vladi 0110 što su zakoni sudshystvUlaquo30 - Engleska po tom shvaćanju za razshyliku od Franellske i Amerike uopće nema ustav 31

Što se tiče teorije o ljudskim pravima ona kod Painea proizlazi iz naprijed navedenih premisa kod Burkea je takoder u skladu s tim premisama nema U skladu s metodičkom postavkom o pojedincu kao ishodi~tu izgradshynje širih društvenih jedinica jasno je da inshydividuum naspram tih jedinica shy napose nasshypram drtave - mora posjedovati izvjesna

29 up Sma~agić N ibid bullr 195

)I) pa ine T ibid tr 69

samostalna ncizvedena i neotuđiva prava (raquoeertain unalienable rightslaquo) koja ogranishyčavaju krug onoga ŠIO zajednica posredstvom svojih organa prisile može zahtijevati od njega Čak štoviše ako prema pretpostavci politička zajednica egzistira upravo zbog zashyštite individualnih prava tada je stupanj zashyštite i poštovanja tih prava ujedno i kriterij za procjenu legitimiteta te zajednice ili kako je to izrazio Sieyes raquoako sreća pojedinca nije jedina svrha društvenog stanja tada uopće više ne znam što je lo društveno stanje Sloshyboda gradana jedina je svrha svih zakonalaquo32 Sloboda se utoliko pojavljuje kao principijelshyno neograničeno subjektivno pravo na svako djelovanje koje ne povreduje isto takvo subshyjektivno pravo drugih I dokje ključna riječ takvog poimanja pralO kod Burkea je to dUŽIOS što je isto tako konzekvenUlo shvaćashynju prema kojemu pojedinac svoju egzistenshyciju u potpunosti zahvaljuje društvu koje je u svakom pogledu superiorno bilo kojoj poshyjedinačnoj egzistcneiji a u krajnjoj liniji čak i zbroju svih pojedinačnih egzistencija II nJeshymu ono ~tLJ tlllllltrcblJe legitImaciju nisu akshycije državne vlasti već akcije pojedinaca čije je raquonajviše pravo i dužnostlaquo shy ispravno igrashyti dodijeljenu ulogu tl društvenom državnom organizmu

Na ovome mjestu napuštamo komparativni prikaz PaineoviIl i Burkeovih filozofsko-polishytiČkUl stavova da bi u slijedećem odsjeku bila obradena isključivo Paineova koncepcija ljudshyskih prava Treba ipak još jednom naglasiti da je dobar ltlio argumentacije koju su upotrebshyljavali bilo Burke bilo Pajne ostao aktualan u političkim raspravama sve do danas Burkeshyova se pozicija pri tome nedvosmisleno može označiti kao komerntivna te se kao takva održala sve do najnovijih varijanata neokonshyzervalivizma Dodu~e dio Burkeovog polishytičkog paketalaquo dijelom je napušten no čini se više zbog promijenjcnog povijesnog konshyteksta nego 7bog teorijskih razloga Danas je npr vrlo teško zastupati elitističku političku teoriju kao političku platformu naprosto zato jer raquoukoliko konzervativizam želi biti politički

31 Usp Psine T ibid Soko~ S UtftlWWPTl1() ZflBr~b 1977 Itr 60 i d

2 Up Schmitt E op cil bull bull tr 148

moćan on ne političke moć prešutno mo svoje vlastito i znač i da je elil jak konzcrvati ćenihlaquo neokon se pak Painea tičke pozicije (kojije svoje tc ti s Common svoje odrediva raquone pripada ni utjecajem ni ja kovodi isključi povijesnim prij izvješćima SllVl

listlaquo ni raquokonfc( kobinac ni tcis orijski paket je ocjenjivača vrI spomenuog raquobl logalaquo i raquomelali raquorudikalllo~ ue ralalaquo pa sve d pOlitičke ideje ( nation of assert tendencies tow~ (što je englesk otkriva još uvije ciji Paine -Unatoč tim pote rstavanjalaquo njeg sc ispostaviti k programatička su obje podjedr Odabir medu II

liniji stvar svjet pronaći tcorijsk periornost jedn god najveći die da ic samoraztl ranmiddotlaquo prihvatili tariSličke postIl koji sebe smat štvalaquo bili uvjer raquoradikalizan l

~ Dworkin R Li

04 Pai ne TI op dl

ll Cobbn A (ur)

~ Up i Schmitt E dikuliert ja gerad

ava 1nishyom od

vci zashyzashyza

)je lije )će

10shylaquo32 elshyko Ibshyeč

to ashynshyje 0shylk cshykshyie l TI

li ishya

i

moćan on ne smije prijetiti isključenjem iz političke moći onima koje bi formalno ili prešutno morao zatražiti za pristanak na svoje vlastito isključenjelaquo33 - što naravno ne znači daje elitizam manje konzistentan sastoshyjak konzervativne teorije od svih raquoprosvijeshyćenihlaquo neokonzervativnih nadomjestaka Sto se pak Painea tiče etiketiranje njegove polishytičke pozicije nije tako lako izvršiti Paine (koji je svoje tekstove najviše volio potpisivashyti s raquoCommon Senselaquo) i sam je izbjegavao svoje odredivanje opetovano izjavljujući da raquone pripada ni jednoj stranei te da nije pod utjeeajem ni javnim ni privatnim već se rushykovodi isključivo razumom i načelimalaquo34 U povijesnim prijeporima stranaka on prema izvjcšćima suvremenika nije bio ni raquofederashylistlaquo ni raquokonfederalistlaquo ni žirondinae ni jashykobinac ni teist ni atcist njegov politički i teshyorijski paket je sve do danas ovisno o očištu ocjenjivača vrlo različito nazivan od već spomenuog raquobnrzoasko-dcmokratskog ideoshylogalaquo i raquomctlflzičkog materijalistelaquo preko raquoradikalnog dcmokratalaquoraquoradikalalaquo i raquolibeshyralalaquo pa sve do opisnog stava koji njegove političke ideje ocrtava kao raquoa curious combishyl1ltiUI1 uf l~~ertILll1g of In(viđuIlJ rights W1U1

tendencics towards totalitarian democracy3S (što je engleska oejena iz 50-ih godina koja otkriva još uvijek neizmirene račune na relashyciji Paine - emlja njegovog porijckla) Unatoč tim poteškoćama oko Paincovog raquosvshyrstavanjalaquo njegova i Burkeova pozicija mogu se ispostaviti kao jasna teorijska i političkOshyprogramatička oprcka dvije ideologije koje su obje podjcdnako dosljedne i k0nzistelltne Odabir mcdu njima je smatram tl krajnjoj liniji stvar svjetonazora te bi bilo dosta teško pronaći teorijske razloga koji bi opravdali sushyperiornostjcdnc tcorije nad drugom (kolikoshygod najveći dio raquonaprcdnelaquo javnosti smatrao da je samorazumljivo da će svatko raquocivilizishyranlaquo prihvatiti izvjcsne demokratske i egalishytarističke postulate odnosno kolikogod oni koji sebe smatraju raquonajboljim snagama drushyštvalaquo bili uvjereni II to da je raquoliberalizamlaquo ili raquoradikalizamlaquo najteža psovka koju mogll up-

Osvrti recenzije prikazi 285

utltl svojim protivnicima)Suvremena polishytička praksa pokazala je osim toga da obje doktrine mogu barem podjednako dobro funkshycionirati i u današnjim okolnostima te da se obje (unatoč pokušajima da se to pripiše iskshyljučivo liberalno-demokratskoj doktrini) moshygu podjednako dobro prilagodili uvjetima trshyžišnog privredivanja Ta činjenica medutim ne napućuje na posvemašnju neutralnost i skepticizam kao jedini izlaz u tom pitanju već samo ukazuje na potrebu propitivanja kako izričitih tako i prešutllih mctafizičkih pretshypostavki na kOjima obje suprotstavljene teshyorije (kao i njihove mno gobrojne varijacije pa čak i preplitanja) počivaju 36

Do sada mOdelski izloženi osnovni stavovi Paineove političke filozofije većim se dijelom poklapaju sa stavovima drugih novovjekovnih prirodopravnih autora - Lockea Rousseaua pa čak i Hobbesa - kod kojih su uz to pomshynije i jasnije razradcni nz vcću teorijsku svishyjest i manje pocmičarskih emocija Kada je medutim riječ o teoriji 1jlld3kih prnvD koja bi trebala biti izvedena iz gornjih premisa izshymcdu ranih autora koji te premise dijele dolashyzi do iznimno velikih odstupanja Kod nekih se autora prava pojcdinca naspram zajednice u građanskom stanju tako sasvim gube dok čak i tamo gdje jc postojanje tih prava neupitshyno njihova provedba i razrada nije nimalo nedvojbena Još je važnije ođ toga daje kako u za ranu fazu ustavnopravnog pozitivirmja najrepre7entativnijoj teoriji o ljudskim pravishyma - onoj Lockeovoj - tako i u najvećoj većini prvih njihovih deklaracija u prvi plan iskočilo pravo na vlasništvo što su neki kasshyniji kritičari identificirali kao llspostavljanje formalne jednakosti radi promoviranja stshyvarne nejednakosti Istovremcno to je stvoshyrilo kod dijela autora uglavnom socijalisshytički orijentiranih predodžbu o tome da je svaka teorija o ljudskim pravima neraskidivo vezana uz jasnu ili prikrivenu težnju ka konzerviranju aktualnih vlasničkopravnih odshy

33 Dworkin R~ )l-Liberalisrrlaquo~ u lublic tlnd Primle Maroth) Cambridge 1978 stt 200

3( Psine) T op cit bull str 3

3s CobbaIlt A (ur) 111~ Drbl1t on lhe FMr1rh tOUIUI1 1789~ 18001 London 1950 str 87

)s lp i Schmitt E )osu welcber Metaphy-ik sich diese Rech~e letz1ich berleiten l~rđ der Zeit entspreo-hend uberbaupt nicht điskutiert ja geradau tabuuiert ()1 nr 148

ava 1nishyom od

vci zashyzashyza

)je lije )će

10shylaquo32 elshyko Ibshyeč

to ashynshyje 0shylk cshykshyie l TI

li ishya

i

moćan on ne smije prijetiti isključenjem iz političke moći onima koje bi formalno ili prešutno morao zatražiti za pristanak na svoje vlastito isključenjelaquo33 - što naravno ne znači daje elitizam manje konzistentan sastoshyjak konzervativne teorije od svih raquoprosvijeshyćenihlaquo neokonzervativnih nadomjestaka Sto se pak Painea tiče etiketiranje njegove polishytičke pozicije nije tako lako izvršiti Paine (koji je svoje tekstove najviše volio potpisivashyti s raquoCommon Senselaquo) i sam je izbjegavao svoje odredivanje opetovano izjavljujući da raquone pripada ni jednoj stranei te da nije pod utjeeajem ni javnim ni privatnim već se rushykovodi isključivo razumom i načelimalaquo34 U povijesnim prijeporima stranaka on prema izvjcšćima suvremenika nije bio ni raquofederashylistlaquo ni raquokonfederalistlaquo ni žirondinae ni jashykobinac ni teist ni atcist njegov politički i teshyorijski paket je sve do danas ovisno o očištu ocjenjivača vrlo različito nazivan od već spomenuog raquobnrzoasko-dcmokratskog ideoshylogalaquo i raquomctlflzičkog materijalistelaquo preko raquoradikalnog dcmokratalaquoraquoradikalalaquo i raquolibeshyralalaquo pa sve do opisnog stava koji njegove političke ideje ocrtava kao raquoa curious combishyl1ltiUI1 uf l~~ertILll1g of In(viđuIlJ rights W1U1

tendencics towards totalitarian democracy3S (što je engleska oejena iz 50-ih godina koja otkriva još uvijek neizmirene račune na relashyciji Paine - emlja njegovog porijckla) Unatoč tim poteškoćama oko Paincovog raquosvshyrstavanjalaquo njegova i Burkeova pozicija mogu se ispostaviti kao jasna teorijska i političkOshyprogramatička oprcka dvije ideologije koje su obje podjcdnako dosljedne i k0nzistelltne Odabir mcdu njima je smatram tl krajnjoj liniji stvar svjetonazora te bi bilo dosta teško pronaći teorijske razloga koji bi opravdali sushyperiornostjcdnc tcorije nad drugom (kolikoshygod najveći dio raquonaprcdnelaquo javnosti smatrao da je samorazumljivo da će svatko raquocivilizishyranlaquo prihvatiti izvjcsne demokratske i egalishytarističke postulate odnosno kolikogod oni koji sebe smatraju raquonajboljim snagama drushyštvalaquo bili uvjereni II to da je raquoliberalizamlaquo ili raquoradikalizamlaquo najteža psovka koju mogll up-

Osvrti recenzije prikazi 285

utltl svojim protivnicima)Suvremena polishytička praksa pokazala je osim toga da obje doktrine mogu barem podjednako dobro funkshycionirati i u današnjim okolnostima te da se obje (unatoč pokušajima da se to pripiše iskshyljučivo liberalno-demokratskoj doktrini) moshygu podjednako dobro prilagodili uvjetima trshyžišnog privredivanja Ta činjenica medutim ne napućuje na posvemašnju neutralnost i skepticizam kao jedini izlaz u tom pitanju već samo ukazuje na potrebu propitivanja kako izričitih tako i prešutllih mctafizičkih pretshypostavki na kOjima obje suprotstavljene teshyorije (kao i njihove mno gobrojne varijacije pa čak i preplitanja) počivaju 36

Do sada mOdelski izloženi osnovni stavovi Paineove političke filozofije većim se dijelom poklapaju sa stavovima drugih novovjekovnih prirodopravnih autora - Lockea Rousseaua pa čak i Hobbesa - kod kojih su uz to pomshynije i jasnije razradcni nz vcću teorijsku svishyjest i manje pocmičarskih emocija Kada je medutim riječ o teoriji 1jlld3kih prnvD koja bi trebala biti izvedena iz gornjih premisa izshymcdu ranih autora koji te premise dijele dolashyzi do iznimno velikih odstupanja Kod nekih se autora prava pojcdinca naspram zajednice u građanskom stanju tako sasvim gube dok čak i tamo gdje jc postojanje tih prava neupitshyno njihova provedba i razrada nije nimalo nedvojbena Još je važnije ođ toga daje kako u za ranu fazu ustavnopravnog pozitivirmja najrepre7entativnijoj teoriji o ljudskim pravishyma - onoj Lockeovoj - tako i u najvećoj većini prvih njihovih deklaracija u prvi plan iskočilo pravo na vlasništvo što su neki kasshyniji kritičari identificirali kao llspostavljanje formalne jednakosti radi promoviranja stshyvarne nejednakosti Istovremcno to je stvoshyrilo kod dijela autora uglavnom socijalisshytički orijentiranih predodžbu o tome da je svaka teorija o ljudskim pravima neraskidivo vezana uz jasnu ili prikrivenu težnju ka konzerviranju aktualnih vlasničkopravnih odshy

33 Dworkin R~ )l-Liberalisrrlaquo~ u lublic tlnd Primle Maroth) Cambridge 1978 stt 200

3( Psine) T op cit bull str 3

3s CobbaIlt A (ur) 111~ Drbl1t on lhe FMr1rh tOUIUI1 1789~ 18001 London 1950 str 87

)s lp i Schmitt E )osu welcber Metaphy-ik sich diese Rech~e letz1ich berleiten l~rđ der Zeit entspreo-hend uberbaupt nicht điskutiert ja geradau tabuuiert ()1 nr 148

286 Osvrti recenzije prikazi

nosa Paineje u tom kontekstu iZPlmno zanimshyljiv zato što već II vrlo ranoj rad gradanskih revolucijalaquo pokazuje da to nc mora biti slučaj odnosno da to ne proizl3zi IllIIno iz teorijskih premisa Dalo bi se č8k na)li daje obratshyno naglašavanje prava vbništva uzrokovashyno vanteorijskim razlozima a da tamo gdje ti razlozi ne postoje oblikovanje ljudskopravne teorije poprima sasvim različita obilježja Tako Paine - koji nije kao Loeke imao prishylike duže sc i prisnije vezati s državnom bishyrokracijom i koji nije bio imućan kao Jcffcrshyson II čijoj se ostavštini našlo i nekoliko stotina robova - zastupa jednu za svoje vrishyjeme osebujnu teoriju o ljudskim pravima ti kojoj je pravo vlasništva tck sekundarna vrijednost

Suglasno već spomenutoj dihotomiji prishyrodno stanjegradansko stanje Paine razshylikuje i odgovarajuća ljudska prava pri čemu prva (prirodna) imaju apsolutan karakter i prethode drugima (gradanskima) Paine iz svojih premisa izvodi raquodva ili trilt zaključka Prvo svako gradansko pravo prois~ieče iz nekoga prirodnog prava ili drugim riječima ono je samo zamjent za prirodno pravo Dmeo provil1Q Shva10110 brlldllmko pravo sastoji se od onih prirodnih prava za čije ostvarenje čovjek nema dovoljno moći kako bi udovoljio svojim potrebama Ako su la prava skupljena II jednom središtu ona će zadovoljili potrebe sviju Trećc moć ~to prois~ieče iz skupa prirodnih prava koje nema svaki pojedinac negoje ima drustvo ne m07e se upotrijehiti za kršenje prirodnih prava što počivaju u svakom pojedineu i čija je moć ostvarivanja savrkna kto i samo pravolaquo37

Unatoč naslova svog glavnog dijela (The Rights of Mall) Paine II njemu ne izlaze iscrpnije ohrazac ljudskih prava Neke nazshynake medutim ipak postoje Što sc prirodnih prava tiče ont raquočovjeku pripadaju pravom na postojanjclaquo (koje nije upitno i uostalom dio je već i tadašnje političke tradicije) U njih su izrijekom ubrojcne sloboda mišljenjt (rormushyIirana kao raquointelektualna prava ili prava umalaquo)

37 PsinĆt T op cirbull str 61shy

3 Pain T Of cir str 66

II Paine T np dlbulltr 79 tl Paine T op drbull bull tr 218

~l Paine T rirbull tr 219

i sloboda djelovanja (raquopravo da se radi za svoju udobnost i sreću ne vrijedajući pri tom prirodna prava drugihlaquo) U gradanska prava pak raquopripadaju sva prava koja se odnose na sigurnosti zaštiullaquo38 a već je rečeno da su ona zapravo nadomjestak odnosno realizacija prishyrodnih prava u društvenom stanju Izmedu inshytelektualnih prava u opoziciji s Burkeavim raquorefrenomlaquo raquoerkva i državalaquo Paine naročitu pažnju posvećuje religijskoj slobodi tf pravu na slobodu vjeroispovijesti (raquotmiverzalno prashyvo savjestilaquo) s koje pozicije kritizira kako religijsku netoleranciju tako i toleranciju raquoTolerancija nije suprolIlo od netolerancije nego je ona njezin falsifIkat Obje znače sashymovlašće Jedna prisvaja pravo oduzimanja slobodc savjesti a druga je dajelaquo39 Od daljshynjih prava koja Paine ne sistcmatizira II gorshynju diobu ali ih na drugim mjestima više ili manje izričito li nju ubraja (makar i ne pod nashyzivom ljudskih prava) mogli bismo spomenushyti još pravo na partieipaeiju u političkom životu (posredstvom zastupanja općeg aktivshynog i pasivnog prava glasa) kao i pravo na revolueiju (naročito uvjerljivo potvrdeno sashymim Paineovim životopisom) Neka druga JJ lVI kOJ II ŠĆ 6bićno uvdtavaju tl klasIčne kashytaloge političkih i građanskih prava Paine izričito ne spominje ili ih tek dOdiruje jer su mu ili samorazumljiva ili spadaju u vcć realshyizirane dosege anglosaske političke tradicije (kao što su npr jednakost pred sudom pravo udruživanja nepovredivost stana itd) Sto se tiče trećeg člana iz čuvenog Loekeovog raquotroshyjstvalaquo - vlasništva ono ne samo da se II

Pravima čovjeka ne naglašava već se čak ni izrijekom ne spominje Na dmgome mjestu u Rasprai o temeljnim Iwčelima ladalille izričito sc pak eksplieira sekundarnost prava vlasništva u odnosu prema ostalim tcmeljnim pravima raquoZaSlita čovjekove ličnosti svetija je od 7tštite njegova imelka4o na istome mjcsshytu on russoovski optimistično smatra da stshyriktno odvajanje političke od gradanske sfere samo po sebi pruža dovoljno jamstvo za zaštitu prava vlasništva raquoKada su Gednaka

opa) prava sigt Pitanje prava via gativnom (zaWt (preraspodjela) shydrugome mjestu

U posljednjoj pod naslovom ~ prilika II Evrop njimalaquo Paine Tl

vladavine tcžištt permaniranja i p lika zaključujuć rasporeden izme jela zajednicelaquo4 zumijeva II prvor i ljudskopravna 1

porezne politike ni (neki od najvet ti izboreni su us tion without repr (Paine se izmedt kao niži porczni to njegov progra trati kao principi nju socijalnih pr daje sam Paine t dade Vidjeli sijed prvom redu sm2 preraspodjele sn usmjerena na ost nakosti i dade se nih prava u ta II nu pomoć (točke na obrazovanic pravo na rtd (iol postiže i ukidanj sebnim poreskin progresivnim (114)

Najvažnija te takav intervene inače nespojiv s sc obično povezI pravima prozlt Paineove politit radični korektiv već ini v arij ana t~

42 Pain~ T OI ril

o Peine T 0 citbull

Pain~ Tt op dt

s Marshall B ibid bull

4s Vidi o tome nprbull

op a) prava sigurna siguran je i imetaklaquo ~1 Pitanje prava vlasništva - ovaj puta ne tl neshygativnom (zaštita) veĆ tl pozitivnom smislu (preraspodjela) - pojavljuje se medutim na drugome mjcstu u indikativnom kontckstu

U posljednjoj pc toj glavi Prala tovjeka pod naslovom raquoNačini i sredstva poboljšanja prilika u Evropi protkani raznim zapažashynjimalaquo Paule razmatrajući engleski sistem vladavine težište stavlja na kritiku političkog pcrmaniranja i produbljivanja socijalnih razshylika zaključujući da raquoteret nije ravnomjerno rasporeden između aristrokracije i ostalog dishyjela zajednicclaquo42 Pod teretom se ovdje rashyzumijeva u prvome redu teret poreza čime se i ljudskopravna rasprava odvodi na područje porezne politike Razlozi tome su što povijesshyni (neki od najvećih pomaka u ustrojstvu vlasshyti izboreni su usvajanjem principa raquono taxashytion without representationlaquo) što biografijski (Paine se izmedu ostalih zanimanja okušao i kao niži porezni činovnik) no bez obzira na to njegov program reforme može sc promashytrati kao principijelno dostignuće II zastupashynju socijalnih prava Suctak svog programa daje sam Paine u 14 točaka 43 iz kojega se dade vidjeti sljedeće Paine porezni sistem u prvom redu smatra instrumentom pravedne preraspodjele sredstava ta je preraspodjela usmjerena na ostvarivanje veće socijalne jedshynakosti i dade se obuhvatiti obrascem socijalshynih prava u ta prava osim prava na soejalshynu pomoć (točke 3456 i lO) ulazi i pravo na obrazovanje (točka 2) tc (djelomično) pravo na rad (iočka 8) preraspodjela sc uz to postiže i ukidanjem dotadašnjih poreza i poshysebnim porcskim olakšicama (119 i 13) tc progresivnim oporezivanjem vlasništva (114)

Najvažnija teza za ovaj rad llaimc to da takav intervencionistički socijalni program inače nespojiv s tipom liberal ne države kakav se obično povezuje uz rane teorije o ljudskim pravima proizlazi izravno iz temeljnih načela

Paincove političke teorije a nije tek spo~ radični korektiv (kakvo je npr milosrde u većini varijanata konzervativne teorije) izrishy

(2 Paine T op ciJbull Ur 171

ltl Paine T op cil bull bulltr 194 i d

Paine T I dbulltr 184

~ MmhaU B ibidbull bulltr 277

-46 Vidi o tome npr kod Matulovi~ M nmdido bulltr 251 i d

Osvrti recenzije prikazi 287

čito je eksplicirana raquoTa pomoć kao ~to je već rečeno nije stvar milosrdaveć pravalaquo ~~

ČiIljenica da socijalna I ekonomska prava nisu u Pravima tmjeka rarlmatrana zajedno s političkim i gradanskim pravima u prcUlodshynim više ustavnopravno intoniranim poglavshyljima sasvim odgovara suvremenoj amerishyčkoj koncepciji ljudskih prava prema kojoj Bill of Rif111s ne pruža samo (kao što je to slučaj u Evropi) standards of public poliey or guidanee for legislative measureslaquo 45 već predstavlja skupinu pravnih normi na osnovi kojihje moguće izravno tražiti sudsku zaštitu (directly and legally enforceable e1aims) S obzirom na to da adresat ekonomskih i socishyjalnih prava u svim dosada poznatim sistemishyma po svojoj prirodi može nažalost biti samo legislatura (i eventualno egzekutiva) a ne i judikatura prema takvoj se koncepciji prefshyerira njihovo odvajanje od građansko-polishytičkih prava zbog opasnosti da u takvoj komshybinaciji i potonja onda ne postanu apstrakUli zakonodavni ciljevi kojima ne korespondira nikakav realni supstrat (ŠiO je i sl učaj u nekim zemljama evropskog pravnog kruga koje s velikim patosom proklamiraj ustavne garanshycije socijalnih prava)

Paineova koncepcija ljudskih prava - II nashyprijed naznačenim okvirima može dakako biti povod za mnoga principijelna pitanja i prigovore Paine kao tvorac jedne od najshyranijih verzija teorije o ljudskim pravima čak je možda osjetljiviji na neke od klasičnih kritishyka na račun Jjudskopravnih doktrina uopće46 onako kako su ih fonmilirali npr Bentllam Hume ili Marx o kojima je bilo riječi na početku teksta Dosadašnja analiza mogla bi ipak uputiti na neke činjenice koje nisu bez značaja i za ta pitanja i prigovore Ona je naime stavila II pitanje čak i ograničenu vashyljanost prigovora koji ljudskopravnim teorishyjama spočitavaju egoizam smatraju da su

Derd Markuš M

288 Osvrti recenzije prikazi ~~~------------------~-----------------------shy

ljudska prava u cjelini prava egzoističnih tržgnih subjekata da je njihova zaštita prishymarno nužni uvjet kapitalističkog tržišta a da su ona sama II osnovi svodiva na šire ili uže shvaćcnu ideju vlasništva Ukoliko to još i stoji za ncke Lockcom inspirirane ranolibeshyralne varijal1le (posebna bi analiza trebala poshykazati koliko i kako ti prigovori pogadaju šamoga Lockea) za Paineov se socijalni proshygram to nipošto ne može ustvrdili Nasuprot tome čini sc da njegova prirodopravna konshycepcija ljudskih prava koja polazi od specishyfično interpretirane egalitarističke premise ne odgovara interesima neograničenog sloshybodnog pOduzetništva da takva teorija u raquoLoekeovoj trijadilaquo života slobode i vlasshyništva vlasništvo može promatrai i kao izshyvedenu vrijednost čije sc ograničavanje i oduzimanje može pod odredenim uvjetima smatrati za opravdano tc da bi ona utoliko kapitalističko tržište mogla sputavati i u izvshyjesnim okolnostima čak štoviše raditi i protiv njega

Pokazalo se nadalje da unatoč svim prishygovorima filozofijskom utemeljenju ljudskih ~rllvil nlJlo~lO lije illišlIU PI upitiv Jti filuwshyijske pretpostavke takvih teorija Bez toga nedostajao bi naime kontckst za njihovo razumijevanje jcr II osnovama sličnih ljudshysko-pravnih koncepata mogu ležati razne filoshyzofijsko-političke postavke (jednako kao što iz sličnih polaznih premisa mogu slijediti različite implikacije na planu ljudskih prava) što može biti od ključnog značaja za njihovu eventualnu operacionalizaciju

Na kraju jedna je stvar koja se općenito tiče teorija o ljudskim pravima sigurna unashytoč svim ozbiljnim teorijskim teškoćama i prishygovorima47 bull praktički i pragmatički značaj ideje o ljudskim pravima hit će 1I11stavnopravshynim i općepoliličkim diskusijama i dalje ogroshyman

Alall Uzelac

UDK 326628 Recenzija Naše teme Zagreb 198833 (1-2) 288-293 Primljeno 1988middot10middot17

Dragica VujadillOlić

TEORIJA RADIKALNIH POTREBA

-Univerzitetska riječlaquo Nikšić 1988

raquoBudimpeštanska školalt marksizma proshyduktivna je i uticajna pozicija u savremenom kritičkom mišljenju Ova škola nastala je kao osobena recepcija Marksovog mišljenja kao kritika savremenog sveta i naročito kao konshysekventna demokratska i humanistička vizija socijalizma U nas su dela pripadnika Bushydimpeštanske škoClaquo a naročito dela Agneš Heler izazvala značjno interesovanje Taj inshyteres iskazivanje dugo kao sporadičan i fragshymentaran ali on sada počinje da se iskazuje i II obliku prvih teorijskih l1opštavanja Knjigu Dragice Vujadinović Teorija radikalnih poshytreba S podnaslovom raquoBudimpeštanska škoshylalaquo celovita je i produbljena analiza ove teoshyrijske pozicije i nekih zajedničkih razultata pripodniku oye mpc murk5illtu On) tlj~đshyničko u njhovim delima Dragica Vujadinović nalazi u pojmu raquorndikalne potrebelaquo odnosno u teoriji radikalnih potrcha

Načelni značaj ove škole ali icelovitost istraživanja čini da ova knjiga nastala bo doktorska disertacija za jugoslovensku drushyštvenu misao predstavlja delo od osobitog značaja Naime to je prvo celovito predstavshyljanje ideja pripadnika Budimpeštanske škoshylelaquo dakle jednc osobite orijentacije unutar marksizma koja se nakon praksis orijentashycijelaquo II Jugoslaviji oformila u jednoj socijalisshytičkoj zemlji i stekla svetski ugled usposhystavivši šim misaonu komunikaciju s hushymll1istiČkim levičarskim i kritičkim idejama i novim društvenim pokretima

raquoBudimpc~tansku školulaquo marksizma Drashygica Vljadinović locira sasvim precizno To je savremena struja marksizma koja sc izshyvorno formira oko teorije i ličnosti Derda Lubča zbog čega sc često zove i raquoLukačeva Skolalaquo Pripadaju joj pre svega Agneš Heler

4 Na pJanu rješavanja tih prigovora bilo je dodwe raznih ponekad i vrlo uvje-ljivih a gotovo uvijek kantovski irupiriranih prijedloga koji np- II ljudskim pravima vide komitutivni element svakog moralnog djelovanja (usp npr Waldron J lon~ UfUt np srts LondcnNew York 1987) ili sm2traju da se ljudsks prava temele II nUžnim uvjetima ili potrebarra ljudskog činjenja (v npr Gewirth AI nolO djelo)

UZ njih i Andra Derd Bcnce Jan( Konrad Mikloš upa se oformila som nastanka pc kačevog dela O Naime u diskusi ri definitivno odmiddot kaču prihvatil bili Taj proces I izložili u radu Z je i u nas objavIje

Pripadnici ov no preuzimaju r humanističke dn ti ideju jedinsl zumevanje smisl Stvu značaj mOJ delovanja znač Stvene promene jaju sh vatanje p subjekt-objekta taliteta u sazna odnos prema p njegovu ocenu o soinino otudtM) minizma u Luka i etiku vrhovnog tija nu primer) na ovu misaonu kategorijama oI radcnim prvenst belIOSI estelskoč tka Pod objek mpeštanskc škomiddot štvenost1 i egzi ričnost rodnog b nosti Ovim k tegoriju pofreb shvata bo obj koje je uvek usl vrednosti Time ontološke antr rijske momente liku od Lukačamiddot tološko stanovB dalie od Lukač~ raiunaju i na k štvenosti

Prema tuma rijskim pozicij najsnažniji je ul

op a) prava sigurna siguran je i imetaklaquo ~1 Pitanje prava vlasništva - ovaj puta ne tl neshygativnom (zaštita) veĆ tl pozitivnom smislu (preraspodjela) - pojavljuje se medutim na drugome mjcstu u indikativnom kontckstu

U posljednjoj pc toj glavi Prala tovjeka pod naslovom raquoNačini i sredstva poboljšanja prilika u Evropi protkani raznim zapažashynjimalaquo Paule razmatrajući engleski sistem vladavine težište stavlja na kritiku političkog pcrmaniranja i produbljivanja socijalnih razshylika zaključujući da raquoteret nije ravnomjerno rasporeden između aristrokracije i ostalog dishyjela zajednicclaquo42 Pod teretom se ovdje rashyzumijeva u prvome redu teret poreza čime se i ljudskopravna rasprava odvodi na područje porezne politike Razlozi tome su što povijesshyni (neki od najvećih pomaka u ustrojstvu vlasshyti izboreni su usvajanjem principa raquono taxashytion without representationlaquo) što biografijski (Paine se izmedu ostalih zanimanja okušao i kao niži porezni činovnik) no bez obzira na to njegov program reforme može sc promashytrati kao principijelno dostignuće II zastupashynju socijalnih prava Suctak svog programa daje sam Paine u 14 točaka 43 iz kojega se dade vidjeti sljedeće Paine porezni sistem u prvom redu smatra instrumentom pravedne preraspodjele sredstava ta je preraspodjela usmjerena na ostvarivanje veće socijalne jedshynakosti i dade se obuhvatiti obrascem socijalshynih prava u ta prava osim prava na soejalshynu pomoć (točke 3456 i lO) ulazi i pravo na obrazovanje (točka 2) tc (djelomično) pravo na rad (iočka 8) preraspodjela sc uz to postiže i ukidanjem dotadašnjih poreza i poshysebnim porcskim olakšicama (119 i 13) tc progresivnim oporezivanjem vlasništva (114)

Najvažnija teza za ovaj rad llaimc to da takav intervencionistički socijalni program inače nespojiv s tipom liberal ne države kakav se obično povezuje uz rane teorije o ljudskim pravima proizlazi izravno iz temeljnih načela

Paincove političke teorije a nije tek spo~ radični korektiv (kakvo je npr milosrde u većini varijanata konzervativne teorije) izrishy

(2 Paine T op ciJbull Ur 171

ltl Paine T op cil bull bulltr 194 i d

Paine T I dbulltr 184

~ MmhaU B ibidbull bulltr 277

-46 Vidi o tome npr kod Matulovi~ M nmdido bulltr 251 i d

Osvrti recenzije prikazi 287

čito je eksplicirana raquoTa pomoć kao ~to je već rečeno nije stvar milosrdaveć pravalaquo ~~

ČiIljenica da socijalna I ekonomska prava nisu u Pravima tmjeka rarlmatrana zajedno s političkim i gradanskim pravima u prcUlodshynim više ustavnopravno intoniranim poglavshyljima sasvim odgovara suvremenoj amerishyčkoj koncepciji ljudskih prava prema kojoj Bill of Rif111s ne pruža samo (kao što je to slučaj u Evropi) standards of public poliey or guidanee for legislative measureslaquo 45 već predstavlja skupinu pravnih normi na osnovi kojihje moguće izravno tražiti sudsku zaštitu (directly and legally enforceable e1aims) S obzirom na to da adresat ekonomskih i socishyjalnih prava u svim dosada poznatim sistemishyma po svojoj prirodi može nažalost biti samo legislatura (i eventualno egzekutiva) a ne i judikatura prema takvoj se koncepciji prefshyerira njihovo odvajanje od građansko-polishytičkih prava zbog opasnosti da u takvoj komshybinaciji i potonja onda ne postanu apstrakUli zakonodavni ciljevi kojima ne korespondira nikakav realni supstrat (ŠiO je i sl učaj u nekim zemljama evropskog pravnog kruga koje s velikim patosom proklamiraj ustavne garanshycije socijalnih prava)

Paineova koncepcija ljudskih prava - II nashyprijed naznačenim okvirima može dakako biti povod za mnoga principijelna pitanja i prigovore Paine kao tvorac jedne od najshyranijih verzija teorije o ljudskim pravima čak je možda osjetljiviji na neke od klasičnih kritishyka na račun Jjudskopravnih doktrina uopće46 onako kako su ih fonmilirali npr Bentllam Hume ili Marx o kojima je bilo riječi na početku teksta Dosadašnja analiza mogla bi ipak uputiti na neke činjenice koje nisu bez značaja i za ta pitanja i prigovore Ona je naime stavila II pitanje čak i ograničenu vashyljanost prigovora koji ljudskopravnim teorishyjama spočitavaju egoizam smatraju da su

Derd Markuš M

288 Osvrti recenzije prikazi ~~~------------------~-----------------------shy

ljudska prava u cjelini prava egzoističnih tržgnih subjekata da je njihova zaštita prishymarno nužni uvjet kapitalističkog tržišta a da su ona sama II osnovi svodiva na šire ili uže shvaćcnu ideju vlasništva Ukoliko to još i stoji za ncke Lockcom inspirirane ranolibeshyralne varijal1le (posebna bi analiza trebala poshykazati koliko i kako ti prigovori pogadaju šamoga Lockea) za Paineov se socijalni proshygram to nipošto ne može ustvrdili Nasuprot tome čini sc da njegova prirodopravna konshycepcija ljudskih prava koja polazi od specishyfično interpretirane egalitarističke premise ne odgovara interesima neograničenog sloshybodnog pOduzetništva da takva teorija u raquoLoekeovoj trijadilaquo života slobode i vlasshyništva vlasništvo može promatrai i kao izshyvedenu vrijednost čije sc ograničavanje i oduzimanje može pod odredenim uvjetima smatrati za opravdano tc da bi ona utoliko kapitalističko tržište mogla sputavati i u izvshyjesnim okolnostima čak štoviše raditi i protiv njega

Pokazalo se nadalje da unatoč svim prishygovorima filozofijskom utemeljenju ljudskih ~rllvil nlJlo~lO lije illišlIU PI upitiv Jti filuwshyijske pretpostavke takvih teorija Bez toga nedostajao bi naime kontckst za njihovo razumijevanje jcr II osnovama sličnih ljudshysko-pravnih koncepata mogu ležati razne filoshyzofijsko-političke postavke (jednako kao što iz sličnih polaznih premisa mogu slijediti različite implikacije na planu ljudskih prava) što može biti od ključnog značaja za njihovu eventualnu operacionalizaciju

Na kraju jedna je stvar koja se općenito tiče teorija o ljudskim pravima sigurna unashytoč svim ozbiljnim teorijskim teškoćama i prishygovorima47 bull praktički i pragmatički značaj ideje o ljudskim pravima hit će 1I11stavnopravshynim i općepoliličkim diskusijama i dalje ogroshyman

Alall Uzelac

UDK 326628 Recenzija Naše teme Zagreb 198833 (1-2) 288-293 Primljeno 1988middot10middot17

Dragica VujadillOlić

TEORIJA RADIKALNIH POTREBA

-Univerzitetska riječlaquo Nikšić 1988

raquoBudimpeštanska školalt marksizma proshyduktivna je i uticajna pozicija u savremenom kritičkom mišljenju Ova škola nastala je kao osobena recepcija Marksovog mišljenja kao kritika savremenog sveta i naročito kao konshysekventna demokratska i humanistička vizija socijalizma U nas su dela pripadnika Bushydimpeštanske škoClaquo a naročito dela Agneš Heler izazvala značjno interesovanje Taj inshyteres iskazivanje dugo kao sporadičan i fragshymentaran ali on sada počinje da se iskazuje i II obliku prvih teorijskih l1opštavanja Knjigu Dragice Vujadinović Teorija radikalnih poshytreba S podnaslovom raquoBudimpeštanska škoshylalaquo celovita je i produbljena analiza ove teoshyrijske pozicije i nekih zajedničkih razultata pripodniku oye mpc murk5illtu On) tlj~đshyničko u njhovim delima Dragica Vujadinović nalazi u pojmu raquorndikalne potrebelaquo odnosno u teoriji radikalnih potrcha

Načelni značaj ove škole ali icelovitost istraživanja čini da ova knjiga nastala bo doktorska disertacija za jugoslovensku drushyštvenu misao predstavlja delo od osobitog značaja Naime to je prvo celovito predstavshyljanje ideja pripadnika Budimpeštanske škoshylelaquo dakle jednc osobite orijentacije unutar marksizma koja se nakon praksis orijentashycijelaquo II Jugoslaviji oformila u jednoj socijalisshytičkoj zemlji i stekla svetski ugled usposhystavivši šim misaonu komunikaciju s hushymll1istiČkim levičarskim i kritičkim idejama i novim društvenim pokretima

raquoBudimpc~tansku školulaquo marksizma Drashygica Vljadinović locira sasvim precizno To je savremena struja marksizma koja sc izshyvorno formira oko teorije i ličnosti Derda Lubča zbog čega sc često zove i raquoLukačeva Skolalaquo Pripadaju joj pre svega Agneš Heler

4 Na pJanu rješavanja tih prigovora bilo je dodwe raznih ponekad i vrlo uvje-ljivih a gotovo uvijek kantovski irupiriranih prijedloga koji np- II ljudskim pravima vide komitutivni element svakog moralnog djelovanja (usp npr Waldron J lon~ UfUt np srts LondcnNew York 1987) ili sm2traju da se ljudsks prava temele II nUžnim uvjetima ili potrebarra ljudskog činjenja (v npr Gewirth AI nolO djelo)

UZ njih i Andra Derd Bcnce Jan( Konrad Mikloš upa se oformila som nastanka pc kačevog dela O Naime u diskusi ri definitivno odmiddot kaču prihvatil bili Taj proces I izložili u radu Z je i u nas objavIje

Pripadnici ov no preuzimaju r humanističke dn ti ideju jedinsl zumevanje smisl Stvu značaj mOJ delovanja znač Stvene promene jaju sh vatanje p subjekt-objekta taliteta u sazna odnos prema p njegovu ocenu o soinino otudtM) minizma u Luka i etiku vrhovnog tija nu primer) na ovu misaonu kategorijama oI radcnim prvenst belIOSI estelskoč tka Pod objek mpeštanskc škomiddot štvenost1 i egzi ričnost rodnog b nosti Ovim k tegoriju pofreb shvata bo obj koje je uvek usl vrednosti Time ontološke antr rijske momente liku od Lukačamiddot tološko stanovB dalie od Lukač~ raiunaju i na k štvenosti

Prema tuma rijskim pozicij najsnažniji je ul

Derd Markuš M

288 Osvrti recenzije prikazi ~~~------------------~-----------------------shy

ljudska prava u cjelini prava egzoističnih tržgnih subjekata da je njihova zaštita prishymarno nužni uvjet kapitalističkog tržišta a da su ona sama II osnovi svodiva na šire ili uže shvaćcnu ideju vlasništva Ukoliko to još i stoji za ncke Lockcom inspirirane ranolibeshyralne varijal1le (posebna bi analiza trebala poshykazati koliko i kako ti prigovori pogadaju šamoga Lockea) za Paineov se socijalni proshygram to nipošto ne može ustvrdili Nasuprot tome čini sc da njegova prirodopravna konshycepcija ljudskih prava koja polazi od specishyfično interpretirane egalitarističke premise ne odgovara interesima neograničenog sloshybodnog pOduzetništva da takva teorija u raquoLoekeovoj trijadilaquo života slobode i vlasshyništva vlasništvo može promatrai i kao izshyvedenu vrijednost čije sc ograničavanje i oduzimanje može pod odredenim uvjetima smatrati za opravdano tc da bi ona utoliko kapitalističko tržište mogla sputavati i u izvshyjesnim okolnostima čak štoviše raditi i protiv njega

Pokazalo se nadalje da unatoč svim prishygovorima filozofijskom utemeljenju ljudskih ~rllvil nlJlo~lO lije illišlIU PI upitiv Jti filuwshyijske pretpostavke takvih teorija Bez toga nedostajao bi naime kontckst za njihovo razumijevanje jcr II osnovama sličnih ljudshysko-pravnih koncepata mogu ležati razne filoshyzofijsko-političke postavke (jednako kao što iz sličnih polaznih premisa mogu slijediti različite implikacije na planu ljudskih prava) što može biti od ključnog značaja za njihovu eventualnu operacionalizaciju

Na kraju jedna je stvar koja se općenito tiče teorija o ljudskim pravima sigurna unashytoč svim ozbiljnim teorijskim teškoćama i prishygovorima47 bull praktički i pragmatički značaj ideje o ljudskim pravima hit će 1I11stavnopravshynim i općepoliličkim diskusijama i dalje ogroshyman

Alall Uzelac

UDK 326628 Recenzija Naše teme Zagreb 198833 (1-2) 288-293 Primljeno 1988middot10middot17

Dragica VujadillOlić

TEORIJA RADIKALNIH POTREBA

-Univerzitetska riječlaquo Nikšić 1988

raquoBudimpeštanska školalt marksizma proshyduktivna je i uticajna pozicija u savremenom kritičkom mišljenju Ova škola nastala je kao osobena recepcija Marksovog mišljenja kao kritika savremenog sveta i naročito kao konshysekventna demokratska i humanistička vizija socijalizma U nas su dela pripadnika Bushydimpeštanske škoClaquo a naročito dela Agneš Heler izazvala značjno interesovanje Taj inshyteres iskazivanje dugo kao sporadičan i fragshymentaran ali on sada počinje da se iskazuje i II obliku prvih teorijskih l1opštavanja Knjigu Dragice Vujadinović Teorija radikalnih poshytreba S podnaslovom raquoBudimpeštanska škoshylalaquo celovita je i produbljena analiza ove teoshyrijske pozicije i nekih zajedničkih razultata pripodniku oye mpc murk5illtu On) tlj~đshyničko u njhovim delima Dragica Vujadinović nalazi u pojmu raquorndikalne potrebelaquo odnosno u teoriji radikalnih potrcha

Načelni značaj ove škole ali icelovitost istraživanja čini da ova knjiga nastala bo doktorska disertacija za jugoslovensku drushyštvenu misao predstavlja delo od osobitog značaja Naime to je prvo celovito predstavshyljanje ideja pripadnika Budimpeštanske škoshylelaquo dakle jednc osobite orijentacije unutar marksizma koja se nakon praksis orijentashycijelaquo II Jugoslaviji oformila u jednoj socijalisshytičkoj zemlji i stekla svetski ugled usposhystavivši šim misaonu komunikaciju s hushymll1istiČkim levičarskim i kritičkim idejama i novim društvenim pokretima

raquoBudimpc~tansku školulaquo marksizma Drashygica Vljadinović locira sasvim precizno To je savremena struja marksizma koja sc izshyvorno formira oko teorije i ličnosti Derda Lubča zbog čega sc često zove i raquoLukačeva Skolalaquo Pripadaju joj pre svega Agneš Heler

4 Na pJanu rješavanja tih prigovora bilo je dodwe raznih ponekad i vrlo uvje-ljivih a gotovo uvijek kantovski irupiriranih prijedloga koji np- II ljudskim pravima vide komitutivni element svakog moralnog djelovanja (usp npr Waldron J lon~ UfUt np srts LondcnNew York 1987) ili sm2traju da se ljudsks prava temele II nUžnim uvjetima ili potrebarra ljudskog činjenja (v npr Gewirth AI nolO djelo)

UZ njih i Andra Derd Bcnce Jan( Konrad Mikloš upa se oformila som nastanka pc kačevog dela O Naime u diskusi ri definitivno odmiddot kaču prihvatil bili Taj proces I izložili u radu Z je i u nas objavIje

Pripadnici ov no preuzimaju r humanističke dn ti ideju jedinsl zumevanje smisl Stvu značaj mOJ delovanja znač Stvene promene jaju sh vatanje p subjekt-objekta taliteta u sazna odnos prema p njegovu ocenu o soinino otudtM) minizma u Luka i etiku vrhovnog tija nu primer) na ovu misaonu kategorijama oI radcnim prvenst belIOSI estelskoč tka Pod objek mpeštanskc škomiddot štvenost1 i egzi ričnost rodnog b nosti Ovim k tegoriju pofreb shvata bo obj koje je uvek usl vrednosti Time ontološke antr rijske momente liku od Lukačamiddot tološko stanovB dalie od Lukač~ raiunaju i na k štvenosti

Prema tuma rijskim pozicij najsnažniji je ul