DOMINE SPERAVIIN TE

HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE

broj 237. lipnja 2009.

stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Toronto

SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA

„Po∂ite dakle i u√inite mojim u√enicima sve narodekrste≈i ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i u√e≈i ih√uvati sve ßto sam vam zapovjedio!“ Mt 28, 19-20

◊estitamo Ωupni blagdan Prevetoga Trojstva pastoralnom osoblju i Ωupljanima hrvatske Ωupe u Oakvilleu!

DANAS SHARELIFE KOLEKTA

ULAZNA PJESMA: Blagoslovljen budi Bog

Otac i jedinoro∂eni BoΩji Sin, i Sveti Duh za milosr∂e koje

nam je iskazao.

ZBORNA MOLITVA: BoΩe O√e, poslao si na

svijet svoga Sina, Rije√ istine, i Duha posvetitelja, da ljudi-

ma objaviß tajnu svoga Ωivota. Udijeli nam da ispovi-

jedamo pravu vjeru, priznajemo slavno i vje√no Trojstvo te

se klanjamo tebi, svemogu≈em i jedinom Bogu. Po

Gospodinu.

◊ITANJE KNJIGE PONOVLJENOGZAKONA (Pnz 4, 32-34. 39-40): Mojsije re√e narodu:

»Ispitaj samo prijaßnja vremena ßto su protekla prije tebe,

sve otkad je Bog stvorio √ovjeka na zemlji: je li ikad s

jednoga kraja nebesa do drugoga bilo ovako veli√anstvena

doga∂aja? Je li se ßto takvo √ulo? Je li ikad koji narod √uo

glas Boga gdje govori usred ognja kao ßto si ti √uo glas

Boga gdje govori usred ognja kao ßto si ti √uo i na Ωivotu

ostao? Ili, pokußa li koji bog da ode i uzme sebi jedan

narod ispred drugog naroda kußnjama, znakovima, √udesi-

ma i ratom, jakom rukom i ispruΩenom mißicom, uza silne

strahote, kao ßto je sve to, na vaße o√i, u√inio za vas

Gospodin, Bog vaß, u Egiptu? Danas dakle spoznaj i zasadi

u srce svoje: Gospodin je Bog gore na nebu i ovdje na

zemlji – drugoga nema! DrΩi njegove zakone i njegove

zapovijedi koje ti dajem danas da dobro bude tebi i tvojoj

djeci poslije tebe; da dugo poΩiviß na zemlji koju ti

Gospodin, Bog tvoj, daje zauvijek!«

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIPJEVNI PSALAM: 33, (32), 4-5. 6 i 9. 18-19. 20 i 22

Blago narodu koji odabra Gospodin sebi za baßt-

inu!

...............................................................................................

Prava je rije√ Gospodnja, i vjernost su sva djela njegova.

On ljubi pravdu i pravo: puna je zemlja dobrote

Gospodnje.

...............................................................................................

Gospodnjom su rije√ju nebesa sazdana i dahom usta

njegovih sva vojska njihova. On re√e – i sve

postade, naredi – i sve se stvori.

...............................................................................................

Evo, oko je Gospodnje nad onima koji ga se boje, nad

onima koji se uzdaju u milost njegovu: da im od

smrti Ωivot spasi, da ih hrani u danima gladi.

...............................................................................................

Naßa se dußa Gospodinu nada, on je pomo≈ i zaßtita naßa.

Neka dobrota tvoja, Gospodine, bude nad nama,

kao ßto se u tebe uzdamo!

...............................................................................................

◊ITANJE POSLANICE SVETOGA PAVLAAPOSTOLA RIMLJANIMA (Rim 8, 14-17): Bra≈o, Svi

koje vodi Duh BoΩji, sinovi su BoΩji. Ta ne primiste duha

robovanja da se opet bojite, nego primiste Duha posinaßtva

u kojemu kli√emo: »Abba! O√e!« Sam Duh susvjedok je s

naßim duhom da smo djeca BoΩja; ako pak djeca, onda i

baßtinici – baßtinici BoΩji, a subaßtinici Kristovi, kada

doista s njime zajedno trpimo, da se zajedno s njime i

proslavimo.

Rije√ Gospodnja - Bogu hvala!

PRIJE EVANÎELJA: Aleluja! Slava Ocu i Sinu i

Duhu Svetomu, Bogu koji jest, koji bijaße i koji dolazi!

◊ITANJE SVETOG EVANÎELJA PO MATE-JU (Mt 28, 16-20): U ono vrijeme: Jedanaestorica po∂oße

u Galileju na goru, kamo im je naredio Isus. Kad ga

ugledaße, padoße ni√ice preda nj. A neki posumnjaße. Isus

im pristupi i prozbori:

»Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji! Po∂ite

dakle i u√inite mojim u√enicima sve narode krste≈i ih u ime

Oca i Sina i Duha Svetoga i u√e≈i ih √uvati sve ßto sam

vam zapovijedio.

I evo, ja sam s vama u sve dane – do svrßetka svije-

ta.«

Rije√ Gospodnja - Slava tebi Kriste!

DAROVNA MOLITVA: Gospodine BoΩe naß,

zazivamo tvoje sveto ime da posvetiß ove darove. U√ini da

i mi postanemo vje√ni prinos tebi. Po Kristu.

PRI◊ESNA PJESMA: Budu≈i da ste sinovi,

odasla Bog u srca vaßa Duha Sina svoga koji kli√e: Abba!

O√e!

POPRI◊ESNA MOLITVA: Gospodine BoΩe naß,

daj da nam bude na spasenje tijelu i dußi ova pri√est i vjera

u tvoje vje√no Trojstvo i jedinstvo koju smo ispovijedili.

Po Kristu.

SVETKOVINAPRESVETOG TROJSTVA

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 23/2009, NEDJELJA 7. LIPNJASTRANA 2

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 23/2009, NEDJELJA 7. LIPNJA STRANA 3

Uvijek smo u napasti ßtovati laΩne bogove: bogatstvo, vlast, poho-

tu (tjelesne uΩitke). Naß Bog se objavio joß u davna vremena

Izraelu kao jedini. Isus nas je nau√io da ga upoznamo kao jednoga

Boga u trim osobama.

1. √itanje: Pnz 4, 32-34. 39-40Gospodin je Bog – drugoga nema! – Povijest je polagana i pos-tupna objava Boga koji odgovara √ovjekovim tjeskobama i nada-njima. Crkva poput izabranog naroda omogu≈uje da iskusimo nje-govu nazo√nost kako bi svatko od nas mogao potvrditi: Bog posto-ji, susreo sam ga!

2. √itanje: Rim 8, 14-17Bog je naß Otac. – Zbog svojih grijeha mogli bismo se pobojati ipasti u malodußje (o√aj). No njegov Duh ljubavi mijenja naße srce.Kao BoΩja djeca i Kristova bra≈a Ωivimo u pouzdanju i slobodi.

Evan∂elje: Mt 28, 16-20Krßteni u ime Trojstva. – Uskrsli Krist prije nego ßto je ostaviosvoje u√enike, ßalje ih po svem svijetu. Propovijedanjem evan∂eljai pokrßtavanjem u ime triju boΩanskih osoba oni ßire Crkvu, zajed-nicu svjedoka koji navijeßtaju spasenje koje je svima ponu∂eno.Za ljude koji nisu Ωivotno susreli Krista koji je Ωiv me∂u nama,

Presveto Trojstvo je zagonetka koja dovodi pred mnoßtvo ner-

jeßivih pitanja. Ta zagonetka uspijeva ljude uvu≈i u razmißljanja i

„razbijanje“ glave oko vjeΩbanja proturje√ne algebre: 1=3. Slußa-

ju≈i rasprave o Trojstvu, od filozofskih preko pjesni√kih do misli

jednostavnih ljudi ili do propovjedni√kih vratolomija, koje su na

kraju zavrßavale u joß ve≈im sloΩenostima od onih kojima su

zapo√ele, dolazilo se do jednostavne re√enice koja je djelovala

poput sigurna uto√ißta: to je tajna. Tajnu se promatra kao neßto

neshvatljivo, tamno, kao zid pred kojim je √ovjek prisiljen stati,

pred kojim um po√ne mucati i osje≈ati svoju nemo≈ i tjeskobu.

¸elio bih da danas, barem na √as, ostavimo dovitljivosti, poniranje

u genijalnost ljudskih sposobnosti, te da se zaustavimo pred onim

ßto Bog govori o sebi i o nama, a ne mi o njemu. Za to je pak

najkra≈i put liturgija i njeni izraΩaji koji vode u radost.

Bezotajstvena nijemostGovore≈i i raspravljaju≈i o Trojstvu, dobiva se dojam da je Bog

Ωelio zakomplicirati stvarnost, a liturgija govori da je Bog htio

otkriti, objaviti ono ßto je vjekovima skriveno. U zbornoj molitvi

danaßnjega slavlja molimo: BoΩe, O√e, poslao si na svijet svoga

Sina, Rije√ istine i Duha posvetitelja, da ljudima objaviß tajnu svo-

jega Ωivota: udijeli nam da ispovijedamo... vjeru, priznajemo Tro-

jstvo, te se klanjamo Tebi.“ Da objavi, a ne da sakrije!

Danas proslavljamo otajstvo ljubavi, a otajstvo nije problem, nije

apsurdno vjerovanje, nego istina koja nas nadilazi, zasljepljuju≈a

poput sunca koje – bez obzira na njegov sjaj – ne moΩemo vidjeti,

osim zahvaljuju≈i zaßtiti koja zatamnjuje sjaj. Otajstvo je neßto ßto

ne shva≈amo i ne obuhva≈amo, jer ono obuhva≈a nas i obvezuje

nas na skok u kojemu je jedini mogu≈i govor vjera. Vjera pak ne

postaje bespomo≈ni uzmak, nego najdublja spoznaja. Bog se ne

nalazi na kraju naßih putova spoznaje. On postoji u svojoj ljubavi

koja nam se o√ituje. Krß≈ansko Otajstvo, ta √ovjeku nedostupna

tajna, objavljuje se u Isusu Kristu kako bismo otkrili sre≈u u tako

objavljenome i skrivenome Bogu. Za to su potrebni vjera i Duh

Sveti, a svaki pokußaj poniranja u otajstvo bez vjere uzaludan je

posao. To govori sv. Pavao: „Íto oko ne vidje i uho ne √u, i u srce

√ovje√je ne u∂e, to pripravi Bog onima koji ga ljube. A nama to

Bog objavi po Duhu, jer Duh sve proni√e i dubine BoΩje... To i

navjeß≈ujemo, ne nau√enim rije√ima √ovje√je mudrosti, nego

naukom Duha izlaΩu≈i duhovno duhovnima“ (1Kor 2, 9-13). Naßa

je civilizacija pokußala dokinuti otajstvo (a snjime i poeti√nost), s

posljedicom da je Ωivot svijeta postao sve prozai√niji, izblijedio ili

se vulgarizirao, jer se ono ßto stvari imaju re≈i zaustavlja u njima

samima. Sve je naizgled na svome mjestu, s pravom etiketom na

pravom proizvodu. ◊ovjek postaje dio velikoga programiranja

osje≈aja i gußenja izvornosti, a zahtijevana ‘razumljivost’ nerijetko

ubija dußu, osiromaßuje Ωivot i banalizira ga. Umjesto otajstva, kri-

terij je postala neka √udna 'znanost' prepuna znatiΩelje, zatvorena u

otajstvo i zbog toga prisiljena biti nijema.

Zahtjevnost Trojstva koje je ljubavMoΩda nam ipak u ovome vremenu postaje jasno da se u svijetu

bez otajstva nißta ne razumije. Evo zaßto je profesorica Marculescu

rekla: „Mi, marksisti, nismo vodili brigu o otajstvu; zlostavljali

smo ga.“ Na nama je da damo glas onomu koji je posvema druk√iji

– Drugomu. Glas koji je tih, nenametljiv, diskretan – glas Duha

koji nam je darovan i koji ßap≈e odakle dolazimo i kamo idemo.

Taj Duh nam govori o zajednißtvu triju Osoba.

Tako Trojstvo objavljuje smisao ljudske osobe. Govori nam da

samo ljubav ra∂a osobu. Re≈i Trojstvo zna√i re≈i Ljubav. „MoΩeß

imati sve, ali ako ti nedostaje ljubavi to sve ne sluΩi ti ni√emu.“ (sv.

Augustin) Vjernik Boga susre≈e u tri temeljna suodnosa. Prvi je

odnos u spoznaji Boga koji se nalazi iznad nas – Boga Oca, naßega

Oca – uvijek spremnoga prihvatiti izgubljene i oprostiti. No,

vjernik u evan∂elju nalazi Boga koji je oko nas – Boga koji je naß

brat: „Bijah gladan i dadoste mi jesti...“ I kona√no, Bog se nalazi i

u nama „po Duhu nam je dan“. Bog je intimior intimo meo (pris-niji mi od mene samoga). Tako Boga moΩemo zvati: O√e naß;

Brate naß; Duße naß. Krß≈anin koji vjeruje u Presveto Trojstvo nas-

tojat ≈e Ωivjeti to otajstvo, odbacuju≈i sebi√nost i svaku usm-

jerenost narcisoidnoga krß≈anstva koje bi Ωeljelo uΩivati u definira-

nosti Boga.

Ovo je proslava Boga zajendnißtva, otvorenosti i stvaralaßtva, gdje

se predodΩbe o Bogu ne zaustavljaju na matemati√kim pou√cima i

na filozofijskim silogizmima. BoΩja ‘ra√unica’ i algebra bjeΩi

matematici, ali krß≈anin, kada govori o Trojedinstvu, ne govori

nißta suprotno matematici, ve≈ govori drugim jezikom o Bogu i

ljubavi. U euharistijskom slavlju ove svetkovine √itamo najkra≈i

evan∂eoski odlomak u ovoj liturgijskoj godini koji govori o

Isusovu slanju u√enika, kako bi sve narode u√inili njegovim

u√enicima. Na kraju im kaΩe: „Ja sam s vama u sve dane do svrßet-

ka svijeta.“

Istinu da je Bog s nama u sve dane do svrßetka svijeta danas

√itamo u govoru o ljubavi koji postaje problemati√an svima koji

Ωele protuma√iti ljubav, saΩeti ju u definicije. ◊ovjek se mißlju

naßao pred ponorima neobuhvatljivoga jer otajstvo ne stane samo

u misao. Za Otajstvo su √ovjeku potrebni ßutnja, molitva i klanja-

nje. Umjetnici naslu≈uju, a filozofi i teolozi mucaju istinu koju Ωivi

jedino onaj tko poznaje Ωrtvu kriΩa kao vlastiti prinos Bogu. Tako

danaßnja svetkovina za nas vjernike nije ni dan sofisticiranih

teoloßkih rasprava niti je pro√iß≈eni govor o Ωudnome politeizmu,

nije ni proslava apstraktnosti metafizi√kih domißljatosti. Ovo je

svetkovina vazmenog otajstva u kojemu Bog progovara √ovjeku o

darovanosti susreta koji za √ovjeka postaje prostorom Ωivljenja.

Bog je ußao u naßu povijest i u njoj otkriva svoju blizinu. No, bez

obzira na tu blizinu Bog ostaje posvema druk√iji. Izme∂u Boga i

√ovjeka ostaje √as taman oblak otajstva patnje, √as svjetlost objave

njegove blizine u daru prisutnosti u tamama, sve do trenutka kada

≈emo ga vidjeti kao ßto jest.

Ivan Íaßko, ¸ivo vrelo br. 5/2009, str. 36 i 37.

Tjeskoba tajne u radosti Otajstva

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 23/2009, NEDJELJA 7. LIPNJASTRANA 4

Deset na√ina kako upropastiti nedjeljuU posljednjem broju Vjesnika Splitsko-makarske nad-biskupije redoviti profesor pri Katedri dogmatske teologijena Katoli√kom bogoslovnom fakultetu Sveu√ilißta u SplituAnte Mateljan progovorio je o deset na√ina kako upropastitidan Gospodnji. Dakako, uz jasnu pretpostavku da se radi osve≈eniku koji sebe smatra gospodarom BoΩjih otajstava,piße Mateljan.

Na prvom mjestu autor je stavio

napast da se nedjelju pretvori u zan-

imljiv doga∂aj, a bogosluΩni prostor

u zgodno sastajalißte! “U kona√nici,

uvijek je argument isti: Crkva je

zajednica, i najvaΩnije je da se okupi-

mo, na∂emo zajedno. NajvaΩnije je

sve dobro organizirati, pa i pod

cijenu da otajstvo ostane po strani“,

piße Mateljan.

Druga napast je da se nedjelja

pretvori u ekonomski pothvat! “Ned-

jelja je prigoda da se skupi novac za

ovo ili ono, pa najduΩa stavka u nedjeljnoj misi postaju gra-

diteljske obavijesti i √itanje imena darovatelja … Neka ti zna i

ljevica i desnica i sve ußi √uju koliko je iz dΩepa izaßlo… A kad

se uvidi da nema kontrole nad sve≈enikovim talentom za skupl-

janje, nedjelja ≈e se za √as urußiti! Dakako, bez sredstava se ne

moΩe, samo je pitanje ßto ima prednost: kasa ili svetohranißte?“,

pita se autor.

Na tre≈em mjestu nalazi se pretvaranje nedjelje u teren

sve≈eni√kog politi√kog prosu∂ivanja s propovjedaonice. Matel-

jan piße kako mu se jedan sve≈enik povjerio kako mu je to zapra-

vo jedina prilika da kaΩe ßto misli o stvarima koja se ti√u svih.

Mateljan na √etvrto mjesto stavlja razaranje nedjeljne liturgije

takozvanim dobrim namjerama, na primjer tla√enjem vjernika

pretvaranjem nedjelje u duhovni show. “MoΩe to biti glazbeni

napad (udri glazbu da vjernicima bogosluΩje iza∂e na ußi) ili

teatar (kad se sve≈enik pretvara u glumca, naΩalost naj√eß≈e to

bude u lakrdijaßa), a moΩe biti za√injeno i s raznovrsnim √udnim

i teoloßki vrlo upitnim postupcima. Oni koji traΩe duhovni mir i

staloΩenost u skrußenom stavu pred Bogom, nemaju tu ßto

traΩiti“, upozorava profesor na splitskom KBF-u.

Na petom mjestu autor stavlja naprednije unißtavanje nedjelje

tako da se nedjeljno bogosluΩje preobraΩava u slobodnjaßtvo

kroz suprotstavljanje Crkvi, kroz omalovaΩavanje crkvenih

struktura, kroz kritiziranje zaostalih bogoßtovnih praksi, biskupa

i sve≈enika, kako bi se stvorio krug vlastitih istomißljenika ili joß

bolje sljedbenika vlastitog lika i djela, a ne Isusa Krista. “Tako

nedjeljno bogosluΩje u Ωupi - koja bi trebala biti istinska zajedni-

ca Crkve - postaje pozornica slobode od Crkve. No, tu viße ne

ostaju oni koji vjeruju Crkvu (credo Ecclesiam) posrednicu do

Krista, nego oni koji za koje stoji: Hvalite me usta moja!“

“Íesti na√in unißtavanja krß≈anske nedjelje je taj da se odbaci, ili

barem ukloni iz dosega, sve ßto za nekoga moΩe biti neugodno,

ili je pak u pomodnoj kulturi neuputno isticati. Tako se posve

ukla-nja navjeßtaj jedincatog spasenja u Isusu Kristu sa svim

svojim ozbiljnim zahtjevima vjere i Ωivota, s ambona se pro-

movira ono ßto ljudima godi a to je duhovnost bez Ωrtve, vjera

bez odricanja, spasenje bez kriΩa i kona√no sloboda bez odgov-

ornosti“, piße Mateljan i dodaje kako se na taj na√in sakramental-

na slavlja pretvore u jeftine obredne sedative za duhovne

poteßko≈e. A sve to zapravo vodi prilagodbi svijetu i oduzimanju

nedjelje Isusu.

Na sedmom mjestu nalazi se sigurno

naju√inkovitiji na√in upropaßtavanja

krß≈anske nedjelje vidljiv kroz uki-

danje molitve. “Ne velim ukidanje

bogosluΩja nego onemogu≈ivanje da

ga se doΩivi kao molitveni √in vjere.

Oduzeti nedjelji molitvu, to jest

u√initi da vjernici zaborave da su u

Crkvu doßli moliti - a ne slußati

mudrovanja, vodi u posvemaßnju

povrßnost, ploßnost i iskorijenjenost

iz tla vjere. A kod prve nevere za√as

≈e se sve polomiti. Jedan mali prim-

jer takve povrßnosti: Ne dati da se

nakon pri√esti ljudi u tißini pomole, nego ih natjerati da ska√u na

noge, ne bi li sve to ßto prije doßlo kraju!“, piße spomenuti autor.

Pretvaranje nedjelje u sve≈eni√ki poslovni dan nalazi se na

osmom mjestu ljestvice. Mateljan objaßnjava kako neki sve≈enici

nastoje i misu, i krizmanike i prvopri√esnike strpati u jedan dan.

“Joß kad se to, po mogu≈nosti zbije uz misu, dobiva se dojam

prevelike angaΩiranosti osobe koja se zapravo trudi da bi imala

ßto manje obveza a ßto viße slobodnog vremena. Tako sve≈eniko-

va nedjelja viße nije za pastoralno sluΩenje vjernicima, nego

prigoda da se posvrßavaju pastoralni poslovi, kako bi se drugih

dana o sebi se zabavilo! Zar je bez temelja uzre√ica o sve≈eniku

koji je kroz tjedan nevidljiv a nedjeljom neshvatljiv. Baß me zani-

ma prosjek kilometraΩe takvih Ωupnika koji se onda pitaju: a gdje

mi je narod?“

Na deveto mjestu nalazi se briΩno mjerenje trajanja nedjeljnog

bogosluΩja, nastoje≈i svako euharistijsko slavlje strpati u maksi-

malno sat vremena. Autor kaΩe kako ima posebnih, zna√ajnih i

jakih dana kada se bogosluΩje treba obogatiti i oplemeniti, bez

straha da ≈e i duΩe potrajati. Mateljan tako∂er upozorava kako

homilija treba biti pripremljena, ßto traΩi zalaganje samog

sve≈enika.

“Kona√no, da bi sasvim bez uznemiravanja unißtio nedjelju, a da

ne bi bespotrebno uznemirivao savjest, sve≈enik samo treba

zatvoriti o√i pred zahtjevima evangelizacije, pred konkretnim

molitvenim, karitativnim i katehetskim izazovima. Najbolje je

sve zako√iti i ostati u davno zacementiranim okovima, ne daju≈i

se ni pomaknuti“, upozorava na kraju Mateljan i zaklju√uje kako

se zapravo radi samo o skici koja sadrΩava korake koji vode

prema unißtavanju krß≈anske nedjelje.

Spomenuti autor u istom je tekstu napisao deset na√ina kako spa-

siti nedjelju. A za sve one sve≈enike koji nisu samo iz Splitsko-

makarske nadbiskupije, kao i za aktivne vjernike laike koji sud-

jeluju u nedjelju na misnim slavljima, ostatak moΩete pro√itati u

novom broju Vjesnika (travanj, 2009.) koji se nalazi na internet-

skim stranicama Splitsko-makarske nadbiskupije (split.hbk.hr).

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 23/2009 NEDJELJA 7. LIPNJA STRANA 5

BITI SRETAN I ZADOVOLJAN◊ovjek u Ωivotu teΩi za sre≈om i pokußava je traΩiti u raznim

stvarima, danas naj√eß≈e u materijalizmu okruΩuju≈i se stvari-

ma i u isto vrijeme udaljuju≈i se od ljudi iz straha da mu ne

umanje to bogatstvo i da ne mora na njih potroßiti, ili pak u

trci za tjelesnim uΩicima kojima nikad nema kraja, a koji

ostavljaju √ovjeka praznim i nezadovljnim, ako su sami sebi

svrhom. Izvorna narodna pjesma (ne narodnja√ka) kaΩe da nije

sretan onaj tko puno ima nego onaj kojemu malo treba (ßto bi

danaßnjim rje√nikom prerekli: koji je zadovoljan s onim ßto

ima, i nije zavidan ßto drugi pokraj njega ima viße). Zato bih

Ωelio podsjetiti na poslovicu da je povijest u√iteljica Ωivota,

iako ≈e mi mnogi protusloviti da vra≈anje u proßlost zna√i

starenje i vra≈anje k uspomenama. Ali sve ono vrijedno ßto

danas nedostaje, a Ωivi u sje≈anjima ljudi koji su to proΩivjeli a

znaju i ovo danas, mogu i sami posvjedo√iti da se sre≈a ne

nalazi u stvarima nego u odnosima me∂u ljudima, i da je

nekad nedostatak nekih moΩda i osnovnih stvari bio prilika

ljudima da nau√e me∂usobno dijeliti Ωivot i tako biti sretni.

Oholost i sebi√nost glavni je razlog danaßnje podijeljenosti i

nejednakosti me∂u ljudima. I recesija, koja je danas najviße

izraΩena uzrokovana je u gramzljivosti i manjku solidarnosti,

jer hrane i posla ima za sve, ali nekima nije dovoljno ono ßto

ne≈e mo≈i odnijeti sa sobom, ali ljubomorno √uvaju od drugih.

Internetom √esto kolaju razli√ite poruke. Neke su utjeßne,

poneke poboΩno naivne, a neke i pou√ne. Jednu od takvih koja

govori o iskustvu zajednißtva u dijeljenju jedne Coca Cole i u

izlaganju opasnostima bez svih mogu≈ih osiguranja i zaßtita,

ali i o sre≈i i zadovoljstvu koje su ljudi osje≈ali u onom vre-

menu i u onakvim odnosima.

Kako smo preΩivjeli?Ako si bio/la dijete za vrijeme 70, 80-tih (kao ja), kako si

preΩivio/la?

Djeca su se vozila u autu bez sigurnosnih pojasa i airbeg-ova.

Putovati na zadnjem sjedalu bicikla simpati√na ßetnja, prava

zabava. Joß se sje≈am...

Naße zipke (za one koji ne razumiju izraz to su dje√ji drveni

kreveti≈i napravljeni za ljuljanje) bile su obojane sjajnim boja-

ma na bazi olova! Nisu postojali sigurnosni √epovi na

bo√icama lijekova, niti brave na ladicama ili vratima... Kad

smo vozili bicikle, nismo imali ni kacigu, niti ßtitnike za lak-

tove i koljena. Pila se voda iz pipe u vrtu ili gdje bi je naßli, sve

dok viße ne bi bili Ωedni. Nisu postojale boce s vodom za pi≈e.

Satima smo izra∂ivali aute i kolica od kutija, dasaka i cijevi, a

oni sretniji koji su imali prijatelja s biciklom, uhvatili bi se

otraga da ih vu√e na vrh uzbrdice..., gdje bi se sjetili da nemaju

ko√nice! Nakon nekoliko padova naßli bi rjeßenje problema –

zaustavljali bi se udarom u stablo ili zemlju. Eh, da! U to vri-

jeme nije bilo puno prometa. Izlazilo se van igrati pod jednim

uvjetom: vratiti se na objed ili ve√eru, ili najkasnije kad padne

mrak.

Ißli smo u ßkolu samo ujutro ili samo popodne, to jest u jednoj

smjeni i vra≈ali se ku≈i na objed ili ve√eru usput kußaju≈i sve

vo≈e koje bi naßli putem.

Nismo imali mobitele, tako nitko nije mogao znati gdje smo!

Danas nezamislivo!

Padali smo, ranjavali se, lomili kosti, gubili zube, ali nikad

nije bilo tuΩbi za ove incidente. Nitko nije bio kriv, samo mi.

Jelo se sve: kola√i, kruh, √okolada, sladoled. Pili smo

zaße≈erene sokove ali nismo imali problema s teΩinom, jer

smo provodili dane tr√e≈i i igraju≈i se. Jedna Coca Cola

dijelila se na √etiri (kad bi je mogli kupiti, i to je bila staklena

boca od litre). Pili smo svi iz iste boce i nitko nije zbog toga

umro. Nismo imali Play Station-e, MP3-e, Nintendo 64,

Xbox-ove, video igrice, 99 TV kanala na kablovskoj, ku≈no

kino, „supersound“ zvuk, prijenosnike, PC, „chat sobe“, Inter-

net... Imali smo umjesto toga prave PRIJATELJE!

Izlazili smo. Na biciklu ili pjeßke ißli smo k prijateljima,

zvonili smo ili bi ulazili jednostavno bez zvona i ißli se igrati

vani. U ovom okrutnom svijetu bez √uvara koje pla≈a tata!

Igrali smo se klikera, skriva√a, lovice, policajaca i lopova,

grani√ara, nogomet... a ako netko nije bio izabran u tim za

igru to nikad nije bila drama ni tragedija.

Neki nisu bili dobri u ßkoli, pa su morali jednostavno ponoviti

razred ako su pali. Nitko nije ißao psihologu niti pedagogu.

Ponavljala se godina i svakom se dala druga prilika. Imali

smo slobodu uspjeha i neuspjeha, odgovornosti... I nau√ili

smo birati.

Jesi li iz te generacije? Ako jesi, uzmi minutu za sje≈anje i

podijeli ovu poruku s prijateljima, MoΩda na tren zaborave

uΩurbani Ωivot koji Ωive i ponovno postanu bezbriΩna djeca

kao nekad.

Neki ≈e sigurno re≈i: Kad je to bilo?! Onda kad smo bili sretni

s tako malo!

SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNU

Ned, 7. svibnja 2009 – Presveto TrojstvoPon, 8. lipnja 2009 – Medard; ¸arko; Vilim

Uto, 9. lipnja 2009 – Efrem; Ranko

Sri, 10. lipnja 2009 – Margareta; Greta; Biserka

◊et, 11. lipnja 2009 – TJELOVO; Barnaba ap.

Pet, 12. lipnja 2009 – Ivan Fakundo; Bosiljko; Niko

Sub, 13. lipnja 2009 – Sv. Antun Padovanski

¸ U P A

NAÍE GOSPE KRALJICE HRVATA7 Croatia Street, Toronto, Ontario M6H 1K8 Tel. (416) 536-3669 Fax. (416) 536-6066

Sve≈enici:

MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih

razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.

NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom

Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...

BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.

VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.

ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom

od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.

Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,

i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga

Rev. JOSIP KOS - ¸upnik Rev. MARJAN UKA - ¸upni vikar za Albance

IZ MATI◊NIH KNJIGA

Iz Matice vjen√anihU subotu, 30. svibnja sakrament Ωenidbe sklopili su u naßoj crkvi

Francesco DI PASQUALE i Dijana JURASOVI˛. Novoj

obitelji Ωelimo sretan zajedni√ki obiteljski Ωivot uz BoΩju pot-

poru po sakramentu Ωenidbe.

NAÍI ¸UPLJANI DARUJU:

Za crkvuIvan i Maria Baßi≈ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . $200

Za CaritasLucija Dukovac- za Antu Marketa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .$100

Ivan i Maria Baßi≈ za SluΩavke Malog Isus - Omiß . . . . . . . . .$500

Za svaki vaß dar od srca hvala!

DANAS i slijede≈e nedjelje nema sv. mise u 11 sati radi proslave

blagdana Presvetog Trojstva u Oakville-u i sv. Antuna u Norvalu.

Spomenute dvije nedjelje nema mise niti u Parku!

OTVORENJE PARKAProßle nedjelje misom i kratkim klanjanjem umjesto procesije (koja

je bila viße parada i ßetnja uz poluglasni razgovor nego poboΩnost)

proslavili smo otvorenje Parka „Father Kamber“ za ovu sezonu.

Iako se zbog prohladnog i vjetrovitog vremena, ali ipak sun√anog

nije okupio o√ekivani broj Ωupljana i gostiju, ipak moΩemo biti

zadovoljni. Nakon klanjanja podijeljene su diplome i pohvalnice

u√enicima Hrvatske Ωupne ßkole iz Don Bosco high school (koji su

bili nazo√ni). Ukupni prihod od ulaznica i mesa iznosi $4,685.00.

Zahvaljujem √lanovima Ωupnog Vije≈a i dragovoljcima, koji su se

potrudili oko pe√enja i ulaza u Park.

ELEVATOR AND EXTENDED LOBBY

Poßtovani Ωupljani, kao ßto sam najavio u nedjelju poslije Uskrsa,

intenzivno se radi na projektu za izgradnju dizala koje ≈e omogu≈iti

invalidnim i starijim osobama lakßi pristup crkvi i dvorani (o √emu

se odavno govori). Uz to je povezano i zatvaranje otvorenog prosto-

ra sadaßnje terase ispred dvorane i pristupa uredu i crkvi, kojega su

arhitekti nazvali „extended lobby“. Taj korisni projekt dakako ne

moΩemo napraviti bez vaße podrßke i pomo≈i. Stoga se obra≈am

svima vama kojima ve≈ sada treba dizalo, i onima kojima ≈e kasnije

trebati, da posebnim nov√anim prilozima pomognete tu akciju,

koja predstavlja zajedni√ko dobro, a sve javne zgrade trebaju imati

pristup za invalidne osobe. Hvala unaprijed na vaßim prilozima koji-

ma potvr∂ujete osje≈aj pripadnosti ovoj zajednici. Josip, Ωupnik

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 23/2009, NEDJELJA 7. LIPNJASTRANA 6

E-mail: ladyqueenofcroatia@bellnet.ca www.torontozupa.com

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 23/2009, NEDJELJA 7. LIPNJA STRANA 7

Nedjelja, 07. lipnja u 9:30† Mate, Fila i Stjepan BALI˛

† Luka, BoΩo i Ivan

KOVA◊EVI˛

† Lucija ZELJKO

- 11:00 am. - Nema Mise -Oakville

Ponedjeljak, 08. lipnja u 6:30p.m.†

Utorak, 09. lipnja u 6:30 p.m.†

Srijeda, 10. lipnja u 6:30 p.m.†

◊etvrtak, 11. lipnja u 11:00 a.m- ¸upna misa-Tijelovo u 6:30 p.m.† Anka LJUBI◊I˛

† Ana, god. i don Nedjeljko

BADURINA

i na √ast Sv. Anti - na nakanu

† Josip i Danica BADURINA

RASPORED MISA

Petak, 12. lipnja u 6:30p.m. † Marija RUST, god. i svi †

iz obitelji

† Stjepan MESARI˛ i svi †

iz obitelji

† Mijo KOVA◊I˛

- duße u ◊istilißtu

- na √ast Presvetom Trojstvu

† Marica BIONDI˛

Subota, 13. lipnja u 6:00pm† Zdenka PRALJAK

† Roman POPIT

† Mile MESI˛

† Josip CVETAÍ, god. i svi †

iz obitelji

- na nakanu

† Mate GALI˛, god.

† Janja CUKINA

† Kata MATUZI˛, god.

† Jure BIONDI˛

Nedjelja, 14. lipnja 2009 - 9:30 a.m.† Milica BOÍKOVI˛

† BoΩo ÍUÍAK, god. i svi †

iz obitelji

- 11:00 am. - Nema mise - Norval

¸FD JADRAN U PITTSBURGH-U

Ovogodißnja tradicionalna hrvatska proslava blagdana sv. Jurja

odrΩana je 24. i 25. travnja u Cokeburg-u, malom naselju kod Pitts-

burgh-a, USA. Pokrovitelji ove proslave, koja se odrΩava ve≈ viße

od 50 godina, bili su odsjek Hrvatske Bratske Zajednice 354 "St.

George" i Omladinski zbor" Sveti Juraj". Na poziv doma≈ina naße

¸upno Folklorno Drußtvo "Jadran" imalo je √ast sudjelovati u ovoj

dvodnevnoj proslavi. Obilazak glavnog ureda i muzeja Hrvatske

Bratske Zajednice u Pittsburgh-u. nije bio samo upoznavanje sa nji-

hovim trenutnim radom, nego i zanimljiva ßetnja kroz hrvatsku

povijest i baßtinu koju √lanovi HBZ uspjeßno odrΩavaju ve≈ preko

100 godina. Slavlje je zapo√elo u Hrvatskom Domu gdje smo bili

do√ekani doma≈om pjesmom i zvucima tamburica, a nastavilo se

folklornim koncertom na kojem je nastupila i naßa grupa Jadran.

Ostatak ve√eri proveli smo stvaraju≈i nova prijateljstva uz ukusnu

doma≈u hranu, te ugodne zvuke glazbe. Pennslyvania je mirno,

slikovito mjesto √iju je ljepotu joß viße uveli√ala procesija djece

POSEBNA ¸UPNA SLAVLJA U 2009. GODINI

30. lipnja – godißnjica smrti vl√. Dragutina Kambera19. srpnja – hodo√aß≈e u Midland16. kolovoza – Velika Gospa, blagdan zaßtitnice Ωupe6. rujna – Mala Gospa18. listopada – godißnjica Ωupe1. studenoga – molitva za pokojne na groblju „Assumption“20. prosinca – BoΩi≈na ispovijed

Ako Ωelite da vaße misne nakane budu objavljene u Vjesniku,

upißite ih najkasnije do srijede!

obu√ene u Ωivopisne narodne noßnje na putu prema crkvi "Ave

Maria", u kojoj je bila odrΩana sveta misa. Hrvati sa svih strana

sjeverne Amerike okupili su se da slave blagdan sv. Jurja i pjevaju

prekrasne hrvatske svete pjesme.

¸FD Jadran iskreno se zahvaljuje gospodinu Anti Belanu iz

odsjeka 515 Hrvatske Bratske Zajednice u Torontu na inicijativi i

odli√noj organizaciji putovanja. Budu≈i da je ovo bio prvi nastup

naße grupe izvan granica Kanade, nezaboravna sje≈anja i uspomene

imat ≈e uvijek posebno mjesto u naßim srcima.

Hvala lijepa i lijep pozdrav,

Katica

PRILOZI ZA CARITASkoje ste uplatili u ovom polugodißtu do nedjelje, 14. lipnja bit ≈e

poslani onima kojima su namijenjeni. Kasnije upalate ra√unaju se u

drugo polugodißte.

Danas kolektu skupljaju: u 9:30: Janko Bradica, Josip Grbac,

Miljenko Barbir i Slavko Augustin

u 11:00 sati: Nema MiseSlijede≈e nedjelje kolektu skupljaju: u 9:30: Milan Mrazovac,

Dario Gabrovec i Antun Belan

u 11:00 sati: Nema Mise

RASPORED PIKNIKA U PARKU „FATHER KAMBER“

07.06. – HDZ28.06. – ¸UPA HRV. MU◊ENIKA05.07. – ¸FD JADRAN26.07. – ZAGORJE03.08. – LIKA09.08. – GORANI16.08. – VELIKA GOSPA06.09. – MALA GOSPA13.09. – SLAVONIJA

K O M E N TA R "GLAS KONCILA"7. lipnja 2009.

STRANA 28

Pozitivni mladi

¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 23/2009, NEDJELJA 7. LIPNJA

Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,

svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje.

Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uje: Rev. Josip Kos

Tisak: Graphos Printing Limited 5359 Timberlea Boulevard. Unit 54, Mississauga, Ont. L4W 4N5 Tel. (905) 238-6977 • Fax: (905) 238-8198 • Toll Free 1-800-370-3844 • e-mail: graphosprinting@bellnet.ca

Ivan Mikleni≈Krajem svibnja objavljeni su rezultati dvaju istraΩivanja o

mladima u Hrvatskoj te zasluΩuju ne samo analiti√ki osvrt sa sta-

jalißta op≈ega dobra nego i pozornost najodgovornijih na svim raz-

inama suvremenoga hrvatskog drußtva. Stavovi mladih i prilike u

kojima oni Ωive, izneseni u tim istraΩivanjima, slika su i suvre-

menoga hrvatskog drußtva i naznaka njegove budu≈nosti, te su

viße nego dobar povod za promißljanje aktualne stvarnosti u

Hrvatskoj i poticaj za ispravljanje pojedinih drußtvenih anomalija i

trendova koje pojedine manjinske skupine trajno pokußavaju

nametati. Da je slika suvremene hrvatske stvarnosti koju name≈u

mediji nevjerodostojna, √esto upravo falsificirana, potvr∂uje u sub-

otu 30. svibnja u dnevnim listovima objavljeni zahtjev Hrvatskoga

novinarskog drußtva i Sindikata novinara Hrvatske upu≈en

saborskim odborima za informiranje, informatizaciju i medije, te

za ljudska prava i prava nacionalnih manjina da odrΩe tematske

sjednice o profesionalnoj i ekonomskoj krizi medija. Taj je zahtjev

o√ito priznanje zabrinjavaju≈e i rastu≈e neprofesionalnosti u medi-

jima, a kad nema profesionalnosti, ne moΩe biti ni vjerodostojnos-

ti. Stoga je u tom kontekstu joß zna√ajnije kakvu sliku suvre-

menoga hrvatskog drußtva pruΩaju istraΩivanja o mladima.

IstraΩivanje o mladima otkrilo je vrlo pozitivnu sliku ve≈ine

mladih i, paradoksalno, visoki stupanj Ωivota na visokoj nozi u

doba vrlo √este kuknjave i medijskoga neprofesionalnog prikazi-

vanja stvarnostiJedno je istraΩivanje o stavovima i prilikama

mladih u prosincu 2008. na reprezentativnom uzorku od 1.500

ispitanika u dobi od 11 do 24 godine (razvrstanih u tri dobne

skupine) provela hrvatska podruΩnica GfK-grupe, me∂unarodnog

instituta za istraΩivanje trΩißta, a drugo je o profesionalnim o√eki-

vanjima mladih u mjesecu svibnju proveo portal MojPosao u

sklopu 8. hrvatskog Dana karijera istraΩuju≈i stavove mladih od

kojih su 91% studenti (za to istraΩivanje nije objavljeno radi li se

ili ne radi o reprezentativnom uzorku). Rezultati obaju istraΩivanja

daju izrazito pozitivnu sliku o ve≈ini mladih u Hrvatskoj.

Ve≈ina mladih zadovoljna je svojim trenutnim Ωivotom - kod

najmla∂ih u dobnoj skupini od 11 do 13 godina osje≈a se 11%

√esto ili vrlo √esto napeto, a u dobnoj skupini od 20 do 24 godine

takvih je 33% pa nisu zadovoljni svojim trenutnim Ωivotom.

Ve≈ina mladih - 83% - Ωivi u obitelji s roditeljima, a 27% je

mladih √iji su roditelji rastavljeni ili Ωive razdvojeno ili je koji

roditelj umro. Od najmla∂ih √ak oko 85% dobro se osje≈a u svojoj

obitelji, u srednjoj dobnoj skupini od 14 do 19 godina takvih je

oko 73%, a od najstarijih u svojoj obitelji dobro se osje≈a oko

70%. Oko 80% mladih smatra da ≈e se do 30. godine osamostaliti,

a njih 75% da ≈e se do 30. godine udati odnosno oΩeniti. Ti podaci

vrlo rje√ito govore o vaΩnosti obitelji u aktualnom hrvatskom

drußtvu kao i o svijesti o vaΩnosti vlastite obitelji, tj. one koju ≈e

oni utemeljiti, u budu≈nosti mladih. Taj pozitivni stav prema

obitelji osobiti je izazov za sve odgovorne u hrvatskom drußtvu te

su i drußtvene i drΩavne strukture duΩne suprotstavljati se brojnim

aktualnim napadima na obitelj i poduprijeti mlade u njihovoj teΩnji

da imaju vlastitu obitelj.

Za ve≈inu mladih, od 76 do 90%, najvaΩnija je vrijednost u

Ωivotu prijateljstvo, a zatim, oko 56%, zdravlje. U istraΩivanju o

profesionalnim o√ekivanjima kao najvaΩniji element na radnome

mjestu √ak 79% mladih istaknulo je dobre me∂uljudske odnose, a

novac tek iznena∂uju≈ih 42%. Isto tako vaΩnom stavkom u Ωivotu

87% mladih smatra karijeru, profesionalno napredovanje 77%, a

novac tek 58%. Veoma je vaΩan podatak da tri √etvrtine (74%)

mladih smatra da se posao moΩe na≈i bez »veze«, a √etvrtina da je

potrebna »veza«. Taj podatak pokazuje svijest o prisutnosti korup-

cije u hrvatskom drußtvu - ßto je vrijedna i potrebna kritika te

pojave u hrvatskom drußtvu, a podatak da tri √etvrtine mladih sma-

tra da se moΩe uspjeti bez »veze« otkriva da je ipak slika suvre-

menoga hrvatskog drußtva u o√ima mladih ve≈inski pozitivna, kao i

da tako velika ve≈ina mladih ne ra√una na »vezu« da bi dobila

posao. To pak ßto √etvrtina mladih ra√una s »vezom«, jasno otkriva

da samo manjina mladih - najvjerojatnije oni √iji su roditelji prakti-

cirali »vezu« - u hrvatskom drußtvu uzima u obzir ili dopußta

korupciju. No i ta √etvrtina mladih ozbiljno je upozorenje da se

mora smo≈i snaga i stati na kraj tom drußtvenom zlu koje naΩalost

posebno njeguju politi√ke stranke uporno favoriziraju≈i svoje

√lanove i simpatizere.

Veoma je zna√ajno upozorenje koje otkriva istraΩivanje GfK-a

da mladi od dvadesetak institucija najmanje povjerenja imaju upra-

vo u politi√ke stranke, vladu i pravosu∂e. To upozorenje mladih

trebalo bi shvatiti najozbiljnije i najodgovornije te doista po√eti

√initi nuΩne hitne kvalitativne zaokrete i pomake u tim institucija-

ma koje na neki na√in imaju √esto presudnu ulogu i u Ωivotu

hrvatskoga drußtva i u Ωivotu hrvatskih gra∂ana. Vrijedan je

podatak da 80% mladih Ωeli ostati i raditi u svojoj domovini, pa je

doista na odgovornima da im to i omogu≈e korjenitim zaokretima u

izgradnji hrvatskoga gospodarstva primjerenog hrvatskim kompar-

ativnim prednostima.

Me∂u brojnim zanimljivim rezultatima tih istraΩivanja

pozornost privla√e podaci da √ak 95% mladih ima mobitel, da √ak

oko 85% mladih ima neko osobno ra√unalo, √ak 75% ku≈anstava u

kojima su mladi ima pristup internetu, da √ak 56% mladih ima tele-

vizor u spava≈oj sobi (ßto je u prosjeku viße negoli kod mladih u

SAD-u)... Nije li to paradoksalno visok stupanj Ωivota na visokoj

nozi u doba vrlo √este kuknjave i medijskoga neprofesionalnog

prikazivanja stvarnosti suvremenoga hrvatskog drußtva?